docMUP 53
download 
Report Transcription
MUP 53
Tema mjeseca: Profesionalni rizici u policiji m Nagrađeni policajci m Nagrada MUP-u za medijsku promociju sigurnosti m Reportaža - PP Imotski: Zaštita i kontrola državne granice m Reportaža o slovenskoj policiji m Uspješna istarska ‘ekipa za očevid’ m Prilog: Strategija odnosa s javnošću MUP-a RH m uvodnik Nova knjiga: „Situacijski pristup prevenciji kriminaliteta - od teorije do prakse utemeljene na dokazima“ MUP - Mir Ugled Povjerenje, sluæbeno glasilo Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, mjeseËnik Poštovane kolegice i kolege, www.mup.hr U ovom novom broju našeg glasnika istaknuo bih temu mjeseca, koja govori o Nakladnik: Ministarstvo unutarnjih poslova RH profesionalnim rizicima kojima su izloženi naši policijski službenici. Među njima Glavna i odgovorna urednica: Marija Kreπ e-mail: mkres@mup.hr tel: 01/6122 961; fax: 01/6122 771 važno mjesto svakako zauzimaju napadi na policajce. Ministar unutarnjih poslova gospodin Tomislav Karamarko uručio je Godišnje nagrade našim kolegicama i kolegama koji su se istaknuli svojim radom u proteklih Uredniπtvo: MUP, Kabinet ministra, Odjel za odnose s javnoπÊu, 10000 Zagreb, Vukovarska 33 godinu dana. To je samo skromna zahvala za sve ono što naše kolegice i kolege svakodnevno rade na svom poslu. Ministarstvo unutarnjih poslova dobilo je Godišnju nagradu za medijsku promociju Savjet glasila: Krunoslav Borovec, Dubravko Novak sigurnosti, a koja je dodijeljena od Hrvatske udruge menadžera sigurnosti. To je samo Redakcija: Helena BioËiÊ, Mato ErnoiÊ, Nikolina Gotal, Tamara GrËiÊ, Antonio HadroviÊ, Iva Hranitelj, Mirjana Kulaš, Biserka Lukan, Aleksandra Ljuba, Mario MaËkoviÊ, Draæen Medved, Kata NujiÊ, Ana Odak, Ana-Marija VojkoviÊ, Marija Æuæul još jedan znak kako je naš Odjel za odnose s javnošću ponovno odradio svoj posao na najvišoj razini. Skrećem vam pozornost i na izlazak nove knjige „Situacijski pristup prevenciji kriminaliteta - od teorije do prakse utemeljene na dokazima“ autora Krunoslava Borovca, Ive Balgač i Ruže Karlović. Još jedna kvalitetna, odlično napisana knjiga koja će postati obvezna literatura u nastavi na Policijskoj akademiji. Marketing i distribucija: Gordana VikiÊ tel: 01/6122 478, 091 4563 977 Fax: 01/6122 450 e-mail: gvikic@mup.hr U ovom broju donosimo i reportažu o slovenskoj policiji te zanimljiv članak naše kolegice iz Pule o uspješnoj istarskoj „ekipi za očevid“. Na kraju samo da spomenem da kao poseban dodatak ovom broju objavljujemo Fotografija: Dubravka PavkoviÊ-PogaËar Strategiju odnosa s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. GrafiËki urednik: Vladimir BuzoliÊ-Stegú U želji da ovaj broj privuče vašu pažnju, pozdravljam vas do izlaska božićnog broja našeg glasnika. Priprema i tisak: AKD, Zagreb, Savska 31 Naklada: 5000 primjeraka Naslovna stranica: Vladimir BuzoliÊ-Stegú Dubravka PavkoviÊ-PogaËar ISSN 1846-3444 mup 53 m listopad 2011. Vaš Dubravko Novak SADRŽAJ 4 Profesionalni rizici u policiji 11 Vatreno krštenje trojice vrbovečkih policajaca 32 Ponosni čuvari hrvatskih granica i svoga naroda 42 Važno je razlikovati krijumčarenje migrantima od trgovanja ljudima 57 Seminar: ‘’Možemo zajedno’’ 20 Ministar Karamarko uručio godišnje nagrade i zahvalnice MUP-a 23 Nagrada MUPu za medijsku promociju sigurnosti 67 Najduža i najsigurnija riječna granica 71 Odlučan i hrabar potez načelnika i policajaca PU zadarske 80 Luka Šimić svjetski prvak u low kicku 2 mup 53 m studeni 2011. SADRŽAJ Contents 8 Psihološke krizne intervencije u radu s policijskim službenicima 13 Dogodilo se – ne ponovilo se! 24 FOTO VIJESTI 43 Uspješna istarska ‘ekipa za očevid’ 46 Vrhunski majstori MUP-ove puškarske radionice 49 Neka kolege iz Hrvatske što prije preuzmu naš dio odgovornosti za zaštitu i kontrolu EU granice 74 “Poskoci” Zadar obilježili godišnjicu osnutka 75 SJP “Trenk” Požega obilježila 20. obljetnicu 76 Stopama Ivana Pavla II. 53 Akcija ‘Manje oružja – manje tragedija’ u PU vukovarskosrijemskoj 56 Zapljene marihuane u Istri 60 PU primorsko-goranska i Taekwondo klub “Sušak” – tim koji pobjeđuje 61 „NISI SAM“ 62 Dubrovnik: ‘Alkohol, ne hvala!’ 64 Sigurno za Martinje 65 Inovativni i osviješteni srednjoškolci 26 Nova knjiga „Situacijski pristup prevenciji kriminaliteta“ 66 Pričica o ljubaznom temeljnom policajcu 77 Preparirani službeni psi (i druge životinje) u policijskim muzejima 78 Fotoaparat “Seagull”, br. 4A 2099051 27 (I)racionalna biračka odluka 30 Hrvatska policija educirala policajce Crne Gore za mirovne misije UN-a 78 Čitajmo pjesnike 79 Milan Medić uspješan u rekreativnom trčanju 31 Sarajevo: „Open Fun Football Schools“ 81 Policajci potukli protivnike 32 Ponosni čuvari hrvatskih granica i svoga naroda 66 Prevencijom do veće sigurnosti maloljetnih biciklista 69 Reagiranja 35 Zajedno protiv diskriminacije LGBT osoba: Jer nam je stalo! 71 Odlučan i hrabar potez načelnika i policajaca PU zadarske 38 Trgovina ljudima postala i više nego unosan biznis 72 Nogometnom loptom protiv rasizma i siromaštva 40 Uspješna suradnja Hrvatskog Crvenog križa i policije 73 Kutina: Otkriven spomenik poginulim i preminulim policajcima 2011. studeni m mup 53 82 Virovitica: Sportski susreti kontakt policije 83 Poljska policija u filateliji 3 TEMA MJESECA Profesionalni rizici u policiji Među najveće rizike u policijskom poslu svakako spada i veća pojavnost napada na policijske službenike. Na tu činjenicu gotovo svakodnevno nas podsjećaju naslovi u crnim kronikama dnevnih tiskovina, primjerice iz Jutarnjeg lista: „Policajac Kristijan (33), otac dviju djevojčica, kojemu su Bad Blue Boysi petardom izbili oko: Bilo je gore od rata“; „Splićanka šakom u glavu udarila policajku koja joj je htjela dati alkotest”; „Strani mediji: Govor mržnje, ustaška ikonografija i napadi na policiju protiv Vlade“; „Zadar: pijan s pit bulom, zaustavio taksi pa skakao po krovu i vrijeđao policiju“; „Split: U teretani se potukli utezima od 30 kg. Specijalac dobio šakom u glavu“; „Kakva žena: Braneći pijanog muža pretukla dvojicu policajaca“; „Split: Autom udario policajca te ga četiri metra vozio na „haubi“; „Masovna uhićenja u Zadru zbog napada na policiju: Privedeno šest osoba“; V ećina nas radno aktivnih ljudi da našnjice uvjerena je kako je baš naš posao onaj najstresniji te da baš mi imamo najpotplaćeniji posao. Međutim, brojna istraživanja potvrdila su da ipak postoje izuzetno stresne i visokorizične profesije. U tu kategoriju, uz primjerice vatrogasce, rudare, pirotehničare i zdrav stvene djelatnike ubraja se i policijsko za nimanje. Da je rad policijskih službenika te općenito policijski posao po mnogo čemu specifičan i zahtjevan, te da su policajci suočeni s brojnim rizicima sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu jasno je svakom građaninu i laiku, pa i onome koji bar donekle čita novine, sluša radio ili gleda TV. Svjedoci smo da se razbojnici ne libe ubijati 4 i ranjavati policijske službenike ako im stanu na put u njihovim pljačkaškim pohodima, huligani koji sebe nazivaju navijačima napadaju ih, gađaju ih svime što im dođe pod ruku, psuju ih, pljuju, vrijeđaju, oma lovažavaju, prijete im... Mnogi građani ih pokušavaju podmititi, a poneki se ne libe čak i prijetiti im svojim političkim vezama. Jednom riječju, suvremeni policajac u svom svakodnevnom poslu susreće se s najokrutnijim i najlošijim sadržajima u društvenim odnosima - ubojstvima, silo vanjima, pedofilijom, zlostavljanjima itd. Stoga ne čudi činjenica da su policijski službenici skloniji patiti od mnogih fizičkih i psihičkih posljedica stresa jer su, za razliku od većine postojećih profesija, izloženi mnogobrojnim nesvakidašnjim stresorima i traumama. Različiti izvori stresa Policijski psiholozi ističu da je policijsko zvanje osobito podložno raznim stresnim situacijama pa se u vezi s tim spominju i različite profesionalne bolesti policajaca. Zato se prilikom prijema u službu od budućih policajaca zahtijeva potpuno tjelesno zdravlje, psihološka stabilnost te socijalna i emocionalna zrelost. No, zbog izlaganja različitim stresorima, traumatskim događajima, kriznim stanjima i njihovu kumuliranju, neodgovarajućim mehanizmima obrane te zbog zapostavljanja psihofizičke kondicije, moguće mup 53 m studeni 2011. TEMA MJESECA je da početne dobre predispozicije i visoka motivacija za obavljanje policijskog posla s vremenom oslabe i potaknu slabljenje imunološkog sustava i razvoj različitih poremećaju i bolesti. Zbog istih razloga mogu se pojaviti: neprimjereno i socijalno neprihvatljivo ponašanje, nesuglasice i sukobi na radnom mjestu i/ili obitelji te druge smetnje koje u krajnjim slučajevima mogu dovesti i do samoubojstva. Tako dnevni i smjenski ritam rada, socijalna obilježenost, osjećaj fizičke ugro ženosti, hijerarhijska zapovjedna struktura kao specifični oblik komunikacije u policij skim organizacijama, odgovornost, nošenje oružja, posebne ovlasti i drugo predstavljaju stalne izvore stresa u policijskom poslu. Iako oni nemaju dramatičnih očitovanja i posljedica, njihov se utjecaj postepeno akumulira te s vremenom mogu postupno i dugoročno narušiti psihofizičku stabilnost. Također u policijskom poslu uz navedene stalne izvore stresa, postoje i izvanredni izvori stresa (traumatski događaji) kada je policijskom službeniku potrebno pružiti stručnu pomoć u obliku rasterećenja, a nerijetko i nastaviti s tretmanom eventualnog poremećaja. Predrasude o psihičkim tego bama koje su prisutne na individualnoj, a ponekad i na institucionalnoj razini, procjenu radne sposobnosti, kao bitnog preduvjeta za rad u policiji, samo su neke od teškoća koje su prisutne u hrvatskoj policiji. Sve navedeno kao i strah od nega tivne stigme ukoliko se zatraži takva pomoć nerijetko dovode do toga da se policijski službenik s takvim problemima ne obraća za pomoć. To uzrokuje potiskivanje problema i osobnu patnju, pad radne učinkovitosti tog pojedinca, ali i cijelog kolektiva. Pro blemi se prenose i na obitelj, pa se krug neizravno uključenih i ugroženih osoba širi, a opseg teškoća povećava. Povećavaju se rizici u policijskom poslu Uz stres, važno je naglasiti da su policijski službenici izloženi daleko većem broju raznovrsnih rizika na svom radnom mjestu (npr. rizik od smrti i ubojstva, rizik od napada i ozljeđivanja, rizik od zaraznih nedovoljna osviještenost o negativnom utjecaju profesionalnog stresa na rad poli cijskih službenika, drugih službenika i namještenika, nedovoljna vidljivosti i do stupnost usluge psihološke pomoći, strah zbog gubitka radnih prava jer bi traženje psihološke pomoći, prema percepciji za poslenika, moglo negativno utjecati na 2011. studeni m mup 53 bolesti, rizik od posttraumatskog stresnog poremećaja, rizik od ovisnosti, rizici od drugih ozljeda i bolesti te rizici suvremene tehnologije). Ti rizici u policijskom poslu postaju sve veći zbog povećanja zahtjeva koji se postavljaju pred policajce, zbog smjenskog rada i stresa, veće učestalosti zaraznih bolesti, široko rasprostranjenog tržišta droge te na koncu i onog žalosnog, u posljednje vrijeme sve raširenijeg dru štvenog fenomena - većom pojavnošću napada na policijske službenike. Na tu činjenicu gotovo svakodnevno nas pod sjećaju naslovi u crnim kronikama dnevnih tiskovina. Istražujući ovu temu naišla sam na stotine takvih. Ovom prilikom izdvojila bih neke od njih, primjerice iz Jutarnjeg lista: “Policajac Kristijan (33), otac dviju djevojčica, kojemu su Bad Blue Boysi pe tardom izbili oko: Bilo je gore od rata“; „Splićanka šakom u glavu udarila policajku koja joj je htjela dati alkotest; „Strani mediji: Govor mržnje, ustaška ikonografija i napadi na policiju protiv Vlade“; „Zadar: pijan s pit bulom, zaustavio taksi pa skakao po krovu i vrijeđao policiju“; „Split: U teretani se potukli utezima od 30 kg. Specijalac dobio šakom u glavu“; „Kakva žena: Braneći pijanog muža pretukla dvojicu policajaca“; „Split: Autom udario policajca te ga četiri metra vozio na „haubi“; „Masovna uhićenja u Zadru zbog napada na policiju: Privedeno šest osoba“; „Pijan i bez dozvole bježao policiji, pa udario u njihovo vozilo“; „Krcat Najčešći pokazatelji stresa ili drugih osobnih ili zdravstvenih problema policijskih službenika na koje bi policijski rukovoditelji trebali obratiti pozornost i na vrijeme reagirati kako bi se policijskom službeniku pružila adekvatna psihosocijalna pomoć, između ostalih, su: - česta bolovanja (šest ili više puta u godinu dana) - smanjeno obavljanje profesionalnih obaveza, ukoliko policijski službenik radi lošije nego prije - dvije ili više disciplinske mjere u jednoj godini - dvije ili više prometnih nezgoda - povećani broj žalbi građana protiv policijskog službenika - neopravdana uporaba sile i neprofesionalni pristup izvršenju zadataka - sklonost obiteljskom nasilju, alkoholu, financijski problemi - direktni i indirektni nagovještaj o mogućem počinjenju samoubojstva 5 TEMA MJESECA Pelinkovcem i Heptanonom vozio po rivi te pokušao pregaziti policajca“; „Mahniti vozač Chryslerom se zaletio među djecu, ozlijedio policajce“; „Pedesetak Roma napalo policajce: Gađali ih kamenjem“; „Karlovac: oborio policajca motociklom i pobjegao“. Sjetimo se samo nemilog događaja tragične pogibije 24-godišnjeg policajca Ivana Grbavca u svibnju 2009. godine koji je svoj mladi život izgubio u pokušaju zaustavljanja kvartovskog krimi nalca u pljački banke u Sesvetama, pri čemu su ranjena još četvorica njegovih kolega. Taj je tragični događaj na noge digao cijelu hrvatsku javnost podsjetivši još jednom i one najokorjelije „prigovarače“ policijskom poslu i radu, kako je policijski posao častan, ali i izrazito težak i opasan. Pridodajmo tome i slučaj interventnog policajca Kristijana Troktera koji je u prvosvibanjskim neredima 2010. godine na utakmici Dinama i Hajduka u Zagrebu od eksplozije “topovskog udara” koji je na njega bacio huligan, izgubio lijevo oko, a eksplozija mu je oštetila i sluh. Zaključak je da svakog trenutka policajac može doći u situaciju opasnu po njegov život ili život nekoga iz njegove blizine. Njegova dužnost pri tom je ispravno reagirati, bez uporabe prekomjerne sile, ali s odličnom Općenito, mediji i ljudi nerijetko na glašavaju fizičku opasnost koja proizlazi iz policijskog zanimanja, a podcjenjuju NAPADI NA POLICIJSKE SLUŽBENIKE sposobnošću rješavanja bilo kojeg problema uključujući i zaštitu svog kolege ili civila, kad se takva potreba pojavi. Najviše napada na policijske službenike događa se prilikom održavanja JRM-a Iz tih podataka vidljivo je kako se najveći broj napada na policijske službenike, u čak 35 % slučajeva događa prilikom održavanja JRM-a, 12 % prilikom kontrole prometa, 9 % bez povoda odnosno u situacijama kada policijski službenik nije obavljao niti jednu službenu radnju, 8,5% tijekom privođenja, 1,5 % tijekom osiguranja te u ostalim slučajevima 35%. U odnosu na sredstvo napada policijski službenici u najvećem broju slučajeva su napadnuti tjelesnom snagom i to u 79% slučajeva, zatim u 10% slučajeva hladnim oružjem, u 2% slučaja vatrenim oružjem, a u 9,5 % slučajeva ostalim sredstvima napada. Kao posljedice napada najčešće su lakše tjelesne ozljede i to u 94% slučajeva, dok su teške tjelesne ozljede posljedica u 5 % slučajeva. U promatranom šestogodišnjem razdoblju kod 6 policijskih službenika nastupila je smrt kao posljedica napada, odnosno smrt je nastupila u 0,7 % slučajeva, dok u 46% slučajeva nije nastupila nikakva posljedica (Tablica 1). Prema jednoj američkoj studiji rizik od smrti i ubojstva kod američkih policajca je veći ako rade kao tajni policajci, kod uhićenja, kod operativnih radnji u svezi droge, kod rješavanja obiteljskih svađa te u slučajevima kada slijede brze vozače u prometu, dok je rizik od napada najveći između 22.00 h i 3.00 h. Da je situacija vrlo slična i u Republici Hrvatskoj, vidljivo je iz analize statističkih podataka MUP-ovog Odjela za analitiku o napadima na policijske službenike u RH tijekom šestogodišnjeg razdoblja ( 2005. - 2011.). U tom razdoblju izvršeno je ukupno 1603 napada na policijske službenike od strane 1815 napadača. Promatrajući navedeno razdoblje nema većih oscilacija u broju izvršenih napada. Prosječni broj napada godišnje iznosi 267, iako je tijekom 2006. godine izvršeno 17 % više napada na policijske službenike od prosjeka u promatranom razdoblju, dok je 2010. godine broj napada smanjen za 29 % od prosjeka u promatranom razdoblju. Poznato je kako mnoge policije stranih zemalja zapošljavaju educirane psihologe koji pomažu policijskim službenicima psihičku opasnost, odnosno psihičke po sljedice. Policajci imaju povećani rizik za razvoj PTSP-a kao i mnogih drugih bolesti, kako psihičkih tako i fizičkih. Naime kod policijske populacije često se nailazi na komorbiditet depresije i spomenutog Psihosocijalna zaštita zaposlenika u MUP-u GODINA 2005 2006 2007 2008 2009 2010 UKUPNO 293 313 283 248 275 191 1603 346 360 363 268 284 194 1815 Napad izvršen prilikom Broj napada Broj napadača Održavanje JRM-a 93 103 75 71 76 54 472 Pri kontroli prometa 37 35 38 34 38 10 192 Pri uhićenju 22 25 20 26 22 22 137 2 6 6 8 7 34 63 Kod zadržavanja Kod osiguranja Bez povoda Posljedice policijski službenici Sredstvo napada Ostalo Vatreno oružje 4 8 6 3 1 3 24 26 26 22 21 33 14 142 109 110 116 85 98 54 572 9 7 5 6 2 1 30 Hladno oružje 40 26 25 22 17 24 154 Tjelesna snaga 223 243 223 196 231 150 1266 Ostalo 21 37 30 24 25 16 153 Smrt 2 0 0 1 1 0 4 TTO 8 7 9 4 8 6 42 LTO 189 205 174 156 189 142 1055 Tablica 1 - Pokazatelji o rizicima od napada i ozljeđivanja policijskih službenika u Republici Hrvatskoj 6 mup 53 m studeni 2011. TEMA MJESECA da lakše prebrode posljedice stresa i trauma. Primjerice, u SAD-u i Francuskoj angažiraju se psiholozi i psihijatri ka ko bi policijski službenici u svako do ba mogli nazvati i zatražiti stručnu po moć, bez da se prethodno moraju javiti svojim nadređenim. U svrhu što bolje i učinkovitije psihosocijalne zaštite svo jih zaposlenika, i hrvatska policija na tom području poduzela je brojne ak tivnosti. Tako je još 2003. godine u MUP-u pokrenut projekt nazvan ICITAP (Int ernational Criminal Investigative Training Assistance Program) koji je iz među ostalih segmenata u radu MUP-a, obuhvaćao i „Program psihosocijalne zaštite zaposlenika/Savjetovanje i drugi oblici pomoći“. Svrha programa je bila utvrditi čimbenike koji bi mogli imati negativan utjecaj na obavljanje službenih zadaća zaposlenika te u skladu s tim pružanje odgovarajuće skrbi pojedincima, što je uključivalo sljedeće: - individualno savjetovanje u situacijama konkretnih problema koji se odražavaju na radnu djelotvornost (neurednost, nedisciplina, sukob na radnom mje stu....) i davanje preporuka odnosno prijedloga neposrednom tražitelju usluge i rukovoditelju glede mogućeg načina prevladavanja problema (npr. premještaj u drugu radnu okolinu ili na druge radne zadatke, pošteda od smjenskog rada itd.); - stalna edukacija i osposobljavanje ru kovoditelja i zaposlenika na području stresa i komunikacije radi usvajanja teoretskih znanja i stjecanja potrebnih vještina; PTSP-a. Glede fizičkih bolesti odnosno posljedica stresa, u literaturi se najčešće spominju gastrointestinalni poremećaji, visoki tlak, koronarni poremećaji, deblja nje, povećano konzumiranje cigareta i alkohola, rak, dijabetes, kronični umor, bolovi u leđima. Tako su, primjerice, istraživači Sveučilišta „Buffalo“ temeljem desetogodišnje studije došli do zaključka da policajci imaju veći rizik za razvijanje srčanih bolesti od ostatka populacije. Utvrdili su, naime, da uzrok povećane opasnosti od arteroskleroze (zadebljanje krvnih žila koje vodi srčanom udaru) leži upravo u stresu na zadatku. Rizik od zaraznih bolesti, također je uvelike povezan s ovom profesijom. Pri istraživanju kriminalnog djela, provođe nju istrage, uzimanju uzoraka i tragova, pri uhićenju osumnjičenika policijskim službenicima prijeti opasnost od zaraze raz ličitim bolestima, virusima i bakterijama, primjerice HIV-om ili hepatitisom B i C. Tim rizicima najviše su izloženi policajci koji rade na poslovima povezanim s drogom, oni koji obavljaju tjelesnu pretragu osumnjičenika, pozornici te policajci koji rade u postajama koje nisu opremljene za adekvatan pregled osumnjičenika. Ovim opasnostima i rizi cima treba dodati i mogućnosti izlaganja otrovnim kemikalijama i isparavanjima s akutnim kroničnim utjecajem na zdravlje te zapaljivim i eksplozivnim napravama. Nadalje i suvremena tehnologija sa so bom je donijela niz novih rizika po ovu profesiju. Primjerice, uvođenjem novih brzih automobila za kontrolu brzine koji dostižu brzine i preko 250 km/h, povećava sa rizik od stradavanja policijskih službenika koji ih koriste na dužnosti. Jedna kineska znanstvena studija pokazala je da zbog uvjeta rada i zagađenja zraka, kineski pro metni policajci u prosjeku žive samo 43 godine te da je situacija posebno kritična u južnom kineskom gradu Guangzhou, gdje su gotovo svi policajci oboljeli od infekcije nosa ili grla zbog zagađenog zraka. Podaci tamošnje bolnice govore o više od 90% oboljelih. Inače, na ulicama Guangzhoua se godišnje pojavi 150.000 novih automobila, a promet kontrolira više od 3.000 prometnih policajaca i 1.000 prometnih koordinatora. 2011. studeni m mup 53 - psihološka obrada i opservacija ( npr. pri uočenim promjenama u ponašanja koje ometaju osobno i radno funkcioniranje, sudjelovanje u traumatskim situacijama i dr.); - preventivna psihološka priprema ak tualnih izvršitelja prije izvođenja za datka s mogućim stresnim obilježjima (npr. prorada mogućih ishoda, kao i posljedice očekivanog događaja, vjež banje djelotvornih načina suočavanja sa stresom...); - psihološke intervencije u kriznim, stres nim i izvanrednim situacijama. Sukladno navedenom, tijekom 2003. godine tadašnja Uprava pravnih i kadrov skih poslova MUP-a u suradnji s Viso kom policijskom školom i Društvom za psihološku pomoć iz Zagreba poduzela je više oblika ciljanog osposobljavanja dijela zaposlenika iz područja psihosocijalnih znanja i vještina. Na taj način osposobljeno je dvadesetak savjetnika u sjedištu MUP-a i dijelu policijskih uprava koji su provodili psihosocijalnu zaštitu zaposlenika u skladu s mogućnostima i raspoloživim kapacitetima. Kao ustrojstvena jedinica Uprave za prav ne poslove i ljudske potencijale, 2008. godine ustrojen je Odsjek za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu. Svrha mu je organizacija i provođenje psihološke i zdravstvene zaštite, sudjelovanje u uprav ljanju ljudskim potencijalima te psihoedukativna i konzultativna podrška u policijskom postupanju.m Pripremila Marija ŽUŽUL Foto: Arhiv MUP-a 7 TEMA MJESECA Psihosocijalna zaštita zaposlenika MUP-a Psihološke krizne intervencije u radu s policijskim službenicima „Vjerojatno neće metak biti taj koji će slomiti policajca, već učinak kroničnog stresa.“ R ad policijskih službenika specifičan je, odgovoran i povezan s mogućim rizicima po tjelesno i psihičko zdravlje. Organizacija i uvjeti rada, zadaci, izvanredni događaji, kao i obveze, ovlasti i etički kodeks pred policijske službenike postavljaju visoke zahtjeve dok se policijski posao smatra ujedno i rizičnijim zadnjih godina čemu doprinose porast nasilničkog kriminaliteta, negativno medijsko prikazivanje, javno preispitivanje i drugo. S obzirom da su najveća vrijednost Ministarstva unutarnjih poslova upravo njegovi zaposlenici, tijekom 2003. godine započinje provođenje programa “PSIHOSOCIJALNA ZAŠTITA ZAPOSLENIKA / SAVJETOVANJE I DRUGI OBLICI POMOĆI”. Svrha programa bila je utvrđivanje čimbenika koji mogu imati negativan utjecaj na obavljanje službenih zadaća kao i pomoć zaposlenicima na sljedeće načine: - individualno i grupno savjetovanje - kontinuiranu psihoedukaciju iz područja stresa i komunikacijskih vještina - psihološke opservacije i obrade (npr. pri uočenim promjenama u ponašanju koje ometaju radno/osobno funkcioniranje), i - psihološke intervencije u kriznim situ acijama. U svrhu realizacije navedenog programa osposobljeno je dvadesetak zaposlenika iz područja psihosocijalnih znanja i vještina, a koji su djelovali u su stavu MUP-a kao savjetnici u psiho socijalnoj zaštiti. Tijekom 2008. godine ustrojen je Odsjek za psihološku i zdrav stvenu zaštitu na radu u MUP-u - sje dište, Uprava za pravne poslove i ljudske potencijale, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima, kako bi se implementacijom i razvojem mehanizama psihološke podrške i pomoći doprinijelo cjelokupnom zdravlju zaposlenika MUP-a. 8 (policijski službenik R. Klein, FBI LE Bulletin, 1989.) Donošenjem Zakona o policiji (“Na rodne novine“, broj: 34/2011) prema čl. 26. osigurava se pravo i obveza pru žanja psihološke pomoći te isti članak glasi: “Policijskom službeniku i drugom zaposleniku Ministarstva koji je u obavljanju policijskih poslova ili povodom obavljanja policijskih poslova, posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom događaju ili drugoj visoko stresnoj i kriznoj situaciji, pružit će se psihološka pomoć sukladno pravilniku kojim se uređuje psihosocijalna zaštita zaposlenika Ministarstva. Pravo na psihološku pomoć može se omogućiti i članovima obitelji osoba iz stavka 1. ovoga članka. Policijski službenik koji odbije psihološku pomoć može se uputiti na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled. Mjerila i način postupanja u pružanju psihološke pomoći utvrđuju se pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka koji donosi ministar.“ Iako je razrada i donošenje pravilnika navedenog u citiranom članku Zakona u tijeku, a u kojem su, između ostalog, predviđeni planiranje i provođenje psi holoških kriznih intervencija, svi oblici i postupci pru žanja psihološke pomoći i podrške u nadležnosti Odsjeka za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu provode se kontinuirano te su psihološke usluge dostupne svim zaposlenicima MUP-a. U sustavu MUP-a psihološka pomoć može se ostvariti na osobni zahtjev, pisanim i obrazloženim zahtjevom rukovoditelja te kao pravo i obveza pružanja psihološke pomoći u kriznim i traumatskim situ acijama. Kada govorimo o traumatskim doga đajima pod tim smatramo one događaje koji su izvan granica uobičajenog ljud skog iskustva, neugodne i mučne svim ljudima. Odnose se na događaje visokog intenziteta koji mogu biti ne posredno doživljeni i koji uključuju nasilje (npr. seksualno nasilje, tjelesni napad, mučenje), ali i događaje poput teških automobilskih nesreća i prirodnih katastrofa. Traumatski događaji mogu biti i posredno doživljeni u smislu pro matranja događaja poput pogleda na leševe ili dijelove tijela, ali i neposrednom uključenošću bliske osobe u traumatsku situaciju, primjerice, saznanja o teškoj bolesti vlastitog djeteta. Reakcije na traumatske događaje smatraju se ne izbježnima i univerzalnima („nor malne reakcije na nenormalni događaj“). Drugi termin povezan s traumatskim događajem i doživljenim iskustvom je kriza kao psihološko stanje uzrokovano nekim kriznim ili dru gim visoko stresnim događajem. Specifična obilježja krize jesu da se određeni traumatski događaji pojavljuju iznenada i neočekivano, povezani su s osjećajem gubitka kont role, osjećajem bespomoćnosti, preplavljuju negativnim emocijama, izazivaju osjećaj osobne ranjivosti te prekidaju uobičajeni način funkcio niranja. mup 53 m studeni 2011. TEMA MJESECA „Psihološka prva pomoć“ S obzirom na moguće štetne i neželjene posljedice koje ovakvi događaji mogu imati za ljude, posebno kada se radi o zaposlenicima tzv. „hitnih službi“ (policijski službenici, vatrogasci, hitna medicinska pomoć) osmišljeni su postupci psiholoških kriznih intervencija. Taj termin označava skup postupaka kojima se, nakon traumatskih/kriznih događaja, nastoji pomoći ljudima kako bi lakše prevladali ono što su doživjeli. Psihološke krizne intervencije jesu preventivni postupci i u praktičnom smislu znače „psihološku prvu pomoć“. Provode ih stručne osobe i dodatno osposobljene za takav oblik rada, a u svrhu smanjenja intenziteta stresa, poboljšanje komunikacije i jačanje grupnih odnosa, normalizaciju reakcija, olakšavanje suočavanja s budućim kriznim događajima, uče- nja novih načina suočavanja sa stresom te osvješćivanja i jačanja osobnih snaga. Najčešće se u sklopu psiholoških kriznih intervencija provodi postupak sažete psihološke integracije traume („critical incident stress debriefing”). Obavljanje navedenog postupka u idealnom je roku od 24 sata do 10 dana od samog događaja. Postupci se odnose na sustavno i detaljno prorađivanje neke krizne i/ili traumatske situacije čime se obuhvaća područje misli, osjetnih doživljaja, emocionalnih i ponašajnih reakcija te poučavanje o stresu, krizi i traumi. Potrebno je uključiti one osobe koje su, prije svega, neposredno sudjelovale u traumatskom događaju te su radi toga u središtu „kruga ranjivosti“, a zatim i one osobe koje su bile posredno uključene tj. nisu izravno sudjelovali u događaju. Sudionicima ovog postupka to je ujedno psihološki prostor za opisivanje vlastitog doživljaja i reagiranja, mogućnost da se čuju doživljaji i reakcije drugih te proces podučavanja. Sažeta intergracija traume nije psihoterapija već postupak kojim se smanjuje vjerojatnost štetnih posljedica za pojedinca i/ili grupe ljudi. Navedeni postupak je preventivan, ne može u potpunosti spriječiti pojavu neugodnih reakcija, ali svakako može pomoći u prihvaćanju, uviđanju i učenju njihovog značenja i poduzimanja daljnjih aktivnosti u smislu smanjivanja štetnih posljedica te postizanja integracije traumatskih događaja u postojeće životno iskustvo. Kod iznimno teških traumatskih/kriznih događaja s kojim se suočavaju policijski službenici (npr. policijska postupanja s uporabom vatrenog oružja prilikom koje je došlo do ranjavanja i/ili smrtnog stradavanja), neophodno je provoditi postupak psihološke demobilizacije odmah Ustrojstvo i djelokrug rada Odsjeka za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu Odsjek za psihološku i zdravstvenu Također i s obzirom na iskazane potrebe Svi psihološki postupci, aktivnosti i zaštitu na radu ustrojen je 2008. godine ustrojstvenih jedinica MUP-a, psiholozi analize u neposrednom radu s policijskim kao rezultat kontinuiranog višegodišnjeg Odsjeka su u mogućnosti ispitati i predložiti službenicima i drugim zaposlenicima rada psihološke službe u ministarstvu te mjere za poboljšanje psihosocijalne klime na MUP-a zaštićeni su te se osobni podaci kao realizacija Smjernice br. 3., Cilja 11., radnom mjestu te organizirati i provoditi smatraju profesionalnom tajnom sukladno iz Strategije reforme upravljanja ljudskim predavanja i pedagoške radionice za Zakonu o psihološkoj djelatnosti pri resursima MUP-a s ciljem razvoja i zaposlenike MUP-a iz različitih područja čemu se vodi računa o privatnosti, zaštiti primjene psiholoških usluga, organiziranja npr. suočavanja sa stresom, tehnika relak integriteta osobe i povjerljivosti. S obzirom da pozitivna svjetska praksa i koordinacije zdravstvenih usluga, sacije, komunikacijskih vještina, rješavanja ukazuje na svrhovitost, praktičnost i važnost psihoedukativnih aktivnosti, promicanja konflikata i drugo. Osim toga, u sklopu primjene psihološkog postupanja „iz su pozitivne ideje i prakse o korištenju usluga psihosocijalne zaštite organiziraju se i pro stava“ u radu s policijskim službenicima, iz nadležnosti Odsjeka u svrhu zaštite vode psihološke krizne intervencije nakon to je prepoznato i u Hrvatskoj te se us mentalnog zdravlja zaposlenika MUP-a. traumatskih i visoko stresnih događaja trojavanjem, djelovanjem i daljnjim raz Pored različitih poslova iz djelokruga kojima su zaposlenici bili izloženi. vojem Odsjeka za psihološku i rada, u suradnji s us zdravstvenu zaštitu na radu otvara trojstvenim jedinicama Naša lokacija je: MUP-sjedište, Uprava za pravne poslove i ljudske mogućnost korištenja psihološMUP-a, u Odsjeku se potencijale, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima, Odsjek kih usluga svim zaposlenima bez organizira i provodi za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu, Zagreb, Ulica grada predrasuda, mogućih stereotipa psihosocijalna zaštita Vukovara 33. i/ili straha od nepoznatog. zaposlenika, a koja Dostupni telefoni: spec. 22-019 - Boris Tot, prof. Odsjek za psihološku i zdrav obuhvaća psihološke 22-480- Marinela Baboselac-Marić, prof. stvenu zaštitu na radu ustrojen obrade i opservacije Psihološka pomoć i podrška iz nadležnosti Odsjeka za psihološku je u MUP-u, sjedište, Uprava u slučajevima radne i zdravstvenu zaštitu na radu može se ostvariti na osobni zahtjev, piza pravne poslove i ljudske po i osobne disfunkcio sanim i obrazloženim zahtjevom rukovoditelja te kao pravo i obveza tencijale, Sektor za upravljanje nalosti zaposlenika pružanja psihološke pomoći u kriznim i traumatskim situacijama ljudskim potencijalima. U Od kao i različiti oblici sukladno članku 26. Zakona o policiji. sjeku su trenutno zaposlena psihološke pomoći Svi zainteresirani mogu nam se javiti u radnom vremenu od 8,00 dva policijska službenikapoput individualnog i -16,00 sati svaki dan, osobno/pisano/telefonom/. psihologa. Voditelj Odsjeka je grupnog savjetodavnog prof. Boris Tot. rada. 2011. studeni m mup 53 9 TEMA MJESECA po samom događaju (npr. po prestanku izvršavanja operativnih zadataka vezanih uz događaj). U tom postupku, cilj je psihološki rasteretiti policijske službenike te ih upoznati o mogućim znakovima stresa te drugim znakovima koje će sudionici kriznog događaja osjetiti u sljedećih nekoliko dana. Također, savjetuje ih se o mogućim načinima samopomoći do organiziranja i provođenja sažete psihološke integracije traume (ili drugih postupaka psihološke pomoći). S obzirom na žurnost postupka, valja napomenuti i da se u pozitivnoj praksi svjetskih policija preporuča, da u slučaju nemogućnosti prisutnosti stručnih osoba, psihološku demobilizaciju trebaju provesti neposredni rukovoditelji, a za što ih je potrebno primjereno osposobiti. Tijekom dosadašnjeg iskustva u su stavu MUP-a provedeno je više desetaka psiholoških kriznih intervencija: Čakovec (ubojstvo policijskog službenika prilikom intervencije), Ilok (smrtno stradavanje policijskog službenika prilikom obavljanja dužnosti), Glina (napad na policijske službenike vatrenim oružjem), Petrinja (policijski službenici kao taoci), Poreč (ubojs tvo i samoubojstvo policijskog službenika), Pula (nakon očevida obi teljskog nasilja i masakra), Bjelovar (smrtno stradavanje počinitelja prekršaja prilikom policijske intervencije) te krizne intervencije i u drugim slučajevima ugro žavanja psihofizičkog zdravlja policijskih službenika u Varaždinu, Gospiću, Sesve tama, Dugom Selu, Vrbovcu, Kutini, Za grebu i drugo. Tijekom intervencija ovisno o zahtjevnosti krizne situaciji bilo je uključeno oko 200 policijskih službenika. Neke predviđene situacije koje, između ostalog, proizvode potrebu za psihološkom pomoći u smislu provođenja psiholoških kriznih intervencija jesu uporaba vatrenog oružja s ranjavanjem/smrtnim posljedicama, traumatske situacije u kojima je smrtonosna sila usmjerena na zaposlenika, stradavanja u prometu s većim posljedicama prilikom obavljanja službe, sudjelovanje u traumatskim situacijama koje za posljedicu imaju ranjavanje i/ili gubitak života građana. Provođenje psiholoških kriznih intervencija inicira se od strane rukovoditelja, operativno-komunikacijskog dežurstva ili u hitnim slučajevima usmenim pozivom i dogovorom. 10 Uspješno provedene psihološko krizne intervencije Tijekom 2011. godine, od stupanja na snagu novog Zakona o policiji, psiholozi Odsjeka proveli su više psiholoških kriznih intervencija, primjerice: 1. Slavonski Brod – sprječavanje pljačke banke - stradavanje policijskih službenika - psihološkom kriznom intervencijom obuhvaćeni su svi policijski službenci koji su sudjelovali u navedenom događaju. Policijski službenici koji su sudjelovali u kriznoj intervenciji pozitivno su se izjasnili o provedenom postupku ističući podršku i brigu sustava, mogućnosti učenja novih načina za suočavanje sa stresnim situacijama i osnaživanja osobnih resursa. Tijekom perioda praćenja zaključuje se da je intervencija imala pozitivan učinak s obzirom da svi policijski službenici dobro funkcioniraju, redovno obavljaju svoje zadatke i subjektivno se dobro osjećaju te su ozlijeđeni policijski službenici zadovoljavajuće zdravstveno rehabilitirani. 2. Mobilna jedinica prometne policije - sprječavanje počinitelja kaznenog djela - uporaba vatrenog oružja - ozlijeđen policijski službenik - po provedenoj psihološkoj kriznoj in tervenciji, policijski službenici iskazali su zadovoljstvo i pozitivno su se izjasnili o odnosu i brizi sustava prema svojim zaposlenicima. U periodu praćenja svi policijski službenici nastavili su obavljati svoje radne zadatke, izvještavaju o zadovoljavajućem osobnom i rad nom funkcioniranju kao i dobrim pri lagodbenim potencijalima. 3. PP Donji Miholjac - priprema oružja za pregled - nehotično ranjavanje policijskog službenika - intervencijom su obuhvaćeni neposredno uključeni policijski službenici, svi djelatnici u smjeni, obitelj ranjenog policijskog službenika. Svi sudionici psihološke krizne intervencije uključujući i obitelj, pozitivno su se izjasnili o samom postupku te iskazanoj brizi i podršci sustava. U periodu praćenja policijski službenici zadovoljavajućeg su osobnog i radnog funkcioniranja te su podržani i dalje u korištenju socijalnih kontakata, druženju i socijalnoj podršci kolega i obitelji, a posebno kolegama policijskim službenicima koji su neposredno sudjelovali u navedenom događaju. S obzirom na pozitivne povratne informacije, psihološka krizna intervencija imala je pozitivne učinke; potaknula je procese dodatnog jačanja osjećaja pripadnosti radnom kolektivu, potrebi za stalnim usavršavanjem i nužnom oprezu u obavljanju svojih dužnosti kao i potrebe pružanja dodatne podrške neposredno uključenim kolegama i njihovim obiteljima. Pozitivne povratne informacije Iskustvo u do sada provedenim psihološkim kriznim intervencijama ukazuje na opravdanost njihovog provođenja u svrhu zaštite mentalnog zdravlja policijskih službenika, u prilog čega su i neki od primjera dobivenih povratnih informacija policijskih službenika: „...dobio sam mogućnost razumjeti kako je taj događaj djelovao na sve nas različito. Puno mi je pomoglo što ste rekli da je to sve normalno...“ „...drago mi je što sam s nekim mogao podijeliti svoje osjećaje i što sam sve mogao reći...“ „...ovo što sam sada doživio daje mi vjeru u ljude i snagu za dalje …“ Provođenje psiholoških kriznih intervencija, kako pokazuje praksa stranih kolega, ima pozitivne učinke za psihološku dobrobit policijskih službenika, njihovog radnog kolektiva, ali i posredno njihovih obitelji. Iskustva psihologa Odsjeka za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu u radu s policijskim službenicima to i potvrđuju u smislu zadovoljavajućeg osobnog i radnog funkcioniranja policijskih službenika koji su sudjelovali u psihološkim kriznim intervencijama, ali i njihovim pozitivnim povratnim informacijama koje sugeriraju o važnosti brige i podrške koju sustav ukazuje i pruža u teškim situacijama po pojedinca/radnu sredinu/obitelj. Iako su traumatski događaji na sreću rijetki, oni se mogu dogoditi svakome od nas. Tada nam je važna spoznaja da nećemo ostati sami i da postoji primjerena podrška i pomoć sustava.m Marinela BABOSELAC-MARIĆ, prof. psih. mup 53 m studeni 2011. TEMA MJESECA Napadi na policajce Vatreno krštenje trojice vrbovečkih policajaca Ivan Špoljarec Hrvoje Mlinarić Ivica Baček – rođen 1979., završio je srednju policijsku školu, a policijski službenik je od 1998. godine. U PP Vrbovec radi od 2002. godine kao temeljni policajac a od 2007. kao kontakt policajac. – rođen 1990., tečaj na Policijskoj akademiji završio je u siječnju ove godine. U PP Vrbovec počeo je raditi kao vježbenik 1. srpnja. Njegov je mentor Ivan Špoljarec. – rođen 1971., policijski službenik od 1993. godine. Završio je tečaj na PA u Zagrebu. PP Vrbovec, u kojoj radi kao temeljni policajac, njegova je matična postaja od prvog dana. Bio je sudionik Domovinskog rata. Još jedna „obična“ intervencija mjesta događaja, te obave razgovor s njim. Vraćajući se natrag, „marica“ se pokvarila pa su se policajci vratili do Policijske postaje zamijeniti automobil za Škodu. Na putu od Vrbovca do Baničevca, sela u kojem Foglec živi, tri policijska službenika obišla su sva mjesta i lokalne kafiće u kojima su pretpostavljali da bi se on mogao nalaziti. Budući da ga nigdje nisu mogli pronaći uputili su se prema njegovoj kući. u dvorište i da trubeći pokušaju izvući Fogleca iz kuće. Taj 27. listopada činio se kao još samo jedan običan radni dan na poslu u Policijskoj postaji Vrbovec. U Operativno dežurstvo stigla je dojava o nasilju u obitelji u selu nadomak Vrbovca. S obzirom da je policijski službenik Ivica Baček toga dana radio sam u patroli u temeljnoj ophodnji, u spomenutoj intervenciji pridružili su mu se dvojica kolega, kontakt policajac Ivan Špoljarec i policijski vježbenik Hrvoje Mlinarić. Na tu intervenciju policijski su službenici otišli „maricom“. Vraćajući se natrag prema postaji u vozilu su čuli dojavu o događaju koji se dogodio u jednom kafiću vrbovečkog naselja Jug. Tamo je, naime, Stjepan Foglec, čovjek koji je već dobro poznat vrbovečkoj policiji i koji je nedavno izašao iz zatvora, napao konobaricu, iznudio od vlasnika 300 kuna te pri izlasku iz kafića bez ikakvog povoda udario prolaznicu. S obzirom da su naša tri policajca još bila udaljena od mjesta događaja, šef smjene na tu je intervenciju poslao drugu, prometnu patrolu. Bačeku, Špoljarcu i Mlinariću naloženo je da potraže Stjepana Fogleca, koji je tada već otišao s 2011. studeni m mup 53 Zatvorena kućna vrata Došavši u selo Baničevec vidjeli su Fo glecov auto uparkiran u dvorištu ispred njegove kuće. S obzirom da dvorište nije imalo ogradu i da je pristup bio slobodan policijski auto uvezli su u dvorište. Čim su se uparkirali, policijski službenici vidjeli su da pristup ulaznim vratima kuće nije moguć budući da je ispred samih vrata bio vezan oštar pas koji se, režući i lajući, pokušavao otrgnuti s lanca. Pošto su vidjeli da ne mogu prići ulaznim vratima, policijski službenici udaljili su se autom iz dvorišta i kontaktirali šefa smjene kako bi se s njim konzultirali o daljnjem postupku. Šef smjene naložio je policijskim službenicima da se vrate natrag „Samo da uzmem kaput“ Nakon desetak minuta policajci su se vratili natrag i primijetili da su ulazna vrata kuće otvorena. Neposredno nakon što su sva trojica izašla iz policijskog vozila, Stjepan Foglec izašao je iz svoje kuće i prišao im. Ivica Baček upitao ga je o događaju u kafiću tog popodneva, međutim Foglec je negirao čitavu priču i tvrdio da ga tamo uopće nije bilo. Baček mu je u razgovoru objasnio kako bi trebao poći s njima u postaju gdje će se razjasniti sve okolnosti i gdje će ponovo dati takvu izjavu i potpisati je. Foglec je, bez protivljenja i sukobljavanja, mirnim tonom glasa odgovorio da će poći s njima. Brinulo ga je samo to kako će se vratiti natrag kući. Kad mu je Baček objasnio da će ga oni dovesti natrag, Foglec je rekao da samo ide u kuću uzeti svoj kaput. U trenutku kada je došao do kućnih vrata njegova je majka izašla van. Vidljivo ljuta i isfrustrirana na policiju, žena je počela psovati i vikati kako policija nigdje neće voditi njenog sina i kako je policija kriva za sve što mu se dogodilo 11 TEMA MJESECA kao i za njegovo ponašanje općenito. U tom je trenutku Foglec ušao u kuću, za njim je ušla i njegova majka i zatvorila kućna vrata. Policijski službenici nisu se mogli približiti ni poći za njima jer je pas i dalje histerično lajao na samom ulazu. Dečki su se polako uputili prema vozilu čekajući Fogleca da izađe. Ivan je rekao svom vježbeniku da ukloni stvari sa zadnjeg sjedala kako bi Foglec imao gdje sjesti. U trenutku kada je Hrvoje micao stvari sa zadnjeg sjedala, Ivica sjedio na vozačkom mjestu, a Ivan stajao iza suvozačkih vrata s namjerom da sjedne u automobil, Foglec je otvorio ulazna vrata kuće. Nisu se ni snašli, a meci su fijukali sa svih strana Sva trojica policajaca, čuvši kako se vrata otvaraju, podigla su pogled prema vratima. Stjepan Foglec zakoračio je iz kuće s puškom uperenom u policajce. Sva trojica vidjela su Fogleca i njegovu namjeru, međutim u toj doslovno sekundi vremena nisu stigli ni izvući svoje pištolje iz futrole, jer je, čim je izašao iz kuće, Foglec repetirao pušku i počeo pucati na njih krećući se prema automobilu. Prvi metak preletio je ispred policijskog automobila i osipao automobil kamenjem i zemljom. U tom trenutku Hrvoje Mlinarić se bacio na zadnje sjedalo, Ivica Baček iskočio je iz automobila i počeo se povlačiti prema njegovom zadnjem desnom kraju, a drugi metak, koji je prošao kroz prednja desna vrata pogodio je Ivana Špoljarca u nogu. Ivan je u tom trenutku samo osjetio da ga je zapeklo u nozi koju je odmah prestao osjećati i bacio se na zemlju iza vrata. Treći je metak također prošao kroz vrata, četvrti i peti kroz prozore automobila rasipajući staklo, a nakon toga i kroz prednja sjedala. Puzeći po zemlji, ranjeni Ivan povukao se do zadnjeg lijevog kraja automobila. Taj, 12 četvrti i peti metak okrznuli su mladog policijskog vježbenika na zadnjem sjedalu. Svjesni kako se u vojnoj pušci „papovka“ nalazi deset metaka, plus onaj u cijevi, policijski službenici odbrojavali su koliko je metaka ispucano. Nakon šest ispucanih pucnjava je stala. Pucati ili ne?! Provirivši iz zaklona policijski su službenici mogli vidjeti kako je Foglecu zablokirala puška i kako je, krećući se prema naprijed, pokušava odblokirati. Iako svjesni da Foglec nije ispucao sve metke i da se radi o sekundama prije nego li nastavi ono što je započeo, bio je to jedini trenutak u kojem se nešto moglo učiniti, u kojem je postojala mogućnost za onesposobljavanje sumanutog napadača. U trenutku kad mu je zablokirala puška, Stjepan Foglec našao se između svog i policijskog auta. Bilo je gusto i dečki su bili u strahu da napadač ne dođe sa puškom do zadnjeg dijela automobila gdje su se sklonili. U stanju u kojem je bio, Foglec bi ih sigurno pobio svu trojicu. Hrvoje, kao vježbenik, nije niti imao oružje, Ivan je izvukao pištolj i samo pratio s koje strane će mu prići. U tom mu je trenutku kroz glavu prolazila samo jedna misao – pucati ili ne pucati u vlastitog napadača. Sve što je bilo potrebno jest ustati i ispaliti metak na daljini od tri metra. Ipak, Ivan je odlučio da neće pucati. „Baci pušku!“ Ivica Baček, koji se nalazio sa stražnje lijeve strane policijskog vozila, nanišanio je Fogleca i počeo vikati: „Baci pušku, baci pušku!“ Baček je potrčao prema napadaču i srušio ga na zemlju, odbacio pušku od njega i vezao ga. Hrvoje je za to vrijeme već iz prtljažnika vadio prvu pomoć i krenuo u pomoć svom kolegi Ivanu koji je ranjen ležao. U tom trenutku nije niti bio svjestan kako su i njega okrznula dva metka. S obzirom da je Ivica Baček stariji i iskusniji, naložio je vjeæbeniku Hrvoju da pripazi na Fogleca, koji je tada već bio savladan i svezan kako bi on mogao pružati pomoć i sanirati ranu ranjenom kolegi. U trenutku kada je Hrvoje Mlinarić došao do Ivice Bačeka kako bi preuzeo nadzor nad napadačem, svojem je starijem kolegi predao radio-vezu kojom su u Policijsku postaju javili da ima ranjenih i pozivali u pomoć. Javljanje o događaju preko radio-veze čuli su i kolege iz prometne patrole (koja je prije toga intervenirala u kafiću) pa su oni požurili na mjesto događaja i došli tamo prije hitne pomoći. Nakon što mu je stariji kolega pružio prvu pomoć, Ivan je primijetio rupe i na Hrvojevim hlačama i naložio mu da ih skine uvjeren da je i on ranjen. Da je uistinu tako Hrvoje je postao svjestan tek nakon što je skinuo hlače i vidio spaljeno meso i dosta krvi. Neposredno nakon toga pristigla je Hitna pomoć te ranjene policajce prevezla u hitnu u Zagreb. Pristigli policajci iz prometne patrole Slobodan Jurić i Vlado Novosel ostali su na osiguranju mjesta događaja. Šef smjene u pomoć je pozvao i kolege iz Sv. Ivana Zeline. Oni su, zajedno sa Ivicom Bačekom, u „marici“ transportirali Stjepana Fogleca do Policijske postaje gdje su ga pokupili policijski službenici iz Zagreba kamo su ga i odveli na obradu. Naši ranjeni policijski službenici sljedećih pet dana ostali su smješteni u KBC-a Dubrava. Tamo ih je posjetio i ministar Karamarko te čelnici Ravnateljstva policije i Policijske uprave zagrebačke. Ranjeni policajci trenutno su na bolovanju, a njihov kolega Ivica Baček odmah se vratio na posao. Napadač Stjepan Foglec trenutno se nalazi u istražnom zatvoru.m Nikolina GOTAL Foto: Krunoslav Pajur mup 53 m studeni 2011. TEMA MJESECA Dogodilo se – ne ponovilo se! O događaju koji se zbio u selu Baničevec pored Vrbovca 27. listopada ove godine izvijestili su svi su mediji u Hrvatskoj. Ipak, sasvim detaljno, kako o samom događaju tako i o posljedicama i emocijama, popričali smo s našom trojicom hrabrih kolega policajaca, samo dva tjedna nakon tragičnog događaja. Priča je ovo kojoj izrazi poput „ponovo rođen“ ili „sreća u nesreći“ daju potpuni smisao. A sve što se na posljetku može reći jest: dogodilo se – ne ponovilo se! MUP: Kako se psihički osjećate danas sva trojica? Ivane i Hrvoje, kakve ste točno imali ozlijede i kako one zacjeljuju? H. Mlinarić: Psihički sam relativno do bro. Okrznula su me dva metka na desnoj potkoljenici i natkoljenici. S obzirom da je nogomet moja velika ljubav i aktivno ga igram kao član nogometnog kluba, nadao sam se da ću nakon dva – tri tjedna već moći lagano trčkarati. Nažalost, situacija se zakomplicirala. Rana je jako „curila“ i liječnici su me neki dan ponovo izrezbarili. Izrezali su jedan dio mišića, a rana nije sašivena već otvorena kako bi mogla disati i na taj način zacijeliti. Rupa na nozi je velika i mogu reći da su bolovi poprilično jaki. Svaki dan popijem nekoliko tableta protiv bolova. I. Špoljarec: Dobro sam zato što sam živ. Rana još uvijek „curi“ i osjetim kako metal zvecka u mišiću ali sve će to zarasti s vremenom. Liječnici su mi u nozi ostavili košuljicu metka. I. Baček: Ja sam dobro. Vratio sam se odmah na posao i svakodnevne obveze ne dozvoljavaju mi da previše razmišljam o tome što se dogodilo. MUP: Od tragičnog događaja prošla su dva tjedna. Možete li s nama podijeliti koje su vam misli prolazile kroz glavu kada je pijani, nasilni i osuđivani zločinac uperio pušku prema vama i počeo sumanuto pucati? Ivan: U tom trenutku jedino o čemu sam razmišljao jest kako i kuda se skloniti 2011. studeni m mup 53 od metaka koji prolaze pored mene. U takvom trenutku radi se o čistom instinktu, ne pomišljaš kako povući pištolj već kako zaobići nišan napadača i kako pronaći zaklon, posebno kad si ranjen i znaš da ne možeš pobjeći. H. Mlinarić: S obzirom da kod sebe nisam imao ništa čime bih se mogao obra niti ili suprotstaviti, razmišljao sam samo kako spasiti živu glavu. Ništa više, ni manje nije mi bilo na umu. I. Baček: Ne znam. Nisam jednostavno znao gdje mi je glava, a gdje mi je rep. Kad sam nakon toga došao na vađenje krvi, rekao sam liječnici da nema smisla jer u meni krvi neće naći. MUP: Danas kad se prisjećate tog događaja, mislite li da postoji neki Foglecov postupak, neka reakcija koju ste eventualno zapostavili ili neki trenutak koji ste previdjeli, a u kojem ste mogli drugačije postupiti i na neki način izbjeći to što se desilo? Ima li nešto što biste napravili drugačije da se ponovo nađete u istoj situaciji ? I. Špoljarec: Ne znam. Čovjek je pri stao s nama surađivati i u potpuno smi renom stanju otišao je po kaput. Između nas bio je razjareni pas koji se doslovno trgao s lanca i mi mu jednostavno više nikako nismo mogli prići. Sva trojica sigurni smo da je u cijeloj priči okidač bila Foglecova majka. Da ona nije izašla van iz kuće i počela vrištati na nas te na taj način okrenula sinovo mišljenje on bi najvjerojatnije bez pogovora pošao s nama. Činjenica da nam se „marica“ pokvarila ispala je dobra. Iako ni jedan auto nije neprobojan na metke, Škoda je ipak nešto čvršća. Osim toga „marica“ ima samo dvoja vrata i tko zna kako bi se sve to završilo. H. Mlinarić: Mislim da se ovakva reakcija nikako nije mogla predvidjeti. On je bio pod utjecajem alkohola i malo je mumljao, ali nije pokazivao da je agresivan, niti nas je vrijeđao. Vodio je s nama najnormalniji razgovor. To što se dogodilo bio je čisti faktor iznenađenja. I. Baček: Svakako da ono što se desilo nije bilo očekivano. Iako sam poznavao problematičnog Fogleca od prije, ni po čemu nisam mogao vidjeti da bi se situ- acija tako mogla odviti. Da se bilo čime pokazalo da bi on na taj način mogao reagirati čovjek bi se drugačije postavio. Da su okolnosti bile drugačije, da se pas nije nalazio između nas, mi bi svakako došli do vrata ili možda čak ušli s njim u kuću. Svaku situaciju sto ljudi može rješavati na sto načina. No, kada smo došli na intervenciju definitivno se ni u jednom trenutku nije pokazala potreba za bilo kakvom represijom ili policijskim postupanjem. Situaciju sam puno puta prevrtio u glavi i mislim da u njoj ništa ne bih mogao promijeniti. Glineni golub MUP: Hrvoje, da li ti je u toj situaciji nedostajao pištolj? Da li bi ti nešto mogao učiniti da si u tom trenutku imao oružje? - Zaista ne znam. Što bi bilo kad bi bilo ne mogu o tome govoriti. Možda bih izvukao pištolj, možda ne bih. Možda bih pucao, možda ne bih. To se ne može reći. U tom se trenutku osjećaš kao da si u filmu, kao da se to tebi ne događa. Samo sam tražio zaklon da spasim život. MUP: Mislite li da bi ipak vježbenici trebali imati oružje? I. Baček: Definitivno. Svaki policijski vježbenik završio je policijsku školu. Svaki od njih izlazi van na ulicu u sve opasne situacije u koje idu i policijski službenici koji već godinama rade ovaj posao. Koje su opcije tih mladih ljudi?! Jednostavno napuniti džepove kamenjem i gađati ne koga time?! Potrebno je pronaći sistem. Završiti školu, a onda biti poslan na cestu u visokorizične situacije u potpunosti nezaštićen, to apsolutno nema nikakvog smisla ni opravdanja. I. Špoljarec: Po mom mišljenju ovaj bi problem trebalo riješiti na sljedeći način: ako je mladi policijski vježbenik završio tečaj ili policijsku školu te prošao svu potrebnu obuku, trebao bi dobiti oružje ali da ne može raditi sam nego samo uz kolegu, mentora. Sam na ulicu ipak ne bi trebao ići dok ne odradi vježbenički staž. To bi bilo puno bolje. On mora imati čime obraniti svoj život ili život kolege ako su u situacijama u kojima su im ugroženi životi. Ne može biti poslan na teren u ulozi glinenog goluba. Ako je mladi čovjek položio sve ispite i 13 TEMA MJESECA prošao sve obuke, ne razumijem što se to točno mijenja nakon tih godinu dana kada položi državni ispit. On je i do tada na opasnim mjestima, samo što je potpuno nezaštićen, a ne možete ni zamisliti s kakvim ljudima ima posla. H. Mlinarić: Moram reći da nas vjež benike na terenu nitko ne shvaća ozbiljno. To će vam potvrditi svaki policijski vjež benik. Možda bi nas, kad bismo imali pištolj, netko doživljavao ozbiljnije. Ljudi nas ne doživljavaju upravo zbog toga što imamo samo remen oko hlača. Nemamo apsolutno nikakav autoritet. MUP: Kako su reagirali članovi vaših obitelji (roditelji, supruge, djeca, djevojke)? H. Mlinarić: Roditelji su se jako upla šili, posebno majka, ona je bila izvan sebe i nekoliko je dana pila tablete za smirenje. Upravo iz ovakvih razloga joj i nije bilo drago kad sam odlučio da će ovo biti moj životni poziv. I onda se desi situacija da tek nakon nekoliko mjeseci vježbeničkog staža doživim ono što mnogi kolege policajci ne dožive tijekom čitave svoje karijere. Što se tiče djevojke ona je, kad sam je nazvao, bila uvjerena da je zezam i nije mi vjerovala. Kasnije, kad je shvatila da je vrag odnio šalu, bilo joj je žao što mi nije vjerovala. I. Špoljarec: Naravno da se obitelj uplašila.Prva kojoj sam javio što se dogodilo bila je moja djevojka, bojao sam se naime da ne bi čula i vidjela na televiziji i da se tako ne uplaši još više. I. Baček: Najviše se uplašila moja supruga i starija kćerka. Mlađa kćerka to je dobro podnijela. Prijatelje stvara sreća, a nesreća provjerava MUP: Kako su reagirali vaši kolege? Jesu li vam došli u posjet u bolnicu? Što su rekli? Tko se najviše uplašio, tko je bio najsretniji, a tko vam je bio od najveće pomoći? I. Špoljarec: Svi su kolege došli u posjetu i bili su sretni što je sve na kraju dobro završilo. Ipak, komentari, ili bolje rečeno pitanje koje su nam svi postavljali bilo je „zašto niste pucali?“ Moram napomenuti kako se najviše za nas brinula naša načelnica Sonja Barić. H. Mlinarić: Doista, našu načelnicu moram posebno pohvaliti. Svaka joj čast 14 na svemu! Stigla je u bolnicu samo deset minuta nakon našeg prijema na hitnu. I izašla nam u susret na svaki mogući način koji je mogla. Jako se potrudila. Pružila nam je sve što nam je potrebno i više od toga. I sada, kad smo na bolovanju brine o svemu što nam je potrebno, od prijevoza, bolničkih pregleda, nadalje. I. Baček: Slažem se s kolegama. Naša je načelnica žena koja nam doista izlazi u susret i uvijek je spremna pomoći, kako u poslovnim tako i u privatnim situacijama. MUP: Kako su reagirali vaši prijatelji i poznanici? Kakvi su bili njihovi komentari? H. Mlinarić: Prijatelji si mi pružali podršku. Moram spomenuti da nisam bio ni svjestan koliko je svaka podrška u takvom trenutku važna i koliko znači svaka pomoć. I. Špoljarec: Mogu reći da sam tek sada i u ovoj situaciji otkrio tko mi je u životu prijatelj, a tko nije. Ljudi od kojih sam najnormalnije očekivao da će se javiti nisu doslovno niti poslali poruku. S druge strane, ljude od kojih nisam očekivao da će se javiti oni su nazvali i pružali riječi podrške, što me je jako iznenadilo. Komentari poznanika i građana svodili su se uglavnom na zaključak da smo napadača trebali upucati. I. Baček: Ljudi u današnje vrijeme imaju puno svojih briga i posla i teško je voditi tuđe brige. S druge strane, kad realno pogledate, mi smo “samo policajci” koji jednostavno radimo ovaj posao i za to primamo plaću i ovakve se stvari nažalost gledaju kao normalne. Rizik koji policijski posao nosi smatra se normalnim. Zakon ne štiti policijske službenike MUP: Pa recite nam onda svima još jednom, zašto na kraju niste pucali u napadača? Imali ste kristalno čistu situaciju i svako zakonsko pravo na to. I. Baček: Postoji jedna ključna činje nica koju zna svaki policijski službenik u Republici Hrvatskoj danas. Ako policajac upuca nekog kriminalca, čak i u životno ugroženoj situaciji, njegova obitelj ima mup 53 m studeni 2011. FINO AMEX .52 Siguran i opušten. Moja American Express® kartica mi pruža taj osjeÊaj. Postanite i vi korisnik! U opuštenoj svakodnevici žele uživati svi, i oni koji žive dinamiËno i oni koji su se prepustili rutini. Svi žele siguran oslonac u životu, bez obzira na životni stil. Moja mi American Express kartica nudi pogodnosti i usluge gdje god se nalazim i u koje god mi doba zatrebaju: • obroËna otplata do 12 rata bez kamata i naknada • Membership Rewards® i My Card programi nagraivanja • osiguranje od posljedica nesretnog sluËaja • PBZ potrošaËki kredit do 100.000 kuna s otplatom od 3 do 60 rata, detaljnije na www.americanexpress.hr. I vi možete uživati u pogodnostima American Express kartice, bez upisnine i Ëlanarine za prvu godinu korištenja.* Nazovite odmah 0800 3775 55! www.americanexpress.hr/postanitekorisnik SAMO U GRUPI PRIVREDNE BANKE ZAGREB *Pogodnost vrijedi za pristupnice primljene od 7.10. do 31.12.2011. TEMA MJESECA svako zakonsko pravo podići privatnu tužbu protiv tog policijskog službenika koji je spašavao vlastiti život. I sud nas u nemalom broju slučajeva osuđuje. O tome s radi. Činjenica jest da sam u ovakvoj situaciji imao svako zakonsko pravo nanišaniti ga i pucati u njega, međutim, u tom trenutku ono što ti čitavo vrijeme samo prolazi kroz glavu jest: Ne mogu si to priuštiti, pa neću ga još i platiti! I on sam po završetku kazne i izlasku iz zatvora, ima svaku mogućnost i pravo tužiti me za nanošenje teških tjelesnih ozljeda. Nažalost, to je tako. Naravno da će metodolozi MUP zakonski opravdati uporabu u svakoj čistoj situaciji i stati iza nas, ali ovdje ne govorimo o MUP-u, već o sudstvu. U ovom konkretnom slučaju, da sam ga ja usmrtio njegova majka mogla bi me tužiti privatnom tužbom. Ako bi me sud osudio, morao bih joj isplatiti veliku svotu novca kao naknadu. Mi smo zakonski čisti i gledano s policijske strane svoj smo dio posla zaista obavili tipično školski, no s druge strane, ni na koji način nismo zaštićeni od privatnog progona i tužbe. Veliki je broj primjera. Iako je, isto tako, imao potpuno opravdanu uporabu, našem kolegi iz interventne policije trenutno visi nekoliko stotina tisuća kuna nad glavom jer ga je ozlijeđeni tužio privatnom tužbom za nanošenje tjelesnih povreda. Imamo slučajeva i u pljačkama pošte ili banke, gdje na intervenciji jedan razbojnik biva ranjen, a drugi usmrćen i njegova žena tuži policijskog službenika privatnom tužbom. Vani se takve stvari ne dozvoljavaju. Kod nas u zakonu ne Posebno želimo pohvaliti našu načelnicu Sonju Barić. Ona je u bolnicu stigla samo deset minuta nakon našeg prijema na hitnu. I izašla nam u susret na svaki mogući način koji je mogla. Jako se potrudila. Pružila nam je sve što nam je bilo potrebno i više od toga. I sada, kad smo na bolovanju brine o svemu što nam je potrebno od prijevoza, bolničkih pregleda, nadalje. Naša je načelnica žena koja nam doista izlazi u susret i uvijek je spremna pomoći, kako u poslovnim, tako i u privatnim situacijama što nam puno znači. Svaka joj čast na svemu! 16 postoji ni jedna stavka koja će zaštititi policijskog službenika kada metodolog utvrdi da je njegovo postupanje bilo ispravno i dobro. Ono što je najveći baksuz u cijeloj priči jest to što taj čovjek neće završiti u zatvoru na neki duži period. Nije on pucao na neke važne osobe. Pucao je samo na obične policajce. No, ti policajci predstavljaju našu državu. Sudac koji će voditi slučaj trebao bi toga biti svjestan i o tome voditi računa. Nitko od nas nije došao kod njega osobno imenom i prezimenom. Mi smo došli na intervenciju, pravedno i časno odraditi svoj posao. On je dakle pucao na policiju, pucao je na državu. Žalosno je da je ta država njegove prijašnje ekscese poput bacanja bombe, usmrćivanja čo vjeka, šamaranja sutkinje i svega osta log nagradila skraćivanjem kazne i pri jevremenim izlaskom. Takvoj osobi nije mjesto na ulici. I. Špoljarec: U potpunosti se slažem s kolegom. I ja sam bio u istoj nedoumici ležeći ranjen na zemlji. Žalosno je da nas bilo tko kome se ne sviđa policijsko postupanje može tužiti, iako MUP potvrdi da samo postupili zakonito, da u situaciji u kojoj ti je ugrožen život čovjek mora razmišljati na takav način. MUP: Je li vas i koliko svu trojicu povezao ovaj događaj? H. Mlinarić: Definitivno nas je povezao ovaj događaj. Nakon ovoga, još se više divim i poštujem starije kolege policajce, posebno mog mentora Špoljarca i kolegu Bačeka. I. Špoljarec: Itekako nas je povezao. Svi mi provodimo svakodnevno osam sati na dan u Policijskoj postaji i družimo se i privatno. No, proživjeti ovakvo nešto zajedno povezuje ljude na poseban način. I. Baček: Sasvim je drugačije kad se to desi nekome općenito od kolega policajaca i kad se desi kolegama i prijateljima s kojima doslovno svaki dan živiš. Svakako nas je to povezalo. Rijetko tko zajedno preživi ovakvu situaciju. Bila je to sreća u nesreći. Bila je to definitivno situacija koju ne želim da iskusi ni jedan od kolega policajaca u životu. Sreća je u svemu tome što se nije ništa teže dogodilo. MUP: Praksa je da se svake godine svi policijski službenici podvrgavaju provjeri gađanja i provjeri tjelesnih sposobnosti. No, smatrate li da je na godišnjoj razini policijskim službenicima potrebna i nekakva obuka ili edukacija vezano za krizne situacije te psihološke pristupe i postupanja u takvim situacijama? Koliko bi to pomoglo smanjenju stradavanja policijskih službenika na dužnosti? I. Špoljarec: Edukacije se više fokusiraju na teoriju i zakonske propise, a to znamo. Nas bi se svakako moglo dodatno istrenirati. Ono što je meni konkretno pomoglo u toj situaciji jesu kampovi i taborovanja koja sam prolazio tijekom školovanja. Tamo smo jako puno su radili na sastavljanju i rastavljanju oružja. Izričito iz tog razloga kad je Foglec izašao van znao sam točno o kakvom se oružju radi, koliko ima metaka i što sve takva puška može. H. Mlinarić: Ja nisam imao takvu praksu. Na Policijskoj akademiji odrađivali smo vježbe pucanja u prepreke i pucanja u kretnji. Ipak, mislim da se u takvim si tuacijama kakvu smo mi doživjeli više radi o individualcu koji se u njoj nađe te instinktu čovjeka nego nekakvoj obuci. Da bismo bili istrenirani za takve situacije trebali bi trenirati svaki dan poput specijalne policije. Jedan trening godišnje i ne bi previše pomogao. I. Baček: Mislim da bi to pomoglo ljudima, iako i to opet ovisi od osobe do osobe. Što se tiče prakse gađanja i ispucavanja dvadesetak metaka jednom godišnje, mislim da to i nema neke prevelike svrhe. Psihološka pomoć MUP: Jeste li potražili pomoć psihologa iz Odsjeka za psihološku i zdravstvenu zaštitu na radu MUP-a? Da li vam je razgovor sa psihologom bio ponuđen, određen ili ste ga sami tražili? H. Mlinarić: Nekoliko dana nakon događaja, sva trojica dobili smo nalog od načelnice da odemo na razgovor kod policijskog psihologa. MUP: Kako je izgledao taj razgovor? O čemu ste točno razgovarali? Koji su zaključci psihologa? I. Špoljarec: To izgleda otprilike kao i sada ovaj naš razgovor. Prepričamo događaj koji nam se dogodio. Iako smo razgovarali i o našim osjećajima i razmišljanjima, ipak smo nekako najviše vremena proveli prepričavajući sam događaj. Koliko sam ja mup 53 m studeni 2011. TEMA MJESECA Posjeta i potpora čelnog čovjeka policije ranjenim je policajcima mnogo značila shvatio, zaključak psihologa je da smo zaista jaki i da smo sve što se dogodilo dobro psihički podnijeli. H. Mlinarić: Između ostalog, psiho loginja nas je pitala i da li dobro spavamo, normalno jedemo i slično. Psihologinja nam je rekla da se jako dobro nosimo s tom situacijom, da potpuno normalno razgovaramo o svemu i da se ne čini kao da je taj događaj imao nekakav poseban utjecaj na nas, što dakako ne znači da kasnije neće biti tako. To se ne može znati. I. Baček: Njen je zaključak da smo dobro psihički reagirali i da se zaista dobro nosimo s onim što se desilo. MUP: Koliko i kako su vam ta pomoć i taj razgovor konkretno pomogli? Postoji li nešto drugo što vam je na neki način olakšalo da se nosite s onim što se dogodilo? I. Baček: Po mom mišljenju, najbolja terapija je definitivno razgovor između nas troje. Mi se najbolje možemo povje riti jedni drugima i podijeliti svoje osje ćaje međusobno te objasniti zašto se tako osjećamo. Konkretan razgovor sa stručnom 2011. studeni m mup 53 osobom nije loš, on možda može usmjeriti na razmišljanje na određeni način. Psiholozi vide je li naše ponašanje kako treba ili nije. U svakom slučaju takva praksa nije na odmet. Uvijek je dobro znati da postoji neko tzv. rame za plakanje. Da znamo da nismo prepušteni sami sebi ili da sami uokolo moramo tražiti pomoć. Ovako ima to svrsishodnu funkciju u smislu da vidite gdje ste. Koliko je moglo pomoći – pomoglo je. No, opet, nema tog doktora na svijetu koji može zapucketati prstima i izbrisati iz našeg sjećanja taj događaj i ono što smo preživjeli. Takve situacije jesu dio našeg posla i to je potrebno prihvatiti. Onaj tko to ne može taj se ovim poslom ne bi trebao baviti. I. Špoljarec: Slažem se s kolegom. Ja također doslovno shvaćam da je to rizik mog posla. Susret s psihologom pomogao mi je u smislu da znam postoji potpora i da se uvijek nekome možemo obratiti. H. Mlinarić: Svjesnost o potpori je ono što igra najveću ulogu u priči sa psiho logom. Drago mi je da nam je psihologinja napomenula da joj se javimo kad god osjećamo potrebu za razgovorom kao i u slučaju da osjetimo ili da naši bližnji vide neke promjene u našem ponašanju. MUP: Razgovor sa psihologom obavili ste dva tjedna nakon događaja. Je li to dobar tajming, ili je možda prerano ili prekasno za takav razgovor? I. Špoljarec: Psihologinja nam je obja snila da bi takve razgovore trebalo obavljati 7 sati nakon događaja, međutim mi smo tada bili u bolnici. Možda bi na neki način i bilo bolje da smo razgovarali neposredno nakon događaja, kad je još sve svježe, ovako smo mi to već percipirali na svoj način i pomirili se s tom činjenicom. No, s druge strane, u tom smo trenutku još pod dojmom i nekom vrstom šoka. Eventualne posljedice se vide nešto kasnije. MUP: Nakon određenog broja godina provedenih u službi prosječni se policajac nagleda mnogih nezavidnih scena, od krvi, ubojstava, samoubojstava, nasilja, raspadnutih leševa i neminovno je da to ostavlja neke posljedice i dugoročno narušava psihičku stabilnost. Sva trojica ste po prvi puta bili na razgovoru kod psihologa. Smatrate li da bi takve razgovore policijski službenici trebali obavljati češće, možda u nekom redovno određenom periodu, a ne samo nakon životno ugroženih situacija? 17 TEMA MJESECA I. Baček: Ovakvih razgovora sa psiho lozima prije nije bilo u policijskoj službi. To je relativno nova praksa koja traje tek nekoliko godina i mislim da je dobra. Stručna osoba je u redu, ali vezano za bilo koju stresnu situaciju koju su proživjeli razgovor bi primarno, po mom mišljenju, trebali međusobno voditi dečki koji su u to vrijeme bili u smjeni i na neki način uključeni u ono što se dogodilo. Po meni je to definitivno najbolji lijek. Smatram da je nekako lakše razgovarati sa svojim kolegama s kojima živiš osam sati dnevno i u koje imaš povjerenja nego sa nekim nepoznatim doktorom, bez obzira na to je li on iz našeg sustava ili nije, jer on nije prošao kroz tu situaciju i ne može razumjeti. Doktor je ok, doktor je doktor, ali prijatelj je prijatelj. I. Špoljarec: To kod nas još uvijek nije dovoljno razvijena praksa. U Americi i u razvijenim europskim gradovima u svakoj policijskoj postaji postoje psiholozi koji su u svako vrijeme raspoloživi i dostupni za razgovore. Policijski službenici na razgovor mogu otići kad god žele. Kod nas je to novi pojam. I ja se ovdje po prvi puta susrećem s nečim takvim. Vjerojatno bi takvi razgovori i ispuštanje ventila svaki određeni period pomogli. Ne može čovjek godinama gledati to što policajci gledaju, dolaziti na takva mjesta i osiguravati ih, raditi sve to što radimo, a da to baš nikako ne utječe na njegovi psihu i da je potpuno imun na to. H. Mlinarić: Možda bi bilo bolje da ide svatko kada god za to osjeti potrebu. Činjenica je da nitko ne reagira jednako. MUP: Možete li izdvojiti još neke stresne i šokantne situacije kroz koje ste prošli radeći svoj policijski posao? H. Mlinarić: Iako sam tek počeo raditi, našao sam se već u raznim situacijama. Jedna od stresnijih koju mogu izdvojiti bila je kada sam nedavno u šumi čuvao raspadnutog mrtvaca u mraku. Ostao sam na straži potpuno sam, neposredno pored mrtvog tijela, a prva kuća nalazila se tri kilometra od mene. Jedino što sam imao sa sobom bila je baterija. Eto, čudno je to što se toga do sada nisam ni sjetio. Čovjek to potisne u sebe i nauči ne pričati o tome. S druge strane najšokantnije iskustvo doživio sam kad smo prije nekoliko mjeseci spašavali čovjeka koji se pokušao objesiti u staji. Pri vješanju mu nije pukla kralježnica već se gotovo ugušio i uslijedila 18 je reanimacija. Zvukove koje je ispuštao polumrtav čovjek kad smo ga spašavali bili su gori od onih u najstrašnijim horor filmovima. Budući da je dugo vremena ostao bez kisika i danas je na aparatima u bolnici. I. Špoljarec: Vidio sam puno smrti, ubojstava i samoubojstava u ovih 13 godina rada, no o tome se ne priča, samo čovjek ponekad kad je sam prisjeti određenih događaja. Ipak, ono što, osim ovog ranja vanja, mogu izdvojiti kao najstresnije iskustvo, desilo se prije dvije godine. Tada sam kao kontakt policajac intervenirao u jednom kafiću u centru Vrbovca kada je jedan mladić narušavao javni red i mir. On je tada krenuo prema meni i kad mi se približio na metar udaljenosti izvadio je nož i počeo njime mahati u namjeri da me ubode. I. Baček: Možda će ružno zvučati ali ja sam vjerojatno kroz sve ove godine na mnogobrojna mrtva tijela koja gotovo svakodnevno imam priliku gledati gotovo postao imun. Najšokantnija i najteža situacija s kojom sam se susreo tijekom čitavog svog radnog vijeka dogodila se 1998. godine. Tada je moj kolega, policijski partner i prije svega prijatelj, čovjek s kojim sam prolazio svaki teren i situaciju, proveo brojna dežurstva, s kojim sam dijelio svoje obroke i koji mi je, kao i ja njemu, svakodnevno čuvao leđa u raznim situacijama, Saša Filipčić poginuo u automobilskoj nesreći. Pazite na sebe i čuvajte svoje kolege MUP: Što biste posebno željeli spomenuti za kraj ovog razgovora? Ima li nešto što biste iz ovog svog ružnog iskustva mogli poručiti svojim kolegama policajcima, mladim vježbenicima ili cjelokupnoj javnosti? H. Mlinarić: Eto, meni su kolege rekli da sam bio dosta priseban u toj si tuaciji i da sam se odlično snašao, uspio im obojici pomoći na način na koji sam mogao. Kolege, pazite na sebe i zadržite prisebnost koliko je god to moguće. Ni u snovima se nisam zamišljao u takvoj situaciji, ali mislim da sam dobro reagirao. Svim policijskim vježbenicima želio bih poručiti da doista slušaju svoje mentore i starije kolege. Ne želim propustiti ovu priliku - a da ne pohvalim svog mentora. Ivan me zaista puno toga naučio u pro teklih nekoliko mjeseci. I ne samo on. U nekoliko sam situacija imao prilike raditi sa kolegom Bačekom, posebno u ophodnji. U ovoj situaciji on je izvrsno reagirao i svaka mu čast na tome. Od ljudi poput njih dvojice stvarno se može puno naučiti. Tek sam počeo raditi no iskreno se nadam se da ću tijekom svoje službe i dalje imati priliku raditi s ovakvim ljudima. I. Špoljarec: Hrvoje je doista pokazao hrabrost. Netko bi se smrzao na njegovom mjestu. Tako mlad, nezaštićen i on je tako dobro odreagirao. I kad je bio i dalje životno ugrožen on se vratio do mene da mi pomogne. U potpunosti me iznenadio usvojim postupkom. Mogu svim kolegama poručiti da paze na sebe, da paze na svoje kolege, posebno u takvim intervencijama i u opasnim situacijama. Situacija u državi je sve gora i bojim se da će ovakvih situacija biti još više. Mi da smo jedna od vodećih nacija po uzimanju antidepresiva. I. Baček: Hrvoje je definitivno jedan od rijetkih vježbenika koji se našao u takvoj opasnoj situaciji i, s obzirom na okolnosti, postupio je na najbolji mogući način. Samo doista hrabar čovjek vratio bi se natrag u onako opasnoj situaciji, bez ikakve zaštite, doslovno ispred cijevi čovjeku bez kontrole. Bez obzira što je u tom trenutku pucanje prestalo, napadač je još uvijek imao pušku u rukama. Hrvoje se vratio natrag, tako ugrožen, pomoći svom kolegi. Tu se zaista nema više što posebno reći. Mali bi nakon svega ovoga trebao imati dobru beneficiju ili barem povlasticu da ga ne gnjave na državnom ispitu. On je jedan od rijetkih mladih policijskih vježbenika koji je prošao ovakvo vatreno krštenje. A poruka?! Nema ni tu previše pametovanja. Dragi kolege, koliko je to moguće, čuvajte se i pazite na sebe! MUP: Ima li nešto što sami sebi posebno želite? I. Baček: Želja mi je ostati u službi što je duže moguće i ne naći se u sličnoj situaciji ikada više. I. Špoljarec: Moja je želja samo što prije ozdraviti i vratiti se na posao. H. Mlinarić: Volio bih samo da se moja noga što prije oporavi da mogu igrati nogomet. I naravno, toplo se nadam da ću položiti državni ispit u siječnju. m Razgovarala: Nikolina GOTAL Foto: Pixel mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE Ministar Karamarko uručio godišnje nagrade i zahvalnice MUP-a Vi predstavljate najbolje od najboljih. Svojim ste radom prošle godine doprinijeli da naš rejting i dalje raste. Na tome vam zahvaljujem i čestitam, a naročito vašim obiteljima koje su vam bile velika podrška. Iskreno vam čestitam za sve što ste napravili i vjerujem da ste uzor i poticaj vašim kolegama te da ćete tako nastaviti i u svom daljnjem radu - naglasio je ministar Karamarko u prigodnom obraćanju nagrađenima U velikom salonu sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova, 26. listopada 2011. upriličena je svečanost dodjele godišnjih nagrada i zahvalnica MUP-a zaslužnim službenicima za 2011. godinu. Nagrade su dijeljene u tri kategorije: nagrada za pojedinca, nagrada za skupinu te zahvalnica ministarstva. Nagrade je uručio ministar Tomislav Karamarko u pratnji članova iza slanstva Ministarstva unutarnjih poslova: državnog tajnika Ivice Buconjića, glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića, njegovih zamjenika Milijana Brkića i Dražena Viteza te načelnika Policijske uprave zagrebačke Tomislava Buterina. Obraćajući se nagrađenima i čestitavši im na zasluženim nagradama u ime MUPa i svoje osobno ime, ministar Karamarko je, između ostalog, naglasio kako je policija u posljednje dvije godine bila podvrgnuta doista teškim iskušenjima i velikim po slovima u svim segmentima policijskog rada, od održavanja javnog reda i mira pa do brojnih kriminalističkih poslova. Istaknuo je kako je posebno ponosan što je policija među najzaslužnijima 20 što smo na vrijeme završili pregovore s Europskom unijom, poglavlje 23 u suradnji s Ministarstvom pravosuđa te poglavlje 24 koje je bilo izravno vezano za rad policije. - Vi predstavljate najbolje od najboljih. Svojim ste radom prošle godine doprinijeli da naš rejting i dalje raste. Na tome vam zahvaljujem i čestitam, a naročito vašim obiteljima koje su vam bile velika podrška. Iskreno vam čestitam za sve što ste napravili i vjerujem da ste uzor i poticaj vašim kolegama te da ćete tako nastaviti i u svom daljnjem radu - na kraju je kazao ministar Karamarko. Godišnje nagrade za pojedinca uru čene su: - Nikoli Paiću i Mariju Mejdancu, policijskim službenicima PU osječkobaranjske za iznimnu hrabrost, odluč nost i nesebičnost prilikom spaša vanja ljudskog života iz rijeke Drave u izuzetno nepovoljnim vremenskim uvjetima. Godišnje nagrade za skupinu uručene su: - skupini policijskih službenika MUP-a, Uprave za posebne poslove sigurnosti: Igoru Bjeličiću, Aniti Britvec, Josipu Mariću, Vladimiru Štefančiću, Siniši Vukosavu za iznimno stručan i profesionalan rad u provođenju mjera zaštite i osiguranja prilikom posjeta Svetog Oca Benedikta XVI Republici Hrvatskoj; - skupini policijskih službenika MUP-a RH, Uprave kriminalističke policije: Suzani Zamaklar, Draganu Smolčiću, Anti Pervanu, Miji Malešu, Tomislavu Štambuku za iznimno aktivan, stru čan i profesionalan rad u više krimina lističkih istraživanja suzbijanja krimi naliteta droga, a osobito u operativnim akcijama „Dogma“ i „Spider Web“, koja je rezultirala uhićenjima te je za dala značajan udarac kriminalnim će lijama tzv. „Balkanskog kartela“ čime je prekinuta krijumčarska ruta „Bal kanskog kartela iz srednje i južne Ame rike u Europu“; - skupini policijskih službenika PU za grebačke: Ivanu Arbutini, Nikoli Ka urinu, Miroslavu Markoviću, Goranu mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE Karnovšeku, Vanji Petrovu za iznimno angažiranje u pripremi, planiranju i provođenju mjera osiguranja velikog broja javnih okupljanja i prosvjeda u gradu Zagrebu. Zahvalnice ministarstva uručene su: - Hrvatskoj biskupskoj konferenciji i Zagrebačkoj nadbiskupiji za izniman doprinos u suradnji na poduzimanju mjera osiguranja i zaštite tijekom posjeta Svetog Oca Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj. U ime Hrvat ske biskupske konferencije zahval nicu Ministarstva primio je vlč. Enco Rodinis, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije. U ime Za grebačke nadbiskupije zahvalnicu je primio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup Zagrebačke nadbiskupije i predsjednik Odbora za pripremu pohoda Pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj, u pratnji preč. Nedjeljka Pintarića, moderatora Nadbiskupskog duhovnog stola i člana Odbora. - Mariju Mandiću, policijskom služ beniku MUP-a RH, Uprave krimi nalističke policije, za izniman osobni angažman prilikom spašavanja života i sprječavanja počinjenja kaznenog djela; - Demonstracijskom timu Interventne policije „Grom“, policijskim službe nicima Policijske uprave karlovačke: Ivanu Hodaku, Zdravku Cindriću, Saši Poljaku, Ivici Maričiću, Damiru Kostanjšeku, Mariju Tukariću, Alenku Katiću, Goranu Latkoviću, Matiasu Mariću, Mariju Kišiću, za izniman angažman velikog broja javnog prika zivanja osposobljenosti izvršavanja najtežih poslova Interventne poli cije; - Štefi Odobašiću, policijskom službe niku Policijske uprave požeško-sla vonske, za iznimno angažiranje pri 2011. studeni m mup 53 21 IZ RADA POLICIJE hvatanju počinitelja kaznenog djela otuđenja osobne stvari; - Mons. Tadiji Pranjiću, vinkovačkom župniku, za iznimno angažiranje i odličnu suradnju s Policijskom up ravom vukovarsko-srijemskom te skrb koju pruža policijskim službe nicima; - Mladenu Oguiću, policijskom služ beniku Policijske uprave zadarske, za iznimno osobno angažiranje, učin kovitost, profesionalnost i stručnost obavljanja policijskih zadaća u cilju sprječavanja počinjenja kaznenih djela i hvatanja njihovih počinitelja, a naročito iz područja zlouporabe opojnih droga; - Mariju Fundaku, policijskom služ beniku Policijske uprave međi murske, za iznimne rezultate te osobno angažiranje, učinkovitost, pro fesionalnost i stručnost u sprječavanju i otkrivanju kaznenih djela i hvatanja njihovih počinitelja, a naročito na otkrivanju i sprječavanju počinitelja kaznenih djela zlouporabe opojnih droga i počinitelja kaznenih djela seksualnih delikata; - Robertu Brečeviću, Anti Klariću, Damiru Stegiću, Željku Prebandi, Nikici Magazinu, Anti Kulušiću, Ivanu Pletikosi, policijskim službenicima Policijske uprave šibensko-kninske, za iznimno angažiranje i nesebično 22 izlaganje tijekom spašavanja sedam poljskih državljana na jedrilici bez kormila i pogona, usred olujnog nevre mena na moru. Nakon svečanosti dodjele nagrada i zahvalnica, mons. Mijo Gorski u ime Hrvatske biskupske konferencije, Za grebačke nadbiskupije, Crkve i svih vjernika koji su sudjelovali na pastoralnom posjetu pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj zahvalio je Ministarstvu na priznanju koje im je ovom prilikom dodijeljeno, osvrnuvši se na profesionalno i besprijekorno odrađeno osiguranje tog velikog događaja. - Koliko je bilo važno osiguranje tijekom posjeta pape Benedikta XVI. možda najbolje svjedoče komentari vatikanskih službenika i europske policije kao i svih koji su nazočili tom velikom događaju. Osiguranje je odrađeno na visokoj razini, takvoj da je postalo model. Svima vama koji ste u tome sudjelovali od srca zahvaljujem i čestitam, kazao je mons. Mijo Gorski uz poruku hrvatskim policajcima da ih na njihovom putu uvijek štiti Sv. Mihael i prati božji blagoslov. U ime nagrađenih policijskih službenika tom prilikom obratio se i Ivan Arbutina, načelnik Odjela za osiguranje PUZ-a . Izrazio je zadovoljstvo što je prepoznat njihov rad između tisuća policajaca koji profesionalno i odgovorno rade svoj posao. - Za mene osobno ova nagrada nije godišnja nagrada, već kruna karijere, a vjerujem i svima ovdje prisutnima, kazao je istaknuvši kako će im ova nagrada i ukazano povjerenje biti motivacija u daljnjem radu. Policijski službenik Interventne jedinice policije PU karlovačke i pripadnik njezinog Demo tima „Grom“ Saša Poljak o svojim dojmovima i dodijeljenom im priznanju rekao je: „Već dugi niz godina radimo i demonstriramo prikaz svih borilačkih vještina koje koristimo u našem radu i svim segmentima rada IJP. Meni osobno, kao i svim mojim kolegama, dobitnicima nagrade, ovo priznanje jako puno znači i drago mi je što je MUP prepoznao naš trud i zalaganje“. Nikica Magazin, policijski službenik PP pomorske policije Šibenik, PU šibenskokninske, inače voditelj ophodne brodice ovom prilikom je rekao: „Za mene je ova nagrada veliki uspjeh u karijeri i životu općenito. Sretan sam i ponosan što smo uspjeli spasiti ljudske živote. I nadalje ćemo spašavati ljudske živote te časno i odgovorno obavljati svoje policijske poslove.“ Njegov kolega, također nagrađeni policijski službenik Postaje pomorske policije Šibenik Ante Kulušić kaže kako mu ova nagrada jako puno znači te je na neki način i kruna njegove karijere budući da je djelatnik šibenske policije već dva desetljeća. U svojoj policijskoj karijeri prošao je brojne policijske poslove. Kao dragovoljac Domovinskog rata policijskim redovima priključio se davnog 15. siječnja 1991. godine. S legendarnom šibenskom jedinicom Specijalne policije „Jastrebovi“ prošao je gotovo sva bojišta u Domovinskom ratu. Ova nagrada mu nije prva, ali kaže, na ovako visokoj razini jest. O podvigu spašavanja poljskih državljana za koji je ovom prilikom i nagrađen zajedno sa još šestoricom svojih kolega, skromno kaže da im je to, na kraju krajeva, dužnost i zadaća.m Marija ŽUŽUL Snimila Dubravka PAVKOVIĆ-POGAČAR mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE Nagrada MUP-u za medijsku promociju sigurnosti Stranica je do sada prikupila gotovo četiri tisuće podržavatelja (fanova). Ko munikacija sa ciljanim javnostima po kazala se vrlo uspješnom, jer se na Face booku direktno komunicira s građanima bez posrednika. Mediji su to prepoznali kao „iskorak“ policije, a ciljana publika je bila oduševljena uključivanjem osoba iz javnog života. Naime, na MUP TVu, službenom kanalu na Youtubeu, objavljivani su kratki filmovi u kojima su mnogi poznati sportaši, glazbenici, glumci, ali i predsjednik Republike Ivo Josipović i ministar Tomislav Karamarko, podržali kampanju i pozvali građane da prijave nasilje u svojoj okolini. Prva Croatia Grand Prix 2011. Velika hrvatska nagrada sigurnosti (Croatia Grand Prix 2011.) ove je godine dodijeljena prvi put Na V. konferenciji menadžera sigur nosti, koja se 27. i 28. listopada održala u zagrebačkom hotelu „Four Points Pa norama“, Odjel za odnose s javnošću MUP-a RH dobio je Veliku hrvatsku nagradu sigurnosti za medijsku pro mociju sigurnosti. Konferenciju, koju organizira Udruga hrvatskih menadžera sigurnosti (UHMS), otvorio je njezin predsjednik Alen Ostojić, naglasivši kako „sigurnost nije ekskluzivno pravo nego obveza svih“. Na konferenciji je o značajnim postignućima MUP-a govorio zamjenik glavnog ravnatelja policije Dražen Vitez. Kampanja protiv nasilja na društvenoj mreži MUP je prije godinu dana pokrenuo kampanju „Živim život bez nasilja“ čiji je cilj bio senzibilizacija problema nasilja u obitelji i nad ženama. Prva je to kam panja s kojom se MUP promovirao na društvenim mrežama. Na najpopularnijom društvenoj mreži Facebooku, otvorena je stranica kampanje na kojoj se objavljuju aktivnosti, fotogalerije i video materijali. 2011. studeni m mup 53 Velika hrvatska nagrada sigurnosti (Croatia Grand Prix 2011.) ove je godine dodijeljena prvi put i to u još tri kategorije. Nagradu za do prinos lokalne zajednice na prevenciji kriminaliteta odnio je Grad Osijek, dok je dobitnik za inovativnost na području tehničke zaštite tvrtka Pro alarm, a za hrabri čin zaštitara nagrađen je Zdenko Milošević, djelatnik Gradske sigurnosti iz Splita. Također, održana je i tradicionalna humanitarna tombola čiji je cjelokupan prihod namijenjen Zakladi „Hrvatska bez mina“. Za unaprjeđenje sigurnosnog sustava Već petu godinu Udruga hrvatskih menadžera sigurnosti u Zagrebu okuplja velik broj stručnjaka iz područja privatne i javne sigurnosti, središnjih tijela držav ne uprave, poslovne zajednice i sveu čilišta na centralnom godišnjem skupu. Cilj ovogodišnje konferencije bio je unaprjeđenje sigurnosnog sustava RH kroz prikaz odgovarajućih politika sigur nosti u EU i aktivnosti koje Vladin i privatni sektor provode u borbi protiv organiziranog kriminaliteta, terorizma i korupcije i to kroz formu dijaloga profesionalaca iz struke, znanosti i politike.m Marina MANDIĆ, Ana Marija VOJKOVIĆ Foto: UHMS i MUP RH 23 IZ RADA POLICIJE Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Na Policijskoj akademiji u Zagrebu, u prostorima Policijske škole „Josip Jović“ organizirano je obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Povodom 20.-te obljetnice opsade i pada grada Vukovara postavljena je prigodna izložba u spomen na sve žrtve koje je grad heroj podnio tijekom Domovinskog rata. Djelatnici škole i polaznici 3-ih razreda izradili su plakate na temu „Vukovar – jučer, danas, sutra“ te ih izložili u školskom predvorju. Otvorena je i Knjiga sjećanja u kojoj su učenici, polaznici i zaposlenici Policijske aka demije prigodnim riječima evocirali uspomene na najteže dane grada Vukovara i Domovinskog rata. U organizaciji izložbe te priku pljanju i dostavljanju potrebnih materijala sudjelovali su i Gradski muzej Vukovar, Turistička zajednica grada Vukovara, PU vukovarskosrijemska. Slogan policije Pozdravljamo vas uz ove lijepe kadrove snimljene ispred muzeja Mimara u Zagrebu. Vozila obi lježena sloganom hrvatske poli cije „Sigurnost i povjerenje“ na laze se i u vašim gradovima. Neka se, zahvaljujući vašem svakodnevnom radu, građani osjećaju sigurno i imaju povjerenja u hrvatsku policiju. Želimo vam ugodan i uspješan radni dan. Foto: Dubravka Pavković-Pogačar 24 mup 53 m studeni 2011. ŠKODA Octavia Tour 2 samo za 109.500 kn* Donesite i Vi racionalnu odluku poput mnogih hrvatskih tvrtki Kombinirana potrošnja goriva i kombinirana vrijednost specifične emisije CO2 za model Octavia Tour: 6.4 - 7.2 l/100 km, 149 - 168 g/km. KOLIČINA JE OGRANIČENA! ŠKODA Octavia Tour 2 - automobil bezvremenske kvalitete - oduševit će Vas bogatom opremom: metalik boja, klimauređaj, ABS+MBA+MSR, radio s CD-om i MP3 reprodukcijom, centralno zaključavanje s daljinskim, el. podizači prednjih stakala, putno računalo, središnji naslon za ruke na stražnjoj klupi, prednji naslon za ruke s hlađenim pretincem, sjedala podesiva po visini, zračni jastuci, el. podesiva vanjska ogledala s grijanjem, servoupravljač podesiv po visini i dubini, sustav pričvršćivanja dječjeg sjedala ISOFIX. *PDV uključen. Ponuda se odnosi na Novu Octaviju Tour 1.6 70 kW/102 KS. Cijena je vezana uz tečaj 1 EUR = 7,55 kn. Ova akcija vrijedi do isteka zaliha. Slika automobila je simbolična. Čakovec: AC Jesenović, Zrinsko-Frankopanska bb, Tel.: 040/ 37 98 88; Daruvar: Auto Kotrba, Domobranska 1, Tel.: 043/ 33 45 70; Karlovac: ETT, Mala Švarča 155, Tel.: 047/ 60 93 23; Koprivnica: AK Jesenović, Josipa Bukovčana 14, Tel.: 048/ 22 03 40; Osijek: Idol, Sv. L. B. Mandića 111/u, Tel.: 031/ 29 76 54; Pula: AutoZubak, Industrijska 2c, Tel.: 052/ 53 57 00; Rijeka: Porsche Rijeka, Osječka 25a, Tel.: 051/20 82 08; Sinj: Autoservis Jajo, Filipa Grabovca bb, Tel.: 021/ 82 29 99; Sisak: AutoZubak, Zagrebačka bb, Tel.: 044/ 54 49 10; Slavonski Brod: AutoZubak, Gospodarska 4, Tel.: 035/ 40 53 40; Split: Marjan Auto, Matice Hrv. 15a, Tel.: 021/ 46 72 22; Split: Porsche Split, Salonitanska 13, Tel.: 021/ 20 27 86; Varaždin: AutoZubak, Vilka Novaka 50b, Tel.: 042/ 33 02 31; Vinkovci: Idol, A. Stepinca 2, Tel.: 032/ 35 72 02; Virovitica: Autocentar Pepa, Vinkovačka cesta 12, Tel.: 033/ 72 67 80; Vodice: Auto Bastić, Magistrala 1a, Tel.: 022/ 44 02 46; Zadar: Peta Brzina d.o.o., Jadranska cesta 145, Tel.: 023/ 23 49 04; Zagreb: Auto Remetinec, Remetinec 5f, Tel.: 01/ 61 41 341; Zagreb: AutoZubak, Kobiljačka 101, Sesvetski Kraljevec, Tel. 01/20 51 040; Zagreb: Porsche Zagreb, Slavonska Avenija 10, Tel.: 01/ 24 99 666; Zagreb: Štasni d.o.o., Samoborska 294, Tel.: 01/ 37 93 200 www.skoda.com.hr www.facebook.com/SkodaHrvatska IZ RADA POLICIJE Nova knjiga „Situacijski pristup prevenciji kriminaliteta“ Iz tiskare AKD-a izašla je nova knji ga „Situacijski pristup prevenciji kri minaliteta – od teorije do prakse ute meljene na dokazima“ u kojoj autori Krun oslav Borovec, Iva Balgač i Ruža Karlović iznose bogato znanje i iskustvo iz područja prevencije kriminaliteta opisano u inozemnoj znanstvenoj i stručnoj literaturi. U prvome dijelu obrađena je prevencija kriminaliteta kroz četiri glavna prevencijska aspekta i to: zakonsku prevenciju, razvojnu, situacijsku prevenciju i prevenciju u zajednici, što čitateljima daje opći informativni uvid u ovo veliko područje. U posebnom poglavlju detaljno je prikazana teorijska utemeljenost situacijskog pristupa prevencije kriminaliteta kroz glavne paradigme na koje se ovaj pristup oslanja. Sljedeće poglavlje objašnjava proces planiranja i razvoja učinkovite prevencije, argumentirano obrazlažući svaku pojedinu fazu procesa planiranja i njihovu važnost u kreiranju i primjeni preventivnih programa, strategija ili politika. Čita teljima je ponuđeno više različitih pristupa i koncepata planiranja i razvoja učinkovite prevencije što ostavlja mo gućnost odabira onog pristupa koji najviše odgovara potrebama pojedinog projekta. Odabrano je devet učinkovitih projekata situacijske prevencije kako bi se pokazalo koliko je važan pristup prevencije utemeljene na dokazima. Na kraju, kao posljednje poglavlje slijede upute za pisanje projekata koje čitateljima, a ujedno i praktičarima u području prevencije, trebaju olakšati izradu vlastitih projekata. - Ova knjiga napisana je s intencijom da znanje – koje smo stekli, nismo dobili da bismo ga ljubomorno čuvali i skrivali od drugih – već da bismo ga znalački i nesebično dijelili kako bi živjelo i koristilo drugima – rekao je jedan od autora knjige Krunoslav Borovec. Knjiga je namijenjena širokom krugu čitatelja, a ne nužno samo onima koji se bave prevencijom kriminaliteta. Prije svega namijenjena je studentima Policijske akademije, ali i studentima drugih fakulteta, IZ RECENZIJE: „Radi se o knjizi čiji je sadržaj – situacijska prevencija kriminaliteta – izuzetno aktualan i istovremeno izuzetno rijedak u Hrvatskoj, pogotovo kada je riječ o knjizi, a ne znanstvenim i/ili stručnim člancima koji parcijalno dotiču ovu temu. Naime, prevencija kao nova znanstvena disciplina i u svjetskim razmjerima, iako obiluje mnogim sadržajima, u ovom području – situacijska prevencija – je slabije zastupljena. Njeno vrijeme, reklo bi se, tek dolazi i treba ga razvijati. To se naravno ne odnosi na sve sadržaje navedene u knjizi na jednak način. Time se potvrđuje svojevrsna originalnost knjige i njene potrebe na našim prostorima. Za očekivati je da će knjiga stoga biti važno štivo za mnoge praktičare prevencije kao i dobar izvor znanja za studente mnogih studija kao svojevrstan udžbenik.“ prof. dr. sc. Josipa Bašić IZ RECENZIJE: „Ovaj rad je prvi u Hrvatskoj koji se bavi isključivo i detaljno situacijskom prevencijom te je time vrijedan doprinos ne samo policijskoj nego i ukupnoj domaćoj literaturi u području prevencije kriminaliteta. Sigurnost je elementarna ljudska potreba i jedan od društvenih prioriteta te stoga postoji velika društvena potreba za ovakvim materijalom. Pogotovo je to važno za policiju koja je jedan od ključnih instrumenata društva odgovornih za sigurnost. Ova knjiga će zapravo pomoći policiji da realizira svoju ulogu inicijatora u programima prevencije kriminaliteta, ali da pri tome ne ostane sama. Knjiga ima širu društvenu vrijednost jer daje relevantne spoznaje prevencijske znanosti i prakse svim ostalim društvenim subjektima koji se mogu i trebaju angažirati u planiranju i realizaciji programa prevencije kriminaliteta.“ prof. dr. sc. Irena Cajner Mraović Za očekivati je da će knjiga biti važno štivo za mnoge praktičare prevencije kao i dobar izvor znanja za studente mnogih studija kao svojevrstan udžbenik 26 Sva sredstva od prodaje knjige idu u korist Zaklade policijske solidarnosti za koje je knjiga posebno didaktički uređena kroz isticanje ključnih pojmova i pitanja na koja bi se nakon čitanja knjige trebalo znati odgovoriti, ali i kroz napomene na margini knjige koje slijede sadržaj. Time se željelo doprinijeti preglednosti i pristupačnosti jer će ova knjiga za mnoge, prije svega praktičare, postati vodič u izradi, planiranju, razvoju, implementaciji i evaluaciji preventivnih programa. Knjiga je namijenjena i svima onima koji se bave pitanjima sigurnosti općenito, prije svega zbog činjenice što otvara cijeli niz pitanja o kojima se do sada u Hrvatskoj nije govorilo ili se nedovoljno govorilo. Neka od tih pitanja su troškovi kriminala, troškovi kaznenog pravosuđa, isplativost programa prevencije kriminaliteta, mjere učinka preventivnih programa, ali i promatranje fenomenologije kriminaliteta kroz prizmu pojave novih poželjnih meta. Razvoj društva, promjena društvenih odnosa, razvoj novih vrijednosti, tehnologija i stvaranje novih dobara – značajno utječu na strukturu i fenomenologiju kriminaliteta o čemu se progovara u ovoj knjizi, što osjetno širi krug zainteresiranih čitatelja.m Ana Marija VOJKOVIĆ mup 53 m studeni 2011. IZBORI (I)racionalna biračka odluka Prema nekim istraživanjima, na rezultate izbora najviše utječu upravo oni birači koji odlučuju u posljednjem trenutku, odnosno oni koji unutarnji konflikt riješe neizlaskom na izbore P redizborno je vrijeme i finalni čin samo što nam nije zakucao na vrata. Na izborima se, kažu, pokazuje volja naroda, vjerovali vi tome ili ne. Što sve, neovisno o aktualnim političkim previranjima, utječe na našu odluku na izborima, tema je koju volim proučavati pred svake izbore, duboko pri tom sumnjajući u racionalnost naših biračkih odluka. Postoje naime neki davno prije utabani putevi koji trajno utječu na naše donošenje odluka općenito, pa tako i u vrijeme izbora, kao i na našu motivaciju. Riječ je o specifičnim životnim okolnostima pod čijim utjecajima svatko od nas izrasta u jedinstveno, s drugima neusporedivo, ljudsko biće. Ne postoje dva istovjetna pogleda na život, a tu unikatnost stječemo jedinstvenošću socijalnog konteksta i stavovima. Stoga je moje glavno pitanje jesu li biračke odluke rezultat pomnog proučavanja relevantnih političkih dosega kandidata i stranaka ili se pak temelje na preferiranju sekundarnih, za izbore nevažnih karakteristika kandidata. Za seriozno donesenu biračku odluku trebalo bi biti bitno kakav program kandidat nudi, je li svojim dosadašnjim djelima pokazao da je njegova ponuda iskrena, a svojom dosljednošću, moralnošću, savjesnošću i ozbiljnošću pri obavljanju posla dokazao da mu se može vjerovati. Koliko je kompetentan za obavljanje funkcije, koliko brine o problemima 2011. studeni m mup 53 tzv. običnih ljudi i koliko djeluje za dobrobit Hrvatske, jednako su važna pitanja za donošenje izborne odluke, kao i kolika je realna mogućnost da će obećano stvarno i provesti. Naposljetku, doprinose li politički potezi i odluke kandidata ostvarenju mojih vlastitih interesa i poboljšanju kvalitete moga života? Trebalo bi dakle razlučiti u predizborno vrijeme lova na glasove realnu brigu za dobrobit cijele zajednice od očiglednih propagandnih „navlakuša“, podilaženja najnižim strastima, emocijama i najranjivijim dijelovima ličnosti i proračunatog spominjanja tema, institucija i simbola koji u birača bude srčanost i ponos. Prisjetiti se također da, bez obzira na medijsko propagandno forsiranje šarm, markantnost, osmijeh, stil odijevanja i ostale osobne karakteristike kandidata uopće neće doprinijeti našoj boljoj budućnosti i da su za biračku odluku potpuno irelevantni. Istražujući jednom prilikom ovu tematiku, doznala sam da su faktori koji 27 IZBORI na kraju prevagnu u procesu odabira onih koji će predstavljati naše interese, nažalost toliko sporedni i nevažni da bi bila prava šteta pred jednu od tih manifestacija političke osviještenosti ne iskoristiti priliku i napisati nekoliko riječi i o tome. Presudni utjecaji socijalizacije i stavova Ne pokušavam umanjiti vrijednost promišljanja trenutnih, aktualnih političkih zbivanja, kojem svaki birač pristupa pred svake izbore, na samo sebi svojstven način. Dapače, trenutni stav koji počiva na osobnoj percepciji političke zbilje i procjeni stranke koja bi trenutno istaknute probleme najuspješnije riješila, vrlo je važan pri glasačkoj odluci. No, u promišljanju svakog događaja čovjek uključuje svu svoju nutrinu, sačinjenu od svih proživljenih iskustava, izgrađenih stavova i utjecaja kojima cijeloga života podliježe, čega nisu pošteđeni ni čin izbora, niti biračko opredjeljenje. Baš naprotiv, upravo o toj pozadini ovisi kako će birač pristupiti promišljanju aktualnih političkih previranja. Stoga je biračko opredjeljenje direktno povezano s nizom faktora kao što su obiteljska tradicija, razina obrazovanja, socioekonomski status, vjerska opredijeljenost, sklonost ka tradicionalizmu, nacionalizmu i slično. Navedeni faktori utječu na donošenje izborne odluke, na stu panj (ne)objektivnosti u shvaćanju političkog života i na zainteresiranost za cijeli izborni proces i političke stranke u njemu, a kakvom će specifičnom skupu faktora pojedini čovjek težiti, ovisi o ponuđenom i prihvaćenom u procesima socijalizacije. Svi utjecaji tijekom socijalizacije djeluju i na razvoj političke svijesti i ličnosti, jer čovjek politički sazrijeva cijeli život, početno samo pasivno promatrajući i upijajući nuđeno, a kasnije aktivno to primjenjujući u vlastitim odlukama. Socijalizacija je interakcija, proces u kojem društvo utječe na pojedinca, a on utjecaje upija određenom brzinom. Društvo u kontekstu sazrijevanja ličnosti predstavljaju roditelji, vršnjaci, učitelji, prijatelji, grupe kojima pripadamo i mediji, dok su procesi u kojima dolazi do socijalizacije odgoj, 28 obrazovanje i međuljudski odnosi. Cijela priča započinje odgojem, jer djeca u najvećoj mjeri u krugu obitelji usvajaju svjetonazor i pravila ponašanja. Utjecaj roditelja na izgradnju ličnosti od presudnog je značaja, a taj odnos najviše obilježava učenje po modelu imitacije. Dijete imitira svoje roditelje, jer je još nezrelo da bi se kritički osvrnulo na vrijednosti koje mu oni usađuju, no, učenje po modelu imitacije nije karakteristično samo za obiteljske odnose u doba djetinjstva, već ga primjenjujemo i u drugim procesima socijalizacije, imitirajući učitelje, vršnjake, kolege, prijatelje… Kao društveno biće, čovjek osjeća neodoljivu potrebu za pripadnošću grupi, a zbog zaštite svog ega od drugačijih i samim time pogrešnih i štetnih utjecaja s jedne strane, i uvjerenosti u ispravnog vlastitog pogleda, osjećaja zaštićenosti i vlastite vrijednosti s druge strane, nesvjesno se okružuje istomišljenicima, čije utjecaje prihvaća nekritički kao imperative ili ipak samo kao savjete, što ovisi o njemu samome. Što se ove teme tiče, pojedinac željan vrednovanja prema grupnim normama, može kon formistički preuzimati i mišljenja o najboljem kandidatu i političkoj stranci, što znači da vlastitu biračku odluku uopće ne promišlja racionalno niti u interesu vlastite egzistencije. Ipak, za izgradnju političke ličnosti, obrazovanje predstavlja najvažniji proces socijalizacije, jer tijekom školovanja pojedinac prikuplja znanja kojima, u mjeri uokvirenoj vlastitim sklonostima i ambicijama koje određuju koliko će toga shvatiti, prihvatiti i primjenjivati, osvještava važnost politike za svoje osobne interese. Naposljetku, na naše vrednovanje svijeta djeluju i mediji svojom propagandom, a u kojoj će mjeri uspjeti utjecati na izgradnju stavova ovisi o stupnju čovjekove zrelosti, objektivnosti i kritičnosti. Često ljudi upravo zbog medijske propagande formiraju svoje stavove o političkim strankama i zaokruže njenog kandidata na izborima, nesvjesni činjenice političkog marketinga. No, naše stavove prvenstveno ipak određuje cjelokupan proces socijalizacije i pritom prikupljena iskustva. Mada čovjek cijeloga života prikuplja nova iskustva, ona rijetko utječu na promjenu jednom formiranih stavova. Češće, iz jednom formiranog stava proizlazi naše sveukupno daljnje ponašanje, jer koristimo njegovu selektivnu ulogu, odnosno izbjegavamo situacije suprotne našem uvriježenom mišljenju, selektivno biramo i primjenjujemo iz naše okoline samo ono što potvrđuje ispravnost našeg opredjeljenja, sve informacije interpretiramo selektivno po uzoru na već formirani stav i selektivno pamtimo samo ono što potvrđuje naš stav, a što najviše pojašnjava njegovu relativnu trajnost. Ukoliko i saznamo informacije suprotne našem stavu, zbog zaštite ega ih zanemarujemo, jer njima ne možemo potvrditi ispravnost naših postupaka proizišlih iz stava. Obzirom da se proces selektivnog pamćenja odvija na nesvjesnoj razini, s vremenom takve informacije potpuno zaboravljamo, što nam šanse za ispravljanjem pogrešaka uistinu svodi na minimum. Minimum se u kontekstu biračkog opredjeljenja može prevesti kao racionalnost i objek tivnost. Naime, tvrdokornošću stavova i njegovom selektivnom ulogom možda možemo pojasniti zašto birači ponovno odabiru istog kandidata i stranku, neovisno o učinjenim greškama, ali ako je pojedinac racionalan i kritički vrednuje djelovanje političke stranke kojoj je na izborima dao svoj glas, velika je vjerojatnost da će uslijed nekonzistentnosti njenih obećanja i kasnijeg djelovanja, promijeniti svoj stav u odnosu na nju. Motivacija i informiranost S obzirom na razvoj političke ličnosti, socijalni kontekst i stavove primarno treba imati u vidu pri shvaćanju biračkog ponašanja, no, njegovi neposredniji pokazatelji su motivacija za izborni proces i informiranost o njemu. O motivaciji ovisi hoće li neki građanin biti politički aktivan ili pasivan. Sa pasivnošću građana u izbornom procesu najviše se povezuju visina prihoda, područje stanovanja i obrazovanje, u čijoj su pozadini socioekonomske prilike roditelja i kakve su nam stoga uvjete mogli priuštiti. Prihod pojedinca uvelike proizlazi iz stupnja obrazovanja i stručnih kvalifikacija, dok mjesto stanovanja ovisi mup 53 m studeni 2011. IZBORI o visini prihoda. Mjesto stanovanja utječe na uvjerenja, no ljudi toga najčešće nisu svjesni. Primjerice, konzervativizam, tradicionalizam i „čvršće“ poštivanje religijskih normi svojstveniji su ruralnoj sredini, pa će pojedinac iz takve sredine, kad odraste, u svojim stavovima više izražavati upravo takve specifične ka rakteristike. Visin a prihoda najviše utječe na izbornu apstinenciju, jer što pojedinac mora više brinuti o održanju gole egzistencije, to se manje informira i uključuje u političke procese, ne dovodeći ih u izravnu vezu s poboljšanjem vlastitih prilika u skoroj budućnosti. Motivacija u izbornom procesu ovisi i o razini izbora (paradoksalno, predsjednički motiviraju više nego lokalni), o utjecaju kandidata u tijelu u koje se bira (nemo gućnost utjecanja na odluke tijela za birače nije motivirajuće) i o broju glasača koji odlučuju (što je više birača, to su pojedinačno manje motivirani za izborni proces, jer ne osjećaju za dovoljstvo važnosti upravo njihova glasa). Također, motivacija utječe na informiranost o izbornom procesu, odnosno na povećanje znanja o njemu. Ljudi se o izborima najviše informiraju preko medija, čije su informacije najviše usmjerene na aktivnosti kampanje i karakteristike kandidata, a najmanje na programe, pravila i izborne zakone. Drugi glavni izvor informiranja su razgovori o politici s prijateljima, rodbinom, suradnicima, poznanicima. Ni tim se putem ne dobivaju potpuno objektivne informacije, jer smo svi mi u svakom trenutku izloženi subjektivnim interpretacijama činjenica naših sugo vornika. Koliko će se pojedinac truditi pribaviti objektivne informacije ovisi upravo o njegovoj motivaciji. Donošenje odluka za vrijeme izbora Kakva god pozadina bila u igri, svi birači izborima pristupaju ciljano, s namjeravanim posljedicama. Suočeni su prije izbora s onoliko mogućnosti koliko ima kandidata ili stranaka, a svaka od tih „mogućnosti“ ima vlastitu kampanju, koje, gledajući kroz proces donošenja odluka, služe samo da bi pojedincu otežale život. Situacije koje traže odluke su najčešće najteže po pojedinca, što znači da je pritom suočen 2011. studeni m mup 53 s nekoliko alternativa od kojih svaka istovremeno i privlači i odbija, jer ima i pozitivnih i negativnih osobina, a što izaziva snažne emocije i napetosti zbog unutarnjeg konflikta. Bez obzira koliko je netko svjestan važnosti politike za osobne interese i život i koliko god zdušno i ozbiljno pristupio procesu donošenja odluka, odluku nikada ne donosi potpuno racionalno - do kraja važući argumente za i protiv, sakupljajući dodatne objektivne informacije i odabirući najpovoljniju proizišlu opciju. Uvijek je prisutno pojednostavljenje situacija, selektivnost percepcije, uvjerenost u ispravnost davno formiranih stavova i bijeg od spomenute napetosti zbog unutarnjeg konflikta. Kad bi se glasačkom ponašanju pristupilo kao racionalnom izboru, to bi značilo da birač odvaguje različite mogućnosti, procjenjuje stranke, podjednako njihove prednosti i nedostatke te donosi odluku u skladu s vlastitim očekivanjima o tome koja će mu od ponuđenih stranaka svojom politikom donijeti više u budućnosti. Riječ je o kognitivnom procesu, ali to ne znači nužno da je konačan izbor plod racionalnog promišljanja. Što više kompleksnijih alternativa postoji, to je naravno izbor kompliciraniji. Pojedinac možda pokušava svaku od njih objektivno razmotriti, ali dolazi upravo do kontra efekta, jer što se više trudi biti objektivan, to je veća vjerojatnost da će svoju odluku na kraju donijeti vrlo naglo, impulzivno. Upuštajući se naime u detaljnu analizu svih ponuđenih mogućnosti, situaciji se ne nazire kraj, ona postaje sve kompleksnija, konfuznija i konfliktnija, ukazujući na sve više suprotnih informacija od kojih svaka rađa potrebu za novom pro et contra argumentacijom. Radi sve težeg snalaženja i ne bi li konačno prekinuo snažnu unutarnju napetost, čovjek napravi rez odlučivši se impulzivno. Prema nekim istraživanjima, na rezultate izbora najviše utječu upravo oni birači koji odlučuju u posljednjem trenutku, odnosno oni koji unutarnji konflikt riješe neizlaskom na izbore. S vremenom pripreme za donošenje odluka postaju sve manje opsežne i pojedinac više ne razmatra logički sve alternative, već se sve više pouzdaje u ispravnost jednom stvorenog mišljenja i svoje stavove. Biračka odluka se zna temeljiti i na procjeni kompetentnosti ili zainteresiranosti kojom stranke pristupaju rješavanju relevantnih problema, na nekoj karakteristici predstavnika, pri čemu podjednaku važnost dobivaju i njegove fizičke, kao i psihičke karakteristike. Razni nevažni detalji iz života kandidata pritom postaju bitni, a kada je birač u dilemi što učiniti, oslanja se i na mišljenje autoriteta, bračnog partnera, roditelja, prijatelja ili neke druge bliske osobe. Psihologijski gledano, najzanimljivije je da ponekad pojedinac, kada dobije savjet, čini upravo suprotno ne bi li se uvjerio da je donositelj odluke on sam. Nedosljedno = racionalno? Imajući u vidu jedinstvenost životnih okolnosti svakoga od nas, što racionalnost uopće jest? U kontekstu ove teme, možda ju je u nekim situacijama moguće izjednačiti s nedosljednošću. Nedosljednost pri biračkom opredjeljenju proizlazi iz nezadovoljstva spram postojeće vlasti i iz procjene trenutačne političke zbilje u predizbornom razdoblju. Birači iz tih razloga žele promijeniti svoju odluku, što se s obzirom na svijest o specifičnosti trenutnih problema, uzrokovanih pogreškama njihovih favorita, može nazvati racionalnim. Racionalnim se može nazvati i tzv. sofisticirano (negativno) glasovanje. Riječ je o situaciji kada birač vodi računa o glasovima drugih birača, svjestan da njegov favorit nema izgleda za pobjedu. Stoga se, da ne troši svoj glas uzalud, odlučuje za kandidata koji nije njegova primarna opcija, ali dajući glas njemu smanjuje mogućnost pobjede onog kandidata koji za njega predstavlja najgore moguće rješenje. Takvo se glasovanje naziva i negativnim jer je usmjereno protiv neželjenog kandidata i ishoda. U svakom slučaju, racionalna odluka za neku biračku mogućnost isključuje nametnute vrijednosti, tradiciju, ideo logiju i osjećaje, a odlučivanje je usmje reno prema najboljem izbornom re zultatu, odnosno onom rezultatu koji će donijeti najviše koristi i najmanje štete. U stvarnosti to rijetko tako i biva. Biračka je odluka češće nedovoljno promišljena i pod utjecajem raznih sporednosti, koje nažalost dobivaju prioritetnu poziciju. m Ana ODAK Fotografija/ilustracija: Dubravka PAVKOVIĆ-POGAČAR 29 MEĐUNARODNA SURADNJA Hrvatska policija educirala policajce Crne Gore za mirovne misije UN-a Po prvi puta Odjel za mirovne misije - Uprava za europske integracije i međunarodne odnose Ministarstva unutarnjih poslova RH, uz potporu UN tima iz Hrvatske i Crne Gore, organizirao je i proveo međunarodni tečaj za UN policijske časnike (UNPOC) u Crnoj Gori Tečaj je proveden u skladu s ranije uspostavljenom bilateralnom operativnom suradnjom i suradnjom na području obrazovanja između hrvatskog i crnogorskog ministarstva, a na zahtjev Policijske akademije i Uprave policije Crne Gore. UNPOC tečaj održavao se na Policijskoj akademiji u Danilovgradu i trajao od 31. listopada do 10. studenog 2011. godine. Na ovom su tečaju polaznici imali priliku dobiti teorijska i praktična znanja kako bi bili pripremljeni za niz izazova koje mirovne misije nose. MUP RH održava tečajeve službenog UN-ovog edukativnog programa Instruktorski tim policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske činili su Nenad Tuškanac iz Odjela za mirovne misije, načelnik policijske postaje Donji Miholjac Ivan Petrović, policijski službenik Operativno komunikacijskog centra PU sisačko-moslavačke Igor Kušan te zapovjednik Odjeljenja interventne policije PU karlovačke Vedran Žgela. Oni su u navedenih dva tjedna, u skladu s visokim edukativnim standardima organizacije Ujedinjenih naroda, educirali šesnaest policijskih službenika Upra ve policije Crne Gore. Mi nistarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske je, nai me, u veljači 2008. godine zaprimilo UN-ov certifikat o usklađenosti UNPOC teč aja s UN standardom obuke za učešće policijskih 30 službenika u mirovnim misijama pa je tečaj dobio karakter službenog UN-ovog edukativnog programa i dodatno potvrdio profesionalnost kojom Republika Hrvatska pristupa mirovnim misijama. UNPOC tečaj u Crnoj Gori otvorili su ministar unutarnjih poslova Crne Gore Ivan Brajović, direktor Policijske akademije Živko Šipčić, hrvatski veleposlanik u Crnoj Gori Njegova Ekselencija Petar Turčinović, UN koordinatorica i stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton te njen kolega, UN koordinator u Crnoj Gori, Rastislav Vrbenski. Ministar unutarnjih poslova Crne Gore zahvalio hrvatskim kolegama Ministar Brajović u svom je obraćanju rekao kako se crnogorsko Ministarstvo unutarnjih poslova, u cilju stvaranja kapaciteta za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama, opredijelilo da u okviru Policijske akademije organizira obuku policijskih službenika za odlazak u policijske mirovne misije i to u skladu sa UN i NATO standardima: “Zbog činjenice da u ovom području MUP Crne Gore ima skromna iskustva i sa željom da se osiguraju visoki standardi, odlučili smo ovaj tečaj realizirati u partnerskom odnosu sa kolegama iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, kojima i ovom prilikom zahvaljujem”, rekao je Brajović. Hrvatska, naime, ima veliko iskustvo u području mirovnih misija jer je u prethodnom periodu imala svoje predstavnike u velikom broju misija diljem svijeta, a istovremeno su stručnjaci našeg Ministarstva certificirani za realizaciju ovakve edukacije od strane UN-a. “Uspješnom realizacijom preuzetih obveza u okviru procesa Planiranja i revizije, odnosno ispunjavanjem Partnerskih ciljeva kao i koordinacijom sudjelovanja u mirovnim misijama, zavrijedili smo podršku saveznika da nastavimo, sada još intenzivnije, na putu ka postanku stalnom članicom NATO saveza“, napomenuo je za kraj ministar unutarnjih poslova Crne Gore. Direktor Policijske akademije Živko Šipčić objasnio je kako Policijska akademija ovakvu obuku organizira na temelju Za ključka Vlade Crne Gore i to kroz Program rada za 2011. godinu te daje skromnu potporu Upravi policije Crne Gore u us pješnoj realizaciji partnerskih ciljeva koji su osnova procesa i revizije kao ključnog mehanizma programa Partnerstvo za mir. “Kako bismo osigurali visoku profesionalnu razinu pripreme i provođenja edukacije za policijske službenike, zamolili smo kolege iz Republike Hrvatske da nam se pridruže i pomognu nam u edukaciji i realizaciji tečaja. Siguran sam kako će kolege predavači iz Hrvatske biti motivirani te, uz pomoć predstavnika UN-a iz Hrvatske i Crne Gore, polaznike tečaja na najbolji mogući način pripremiti za sudjelovanje u budućim mirovnim misijama”, rekao je Šipčić. Veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Njegova Ekselencija Petar Turčinović naglasio je važnost dosadašnje ukupne suradnje kao i ovakve edukativne suradnje dviju policija posebno u kontekstu mup 53 m studeni 2011. MEĐUNARODNA SURADNJA ispunjavanja globalnih i međunarodnih ciljeva u području izgradnje mira i sigurnosti. Divno je što se hrvatsko policijsko iskustvo u mirovnim misijama prenosi dalje UN koordinatorica i stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj Louisa Vinton te UN koordinator u Republici Crnoj Gori Rastislav Vrbensky još su jednom objasnili važnost mirovnih misija te njihovu bitnu ulogu u procesu osiguranja mira i sigurnosti. Od osnivanja UN-a, diljem svijeta osnovano je ukupno 66 mirovnih misija. “Sudjelovanje u mirovnim misijama odličan je način da dvije zemlje sudjeluju i pokažu svoju predanost u izgradnji međunarodnog mira i sigurnosti. Jako smo sretni što imamo prilike vidjeti kako se hrvatsko policijsko iskustvo u mirovnim misijama prenosi policijskim službenicima Crne Gore”, zaključila je na kraju svog obraćanja Louisa Vinton. U posjetu direktoru policije Crne Gore Tijekom svog dvotjednog boravka u Crnoj Gori instruktorski tim MUP-a RH, zajedno sa predstavnicom UNDP-a u Hrvatskoj, posjetili su Upravu policije gdje su se sastali sa direktorom Veselinom Veljovićem i suradnicima. Direktor policije Crne Gore iskazao je zahvalnost za pomoć i podršku koju MUP- RH pruža crnogorskoj policiji na području pripreme i osposobljavanja pripadnika Crnogorske policije za sudjelovanje u mirovnim misijama i međunarodnim operacijama. Objasnio je također koliki izuzetni značaj Upravi policije Crne Gore predstavlja mogućnost da kroz programe Podsjetimo: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske trenutno sudjeluje u tri UN-ove mirovne misije, onoj na Haitiju, Cipru te u istočnom Timoru. Od 2005. godine MUP RH sudjelovao je u mirovnim misijama diljem svijeta sa 127 policijskih služ benika. Od toga su 84 policijska služ benika sudjelovala u misijama UN-a, njih 17 u mirovnim misijama Europske unije te 26 policijskih službenika u drugim misijama (NATO, ISAF i JIPTC). koje podržavaju institucije Ujedinjenih naroda koristi znanja, sposobnosti i iskustva koja ima hrvatska policija kao institucija zemlje članice Sjevernoatlantskog vojnog saveza i buduća članica EU. Ocijenivši vrlo kvalitetnom cjelokupnu suradnju policija dviju zemalja kako na strateškom tako i na operativnom nivou, Veljović je iskoristio priliku da najavi skori posjet glavnom ravnatelju hrvatske policije. Svoje zadovoljstvo ovakvom suradnjom nisu krili ni naši predstavnici pohvalivši rad, zalaganje i nivo pripremljenosti polaznika ovog tečaja te toplo zahvalivši na pozivu i prijemu.m Nikolina GOTAL Sarajevo: „Open Fun Football Schools“ Organizacija „Cross Culturess Project Association“ kroz projekt „Open Fun Football Schools“ potiče razvoj mreže suradnje između, policije, škola i nogometnih klubova Humanitarna nevladina organizacija „Cross Culturess Project Association“ organizirala je, u Sarajevu od 24. do 26. listopada 2011., konferenciju na temu Prevencija kriminaliteta kroz rad s djecom u okviru projekta „Open Fun Football Schools“. Svrha konferencije je bila razmjena iskustava u provedbi preventivnih projekata usmjerenih prema djeci s ciljem njihove zaštite te predstavljanje dosadašnjih rezultata u provedbi projekta „Open Fun Football Schools“. U radu konferencije sudjelovala su u ime MUP-a RH četiri policijska službenika i to: mr. Željko Petković iz Ureda glavnog ravnatelja policije, Mario Sunarić iz Po licijske uprave karlovačke, Tomislav Ara 2011. studeni m mup 53 lica iz Policijske uprave split sko-dalmatinske i Mario Medenjak iz Policijske upra ve varaždinske koji ujedno volontira kao i trener u pro jektu OFFS-a. Organizacija „Cross Cul turess Project Association“ kroz projekt „Open Fun Footb all Schools“ potiče razvoj mreže suradnje između policije, škola i nogometnih klubova. Cilj samog projekta je prevencija etničkih i socijalnih sukoba (promicanje tolerancije/ublažavanje sukoba) i kriminaliteta mladih, kroz formiranje lokalnih CCP (Conflict crime prevention) mreža. Radi se o nekonvencionalnom programu pomirbe koji koristi pedagoške metode i multidisciplinarni pristup kao sredstvo poticanja mirnog suživota, spolne jednakosti, povjerenja, tolerancije i socijalne kohezije. Sama ideja o projektu „Open Fun Football Schools“ potječe iz Danske, a osnovni je postulat da prevencija kriminaliteta nije pitanje koje lokalna policija može rješavati sama, odnosno da se u provedbu preventivnih aktivnosti trebaju uključiti i drugi sudionici. U projekt su na području jugoistočne Europe, uz Hrvatsku, uključene sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija. U razdoblju od 1998. do 2011. godine u okviru projekta organizirano je 1400 „Open Fun Football“ škola u 15 poslijeratnih država u koje je bilo uključeno više od 275 000 dječaka i djevojčica u dobi od 7 do 12 godina. m 31 IZ RADA POLICIJE S pripadnicima granične policije PP Imotski Ponosni čuvari hrvatskih granica i svoga naroda U prekrasnim krajolicima i živopisnim selima sjeveroistočnog dijela Imotske krajine u duljini oko 60 kilometara proteže se granica Republike Hrvatske s BiH, bolje rečeno s općinama Zapadnohercegovačke županije Tomislavgrad, Posušje i Grude. To je područje djelovanja i rada mješovite Policijske postaje Imotski. Na tom dijelu hrvatske državne granice granična policija PP Imotski aktivno i marljivo obavlja zadaće kontrole na dva međunarodna cestovna granična prijelaza (MCGP) Vi njani Donji i Vinjani Gornji te na tri granična prijelaza za pogranični promet (GPZPP) Jovića Most, Sebišna i Slivno. Na spomenutim graničnim prijelazima pripadnici granične policije obavljaju poslove kontrole, prelaska i zaštite dr žavn e granice, suzbijanja nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta nezakonitog prebacivanja osoba i roba, dubinskog nadzora državne granice kao i sve druge poslove vezane uz status i boravak stranaca u našoj zemlji prema visokim EU standardima. U društvu pomoćnika načelnika PP Imotski za zaštitu i kontrolu granice Ante Đuke i Ivan Matkovića obišli smo granične policajce, doživjeli s njima jedan uobičajeni radni dan na hrvatskoj državnoj granici. Granični prijelazi opremljeni visoko sofisticiranom opremom Diplomirani pravnik Ivan Matković pomoćnik načelnika PP Imotski za kontrolu granice pojašnjava nam da je na spomenutom području PP Imotski za kontrolu granice 32 prema sistematizaciji predviđeno 100 do120 proći i kamioni nosivosti do sedam tona. pripadnika granične policije, no trenutno Po njemu je za sve pripadnike granične te poslove i zadaće obavlja 88 djelatnika od policije najzahtjevniji u tom prostoru kojih je pet vježbenika. Otkad je otvorena za obavljanje poslova i zadaća granične autocesta do Vrgorca, saznajemo, smanjen policije Jovića Brig. Na tom području je promet vozila i osoba na Vinjanima često granični policajci zatiču i priječe Donjim i Vinjanima Gor njim. Spomenuti gra nični prijelazi, u što se mogu uvjeriti svi putnici namjernici, opremljeni su visoko sofisticiranom op remom i tehnologijom. Imaju instaliran Nacionalni informacijski sustav (NBIMS) na MCGP Vi njani Gornji na II. razini, a MCGP Vinjani Donji na III. razini pred nekoliko dana pušten u probni rad). Treba reći, kako je u ovom dijelu Lijepe naše Ivan Matković pom. načelnika PP Imotski za kontrolu granice uspostavljena državna granica dijeli isti, hrvatski narod koji nezakonitu trgovinu roba, droge, ljudi, na tim prostorima od davnina obitava. ilegalne prijelaze granice. Stanovnicima pograničnih sela Kutleše, Naše granice postat će vanjske Viduši, Jovići, Delipetri s hrvatske strane granice EU granična crta često prolazi dvorištem, Na pitanje kako provode pripreme za imanjem, samom kućom. Mnogi od njih ulazak naše zemlje u EU, a potom i u dogledno žive, imaju kuće u Hrvatskoj, a vlasnici su vrijeme u Schengenski sustav Matković je zemlje i obradivih površina u Hercegovini rekao: „Svakako da se pripremamo za ulazak i obratno. Ti Hrvati što žive život u dvije naše zemlje u punopravno članstvo EU. Naše države vezani su rodbinskim, prijateljskim ovdašnje granice postat će vanjske granice i inim svakovrsnim vezama od pamtivijeka. EU. Sigurno je da očekujemo promjene u Stoga, govori Matković na 40 kilometara našem radu. Znak svega je opremljenost granične crte postoji zabilježenih čak 38 naših graničnih prijelaza najsuvremenijim ilegalnih putova kroz šume kojima mogu mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE Ante Đuka uređajima i tehnologijom. Stalno nam dolaze i kolege iz EU i zadovoljni su stručnim radom i rezultatima rada naših graničnih policajaca i policajki. Imao i redovite seminare u Zagrebu. Što se tiče Schengenskog sustava, znamo da će on doći tek nekoliko godina kasnije, no pripremamo se i za taj dio velikih obveza. Naša državna granica ovdje u Imotskoj krajini, Zapadnohercegovačkoj županiji s druge strane je posebna. Nema prirodnih barijera i prepreka, nema većih planina, rijeka, nema kanjona. Toliko je propusna da se na svakom mjestu može prijeći granična crta, a s jedne i druge strane granice, ponavljam, žive Hrvati rodbinski i na svake druge načine vezani. Mnoštvo djece iz Hercegovine polazi srednje škole u Imotskom, naša mladež pa i ona iz priobal- Redovna granična kontrola nih gradova vikendima masovno posjećuje klubove za zabavu u Posušju. Ovdašnji ljudi su zaposleni u mjestima i gradovima ili na jednoj ili na drugoj strani granice. Tako da nam je ova granica pomalo i neprirodna, dijeli isti narod i njegov stoljetni ritam života.“ Izdvojio je Matković pri svemu tome i dobru i svrsishodnu suradnju s kolegama granične policije BiH, ali i s građanima s obje strane granice, jer su svjesni, kaže, da je policija ona na koju se mogu u svemu osloniti. Nije im policija kao u prošlim vremenima strano tijelo. Treba tu naglasiti da brojni mladi pripadnici policije u Imotskoj krajini dolaze iz ovih okolnih mjesta, domaći su ljudi i jasno je da su prihvaćeni. Zaštita državne granice iznimno zahtjevan posao kopneno područje, bez prirodnih prepreka što otežava naš rad.” Naglašavajući dnevne poslove i zadaće koje obavljaju Đuka je rekao: „U stalnom je padu krijumčarenje ljudima na našem području, zatim krijumčarenja droge, ali imamo povećanje krijumčarenja visoko tarifne robe (duhana, mesa, mesnih prerađevina i ove godine posebice izraženo krijumčarenje zaštićenih životinjskih vrsta - četiri vrste riječnih rakova koji su međunarodno zaštićeni) od 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Nekad se na ovom području borilo protiv pojedinačnog kriminaliteta, a danas protiv organiziranog kriminaliteta, s kojim se trebamo mi u policiji znati nositi. Glavni uzrok pojavnih oblika općeg kriminaliteta na ovom području je loša gospodarska situacija. Ponosni dragovljac Domovinskog rata, pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, po struci diplomirani kriminalist, iskusan policijski službenik pomoćnik načelnika PP Imotski Ljube Zečića za zaštitu granice Ante Đuka na jutarnjem kasno jesenskom suncu na Jovića Brigu dok promatramo u dolini obrise Posušja u Hercegovini govorio nam je o problematici, poslovima zaštite državne granice kao iz nimno zahtjevnom poslu. „Mi radimo nadzor cijele crte od 40 kilometara državne granice s BiH na našem području, samu crtu i dubinu našeg teritorija do pet kilometara. Tu provodimo tzv. drugu liniju kontrole. Ako netko i prođe nelegalno crtu granice da se može zaustaviti u tom području. To je S graničnim policajcima Petrom Puljkom i Jurom Jakićem na Jovića Brigu 2011. studeni m mup 53 33 IZ RADA POLICIJE Mira Klijenak, voditeljica smjene na MCGP Vinjani Donji Mnogi ljudi su ušli u organizirani kriminalitet jer su uvidjeli priliku za laku zaradu. Na prvom sektoru zaštite gdje se sada nalazimo (područje Jovića Briga) imamo 22 kilometra državne granice i 26 ilegalnih putova. Stoga moramo biti vrlo organizirani i snalažljivi kako bismo pokrili to područje“, tumači živopisno i nastavlja: „Glavni otežavajući element za nas policajce na zaštiti granice ovdje je to što se svi ti putovi granaju na još tri do četiri puta pa treba puno umijeća za osujećivanje i zaprječivanje počinitelja kaznenih djela. Tu nam je specifično i selo Kutleše koje se nalazi na samoj graničnoj crti, a ima tri ilegalna puta. Valja reći da će ulaskom Hrvatske u EU, velik dio putova na ovom graničnom području biti zatvoren. “ Pred par godina, doznajemo, iz Službe za zaštitu granice izgradili su na tom pod ručju devet blokada putova, no pripadnici krim miljea dovinuli su se tome i otvorili si nove. Svu svoju nezakonitu djelatnost obavljaju obično noću. To njihovo kretanje nadziru djelatnici granične policije termo vizijskim kamerama, dvjema prenosivima i jednom stacionarnom, ali i drugim kva litetnim pomagalima zadnjeg krika teh nologije. „Dobro smo i tehnički opremljeni, a dobit ćemo i još kvalitetnih pomagala. 34 Granica u pograničnom selu Galići Mi na zaštiti državne granice nismo tu samo da spriječimo sve pojavne oblike krijumčarenja, nego i da ovdašnjim lju dima olakšamo život i rad. Između naših država Republike Hrvatske i BiH postoji i potpisan Sporazum o pograničnom prometu (SOPS). Kad taj sporazum u potpunosti zaživi, naši će ljudi s obje strane granice imati propusnice kojima će moći prelaziti granicu, nesmetano obrađivati svoje posjede, zemlju”, ističe Ante Đuka. Dobra suradnja s kolegama iz BiH Zaštitu granice obavljaju na principu grupe, vođa grupe postavlja ljude i određuje njihove zadaće prema stanju na terenu. Vođe grupa su iskusni policijski službenici s najmanje 15 godina radnog iskustva stalnog rada na granici. Popunjenost djelatnicima koji rade na zaštiti državne granice je na razini 67 posto, što je zadovoljavajuće u odnosu na prijašnje stanje, govori Đuka. Pripadnici granične policije PP Imotski pretežito su mladi ljudi koji pokazuju izniman interes i želju za rad, motivirani su. Mnogi od njih imaju viši ili visoki stupanj obrazovanja, žive uz granicu. Đuka često za što uspješnije obavljanje poslova zaštite granice izmjenjuje informacije, surađuje s Odjelom za državnu granicu PU splitskodalmatinske, a pohvalno je govorio i o suradnji s nadležnim kolegama iz BiH. Sastaju se najmanje jednom mjesečno, o svemu izmjenjuju informacije i dogovaraju se o svim bitnim pitanjima. Imaju osam puta tijekom mjeseca zajedničke mješovite granične ophodnje u kojima pripadnik hrvatske granične policije boravi četiri puta na području BiH, i obrnuto, pripadnik granične policije BiH četiri puta sudjeluje u ophodnji na hrvatskoj strani granice. Nada se da će u budućnosti njihova suradnja biti i bolja. Pripremajući se za ulazak naše zemlje u EU, kasniju uspostavu Schengenskog sustava pripadnici granične policije za za štitu granice i sam načelnik Đuka stalno sudjeluju u stručnom usavršavanju i edu kaciji na tu temu u svojoj PU kao i u Ravnateljstvu policije. Zadovoljni su svo jim poslom, pravi su profesionalci, po nosno nose odore hrvatske policije u svojoj Imotskoj krajini.m Biserka LUKAN Snimila: Dubravka PAVKOVIĆ-POGAČAR mup 53 m studeni 2011. CIVILNO DRUŠTVO 2011. studeni m mup 53 35 CIVILNO DRUŠTVO Zajedno protiv diskriminacije LGBT osoba: Jer nam je stalo! Seksualna orijentacija, rodni identitet i rodno izražavanje predstavljaju najčešće osnove diskriminacije i nasilja C entar za LGBT rav nopravnost u su radnji s Centrom za mirovne studije po četkom studenog lansi rao je kampanju pod nazivom „Jer nam je sta lo!“. U kampanji zajedno sudjeluju osobe iz jav nog života, aktivisti i ak tivistkinje, kao i lezbijke, gejevi, biseksualne, tran seksualne i kvir osobe iz LGBT zajednice. Dosta homofobije! Seksualna orijentacija, rodni identitet i rodno izražavanje predstavljaju najčešće osnove diskriminacije i nasilja. LGBT oso be žive u svakodnevnom strahu od nasilja na cesti, obiteljskog nasilja, ekonomskog i psihičkog nasilja, žive u životnim zajednicama te obiteljima koje su neprepoznate i potpuno nezaštićene od strane zakona, žive u društvu u kojemu kroz školovanje ne dobivaju nikakvu informaciju o LGBT temama. Dok ne bude postignuta puna ravno pravnost i jednakopravnost svih ljudi u društvu, ostvareno pravo na različitost, dok makar i samo jedna LGBTIQ osoba bude izložena nasilju, diskriminaciji, poni ženju i neprihvaćanju, borba za suzbijanje diskriminacije ne smije prestati. U tom kontekstu i ova kampanja služi kao svo jevrstan podsjetnik na aktualnost LGBT i ljudskih prava općenito. Pod simboličnim sloganom kampanje „Dosta homofobije“ ukazuje se na aktualne probleme s kojima se LGBT osobe svakodnevno susreću. Kako u video spotu te radio jinglu, tako i na plakatima, simbolično 36 se kroz šest duginih boja obrađuje šest tema na koje ova kampanja upozorava: CRVENA: Svaka druga LGBT osoba doživjela je neki od oblika nasilja, od čega se najmanje jedna trećina odnosi na zločin iz mržnje. Sloboda javnog okupljanja LGBT osoba ugrožena je djelovanjem nasilnih grupa i javnim pozivima na linč. Iako je zabrana diskriminacije regulirana Zakonom, izrečene kazne za zločine iz mržnje su uglavnom simbolične ili uvjetne. Provedba nacionalnih i međunarodnih propisa, vezanih uz zaštitu LGBT osoba nedopustivo je niska. NARANČASTA: Hrvatsko zakonodavstvo mora prepoznati prava i potrebe transrodnih osoba, od kvalitetnog zdrav stvenog osiguranja do uklanjanja admi nistrativnih barijera prema osobama koje namjeravaju napraviti ili su u procesu spolne tranzicije. Potrebno je prilagoditi sve Zakone i podzakonske akte koji su neosjetljivi na promjenu spolnog statusa osoba koje prolaze ili su prošle spolnu tranziciju tako da im se priznaju sva prava u skladu s novim identitetom. ŽUTA: Ne postoji dovoljna instituci onalna potpora u suzbijanju transfobije i homofobije. Ne postoji javna osuda homofobije i transfobije na svim razinama, uključujući nositelje izvršne vlasti, a što je standard u zemljama EU. Političke stranke u RH u svojim programima ne maju izdvojeno poglavlje vezano uz LGBT prava, politike i teme, a svega nekoliko stranaka u svojim publikacijama spominju LGBT osobe ili LGBT prava, ali i tamo uzgredno i površno. ZELENA: LGBT osobe nemaju rav nopravan tretman u dobivanju javnih zdravstvenih i socijalnih usluga te niza drugih ekonomskih, dru�tvenih i kul turnih prava koja proistječu iz bračnog statusa. Danas osobe koje žive u braku uživaju preko 60 različitih prava, dok LGBT parovi, preko Zakona o istospolnim zajednicama, uživaju svega 2 prava . Ukidanje diskriminacije životnih zajednica LGBT osoba trebao bi biti jedan od prioriteta hrvatskog zakonodavstva. PLAVA: U javnim školama trenutno ne postoji edukacija o ljudskim pravima, pa tako niti o aspektu ljudskih prava koji se odnosi na LGBT osobe . Europski odbor za socijalna prava još 2009. godine je eksplicitno zamijetio kako tvrdnje u mup 53 m studeni 2011. CIVILNO DRUŠTVO kurikulumu “stigmatiziraju homoseks ualne osobe i utemeljene su na negativnim, iskrivljenim, osuđujućim i degradirajućim stereotipima“, te očekujemo da se za mijene sadržajima koji rade na suzbijanju predrasuda i stereotipa. LJUBIČASTA: Seksualna orijentacija, rodni identitet i rodno izražavanje pred stavljaju jedne od najčešćih osnova diskriminacije i nasilja. U društvu postoji jaka homo/bi/transfobija i LGBT osobe izložene su marginalizaciji i svakodnevnom psihičkom i fizičkom nasilju. Potrebno je u narednom periodu predano provoditi Nacionalnu politiku za ravnopravnosti spolova, a očekujemo i da Vlada RH napravi Akcijski plan za suzbijanje nasilja i diskriminacije LGBT osoba. U kampanji sudjeluju mnoge javne osobe Kampanja je koncipirana oko slogana „Jer nam je stalo!“, s fokusom na aktualne teme vezane uz direktno fizičko nasilje usmjereno protiv LGBT osoba, govora mržnje, manjka obrazovanja o LGBT temama (s naglaskom na važnosti poučavanja o rodnim ulogama i stereotipijama te seksualnosti u školama), ekonomsko nasilje i nasilje među mladima vezano uz LGBT prava, kao i nemogućnosti i/ili uskraćivanje pojedinih prava (posjećivanje partnera/ice u bolnici, iskazivanje osjećaja u javnosti...), a koja su zajamčena zakonima. 2011. studeni m mup 53 U kampanji sudjeluju mnoge javne osobe iz društvenog života koje su svojim pristankom na sudjelovanje odaslale poruku javnosti o važnosti prihvaćanja i tolerancije u društvu. To su osobe iz sporta, medija, glazbene i izvedbene scene: Aleksandar Stanković (urednik na HTV-u), Nina Violić (glumica), Sreten Mokrović (glumac), Ida Prester (pjevačica, performerica i TV voditeljica), Mima Simić (publicistkinja), Eugen Jakovčić (novinar i aktivist Documente – Centra za suočavanje s prošlošću), Žan Jakopač (band Šo!Mazgoon), Barbara Matejčić (novinarka), Suzana Kunac (ak tivistkinja za ljudska prava i asistentkinja na Fakultetu političkih znanosti), Urša Raukar (glumica), Saša Antić (band TBF – The Beat Fleet), Jelena VolarićPopović (scenaristica), Gordan Kožulj (profesionalni plivač), Angel Anal (transperformerica), Milivoj Beader (glumac), Zlatko Gall (novinar i rock kritičar), Mirjana Krizmanić (psilologinja i autorica bestsellera), Cvijeta Senta (aktivistkinja za ljudska prava, Centar za mirovne studije) te brojni drugi pripadnici/ce LGBTIQ zajednice: Tina Bečica, Maja Mrzaj, Josip Bakić, Luka Vukobratović, Andrea Giordani, Branka Kafka i Mariana Cerovecki. Autorski tim kampanje „Jer nam je stalo“ čine: Barbara Blasin, Gordan Bosanac, Marko Jurčić, Srđan Kovačević, Igor Marković, Matea Popov i Cvijeta Senta. Kampanja se sastoji od bilboard plakata (35 komada u gradovima Zagrebu, Osi jeku, Splitu i Samoboru), B1 plakata, letaka te radijskog jingla i TV spota. Kampanja „Jer nam je stalo!“ u cjelosti odgovara mjeri 5.3.1. novodonešene Nacionalne politike za rav nopravnost spolova koja navodi: „Organizirat će se i provoditi kampanje i dru ge aktivnosti, radionice, pre davanja, tribine, okrugli stolovi o problemu rodno uvjetovanog nasilja, uključujući trgovanje ljudima i prostituciju kao i nasilje nad LGBT osobama te tiskati, distribuirati publikacije i edukativne materijale o svim oblicima nasilja nad ženama radi informiranja i podizanja javne svijesti o pojavi, problemima i načinima suzbijanja rodno uvjetovanog nasilja.“ Sudjelovanjem u kampanji, javne osobe se zalažu za ostvarenje temeljnih vrijednosti i sloboda demokratskog društva u kojem su glavne vrijednosti mir, nenasilje, individualnost, pravednost, rodna ravnopravnost, tolerancija te očuv anje, promicanje i prihvaćanje razl ičitosti. Ova se kampanja stoga obraća „šutljivoj i tihoj većini“ - javnosti koja u svojoj većini dijeli stav koji iznosi kampanja: ne podržavaju nasilje i diskriminaciju, međutim kada bivaju svjedokom diskriminacije, redovito ne reagiraju sukladno svojim uvjerenjima. Toj „šutljivoj većini“ kampanja daje podstrek da i oni dignu svoj glas za društvo koje će biti slobodno od nasilja, te ju poziva na iskazivanje solidarnosti prema LGBT osobama koje žive u društvu diskriminacije i nasilja. Kampanja se ipak, iznad svega, obraća LGBT osobama kojima poručuje da su njihova prava zastupana ne samo tijekom „sezone“ Prajdova, nego tijekom čitave godine, te ih se na ovaj način ohrabruje i poziva na borbu protiv svakog oblika diskriminacije, netolerancije i nasilja.m Matea POPOV (Centar za LGBT ravnopravnost) i Cvijeta SENTA (Centar za mirovne studije) 37 KRIMINALITET Trgovanje ljudima i krijumčarenja migranata Trgovina ljudima postala i više nego unosan biznis Prema statističkim podacima Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta , u svjetskim razmjerima godišnje oko 4 milijuna ljudi postane žrtvom trgovanja ljudima, a u najvećoj mjeri radi se o ženama i djeci s ciljem njihovog daljnjeg seksualnog iskorištavanja I ako živimo u 21. stoljeću u kojem nam je tehnološki napredak i globalni razvoj industrije omogućio da svijet imamo „na dlanu“, ali i toliko nehumanosti i nepovoljnosti u vremenu u kojem živimo. Svakim danom ljudsko biće vodi bitku za opstanak, za unaprjeđenjem svog ekonomskog, ali i društvenog statusa. Mnogi se od nas povode za onom dobro poznatom „vrijeme je novac“ pa ne birajući sredstva dolaze do željenog cilja , a cilj je novac. U mnogim zemljama tržišne reforme i gospodarska politika stanovništvo su doveli na rub egzistencije, a novac nam je primaran za životnu egzistenciju. Zapravo, postajemo robovi suvremenog vremena a da pritom nismo ni svjesni raznih okolnosti i nedaća koje nas svakodnevno okružuju. Ljudi zbog loših uvjeta za život i neimaštine, obiteljskih situacija, osjećaja bezizlaznosti te bespomoćnosti lako nasjedaju na lažna obećanja o „lakoj i brzoj“ zaradi te željom za izlaskom iz financijske krize i osiguranjem vlastite egzistencije postaju „potencijalna roba“ ili kolateralne žrtve visokoprofitnih kriminalnih organizacija koje takve sudbine iskorištavaju u vlastitu korist u ostvarenju svog osobnog financijskog profita. Nakon što sam pročitala roman istraživačkog novinara Viktora Malareka naziva „Nataše“, ostala sam zgrožena na okrutnost, bešćutnost i pohlepu koja može biti prisutna u ljudskoj vrsti. Roman opisuje tragične živote djevojčica i žena koje su postale žrtve najnovijeg vala globalne seksualne trgovine, njihova poniženja i gorka iskustva kroz koja su prolazila. No i svakodnevni medi- 38 ji nas podsjećaju da su takvi slučajevi dio naše svakodnevice te da je trgovina ljudima postala i više nego unosan biznis. Na meti trgovanja ljudima najčešće su osobe koje su socijalno ugrožene i nedovoljno informirane u društvu. Stoga sam zamolila stručne osobe Ministarstva unutarnjih poslova da mi iznesu stručno mišljenje i pozadinu ove problematike. Najgori zločin modernog doba Radi se o najgorem zločinu modernog doba jer se trguje ljudskim bićima, time se čini neprocjenjiva povreda ljudskih prava, krši se prvenstveno sloboda i dostojanstvo pojedinca, njegova sloboda kretanja i prava na izbor i odlučivanje, jednakost među ljudima, pravo na život, rad i obrazovanje. Ova problematika predstavlja elementarno kršenje ljudskih prava. Iz Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta dobila sam statističke podatke koji govore da u svjetskim razmjerima godišnje oko 4 milijuna ljudi postane žrtvom trgovanja ljudi, a u najvećoj mjeri radi se o ženama i djeci s ciljem njihovog daljnjeg seksualnog iskorištavanja. Trgovanje ljudima zbog svoje transnacionalnosti i kompleksnosti predstavlja iznimno velik međunarodni problem, a od trgovanja ženama zbog seksualnog iskorištavanja godišnja dobit se procjenjuje na oko 10 do 12 milijardi američkih dolara. Činjenice ukazuju da žrtve najčešće dolaze iz ekonomski slabijih zemalja i postaju lak plijen dobro organiziranim počiniteljima koji potencijalne žrtve na prijevaran način, posredno, (lažnim oglasima o visokoj i brzoj zaradi za posao bez dodatnih referenci) uvuku u dobro uhodan lanac trgovanja ljudima. Slamaju im otpor izdvajajući ih iz obiteljskih okruženja te ih potom tran- Udjeli identificiranih žrtava trgovanja ljudima po spolu u razdoblju od 2002.-2010. godine Identificirane žrtve po državljanstvu 2002.-2010. godine mup 53 m studeni 2011. KRIMINALITET Broj identificiranih žrtava po zemljama porijekla 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009. 2010. 2011. Hrvatska 2 2 5 3 3 9 4 4 4 11 Bosna i Hercegovina - 1 3 1 1 2 2 1 1 1 Kamerun - 1 - - - - - - - - Maroko - - 1 - - - - - - - Moldavija 3 1 2 - - 1 - - - - Rumunjska - - 3 1 1 - - - 1 Ruska Federacija - 1 - - - - - - - - Slovačka - 1 - - - - - - - - Srbija - 1 3 - 1 3 1 3 1 Ukrajina 2 - 2 - 3 - - - - - Bugarska - - - 1 3 - - - - - Albanija - - - - 1 - - - - - Bez nacionalnosti 1 - - - - - - - - - UKUPNO 8 8 19 6 13 15 7 8 7 12 sportiraju u bogatije zemlje ili takozvane zemlje odredišta u kojima nastupa višestruko radno ili seksualno iskorištavanje. Žrtve mogu biti i nasilno (otmica) regrutirane, ali također mogu i svojevoljno pristati jer je osoba u početnoj fazi uvjerena da putuje s osobom od povjerenja u cilju zapošljavanja, a krajnji ishod je da žrtva bude transportirana za seksualno iskorištavanje ili radno izrabljivanje. Trgovanje ljudima u ranijem razdoblju zahvaćalo je teritorijalno područje Republike Hrvatske isključivo kao tranzitnu zemlju, no s obzirom na međunarodni, odnosno transnacionalni karakter ove problematike, Republika Hrvatska sve više postaje, kako izvorišna tako i zemlja odredišta, dok je tranzit kroz teritorijalno područje Republike Hrvatske smanjen. - Katrin Gluić, policijska službenica u Odjelu organiziranog kriminaliteta, Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Uprave kriminalističke policije, Ravnateljstva policije pojasnila je kako su, analizom dosadašnjih otkrivenih slučajeva trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj, uočene najčešće rute unutar kojih su identificirane žrtve trgovanja ljudima, a to su: Ukrajina – Srbija – Bosna i Hercegovina – Hrvatska, Moldavija – Srbija – Bosna i Hercegovina – Hrvatska, Srbija – Hrvatska, Bosna i Hercegovina – Hrvatska, Hrvatska – Slovenija – Austrija – Švicarska, Hrvatska – Slovenija – Italija – Francuska – Španjolska. Istaknula je da su identificirane žrtve u Republici Hrvatskoj uglavnom državljani Republike Srbije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Rumunjske, Moldavije i Albanije, ali tijekom 2011. godine u znatnoj mjeri i državljani Republike Hrvatske te da je unazad tri godine povećan broj identificiranih muških žrtava trgovanih s ciljem radne eksploatacije. U tablici su prikazani statistički podaci identificiranih žrtava po zemljama porijekla u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2002. do 2011. godine. Razlike između trgovanja i krijumčarenja ljudima Katrin Gluić, policijska službenica u Odjelu organiziranog kriminaliteta 2011. studeni m mup 53 Za vrijeme rata na teritoriju bivše Jugoslavije, kriminalne organizacije ilegal- no su krijumčarile drogu i oružje poznatim rutama kroz Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Republiku Hrvatsku. Danas kada se krvavi rat na tim prostorima završio, i dalje se koriste iste rute i za krijumčarenje ljudima. Republika Hrvatska jedna je od bitnih tranzitnih područja kojim se, između ostalih koriste i kriminalne skupine koje se bave krijumčarenjem ljudi prema zemljama članicama Europske unije. Konvencijom protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, odnosno pripadajućim Protokolima jasno su odvojene te dvije kriminalne aktivnosti, pa tako pojam krijumčarenja ljudi predstavlja kazneno djelo gdje se osobe iz koristoljublja ilegalno prevodi preko državne granice, dok odnos između počinitelja i osobe prestaje po prelasku granice, odnosno dolaskom u zemlju odredišta. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske zbog provedenih opsežnih i uspješnih kriminalističkih aktivnosti u području suzbijanja i otkrivanja ove kriminalne aktivnosti u posljednjih nekoliko godina bilježi pad ove vrste kaznenih djela. Među najzastupljenijim ilegalnim migrantima u lancu krijumčarenja su državljani Afganistana, Pakistana, Srbije, Bosne i Hercegovine, Turske, Makedonije i Albanije, koje krijumčari, a nakon što im migranti plate ranije ugovoren iznos, odmah na mjestu polazišta, krijumčare koristeći se tzv. „Balkanskom rutom“ u zemlje zapadne Europe; Italije, 39 KRIMINALITET Austrije, Njemačke odnosno zemlje članice Europske unije. Prijevoz migranata obavljaju ljudi koji su zaduženi za prebacivanje i traženje potencijalnih žrtava unutar neke zemlje. Koriste osobna ili teretna vozila i razna vrsta plovila koja za tu namjenu mogu biti prilagođena odnosno prepravljena. Također su zabilježeni i slučajevi krijumčarenja ljudi pješice preko ilegalnih graničnih prijelaza uz posebnog vodiča ili samostalno. Radionica na temu borbe protiv trgovanja ljudima U svrhu ispunjavanja programskog cilja zacrtanog Nacionalnim planom za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2009. do 2011. godine, a koji se odnosi na nastavak obrazovanja ciljanih skupina o trgovanju ljudima, Ministarstvo je tijekom 2011. godine realiziralo mnogobrojne edukativne sadržaje, tematski usmjerene na problematiku suzbijanja trgovanja ljudima. U Opatiji je od 12. do 14. listopada održan seminar na temu suzbijanja trgovanja ljudima u zajedničkoj organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova i TAIEX ureda Europske komisije za ciljanu skupinu od 24 policijska službenika iz svih PU te regionalnih PNUSKOK odjela, kao i za 15 zamjenika županijskih i općinskih odvjetnika u cilju pojačavanja proaktivnih postupaka identifikacije žrtava trgovanja ljudima kao osnovni preduvjet za uspješno funkcioniranje cjelokupnog referalnog sustava suzbijanja trgovanja ljudima. Tijekom seminara održane su prezentacije predstavnika Europola, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja lju- 40 dima i koordinatora MUP-a za suzbijanje trgovanja ljudima, zatim predstavnika unutar domaćeg nacionalnog referalnog sustava, akademske zajednice, gostujućih nacionalnih koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima i eksperata iz Slovenije, Bugarske, Rumunjske, međunarodne organizacije ICMPD, čiji je zajednički djelokrug rada suzbijanje problematike trgovanja ljudima, a putem razmjene iskustva, prikaza zakonodavnog okvira i sudske prakse te radionica na kojima je, između ostalog, simuliran postupak identifikacije žrtava trgovanja ljudima. Razgovor: gospođa Selma Golubović iz Hrvatskog Crvenog križa Uspješna suradnja Hrvatskog Crvenog križa i policije Osim pružanja direktne pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima, HCK aktivno od 2005. godine provodi program prevencije trgovanja ljudima MUP: Na koji način humanitarna organizacija Hrvatski Crveni križ surađuje s policijom? S. G. Hrvatski Crveni križ i policija uspješno surađuju na području suzbijanja trgovanja ljudima već nekoliko godina, a 2008. godine ta suradnja je i formalizirana potpisivanjem Sporazuma o suradnji između MUP-a, MZSS, Hrvatskog Crvenog križa i Organizacije za integritet i prosperitet. Ovaj sporazum sklopljen je u okviru provedbe nacionalnog referalnog sustava za suzbijanje trgovanja ljudima, a svrha mu je uređenje međusobne suradnje u aktivnostima pružanja pomoći i zaštite žrtvama trgovanja ljudima kao i kod organiziranja sigurnog povratka žrtve stranog državljana u zemlju porijekla ili povratka žrtava hrvatskih državljana u Republiku Hrvatsku. Educirani i certificirani predstavnici Hrvatskog Crvenog križa, zajedno sa predstavnicima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i drugih NVO, također su i članovi mobilnih timova za identifikaciju i pružanje prvih oblika pomoći žrtvama trgovanja ljudima, koji, na poziv koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima iz Odjela organiziranog kriminaliteta Ministarstva unutarnjih poslova, izlaze na «teren», odnosno mjesto identifikacije (potencijalne) žrtve trgovanja ljudima i obavljaju inicijalni razgovor sa žrtvom i ponude program pomoći i zaštite, kojeg žrtva može i ne mora prihvatiti. MUP: Kako Hrvatski Crveni križ pomaže žrtvama trgovanja ljudima i koliko osoba je do sada (u ovoj godini) zbrinuto u Hrvatskom Crvenom križu? S. G. Žrtve koje odluče prihvatiti program pomoći i zaštite žrtava tek tada stječu status žrtve trgovanja ljudima, a takvim statusom ostvaruju svoja prava propisana zakonom i/ili protokolima. Žrtva trgovanja ljudima ima pravo na siguran smještaj, kompletnu medicinsku skrb, posebice skrb o mentalnom zdravlju, psihosocijalnu i humanitarnu skrb, pristup obrazovanju ili programima prekvalifikacije kao i pravno savjetovanje. Hrvatski Crveni križ vodi Nacionalno sklonište za odrasle žrtve trgovanja ljudimup 53 m studeni 2011. KRIMINALITET ma u kojem boravak žrtve nije vremenski ograničen te u pravilu žrtve ostaju u sigurnom smještaju do povratka u zemlju porijekla ili dok se ne ostvare uvjeti za samostalan život žrtve ili povratak u obitelj. Pristup svakoj žrtvi je individualiziran od samog početka skrbi te se u skladu sa njezinim općim stanjem i potrebama izrađuje plan pomoći, reintegracije odnosno integracije žrtve. Pripreme za siguran povratak žrtve u zemlju porijekla počinju njezinom izjavom da se želi vratiti, a tada započinje suradnja HCK i Odjela za nezakonite migracije MUP-a koji su nadležni za siguran povratak žrtava trgovanja ljudima. Može se reći da suradnja Selma Golubović, HCK 2011. studeni m mup 53 Brošure o radnom iskorištavanju kao jednom od oblika eksploatacije; Letci i plakati za samoidentifikaciju žrtava koji su bili podijeljeni i po graničnim prijelazima; edukativni materijali, dva priručnika za nastavnike i druge osobe koje se bave prevencijom trgovanja ljudima; preventivni materijal namijenjen djeci i mladima, slikovnice i društvena igra za djecu različitih uzrasta. HCK i policije u praksi traje gotovo tijekom cijelog vremena dok god se žrtva nalazi u programu pomoći i zaštite. U 2011. godini Hrvatski Crveni križ zbrinuo je 8 žrtava trgovanja ljudima, od kojih su dvije žrtve trgovanja ljudima u skrbi od 2008. odnosno 2009. godine. MUP: Kakvim preventivnim akcijama Hrvatski Crveni križ djeluje po pitanju ove problematike i na koji način ova humanitarna organizacija može probuditi svijest ljudi o ovoj problematici? S. G. Osim pružanja direktne pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima, HCK aktivno od 2005. godine provodi program prevencije trgovanja ljudima. U okviru programa prevencije, koji ima za cilj osvijestiti mlade i informirati ih o ovom problemu kako bi se smanjio rizik da postanu žrtvama trgovanja ljudima, obuhvaćeno je nekoliko tisuća osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata. Za potrebe prevencije i edukacije tiskano je nekoliko vrsta letaka i brošura: Letci namijenjeni osobama koje traže posao ili odlaze na put u inozemstvo; Predstavnici Hrvatskog Crvenog križa od 2004. godine sudjeluju na raznim edukacijama, seminarima i treninzima, vrlo često zajedno sa predstavnicima policije što je zapravo i doprinijelo ostvarivanju i razvoju dobre suradnje kojoj se nadamo i u budućnosti.m Sabina FUNTAK Snimila: Dubravka PAVKOVIĆ POGAČAR 41 KRIMINALITET Prof.dr.sc. Davor Derenčinović Pravni fakultet u Zagrebu/Zagreb Faculty of Law Katedra za kazneno pravo/Chair for Criminal Law Važno je razlikovati krijumčarenje migrantima od trgovanja ljudima Ključna razlika između krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima je u tome da se prijevoz (transfer) kod potonjeg provodi s ciljem njihova iskorištavanja. (...) Međutim, unatoč razlikama između ova dva kaznena djela često se u praksi događa da ono što je započelo kao krijumčarenje migranata u konačnici završi kao trgovanje ljudima, dakle iskorištavanjem žrtava MUP: Možete li nam pojasniti aspekt kaznene odgovornosti kad je u pitanju problematika trgovanja ljudima? D. D.: Trgovanje ljudima je složeno kazneno djelo koje se sastoji od tri elementa. Prvi element su sredstva kojima se počinitelji služe pri regrutiranju žrtava. To su sila, prijetnja obmana, iskorištavanje teškog stanja žrtve i/ili njezine obitelji i sl. Drugi element su konkretne radnje kojima se ostvaruje biće kaznenog djela trgovanja ljudima poput novačenja, prijevoza, skrivanja žrtava i sl. Treći element, po kojem se trgovanje ljudima i razlikuje od nekih drugih kaznenih djela (npr. otmice ili međunarodne prostitucije) je iskorištavanje žrtava trgovanja ljudima odnosno postupanje s ciljem iskorištavanja. Može se raditi o seksualnom iskorištavanju, radnom iskorištavanju, transplantaciji organa, prisilnom prosjačenju i sl. Trgovanje ljudima postoji i ako u konkretnom slučaju nije došlo do iskorištavanja, ali su prva dva elementa ostvarena s ciljem iskorištavanja. MUP: Na kojem se mjestu po težini kaznenog djela nalazi trgovanje ljudima? D. D.: Trgovanje ljudima je jedno od najtežih kaznenih djela u katalogu inkriminacija. Europska konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima zahtijeva od država 42 da za trgovanje ljudima propišu stroge kaznenopravne sankcije koje moraju biti razmjerne težini kaznenog djela. Države su obvezne propisati stroge zatvorske kazne za trgovanje ljudima kako bi se onemogućilo uskraćivanje međunarodne suradnje u kaznenim stvarima, ali i zbog ujednačavanja kaznene politike za kazneno djelo kojim se grubo vrijeđa ljudsko dostojanstvo. može biti i u granicama jedne države. Tada je riječ o tzv. internom traffickingu. Međutim, unatoč razlikama između ova dva kaznena djela često se u praksi događa da ono što je započelo kao krijumčarenje migranata u konačnici završi kao trgovanje ljudima, dakle iskorištavanjem žrtava. Kaznenopravne sankcije D. D.: Uz mjere pomoći i zaštite na koje imaju pravo sve žrtve trgovanja ljudima, djeca i maloljetne osobe kao posebno osjetljive kategorije žrtava imaju i neka dodatna prava. Pri poduzimanju mjera pomoći i zaštite potrebno je voditi računa o najboljem interesu djeteta. Ako se radi o tzv. maloljetnicima bez pratnje, potrebno je poduzeti sve mjere kako bi se pronašli njihovi roditelji odnosno obitelj, a ako to nije moguće, kako bi im se odredio skrbnik. MUP: Koje se kazne i sigurnosne mjere poduzimaju protiv počinitelja ovog kaznenog djela? D. D.: Osim zatvorskih kazni važno je, osobito kad se radi o organiziranom trgovanju ljudima, i oduzeti imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom. Zbog toga je ta kaznenopravna sankcija kojom se provodi načelo da se zločin ne isplati, iznimno važna u katalogu kaznenopravnih sankcija za trgovanje ljudima. S obzirom da se i pojedine pravne osobe često koriste kao paravani za trgovanje ljudima (npr. lokali, plesni klubovi i sl.), važno je da države stave u funkciju represivne mehanizme kažnjavanja tih entiteta pa i najstrožim kaznama kao što je ukidanje pravne osobe. MUP: Kad je riječ o krijumčarenju ljudima, koju kaznenu odgovornost snosi osoba koja je krijumčarena, a koju počinitelj ove kaznene radnje? D. D.: Važno je razlikovati krijumčarenje migrantima od trgovanja ljudima. Kod krijumčarenja migranata se radi o nezakonitom prebacivanju osoba preko države granice s tim da migranti na to najčešće pristaju. S druge strane, žrtve trgovanja ljudima se prisilom, obmanom i na druge načine regrutira u državi podrijetla radi iskorištavanja u državi destinacije. Dakle, ključna razlika između krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima je u tome da se prijevoz (transfer) kod potonjeg provodi s ciljem njihova iskorištavanja. Osim toga, krijumčarenje migranata je po definiciji transnacionalno kazneno djelo dok trgovanje ljudima MUP: Kako se zakonom može zaštiti žrtva ako je maloljetna? MUP: Može li žrtva po zakonu zatražiti privremenu dozvolu boravka na teritoriju na kojemu je zatečena? D. D.: Države stranke Europske konvencije o suzbijanju trgovanja ljudima ne smiju osobe za koje postoji osnovana sumnja da su žrtve trgovanja ljudima tretirati kao ilegalne migrante niti ih smiju deportirati. Svakoj osobi za koju postoje osnove sumnje da je žrtva trgovanja ljudima mora se osigurati najmanje 30 dana tzv. razdoblja oporavka i sva potrebna nužna medicinska, psihološka i druga pomoć (npr. siguran smještaj). Ako je žrtva strani državljanin, država u kojoj je ona identificirana mora joj osigurati privremenu dozvolu boravka ako je to potrebno s obzirom na okolnosti slučaja (npr. u slučaju povratka u državu podrijetla postoji rizik od tzv. retraffickinga odnosno od toga da osoba ponovno postane žrtvom trgovanja ljudima) odnosno radi suradnje s tijelima kaznenog pravosuđa (npr. pojavljivanje u svojstvu svjedoka u kaznenom postupku koji se vodi protiv počinitelja). m Sabina FUNTAK mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE Uspješna istarska ‘ekipa za očevid’ Policijski službenici istarske ‘’ekipe za očevid’’ uspješno obrađuju mjesta kriminalnih događaja, a uz suvremenu opremu i kontinuiranu edukaciju, za njih savršeni zločin ne postoji P ostoji li savršeni zločin? Je li moguće toliko dobro ‘’počistiti’’ mjesto događaja da na njemu ne ostane niti jedan materijalni trag koji bi mogao dovesti do počinitelja? Može li se prevariti ta zastrašujuća sprava – poligraf? Odgovore na ta i slična pitanja pokušat ćemo pronaći na trećem katu zgrade Policijske uprave istarske, u razgovoru s načelnikom Odjela za očevide i kriminalističku tehniku, gospodinom Draganom Nikolićem. Dragan Nikolić u policiji je od 1. kolovoza 1990. godine. Policijsku karijeru započeo je u Puli, kao pozornik u ophodnji, a već sljedeće godine, 27. srpnja postrojio se u Valbandonu s najboljim istarskim policajcima i krenuo sa Specijalnom jedinicom policije ‘’Bak – Istra’’ na njen ratni put. Za sudjelovanje u ratnim zbivanjima, nagrađen je i spomenicom Domovinskog 2011. studeni m mup 53 rata. Nakon što je početkom 1992. godine završio potrebni tečaj, započinje i njegov rad u kriminalističkoj tehnici. Sudjelovao je u svim najtežim očevidima na području Policijske uprave istarske, što osobno na terenu, što indirektno, usmjeravanjem rada policijskih službenika, s obzirom da je od 2001. godine na radnom mjestu načelnika Odjela. ‘’Točan broj očevida koje sam obavio? Pa..., ne znam. Nikada ih nisam brojao, ali sigurno ih je bilo nekoliko tisuća. Ništa, jednog dana ću ih stvarno morati i izbrojati’’, sa smiješkom je odgovorio načelnik Nikolić, naglašavajući kako svi rezultati koje je ostvario ne bi bili takvi da nema dobre suradnike u Odsjeku očevida i Odjelu za očevide i kriminalističku tehniku. očevida na području Policijske postaje Pula, ali i svih težih očevida kriminalnih događaja u Istarskoj županiji. Uz izradu dokumentacije očevida, surađuje s drugim ustrojstvenim jedinicama Policijske uprave Odjel za očevide i kriminalističku tehniku i Odsjek očevida Istarska ‘’Ekipa za očevid’’ ustrojena je u Sektoru kriminalističke policije te se sastoji od Odjela za očevide i kriminalističku tehniku te Odsjeka očevida, kojim rukovodi voditelj Odsjeka, gospodin Mladen Matika. Odsjek je zadužen za obavljanje Dragan Nikolić, načelnik Odjela za očevide i kriminalističku tehniku 43 IZ RADA POLICIJE mehanoskopiju, a dvojica za poligrafsko ispitivanje. Otkrivanje počinitelja pomoću otisaka papilarnih linija istarske i državnim odvjetništvom te obavlja i druge poslove iz svog područja rada. Dobro, ako to sve radi Odsjek, koja je onda uloga Odjela za očevide i kriminalističku tehniku? ‘’Odjel obavlja složenije poslove i surađuje s nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva unutarnjih poslova’’, pojasnio je načelnik Nikolić. Osim aktivnog uključivanja u obavljanje složenijih očevida, Odjel za očevide i krimnalističku tehniku nadzire rad kriminalističkih tehničara u policijskim postajama, odnosno skrbi o pravilnom korištenju i rukovanju kriminalističkotehničkom opremom, kvaliteti obrade mjesta događaja i izradi popratne dokumentacije. Uz sve to, djelatnici Odjela zaduženi su i za stručno usavršavanje pa tako, kroz zanimljive radionice i praktičan rad, svakodnevno provode edukaciju kriminalističkih tehničara u Odsjeku i policijskim postajama. Bacimo se sada malo na brojke. Tijekom prošle godine na području Policijske uprave istarske obavljeno je ukupno 2950 očevida, a od toga su 1227 obrada mjesta događaja obavili djelatnici Odjela. U prvih devet mjeseci ove godine, od ukupno 2203 očevida, 1025 ih je obavljeno sa razine Odjela. Svi djelatnici Odjela, kako kaže načelnik Nikolić, imaju staž na poslovima kriminalističke tehnike od 5 do 20 godina i svi su oni obavili na desetke najtežih očevida na području Istre – ubojstava, razbojništava u novčarske ustanove, požara velikih razmjera i ostalih složenijih kriminalnih događaja. Neki od njih stručno su osposobljeni i za dodatna ispitivanja pa su tako dva djelatnika završila tečaj za daktiloskopiju, jedan za 44 Kada je Hrvat Ivan Vučetić prije više od stotinu godina, radeći kao policajac u Argentini, otkrio da svaka osoba, pa i identični blizanci, ima jedinstven otisak prsta, nije ni slutio da će mu njegovo revolucionarno otkriće donijeti naziv ‘’otac daktiloskopije’’. Zahvaljujući činjenici da se papilarne linije na prstima razlikuju od osobe do osobe, a i napretku suvremene tehnologije, od 2006. godine u Hrvatskoj se za otkrivanje počinitelja kaznenih djela koristi AFIS (Automated Fingerprint Identification System). Radi se o sustavu za identifikaciju otisaka papilarnih linija, koji je postavljen u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ‘’Ivan Vučetić’’ u Zagrebu, a sa središnjom bazom povezane su sve veće policijske uprave, odnosno Zagreb, Rijeka, Split, Osijek i Pula. Sustav radi na principu usporedbe spornog i nespornog uzorka pa se tako svi otisci koji su pronađeni na mjestu događaja, a za koje se pretpostavlja da ih je ostavio počinitelj kaznenog djela, prvo pregledaju, a ukoliko se radi o upotrebljivom uzorku, skeniraju i ubacuju u bazu podataka. Za svega nekoliko minuta, sustav izbacuje jedan ili nekoliko najsličnijih uzoraka, nakon čega slijedi klasičan način uspoređivanja otisaka. Da bi se nesporno utvrdio identitet osobe, zahtijeva se da se pronađeni uzorak i otisak iz sustava podudaraju u 12 minucija, odnosno karakterističnih točaka. Viši kriminalistički tehničari u Policijskoj upravi istarskoj, Dean Švigir i Zoran Čop, godišnje na taj način obrade oko 260 predmeta te zajedno s Centrom za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ‘’Ivan Vučetić’’ izrade oko 50-ak daktiloskopskih eleborata, kojima se dokazuje da je točno određeni počinitelj ostavio svoj otisak na mjestu događaja. Važnost daktiloskopije došla je do izražaja i u slučaju provale u optiku ‘’Ghetaldus’’ u Vrsaru. Naime, u stu- denom prošle godine, nepoznati je počinitelj na prikladan način zagušio zvuk alarma, a potom je prerezao lokot na zaštitnim rešetkama i nasilno otvorio ulazna vrata optike. Iz unutrašnjosti trgovine otuđio je veću količinu sunačanih i dioptrijskih naočala raznih renomiranih marki, no na mjestu događaja ostavio je otiske svojih papilarnih linija. Provjerom kroz AFIS, utvrđeno je da pronađeni otisci pripadaju 33-godišnjaku iz Zaboka, koji je policiji već od ranije poznat po sličnim djelima. Mehanoskopska ispitivanja Za utvrđivanje orginalnosti brojeva šasije na motornim vozilima, u Odjelu za očevide i kriminalističku tehniku, zadužen je kriminalistički tehničar Zlatko Kezele. Zlatko godišnje obavi oko 20 takvih ispitivanja, što kaznenih, što upravnih predmeta. U najvećem broju slučajeva radi se o ispitivanjima brojeva šasije na motornim vozilima, koja nisu prošla tehnički pregled zbog sumnje da su brojevi krivotvoreni. Mehanoskopska ispitivanja rade se na principu restuticije te se za obnavljanje izbrisanih, odnosno originalnih brojeva, koristi aceton ili kombinacija dušične i solne kiseline. Na metal se prvo stavlja dušična kiselina, koja nagriza površinski sloj, a potom se, kako bi se zaustavilo daljnje nagrizanje metala, dodaje solna kiselina. Još nitko nije uspio prevariti poligraf Godišnje se u Policijskoj upravi istarskoj oko 250 osoba, za koje postoji sumnja da su počinili kazneno djelo, podvrgava poligrafskom ispitivanju. Policijski službenici Alen Peruško i Mauricio Antolović koriste suvremeni digitalni poligraf marke Lafayette, a kako kaže načelnik Odjela za očevide i kriminalističku tehniku: ‘’Iako su mnogi policijski službenici pokušavali, još nitko nije uspio prevariti poligraf ’’. Da nije toliko lako biti bolji od ‘’detektora laži’’, imala sam se prilike i sama uvjeriti. Uređaj koji prati psihozičke reakcije organizma, odnosno disanje, otkucaje srca, tlak, galvanski otpor kože (znojenje), a od nedavno i pomicanje ispitanika, na prvi pogled i ne djeluje toliko zastrašujuće. Nakon što sam upoznata s radom poligrafa, policijski službenik Peruško spojio me s uređajem, objašnavajući da ispitanici mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE mogu ponekad kontrolirati jednu ili dvije psihofiziološke reakcije, ali ne i sve koje uređaj prati, tako da trikovi koje smo imali prilike vidjeti u američkim filmovima, gdje počinitelj stručno izmanipulira poligraf i ispitivača, jednostavno padaju u vodu. Test koji sam pokušala proći je test brojki, odnosno kontrolno – stimulativni test kojim se provjerava psihofizička podobnost ispitanika za testiranje, no njime se ujedno utvrđuju i specifične reakcije lažnog odgovora. Na papiriću, na kojem je bilo ispisano 6 dvoznamenkastih brojeva, zaokružila sam broj 35, uz zamisao da ću pokušati razmišljati o broju 12. Naravno da nije ‘’upalilo’’. Ispitivanje se sastojalo od tri ponavljanja, od čega je posljednje ponavljanje bilo tzv. tihi test ili test tihog odgovora, dakle praćenje psihofizičkih reakcija bez odgovaranja ispitanika na postavljena pitanja. Iako sam se pokušala uvjeriti kako sam zaokružila broj 12, a ne 35, uređaj se nije dao prevariti. Poligram je jasno pokazivao veće reakcije na zaokruženi broj tako da mi za sljedeći put preostaje jedino razmisliti o postavljanju čavlića u cipelu. ‘’Premda ni to ne jamči prolazak’’, sa smiješkom me razočarao poligrafist Peruško. Obrada mjesta događaja ‘’Iako nas građani poistovjećuju s junacima serija CSI Las Vegas, Miami ili New York, naša je stvarnost potpuno drugačija’’, pojašnjava načelnik Nikolić. Sama procedura postupanja u potpunosti se razlikuje od one koju primjenjuje ‘’svemogući’’ Horacio Cane, ali većinu kriminalističko-tehničke opreme koja se pojavljuje u serijama, koriste i naši policijski službenici. Od combur testa (trakica za preliminarnu provjeru na krv), 2011. studeni m mup 53 infracrvenih zraka za određivanje putanje zrna pa sve do UV lampa, koje se koriste za otkrivanje bioloških tragova. Lampa radi na principu isijavanja ultraljubičastog svjetla, koje u uvjetima smanjene vidljivosti omogućuje otkrivanje tragova krvi, sperme ili sline. Takvi tragovi mogu se pronaći na mjestu događaja, čak i ako ga je počinitelj nakon kaznenog djela počistio, objašnjavaju viši kriminalistički tehničari u Odjelu, Danijel Jeličić i Tomislav Krampl. Kada zapravo započinje postupanje policijskih službenika Odjela za očevide i kriminalističku tehniku, odnosno Odsjeka očevida? ‘’Po zaprimanju informacije o nekom kriminalnom događaju, operativno dežurstvo policijske postaje upućuje na mjesto događaja policijske službenike kako bi provjerili istinitost dojave i poduzeli druge mjere prvog zahvata’’, pojašnjava proceduru postupanja načelnik Nikolić. Ukoliko se radi o takvoj vrsti događaja, kada je potrebno obaviti očevid, kontaktira se nadležni državni odvjetnik, s obzirom da se od 1. rujna 2011. svi očevidi obavljaju isključivo temeljem naloga državnog odvjetnika. ‘’Tek tada na mjesto događaja izlazi očevidna ekipa, u sastavu od policijskog službenika – istražitelja za očevide i kriminalističkog tehničara, opremljenog suvremenom opremom za pronalaženje i fiksiranje tragova’’, tumači Nikolić. ‘’Svaki kriminalistički tehničar na mjesto događaja nosi poluprofesionalni digitalni fotoaparat, kameru, nesseser i zaštitnu opremu, odnosno nazuvke za obuću i zaštitno odijelo. Zaštitna oprema koristi se prije svega radi zaštite zdravlja policijskog službenika, ali i radi sprječavanja kontaminacije mjesta događaja.’’ Osim očevidne ekipe, državnog odvjetnika, liječnika ili mrtvozornika te eventualno vještaka, unutar prostora ograđenog trakom ‘’STOP POLICIJA’’, nitko ne smije ulaziti sve do završetka očevida. Cilj takvog ograničenog pristupa je očuvanje vjerodostojnosti tragova, kao i očuvanje ‘’tajne mjesta događaja’’, koja u nastavku kriminalističkog istraživanja može dovesti do otkrivanja počinitelja. Biološki tragovi i trag ruža otkrili ubojicu Kriminalistički tehničari Policijske uprave istarske godišnje pronađu i preko 10 tisuća tragova, a najčešće se radi o tragovima papilarnih linija, tragovima obuće, tragovima krvi, tragovima stakla i ostalom. Velik broj tih pronađenih tragova dostavlja se na daljnje postupanje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja ‘’Ivan Vučetić’’ u Zagrebu te se temeljem njih otkrivaju počinitelji kaznenih djela. Koliko su za razjašnjavanje događaja i otkrivanje počinitelja kaznenog djela bitni tragovi pronađeni na mjestu događaja, govori i slučaj ubojstva iz 2004. godine. Kada je 20. ožujka 2004. godine u prijepodnevnim satima, muškarac iz Buja posjetio svog prijatelja, nije ni slutio da će u hodniku kuće u mjestu Kršin pronaći njegovo beživotno tijelo. Obavljenim očevidom utvrđeno je kako je nepoznati počinitelj u razdoblju od 18. do 20. ožujka došao u kuću 54-godišnjaka te mu je zadao više od 20 udaraca sjekirom po glavi, a potom je crvenim ružem na vratima hladnjaka ispisao poruku ljubavno-prijetećeg sadržaja. Pregledom šire okolice mjesta događaja, policijski službenici pronašli su uz cestu Novigrad – Buje kombinezon s tragovima krvi i epitelnih stanica te ruž za usne, jednake boje, kao i poruka ispisana na vratima hladnjaka. Pronađeni predmeti dostavljeni su na vještačenje, a rezultati su pokazali kako se na kombinezonu nalazi krv ubijenog muškarca, dok je DNA analizom epitelnih stanica utvrđeno kako dio njih pripada oštećenom 54-godišnjaku, a dio 44-godišnjem državljaninu Portugala, bivšem ljubavniku 48-godišnje Talijanke, nevjenčane supruge ubijenog Hrvata. Ispitivanjem fizikalno-kemijskih svojstava pronađenog ruža, utvrđeno je kako je s njime ispisana poruka na vratima hladnjaka, dok je grafološkim vještačenjem rukopisa potvrđeno kako je poruku napisao upravo 44-godišnji državljanin Portugala. Dakle, može se zaključiti da iako ne vještače sami tragove koje su pronašli na mjestu događaja niti ne ispituju osumnjičene osobe kao što to rade njihovi ‘’kolege’’ iz američkih serija, policijski službenici istarske ‘’Ekipe za očevid’’ uspješno obrađuju mjesta kriminalnih događaja, a uz suvremenu opremu i kontinuiranu edukaciju, za njih savršeni zločin ne postoji.m Suzana SOKAČ Foto: Odjel za očevide i kriminalističku tehniku 45 IZ RADA POLICIJE Vrhunski majstori MUP-ove puškarske radionice U puškarskoj radionici više se ne izrađuje oružje tako da puškari više nisu stručnjaci za izradu već evidentičari i majstori za njegovo uništavanje, dok je puškarska djelatnost usmjerena na kontrolno tehničke preglede, zatim održavanje oružja po svim policijskim upravama i postajama te evidenciju oduzetoga i dobrovoljno predanog oružja Š ezdesetčetverogodišnji Branko Ignac Končić najstariji je hrvatski puškar i pravi zaljubljenik u oružje. Izučeni je vojni puškar i majstor specijaliziran za metalne dijelove naoružanja. Njegov djed i otac također su bili puškari. Posljednjih desetak godina Branko radi u MUP-ovoj puškarnici, točnije Radionici za kontrolu i popravak naoružanja. Do 1994. godine, puškarnica se nalazila u Runjaninovoj ulici u Zagrebu, a danas je smještena u sjedištu Ministarstva u Savskoj, gdje rade četiri puškarska majstora. - Puškar održava različite vrste vojnoga, sportskog i lovačkog oružja te njihove mehanizme. U okviru svog zanimanja puškar izrađuje, ispituje, ugađa i rekonstruira oružje. Za to zanimanje potreban je dobar Branko Ignac Končić, najstariji hrvatski puškar 46 Petar Vučetić, Nikola Hren, Željko Varga, Branko Ignac Končić vid na daljinu i blizinu, spretnost prstiju i ruku, koordinacija pokreta i vida te fizička izdržljivost i snaga. Od psihičkih osobina potrebne su dobra koncentracija, preciznost u radu i psihička stabilnost – objašnjava Branko. Provjera ispravnosti oružja obavlja se bojnim streljivom što je opasan dio posla, zbog mogućnosti ozljeđivanja. Stoga se puškari moraju najstrože pridržavati mjera zaštite na radu. Naposljetku se obavlja gađanje kako bi puškari svojim potpisom garantirali za funkcionalnu ispravnost oružja i njegovih sklopova. Proizvodnja i održavanje tehnike naoružanja jedno je od važnih i društveno priznatih zanimanja u MUP-u, vojsci kao i u privatnom sektoru. Pokazalo se kako se ponavlja priča o važnosti oružja početkom i tijekom Domovinskog rata krajem 90-tih prošloga stoljeća. - Potreba da se obrani suverenitet novo stečene države doveo je puškarski zanat u zavidan položaj zbog svoje uloge u društvu. Poznata je situacija razoružavanja teritorijalne obrane Hrvatske od strane JNA i stanja u policiji ranih devedesetih godina kao i nametanja embarga. Zbog takvog stanja proizašla je velika potreba za stručnjacima puškarskog zanimanja. Znalci tehnike naoružanja radili su danonoćno kako bi se bar malo nadoknadili gubici i potreba za oružjem. Ima mnogo primjera upravo u MUP-u gdje su puškari opravdali svoju važnu ulogu kao i aktivno angažiranje u samoj proizvodnji oružja. Prisutna je bila proizvodnja ručnih bombi, jednocjevnih i višecjevnih bacača granata kao i konstrukcije raznih pušaka svih kalibara do 20 milimetara – kaže Branko. MUP-ova puškarska radionica raspolagala je dobro uigranom garniturom zaposlenika koja je vrlo kvalitetno obavljala mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE svim policijskim upravama i postajama te evidenciju oduzetoga i dobrovoljno predanog oružja. Puškarsko zanimanje plemenita vještina Bez obzira na takvo stanje, puškarsko zanimanje i dalje ostaje plemenita vještina koju nastavljaju mlađe generacije izučenih stručnjaka. Budući da potrebe za puškarima nisu velike, škole obično upisuju samo nekoliko učenika puškara u jednoj generaciji. Za vrijeme školovanja učenici naizmjenično pohađaju praktičnu i teorijsku nastavu kako bi se što bolje upoznali s različitim vrstama naoružanja Nikola Hren svoj posao. Poslijeratno razdoblje obilježava početak kraja puškarske djelatnosti u MUPu. Važnost se počinje pridavati drugačijim aktivnostima koje se tiču naoružanja pa se puškari prebacuju na poslove koji su važni za mirnodopsko razdoblje. Po završetku Domovinskog rata za radionicu počinje ogroman, nadasve odgovoran posao. - Bilo je potrebno servisirati, popraviti i sortirati velike količine raznovrsnog oružja. Tehnički pregledi oružja postaju obvezni za sve policijske uprave i postaje diljem Hrvatske. Djelatnici puškarske radionice angažiraju se u razne komisije i povjerenstva kojima je zadatak evidentirati i popisati velike količine naoružanja koje je pribavljeno iz mnogih poznatih i nepoznatih izvora, a kojeg se trebalo riješiti – naglašava Branko. Dodaje da se u radionici više ne izrađuje oružje tako da puškari više nisu stručnjaci za izradu Postolje za ispitivanje trzaja već evidentičari i majstori za njegovo uništavanje, dok je puškarska djelatnost usmjerena na kontrolno tehničke preglede, zatim održavanje oružja po kao i sa zakonitostima gibanja projektila. U posljednjih 15-tak godina u MUP-ovoj radionici izučeno je oko 30-tak učenika za zanimanje puškar. ulazi puška fitiljača kao i lijevanje topova koji se počinju proizvoditi u Njemačkoj 1378. godine u Augsburgu. Od tada, može se slobodno reći da je krenula era vatrenog oružja. Prije nego što su se naši ljudi počeli baviti proizvodnjom i izradom oružja, glavni centar za nabavu bio je Dubrovnik. U šesnaestom stoljeću javlja se revolucionarni izum, a to je pripala kremenom. Održavanje oružja i opreme zahtjevna je grana društvene i privatne djelatnosti. U Hrvatskoj se nakon završetka II. Svjetskog rata u zanatstvu pojavljuje jedna nova vještina – puškarstvo. Vrlo cijenjeno zanimanje koje se kasnije razdijelilo na tri osnovne grane. Puškar bravar koji se bavio izradom metalnih dijelova oružja, zatim puškar kundačar koji je izrađivao i pripasivao drvene dijelove te puškar graver. On se bavio ukrašavanjem i graviranjem drvenih i metalnih dijelova do završetka oružja za upotrebu. Puškari rade u radionicama za izradu, popravak i održavanje oružja, a u današnje vrijeme majstor puškar treba poznavati i srodna zanimanja kao što su: finomehanika, alatničarstvo, strojna obrada te zavarivanje i lemljenje. Također, treba poznavati i toplinsku obradu predmeta kojom se obrađuju materijali zagrijavanjem, žarenjem i kaljenjem. Također, tu se primjenjuju i sredstva antikorozivne zaštite. Kratka povijest Oružje se proizvodi masovno, u svim mogućim oblicima kao i za sve moguće prilike. Postaje nerazdvojiv dio života svakog muškarca, bilo za svakodnevnu uporabu bilo za svečanosti, samoobranu ili rat. Hrvatski narod imao je burnu povijest, a potreba za oružjem bila je stalna. Odnos prema oružju oduvijek se posebno njegovao jer je bio jedan od najvažnijih čimbenika za ljude koji su obitavali na ovim prostorima, posebno kada se počeo koristiti crni barut. Već davne 1370. godine u Dubrovniku se počinje s kovanjem takozvanih bombarda kao i s proizvodnjom puščanog praha. Uz samostrel, luk i strijelu polako u upotrebu 2011. studeni m mup 53 47 IZ RADA POLICIJE Praktična nastava odvija se u specijaliziranim puškarskim radionicama gdje se izvodi niz praktičnih vježbi, kao npr. popravak pištolja. Učenici srednje Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu, Hrvoje Kruljac i Marko Nekret, praktični dio nastave odlučili su obaviti u MUP-ovoj puškarskoj radionici koja ima certifikat za rad s učenicima. Na kraju učenici polažu završni ispit te rješavajući praktične probleme, dokazuje da poznaju vrste oružja, da znaju njime rukovati, održavati ga i popraviti. Petar Vučetić, izučeni je majstor i v.d. voditelja MUP-ove puškarnice i mentor mladim praktikantima. U sustavu radi od 1992. godine i vrhunski je stručnjak za oružje. Puškarstvom se bavi od 1990. godine, odnosno početka Domovinskog rata. - Od kad radim u policiji svo oružje ovog svijeta prošlo je kroz moje ruke. Ne znam postoji li koji komad, a da ga nisam sastavio, rastavio ili popravio. To je prilika koja se ne pruža svakome i zbog toga sam 48 iznimno sretan – kaže Petar. Dodaje kako je kod sastavljanja i rastavljanja oružja bitna logika. Nikada mi nije bila potrebna literatura, niti mi je netko trebao pokazati kako se to radi. Možete mi donijeti bilo koji komad oružja u dijelovima i ja ću ga sastaviti. U MUP-ovoj radionici, Petar je 1992. godine konstruirao snajpersku pušku „Manda“ kalibra 12,7 x 99 mm i postolje za ispitivanje trzaja. - Kod konstrukcije pušaka velikog kalibra, najvažnije je izraditi kvalitetnu plinsku kočnicu koja kod pucanja smanjuje trzaj na rame. Potisak prema natrag može biti toliko jak da „otkine“ rame. Zato je zadatak majstora da izradi što kvalitetniju plinsku kočnicu – objašnjava Vučetić. Zato pušku prije treba postaviti na postolje za ispitivanje trzaja na koje se pričvrsti olovka a ispod nje mjerna traka. Kada puška opali, olovka na skali pokazuje koliki potisak radi plinska kočnica. Odnosno, vidi se trebali ju doraditi. Cilj je dobiti jednak trzaj na rame kod različitih kalibra, na primjer karabina i puške M-48 – kaže Vučetić. Kako bi usavršili svoje znanje, djelatnici MUP-ove puškarnice pohađaju razne seminare. Tako su neki bili na edukaciji u tvornicama onih proizvođača oružja koje se u MUP-u koristi, za što im je uručen i certifikat. Nikola Hren bio je na obuci u jednoj Njemačkoj tvornici oružja gdje je nazočio čitavom procesu proizvodnje oružja pa sve do utvrđivanja nedostataka i grešaka. Nikola je također majstor koji već šest godina radi u puškarnici. U MUP-u je obavljao trogodišnju praksu, a kasnije se javio na raspisani natječaj i dobio stalan posao. - Uživam u svom poslu. Volim ga raditi jer je vrlo zanimljiv i dinamičan. No, prije svega morate voljeti oružje, ali ne zbog toga da njime možete nekog ozlijediti ili ubiti, već zbog samog načina rada i mehanike – kaže Nikola.m Mato ERNOIĆ Snimila: Dubravka PAVKOVIĆ-POGAČAR mup 53 m studeni 2011. POLICIJA U EU Iz života i rada PU Novo Mesto, Slovenija Neka kolege iz Hrvatske što prije preuzmu naš dio odgovornosti za zaštitu i kontrolu EU granice Prema slovenskom zakonu policijski rukovoditelji moraju biti karijerno obrazovani. Policija je u Sloveniji potpuno depolitizirana. Plaće policijskih službenika su zadovoljavajuće Kako bismo predstavili našim čitateljima rad i život policije u EU posjetili smo početkom studenog PU Novo Mesto čija se nadležnost prostire na slovenske krajeve Dolenjsku, Belu Krajinu i Posavlje. Samo područje PU Novo Mesto graniči s četiri PU u Hrvatskoj: Rijeka, Karlovac, Zagreb te PU krapinsko-zagorskom pa s njima i ostvaruje tijesnu policijsku i svaku drugu potrebitu suradnju. Naš srdačan i ljubazan domaćin Franc Zorc, načelnik (direktor) PU Novo Mesto dočekao nas je na ulazu u sjedište PU Novo Mesto u Novom Mestu. Već na prvi pogled zgrada i popratni objekti njezina eksterijera kao i raspored joj interijera odaju moderno i funkcionalno zdanje namijenjeno što učinkovitijem obavljanju policijskih poslova i zadaća. „Geostrateški smo blizu Zagrebu i Ljubljani, otprilike na podjednakoj udaljenosti od jednog i drugog glavnog grada naših Operativno dežurstvo PU Novo Mesto 2011. studeni m mup 53 država. Na križanju smo putova od davnina mi ovdje u Novom Mestu. Sve sigurnosne i druge mjere koje poduzimamo su vezane uz taj naš položaj. Graničimo na jugu s Republikom Hrvatskom, a to su i vanjske granice EU. Strateški obavljamo zadaće na području naše uprave kao i svaka druga europska policija. Ove godine s 1. lipnjem naša PU je doživjela reorganiza- Franc Zorc, načelnik (direktor) PU Novo Mesto ciju, pripojena nam je cijela dotadašnja PU Krško. Tako da se Sigurnost na visokom stupnju slovenska policija već sada priprema na Stoga, nastavio je, po operativnoj proregionalni ustroj“, rekao nam je uvodno blematici djelovanja policije ne istupaju predstavljajući rad PU Novo Mesto napo nekoj većoj posebnosti od ostalih PU čelnik Zorc ističući kako je ovo područje u Sloveniji. Jedinstveni su u Sloveniji po Slovenije najmanje zahvatila gospodarska romskoj populaciji koja je baš na područkriza te da je standard ovdašnjih građana ju Dolenjske najbrojnija u Sloveniji. Ta je zbog razvijene i tradicionalno uspješne populacija vezana na to lokalno područje. industrije dosta visok, a sve to se onda poPrema svim pokazateljima otvaranjem voljno odražava i na rad i organizaciju rada granica i razvojem tehnike i tehnologije, same njihove policije. postala je ta zajednica mobilnija te i kriminalno aktivnija pa onda i sigurnosno zanimljivija policiji. Inače, problematika integracije Roma u sve dijelove i sve razine društava nije samo slovenska, nego i europska općenito te su na tim romskim pitanjima pored policije u zemljama EU, kod nas u Hrvatskoj također, djelatne i razne državne i regionalne institucije, društvo u cjelini. Javni rad i mir su kao i sigurnost na njihovom području na visokom stupnju. Prolaskom autoceste kroz to područje sigurnost cestovnog prometa je povećana. Tako da i u pitanju prometne sigurnosti dosižu visoke europske standarde. To zahvaljuju vidnoj kulturi vozača, boljoj infrastrukturi, boljim vozilima, dobroj tehničkoj ispravnosti vozila, ali i preventivnim projektima prometne policije te podignutoj obrazovnoj razini 49 POLICIJA U EU sudionika u prometu. Dosta su visoke u Sloveniji, poznato je, kazne za počinitelje prometnih prekršaja, ali samo za one najveće prijestupnike, prekršitelje zakona koji čine prekoračenje brzine, voze pod utjecajem alkohola, droga. Naša policija ima visok standard Na naše pitanje koja je razlika u djelovanju i radu, organizaciji slovenske policije nakon njezina ulaska u EU čelni čovjek PU Novo Mesto je pojasnio: “Neke velike razlike nema, u biti radili smo stručno svoj policijski posao i prije ulaska u EU. Suradnja s kolegama iz drugih država bila je na razini i prije. Više bismo mogli reći da postoje razlike u radu policije u odnosu na njezino djelovanje prije 1991., dakle prije osamostaljenja Slovenije jer smo tada živjeli u komunističkom sustavu, nasuprot onog zapadnoeuropskog kapitalističkog, ali i tada su se odrađivali policijski poslovi. Kriminalac je kriminalac u Beču, Zagrebu, Ljubljani i policija se njima strukovno bavi. Ulaskom naše zemlje Slovenije u EU u biti promijenila se samo organizacija policije. Držimo se europskih standarda koji određuju koliko je potrebno policijskih službenika za pojedine poslove. Po uspostavljanju schengenske, europske granice morali smo vrlo brzo zaposliti nove policijske službenike za te potrebe. Najednom smo imali velik broj mladih policijskih službenika i službenica. Brzo smo popunjavali te naše granične policijske jedinice pa smo u jednom trenut- 50 ku imali problem mentorstva za sve njih. Trebalo je sve njih brzo uvesti u službu i struku. Intenzivno smo radili na njihovoj obuci i obrazovanju. To bi se uskoro moglo dogoditi i u hrvatskoj policiji ne bude li svoj već školovani kadar na vrijeme preraspodijelila. Inače nam trenutno nedostaje policajaca u temeljnoj policiji. Slovenija je mali prostor, tako da su neki slovenki krajevi okupirani policijom. No svi oni ne izvršavaju prave, primarne policijske zadaće, nego su strogo tu zbog kontrole i zaštite granice. U slovensku policiju su uložena ogromna sredstva njezinim ulaskom u schengenski sustav od infrastrukture, radne opreme do potrebitih visoko sofisticiranih tehnoloških, tehničkih i informatičkih sustava, radnih prostora tako da, kao i sve policije u zapadnoj Europi, imamo visoki standard. Ulazak slovenske policije u EU bio je proces koji je trajao i nije se događao preko noći. Danas naša policija zaista ima visoki standard u svim vidovima.„ Načelnik Zorc u tom nam je kontekstu dometnuo kako i sama PU Novo Mesto ima trenutno problema sa zapošljavanjem novih policijskih službenika sa svog područja s obzirom da je područje Novog Mesta gospodarski jedno od najrazvijenijih u Sloveniji i šire, pa se tamošnji ljudi ne odlučuju za policijski poziv. Glavnina pripadnika i njihove granične policije došla je na rad u njihovu upravu iz Prekmurja, Štajerske. Ti su policajci dnevni migranti, dolaze i odlaze s posla iz udaljenijih dijelova. „To nam je za policijske poslove otežavajuća okolnost. Te djevojke i mladići se teško identificiraju s tim našim okruženjem, krajem. Dođu ovamo, odrade svoj policijski posao i vraćaju se u svoja mjesta. Mi bismo željeli policijske službenike koji bi se uživjeli u sredinu u kojoj rade, u njoj zasnovali obitelji i dom. Slični problemi s policijskim kadrovima javljaju se u cijeloj Sloveniji. Karijerni sustav Saznajemo kako školovanje policijskih službenika od sljedeće godine u Sloveniji ide u radikalnu promjenu. Svi će policijski službenici, pojašnjava nam načelnik Zorc, polaziti samo višu policijsku školu, imati šesti stupanj obrazovanja. Policijski posao danas je toliko zahtjevan da je za njega premala razina srednjoškolskog obrazovanja. Na tu višu školu moći će se upisati svi sa završenom nekom srednjom školom. Takav sustav policijskog školovanja bit će specifičnost slovenske policije i novost i u Europi. U Njemačkoj već postoji sličan sustav obrazovanja policijskih službenika. Tako da će karijerni sustav u slovenskoj policiji biti nadograđen stručnim usavršavanjem i fakultetskim obrazovanjem. Neće moći napredovati onaj koji nema višegodišnje iskustvo u policijskim poslovima, ali i adekvatno fakultetsko obrazovanje. Franc Zorc drugu je godinu (direktor), načelnik PU Novo Mesto. Završio je pravni fakultet te prije toga obavljao i prošao sve poslove u policiji. Bio je karijerni policajac i na mjesto direktora mup 53 m studeni 2011. POLICIJA U EU došao je s bogatim radnim i životnim iskustvom. U policiji je od 1979. godine počevši kao obični policajac. Potom je završio višu policijsku školu. Trinaest godina bio je šef sektora policije u svojoj upravi. Prema slovenskom zakonu policijski rukovoditelji moraju biti karijerno obrazovani. Policija je u Sloveniji potpuno depolitizirana. Plaće policijskih službenika su zadovoljavajuće, no zbog gospodarske krize se ne povećavaju. Policijski službenici nemaju nekih posebnih stimulacija u novčanom smislu za svoj uspješno obavljen rad. Strateški menadžment puno radi s policajcima kako bi oni u tom zahtjevnom poslu bili i ostali visoko motivirani. Postoji bojazan, kao i u svim europskim zemljama, da ako policijski službenici ne budu adekvatno plaćeni za svoj posao, učinkovitost policije padne. niji poziv za policiju). Građani često zovu taj broj, vjeruju policiji. obraćaju joj se i po pitanjima koja nemaju baš nikakve veze s policijom. Kad nemaju koga zvati, zovu policiju. Dobra je suradnja građana i policije na razini prevencije, provođenja raznih projekata. Znači policija u Sloveniji više nije samo represivni sustav od kojeg ljudi zaziru, organ prisile države, nago je institucija kojoj ljudi vjeruju, trže od nje pomoć, surađuju s njom.“ Imajući samo riječi hvale za dugogodišnju uspješnu suradnju slovenske i hrvatske policije naš domaćin je zaključio: „Naša, moja osobna suradnja s hrvatskom policijom je izvrsna, poznajem mnoge hrvatske kolege već 25 godina. Kao karijerni policajac u Metliki radio sam Policija u Sloveniji uživa visoku s kolegama razinu povjerenja građana iz KarlovZanimalo nas je i kakav je ugled slovenca. I naske policije u društvu, kako je doživljavaju kon 1991. građani na što je Zorc kazao: „Naša je stalpo uspona zadaća i dužnost da svima onima kojima stavi naših je potrebita policija kao servis građanima neovisnih pružimo brzo, učinkovito, profesionalno, država, a i stručno i kvalitetno policijsku pomoć. Posada imalicija u Sloveniji uživa zato visoku razinu mo izvrsnu povjerenja građana. U usporedbi s drugim suradnju s državnim tijelima, institucijama visoko je hrvatskim policija cijenjena, ima i ugled u društvu. kolegama. O povjerenju građana prema policiji nam Moram reći i to da imamo identične pogovore i pozivi građana na 113, (u Sloveglede i na organizaciju policije i osobine policijskih poslova. Naša suradnja je na toj operativnoj razini bila uvijek i sada je odlična. Kolegama u Hrvatskoj želim da što prije preuzmu naš dio odgovornosti za zaštitu i kontrolu EU granice, učinit ćemo sve mi iz slovenske policije da im u tome pomognemo. Imamo povjerenja u hrvatsku policiju, ona je već visoko osposobljena za preuzimanje odgovornosti, za schengenski stanOpsa - belgijska ovčarka na zadatku sa svojim vodičem na Obrežju dard.„ (stigla u slovensku policiju iz Splita.) 2011. studeni m mup 53 Statistički podatci: Policijski službenice i službenici PU Novo Mesto obavljaju policijske poslove i zadaće na području sedam upravnih jedinica i 19 općina, brinući za sigurnost, javni red i mir više od 159 tisuća stanovnika na 2 257 četvornih kilometara što je područje oko 11,2 posto cjelokupnog teritorija Republike Slovenije. Sama PU Novo Mesto u posebnosti svoje organizacije rada ubraja pokrivanje velikog dijela južne slovenske i EU granice s Republikom Hrvatskom u dužini 232 km (ukupna dužina slovenske, EU granice s Hrvatskom iznosi 670 kilometara). Za- pošljava 1032 policijska službenika, od toga broja 269 policijskih službenica. Glavnina ih je pripadnicima granične policije, dok je operativni dio temeljna, prometna, kriminalistička policija bilježi znatno manji broj. Prosječna starosna dob zaposlenih je 39,7 godina. Jedva čekamo da Hrvatska uđe u EU Melita Močnik, policijska savjetnica voditeljica Sektora granične policije pri Ravnateljstvu policije u Ljubljani, govoreći o promjenama u radu slovenske policije ulaskom Slovenije u EU te o suradnji s hrvatskom policijom je istaknula: „Slovenska je policija dobila na kvaliteti ulaskom u EU zbog veće mogućnosti izmjene informacija, ali i ostalih mogućnosti suradnje koje se otvaraju policiji kad država postane punopravna članica EU. Neki oblici i forme policijskih 51 POLICIJA U EU Melita Močnik, policijska savjetnica voditeljica Sektora granične policije pri Ravnateljstvu policije u Ljubljani poslova i zadaća su specifični za zemlje EU, kvalitetnije se odrađuju. Ulaskom u EU slovenska policija postala je još bolja, još otvorenija za sve vidove međunarodne suradnje. Po drugoj strani tu je i Schengenski sustav. Mi u slovenskoj policiji jedva čekamo da Hrvatska uđe u EU, da naša slovenska odgovornost na vanjskim granicama EU prijeđe na vašu hrvatsku stranu granica s vama južnijim zemljama. Mi se već sada pripremamo na sve promjene koje će uslijediti pristupom Hrvatske, hrvatske policije EU. Sama primjena Schengenskog sustava najbolje se očituje na poslovima granične policije. Sav standard, oprema, kadar, stručno usavršavanje djelatnika i sve ostalo u tom sustavu odnosi se na vanjsku granicu EU. Zato sve države pa tako i Hrvatska dobivaju i znatna materijalna sredstva za opremanje jedinica granične policije iz namjenskih fondova EU. Time će hrvatska policija ostvariti visoke standarde. Pripadnici hrvatske policije ne trebaju se bojati ulaska u EU, dobro odrađen posao je dobro odrađen posao.“ Istaknula je i dugogodišnju dobu suradnju slovenske i hrvatske granične policije kazavši: „ Pomalo sam bila i ljubomorna na hrvatsku policiju, kolegu Nikolu Milinu jer on ima svoju upravu za granicu i na neki način je više u svojim poslovima samostalan nego ja u Sloveniji. Dobro je da se hrvatska policija odlučila 52 da ima odvojenu upravu za granicu. Hrvatske, tj. buduće vanjske granice EU su puno veće područje nego naše slovenske, a da tu ne govorimo o plavoj morskoj granici. Kolege iz Hrvatske su preferirale, dale prvenstvo nama Slovencima kao stručnjacima iz EU u provođenju twinning projekata. Osobno sam aktivno sudjelovala u potonjem gdje smo odradili pravne norme te radili na Akcijskom planu skladnog upravljanja granicom. Hrvatska policija izvrsno razrađuje i nadograđuje taj sustav. Prednost je ulaska hrvatske policije u EU sustav što se za to sve institucije i državna tijela, posebice policija pripremaju već godinama. Tako da je hrvatska policija došla do standarda schengenskog „acquija“ prije ulaska u EU. U Sloveniji je bio obrnuti proces. Najprije smo ušli u EU, a onda smo odrađivali određene projekte, pa onda tek Schengenski sustav. Dobra suradnja s hrvatskom policijom I naš sugovornik Roman Kržan, načelnik Sektora kriminalističke policije PU Novo Mesto izdvojio je dobru suradnju s hrvatskom policijom. Najviše oni iz Sektora kriminalističke policije rade zajedno s kriminalističkim policijama PU karlovačke i zagrebačke, naveo je. Za njih u Sloveniji je svakako dobro da postoji sustav schengenske granice, dodaje, jer je kao takav za same kriminalne radnje i kriminalce puno stroži. Tako da se događa da neke nezakonite radnje, krađe, kaznena djela izmiču području južne granice za koje je nadležna PU Novo Mesto, nalaze druge putove, recimo preko Mađarske. Ulaskom balkanskih država u EU, pojašnjava, povećao se broj stranaca koji se bave kaznenim djelima u EU. To nije tvrdnja samo slovenske policije, nego i kolega policijskih službenika u Zapadnoj Europi. Tako da su zemlje članice poduzimale i poduzimaju konkretne mjere kako bi smanjile tu problematiku. Najviše se, domeće, bave suzbijanjem općeg kriminaliteta. Strateški im je cilj osiguranje svih uvjeta za miran i siguran život ljudi građana. Po godišnjem broju obrađenih kaznenih djela u Sloveniji su četvrta PU. Bave se, jasno, i suzbijanjem gospodarskoga kriminaliteta, korupcijskih kaznenih djela. Kako su ona veza- na isključivo na razvijenost određenoga područja i probleme u gospodarstvu, oni na svom području tih problema nemaju. Poznati su kod njih vlasnici većih gospodarskih subjekata. Međunarodna suradnja vezana im je, govori Kržan, na dva najveća granična prijelaza u Sloveniji. Najveći cestovni Obrežje (Bregana) i te željeznički prijelaz u Dobovi. Imaju i nekoliko strateških objekata, a kroz njihovo područje prolazi i dio “Balkanske rute” koja se svako malo vremena aktivira, poznata je po nezakonitoj trgovini i distribuciji droge, a tu je i trgovina ljudima. Do prije par godina na toj ruti se nezakonito trgovalo i oružjem . Izražava žaljenje što mnogi građani još uvijek i u Sloveniji misle da je policija, odnosno država jedina ta koja mora brinuti i raditi na sigurnosti i građana i gospodarskih subjekata. Ljudi moraju biti svjesni i toliko samosvjesni te sami sve više skrbiti za svoju sigurnost. Nema većih razlika u djelovanju i ustroju slovenske i hrvatske policije Posjetili smo PP Brežice na području PU Novo Mesto koja je izgrađena 75 postotnim udjelom sredstava iz fonda EU za vanjske granice 2007. godine. Prostire se na 2800 četvornih metara uporabne površine te je i opremljena svim najsuvremenijim uređajima i visokosofisticiranom tehnologijom potrebitom za što efikasnije i stručnije obavljanje policijskih poslova. Po riječima Močnikove ta mješovita i višenamjenska postaja funkcionalna je i jedna je od boljih postaja u Sloveniji. Hrvatski nadležni djelatnici na primjeru izgradnje PP Brežice vidjeli su kako za rad policijskih službenika na granici ostvariti najbolje moguće EU standarde i uvjete. U razgledanje namjenskih i funkcionalnih prostora postaje i njezine suvremene opreme poveo nas je njezin načelnik Sandi Hervol. Saznali smo kako je to jedna od najvećih PP u Sloveniji sa zaposlenih između 150-170 policijskih službenika, od toga je broja 45 je policijskih službenica. mup 53 m studeni 2011. POLICIJA U EU Postaja pokriva 72 km državne granice s RH te najveći dio poslova i zadaća njezini djelatnici obavljaju na zaštiti državne granice. Zbog blizine Zagreba, milijunskog grada većina problematike kojom se bave policajci i policajke u PP Brežice vezana je uz bilo života glavnoga grada Hrvatske. Tu je onda jasno i problematika koju sa sobom donosi aktivna „Balkanska ruta“. Inače se postaja bavi svim drugim zadaćama kojima se bavi temeljna policija. Ima kriminalističku i prometnu policiju, pored granične policije koja obavlja zadaće kontrole i zaštite državne granice, tj. vanjske granice EU. Naglasio je načelnik Hervol iznimno dobru suradnju s hrvatskim kolegama, policijskim službenicima iz PP Klanjec, Samobor i Zaprešić. S pripadnicima tih hrvatskih policijskih postaja izvode službenici PP Brežice u mješovitom sastavu ophodnje granice. Takvih mješovitih hr- Sandi Hervol, načelnik PP Brežice 2011. studeni m mup 53 vatsko-slovenskih ophodnji obave deset mjesečno, što je gotovo svaki treći dan. „Što je Hrvatska bliže ulasku u EU, imat ćemo više mješovitih ophodnji granice. Suradnja sa sigurnosnim organima Hrvatske na svim područjima je vrlo dobra. Sve obavljamo stvarno dogovorom i vrlo uspješno na obostrano zadovoljstvo. Većih i bitnijih razlika u djelovanju i ustroju slovenske i hrvatske policije nema, što nam također omogućuje dobru suradnju. Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU zasigurno će se policija u Brežicama malo drugačije organizirati, preustrojiti. Kako mi osiguravano i čuvamo ne samo svoju državu Sloveniju, nego i granice EU na ovom dijelu Europe, naši policijski službenici i službenice su pripremljeni za te izazove. Mjesečno obavljaju pripadnici PP Brežice stručno usavršavanje na raznim razinama EU, a koje uključuju i korištenje (SIS-a) Schengenskog informacijskog sustava. Nadležne službe EU stalno nadziru posebice rad granične policije, provjeravaju jesu li njihova uložena materijalna i ina sredstva na adekvatan i svrsishodan način upotrijebljena i primijenjena. Sigurno je da je za naše lokalno stanovništvo na području PP Brežice nazočnost policije znatno i vidno veća sada. Primjerice 1990. je na području općine Brežice bilo raspoređeno 25 policijskih službenika, sad na tom istom području djeluje oko 400 policijskih službenika s onima na graničnim prijelazima. Poslove granične policije i na području PP Brežice obavljaju policajci koji dnevno dolaze i odlaze na posao iz cijele Slovenije. I prije ulaska Slovenije u EU, slovensko zakonodavstvo se prilagodilo onome članica EU, što je bilo značajno i za obavljanje policijskih poslova. To nam je svakako u početku bilo naporno, otežavajuća okol- nost“, tumači načelnik Hervol za kojeg biti policajac ne znači samo zanimanje i poziv, nego i način življenja. Značajnu ulogu u obavljanju poslova zaštite i kontrole granice obavljaju i vodiči službenih policijskih pasa. Peter Molan načelnik PP Vodiča službenih policijskih pasa PU Novo Mesto otkrio nam je kako su posebni po organizaciji rada jer im je dio jedinice (8 vodiča) u Brežicama, a 6 u Črnomlju. Zadaće i poslove obavljaju na području cijele PU Novo Mesto. Što se tiče državne granice uloga im je podrška policijskim postajama koje čuvaju i osiguravaju državnu granicu. Za njih obavljaju preglede onih možda više nedostupnih područja kontrole i zaštite granice. Također pomažu ophodnjama pri uhićenju onih koji bi ilegalno prelazili granicu. Dakle, na zelenoj granici samo pomažu kolegama iz granične policije. Vodiči pasa većinom na međunarodnim graničnim prijelazima Dobova i Obrežje obavljaju zadaće otkrivanja droga, opijata te eksploziva. Konačno pri graničnoj kontroli gdje se pokazuju bilo kakve indicije da bi negdje mogla biti skrivena droga ili eksploziv. Izvršavaju i zadaće osiguranja javnih i športskih priredaba, sudjeluju u svim dijelovima rada policije gdje za to postoji potreba. Svaki od vodiča ima svojega psa, s tim da vodič za otkrivanje droga i eksploziva ima dva psa. Za zaključiti je kako je samim ulaskom Slovenije u punopravno članstvo EU i slovenska policija postala puno modernija i opremljenija sofisticiranom opremom. Dobila je na kvaliteti i efikasnosti. Sve te pozitivne promjene punopravnim članstvom Hrvatske u EU u bliskoj budućnosti očekuju i hrvatsku policiju.m Biserka LUKAN Snimila: Dubravka PAVKOVIĆ- POGAČAR 53 IZ RADA POLICIJE Akcija ‘Manje oružja – manje tragedija’ u PU vukovarsko-srijemskoj Iz preventivnih razloga PU vukovarsko-srijemska započela je od 21. listopada na području cijele Županije vukovarskosrijemske intenziviranje akcije pod nazivom „Manje oružja – manje tragedija“, koja će trajati do 16. prosinca 2011. vatreno oružje, vatreno oružje skriveno u drugim predmetima, vojni projektili s eksplozivnim punjenjem, eksplozivno oružje i njegovi dijelovi, streljiva s probojnim, eksplozivnim ili zapaljivim zrnima, vojno oružje i dr. Također, podsjećamo da se građani mogu o dobrovoljnoj predaji i legalizaciji oružja dodatno informirati putem besplatne telefonske linije, na broj 0800 88 92. vakodnevno smo svjedoci pronalaska ubojitih sredstava te činjenice da određeni broj građana još uvijek ilegalno posjeduje oružje, kao i brojnih tragedija koje ono uzrokuje. Neprestana težnja za smanjenjem posjedovanja nelegalnog oružja zajednička je zadaća svih institucija, a osobito Ministarstva unutarnjih poslova. Akciju „Manje oružja – manje tragedija“ Ministarstvo unutarnjih poslova organizira u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj u Republici Hrvatskoj, a kampanja se financira od strane Europske unije kroz regionalni projekt „SEESAC potpora aktivnostima kontrole oružja na području jugoistočne Europe“. Akcija ima za cilj stvaranje pretpostavki za sigurniju budućnost u kojoj će se zlouporaba oružja svesti na najmanju moguću mjeru, kao i težnja za uspostavljanjem snažnije veze između javnosti i policije. Cilj ukupne aktivnosti je da se animira i informira što veći broj građana, koji posjeduju ili znaju za nedozvoljeno oružje, da isto prijave policiji na telefonski broj 192 radi predaje ili onesposobljavanja. Tijekom akcije „Manje oružja-manje tragedija“ (počevši od stupanja na snagu novog Zakona o oružju od 1. rujna 2007. godine) traje dragovoljna predaja vatrenog oružja, što znači da je novim Zakonom o oružju predviđena vremenski neograničena dobrovoljna predaja zabranjenog i dozvoljenog oružja. Oružje se može predati uvijek, i protiv osobe koja ga dobrovoljno predaje neće se pokretati niti prekršajni, niti kazneni postupak, ukoliko ga prijavi nadležnom tijelu radi predaje prije početka primjene svih zakonskih policijskih ovlasti. Dragovoljna predaja odnosi se na sve vrste oružja, a osobito na oružje kategorije A - zabranjeno oružje: automatsko Predane veće količine oružja S 54 Poznato je da ova akcija traje već nekoliko godina, a o njezinoj uspješnosti govori i podatak da je u posljednjih nekoliko godina otkad se ona provodi na području PU vukovarsko-srijemske, dragovoljno predan veliki broj raznog automatskog, poluautomatskog, rasprskavajućeg, dugog i kratkog oružja, streljiva te eksploziva, što dovoljno govori o velikoj volji građana u vraćanju zaostalog nelegalnog oružja. Od 1. rujna 2007. do kraja rujna 2011. godine građani su dragovoljno predali sljedeće količine oružja: MUP RH PU VUKOVARSKO -SRIJEMSKA Eksploziv 2.124,685 kg 270,10 kg Vatreno oružje (puške i kratko oružje) 6.046 kom 246 kom 56.430 kom 1.175 kom 2,121.277 kom 55.142 kom Minskoeksplozivna sredstva Streljivo Istodobno, ima i onih koji bez razloga imaju strah od vraćanja takvog oružja policijskim službenicima, pa je u nekoliko slučaja primijećeno da se od strane neodgovornih građana nekontrolirano odbacuje nelegalno vatreno oružje, min- sko-eksplozivna sredstva i streljivo uz prometnice i na smetlištima. Nekontrolirano odbačeno oružje, a naročito eksplozivna sredstva predstavljaju veliku opasnost za ljude koji u slučaju nailaska na ista, mogu Apel građanima Pozivaju se gađani koji posjeduju bilo kakvo eksplozivno sredstvo, vatreno oružje ili streljivo zaostalo iz Domovinskog rata, a boje ga se vratiti, da se s punim povjerenjem obrate najbližoj policijskoj upravi/policijskoj postaji, ili na broj 192, nakon čega će policijski službenici u civilu (sa civilnim službenim vozilom) doći na dogovoreno mjesto i preuzeti opasno sredstvo. Građani koji dragovoljno predaju nelegalno oružje neće snositi nikakve sankcije. Također je važno naglasiti da građani sredstva koja žele predati ne donose osobno u prostorije policije, kako ne bi došlo do njihovog aktiviranja i neželjenog ozljeđivanja, već da o tome osobno ili putem telefona obavijeste policiju na broj 192. Ministarstvo unutarnjih poslova, PU vukovarsko-srijemska podržava građane u dobroj namjeri da predaju oružje i eksplozivna sredstva te još jednom podsjećamo da ukoliko to žele učiniti, da se s punim povjerenjem obrate najbližoj policijskoj postaji ili na broj 192, nakon čega će policijski službenici u civilu doći na dogovoreno mjesto i preuzeti opasno sredstvo. Riješite se oružja bez sankcija i učinite svoj život sigurnijim. mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE nehotičnim ili namjernim dodirom zadobiti teške ozljede ili smrtno stradati. Ilegalno oružje ne čini ljude sigurnima, ono ugrožava život i vlasnika i osoba koje sa njim žive. Pozivamo sve građane da pruže podršku ovoj Akciji kako bismo osigurali da tragedije iz prošlosti ne postanu tragedije iz budućnosti. Zahvaljujemo svim građanima koji su prepoznali značaj ove akcije i vratili oružje Da bi se izbjegle nesreće pri rukovanju oružjem i eksplozivom, najčešće mladih, neiskusnih i nestručnih osoba, osobito je važno preventivno reagirati. Upravo iz tih razloga PU vukovarsko-srijemska, od petka 21. listopada, na području cijele Županije Vukovarsko-srijemske započela je intenziviranje akcije pod nazivom „Manje oružja – manje tragedija“, koja će trajati sve do 16. prosinca 2011. godine. Do sada smo, unatoč prijetećim oblacima i povremenoj kiši, početak intenziviranja Akcije, obilježili 21. listopada u pješačkoj zoni grada Vinkovaca, postavljanjem Info šatora u kojemu su policijski službenici upoznavali građane s ciljevima akcije te im davali sve potrebne informacije o načinu predaje vatrenog oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, ali i opasnostima držanja opasnih ubojitih sredstava u domovima. Prigodni program su svojim aktivnostima obogatili i djelatnici Gradskog društva Crvenog križa Vinkovci, Lions Kluba Beli Manastir i Lions Kluba Vinkovci te djelatnici HCR-a Sisak, koji su za tu priliku postavili i improvizirano minsko polje kraj kojeg je pirotehničar objašnjavao građanima kako se mine otkrivaju pomoću metal detektora i upozorio ih na važnost poštivanja znakova koji upozoravaju na minsku opasnost. Građanima, koji su posjetili info šator, podijeljene su majice, kemijske olovke i platnene vrećice te letci o akciji „Manje oružja, manje tragedija“. Kao primjer ostalima, tijekom trajanja prigodnog programa na vinkovačkom trgu, jedan građanin prijavio je a potom i dragovoljno predao policijskom službeniku za protueksplozijsku zaštitu dvije ručne bombe. Javna prezentacija Akcije, zahvaljujući podršci HNK Cibalia, nastavljena je i 22. listopada na utakmici između HNK Cibalia i NK Zadar, kojom prilikom su se građanima uz kupljenu kartu, na blagajnama nogometnog kluba dijelili informativni letci a sam početak utakmice obilježen je na način da su ekipe na teren izašle u službenim majicama Akcije noseći i desetmetarski transparent sa sloganom Akcije i info telefonom. U ovoj akciji Policijskoj upravi vukovarsko-srijemskoj podršku su dali Županija vukovarsko-srijemska, Grad Vinkovci, TS Đeram, HNK Cibalia, Gradsko društvo crvenog križa Vinkovci, HCR Sisak, Lions Klub Beli Manastir i Vinkovci, Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Lovački savez Vukovarsko-srijemske županije, Dalibor Bartulović, poznat kao Shorty kao i predstavnici lokalnih medija.m Luka BARUNČIĆ 2011. studeni m mup 53 55 IZ RADA POLICIJE Zapljene marihuane u Istri Na području Policijske uprave istarske u prvih je devet mjeseci zabilježeno ukupno 698 zapljena opojne droge, koje su oduzete od 767 osoba, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvareno 737 zapljena od 808 osoba. Najviše zapljena odnosi se na marihuanu – oko 24 kilograma i 105 komada stabljika, što je gotovo dvostruko više nego prošle godine Policijske uprave istarske, a po nalogu državnog odvjetnika pušten je u 17,45 sati. Zapljena droge u Vodnjanu Već krajem mjeseca, policijski službenici Odsjeka kriminaliteta droga završili su s izvidima, provođenima u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom iz Pule tako da su, 26. listopada oko 14,30 sati u Istarskoj ulici u Vodnjanu, uhitili su 40-godišnjeg državljanina Makedonije, stranca na stalnom boravku. Temeljem naloga suca istrage Županijskog suda u Puli, državljanin Makedonije je pretražen te je kod njega pronađena PVC vrećica sa suhom zelenom biljnom materijom, ukupne težine oko 52 grama. U nastavku kriminalističkog istraživanja, obavljena je i pretraga obiteljske kuće koju 40-godišnjak koristi u Trgovačkoj ulici Nakon uspješnih akcija tijekom ljetnih mjeseci, odnosno otkrivanja indoor plantaže u Rovinju i zapljene dvadesetak kilograma marihuane u Puli, policijski slu- žbenici Policijske uprave istarske nastavili su aktivnosti po problematici suzbijanja zlouporabe opojnih droga. Prvo su početkom listopada policijski službenici Policijske postaje Buzet otkrili nasade indijske konoplje koju je uzgajao 19-godišnji mladić, a potom su krajem mjeseca policijski službenici Odsjeka kriminaliteta droga završili policijske izvide i zaplijenili oko 2 kilograma marihuane u Vodnjanu. Otkriveni nasadi indijske konoplje Provodeći zasjedu kraj nasada indijske konoplje, koje su detektirali na šumskom predjelu naselja Škuljari, policijski su službenici Policijske postaje Buzet 10. listopada oko 9,15 sati, prilikom branja spomenute biljke, zatekli 19-godišnjaka s buzetskog područja. Obavljenim očevidom utvrđeno je kako se na zemljanoj površini, ograđenoj limenim obrubom, nalazi ukupno 17 stabljika indijske konoplje, visine od 103 do 185 56 centimetara, a temeljem naloga Županijskog suda u Puli provedene su i pretrage dviju obiteljskih kuća u mjestu Abrami. Prilikom pretrage jedne kuće, u spavaćoj sobi 19-godišnjaka, u ladicama radnog stola pronađene su manje količine marihuane, težine oko 0,4 grama. Budući da se tijekom kriminalističkog istraživanja došlo do saznanja kako bi se predmeti kaznenog djela mogli pronaći i u napuštenoj školi u naselju Baredine, ponovno je kontaktiran sudac istrage radi naloga za pretragu. Temeljem ishodovanog naloga, sljedećeg su dana pretražene i prostorije napuštene škole te su tom prilikom pronađene 3 polomljene stabljike indijske konoplje, dužine od 70 do 85 centimetara, njihovo osušeno lišće i jedna metalna posuda, zapremnine deset litara, a koja 19-godišnjaka povezuje s mjestom događaja, s obzirom da su iste ili slične posude pronađene i tamo. Po završetku kriminalističkog istraživanja mladić je 11. listopada u jutarnjim satima predan pritvorskom nadzorniku u Vodnjanu. Prilikom pretrage, u kući su pronađeni predmeti koji se dovode u svezu sa spomenutim kaznenim djelom, i to tri paketa i vrećica sa sadržajem suhe zelene biljne materije, ukupne težine oko 2 kilograma, manja PVC vrećica s istom materijom, težine oko 11 grama, PVC vrećica sa bijelom praškastom i grumenastom tvari, težine oko 2 grama te dvije precizne digitalne vage. U dogovoru sa zamjenikom županijske državne odvjetnice, državljanin Makedonije je 27. listopada oko 14,25 sati predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave istarske, a procjenjuje se kako bi vrijednost zaplijenjene droge u uličnoj prodaji dostigla cijenu od oko 50 tisuća kuna. Zlouporaba opojnih droga u prvih devet mjeseci Prema statističkim podacima, na području Policijske uprave istarske u prvih je devet mjeseci zabilježeno ukupno 698 zapljena opojne droge, koje su oduzete od mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE 767 osoba, dok je u istom razdoblju prošle godine ostvareno 737 zapljena od 808 osoba. Najviše zapljena odnosi se na marihuanu – oko 24 kilograma i 105 komada stabljika, što je gotovo dvostruko više nego prošle godine. Uz ‘’travu’’, policijski službenici oduzeli su i oko 3 kilograma speeda, 76 g heroina, 59 grama metamfetamina te ostalih vrsta opojnih droga. Najviše je zapljena ostvareno na području Policijske postaje Buje (386), zatim na pulskom području (114), a slijede Buzet, Rovinj, Umag, Poreč, Labin, Pazin te Postaja prometne policije Pula. Čak 433, odnosno 62% zapljena, realizirano je na graničnim prijelazima Kaštel (241), Plovanija (124), Požane (65) i Buzet (3). Istarska policija je tijekom prvih devet mjeseci drogu oduzela od 194 hrvatska držav- Seminar: ‘’Možemo zajedno’’ Prošle je godine u Republici Hrvatskoj evidentirano 16 564 osoba koje su prijavljene za počinjenje prekršaja iz članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Od ukupno 20 531 oštećenih osoba, oko 64% bile su žene (13 135) U organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave kriminalističke policije i Policijske akademije uz podršku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Pravosudne akademije, u Valbandonu je od 7. do 9. studenog održan seminar ‘’Možemo zajedno’’. Radi se o drugom seminaru za edukaciju međuresornih timova u području prevencije i suzbijanja nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, koji je prigodno održan u mjesecu kada se obilježava i Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Naime, 2011. studeni m mup 53 u spomen na sestre Mirabal, koje su 25. studenog 1960. godine ubijene u Dominikanskoj Republici, odlukom Ujedinjenih naroda od 17. prosinca 1999. godine, 25. studeni obilježava se diljem svijeta kao dan borbe protiv nasilja nad ženama. Nasilje u obitelji i nasilje nad ženama globalan je i ozbiljan društveni problem, čije suzbijanje zahtijeva suradnju svih državnih tijela i nevladinih organizacija, ali i svakog pojedinca. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prošle je godine na području Republike Hrvatske evidentirano 16 564 osoba koje su prijavljene za počinjenje prekršaja iz članka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Od ukupno 20 531 oštećenih osoba, oko 64% bile su žene (13 135). Što se tiče kaznenog djela nasilničkog ponašanja u obitelji iz članka 215a Kaznenog zakona, prošle je godine evidentirano 1 065 takvih ljana i 573 stranih državljana, i to najviše od državljana Slovenije (107), državljana Francuske (94), državljanina Austrije (91), državljana Njemačke (85), Italije (82) i ostalih. Svakako je bitno naglasiti da ove godine nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj, dok je u istom razdoblju prošle godine jedna osoba preminula od posljedica konzumacije opojne droge.m Suzana SOKAČ djela, u kojima je oštećeno ukupno 1 159 osoba, a od toga ih je 886 bilo ženskog spola. Kako bi se uspješnije ‘’borili’’ sa svim oblicima obiteljskog nasilja i poboljšali međuresornu suradnju, 29. studenog prošle godine Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo uprave zaključili su Sporazum o suradnji za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Spomenutim sporazumom definirana je uspostava međuresornih timova koji će pratiti rad tijela koja postupaju u slučajevima nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, i to na nacionalnoj i županijskim razinama, zatim unaprjeđenje rada kroz zajedničke edukacije te imenovanje nositelja 57 IZ RADA POLICIJE 01.07. 1999 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009 2010 Broj prekršajno prijavljenih osoba 353 3410 5004 6600 9151 11669 14246 15277 17391 16169 16496 16564 Broj oštećenih osoba 624 5325 7159 9182 12260 14649 17991 20983 22158 20566 22140 20531 Broj oštećenih maloljetnih osoba 254 2245 1954 2263 2678 2733 3155 4010 4187 3937 4862 3982 Broj oštećenih osoba ženskog spola 452 3761 4850 6217 8209 9585 11606 13438 14409 13321 14278 13135 GODINA 7159 4850 (67,75% 2002. 6600 9182 6217 (67,71% 2003. 9151 12260 8209 (66,96%) 2004. 11669 14646 9585 (65,44%) 2005. 14246 17991 11606 (64,51%) 2006. 15277 20983 13438 (64,04%) 2007. 17391 22158 14409 (65,03%) 2008. 16169 20566 13321 (64,77%) 2009. 16496 22140 14278 (64,5%) 20531 13135 (63,97%) 2010. 16564 Tablični prikaz kretanja broja prijavljenih počinitelja prekršaja Nasilničko ponašanje u obitelji i broja žrtava ženskog spola u ukupnom broju oštećenih osoba, u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 01.07.1999. do. 31.12.2009. godine 58 2010. 5004 2009. 2001. 2008. 3761 (70,63%) 2007. 5325 2006. 3410 2005. 2000. GODINA 2004. Broj oštećenih osoba ženskog spola 2003. Ukupan broj oštećenih osoba 2002. Godina Broj prekršajno prijavljenih počinitelja 2001. Tablični prikaz primjene čl. 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji – prekršaj «Nasilničko ponašanje u obitelji» u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 01.07.1999. do 31.12.2009. god. Broj počinjenih KD 443 612 1118 1463 1857 1985 1798 1647 1400 1065 Broj ukupno oštećenih osoba 514 722 1308 1606 1994 2112 1914 1713 1485 1159 408 573 997 1229 1503 1593 1482 1329 1161 886 77 92 137 132 63 92 86 99 Broj oštećenih osoba ženskog spola Broj oštećenih maloljetnih osoba 157 218 Tablični prikaz stanja i kretanja broja prijavljenih kaznenih djela Nasilničko ponašanje u obitelji iz čl. 215,a KZ, broja počinitelja i obilježja strukture broja oštećenih osoba u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 01.01.2001. do 31.12.2009. godine aktivnosti na području suzbijanja nasilja u obitelji i nasilja nad ženama. Potpisani sporazum samo je dio paketa mjera koje je Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo u cilju suzbijanja i preveniranja nasilja, a između ostalog, u paketu mjera nalaze se i kampanja ‘’Živim život bez nasilja’’, standardni operativni postupak policije u slučajevima nasilja u obitelji te druge konkretne aktivnosti koje će mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE se provoditi u suradnji s nadležnim državnim tijelima. Nacionalni međuresorni tim za koordinirano praćenje i rješavanje slučajeva nasilja u obitelji Temeljem Sporazuma, ove je godine osnovan Nacionalni međuresorni tim za koordinirano praćenje i rješavanje slučajeva nasilja u obitelji, u kojem se nalaze predstavnici svih ministarstava koja su potpisala spomenuti dokument. Nacionalni tim za međuresornu suradnju zadužen je za pružanje podrške i pomoći u rješavanju konkretnih slučajeva nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, i to savjetima i pojašnjavanjem pojedinih zakonskih odredbi, a po potrebi rješava i konkretne probleme koji se ne mogu rješiti na županijskim razinama. Predsjednica tima je sutkinja Visokog prekršajnog suda i ovlaštena edukatorica Pravosudne akademija te članica Povjerenstva za unaprjeđenje zaštite od nasilja u obitelji Vlade RH i Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršenje sankcija vezano za zaštitu od nasilja u obitelji, gđa. Branka Žigante Živković. Formiranje županijskih timova započelo je već u okviru projekta Ministarstva zdravstva i socijane skrbi ‘’Možemo zajedno’’, a njihova je zadaća praćenje i nadziranje rada svih nadležnih tijela u konkretnim slučajevima nasilja u obitelji kroz sustav timskog djelovanja. Svrha ta2011. studeni m mup 53 kvog postupanja je, uz prevenciju i suzbijanje nasilja, uspostavljanje koordinirane razmjene podataka i unaprjeđenje cjelovitog postupanja u primjeni standardnih operativnih procedura u slučajevima obiteljskog nasilja. Budući da je jedna od zadaća Nacionalnog tima i edukacija članova županijskih timova, od 30. svibnja do 1. lipnja u Valbandonu je održan prvi regionalni seminar za edukaciju međuresornih timova za područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Karlovačke županije, Istarske županije, Primorsko-goranske županije i Ličko-senjske županije. Evaluacija provedenog seminara ukazala je na nužnost provođenja takvih edukacija, tako da je u nastavku unaprjeđenja sustava rada, druga edukacija održana za područje Dubrovačko-neretvanske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Šibensko-kninske županije i Zadarske županije. Usvojena nova teorijska i praktična znanja Nakon upoznavanja sa Sporazumom i zadaćama Nacionalnog i županijskih timova, sudionici seminara ‘’Možemo zajedno’’ obnovili su i stekli teorijska znanja o ulogama odgojno-obrazovnih ustanova u slučajevima nasilja u obitelji te zadaćama i djelokrugu rada pojedinih institucija, odnosno sustava socijalne skrbi, policije, pravosuđa te organizacijama civilnog društva i ostalim subjektima koji sudjeluju u prevenciji i suzbijanju obiteljskog nasilja. Nakon svladavanja teorijskih i zakonodavnih okvira rada, uslijedile su radionice, odnosno prikaz postupanja nadležnih tijela u konkretnom slučaju nasilja u obitelji. Kroz rad u grupama, a uz pomoć policijskih službenika Policijske uprave istarske koji su glumili žrtvu i počinitelja, predstavnici svakog resora prikazali su postupanje iz svoje nadležnosti. Igranje uloga snimano je i video kamerom te se potom analiziralo cjelokupno postupanje sudionika, a sve kako bi im se ukazalo na eventualne nedostatke u postupanju i predložilo mjere za njihovo otklanjanje, jer je svrha provođenja ovakvih edukacija upravo usvajanje znanja o primjeni standardnih operativnih postupaka u slučajevima nasilja u obitelji. S ovakvim edukacijama međuresornih timova nastavit će se već ovog mjeseca i početkom sljedeće godine te će se na taj način obuhvatiti sve županije na području Republike Hrvatske, odnosno svi županijski timovi. Budući da su tijekom provođenja seminara uočeni određeni problemi u funkcioniranju sustava, u planu je prijedlog promjena određenih zakonodavnih regulativa i institucionalnih postupanja u zaštiti žrtava. Organizatori seminara ‘Možemo zajedno’’ ovim putem zahvaljuju Policijskoj upravi istarskoj koja je uputila svoje policijske službenike kao markirante i kriminalističkog tehničara za tehničku podršku, a posebnu zahvalu upućuju svim djelatnicima Uslužne jedinice Ministarstva unutarnjih poslova u Valbandonu.m Suzana SOKAČ 59 IZ RADA POLICIJE PU primorsko-goranska i Taekwondo klub “Sušak” – tim koji pobjeđuje Početkom listopada ove godine Policijska uprava primorskogoranska i Taekwondo klub “Sušak” potpisali su Sporazum o suradnji na prevenciji kažnjivog ponašanja mladih te promociji društveno prihvatljivog ponašanja i sigurnosti Potpisivanjem Sporazuma o suradnji Taekwondo klub “Sušak” postao je partner Policijskoj upravi u realizaciji preventivnih aktivnosti, dok je Policijska uprava potpisivanjem Sporazuma podržala aktivnosti Kluba pod sloganom „Pridružite se pobjedničkom timu! Ne drogama!!!“. Inače, Taekwondo klub “Sušak” započeo je s radom tijekom 2005. godine. Trenutno ima oko osamdesetak aktivnih članova, u kategorijama od mlađih kadeta do seniora. Članovi Kluba do sada su osvojili više od dvjesto medalja na domaćim i međunarodnim natjecanjima, a kao najveći uspjeh ističu srebrnu medalju s Europskog prvenstva za juniore održanog u Bakuu u Azerbejdžanu. Kod svojih članova nastoje razvijati sportski duh, fair play i zdrav način življenja, a namjera im je da ih dodatnim, ne samo sportskim, aktivnostima i edukacijama pripreme za lakše suočavanje s raznim životnim situacijama i potencijalnim opasnostima na koje svakodnevno nailaze. „Pridružite se pobjedničkom timu! Ne drogama!!!“ Od ovakvih promišljanja krenula je inicijativa u ostvarivanju koje je znatan doprinos dao predstavnik roditelja članova Taekwon- do kluba “Sušak”, Aleksandr Cvetkovski. Ističe kako su svi roditelji u Klubu ponosni na svoju djecu koja su izabrala sport i vrijednosti koje sportski život nosi sa sobom. Želja im je da pomognu i onoj djeci koja su stjecajem okolnosti ili životnih uvjeta prisiljeni tražiti društvo i zabavu na ulici. Stoga su za svoje aktivnosti, kojim ujedno pozivaju sve roditelje i buduće članove, osmislili slogan „Pridružite se pobjedničkom timu! Ne drogama!!!“ Prva suradnja djelatnika Policijske uprave primorsko-goranske i Taekwondo kluba “Sušak” ostvarena je 27. listopada u sportskoj dvorani OŠ „Bakar“ gdje su održana edukativna predavanja za sve članove Kluba i njihove roditelje. Predavanja, popraćena prezentacijama na temu „Zlouporaba droga“ i „Bullying u školi“ održali su djelatnici Policijske uprave primorsko-goranske, Tomislav Kristić, načelnik Odjela kriminaliteta droga i Dražen Horvat, policijski službenik iz Odsjeka za prevenciju. Predavanjima je prisustvovalo osamdesetak učenika različitog uzrasta, inače članova Kluba i njihovih roditelja. Prisutni su upoznati s vrstama droga i mogućim posljedicama konzumiranja droga, što učiniti u slučaju da dođu u dodir s drogom, kome prijaviti. Također, kroz pojedine slučajeve iz prakse nastojalo se ukazati na posljedice koje mogu nastati u slučaju nepravodobnog reagiranja, kako prepoznati konzumenta te kome se obratiti radi pomoći. Također, učenici i roditelji upoznati su kako prepoznati oblike neprihvatljivog ponašanja među djecom, bilo da se radi o međusobnom izrugivanju, ogovaranju, ignoriranju, omalovažavanju ili fizičkom sukobu…, te tzv. bullyingom, odnosno oblikom agresivnog ponašanja koje je duže vrijeme usmjereno prema istoj osobi od jednog ili više učenika. Tijekom cijelog susreta komunikacija između predavača, roditelja i učenika bila je vrlo intenzivna, postavljena su brojna pitanja na koja su predavači odgovarali nastojeći da ih razumiju svi prisutni, od najmlađih članova Kluba do roditelja. Na kraju predavanja predavačima iz Policijske uprave primorsko-goranske predstavnici Taekwondo kluba “Sušak” uručili su majice s logom Kluba. Dobar početak suradnje između Policijske uprave primorsko-goranske i Taekwondo kluba “Sušak” prepoznali su svi prisutni, tako da su već tijekom prosinca u pripremi daljnje aktivnosti, i to: demonstracija borilačkih vještina koju bi djelatnici specijalne policije izveli za članove i roditelje Taekwondo kluba “Sušak”, te edukacija o opasnostima pri uporabi pirotehničkih sredstava. Isto tako, u idućem razdoblju planiran je nastavak suradnje ovog „pobjedničkog tima“ na teme nasilja na internetu, te štetnosti alkohola i cigareta na mlade.m Ankica KOLIĆ Foto: A. Cvetkovski, Taekwondo klub “Sušak” 60 mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE „NISI SAM“ Policijska uprava koprivničkokriževačka 21. rujna 2011. predstavila samostalan projekt pod nazivom „Nisi Sam“ Ovaj projekt prvenstveno se odnosi na sprječavanje nasilja među djecom i mladima, na sprječavanje u svim pojavnim oblicima zlostave te zlostavljanja putem modernih elektroničkih tehnologija, novih medija. Poznato je kako je nasilje među djecom i mladima vrlo raširena pojava. Teško je uopće procijeniti koliko jer velik broj djece nikada nikome ne ispriča što im se dogodilo. Nasilje među djecom i mladima definira se kao ponašanje između dvoje ili više mladih ljudi s ciljem kontrole, moći i zastrašivanja, u obliku emocionalnog, verbalnog, seksualnog, cyberbullyinga nasilja ili kombinacija navedenoga. Zlo- Parni Valjak podržao projekt Policijska uprava koprivničko-križevačka ostvarila je 6. studenoga, u sklopu aktualnog, samostalnog projekta „NISI SAM“, sprječavanje vršnjačkog nasilja, suradnju sa Gradom povodom obilježavanja Dana grada Koprivnice na koncertu rock banda „Parni Valjak“. Band je pružio podršku i uputio publici poruku prigodnog sadržaja, usmjerenu ka djeci i mladima, kako bi svoje probleme, razmirice, rješavali mirnim putem te da njeguju pozitivne vrijednosti, druženje i toleranciju. Prilikom izvođenja pjesme „Sanjaj“ na video zidu prikazan je promo - video uradak koji prati Projekt, te se odnosi na sprječavanje vršnjačkog nasilja, prijavljivanje istog, te nasilje putem modernih elektroničkih tehnologija, Cyberbullying, sa jasnom porukom – prijaviti nasilje, kome ga prijaviti te netolerancija prema svim oblicima vršnjačkog nasilja. Policijski službenici Ureda načelnika i Odjela kriminalističke policije PU koprivničko-križevačke, nositelji projektnih aktivnosti, proveli su u razgovoru sa članovima banda ugodne trenutke. Ističemo zadovoljstvo pruženom podrškom i iskazanim senzibilitetom ovih javnih osoba za ovaj preventivni projekt. 2011. studeni m mup 53 stavljači su najčešće djeca koja su i sama na neki način zlostavljana. Bullying obično uključuje i publiku koja vrlo često na zlostavljanje reagira smijehom i pažnjom, podupirući tako nasilnika i ohrabrujući nasilje. Cilj ovog projekta je postići što veću razinu uvezanog, ujednačenog rada, maksimalno uvažavanje odredaba Protokola o postupanju u slučajevima nasilja među djecom i mladima, koji obvezuje djelatnike odgojno obrazovnih institucija, Centra za socijalnu skrb, zdravstva, na obligatornu suradnju. Nadalje, cilj projekta je da se kroz edukativne aktivnosti senzibiliziraju roditelji, djeca, javno mnijenje vezano uz ovu problematiku kako bi se došlo do najvažnije svrhe - reakcije na nasilje, prepoznavanje istog, prijavljivanje, nikako ne „okretanje glave od problema“. „24 sata zajedno on line“ U sklopu ovog projekta također će biti usmjerene edukativne aktivnosti pod radnim nazivom „24 sata zajedno on line“. Riječ je o specifičnom vidu kriminaliteta na štetu djece. Internet je proširio i intenzivirao načine zlostavljanja među vršnjacima, pa su posljedice takva oblika nasilja ponekad ozbiljnije od onih prouzročenih nasiljem u stvarnim situacijama. Cilj je senzibilizirati javno mnijenje, djecu, maloljetnike, roditelje, institucije, medije, opasnosti zlostave putem elektroničkih medija te napose nužnost prijavljivanja nepoćudnih sadržaja. Projekt „Nisi Sam“ provodit će se kroz dvije godine, a po potrebi i duže, sukladno planovima, u vidu tematskih edukacija, interaktivnog tipa, surađivat će se ponajviše sa predstavnicima odgojnoobrazovnih institucija, roditeljima i inim institucijama uz podršku naših partnera Grada Koprivnice i Županije koprivničko-križevačke. Također je bitno spomenuti da je Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kao koordinator Akcijskog plana provedbe Kampanje Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom u Republici Hrvatskoj, jedno od pet. Koordinator aktivnosti na području ove Županije je Obiteljski centar, dok je Policijska uprava koprivničko-križevačka sunositelj određenih aktivnosti prema sačinjenim planovima. Aktivnosti će se odvijati u obliku edukacija i radnih sastanaka sa ravnateljicama i odgajateljicama dječjih 61 IZ RADA POLICIJE vrtića na području grada Koprivnice. Tako će do kraja godine policijski službenici provesti edukativna predavanja za roditelje djece polaznika vrtićkih skupina. Nositelji spomenutih projektnih aktivnosti su policijski službenici Maja Vrbek i Dražen Magdić, dok radnu skupinu sačinjavaju: Valerija Golubić, Dijana Žagar, Alen Rupa, Robert Šarec, Krešimir Sokač, Dobrinko Topić, Tomislav Batak i Siniša Vinković.m Dijana ŽAGAR Dubrovnik: ‘Alkohol, ne hvala!’ Policijska uprava dubrovačkoneretvanska početkom studenog započela je provedbu preventivnog projekta „Alkohol, ne hvala!“, koji će se provoditi do kraja školske godine na području grada Dubrovnika Tiskovna konferencija na kojoj je predstavljen preventivni projekt „Alkohol, ne hvala!“ održana je 2. studenog u prostorijama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske. Ovaj preventivni projekt se provodi od početka stude- 62 nog pa sve do kraja školske godine na području grada Dubrovnika. Na konferenciji su sudjelovali načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Tonči Glumac, zamjenica gradonačelnika grada Dubrovnika Tatjana Šimac-Bonačić koja je ujedno i predsjednica Vijeća za prevenciju, ravnateljica županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Matija Čale-Mratović, ravnateljica Obiteljskog centra Županije dubrovačko-neretvanske Silvija Sokal-Gojavić i policijska službenica za prevenciju kriminaliteta Andrijana Biskup. Cilj ovog projekta je senzibiliziranje javnosti o problemu pijenja alkohola mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE od strane maloljetnika, smanjenje dostupnosti alkohola maloljetnicima te omogućavanje i promoviranje drugačijih načina zabave i provođenja slobodnog vremena mladih. Od svih društvenih institucija, policija se najčešće susreće s posljedicama pijenja alkohola što je bio povod da Policijska uprava dubrovačko neretvanska predloži ovaj preventivni projekt Vijeću za prevenciju Grada Dubrovnika, a koji projekt je Vijeće i prihvatilo. Osim policije, partneri u provođenju aktivnosti ovog projekta su Grad Dubrovnik, Zavod za javno zdravstvo, Obiteljski centar, osnovne i srednje škole na području grada Dubrovnika te kazalište „Marin Držić“. Prilikom predstavljanja ovog preventivnog projekta načelnik Glumac se osvrnuo na važnost policije u preventivnom djelovanju kako bi represija bilo što manja te je istaknuo kako je upravo ovaj projekt, kojeg je inicirala Policijska uprava, dobar primjer preventivnog djelovanja, ali ne samo policije već svih važnih društvenih institucija. Nakon što je predstavila aktivnosti koje će se provoditI u sklopu ovog projekta, zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac-Bonačić naglasila je važnost Vijeća za prevenciju na kojem se redovito iznose problemi našeg grada i predlažu rješenja od strane nadležnih institucija. Takav način rada se pokazao pozitivnim jer je za rješavanje većine problema, pa tako i ovog, potreban angažman više institucija. Rezultati istraživanja konzumacije alkohola od strane maloljetnika koje je na području naše županije u veljači ove godine proveo Zavod za javno zdravstvo pokazuju da 56% dubrovačkih srednjoškolaca konzumira alkohol. Ravnateljica Zavoda dr. Čale Mratović je istaknula kako se čak 21,5% srednjoškolaca u Dubrovačko-neretvanskoj županiji opija nekoliko puta mjesečno. Dobna granica prvih konzumacija piva, vina i žestokih pića je pomaknuta s nekadašnjih 14 na 11 godina kada počinje maloljetničko eksperimentiranje s alkoholom. Interesantan je i razlog koji mladi najčešće navode kao razlog opijanja, a to je „jer svi piju“ i „radi zabave“. 2011. studeni m mup 53 Također je istaknuto da maloljetnici nisu dovoljno obaviješteni o posljedicama pijenja alkohola te stoga na rješavanju ovog problema treba uključiti sve sektore društva, naročito one koji utječu na odgoj djece i mladih, a to su prije svega obitelj i škola, međutim i mediji koji danas znatno utječu na formiranje stavova mladih. Ovaj preventivni projekt je već započeo s aktivnostima, tako je 4. studenoga u klubu „Revelin“, popularnom dubrovačkom okupljalištu mladih, organizirana zabava „Noć bez promila“ uz promotivne cijene bezalkoholnih pića i slobodan ulaz srednjoškolcima. Prevencijom i edukacijom protiv ovisnosti U sklopu projekta, edukacija mladih zamišljena je putem edukativne kazališne predstave „Mamurluk“ koja će se izvoditi u osnovnim i srednjim školama na području Dubrovnika u razdoblju od 7. do 10. studenog. Predstavu izvode glumci Udruge Kultura Nova iz Velike Gorice. Autor ove predstave Saša Bubnjar je pokušao kroz oči adolescenata zaviriti u mračnu stranu posljedica konzumiranja alkohola te na takav način pristupiti mladima i utjecati na njihov stav o pijenju alkohola. Predstavom je jako dobra obrađena socijalno bitna tema alkoholizma tim više što je u projektu sudjelovao stručni suradnik doc.dr.sc. Zoran Zoričić iz Klinike za psihijatriju KBC-a Sestre milosrdnice iz Zagreba. Od ostalih aktivnosti koje će se provoditi u sklopu ovog preventivnog projekta izdvajamo: radionice na temu predstave koje će raditi profesori s učenicima, čiji koncept je osmislio obiteljski centar, a cilj radionica je mijenjanje stava o pijenju alkohola, zatim dijeljenje edukativne brošure trgovcima i vlasnicima ugostiteljskih objekata sa zakonskim odredbama koje reguliraju prodaju i usluživanje maloljetnika alkoholom a na čijoj poleđini se nalazi pismo zamjenice gradonačelnika grada Dubrovnika Tatjane Šimac-Bonačić kojim apelira na podršku u provedbi projekta. Nadalje, od strane policije i inspektorata planirani su intenzivniji nadzori poštivanja zakonskih odredaba koji reguliraju ovo područje. Za učenike srednjih škola, u suradnji sa profesorima Gimnazije Dubrovnik, organizirat će se parlaonice o temama pijenja alkohola, nasilja i provođenja slobodnog vremena, dok će djelatnici policije, obiteljskog centra i zavoda za javno zdravstvo u sklopu mjeseca borbe protiv ovisnosti održati niz predavanja na ovu temu roditeljima učenika sedmih, osmih i prvih razreda srednjih škola, uz dijeljenje edukativne brošure. Na proljeće će se organizirati „Sajam mogućnosti“ na kojem će se mladima prezentirati svi sportski, kulturni i zabavni sadržaji s području grada Dubrovnika.m Andrijana BISKUP 63 IZ RADA POLICIJE Sigurno za Martinje U PU međimurskoj uspješno provedena preventivna akcija „Sigurno za Martinje“ Međimurska županija poznata je po velikom broju vinara i vinogradara koji u ovo vrijeme u sklopu narodnog običaja krštenja mošta obilježavaju „Dane Martinja“. Povodom ovog narodnog običaja Policijska uprava međimurska u suradnji s Turističkom zajednicom Općine Nedelišće 5. studenoga, od 10 do 14 sati, u Nedelišću u dvorani „MESAP-a“, u sklopu kulturno-turističke manifestacije „Martinje i dani hladetine“, u vidu održavanja info-punkta, provela je preventivnu akciju „Sigurno za Martinje“. Ovom akcijom policijske službenice za prevenciju Ureda načelnika Policijske uprave međimurske, Marina MatulicHorvat i Marina Soldat te policijski službenik za preventivu u cestovnom pometu Postaje prometne policije Čakovec Saša Toplek, posjetitelje info punkta upoznali su s različitim preventivnim mjerama, poticanja i angažiranja društvene zajednice u prevenciji kažnjivih ponašanja. Na info-punktu policijskim službenicima pridružili su se župan Međimurske županije Ivica Perhoč te načelnik Općine Nedelišće Mladen Horvat. Župan Međimurske županije pozdravio je ovu preventivnu akciju, te još jednom skrenuo pozornost javnosti, institucijama, struci na važnost angažiranja društvene zajednice u prevenciji kažnjivih ponašanja te smanjenja broja prometnih nesreća s najtežim posljedi- cama. „Svaki doprinos u tom smjeru, vodi nas korak dalje!“, kazao je župan Ivica Perhoč. Suradnja naše općine Nedelišće i Policijske uprave međimurske traje već duži niz godina i ova preventivna akcija samo je jedna u nizu, nadamo se i dalje očekujemo ovako dobru i hvale vrijednu suradnju, naglasio je načelnik općine Mladen Horvat. Tijekom manifestacije info-punkt Policijske uprave međimurske posjetilo je oko 400 građana koji su osim upoznavanja s preventivnim aktivnostima između ostalog mogli provjeriti svoje negativne prekršajne bodove i podvrći se alkotestiranju bez sankcija. Sudionicima manifestacije prilikom alkotestiranja, a koji su imali dozvoljenu koncentraciju alkohola u krvi, uručene su simbolične nagrade. Najmlađi posjetitelji najviše su se zadržavali kod simulatora vožnje motociklom, a policijski službenik prometne policije informirao ih je o osnovnim prometnim pravilima važnim za sigurno sudjelovanje u prometu u svojstvu pješaka i biciklista, te im je dijelio reflektirajuće trakice i krijesnice koje služe za obilježavanje pješaka i biciklista u prometu. Dvoranu MESAP-a ispunili su posjetitelji iz cijelog Međimurja, želeći provesti subotnje kasno prijepodne u ugodnom društvu koje su osim policijskih službenika Policijske uprave međimurske činili sudionici programa: Mažoretkinje Nedelišća, KUU Seljačka sloga, folklor iz Obreža (Slovenija), Limena glazba Nedelišće, Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće, članovi udruge Vinoljub, Oldtimer klub Međimurje, vokalna skupina PZ Josip Vrhovski, Osnovna škola Nedelišće, glumačka skupina Društva žena Macinec i KUD Črne strele. Krštenje mošta je po tradiciji povjereno članovima Vinoljuba pa su biskupi Jadranko i Ivan udobrovoljili publiku duhovitim porukama.m Danijela TURK 64 mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE Inovativni i osviješteni srednjoškolci Dani otvorenih vrata u Tehničkoj školi u Slavonskom Brodu Predstavnici Policijske uprave brodsko-posavske rado su se odazvali pozivu i sudjelovali u Danima otvorenih vrata u organizaciji Srednje Tehničke škole u Slavonskom Brodu. Učenici i prosvjetni djelatnici ove škole aktivno su uključeni u projekt SB Solar i putem demonstracijskog centra za solarne sisteme potiču razvoj i primjenu solarne energije kao al- 2011. studeni m mup 53 ternativnog izvora energije. Ispred škole je postavljen solarni rasvjetni stup, te sami proizvode električnu energiju. Aktivnosti unaprjeđivanja ekološke i energetske svijesti u ovoj školi vrijedne su pažnje i svaka čast prosvjetnim djelatnicima koji ih stimuliraju i rade na usavršavanju novih obrazovnih programa. Znatiželjnici su u izložbenom dijelu mogli pogledati zanimljive info punktove, koje su pripremili učenici zajedno sa svojim nastavnicima. Izložba je upotpunjena raznim nacrtima, skicama, projektima, izrađenim robotima, brojnim inovacijama i rukotvorinama. Učenici su uz pomoć pripadnika Prometne jedinice mladeži, na jednom info punktu izložili razne promidžbene materijale, propise koje koristi policija u svom radu (Zakon o sigurnosti prometa na cestama), školsku literaturu i elaborate, no za oko je zapeo i jedan primjerak glasila MUP-a Mir, Ugled, Povjerenje. Na samom ulazu u prostoriju nalazila se lutka odjevena u policijsku odoru kao izložbeni eksponat. U izložbenom dijelu se našao i robot jednog bivšeg učenika Tehničke škole, Josipa Štivića, koji radi na principu senzora pokreta, a s kojim je Josip osvojio prvo mjesto na državnom i međunarodnom natjecanju. Učenici su dali sve od sebe kako bi posložili ovako zanimljivu izložbu uz pomoć svoje razrednice Tanje Krajina, koja je tijekom svojih predavanja usredotočena na razne preventivne programe, ističući važnost educiranja djece od najranije dobi, djelujući na takav način pro-aktivno. Policija je svojim posjetom pružila apsolutnu potporu i podržala ovakve preventivne aktivnosti Srednje Tehničke škole u cilju podizanja prometne kulture na višu razinu, razvijanja ekološke svijesti, te poticanja učenika na ovako korisne i konstruktivne aktivnosti.m Tekst i foto: Kata NUJIĆ 65 IZ RADA POLICIJE Pričica o ljubaznom temeljnom policajcu „Ljubazni policajac provjerava je li sve u redu. Ma vidiš ti te naše policije! Tko bi rekao? Svaka čast!“ Nakon što nam se radijska novinarka Suzana Šarić javila sa prvom Pričicom o dobroj gesti temeljnog policajca (Policijske postaje Slavonski Brod), koja je objavljena u našem glasilu broj 51 (rujan 2011.), ubrzo nam je poslala drugu. Na Radio „Slavoniji“ su zacijelo ponosni na svoju novinarku koja je, inače, dobitnica nagrade za drugu najbolju emisiju 2009. godine - Hrvatska udruga radija i novina (HURIN). Slijedi Suzanina simpatična pričica: „Jesen je i mrak pada ranije. Oko 21 sat, noć je već tako gusta u brdu nad Slavonskim Brodom da se razaznaju tek obrisi stabala i pokoje svjetlo u vikendicama. Prije nekoliko večeri jedan se par automobilom spušta iz svoje vikendice. Prilaz kućici je usječen i okružen voćkama, a pripada posjedu. Nakon 20-ak metara, na sred prilaza kućici stoji parkiran automobil. Vozača ni blizu. Što sad? Ne postoji drugi način za izaći nego upravo taj put, koji je blokiran parkiranim automobilom. Par sav u čudu, trubi i doziva, ali nitko se ne pojavljuje. Veli on njoj: - Nazvat ću policiju. Tako i čini. Objašnjava plavcu s druge strane linije situaciju i moli ga za pomoć, kako bi pronašli vlasnika vozila. Ljubazni glas kaže da će pokušati i nazvati nazad. Uistinu, za manje od pet minuta zvoni mobitel. Policajac obavještava da je pronašao vlasnika, kojemu je zapravo sin otišao autom, no on će sina i obavijestiti. Za nekoliko minuta iz gustog mraka izlazi preplašen i zbunjen mladić. – Oprostite, molim vas, ja tu s curom… Vlasnik posjeda kaže: - Pa dobro, otkud ti ideja parkirati tu?! To bi bilo, kao da ja tebi u dvorište smjestim auto! Mladac će: - Pa ja pit’o curu, ona rekla da je tu slobodno. Sad je situacija već komična i vlasnici posjeda prasnu u smijeh. Kažu dečku da makne auto s prilaza i ubuduće nađe neko bolje mjesto. Sa smijehom prepričavaju događaj, kad opet zazvoni mobitel. Ljubazni policajac provjerava je li sve u redu. Ma vidiš ti te naše policije, tko bi rekao? Svaka čast, zaključuju protagonisti ove priče. Istinite. Čitav vikend prepričavane“.m Kata NUJIĆ Prevencijom do veće sigurnosti maloljetnih biciklista U preventivnoj akciji „Maloljetni biciklisti“ u PU koprivničko-križevačkoj policijski službenici uručili su 134 letka „Biciklisti – oprezno u prometu“ maloljetnim počiniteljima prekršaja te podijelili 108 privjesaka u obliku reflektirajućeg prsluka maloljetnim vozačima bicikala koji su na pravilan način sudjelovali u prometu Policijska uprava koprivničko-križevačka ulaže znatne napore na postizanju što manjeg stradavanja sudionika u prometu, a posebice djece i maloljetnika. Provođenjem preventivnih aktivnosti u prometu ostvaren je i povoljniji rezultat u broju nastradale djece i maloljetnika u odnosu na prošlu godinu. Osim nadzora prijevoza 66 djece u auto-sjedalicama, pozornost im se posvećuje kada isti u prometu sudjeluju kao pješaci i vozači, a posebice vozači bicikala. Tijekom prvih devet mjeseci 2011. godine na području Policijske uprave koprivničko-križevačke zabilježeno je 13 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali maloljetni biciklisti (djeca i mladi do 18. godine života). U 11 nesreća maloljetni biciklisti zadobili su tjelesne ozljede, od čega je teško nastradalo jedno dijete, a 10 maloljetnika je lakše ozlijeđeno. Od 14 maloljetnika koji su sudjelovali u ovim nesrećama, njih osam je prouzročilo prometne nesreće. Zaštitnu biciklističku kacigu nije koristio niti jedan od 10 vozača bicikala koji su je bili obvezni koristiti. S ciljem veće zaštite maloljetnih biciklista, 6. listopada provedena je preventivna akcija „Maloljetni biciklisti“. Tijekom akcije izvršen je nadzor 170 maloljetnih biciklista kojom prilikom je utvrđeno 88 prekršaja. Utvrđen je 41 prekršaj nekorištenja zaštitne biciklističke kacige, 18 prekršaja upravljanja biciklom po nogostupu, 18 prekršaja upravljanja biciklom prije stjecanja prava odnosno bez potvrde o osposobljavanju i bez pratnje osobe starije od 16 godina, devet prekršaja upravljanja tehnički neispravnim biciklom i dva prekršaja upravljanja biciklom po obilježenom pješačkom prijelazu. Kako je akcija bila preventivnog karaktera policijski službenici uručili su 134 letka „Biciklisti – oprezno u prometu“ maloljetnim počiniteljima prekršaja, te podijelili 108 privjesaka u obliku reflektirajućeg prsluka maloljetnim vozačima bicikala koji su na pravilan način sudjelovali u prometu. Roditeljima čija su djeca zatečena u činjenju prekršaja upućene su pisane obavijesti u kojima je ukazano na opasnosti nepropisnog sudjelovanja djece u prometu biciklima.m Ivanka VUSIĆ mup 53 m studeni 2011. IZ RADA POLICIJE Najduža i najsigurnija riječna granica Granična policija PU brodskoposavske bogatija za dva nova službena plovila Graničnu policiju Policijske uprave brodsko-posavske razveselila je primopredaja novih službenih plovila, jer će ih ova prinova ojačati i doprinijeti većoj učinkovitosti u sprječavanju međugraničnog kriminala i drugim službenim aktivnostima na granici. Inače se sa ophodnjama službenim plovilima u ovoj policijskoj upravi započelo 1999. godine, kada je porastao trend nezakonitih migracija, a koji je u zadnje vrijeme stagnirao. Naši graničari na raspolaganju sada imaju dva nova službena plovila tipa „C“, vrijednosti iznad dva milijuna kuna sa kojima su zaplovili u nove radne zadaće. Radi se o plovilima koja su predviđena za četveročlanu posadu i imaju po dva izvan brodska motora. Tehničkoj primopredaji su nazočili predstavnici MUP-a, tvrtke Tehnomont iz Pule, te policijske uprave. Načelnica Odjela za granicu Mira Voloder bila je na raspolaganju i odgovarala na upite brojnim predstavnicima medija, a neki od njih su zajedno s policijskom posadom zaplovili na kratke trening vožnje. Načelnica je istaknula zadovoljstvo, jer je granična policija bogatija za dva kvalitetna i vrijedna službena plovila. S obzirom na skori ulazak u Europsku uniju, granica se kontinuirano oprema- la unazad dvije do tri godine terenskim vozilima, motociklima, automobilima i drugom najmodernijom opremom za praćenje i nadzor državne granice, a sada je upotpunjena novim službenim plovilima. Također će ulaskom u Europsku uniju, riječna granica u dužini od 167 riječnih kilometara koje pokrivaju Policijske postaje Vrpolje, Slavonski Brod i Stara Gradiška, postati njena vanjska granica. Načelnica je medijima istaknula da je do prije dvanaestak godina policijska uprava bila suočena sa velikim valom nezakonitih migracija, a službenim plovilima sprječavani su nezakoniti prelasci i pružana pomoć migrantima koji su često bili žrtva organizatora ilegalnih prelazaka. Granična policija iz godine u godinu bilježi smanjenje nezakonitih prelazaka, a u ovoj godini je bilo tek nekoliko takvih slučajeva. Uglavnom se radi o pojedinačnim slučajevima bez elemenata organiziranog kriminala. Riječna granica koju pokriva Policijska uprava brodskoposavska nije samo najduža, nego je i jedna od najsigurnijih u državi.m Tekst i foto: Kata NUJIĆ 2011. studeni m mup 53 67 REAGIRANJA Od: Zeljko Koscak [zeljko.koscak2@vz.t-com.hr] Poslano: 3. studeni 2011. 9:21 Prima: Policija Predmet: čestitka Pozdrav iz Varaždina! Čestitam i dajem Vama dečki punu podršku u vezi istraga o komunističkim zločinima u ratu i poraću. Ne podržavam nijednu nasilničku i nedemokratsku vlast, pa tako ni komunističku koja si uporno svojata pravo suca bez suda i egzekutora. Svaka prolivena krv je bol i sramota za društvo koje se ne može suočiti samo sa sobom.Antifašista je hvala Bogu bilo daleko više nego komunjara, te se ne trebamo nikome opravdavati, niti iznutra, niti prema vani. Posebna čestitka vodstvu MUP-a na čelu sa gospodom Karamarkom i Grbićem! Dečki, pometite državu i pozatvarajte ološ, ubojice Hrvatskih sinova i pljačkaše koji su prisvojili plodove znoja poštenih ljudi! Želim Vam puno osobne sreće i uspjeha u daljnjem radu Željko Koščak, Varaždin, J. Križanića 81 Pohvaljeni policijski službenici Policijske uprave ličkosenjske Policijska uprava ličko-senjska zaprimila je pismo gospodina Marijana Banovića iz Požege, u kojem on iskazuje zahvalnost policijskim službenicima za izvrsno obavljen posao tijekom očevida prometne nesreće na području Plitvičkih Jezera. Pismo prenosimo u cijelosti. Poštovani, Dana 07.08.2011. godine na povratku s tradicionalnog planinarskog pohoda na Dinaru povodom dana pobjede i Domovinske zahvalnosti imao sam prometnu nezgodu kod Rudanovca – NP Plitvička Jezera. Naime, srndać je iz šume uz cestu iskočio pred auto i nisam ga mogao izbjeći. Promet na cesti Korenica – Plitvice bio je dosta gust, no sreća pa nisam vozio brzo i uspio sam vozilo zaustaviti da se promet dalje odvijao normalno. Odmah sam nazvao DUZS na 112 i zamolio policijske službenike, na što su me Vaši službujući policajci iz Korenice zamolili da se strpim dok obave već započet očevid te da će odmah doći. I doista, nisam dugo čekao, policajci su stigli, pozdravili se s nama, obavili očevid, napravili zapisnik, obavijestili lovište NP Plitvička jezera. Dakle, u najkraćem mogućem roku Vaši ljudi su savjesno obavili svoj posao uz maksimalnu ljubaznost. Automobil nije bio jako oštećen pa smo supruga i ja nastavili put kući i cijelim smo putem razgovarali kako bi bilo divno kada bi čovjek uvijek kada mu je potrebna pomoć službujućih policajaca doživio ovakav susret i pomoć. Imam sreću pa je ovo prva moja prometna nezgoda u kojoj osim životinje nitko nije ozlijeđen, a usluga i pomoć službujućih policajaca bila je besprijekorna. Lijepo Vas molim da Vašim službujućim policajcima (preslika zapisnika priložena) izrazite moju zahvalnost za pomoć, ljubaznost i izvrsno obavljen posao. S poštovanjem, Banović Marijan Alojzija Stepinca 14 34000 POŽEGA 68 Od: filip.prebeg@miele.hr [filip.prebeg@miele.hr] Poslano: 19. listopad 2011. 16:01 Prima: PU zagrebačka Predmet: Pohvala djelatnicima MUP-a Poštovani, Ovim putem bi zahvalio djelatnicima Zagrebačke policije koji su pružili promptnu pomoć i prijateljsku podršku navijaču na južnoj tribini koji je imao napadaj padavice (sinkope) na sinoćnjoj utakmici. Njihovom brzom reakcijom, ali i pružanjem podrške do dolaska hitne pomoći, olakšali su mu te teške trenutke i pokazali da se u policiju može i treba uvijek pouzdati. Još jednom zahvala dečkima u uniformi (pripadnici Interventne jedinice PUZ-a) i cjelokupnoj organizaciji (kao uostalom i timu hitne pomoći), jer su svi redom osim profesionalnosti pokazali i ljudskost. Srdačan pozdrav Filip Prebeg Filip Prebeg, Project sales manager Miele Professional Adria, Miele, trgovina i servis d.o.o. Buzinski prilaz 32, 10000 Zagreb, Tel. +385 1 6689 036 | Mob. + 385 91 6640 102 | Fax. + 385 1 6689 090 mup 53 m studeni 2011. REAGIRANJA Od: Robert Derencin [robert.derencin@pu.t-com.hr] Poslano: 14. studeni 2011. 20:35 Prima: Policija Predmet: Hvala Postovani/Postovana! Nije neki dogadjaj, sigurno nista glamurozno, ali u srijedu 9.11. rano ujutro po prvi sam put u zivotu pozvao policiju, i vasi su mi djelatnici pomogli, pa sam osjetio potrebu da posaljem ovaj mail. Dakle, u noci 8/9.11., u otprilike 0050 sati ujutro, cuo sam da je nesto puklo u stanu iznad, pa se culo snazno sistanje vode, a ubrzo je u moj stan pocela kapati voda, sve jace. Popeo sam se kat iznad, zvonio, nista. Pa sam zvao telefonom, nista. Prazan stan. Nazvao sam 112, javio se operater, savjetovao da zovem vodovod, ako mogu pomoci, ako ne da ga opet nazovem. U vodovodu se javio sluzbujuci, saslusao me, pristojno objasnio da nemaju ekipu koja ide okolo (vec je bilo proslo jedan sat u noci), savjetovao vatrogasce. Nazvao sam opet 112, opet se javio isti operater, kad sam predlozio vatrogasce (a vec me hvatala panika) rekao je da prvo nazovem 192, da to tako treba. Mislim, u zivotu nisam zvao policiju, a i milio sam kako u to doba imaju pametnijeg posla, ali ipak, nazvao sam. 2011. studeni m mup 53 Javila se policajka iz operativnog centra, saslusala me, uzela podatke, rekla da odmah salje ophodnju. I tako ja poslije 1 sat u noci cekam policiju ispred moje zgrade. I dosli su abilja brzo, najvise 15 minuta od mog poziva. Odmah smo krenuli u moj stan, vidjeli su kako voda prosire, krenuli smo kat iznad, zvonili su, nista, susjeda rekla da su na putu. Buduci da zapravo nije bilo opasno, ukoliko se zatvori ventil, pitali su odvijac, otvorili kutiju sa vodomjerom i ventilima, zatvorili ventil, i voda vise nije tekla u stan iznad mene, a ni u moj, osim ono sto je vec isteklo... Vratili smo se u moj stan, uzeli su podatke, te su krenuli na drugo mjesto, kamo su vec poslani. Zelim reci, i policajka koja se javila na 192, i dva policajca iz ophodnje, pomogli su mi! Bili su ljubazni, brzi i ucinkoviti. Znam ja, nije to neki dogadjaj, curi voda... Zapravo, curi dosta, jer je susjedu puklo crijevo od vesmasine, a nije zatvorio ventil... Ali, meni je u tom trenutku bilo najvaznije, jer da voda nije zaustavljena, moj bi stan bio isto poplavljen, pa stan ispod, vjerojatno bi voda izasla na hodnik, steta bi se samo povecavala. I policajci su mi pomogli, i ja sam im zahvalan! S postovanjem, Robert Derencin, Pula 69 REAGIRANJA 70 mup 53 m studeni 2011. HUMANOST NA DJELU Odlučan i hrabar potez načelnika i policajaca PU zadarske Hrabri dvojac Čulinu u posljednji čas izvukao iz mora Načelnik Policijske uprave zadarske Darko Car je u četvrtak navečer - 20. Listopada s dvojicom policajaca spasio život 70-godišnjem Ratku Čulini koji je sa svojim citroenom upao u more s Obale kralja Tomislava u Zadru. Načelnik Policijske uprave je vozio iza njega te je odmah reagirao kad je Čulina uslijed jakog vjetra svojim vozilom udario u stup javne rasvjete, nakon čega se od udarca vozilo našlo u moru. Načelnik je prvo skočio u more, a zatim je s barke Čulini, koji se prestrašio, uspio objasniti da mora otvoriti prozor jer će se u protivnom ugušiti. Caru je u izvlačenju kroz prozor pomogao policajac Begonja te je Čulina izvađen na kopno i spašen od teže nesreće. Ratko Čulina, inače vlasnik Buffet 72 u Varoši, prošao je bez ozljeda. - Vozio sam svega 30, 40 kilometara na sat kad se sve zamaglilo. Odjednom sam samo udario u stup, što me odbacilo u more između dvije barke. Bio sam pribran i nisam se ozlijedio od udarca, pa sam brzo otkopčao pojas, a u tom trenutku začuo sam muški glas koji mi je vikao: “Otvori prozor, otvori!” - prisjeća se Čulina. Kako se na Poluotoku u to vrijeme dogodilo razbojstvo, načelnik Car je odlučio osobno otići do opljačkane zlatarnice. Na predjelu Jazina sustigao je Čulinu i vozio iza njega kad je ovaj odjednom s kolnika samo skrenuo u more. Vozilo je potonulo za samo minutu i pol - Ulice su bile puste, a ispred mene bio je samo taj jedan automobil koji je odjedanput udario o rasvjetni stup, odbio se i upao u more. Zaustavio sam se i odmah skočio na barku pored vozila koje je tonulo i to jako brzo. Pokušao sam otvoriti vrata, ali nije mi uspijevalo, a u tom trenutku 2011. studeni m mup 53 dotrčali su i dvojica policajaca koji su u se u tom trenutku našli u blizini - priča Car napominjući kako bez Ive Begonje koji je, ne štedeći se, hrabro skočio u more, on sam ne bi uspio spasiti Čulinu. Treći kolega, Momir Zrilić, pridržavao je konop barke, a hrabri dvojac je Čulinu, koji je uspio otvoriti prozor na vozilu, uhvatio za ruke i odjeću te su ga u posljednji čas izvukli iz mora. - Vozilo je u potpunosti potonulo za samo minutu i pol - rekao je Car dodavši kako je njemu ovaj događaj jedno novo iskustvo na kojemu će se zasigurno temeljiti jedno novo, doživotno prijateljstvo. Čulina se zadovoljno složio, dodavši kako je on stekao tri nova prijatelja kojima duguje svoj život. Ovom odlučnom gestom načelnik Car je osvojio simpatije Zadrana, a gospodin Čulina mu je danima zahvaljivao preko medija, ističući kako mu je spasio život. Rijetka je čast u svom pozivu imati priliku sudjelovati u spašavanju nečijeg života, a osobito nam je drago ako smo svojim činom doprinijeli širenju ugleda i promicanju pozitivne slike policije u javnosti - kazao je Ive Begonja kada smo ga pitali kako se osjeća nakon svega. Sva trojica “spasilaca” su se složila kako će im bogato i predivno iskustvo koje su doživjeli ovih dana, biti poticaj za daljnji rad u časnom pozivu policajca kojeg su izabrali.m Sonja ŠIMURINA 71 HUMANOST NA DJELU Nogometnom loptom protiv rasizma i siromaštva Humanitarna malonogometna utakmica između Hrvatske reprezentacije Roma i policijskih službenika Policijske postaje Valpovo održana je u Petrijevcima, a novac od prodanih ulaznica bit će darovan Udruzi osoba s invaliditetom MI iz Valpova U Petrijevcima, 23. listopada 2011., održan je projekt „Nogometnom loptom protiv rasizma i siromaštva“ u kojem su sudjelovali 72 policijski službenici PU osječko-baranjske iz Odsjeka za prevenciju i PP Valpovo te Hrvatska nogometna reprezentacija Roma iz Zagreba u pratnji Ivice Grnje, selektora nogometne reprezentacije, Elmira Mehmedovića, pomoćnog trenera reprezentacije i Tomislava Budimčića, predstavnika Roma za Osječko-baranjsku županiju. Cilj projekta je integriranje romske populacije kroz neformalne aktivnosti i kreativni, humanitarni rad, smanjivanja društvene stigme kao i upoznavanje romskih tradicionalnih običaja, njihovih zajedničkih osobina i stavova te međusobnih različitosti. Ovim se projektom nastoji pomoći romskoj populaciji da se uključe u društveni život i procese u lokalnoj i široj zajednici, a da pri tom ne izgube vlastiti identitet, kulturu i tradiciju. Sudionici su posjetili Udrugu osoba s invaliditetom MI iz Valpova te su položili vijence kod spomenika žrtvama Domovinskog rata u Satnici, općina Petrijevci, nakon čega su primljeni kod načelnika Općine Petrijevci gdje su im uručene zahvalni- ce zbog odaziva i sudjelovanja u humanitarnoj nogometnoj utakmici. U sportskoj dvorani Osnovne škole Petrijevci u 19 sati održana je humanitarna malonogometna utakmica između Hrvatske reprezentacije Roma i policijskih službenika Policijske postaje Valpovo. Novac od prodanih ulaznica bit će darovan Udruzi osoba s invaliditetom MI iz Valpova. Kako nam kaže načelnik Policijske postaje Valpovo Ljubo Dugandžić: „Veseli me ovaj projekt jer već dugo pokušavamo stvoriti partnerski odnos policije i romske populacije na području Grada Valpova. Želimo im pomoći da se uključe u što više sportskih, kulturno-umjetničkih društava radi poboljšanja uvjeta života.“ „Cijela ideja krenula je od policijskog službenika Policijske postaje Valpovo Nedeljka Doljanca koji i igra za romsku nogometnu reprezentaciju, a na kojega sam ponosan. Projekt je i osmišljen kako bi se kroz humanitaran rad razbile i određene društvene stigme prema romskoj populaciji. Prodali smo sve karte, a novac ćemo darovati Udruzi osoba s invaliditetom MI iz Valpova te se nadam da ćemo i u budućnosti ovako dobro surađivati“- govori nam Dugandžić.m Ivana DELAŠ mup 53 m studeni 2011. OBLJETNICE Kutina: Otkriven spomenik poginulim i preminulim policajcima Spomenik su podigli predstavnici Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Sisačkomoslavačke županije - Podružnice Kutina, Udruge specijalne policije “RIS” Kutina i Policijske uprave sisačko-moslavačke Uz Dan hrvatske policije i blagdan zaštitnika policajaca sv. Mihaela u Kutini je 26. rujna ispred zgrade Policijske postaje otkriven spomenik poginulim i preminulim kutinskim policajcima. Svečanom otkrivanju spomenika prethodila je Sveta misa koju je za sve poginule, smrtno stradale i umrle policajce u Crkvi svete Marije Snježne u Kutini predvodio sisački biskup, mons. dr. Vlado Košić. Uz obitelji poginulih i preminulih hrvatskih branitelja, mnoštvo građana te djecu osnovnih i srednjih kutinskih škola, događanju su se odazvali i nazočili mnogi visoki gosti i izaslanstva, između ostalih izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadni general Alojz Tomašević, zatim izaslanik ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Zoran Komar, savjetnik ministra unutarnjih poslova dr. Josip Mihaljević, izaslanik županice Sisačko-moslavačke županije Ivica Pandža-Orkan, gradonačelnik Kutine Davor Žmegač, saborske zastupnice, gradonačelnici i načelnici gradova i općina te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Spomenik su podigli predstavnici Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Sisačko-moslavačke županije - Podružnice Kutina, Udruge specijalne policije “RIS” Kutina i Policijske uprave sisačkomoslavačke. Idejni autor ovog spomenika, „...skromnih dimenzija, ali dostojanstvena izgleda...“, kako je sam tvorac rekao, je po2011. studeni m mup 53 vjesničar umjetnosti profesor Mladen Mitar, dok je autor teksta Dragutin Pasarić, pisac brojnih tekstova o Moslavini i Domovinskom ratu. Spomenik su uz načelnika Policijske uprave sisačko-moslavačke Marka Rašića, otkrile Ana i Katarina, kćeri Dragutina Kovačevića, 1991. godine zapovjednika Policijske postaje Kutina, koji je poginuo prije 20 godina u zauzimanju skladišta oružja JNA u Doljanima kod Daruvara. Prisjećajući se poginulih i preminulih prijatelja, njihove žrtve te žrtve njihovih obitelji kao i burnog ratnog razdoblja, pozdravne su govore održali predsjednici udruga Mladen Bolarić i Josip Marić. Bolarić je tom prilikom istaknuo: „Štit koji je prvi odbio snažno naoružanog neprijatelja bio je hrvatski policajac, jednako iz temeljnog, pričuvnog i specijalnog sastava. Ponosno je to izgovoriti uz Dan hrvatske policije.“ U emotivnom govoru mnoštvu okupljenih uzvanika i građana obratio se i ratni načelnik tada Policijske uprave Kutina, Mato Sičaja. Prisjetio se upravo poginulog Dra- gana Kovačevića i njegovih prijatelja koji su 16. rujna 1991. otišli u akciju oslobađanja vojarne Doljani sa zadaćom da vrate bespravno oduzeto oružje TO Kutina, a koje je, kako je rekao Sičaja, pripadalo narodu ovog moslavačkog kraja jer ga je taj isti narod svojim krvavim žuljevima i nabavio da se u slučaju potrebe može samostalno braniti. Braniti svoj dom i svoje obitelji, a što se je upravo tih zlokobnih dana s počecima agresije na Hrvatsku, pokazalo i točnim. Podsjetivši i na sve poginule i ranjene iz svih postrojbi Policijske uprave Kutina rekao je: „Neka nam žrtva naših prijatelja bude primjer i vodilja što trebamo činiti jedni za druge. Njihova osvjedočenja i pokazana ljubav prema svojoj obitelji, svojim prijateljima, svojem selu, svom gradu, svojoj Hrvatskoj, bila je jača od svih strahova, mučenja i patnji koje su proživljavali hrvatski branitelji tijekom velikosrpske agresije.“ „Ovo je samo mala zahvala za ono najvrjednije što su oni kao hrvatski policajci dali za nas, našu slobodnu zemlju Hrvatsku, a to su njihovi životi koje su u mnogim bespoštednim borbama diljem Lijepe naše junački položili na oltar Domovine“, rekao je načelnik Rašić u svom obraćanju te istaknuo kako upravo zbog toga zaslužuju našu doživotnu zahvalnost i divljenje. Okupljenima su se kratkim govorima obratili i neki od visokih gostiju, a izvođenjem prigodnih pjesama svečanom ozračju su doprinijeli kutinski puhački orkestar „Krešimir“ i solo izvođač Mladen Bago. Blagoslov spomen obilježja i molitvu predvodio je biskup Košić, a predstavnici obitelji poginulih i preminulih branitelja te izaslanstva su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali počast poginulim i preminulim kutinskim braniteljima.m Natalija MEZAK-DOLENČIĆ 73 OBLJETNICE “Poskoci” Zadar obilježili godišnjicu osnutka Nisu rat dobili profesionalci ili dobro naoružani momci. Rat su dobili domoljubi Specijalna jedinica policije “Poskoci” Zadar ove godine obilježava 21. godišnjicu svojeg postojanja, a 14. i 15.listopada su pripadnici Udruge “Poskoci” upriličili dvodnevnu svečanost povodom obilježavanja godišnjice svoje postrojbe. Vječno vam hvala, Vama hrvatski heroji i Vašim ponosnim obiteljima! U Zadru je 15. listopada 1990. godine utemeljena Specijalna jedinica policije PU Zadarskokninske županije pod nazivom “Poskoci”, popunjena domoljubima i dragovoljcima. Jedinica je brojila 30 djelatnika s prvim zapovjednikom Đurom Županom, a tijekom postojanja, dužnost zapovjednika Poskoka obnašali su: Svemir Vrsaljko, Nikola Šindija i Anton Dražina. Izvadak iz Povjesnice “Poskoka” Povodom njihovog dana, održan je svečani postroj pripadnika u prostorima Policijske uprave zadarske, prilikom čega 74 je pročitana Povjesnica postrojbe, odana je minuta šutnje za poginule pripadnike, a potom su pripadnici Udruge Poskoci i čelništvo PU zadarske položili vijenac i zapalili svijeću kod spomenika “Poskocima” u krugu Policijskog centra Franko Lisica, za poginule pripadnike te jedinice. “Nisu rat dobili profesionalci ili dobro naoružani momci. Rat su dobili domoljubi. Nikad snaga tehnike nije uspjela pobijediti, već snaga ljubavi. Upravo su momci iz specijalne jedinice Poskoci imali neograničeno puno ljubavi prema domovini, visoku nacionalnu svijest i odgovornost”, naglasio je bivši zapovjednik Poskoka, Svemir Vrsaljko. Nakon svečanog postroja, pripadnici jedinice i obitelji poginulih obišli su Spomen sobu u policiji. Svi zajedno su se s ponosom prisjetili svih akcija u kojima je postrojba sudjelovala, a na poseban način poginulih prijatelja i suboraca Franka Lisice, Dragana Žunića, Svete Denone, Ante Baljaka i Marka Vulića. Dvodnevno obilježavanje 21. godišnjice osnutka Specijalne jedinice policije “Poskoci” Zadar, nastavilo se polaganjem vijenaca kod Središnjeg Križa na Gradskom groblju te svetom misom u crkvi Sv. Dimitrija koju je predvodio vojni kapelan Topalović. Proslava je nastavljena i u subotu, i to revijalnom nogometnom utakmicom između Udruge Poskoci i Udruge 4. gardijske brigade na nogometnom igralištu Arbanas, nakon čega je upriličen domjenak. „Pauci” 4. GBR pobijedili su svoje kolege specijalce rezultatom 4:3. “Dok je nas ratnih veterana i specijalaca Domovinskog rata bit će i ovakvog druženja. Naše zajedništvo i briga jednog za drugim, iskovano je u najtežim danima rata i stvaranja hrvatske države. Ponos i čast koju nosimo pokazujemo danas našim mladima da znaju kako je to voljeti svoju domovinu i poštovati svoje suborce i prijatelje”, rekao je na kraju obilježavanja predsjednik Udruge specijalne policije Poskoci Ivica Kapitanović.m mup 53 m studeni 2011. OBLJETNICE SJP «Trenk» Požega obilježila 20. obljetnicu Godina je 1991., mjesec ožujak, dan petak 8. U Požegi od 33 dragovoljca temeljne policije formira se vod specijalne policije koja djeluje u sastavu Specijalne jedinice policije Policijske uprave Slavonski Brod. Za prvog zapovjednika ustrojene jedinice postavljen je Borislav Vukoja i djelatnici se počinju obučavati. Nakon mučkog ubojstva 12 hrvatskih policajaca u Borovu Selu dana 2. svibnja 1991. godine, iako slabo naoružana i opremljena, jedinica je upućena u Vinkovce gdje njeni djelatnici s drugim hrabrim momcima sprječavaju prolazak tenkova JNA prema Vukovaru i Borovu Selu. Nakon toga jedinica je upućena u Vukovar gdje njeni pripadnici brane vitalne objekte grada. U prvim danima mjeseca lipnja jedinicu napušta prvi zapovjednik, a zapovijedanje preuzima Ranko Lovrić koji na toj dužnosti ostaje tijekom cijelog Domovinskog rata. Djelatnici jedinice u obrani suvereniteta uspješno izvršavaju niz borbenih zadaća, te odlaze na terene diljem Hrvatske. Primjerice, u Staroj Gradišci uspješno brane most i sprječavaju prodor neprijateljskih snaga iz Bosne. Na novogradiškom području, u mjestu Prvća, pod neprestanim napadima četnika i JNA osiguravaju komunikaciju autocestom prema Zagrebu… Tako je počela priča o Specijalnoj jedinici policije „Trenk“ Požega, a danas nakon 20 godina ta priča još uvijek traje tj. njeni pripadnici okupljeni su u Udruzi Specijalne jedinice policije iz Domovinskog rata „Trenk“ Požega. U petak 14. listopada Udruga je uz prigodan program obilježila 20. obljetnicu utemeljenja SJP «Trenk» Požega. Svečanost je započela polaganjem vijenaca kod spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu 123. brigade u Požegi, nakon kojeg je slijedila misa u katedrali Sv. Terezije Avilske. Obilježavanje se nastavilo na Trgu Sv. Trojstva svečanim postrojavanjem. „U Domovinskom ratu nema značajnije bitke, akcije, u kojoj n i s u s u d j e l ova l i pripadnici Trenkova. Ponosni smo na dan doprinos u obrani Požeštine, Vukovara, Vinkovaca, Pakraca, Nove Gradiške, Sisačkog kraja, Dubrovnika, Zadra i ostalih područja RH.“, prisjetio se u svom govoru predsjednik Udruge Željko Grgić. Prisutnima se prigodno obratio i predsjednik krovne udruge Specijalne policije Josip Klemm. U nadahnutom govoru savjetnik ministra dr. Josip Mihaljević, koji se prisutnima obratio kao izaslanik ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka rekao je: „Nema primjera u svijetu da se policija suprotstavila, po vojnim analitičarima tada trećoj vojnoj sili u Europi po tehničkoj opremljenosti i naoružanju, a da je konačni rezultat bila pobjeda u Domovinskom ratu. Hrvatska je policija to uspjela. Najbolji sinovi u zadnjih devet stoljeća skupili su se u ovoj generaciji i ostvarili san.“ Prema riječima ministra Ministarstva obitelji branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislava Ivića, ova svečanost je bila prigoda da se evociraju sjećanja na vremena kada je Hrvatska bila žrtva brutalne srbočetničke agresije, ali i svih onih koji su pali za slobodu Domovine. U ime predsjednika RH prisutnima se obratio brigadni general Zvonko Peternel podsjećajući kakav je bio doprinos SJP „Trenk“ u Domovinskom ratu. Nakon pokaznih vježbi Specijalne jedinice policije Osijek i Gorske službe spašavanja Požega, obilježavanje se nastavilo u Gradskom muzeju. Naime, tamo je postavljena izložba fotografija ratnih vojnih invalida “Dani poslije II” autora Damira Hoyke. Izložba je dio projekta “Privilegirani, povlašteni ili ponosni” Zajednice udruga HVIDRE grada Zagreba i Udruge specijalne koju je otvorio gradonačelnik Zdravko Ronko. U nastavku svečanosti povodom obilježavanja 20. obljetnice uručene su prigodne zahvalnice zapovjedniku Ranku Lovriću i načelniku PU požeško-slavonske Nikoli Jankoviću te sedmorici pripadnika SJP „Trenk“ Požega koji su bili u prvom vodu od osnivanja 8. ožujka i ostali tijekom Domovinskog rata u specijalnoj policiji. Medalje su dodijeljene članovima obitelji poginulih i stradalih pripadnika pričuvnog i aktivnog sastava SJP „Trenk“ Požega, dok je sedam odličja podijelio izaslanik predsjednika RH brigadni general Zvonko Peternel. Ovo je bio dan kada su se svi prisjetili događaja od prije dvadeset godina. Ne samo osnutka SJP „Trenk“ Požega nego i svih zbivanja na prostorima diljem Lijepe naše koja su obilježila povijest stvaranja neovisne i samostalne Republike Hrvatske. Bio je to dan kada smo se u svojim srcima sjetili i onih koji su dali najviše, svoje živote. Moramo njegovati uspomenu na njihovu žrtvu i nikada ih ne smijemo zaboraviti, jer neovisna i slobodna Hrvatska njihovo je životno djelo, njima je dugujemo.m Pripremila: Ivana RADIĆ 2011. studeni m mup 53 75 DUHOVNI KUTAK Hodočašće u Poljsku Stopama Ivana Pavla II. Putovanje Poljskom, slijedeći stope omiljenog Pape i velikog prijatelja Hrvata i Hrvatske, bila je velika radost Djelatnici Policijske uprave osječko-baranjske s članovima obitelji i nekolicinom drugih vjernika hodočastili su od 17. do 23. rujna 2011. u Poljsku, u organizaciji policijskog kapelana Željka Rakošeca. Posjetili su Krakov, poljsko nacionalno Gospino svetište Jasnu Góru u Częstochowi, rudnik soli u Wieliczki, koji je uvršten u svjetsku baštinu Ujedinjenih naroda, Varšavu, glavni grad Poljske, te Wadowice, rodno mjesto pape Wojtyłe. Za većinu hodočasnika jedan od motiva putovanja u Poljsku bio je upoznavanje zemlje naroda koji nam je blizak po vjeri, domovine pape Ivana Pavla II., koji je volio hrvatski narod te je svojim ugledom i umijećem pridonio međunarodnom priznanju hrvatske države u sudbonosno vrijeme hrvatske povijesti, 1991. i 1992. godine. Hodočasnici su najprije posjetili Krakov, koji je 2009. proglašen «europskim gradom kulture». Predstavlja mješavinu suvremene zapadne, globalne kulture, srednjoeuropskog šarma i svog kulturnog i autentičnog, poljskog i katoličkog identiteta. Krakov je mjesto ugodnog življenja, s brojnim turistima koji tu dolaze i radi pape Ivana Pavla II. Iako je u povijesti bio i prijestolnica poljske države, planetarno poznat postao je tek 1978. kada je mladi 58-godišnji krakovski nadbiskup Karol Wojtyła postao poglavar Katoličke crkve, prvi ne-Talijan nakon više od četiri stoljeća. «Čovjek iz daleke zemlje», kako se kao papa sam predstavio, čovjek blaga i otvorena srca, nedvojbeno ima nemjerljive zasluge za urušavanje komunizma i pad «željezne zavjese». U Krakovu je i svetište Božanskog milosrđa, objavljeno mladoj redovnici Faustini Kowalskoj, koja je umrla 1938. Karol Wojtyła je tada bio maturant u obližnjem gradiću Wadowicama. Kao papa – proglasio ju je svetom 2000. te ustanovio blagdan Božanskog milosrđa koji se slavi u nedjelju poslije Uskrsa. U kapeli Božanskog milosrđa - u staroj crkvi uz samostan u kojem je s. Faustina živjela - služena je misa na kojoj su prisustvovali hodočasnici iz Osijeka. Misu je predvodio p. Mihovil Filipović, SMM, Hrvat na službi u Poljskoj. Put kojim je hodočašće slijedilo stope Ivana Pavla II. vodio je u poljsko nacionalno svetište Majke Božje – u Jasnu Góru, poznatije po gradu Częstochowi u kojem se nalazi. Svetište je zapravo cijeli kompleks utvrda, kapelica, muzeja i prelijepe barokne bazilike, ali ipak – srce cijelog svetišta, pa i cijele povijesti poljskog naroda i Crkve, jest kapelica u kojoj se štuje slika – ikona Gospe Częstochowske. Nacionalno svetište posvećeno Majci Božjoj «kraljici Poljske», Jasna Góra u Częstochowi, i danas svjedoči koliko se povijest Crkve i poljskog naroda isprepliću. Zapravo - gotovo je nemoguće gledati i procjenjivati ih odvojeno. Kroz više od šest stoljeća poljski je narod pred slikom Čudotvorne Gospe Częstochowske molio Gospinu pomoć kako bi se oduprli različitim osvajačima, s različitih strana, a povijesna je činjenica da su osvajači odlazili, a narod i Gospa su ostajali. U knjizi «Sjećanje i identitet» Karol Wojtyła kaže da je domoljubni duh najviše nadahnjivao Poljake upravo u vremenima kad je sama država bila raskomadana, a narod rasut po različitim državama, da svoj nacionalni i vjernički identitet slave kroz svoju umjetnost. Muzej u sklopu svetišta pokazuje kako je Majka Božja Częstochowska kroz sve vjekove štitila svoj vjerni puk i bila mu utjeha. Ove godine je 25.000 hodočasnika devet dana pješačilo (oko 300 km) od Varšave do Jasne Góre, obilježavajući tako 300. obljetnicu neprekidnog hodočašćenja koje je počelo 1711. godine i neprestano traje do danas. Osječki hodočasnici imali su iznimnu čast prisustvovati sv. misi koju je služio p. Željko Rakošec u samom srcu Svetišta – u kapelici ispod čudotvorne Gospine slike. Posjet glavnom gradu Poljske Varšavi te Wadowicama, rodnom mjestu Karola Wojtyłe, samo je učvrstio uvjerenje da čovjek koji je «sav Gospin» i «sav Božji», sav ozračen sjajem Duha Svetoga, može obogatiti svijet – drugačije nego što to rade «ljudi svijeta»: svojom dobrotom, svojom jasnoćom u stavovima, svojim optimizmom koji proizlazi iz Duha Svetoga i nadasve – svojom «ljubavlju do boli», kako ju je definirala također naša suvremenica i već blaženica – Majka Terezija. U Varšavi je bilo zanimljivo vidjeti grob kardinala Wyszyńskog u pokrajnjoj kapelici varšavske katedrale nad kojim je napisano: »Polonia Semper Fidelis» (Poljska zauvijek vjerna). Tijekom «željeznih godina» komunizma upravo je ovaj kardinal bio utjelovljenje te vjekovne vjernosti Poljaka Svetoj Stolici. Lako je shvatiti da je Papa Wojtyła nagrada vjernosti Katoličkoj crkvi poljskog naroda na blagoslov cijeloga svijeta. Wadowice, rodno mjesto Karola Wojtyłe, pokazuju nam kako se identitet pojedinca i naroda gradi u roditeljskom domu, u obitelji - u kakvoj je rastao i budući papa, a cijelu je obitelj izgubio s tek navršenih dvadeset godina. Majka mu je umrla kada je bio devetogodišnji dječak, dan uoči njegove Prve pričesti, brat kad mu je bilo 14, a otac kad je bio u ranim dvadesetima. Bez cijele obitelji mladi Karol Wojtyła ostao je u vrijeme najtežih iskušenja poljskog naroda, u vrijeme nacističke okupacije početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća. Pa ipak, taj je čovjek na kraju 20. stoljeća, tijekom jubilarne 2000. godine, proglašen «čovjekom milenija» i jednim od najznačajnijih ljudi u povijesti. I bilo je lijepo vidjeti natpis na majici jedne turistkinje Amerikanke: «Ivan Pavao II. živi i dalje u mom srcu!» I u srcima mnogih, sigurno! Putovanje Poljskom, slijedeći stope omiljenog Pape i velikog prijatelja Hrvata i Hrvatske, bila je velika radost. I veliko nadahnuće – kako se voli Bog, štuje Marija i – voli domovina!m Ana PENIĆ, prof. 76 mup 53 m studeni 2011. MUZEJ POLICIJE Preparirani službeni psi (i druge životinje) u policijskim muzejima Nema policije u svijetu koja u svom sastavu nema životinje koje su u nekim svojim svojstvima bolje i uspješnije od čovjeka. Završetkom svoje policijske službe neke od tih životinja, zbog svojih zasluga, završe preparirane u policijskom muzeju. Nema policije u svijetu koja u svom sastavu nema životinje koje su u nekim svojim svojstvima bolje i uspješnije od čovjeka. Prije svega, ovdje se misli na pse i konje, ali ima i drugih primjera. Psi se zbog svoje snage, brzine i njuha koriste kao napadački psi, tragači za nestalim osobama, u protueksplozijske svrhe, za otkrivanje droge dok se konji, zbog svoje veličine, koriste za potiskivanje masa kod održavanja javnog reda i mira ili u nadzoru državne granice. Zbog svojih zasluga, okončanjem svoje policijske službe neke od tih životinja završe preparirane u policijskom muzeju. Tako je, primjerice, u budimpeštanskom Muzeju povijesti policije izložen policijski pas Kantor. Nisu nam poznate njegove zasluge u policijskoj službi, ali je sredinom sedamdesetih godina bio glavni glumac u tadašnjoj iznimno popularnoj televizijskoj seriji u Mađarskoj (kao danas npr. pas „inspektor“ Rex u njemačkoj televizijskoj seriji). Zbog svoje popularnosti svoj je zemaljski život nastavio prepariran u policijskom muzeju. Službeni pas Kantor Preparirane službene pse nalazimo npr. i u Muzeju australskog zrakoplovstva u blizini Melburna (Policijski pas Hombre 997) i u Prirodoslovnom muzeju u Martinsvillu u Virđiniji, SAD. Preparirane konje ne nalazimo u muzejima, razumljivo zbog njihove veličine i izuzetno skupog postupka prepariranja pa se umjesto prepariranih konja koriste njihove vjerne imitacije napravljene od stakloplastike. Zanimljiv primjer preparirane životinje koja je bila u policijskoj službi nalazi se u 2011. studeni m mup 53 Pas Kantor- preuzeto s www.1hungary.com/ redorseg_muzeum Muzeju policije njemačke pokrajine Donje Saska u Hanoveru. Riječ je o prepariranoj divljoj svinji Luisi, čije je razvijeno osjetilo njuha policiji koristilo u borbi protiv trgovine drogama. U Centru za obuku službenih pasa, zajedno sa psima, Luisu su osposobili za pronalazak droge - hašiša, heroina i kokaina, a naposljetku je osposobljena i za traženje leševa i eksploziva. Zbog svojih natprosječnih sposobnosti i rezultata u službi godine 1986. uvrštena je u Guinessovu knjigu rekorda. Odlukom pokrajinskog ministra unutarnjih poslova Donje Saske odlikovana je i umirovljena 1987. godine. Nakon uginuća 1998. godine preparirana je i izložena u stalnom muzejskom postavu. Službena divlja svinja Luise Naše iskustvo U listopadu 2004. godine uginuo je policijski pas Rex, koji je u sklopu opsežne policijske akcije 2002. godine otkrio velike količine droge na graničnom prijelazu Macelj zbog čega je njegov vodič, detektiv Željko Božiček, dobio godišnju nagradu MUP-a za 2003. godinu. Već prigodom dodjele nagrade izrazili smo želju da pas zbog svojih zasluga u pronalaženju droge bude trajno sačuvan i po uginuću prepariran i izložen u Muzeju policije. No, sudbina je bila brža od našeg htijenja - pas je iznenada uginuo u desetoj godini, što je s motrišta očuvanosti izgleda i stanja dlake bilo poželjno. Završio je na obdukciji na Veterinarskom fakultetu, što je uobičajeni postupak, no vlasnik psa nije pravodobno najavio namjeru da se njegova koža sačuva za kasnije prepariranje. Na žalost, sve je bilo prekasno jer se tijekom obdukcije nije pazilo na izrezivanje kože i više se nije mogao napraviti lijepo prepariran izložak, a nastupio je i proces truljenja. Tom je prilikom pohvalno bilo to da smo u kratkom vremenu posredstvom Kabineta ministra osigurali i potrebna sredstva. Sa stanovišta muzejske struke preparirane životinje su nezahvalne za trajno čuvanje. Divlja svinja Luisa – snimio Željko Jamičić Prepariranje se radi tako da se izvade svi unutarnji organi, napravi se konstrukcija od gline ili stakloplastike preko koje se navuče izvorna koža. Koža, koja je napravljena od organskog materijala podložna je propadanju, dok dlaka traži stalno održavanje od prašine i kukaca nametnika. To su ujedno i razlozi zbog kojih preparirane službene životinje ne nalazimo u većem broju po policijskim muzejima. S druge strane, više nije „u modi“ izlagati preparirane životinje zbog porasta svijesti o njihovoj zaštiti i njihovim pravima. Zbog toga se umjesto njih izlažu njihove vjerne imitacije u potpunosti napravljene od umjetne kože u koju se utiskuje dlaka po dlaka. Sasvim je po sebi razumljivo koliko je to skup i dugotrajan postupak, koji je s druge strane trajan i neosjetljiv (ili manje osjetljiv) na vanjske utjecaje.m Željko Jamičić 77 MUZEJ POLICIJE Fotoaparat “Seagull”, br. 4A 2099051 Analogni fotoaparat sa dvostrukim objektivom. Četvrtastog je oblika, crne boje, smješten u smeđu kožnu futrolu. Nema nikakvih vidljivih oštećenja, potpuno je očuvan, vjerojatno ispravan. Oznake oko glavnog (donjeg) objektiva su: “1:3,5/75, HAIOU-31 i SA-28174269“, a oko pomoćnog (gornjeg):„1:2,8/75 i 31189288“. Industrijske je izrade, proizveden u tvornici Seagull u Shanghaiu (Kina) šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.Izrađen je od metala, optičkih dijelova i kože. Težina fotoaparata iznosi 1,20 kg, a dimenzije su: 10 x 10 x 15 cm. Analogni film 120 6x6 cm transportira se ručno, ručicom s desne strane aparata. Fotoaparati ovakvog tipa počeli su se proizvoditi još u sedamdesetim godinama devetnaestog stoljeća. Nazvani su „refleksnima“ jer se u njih ugrađivalo ogledalo pod kutom od 45 stupnjeva u odnosu na objektiv. Zbog opasnosti da se osvijetli negativ, prvi su refleksni fotoaparati rađeni sa dva objektiva. Oni su međusobno povezani, jednako udaljeni od negativa, te sa zasebnim tamnim komorama. Gornji “ Seagull“ s dvostrukim objektivom, fototeka 2248 objektiv projektira sliku na mat staklenu površinu i služi za kontrolu oštrine. Ovaj fotoaparat je pronađen na Policijskoj akademiji 2003. godine, stoga pretpostavljamo da je korišten u obuci policijskih „Seagul“ u smeđoj kožnoj futroli, fototeka 2250 službenika. Fotoaparat se čuva u Muzeju policije u Zbirci kriminalističke tehnike pod brojem MP:945:ZAG762.m Sandra JERGOVIĆ Fotografiju snimila: Dubravka PAVKOVIĆ POGAČAR Čitajmo pjesnike Djelatnici MUP-a čitali poeziju u sklopu programa 30 dana 30 pjesnika Program Mjesec hrvatske knjige obilježava se svake godine od 15. listopada do 15. studenoga na području cijele Hrvatske. Ove je godine posvećen hrvatskom pjesništvu i nosi naziv Čitajmo pjesnike iz razloga što su 2011. značajne obljetnice velikog broja hrvatskih pjesnika. U sklopu ovog programa, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu organizirala je vrlo zanimljiv projekt 30 dana 30 pjesnika. Kroz 30 dana se svaki dan u 12.00 sati na raznim lokacijama unutar Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu čitaju pjesme 30 odabranih hrvatskih pjesnika. Pjesme čitaju razne grupacije profesionalaca koje povezuje ljubav prema poeziji i hrvatskim pjesnicima. Cilj je ovog projekta predstaviti hrvatske pjesnike te omogućiti svima koji 78 vole čitati, a za to inače nemaju priliku, da to u sklopu ovog projekta učine. Kao krovna misao projekta provlači se ideja o predstavljanju prostora Nacionalne i sveučilišne knjižnice kao i njene građe koju ona u tom prostoru čuva, a dio koje su i zbirke pjesama iz kojih će se odabrati pjesme za čitanje. U sklopu projekta, na sudjelovanje u ovom projektu pozvano je i Ministarstvo unutarnjih poslova. Rado smo se odazvali i u srijedu, 9. studenoga 2011. pjesme Andriane Škunce čitali su djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Aleksandra Ljuba (Odjel za odnose s javnošću), Mladen Kovačević (Policijska akademija) i Nikša Jelovčić (Ured glavnog ravnatelja policije). Unatoč činjenici da nam je svima ovo bilo prvo iskustvo takve vrste, reakcije su bile i više nego dobre. Prisutna publika nagradila nas je pljeskom, pa je za pretpo- staviti da su im se interpretacije svidjele. Pjesme su se čitale u Zbirci zemljovida i atlasa Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. mup 53 m studeni 2011. Milan Medić uspješan u rekreativnom trčanju Kada se većina mlađih i starijih policijskih službenika preznojava samo misleći na godišnju tjelesnu provjeru, Milan Medić jedva čeka da istrči 1 500 metara za 5,28 minuta. Kada se govori o policijskim službenicima, športskoj spremnosti za izvršavanje svih policijskih zadaća, pomislimo na mlade istrenirane mladiće i djevojke ali niti ne pomišljamo na policijske službenike koji iza sebe imaju oko pedesetak godina života i preko trideset godina radnog staža i iskustva na raznim policijskim poslovima. Jedan od nekolicine takvih policajaca je i Milan Medić, trenutno djelatnik VII. Policijske postaje Zagreb a koji je nakon skoro trideset godina policijskih poslova otkrio još jedan talent: naime u svoje slobodno vrijeme rekreativno se bavi trčanjem i kroz nekoliko sati, na Jarunskom jezeru i naselju Knežija, prevaljuje trčeći, par desetaka kilometara, poput šale. Milan Medić, rođen je 21. studenog 1961. godine u Hrvatskoj Kostajnici a kao mladi policajac karijeru je započeo 12. srpnja 1982. u Policijskoj postaji Dubrava. Nakon završenog policijskog tečaja 19. svibnja 1983. vraća se na poslove u PP Dubrava gdje se nalazi sve do 19. srpnja 1983. godine kada prelazi u Posebne jedinice grada Zagreba gdje obavlja službene zadaće do 15.veljače 1986. kada dobiva premještaj u Policijsku postaju Trešnjevka u kojoj se zadržava sve do današnjeg dana. Rekreativnim trčanjem Milan se počeo baviti u travnju 2005. godine kada je prebolio tešku bolest od koje je onemoćao i oslabio da bi danas zbog bavljenja športom s osmjehom na licu, kroz razgovor sa mladim kolegama i kolegicama, dobacio da se izvrsno osjeća, da je zdrav i vitalan kao i prije trideset godina. Tu nije bio kraj. Milan je odlučio natjecati se i sa puno mlađim suparnicima pa je tijekom 2011. godine aktivno sudjelovao u tri polu maratona i to: u rujnu „ČETIRI ZAGREBAČKA TRGA“, 9. listopada na „Zagrebačkom polu maratonu“ i 13. studenoga polu maraton pod nazivom „IVAN STAREK“ na Jarunskom jezeru. Na svim natjecanjima Milan je zabilježio znatan uspjeh, uspješno dovršivši utrke protiv znatno mlađih suparnika i u boljoj kondiciji. Sa ovim polu maratonima završava 2011. godinu ali već se priprema za sljedeću godinu, gdje namjerava ostvariti još bolje športske uspjehe.m Tomislav PERIĆ Foto: Kruno MAHNET je Društva hrvatskih književnika, PEN-a i ULUPUH-a. O Zbirci zemljovida i atlasa O pjesnikinji Andriani Škunci Andriana Škunca hrvatska je književnica rođena 9. ožujka 1944. u Bjelovaru. Obitelj joj je podrijetlom iz Novalje na otoku Pagu, gdje je i ona provela djetinjstvo. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirala je kroatistiku i komparativnu književnost. Pag i Novalja su mjesta njenog povratka - u pjesmama, fotografijama i emocijama. Dobila je nagradu Goranov vijenac za 2006. Urednica je biblioteke “Kairos”, Hrvatske sveučilišne naklade i časopisa “Europski glasnik”. Piše književne kritike i poetske zapise o likovnim umjetnicima. Članica 2011. studeni m mup 53 SPORT Zbirka zemljovida i atlasa osnovana je 1945. godine kao zasebna jedinica Knjižnice. Nastala je odabirom iz njezinih fondova, iz prikupljenog obveznog primjerka, iz darova i ostavština znamenitih pojedinaca (B. Krčelića, obitelji Patačić, V. Gaja, M. Sabljara, R. Ž. Franjetića) te darova mnogobrojnih institucija. U Zbirci se sakupljaju, čuvaju, obrađuju i daju na korištenje sve vrste zemljovida i atlasa. Posebna pažnja poklanja se fondu starije i vrijedne kartografske građe te nacionalnom fondu i kontroli obveznog primjerka. Djelatnici Zbirke informiraju korisnike iz područja kartografije te pru- žaju stručnu pomoć znanstvenicima i studentima u izradi njihovih radova. U fondu Zbirke zastupljene su sve vrste zemljovida - pregledni zemljovidi, tematski zemljovidi, topografski zemljovidi svih mjerila, planovi i pomorske karte, stari zemljovidi, rukopisni zemljovidi, astronomske karte i sve vrste atlasa. Dojmovi za kraj S obzirom na svakodnevicu u koju smo svi „učahureni“ i koja nam rijetko dozvoli ovakve „izlete“, iznimno sam zadovoljna sa prilikom koja mi se pružila. Sigurna sam da moje mišljenje dijele i kolege Mladen i Nikša s kojima sam posjetila Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku, naučila ponešto o pjesnikinji Andrijani Škunca, a isto tako vidjela sam i Zbirku zemljovida i atlasa... Uglavnom jedno lijepo iskustvo za nas osobno, a kao Ministarstvo mislim da smo pokazali da znamo napraviti iskorak, odnosno da osim zakonskih regula za čije poštivanje smo zaduženi, volimo, njegujemo i podržavamo kulturu i umjetnost. m Aleksandra LJUBA 79 SPORT 18. Svjetsko seniorsko kickboxing prvenstvo u low kick, k-1 Styll i light contact održano je 23. - 30. listopada 2011. u Skoplju Luka Šimić svjetski prvak u low kicku Moj daljnji životni put vezan je za ovaj sport i Hrvatsku policiju Luka je u četiri dana imao četiri borbe i sve četiri je pobijedio jednoglasnom odlukom sudaca 3:0 Na 18. Svjetskom seniorskom kickboxing prvenstvu u disciplinama low kick, k-1 Styll i light contact u Skoplju bilo je akreditirano preko 1.300 sudionika iz 50 zemalja sa svih kontinenata, od kojih je bilo preko 800 natjecatelja. Hrvatsku kickboxing reprezentaciju sačinjavala su 33 natjecatelja iz 19 hrvatskih klubova. Dvadeset trogodišnji Požežanin Luka Šimić koji se trenutno nalazi na školovanju na Policijskoj akademiji u Zagrebu za zanimanje policajca, koji trenira u zagrebačkom klubu tajlandskog boksa “Holly Spirit”, a nastupa za osječki kickboxing klub “Sveti Duh”, postao je na navedenom natjecanju novim svjetskim prvakom u disciplini low kick do 86 kilograma. Luka je u četiri dana imao četiri borbe i sve četiri je pobijedio jednoglasnom odlukom sudaca 3:0. Prvu pobjedu ostvario je nad glavnim favoritom skupine Rusom Alekseyem Ribkinom, drugu nad predstavnikom Estonije Rainom Ruderom, treću nad predstavnikom Kanade Georgeom Josephom, da bi u finalu pobijedio Ukrajinca Iuriia Zubchuka . Ovo je najveći uspjeh u bogatoj sportskoj karijeri mladoga Luke Šimića. Luka je prošle godine na Europskom kickboxing natjecanju u Azerbejdžanu osvojio drugo mjesto, izgubivši tijesno odlukom sudaca 2:1 od Rusa Aleksandra Drobinina. Luka je višestruki prvak države te osvajač medalja na nekoliko Svjetskih kupova. Budući da se radi o iznimno mladom i kvalitetnom borcu i čovjeku, realno je za očekivati da će Luka i u idućem razdoblju osvajati medalje za Republiku Hrvatsku na najvećim sportskim natjecanjima. Tim povodom razgovarali smo s Lukom Šimićem koji nam je ukratko opisao svoju sportsku karijeru te izrazio želju kako se, nakon školovanja, želi zaposliti u policiji: - Kickboxingom sam se počeo baviti kada sam navršio 7 godina života. Bio je to početak nečega što traje evo sve do danas. Taj sport sam zavolio zahvaljujući svom prvom treneru gospodinu Saši Božiću i kickboxing klubu Bushido iz Požege. Uz pravilan sportski razvoj brzo sam napredovao, već 2002. godine osvojio sam prvi turnir. Od tada ne znam za veće poraze. Kako me je školovanje odvelo u Zagreb, promijenio sam i trenera i klub. Sada o meni brigu vodi današnji trener gospodin Damir Posilović. Za ovo svjetsko prvenstvo pripremao sam se u Zagrebu trenirajući tri puta tjedno uz svoje sparing partnere iz kluba tajlandskog boksa Holly Spirit, ostale dane u tjednu koristio sam za stjecanje snage i kondicije individualno. Zahvaljujući profesorima, voditeljima, načelniku Policijske akademije i njihovom razumijevanju za moje izvan akademijske aktivnosti, uspio sam doći na svjetsko prvenstvo i osvojiti titulu prvaka. Ovim putem im svima zahvaljujem i drago mi je ako sam svojim sportskim uspjehom pridonio još većoj afirmaciji naše akademije. Kao svjetski prvak osjećam se sretno i ponosno jer sam svima dokazao da sam najbolji. Nakon ovog svjetskog prvenstva želim se malo odmoriti, a onda vjerojatno se više posvetiti profesionalnim borbama. O amaterskom dijelu ovog sporta sve sam rekao. Moj daljnji životni put vezan je za ovaj sport i Hrvatsku policiju. Usporedno s Policijskom akademijom završavam višu školu na Kineziološkom fakultetu. Po završetku školovanja želio bih se zaposliti u interventnoj policiji - Odjel za posebne zadaće (EPZ). Čestitamo Luka! Marija KREŠ, Tomislav BILANDŽIĆ Foto: Iz osobnog albuma Luke Šimića 80 mup 53 m studeni 2011. SPORT Policajci potukli protivnike Tri policajaca PU brodskoposavske i jedan umirovljeni pripadnik Specijalne jedinice policije - među najboljima na Hrvatskom hapkido prvenstvu U organizaciji Hrvatskog hapkido saveza, u Cerni je sredinom listopada održano Hrvatsko hapkido prvenstvo 2011. godine za sportsku borbu i tehničke discipline. Po pravilima Hrvatskog hapkido saveza natjecalo se oko četrdesetak natjecatelja u sljedećim disciplinama; nožni udarci, padovi, samoobrane (zadane), samoobrane (slobodno), slobodne borbe po težinskim kategorijama, test snage. Na ovom natjecanju, prvi put je nastupio Hapkido klub “Sveti Mihovil” iz Slavonskog Broda, ostvarivši zapažene rezultate; - hapkido samoobrana (majstorski pojasi) zlatna medalja - Miljenko Kovačević (načelnik Policijske postaje Vrpolje), - hapkido samoobrana (majstorski pojasi) - srebrna medalja – Filip Vučković (pripadnik Interventne jedinice policije Slavonski Brod), - hapkido samoobrana (učenički pojasi) - zlatna medalja – Predrag Masleša (građanin) - hapkido samoobrana (ekipno) – zlatna medalja – Miljenko Kovačević, Davorin Matković (umirovljenik – bivši pripadnik Specijalne jedinice policije), Predrag Masleša, - tehnički padovi – zlatna medalja – Davor Lovrić (policijski službenik Postaje granične policije Slavonski Brod), - tehnički padovi – brončana medalja – Predrag Masleša - slobodna borba (+ 84 kg) – srebrna medalja – Davor Lovrić - slobodna borba (- 78 kg) – srebrna medalja – Predrag Masleša Hapkido klub “Sveti Mihovil” nastupio je s pet natjecatelja, prijavivši se u šest disciplina, ukupno osvojivši četiri zlatne medalje, tri srebrne medalje i jednu brončanu medalju. Odlučili osnovati klub Hapkido klub “Sveti Mihovil” osnovan je u prosincu prošle godine, a započeo je s radom u ožujku ove godine. Klub su osnovali bivši pripadnici Specijalne polici2011. studeni m mup 53 je: Miljenko Kovačević, Davorin Matković i Filip Vučković. Na samom početku im se pridružio i tadašnji policijski vježbenik, a danas policijski službenik Davor Lovrić. Sva četvorica su ujedno i treneri u klubu, budući da su nositelji crnog pojasa iz hapkida. Majstorski pojas su stekli, trenirajući i Miljenko Kovačević: “Imamo dosta upita o mogućnosti organiziranja samoobrane za žene pa razmišljamo o uvođenju upravo te sekcije.” Načelnik Policijske postaje Vrpolje Miljenko Kovačević, inače predsjednik kluba je za naše glasilo istaknuo: - Hapkido klub “Sveti Mihovil” osnovan s ciljem treniranja mladih i odraslih sportom hapkido, odnosno uvježbavanju građana s praktičnom samoobranom, te s promicanjem pozitivnih društvenih vrijednosti. Klub je neprofitna udruga građana, a treneri za svoj rad u klubu ne primaju novčanu naknadu već svoj trud i znanje ulažu jednostavno iz ljubavi prema sportu hapkido. Trenutno radimo isključivo s odraslima. Imamo 30-tak učenika što predstavlja idealan omjer broja trenera i učenika. Sami treninzi nisu nimalo lagani, dosta polažemo na fizičku spremu svih učenika, te zahtijevamo red, rad i disciplinu. Učenici koji dođu u klub u startu moraju naučiti padove, da bi s njima mogli raditi kompliciranije tehnike. Imamo dosta upita o mogućnosti organiziranja samoobrane za žene pa razmišljamo o uvođenju upravo te sekcije. Miljenko Kovačević i Filip Vučković su dugi niz godina osvajali zlatne medalje na natjecanjima iz policijske samoobrane u Policijskoj upravi brodsko-posavskoj, te nisu zanijekali niti mogućnost osnivanja sekcije “policijska samoobrana” koju bi pohađali isključivo policijski službenici, naravno ukoliko isti pokažu zainteresiranost za ovu atraktivnu borilačku vještinu. Osim toga, ne zaboravimo da je klub započeo s radom u ožujku ove godine, a već u kolovozu imaju državne prvake u nekoliko disciplina. Samo taj podatak dovoljno govori o ozbiljnosti pristupa, profesionalnosti i kvaliteti treninga! 81 SPORT polažući ispit pred Masterom Peterom Sanders iz Nizozemske (7 DAN). Budući da se Miljenko, Filip i Davorin bave policijskom samoobranom već dvadesetak godina, a hapkidom zadnje četiri godine kao i Davor, zajedno su odlučili osnovati klub. Poveznica im je – Policija, pa su jednoglasno odlučili da se klub zove po zaštitniku policije “Sveti Mihovil”. U lipnju ove godine odlukom Izvršnog odbora Hrvatskog hapkido saveza, Hapkido klub “Sveti Mihovil” je primljen u Hrvatski hapkido savez, a Davor Lovrić je uvršten u Hrvatsku hapkido reprezentaciju te mu slijedi Europsko prvenstvo u Belgiji. Hapkido i policijska samoobrana – slične discipline Hapkido je moderna borilačka vještina koja datira od sredine 20. stolje- ća. Sastoji se od kombinacije nekoliko borilačkih vještina, kao što su; Judo, Aikido, Ju Jutsu i Tae-kwon-do! Samim time hapkido predstavlja jednu od najkompleksnijih borilačkih vještina uopće, a same tehnike koje se koriste u hapkidu su: udarci rukama i nogama, blokade, kružne blokade, padovi, bacanja, poluge, ključevi na zglobovima, čišćenja i rušenja, pritisci na bolne točke, tehnike sa tradicionalnim oružjem, tehnike sa prigodnim oružjem i oruđem itd. Kombinacija navedenih tehnika zaokruženi je sistem samoobrane u svakoj realnoj situaciji. Ovakvu borilačku vještinu koriste neke policije u svijetu. Naprimjer, ukoliko se neki Korejac želi upisati na Policijsku akademiju, jedan od uvjeta koje mora ispunjavati je da ima položen crni pojas iz hapkida. Hapkido i policijska samoobrana su iznimno slični. U obje discipline protivnika se savladava i dovodi u takav položaj koji mu onemogućava daljnje pokrete! Zanimljivo je da je predsjednik Hrvatskog hapkido saveza g-din Mladen Kužnik pukovnik Hrvatske vojske, a izbornik Hrvatske hapkido reprezentacije je g-din Zoran Duspara, pomoćnik zapovjednika Interventne jedinice policije Policijske uprave vukovarsko-srijemske. Znači čelni ljudi u Hrvatskom hapkido savezu su iz Hrvatske vojske i policije. To samo po sebi govori da je hapkido ustvari borilački sport ponajviše prilagođen vojnicima i policajcima.m Kata NUJIĆ Virovitica: Sportski susreti kontakt policije Prvo mjesto u malom nogometu osvojili su policajci PU virovitičko-podravske, u kuglanju najviše postolje pripalo je kontaktima iz virovitičke uprave, dok su u streljaštvu prvo mjesto sebi osigurali umirovljeni virovitički policajci Povodom projekta „Policija u zajednici“, kontakti PU virovitičko-podravske u suradnji sa kontaktima PU vukovarsko-srijemske, 7. listopada organizirali su sportske susrete u više disciplina, koji su se održali na nekoliko lokacija u gradu Virovitica. Sportski susreti su uvijek bili mjesta gdje su se ljudi uz natjecanja, dobro družili, stjecali nova poznanstva, razmjenjivali svoja dobra i loša iskustva i gradili nove mostove prijateljstva i suradnje. Kao jedan od ciljeva ovog sportskog susreta, uz sportska nadmetanja u malom nogometu, streljaštvu i kuglanju, bilo je i razmjena stečenih iskustava u provedbi projekta „Policija u zajednici“. Kako bi natjecateljski duh bio još veći i izražajniji, dvjema kontaknim ekipama, pridružili su se i policajci iz PU virovitičko-podravske, te dobro organizirani umirovljeni virovitički policajci. Sportsko natjecanje u malom nogometu, zbog loših vremenskih uvjeta, održano je u dvorani Srednje Tehničke škole u Virovitici, dok je kuglanje u prostorijama kuglane 82 „Tvin“, a streljaštvo u Domu strijelaca u Virovitici. Uz dobro druženje, policajci su pokazali i svoje sportske vještine u korektnim sportskim nadmetanjima sa suparničkim ekipama. Naravno, u tim nadmetanjima koje su vodili nepristrani suci, nisu izostali ni dobri rezultati. U tri natjecateljske discipline, prvo mjesto u malom nogometu osvojili su policajci PU virovitičko-podravske, u kuglanju najviše postolje pripalo je kontaktima iz virovitičke uprave, dok su u streljaštvu prvo mjesto sebi osigurali umirovljeni virovitički policajci. Bez najvišeg ekipnog postolja, ovoga puta ostali su kontakti iz grada heroja, što ne znači da im se uskoro neće revanširati kao domaćini na svome terenu. Na kraju natjecanja podijeljena su i zaslužena odličja najboljim ekipama i pojedincima, a druženje uz dobro jelo i piće nastavilo se i dalje, uz želju do skorog ponovnog susreta.m Josip ŠTAJDOHAR mup 53 m studeni 2011. FILATELIJA Poljska policija u filateliji Poljska pošta tiskala je 2009. prigodnu dopisnicu posvećenu 90. obljetnici formiranja policijskih snaga Policijski službenici na poštanskim markama u posljednje vrijeme sve se češće nalaze na prigodnim poštanskim izdanjima diljem svijeta bilo da se radi o markama, blokovima, cjelinama, žigovima ili pak na flamovima. Pojedine države imaju poštansku tradiciju izdavanja poštanskih maraka koje su posvećene Danu policije poput Egipta, Omana ili Čilea, ali se policijski motivi često pronalazi i u talijanskoj, francuskoj i kanadskoj filateliji. Policija u poljskoj filateliji uglavnom je zastupljena iz razdoblja komunističke vladavine kada su se na poštanskim markama i dopisnicima obilježavale razne milicijske obljetnice od sredine 60-tih do kraja 80-tih godina 20. stoljeća. U tom razdoblju u Poljskoj je bilo izdano i nekoliko maraka i dopisnica koje su bile posvećene obilježavanju raznih obljetnica rođenja prvoga čelnika sovjetske tajne milicije ČEKE, Poljaku Feliksu Edmundoviču Dzierzynskom. Trend izdavanja policijskih dopisnica nastavljen je i nakon svrgavanja komunističke vlasti s 1989. kada je nakon provedenih prvih slobodnih i demokratskih izbora poljskim premijerom postao Tadeusz Mazowiecki, a za predsjednika potkraj 1990. bio izabran Lech Walesa. Tada je i na području filatelije bio izvršen povijesno-društveni povratak na početke stvaranja poljske policije nakon osnivanja suvremene poljske države. U tom smislu Poljska pošta tiskala je 2009. prigodnu dopisnicu posvećenu 90. obljetnici formiranja policijskih snaga. Idejni autori dopisnice bili su E. Salinski i M. Kruppa. Na utisnutoj marki prikazana su četiri uniformirana poljska policajca iz razdoblja 30-tih godina 20. stoljeća čija je vrijednost 1 zlot i 55 groša. Dopisnicu krase policijske službenice u različitim odorama poljske policije između kojih se nalazi policajac, a iznad kojih je prikazana policijska značka. Poljska povijest obilježena je stoljetnom borbom poljskog naroda za očuvanjem svoje države koja je bila podijeljena sve do 1918. između Njemačke, Austro-Ugarske i carske Rusije. Uoči samog završetka Prvog svjetskog rata 7. studenog 1918. u Lublinu je osnovana prva vlada neovisne Poljske, a za njezinog prvog premijera i ministra vanjskih poslova bio je izabran poznati skladatelj i ugledni profesor glasovira Ignaz Jan Padarewski. 2011. studeni m mup 53 Policijske poljske snage osnovane su 24. srpnja 1919. kada je u poljskom parlamentu bio donesen Zakon o državnoj policiji. Tim zakonom prestale su postojati sve policijske postrojbe i općinske straže koje su jednim dijelom bile uvrštene novi policijski ustroj, a druge su bile rasformirane. Kao što je bilo navedeno u Zakonu o državnoj policiji, njihova glavna zadaća kao izvršnog tijela državne i lokalne vlasti bila je štititi sigurnost, mir i javni red u tadašnjoj turbulentnoj politič- ko-društvenoj zbilji. Wladyslaw Hensel bio je imenovan prvim zapovjednikom poljske policije koji je na tom položaju ostao do 20. travnja 1922. Uspostavom poljske države odmah su u prvi plan izbili veliki problemi u vezi s pitanjem određivanja granica nove države. Stoga su bile i velike poteškoće s teritorijalnim policijskim ustrojem zbog čega je u početku stvoreno svega nekoliko policijskih uprava: Varšava, Lodz, Kielce, Lublinu i Bialystok. Tada je u policiji bilo ukupno 723 pripadnika zapovjednog kadra i 27.447 policajaca. Državno pitanje granice prema zapadnoj i istočnoj Pruskoj i Gornjoj Šleskoj bilo je riješen plebiscitima 1920. i 1921. Sukob s novoosnovanom Čehoslovačkom (Tešin/ Cieszyn) bio je na kraju riješen arbitražom. Poljsku okupaciju Vilniusa i okolice 1920. sankcionirale su zapadne sile. Kako je poljska vlada odbila sovjetski prijedlog o razgraničenja došlo je do Poljsko-sovjetskog rata (1920/21) koji je bio završen tek nakon poljske pobjede kraj Varšave 18. ožujka 1921. Potom je u Rigi bio potpisan mirovni ugovor kojim su prostrana područja s većinskim ukrajinskim, bjeloruskim i litvanskim stanovništvom pripala Poljskoj. U takvim ratnim vremenima poljska novoustrojena policija pored djelovanja na unutarnjoj sigurnosti bila je uključena i u obranu poljske države. Nakon smirivanja društveno-političkih okolnosti u Poljskoj za novog čelnog čovjeka policije bio je imenovan Viktor Sigimund Sas Hoszowski koji je tu dužnost obnašao od 8. travnja 1922. do 17. ožujka 1923. Treći zapovjednik bio je Michal Bajer koji se na tom mjestu zadržao svega par mjeseci, do 1. srpnja 1923. Njega je tada na tom položaju zamijenio Marian Gorgoniusz Borzecki koji je rukovodio policijom do 4. studenog 1926. do 1925. Bile su ustrojene policijske uprave u svih šesnaest poljskih vojvodstava čime je konačno bila postignuta teritorijalna provedba mogućnosti policijske učinkovitosti na cijelom poljskom državnom teritoriju. Najduže se na čelu poljske policije zadržao Janusz Zygmunt Jagrym Maleszewski od 5. studenog 1926. do 24. siječnja 1935. Josip Ignacije Kordian Overseas preuzeo je dužnost 25. siječnja 1935. na kojem se nalazio sve do sve do rujna 1939. kada je nacistička Njemačka napala Poljsku i time izazvala Drugi svjetski rat. Napadnuta i od strane SSSR-a Poljska je kapitulirala 17. rujna 1939., premda je pojedinačni otpor trajao do početka listopada 1939. Mnogi pripadnici policije sudjelovali su u obrani Poljske, koju su nastavili i nakon okupacije u ilegalnim uvjetima pri čemu su mnogi poginuli ili nestali za vrijeme Drugog svjetskog rata. Blagdan policije slavi se 24. srpnja kada se na prigodan i svečan način podsjeća na sve žrtve koju su policajci podnijeli u najsudbonosnijim trenucima suvremene poljske države, ali istaknu i svi rezultati provedene policijske reforme u ozračju demokratskih političkih procesa Poljske koja je 1. svibnja 2004. postala članicom Europske Unije.m Stjepan Zdenko BREZARIĆ 83 OSMOSMJERKA
Similar documents
MUP 51 - Ravnateljstvo policije
Glavna i odgovorna urednica:
Marija Kreπ
e-mail: mkres@mup.hr
tel: 01/6122 961; fax: 01/6122 771
Uredniπtvo:
MUP, Kabinet ministra,
Odjel za odnose s javnoπÊu,
10000 Zagreb, Vukovarska 33
