Davor Marijan OLUJA - Hrvatski memorijalno

Transcription

Davor Marijan
OLUJA
Nakladnik
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb
Za nakladnika:
dr. sc. Ante Nazor
Urednik:
dr. sc. Ante Nazor
Autor
dr. sc. Davor Marijan
Priloge pripremio
Mate Rupi}
Recenzenti:
dr. sc. Nikica Bari}
dr. sc. Zdenko Radeli}
stoèrni general u mirovini Anton Tus
Lektorica:
Julija Barun~i} Pletikosi}
Izrada kazala:
mr. sc. Ana Holjevac Tukovi}
Prijepis dokumenata:
Indira Alpeza
Priprema za tisak:
Kolumna d.o.o.
Tisak
##
Naklada
500 primjeraka
Davor Marijan
OLUJA
Zagreb, rujan 2007.
Hrvatski vojnik (gardist)
SADR@AJ
Rije~ urednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
Oluja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148
@ivotopis autora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150
Prilozi (pripremio prof. Mate Rupi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153
Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424
Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430
5
Knin (tvr|ava), 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Alem Hadìegri})
Vojno-redarstvena operacija “Oluja” zasluùje da, me|u ostalim, bude prezentirana
ovakvim radom. To je najpotpuniji i najcjelovitiji prikaz “Oluje” koji sam do sada
pro~itao.
Iz recenzije stoèrnog generala Antona Tusa
RIJE^ UREDNIKA
na~aj oslobodila~ke vojno-redarstvene operacije Oluja za sudbinu Hrvatske izniman je.
Pobjedonosnom Olujom Hrvatska je u kolovozu 1995. uspje{no privodila kraju jedno
vrlo dramati~no razdoblje svoje povijesti, zapo~eto oruànom pobunom Srba u
Hrvatskoj i teroristi~kim djelovanjem srpskih ekstremista od kolovoza 1990., kao uvodom u
otvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku, koju su od srpnja 1991. izvr{ile Oruàne snage
SFRJ (JNA i Teritorijalne obrane Srbije, Crne Gore i BiH), odnosno Srbija i Crna gora te
srpske paravojne, uglavnom pro~etni~ke, postrojbe. Slobodno se moè re}i da je o ishodu
Oluje ovisio opstanak Hrvatske u me|unarodno priznatim granicama i da bi neuspjeh te
operacije za teritorijalnu cjelovitost RH imao kobne i trajne posljedice. Danas, 12 godina
nakon pobjede Hrvatske vojske i policije te{ko je i zamisliti svu dramati~nost odluke o
pokretanju Oluje, s obzirom na to da Hrvatska vjerojatno nikad vi{e ne bi dobila priliku da
okupirani teritorij vrati u svoj ustavno-pravni poredak.
Iako hladna, znanstvena ra{~lamba moè pokazati da operacija Oluja zbog niza problema
u njezinoj pripremi i izvo|enju nije bila tako besprijekorna kakvom je neki prikazuju, {to je
i razumljivo s obzirom na okolnosti u kojima se provodila i na brojnost mobiliziranoga
ljudstva, za ve}inu Hrvata i gra|ana ostalih narodnosti koje ìve u Hrvatskoj i smatraju je
svojom domovinom, ona je veli~anstvena. Prije svega zbog njezina rezultata – osloba|anja
okupiranoga teritorija Republike Hrvatske te spa{avanja od sigurne smrti tisu}e ljudi u
Biha}u. To je razlog zbog kojeg ni primjedbe vojnih analiti~ara i povjesni~ara o nedostacima
u provedbi Oluje ne mogu dovesti u pitanje njezin uspjeh. Posebice jer pri dono{enju kona~ne
ocjene o razini uspje{nosti Oluje treba uzeti u obzir da je tako sloènu operaciju izvela vojska
koja je stvorena u kratkom roku i ustrojavana u ratnim uvjetima, nakon {to se 1991. Hrvatska
obranila od agresije nadmo}nih srpskih snaga i potpune okupacije u cilju stvaranja tzv. Velike
Srbije. Oluja je zapravo kruna hrvatskog Domovinskog rata i potvrda vojnog umije}a
hrvatskih ~asnika, do~asnika i vojnika, odnosno njihove hrabrosti i odlu~nosti, te
organiziranosti i sposobnosti za primjenu znanstvenih dostignu}a, ali i za improvizaciju.
Neovisno o tome je li u~inak njegove postrojbe bio manji ili ve}i, svaki hrvatski vojnik i
policajac koji je ~asno sudjelovao u Oluji zasluùje priznanje i zahvalnost ostalih gra|ana
Hrvatske, koji su godinama ~ekali osloba|anje svoje domovine i zavr{etak rata.
Ta sudbonosna operacija hrvatskih oruànih snaga predmet je gotovo svakodnevnih
rasprava ili komentara, no malo je radova o njoj koji su temeljeni na povijesnim izvorima, kao
{to je studija Oluja dr. sc. Davora Marijana. U njoj su po prvi puta u hrvatskoj historiografiji,
kronolo{ki po zbornim podru~jima Hrvatske vojske, kriti~ki prikazane priprema i tijek vojnoredarstvene operacije Oluja. Iako su u knjizi predo~eni relevantni dokumenti, upravo je
nedostupnost izvora – uglavnom zbog nesre|enosti arhivskoga gradiva, ali i zbog toga {to je
dio gradiva ostao kod privatnih imatelja, velik problem svima koji èle pisati o toj operaciji.
Neki mo`da ne}e biti zadovoljni prezentacijom njihove uloge u Oluji, neki neposredni
Z
7
sudionici doga|aja mo`da }e uo~iti neke pogre{ne podatke u navedenim dokumentima, {to
}e postaviti pitanje objektivnosti pojedinoga izvora, odnosno njegove cjelovitosti i to~nosti
navedenih podataka. Zbog toga molimo sve koji }e imati argumentirane primjedbe na sadràj
studije da ih dostave Centru, kako bi ih evidentirali i arhivirali, te u~inili dostupnim za neku
novu prezentaciju. No, bez obzira na mogu}e nedostatke, ova studija odli~an je temelj za
svaku daljnu raspravu o Oluji, tim vi{e jer je te{ko o~ekivati da se ve} prvim takvim radom
moè odgovoriti na sva pitanja i probleme o tako sloènom doga|aju kakav je bila spomenuta
operacija.
Ovom studijom javnost je dobila na uvid pregled Oluje iz perspektive povjesni~ara,
temeljen na trenutno dostupnim povijesnim izvorima. Autor se u njoj ograni~io na prikaz
sudjelovanja Zbornih podru~ja HV-a u Oluji i ne prikazuje djelovanje svake brigade
pojedina~no. No, ostaje nada da }e ova studija potaknuti pisanje posebnih monografija o
ulozi svakoga pojedinoga Zbornog podru~ja u Oluji, u kojima }e se detaljno prikazati
angaìranje svake brigade, odnosno svake bojne unutar brigade, kao i drugih postrojbi. Neke
ve} postoje (primjerice, Jak{a Ragu`, Ratni put 151. samoborske brigade HV, Samobor, 2006.;
Aleksandar Boì} – Damir Gor{eta, 153. velikogori~ka brigada HV, Velika Gorica, 2002.), a
ve}inu tek treba napisati, da bi se potvrdio ili korigirao sadràj postoje}ih ra{~lambi.
Upravo radi {to ve}e objektivnosti, studija je, odnosno njezini djelovi – pojedina Zborna
podru~ja, dana na ~itanje cijenjenim zapovjednicima Hrvatske vojske, koji su svojim
primjedbama pridonijeli kvaliteti i objektivnosti napisanoga, pruàju}i u nekim slu~ajevima i
druga~iji pogled na sadràj pojedinih izvora. Uvid u sadràj pisanog izvora i primjedbe
neposrednih visokopozicioniranih sudionika doga|aja o kojem je rije~ posebno su bogatstvo
ove studije. Time se, uz autorovu interpretaciju pisanoga izvora, èljelo upozoriti i na
mi{ljenja zapovjednika, kao neposrednih sudionika doga|aja, ~ije izjave imaju poseban
zna~aj. îtatelj tako moè dobiti potvrdu to~nosti pisanoga izvora, ali i uvjeriti se u
neizbje`no razmimoilaènje sadràja pisanih izvora i memoarskoga gradiva, odnosno u
~injenicu da isti pisani izvor o nekom doga|aju njegovi neposredni sudionici ~esto razli~ito
interpretiraju. Naime, izvje{}a su ~esto pisana automatizmom i uglavnom se bave rezultatima,
a manje na~inom ili obja{njenjima razloga zbog kojih su postignuti rezultati takvi kakvi jesu,
tako da mogu pruìti nepotpunu sliku nekog doga|aja. Zato je, radi objektivnog prikaza
doga|aja, razgovor s neposrednim sudionicima poèljan, da bi se obrazloìlo za{to je ne{to
odra|eno tako kako je, a ne onako kako je bilo zami{ljeno u planovima. Dakako, u toj pri~i
uvijek postoji opasnost da sugovornik bude previ{e subjektivan, uostalom kao i autori raznih
izvje{}a i drugih pisanih dokumenata, a na povjesni~arima i drugim znanstvenicima je da to
procijene. Osim toga, postoji i “korektiv javnosti”, pa je vrlo va`no da se sadràj izvora
(pisanih i usmenih) {to je prije mogu}e objavi, ili da se o istoj temi napravi {to je mogu}e ve}i
broj razgovora s neposrednim sudionicima doga|aja. U svakom slu~aju, poèljno je da ~itatelj
na jednom mjestu dobije sadràj ili interpretaciju povijesnog izvora i obja{njenje neposrednih
sudionika doga|aja o kojem je rije~ u izvoru, jer se time pove}ava mogu}nost njegova
realnijeg i objektivnijeg zaklju~ivanja.
Zato zbog spremnosti na pomo} u ure|ivanju ove knjige treba zahvaliti generalima i
zapovjednicima Hrvatske vojske i specijalnih postrojbi MUP-a RH, kao i udrugama
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ~ije su korisne primjedbe pomogle {to
objektivnijem prikazu onog dijela Oluje u kojem su neposredno sudjelovali. Njihova imena
navedena su u bilje{kama, uz njihove osvrte na tekst ili navedene izvore. Posebice treba
8
zahvaliti recenzentima knjige, generalu Antonu Tusu te dr.sc. Zdenku Radeli}u i dr.sc. Nikici
Bari}u.
Uz spomenutu znanstvenu studiju, knjiga je oboga}ena Prilozima dokumenata o va`nim
politi~kim i vojnim doga|ajima uo~i Oluje, koji su utjecali na njezino pokretanje (proces
pripajanja Srbiji i ujedinjenja tzv. Republike Srpske Krajine1 i Republike Srpske, odnosno
Srba iz Hrvatske i BiH u jedinstvenu dràvu te Biha}ka kriza), te o njezinim posljedicama
(odlazak Srba s okupiranog podru~ja), koje je odabrao i za tisak pripremio vi{i arhivist Mate
Rupi}, pro~elnik Odjela za arhivsko gradivo Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog
centra Domovinskog rata. Navedene teme, odnosno odabrani i kronolo{ki sloèni dokumenti
u njima, trebali bi pomo}i u traènju odgovora na pitanje za{to se diplomacijom i mirnim
putem nije moglo rije{iti pitanje okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, za{to se Oluja
vi{e nije mogla odga|ati, te za{to su tvrdnje da je hrvatsko vodstvo protjeralo Srbe iz tzv.
Krajine i provelo etni~ko ~i{}enje povijesno neutemeljene. Da bi se upozorilo da pokretanje
Oluje nije bio iznenadni hir hrvatskoga vodstva, ve} posljedica dugotrajnoga procesa
neuspje{nih pregovora s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranoga
hrvatskog teritorija i nedjelotvornih poteza me|unarodne zajednice, odnosno da bi se
naglasilo da se problem pokretanja Oluje ne moè ograni~iti samo na doga|aje iz srpnja i
kolovoza 1995., dokumenti u Prilozima ove knjige obuhva}aju raspon od 1991. do 1995.
godine. A s obzirom na to da o namjerama vodstva pobunjenih Srba iz Hrvatske da se pripoje
Srbiji i da zajedno sa Srbima iz BiH stvore jedinstvenu srpsku dràvu, najbolje svjedo~e
dokumenti nastali djelovanjem njihovih ili njima savezni~kih (“beogradskih”) politi~kih i
vojnih institucija, prire|iva~ Priloga se u odabiru dokumenata ograni~io na izvore srpske
provenijencije. Jednako tako je i u tematskoj cjelini Priloga koja prezentira planove i pripreme
organiziranoga odlaska Srba iz Hrvatske. Mala iznimka u~injena je tek u poglavlju Priloga o
Biha}koj krizi, koje radi podsje}anja na diplomatske napore hrvatskoga vodstva i ulogu
velikih sila na razvoj doga|aja u Hrvatskoj i BiH zapo~inje pri~om hrvatskoga du`nosnika o
pregovorima za rje{avanje Prve biha}ke krize. Uz to, da bi se do~arala dramati~nost situacije
u kojoj se stanovni{tvo biha}ke enklave na{lo krajem srpnja 1995., u toj tematskoj cjelini
navedeno je i nekoliko dokumenata, zapravo vapaja za neodloìvu pomo}, poslanih
hrvatskom vodstvu iz opkoljenoga Biha}a.
Dokumenti o poku{ajima pobunjenih Srba iz Hrvatske da se ujedine sa Srbijom zapo~inju
Odlukom o “prisajedinjenju SAO Krajine” Republici Srbiji, koju je “Izvr{no vije}e SAO
Krajine” donijelo 1. travnja 1991., a dokumenti o procesu ujedinjenja Srba iz BiH i Hrvatske
zapo~inju “Deklaracijom o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske
autonomne oblasti Krajina”, donesenom 27. lipnja 1991. godine. Ukupno je navedeno 30
dokumenata, koji svjedo~e o intenzivnom radu srpskih politi~ara na pripremi ujedinjenja
1
U svojim izdanjima Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata uglavnom se drì
pravopisnog pravila o pisanju imena dràva ili politi~kih tvorevina, koje nalaè da se one samoprogla{ene i
nepriznate stavljaju u navodnike ili da se naglasi da su “takozvane”. No, ovom prilikom prihvatili smo autorov stav
“da imena svih dràva, politi~kih tvorevina i pokreta, bili oni me|unarodno priznati ili nepriznati, legalni ili
ilegalni, rezultat pobune ili dogovora, prihva}eni ili odba~eni, ukratko – ’dobri’ ili ’zli’, treba pisati bez navodnika,
upravo onako kako su se sami imenovali, odnosno, onako kako se navodi u povijesnim izvorima” (o tome vidi:
Nikica Bari}, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb, 2005., 13-14). Dakako, to {to u tekstu uz spomen
“SAO Krajine” ili “Republike Srpske Krajine” i njezinih paravojnih formacija ne}e biti navodnih znakova ili
priloga “takozvana”, ne zna~i da autor okupirano podru~je Republike Hrvatske na kojem su pobunjeni Srbi
uspostavili svoju vlast i proglasili paradràvnu tvorevinu smatra legitimnim dràvnim subjektom. Naprotiv.
9
Srba iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (odnosno iz tzv. Republike Srpske Krajine
i Republike Srpske) u jedinstvenu srpsku dràvu. Tako su kronolo{ki navedeni “Protokol o
suradnji izme|u Vlade RS i RSK” (Banja Luka, 22. rujna 1992.), “Deklaracija o ujedinjenju
skup{tina RSK i RS” (Prijedor, 31. listopada 1992.), “Odluka o konstituiranju Narodne
skup{tine RSK i RS” (Banja Luka, 24. travnja 1993.), “Prijedlog Narodne skup{tine RS i
Skup{tine RSK Narodnim skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dràvu”
(18. kolovoza 1994.), “Odluka Skup{tine RSK o davanju suglasnosti za Ustavni zakon o
privremenom ustavnom ure|enju ’Ujedinjene Republike Srpske’” (Knin, 29. svibnja 1995.)
i drugi dokumenti koji pokazuju da su Srbi iz Hrvatske i BiH nastavili pripremati akte za
progla{enje “Ujedinjene Republike Srpske” i nakon poraza u operaciji Bljesak (svibanj 1995.),
te da je taj proces, na korak od ostvarenja, prekinula Oluja.
Dokumenti o Biha}koj krizi, izazvanoj napadima Srba iz BiH i Hrvatske na UN za{ti}enu
zonu Biha} zapo~inju memoarskim gradivom – sje}anjem generala Kre{imira ]osi}a na
pregovore u SAD-u s ameri~kim politi~kim i vojnim du`nosnicima, koji su rezultirali
pokretanjem operacije hrvatskih snaga Zima ’94 i rje{avanjem Prve biha}ke krize. Nakon toga
navedena su 44 dokumenta, uglavnom srpske strane, o doga|ajima oko Biha}a – od 27.
listopada 1994. do 3. kolovoza 1995., koji pokazuju da je Biha} u srpskim planovima bio
iznimno vaàn cilj, kojega zbog ìlavog otpora 5. korpusa Armije BiH nije bilo mogu}e lako
ostvariti. Pri tome, dokumenti svjedo~e da srpski stratezi nisu birali sredstva za osvajanje
Biha}a, pa su proveli i tajnu operaciju s ciljem da uporabom biolo{kih sredstava za trovanje
prehrambenih proizvoda, koje su krijum~arenjem dopremali u Biha}, izazovu masovno
oboljenje boraca 5. korpusa i njihovo izbacivanje iz stroja.
U tre}oj tematskoj cjelini prikazani su planovi pobunjenih Srba o evakuaciji stanovni{tva
s okupiranoga teritorija Hrvatske. Me|u 22 dokumenta koji pokazuju da su planovi
evakuacije u slu~aju napada HV-a, kakva je provedena u Oluji, postojali ve} od 1993., nalazi
se i “Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac,
Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu”, donesena u popodnevnim satima 4.
kolovoza 1995. u Kninu.
Na kraju Priloga posebno je naveden sadràj tzv. Plana Z-4, koji pobunjeni Srbi u
Hrvatskoj nisu htjeli ni razmotriti, te sje}anja predstavnika me|unarodne zajednice koji su
sudjelovali u poku{aju provedbe toga plana. Njihove izjave o na~inu odbijanja vodstva Srba
u Hrvatskoj da ponu|eni Plan prihvate kao platformu za razgovore jasna su potvrda da je
svaki poku{aj mirne reintegracije okupiranih podru~ja u ustavno-pravni poredak RH zbog
isklju~ivosti srpskih vo|a bio uzaludan.
Za spomenute Priloge dokumenata moè se re}i da su izravan i argumentiran odgovor na
pitanja za{to vojna opcija naàlost nije imala alternativu i za{to hrvatsko vodstvo Oluju vi{e
nije moglo odga|ati, te na pitanje tko je odgovoran za odlazak u izbjegli{tvo hrvatskih
gra|ana srpske nacionalnosti uo~i i tijekom Oluje. Dramati~no stanje obrane Biha}a, ~iji bi
pad znatno, gotovo odlu~uju}e pobolj{ao poziciju srpskih snaga, odbijanje svih mirovnih
inicijativa – i Vlade RH i me|unarodne zajednice, ~ak i “Plana Z-4” koji je Srbima u
Hrvatskoj predvidio iznimno {iroku autonomiju, te ve} od 1991. neprekidan rad Srba iz
Hrvatske i BiH na stvaranju jedinstvene srpske dràve na okupiranom prostoru RH i BiH –
“Ujedinjene Republike Srpske”, koji je upravo pred Oluju u{ao u zavr{nu fazu dono{enja
zajedni~kog Ustava, jasno pokazuju koliko su neuvjerljive tvrdnje da je Hrvatska poùrila s
vojnim rje{enjem i da je trebalo ostaviti jo{ vremena za pregovore.
10
S obzirom na iskustvo cjelokupnoga procesa pregovora o mirnoj reintegraciji okupiranoga
hrvatskog teritorija u ustavno-pravni poredak RH, zaista je te{ko argumentirano objasniti
pretpostavku da bi pobunjeni Srbi, da su uspjeli osvojiti Biha} i u strate{kom smislu bitno
popraviti svoju vojnu poziciju prema Hrvatskoj, pristali na pregovore o mirnoj reintegraciji.
Uz brojne dokumente, od kojih su neki navedeni i u Prilogu ove knjige, tome u prilog govori
i intervju zapovjednika SVK general-potpukovnika Mile Mrk{i}a povodom Vidovdana 28.
lipnja 1995., u kojem je pripadnicima SVK zaèlio da “naredni Vidovdan do~ekaju ujedinjeni
– u jednoj srpskoj dràvi” (Vojska Krajine, br. 11, Jul, 1995., str. 24).
Izniman zna~aj Biha}a, ~iji bi pad vjerojatno imao presudne posljedice za kona~an ishod
rata, potvr|uje i veliko zanimanje medija za Biha}ku krizu. Po~etkom kolovoza 1995. Biha}
je kao “klju~ u ratovanju i daljnjem razvoju doga|aja u BiH i Hrvatskoj” spominjan i u
srbijanskom tisku, u kojem je takav zaklju~ak poja~an citatima iz stranih medija. Primjerice,
prema pisanju The Independenta pad biha}ke za{ti}ene zone (u ruke bosanskih Srba) bio bi
“kolosalan i mo`da smrtonosan udar ~itavoj operaciji UN-a” (“Sedma vojska”, Nin, br. 2327,
4. 8. 1995.,10-11). Prema tome, situacija na terenu krajem srpnja 1995. jednostavno je
nalagala ili bezuvjetan pristanak pobunjenih Srba u Hrvatskoj na trenutnu reintegraciju u
ustavno-pravni poredak RH ili vojnu akciju hrvatskih oruànih snaga.
Dakako, osim vojno-strate{kih razloga uzrokovanih Biha}kom krizom, na odluku
hrvatskih vlasti da ubrza proces vra}anja okupiranih prostora pod svoj ustavno-pravni
poredak, ~ak i pod cijenu novoga rata, utjecali su i gospodarski razlozi, koji nisu prezentirani
u ovoj studiji. Hrvatsko gospodarstvo bilo je znatno pogo|eno srpskom agresijom i
okupacijom dijela Republike Hrvatske, posebice prekidom komunikacijskih pravaca izme|u
sjevera i juga Hrvatske preko Knina te ~injenicom da je oruàna pobuna Srba i agresija na
Hrvatsku uni{tila mnoge gospodarske objekte. Odugovla~enje postoje}eg stanja i odga|anje
reintegracije okupiranog teritorija svakim danom donosilo je nove gubitke, a nepovratno
odnosilo znatne mogu}e prihode, prije svega od turizma. Pitanje je koliko bi hrvatsko
gospodarstvo jo{ moglo izdràti takvo stanje, posebice s obzirom na brojne prognanike i
izbjeglice o kojima je Hrvatska morala skrbiti, a kojima je odga|anje povratka svakodnevno
uzrokovalo nove frustracije, prijete}i izbijanjem nemira. S obzirom na to, moè se postaviti i
pitanje kako bi hrvatska vlast objasnila desecima tisu}a prognanika i ve} dobrano
nezadovoljnih i frustriranih hrvatskih gra|ana, koji su od 1991. ~ekali na povratak svojim
ku}ama, da }e jo{ jednu zimu provesti u progonstvu i da rje{enje o povratku trebaju pri~ekati
jo{ tko zna koliko?
Autor se u studiji osvrnuo i na jedno od najintrigantnijih pitanja vezanih uz Oluju: jesu li
pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever i Jug)
napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska s operacijom Oluja provela
etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Zaklju~ak da je masovni odlazak Srba iz Hrvatske tijekom
operacije logi~an i da je bio organiziran od vlastitoga vodstva, {to zna~i da HV nije ni mogla
provesti “etni~ko ~i{}enje”, temelji se na povijesnim izvorima. Neki od dokumenata tzv. RSK
koji govore o tome da je odlazak Srba s okupiranoga podru~ja u Oluji planiralo i provelo
politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba navedeni su u Prilozima knjige, a u prilog tome
govore i svjedo~enja Srba izbjeglih iz Hrvatske.
Jednako tako, i pregled srbijanskog tiska iza{log neposredno nakon Oluje potvr|uje da je
za odlazak srpskoga stanovni{tva iz Hrvatske tijekom Oluje odgovorno politi~ko i vojno
11
vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj.2 Mnoga pitanja i komentari u srbijanskom tisku
upu}uju na zaklju~ak da su tamo{nji novinari, ali i javnost, smatrali da je za stradanje srpskoga
naroda u Hrvatskoj odgovorno “kraji{ko vodstvo”: Za{to krajinsko rukovodstvo nije na vreme
prihvatilo mir, ako ve} nije moglo da izdrì rat? Ko je zaista, doneo naredbe o povla~enju naroda
i vojske? Ako su ve} bili dovoljno samostalni da odbiju mirovne predloge, sugestije i zahteve u tom
smeru iz Beograda, za{to se onda nisu branili? – samo su neka od pitanja u srbijanskom tisku.
Srpska javnost je od “kraji{kog rukovodstva, koje nije beàlo na za~elju kolone” traìla
odgovor na pitanje: Za{to je i po ~ijem savetu odlu~ilo da pokrene stotine hiljada stanovnika
prema Srbiji? (Zoran Jev|ovi}, “Beànje na ~elu kolone”, Ve~ernje novosti, 16. VIII. 1995.).
Zapravo, ve} prvog dana Oluje u jugoslavenskom tisku pojavila se osuda pona{anja
“rukovodstva RSK”, zato {to je opravdanje za poraz traìlo u navodnoj prodaji od strane
Beograda, a ne u “vrlo krutom i nelojalnom odnosu prema Srbiji”: Oni pri~aju neku pri~u
kako }e ujediniti sve srpske zemlje, onda im zagusti, pa pozivaju Srbiju u pomo}. Srbija im je dala
oru`je, poslala im je zapovjednika da ih organizira. Re~eno im je da pregovaraju s Hrvatskom i
tako pacificiraju situaciju. Ne! Oni su od toga htjeli veliki spektakl, nebesku dramu. Me|utim,
Hrvati su im sada u{li u dubinu, odsjekli ih; tako gube i diplomatske pozicije i ulog im je daleko
manji (“Pakao na Drini”, Monitor, Crnogorski nezavisni nedjeljnik, br. 250, 4. 8. 1995., 89).
Govore}i u medijima, sami du`nosnici tzv. RSK me|usobno su se optuìvali ili pravdali
svoje odluke i time zapravo priznali svoju odgovornost. Primjerice, posljednji “predsjednik
vlade RSK” Milan Babi} izrazio je zaprepa{tenje ~injenicom “da su G[ SVK i predsednik
Marti} naredili op{tu evakuaciju stanovni{tva i povla~enje vojske” (“Povla~enje umesto
borbe”, Ve~ernje novosti, 9. VIII. 1995.). Prozvani Milan Marti} te je navode opovrgnuo,
ustvrdiv{i da je samo izdao naredbu o sklanjanju stanovni{tva u okolna sela, a da o povla~enju
vojske “nije bilo ni re~i” (“Nisam naredio povla~enje vojske”, Politika, 13. VIII. 1995.).
Dodu{e, njegovu izjavu o sklanjanju stanovni{tva samo u “okolna sela” demantira pismo
“ministra vanjskih poslova RSK” Milivoja Vojnovi}a od 5. kolovoza, upu}eno
glasnogovorniku UNPROFOR-a Juriju Mijahotniku, kojim ga obavje{tava da su “Vlada
RSK i G[ SVK donijeli odluku o hitnoj evakuaciji djece, èna i staraca s teritorija tzv. RSK u
Jugoslaviju i traì pomo} UNPROFOR-a” (Radovan Kova~evi}, “Ko je doneo odluku o
evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).
No, svaka nejasno}a o tome tko je, kada i prema kojim mjestima zapovjedio evakuaciju
otklonjena je u Beogradu 22. kolovoza 1995. na konferenciji za novinare, na kojoj su prvi put
nakon pada tzv. RSK u javnosti govorili ~lanovi njezine Vlade i Skup{tine, i zapravo potvrdili
da je za odlazak Srba iz Hrvatske odgovorno politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba u RH.
Naime, novinarima je tada pokazana “Odluka o evakuaciji stanovni{tva iz op{tina Knin,
Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac”, koju je donio “Vrhovni savet odbrane”, a potpisao
Milan Marti}. Ve~ernje novosti i Politika u izvje{taju s konferencije donose faksimil “Odluke”,
prema kojoj se za borbu nesposobno stanovni{tvo trebalo izvu}i preko Otri}a u pravcu Srba
i Lapca. Potpuni tekst “Odluke” objavljen je u ~lanku Radovana Pavlovi}a “Narod je iz Knina
poveo Vrhovni savet odbrane RSK” (Politika, 23. VIII. 1995.): Zbog novonastale situacije
izazvane otvorenom op{tom agresijom Hrvatske na RSK i nakon prvih po~etnih uspeha u odbrani,
2
Srbijanski tisak od kolovoza do prosinca 1995. pregledao je Ivan Rado{, a osvrt na dio prikupljenih ~lanaka,
zajedno s njim napravila je Ana Holjevac Tukovi}. Njihova zapaànja kori{tena su za ovaj prikaz. Uz to, treba
zahvaliti i Borisu Ani}u na prijevodu i analizi odabranih tekstova iz publikacija na engleskom jeziku, ~iji se sadràj
odnosi na problematiku “Oluje”.
12
do{lo je do ugroàvanja velikog dela teritorije severne Dalmacije i dela Like, zbog toga odlu~ujemo:
Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tina Knin,
Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac. Evakuaciju sprovoditi planski prema pripremljenim
planovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu. Za
evakuaciju zatraìti pomo} komande Unprofora sektor “Jug” sa sedi{tem u Kninu.
Izjave du`nosnika tzv. RSK koje su potom uslijedile bile su poku{aj pranja vlastite
odgovornosti. “Predsjednik Skup{tine RSK” Rajko Leài} izjavio je da on za odluku nije znao,
no da smatra kako se stanovni{tvo trebalo povu}i samo u okolna sela, jer “RSK nije ni imala
profesionalnu vojsku ve} je narod bio ta vojska, pa je zato i logi~no da za neja~i krenu o~evi,
muèvi, bra}a, sinovi”. Savjetnik Milana Marti}a Milan Ivani} odluku je nazvao nelegalnom,
jer sjednica VSO nije imala kvorum, tako da su o svemu odlu~ili samo Milan Marti} i Mile
Mrk{i}, budu}i da se ostali ~lanovi VSO nisu niti nalazili u Kninu (Milan Babi} je bio u
Beogradu, “ministar unutra{njih poslova” To{o Paji} na Kordunu, a “ministar obrane” Milan
[uput u Korenici). “Ministar vanjskih poslova” Milivoj Vojnovi} ocijenio je da je cilj
“Odluke” bio uvla~enje SRJ u rat te potvr|uje da je u dràvnom vrhu tzv. RSK niz godina
postojao raskol izme|u dvije grupe – “one za pregovore i ratnohu{ka~ke”. Iako na novinarsko
pitanje tko je naredio povla~enje vojske nazo~ni nisu dali precizan odgovor (M. Bo{njak, D.
Dimitrovska, “Beàniju naredio Marti}”, Ve~ernje novosti, 23. VIII. 1995.; “Odluku o
evakuaciji doneo Marti}”, Politika, 23. VIII. 1995.), ~ini se da je ve} svima bilo jasno da je za
evakuaciju i stradanje Srba u Hrvatskoj odgovorno vodstvo tzv. RSK. Komentar iz
srbijanskoga tiska mo`da je naprimjereniji za potvrdu takve ocjene: Krajinska beànija ima
svoju jasnu identifikacionu {ifru ... jasno je da je usvajanjem politike sa Pala celokupno
rukovodstvo RSK, od predsednika Republike, Vlade i vojnog vrha, palo na istorijskom ispitu, i da
je isklju~ivo odgovorno za sudbinu 200.000 Srba iz zapadnog krajinskog dela (Radovan
Kova~evi}, “Ko je doneo odluku o evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).
Krivce je “u svom dvori{tu” potraìo i tada{nji vo|a opozicijske stranke Srpskog pokreta
obnove, Vuk Dra{kovi}, isti~u}i zapravo isklju~ivost Srba i njihovu odlu~nost u provedbi
odluke da svi Srbi moraju ìvjeti u jednoj dràvi. Njegov odgovor na pitanje novinara o
“krivici za pad Krajine i sudbinu srpskog stanovni{tva na tim prostorima”, jasno pokazuje
zbog ~ega je srpski narod u Hrvatskoj doìvio tragediju i tko je odgovoran za nju: Ve}
godinama u Srbiji se vi~e kako Krajina nikada ne}e ni pomi{ljati da ìvi igdje osim u velikoj
Srbiji. Ta nerealnost toliko je bila sna`na da je u{la u svijest i podsvijest velikog broja naroda. Krivi
su svi koji su hranili narod takvom opasnom iluzijom. Na drugoj strani, mi koji nismo mislili
tako, ispostavlja se da nismo bili u stanju objasniti narodu da je u velikoj zabludi. Zato {to nismo
uspjeli re}i narodu na vrijeme {to ga ~eka i sami smo krivi (“Gurat }u na svaka vrata”, Vreme,
21. 08. 1995.).
U srbijanskom tisku opisane su i okolnosti u kojima je donijeta odluka o evakuaciji, te
na~in na koji je stanovni{tvo obavije{teno u njoj. Tako se u reportaì Milorada Bo{njaka,
novinara raspore|enoga u “Dràvni informativni pul RSK” (od 10. lipnja 1993.), navodi da
se 4. kolovoza 1995. oko 12 sati u Domu vojske u Kninu zapovjednik snaga UN-a u sektoru
Jug Alain Forand sastao s vojnim i politi~kim du`nosnicima tzv. RSK “pukovnikom Kostom
Novakovi}em – pomo}nikom komandanta SVK, pukovnikom Milanom Trgov~evi}em –
{efom vojnog pregovara~kog tima SVK, Mladenom Kalapa}em – oficirom za vezu s
Unproforom i Savom [trbcem – sekretarom vlade”, te da se “istodobno u trajnom zasjedanju
nalazio Vrhovni savet odbrane RSK, koji su ~inili predsjednik RSK Milan Marti}, predsjednik
Vlade Milan Babi} (tada se nalazio u Beogradu), zapovjednik SVK Mile Mrk{i}, ministar
13
unutra{njih poslova To{o Paji} (tada je bio na Kordunu) i ministar obrane Milan [uput (tada
je bio u Korenici)”. Autor potom navodi da je oko 19 sati pukovnik Novakovi} obavijestio
novinare da je nare|ena evakuacija G[ SVK i vladinih institucija u li~ki gradi} Srb, te da je u
dogovoru izme|u Novakovi}a i novinara odlu~eno da stanovni{tvo o tome obavijeste kuriri
Civilne za{tite, “jer se nije èlelo da Hrvati u eteru Radio Knina slu{aju obrazloènje
naredbe”. Pri tome citira dio teksta obrazloènja naredbe: Evakuacija se vr{i iz preventivnih,
bezbednosnih razloga. A, i borcima na frontu bi}e lak{e, kad budu znali da su njihovi najmiliji
na sigurnim mjestima u Srbu i Donjem Lapcu (Milorad Bo{njak, “Tvrdoglavost i naiva”,
Ve~ernje novosti, 22. VIII. 1995.).
Prema tome, i rasprave u srbijanskom tisku, posebice izjave du`nosnika tzv. RSK, pokazuju
koliko su optu`be da je HV u Oluji provela “etni~ko ~i{}enje”, a da je hrvatsko vodstvo
odgovorno za odlazak Srba iz Hrvatske, neuvjerljive i s povijesnog gledi{ta neutemeljene. No,
s obzirom na spomenuto, rasprava o evakuaciji sada se uglavnom prebacuje na pitanja je li
ona bila “unaprijed smi{ljena i s nekim dogovorena” (misli se na navodni “dogovor Tu|manMilo{evi}”) ili je posljedica vojne situacije, odnosno procjene vojnoga i politi~kog
zapovjedni{tva SVK da se “ne mogu oduprijeti Hrvatskoj vojsci”, pa je takav, svojevrstan
strate{ki potez poduzet u nadi da }e evakuacija civila s podru~ja oko Knina omogu}iti
koncentriraniju borbu pripadnika SVK. Primjerice, u knjizi Hrvatskog helsin{kog odbora
(HHO) za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija ’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001., str. 13,
14, 21, 23 itd.) navode se primjeri koji pokazuju da je povla~enje civilnog stanovni{tva iz tzv.
RSK zapo~elo i prije po~etka Oluje, te da su se civili morali povla~iti i pod prijetnjom smrti
od svojih sunarodnjaka, ali se u tekstu uglavnom sugerira da je povla~enje rezultat unaprijed
planiranoga scenarija (navodnog dogovora izme|u Tu|mana i Milo{evi}a). Uz to {to su takve
sugestije znanstveno neutemeljene, u tekstu se navodi da je za odlazak pobunjenih Srba iz
Hrvatske odgovorno i hrvatsko vodstvo, navode}i da “izjave i poruke hrvatskih ~elnika,
posebice Tu|mana i pokojnoga [u{ka nisu ulijevale nadu u mogu}nost dostojanstvenog i
~asnog poraza, bilo mirnom reintegracijom ili sklapanjem kakva drugog sporazuma” (HHO,
Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 21). Da takvi navodi nisu korektni i objektivni, odnosno
da, s obzirom na stav i postupke politi~kog vodstva pobunjenih Srba, mogu}nost mirne
reintegracije nije bila realna, najbolje pokazuje sudbina tzv. Plana Z-4, kojega vodstvo
pobunjenih Srba nije uzelo ni u razmatranje.
Povijesna je ~injenica da izjave za javnost predsjednika RH F. Tu|mana i ministra obrane
RH G. [u{ka nisu utjecale na odluku pobunjenih Srba u Hrvatskoj da odbiju “Plan Z-4”, te
da je njihovo vodstvo odlu~no odbijalo svaki prijedlog o reintegraciji okupiranoga hrvatskog
teritorija, odnosno tzv. RSK, u ustavno-pravni poredak RH, ma koliko on bio povoljan i u
postoje}im okolnostima me|unarodno priznatih granica RH zapravo maksimalisti~ki.
Uostalom, i u srbijanskom tisku je nakon Oluje prevladavalo mi{ljenje da je “Plan Z-4”
trebalo prihvatiti. Primjerice, u jednom od ~lanaka u kojem se analizira “Plan Z-4”, navedeno
je da se Srbima, izme|u ostaloga, nudila vlastita zastava, grb, valuta, policijske snage, {to je
prema autorovu mi{ljenju predstavljalo maksimum koji je trebalo prihvatiti, s obzirom na
~injenicu da Zapad nikad ne bi me|unarodno priznao “RSK” (“Za{to zvona ne zvone”,
Vojska, br. 159, 24. 8. 1995., 12).
Osim komentara da je “Plan Z-4” bio “plan poslednje {anse” koji je Srbima omogu}avao
da postignu maksimum s obzirom na ~injenicu “da Zapad RSK nikada ne bi me|unarodno
priznao”, u srbijanskom tisku navodi se da su odbijanju plana i “podgrejavanju” nerealnih
14
ambicija tzv. RSK “kumovali” i mnogi politi~ki faktori u Beogradu. Tako se navode izjave
Borisava Jovi}a da je “Krajina dovoljno vojni~ki jaka da se odupre eventualnom napadu
hrvatske vojske” i Vojislava [e{elja “da je Plan Z-4 potpuno neprihvatljiv”, ali i mi{ljenje
Zorana \in|i}a: înjenica da srpski narod u RSK ne prihvata plan upu}uje nas na to da ga ni
mi ne podrìmo. Zanimljivo je da se u istom komentaru kao najdosljedniji zagovaratelj “Plana
Z-4” navodi Vuk Dra{kovi} (Miljenko Pe{i}, “Da li je propu{tena istorijska {ansa”, Politika,
8. VIII. 1995.), koji ga je o~ito shva}ao kao neizbje`nu realnost, jer njegov nedugo prije toga
izre~en stav da bi Bosna i Hercegovina s 85% teritorija trebala u}i u konfederaciju sa Srbijom
i Crnom Gorom pokazuje da se nije odrekao ideje o stvaranju velike srpske dràve: Kada
kaèm da prihvatam plan Kontakt grupe kao osnovu za dalje pregovore, ja nipo{to ne kaèm da
49% Bosne i Hercegovine bude srpsko, a ostalo ne bude srpsko. Taman posla! Da mirovni plan
kaè i da je 60% Bosne srpsko, a ostalo nesrpsko, ja bih rekao da sam protiv (“I dalje za veliku
Srbiju”, Intervju, 21.VII.1995., 12-13).
Nasuprot neargumentiranog mi{ljenja da je odlazak Srba iz Hrvatske tijekom Oluje
uzrokovan “dogovorom Milo{evi}-Tu|man”, u raznim ra{~lambama Oluje vojni stru~njaci
evakuaciju civila iz tzv. RSK tuma~e potezom kojim se poku{ao sprije~iti poraz SVK,
odnosno potezom koji je bio uvjetovan stanjem na boji{tu i nagovje{tajem potpunog vojnog
poraza. Primjerice, u ra{~lambi CIA-e o Oluji navodi se da je samo Kninu nare|ena
evakuacija, a ne i sektoru Sjever, s namjerom da se omogu}i snagama 7. korpusa SVK
koncentriranje na borbu, te da su zapovjednici SVK ipak bili primorani na izbor – povla~enje
ili uni{tenje svojih snaga (Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict,
1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis,
Washington, DC 20505, May 2002., poglavlje 89, str. 371-372, 375).
U spomenutoj ra{~lambi (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374) navodi se da “nisu
istinite tvrdnje da su biv{i ~asnici ameri~ke vojske trenirali HV (odnosno planirali Oluju) ili
da je NATO podupro hrvatsku ofenzivu ili da je Milo{evi} poslao generala Mrk{i}a u RSK s
ciljem pripreme povla~enja vojske i stanovni{tva te da se SVK nije ozbiljno borila, ve} se samo
povukla ~im je po~eo napad HV-a ili da je Beograd izdao RSK”, kako u svojoj knjizi tvrdi
general SVK M. Sekuli}. Nasuprot tome isti~e se da je “zadivljuju}a pobjeda HV-a po~ivala
s jedne strane na pobolj{anjima u strukturi snaga i doktrini pred operaciju, a s druge strane,
da je uspjeh postignut ~injenicom da su HV i 5. korpus ABiH prodrli u klju~ne srpske
poloàje, otvoriv{i ih i dobro iskoristiv{i tijekom operacije, ~ime su slomili obrambeni sustav
SVK”. Dakle, isti~e se da je temelj Oluje bilo pobolj{anje u doktrini i strukturi snaga HV-a,
koje se provodilo od 1993., jer su ta profesionalna pobolj{anja pove}ala mogu}nosti HV-a u
planiranju i organiziranju operacije dojmljive veli~ine i sloènosti, kao i mogu}nosti izvo|enja
operacija brzinskih proboja kojima bi mogli prodrijeti duboko iza neprijateljske obrane.
Dakako, spominje se i da doktrina sama po sebi nije donijela pobjedu, ve} je morala biti i
dosljedno provedena na terenu. No, budu}i da tijekom Oluje Hrvatska vojska nije niti
odmah, niti posvuda bila uspje{na u planiranim napadima, drì se da uspjeh vi{e leì u
postizanju proboja na klju~nim mjestima, koji su dodatno pomognuti ometanjem
zapovjednih sustava SVK, te da je sve to zajedni~ki potkopalo obrambeni sustav SVK kao
cjeline i prouzrokovalo njezin raspad. Kao preduvjet uspje{nom zavr{etku Oluje, odnosno kao
“prva i najo~itija kriti~na pojedina~na akcija” navodi se dugotrajno napredovanje HV-a
Dinarom i Livanjskim poljem, kojim se do{lo do izvrsnih poloàja za brzi i izravni napad na
Knin, zaobilaènjem glavnih obrambenih poloàja SVK ju`no od grada. Drì se da je
15
osvajanjem Bosanskoga Grahova Hrvatska vojska zape~atila sudbinu Knina i prije nego {to je
sama Oluja krenula (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374-375). Da je gubitak B.
Grahova i napad HV-a iz tog pravca na Knin bio veliko iznena|enje za vodstvo SVK pokazuje
i njihova “Procjena ugroènosti i mogu}nosti za za{titu i spasavanje”, izra|ena u Kninu u
travnju 1995. godine. Naime, u navo|enju mogu}ih pravaca djelovanja HV-a prema Kninu
u njoj se spominju zadarski, splitski (Mu}), {ibenski i sinjski pravac, a mogu}nost napada
hrvatskih snaga s kninske Dinare vodstvu pobunjenih Srba o~ito nije bila ni u primisli (vidi
Prilog 3 ove knjige, dokument br. 10).
Jednako tako, u ra{~lambi CIA-e navodi se da su borbeni uspjesi HV-a i ABiH ubrzani i
strukturalnim nedostacima SVK, za koje su ~asnici HV-a znali i izra~unali kako ih iskoristiti.
Isti~e se da najve}i problem SVK nije bio nevoljnost ili nespremnost za borbu, ve} ~injenica
da ih je bilo premalo, te da je taj problem prepoznat kad je doveden general Mrk{i} kako bi
preustrojio obrambene formacije i uspostavio bolju i ve}u pokretnu pri~uvnu snagu.
Primje}uje se da su se “kraji{ki Srbi dobro borili tijekom napada u susjednoj dràvi, u bitkama
kod Biha}a, da je u Oluji velik broj formacija SVK uspijevao odolijevati frontalnim napadima
snaga HV-a i zadràti svoje poloàje, no da Glavni stoèr SVK i zapovjednici jedinica nisu
imali dovoljno borbenih formacija za odràvanje pokretnosti i dubine potrebne za zadràvanje
prodora HV-a. Kao primjer navodi se da nakon nadiranja HV-a kroz stati~nu obranu SVK
kod Knina, 7. korpus SVK nije imao niti jednu pri~uvnu jedinicu na raspolaganju za
odupiranje i sprje~avanje pada grada, te da je jedina neraspore|ena jedinica bila skrpana od
komadi}a izvu~enih iz brigada u njegovom sastavu. Jednako tako, kao primjer navodi se da
je nedostatak rezervi za ublaàvanje napada s boka uzrokovao i izvla~enje dobro branjenog
dijela ju`no od Karlovca, te da je ~vrsta obrana Petrinje pokleknula kad su rezerve na koje je
ra~unala bile raspore|ene drugdje (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 375).
Dakako, o razlozima vojnog sloma tzv. RSK raspravljalo se i u srbijanskom tisku. U jednoj
od ra{~lambi uzroka poraza SVK dvojica neimenovanih generala jugoslavenske vojske
usuglasili su se da je od samog po~etka u organizaciji obrane tzv. RSK i ustroju njezine vojske
u~injeno mnogo propusta, a u prilog tome spominju:
– manjak “discipline, srca i pameti” i ~injenicu da je moral vojske “razoren saznanjima da se
jedni stalno bogate, dok drugi tavore u rovovima ... dok samo sirotinja ratuje”;
– zna~ajno naprezanje stanovni{tva u obrambenim zadacima, kao i nerazmjeran omjer
aktivnoga i rezervnoga sastava u korist aktivnoga, uz napomenu da je od ukupno 50.000
vojnika, ~ak 38.000 bilo u aktivnom sastavu;3
– sukobi u dràvnom vrhu i ~este smjene u zapovjednom kadru vojske i u korpusima, koje
nisu imale u~inka u pobolj{anju obrane;
– izrazito negativan u~inak raznih linija zapovijedanja, ponajprije jedinica MUP-a za
specijalne namjene koje su ~esto “prekora~ivale ovla{}enja, kontrolirale vojsku i maltretirale
oficire”;
– razni nedisciplinirani dobrovolja~ki paravojni sastavi sa “samozvanim vojvodama”, koji se
nisu htjeli pod~initi zajedni~kom zapovjedni{tvu.
Uz opasku da mu je posao bio utoliko oteàn {to je “dobio natrag petnaestak hiljada
mobilisanih izbeglica”, primje}uju da zna~ajan pomak u organizaciji vojske nije u~inio ni
3
Kad je rije~ o broju vojnika SVK, zanimljivo je da se u prijedlogu “Plana upotrebe SVK”, napravljenom
po~etkom 1995., navodi broj od 69.000 mogu}ih pripadnika SVK – “po varijanti da SVK izvodi obranu bez ve}eg
oslonca na Vojsku Jugoslavije i Vojsku Republike Srpske”. Vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 18.
16
Mile Mrk{i} – “oficir elitne jedinice Vojske Jugoslavije”, od kojeg se o~ekivalo da ustroji gotove
snage za brze intervencije, spremne za udare po dubini i za “rasecanje hrvatske teritorije”.
Zaklju~uje se da je “SVK i po ljudstvu i po tehnici bila inferiorna u odnosu na agresora”, no,
isto tako, da se u javnosti uo~i napada baratalo pretjeranim podacima o snazi HV-a, te da je
tako u samom narodu stvorena panika – “idu usta{e i kolju” i sli~no. Pri tome upozoravaju i
na “pogre{no uverenje” da se Knin brani u Beogradu (Radovan Pavlovi}, “Uzroci vojnog
poraza Krajine – Serije propusta u organizaciji vojske RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).
Uzroke poraza komentirao je i Dragan Vasiljkovi} – “kapetan Dragan”. Razo~aran
ishodom cjelokupne situacije, izrazito negativno odredio se prema “konstantnom” lo{em
utjecaju srpskih mitova zbog ~ega “Srbima od Kosovskog boja nije palo na pamet priznati
poraz i gdje se neprestano traì novi Vuk Brankovi}”. Prema njegovom mi{ljenju i iskustvu
ste~enom u ~etiri godine ratovanja i obu~avanja, do poraza je dovela nebriga za vojsku, vojna
i dràvna neorganiziranost i zanemarivanje osnovnih vojnih potreba, poput hrane i opreme
{to je u kona~nici prouzro~ilo nepripremljenost vojske. Tvrdi kako je u “Krajini od po~etka
do poslednjeg dana vladalo op{te rasulo.” Obja{njavaju}i razlog napu{tanja tzv. RSK prije
napada hrvatskih snaga kazao je da se vikend uo~i napada nalazio u Kninu u razgovoru s
patrijarhom Pavlom, Milanom Marti}em, Milom Mrk{i}em i Ratkom Mladi}em koji je tada
uvjeravao prisutne da }e “njegova vojska braniti svaki pedalj RSK”. Budu}i da se padom B.
Grahova hrvatskim snagama otvorio put prema Kninu, on tvrdi da je predloìo protuudare
prema [ibeniku i Zadru, ~emu se pesimisti~no usprotivio general Du{an Lon~ar. Prema
tvrdnji Vasiljkovi}a, pesimisti~an stav jednog od zapovjednika i ~injenica da nije mogao
krenuti sam s tek 60 obu~enih ljudi, vode}i ih u smrt, dovele su do njegova napu{tanja
Knina.4 Uz to, u razgovoru je navedeno da je kapetan Dragan na podru~ju tzv. RSK boravio
vi{e od ~etiri godine, od 4. travnja 1991. do 31. srpnja 1995., da je po dolasku u Knin 1991.,
unato~ nesklonosti Milana Babi}a, koji je “od Krajine hteo da stvori svoje carstvo”, u red
doveo poligone za obuku u Golubi}u kraj Knina, te da je u prva tri mjeseca uspje{no obu~io
1200 ljudi, a da mu je u ustroju obu~nog centra pomagao kolega iz britanske padobranske
regimente, kojega su prozvali Marko (Dijana Dimitrovska, “Politika oborila Krajinu”,
Ve~ernje novosti, 29. VIII. 1995.).
O razlozima pada tzv. RSK, ali i o ulozi jugoslavenske vojske i Jugoslavije u pobuni Srba u
Hrvatskoj, te o odnosu kraji{kog vodstva prema Beogradu, govori i ~lanak Miroslava
Lazanskog pod naslovom “Strategija ’lako }emo’”, u kojem je procijenjeno da se “isto~na
Slavonija i Baranja ne mogu obraniti bez za{tite Jugoslavije, ba{ kao {to je bilo jasno jo{ 1991.
godine da se Krajina bez Jugoslavije ne}e mo}i sa~uvati”. Autor je naglasio da “vojska RH
1995. godine nije ona vojska iz 1991. godine”, te da je “~etiri godine postojanja RSK Zagreb
iskoristio stvoriv{i profesionalnu vojsku od 75.000 pripadnika, svrstanih u osam brigada i vi{e
samostalnih bataljuna sa {irokom komponentom od jo{ 140.000 pripadnika domobranskih
snaga”. Lazanski dalje navodi da je Zagreb sebi “osigurao vojni budèt od 5,6 milijardi
ameri~kih dolara, a da ukupan vojni budèt RSK, RS i SRJ ne prelazi iznos od 1,3 milijarde
dolara” (“Strategija ’lako }emo’”, Nin, br. 2328, 11. 8. 1995., 16-17).
S obzirom na spomenuto, kao zaklju~ak ra{~lambi u srbijanskom tisku o razlozima poraza
SVK u Oluji moè se citirati re~enica iz ~asopisa Nin: Rat dobija vrhunska organizacija, stega
4
Nasuprot njegovoj izjavi, u dnevnom izvje{}u “Odeljenja bezbednosti G[ SVK” od 3. kolovoza 1995. navodi se
da je “Kapetan Dragan demonstrativno napustio Krajinu, jer se komandant SVK nije sloìo s njegovim zahtjevom
da bude komandant 92. mtbr. u 7. K. SVK” (vidi Prilozi 3 ove knjige, dokument br. 21).
17
i upravljanje narodom, a Hrvati su sve to ostvarili za ove ~etiri godine (“Hrvatska ne}e napustiti
Baranju i isto~nu Slavoniju”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995.).
Mnogo se raspravljalo i o razlozima izostanka sna`ne pomo}i VRS i VJ, odnosno njihova
napada na RH nakon po~etka Oluje. Iako neki u tome vide potvrdu navodnog dogovora
Tu|man-Milo{evi} o preseljenju stanovni{tva, vjerojatnijim se ~ini zaklju~ak da se vojne snage
Republike Srpske i SR Jugoslavije tada nisu mogle zna~ajnije angaìrati u napadu na RH.
Tako se u ra{~lambi CIA-e o Oluji zaklju~uje da je problem 1995. bio taj {to je Glavni stoèr
SVK ra~unao, kao i uvijek, na vojsku bosanskih Srba i Jugoslavije, kao strate{ku pri~uvu, koja
je za vrijeme Oluje ostala nedostupna. Drì se da bi Vojska Republike Srpske uvijek rado
ispunila tu ulogu, no da je Glavni stoèr VRS i sam imao problema s manjkom jedinica koje
su mu trebale zbog napada jedinica ABiH diljem Bosne, odnosno da vojna situacija u Bosni
nije dozvoljavala bosanskim Srbima pruànje bilo kakve vojne pomo}i, osim ponekih
protunapada na podru~ju Grahova i Biha}a (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376).
Osvrt na rat u BiH 1995. govori u prilog opravdanosti takvog zaklju~ka. Naime, u
spomenutoj ra{~lambi CIA-e navodi se da je prema naputku vojnoga vrha Republike Srpske
od 8. oùjka 1995., Vojska Republike Srpske (VRS) u 1995. planirala nekoliko ofenzivnih
operacija (“Sarajevo ’95.”, “Spre~a ’95.”, “Sadejstvo ’95.”, “Lukavac ’95.”, “Zvijezda ’95.”),
kojima je trebala zauzeti velik dio teritorija sjeverno od Tuzle, podru~ja planina Igman i
Bjela{nica, pro{iriti posavski koridor i otkloniti prijetnju Doboju, izvr{iti pritisak na enklave
@epu i Srebrenicu i zauzeti ih ako se UN povu~e, smanjiti enklavu Gora`de na podru~je od
3 km oko samog grada, a trebalo je isplanirati i dvije akcije kojima bi se probio put kroz
dolinu rijeke Neretve sve do mora u blizini Dubrovnika (Balkan Battlegrounds, poglavlje 73,
str. 289-290). Ovi vrlo ambiciozni planovi za VRS pokazuju da je srpska politika vojnim
putem èljela natjerati muslimansko i hrvatsko vodstvo, a time i me|unarodnu zajednicu na
priznavanje ~injeni~nog stanja na terenu, koje je obilato bilo u korist “srpske stvari”.
Me|utim, ti planovi bili su daleko od tada{njih stvarnih mogu}nosti VRS, jer je promjena
u odnosu snaga ABiH i VRS, koja se po~ela primje}ivati 1994., u 1995. bila o~ita (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303), tako da se, umjesto osvajanja, VRS morala braniti
od reorganizirane Armije BiH.5 Uz to, VRS se morala braniti i od napada hrvatskih snaga na
5
Primjerice, ABiH je 20. oùjka 1995. poduzela proljetne ofenzive na radio-oda{ilja~e pod srpskom kontrolom
na planini Vla{i} kraj Travnika (akcija “Domet 1”) i Stolice na planini Majevici isto~no od Tuzle, a èstoke borbe
vo|ene su i na planini Treskavici. U prvom napadu ABiH je ostvarila veliku pobjedu, u drugom je pretrpjela veliki
poraz, a usprkos tome {to je u oba napada pretrpjela znatne gubitke, vojni promatra~i UN-a primijetili su o~ita
pobolj{anja u opremi, planiranju, organizaciji i izvedbi napada ABiH, te izvijestili kako bosanski vojnik sada
raspolaè primjerenim osobnim oru`jem i streljivom, za{titnim (“pancirnim”) prslukom, kacigama i radio
komunikacijskim ure|ajem. Jednako tako, neuspjeh srpske napadne akcije “Sadejstvo ’95.” u travnju 1995. s
ciljem pro{irenja koridora kod Boderi{ta, 8 km ju`no od Br~kog, koji su branile snage ABiH i 108. brigade
Hrvatskog vije}a obrane (HVO), pokazuje da usprkos nadmo}i u oklopni{tvu, topni{tvu i ostalom te{kom oru`ju,
VRS vi{e nije bila u stanju probiti se kroz protivni~ku obranu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303).
Dakako, VRS se morala spremati i za obranu od dugo najavljivane ofenzive ABiH za oslobo|enje Sarajeva, koja
je zapo~ela sredinom lipnja 1995.; premda nije uspjela i premda je ABiH imala iznimno velike gubitke u svojim
redovima, spomenuta ofenziva vezala je znatne snage VRS, koje zbog toga nisu mogle biti upotrijebljene na
drugim boji{tima, a i VRS je tako|er pretrpjela velike gubitke (poglavlje 80, str. 307-314). Od sije~nja 1995.
posebice intenzivni bili su sukobi u biha}koj enklavi, gdje se 5. korpus Armije BiH, potpomognut 101.
pukovnijom HVO-a i logisti~kom potporom koja je dolazila iz Hrvatske, aktivnom obranom ìlavo suprotstavljao
nadmo}nijim snagama bosanskih i hrvatskih Srba, te postrojbama specijalnih snaga iz Srbije. Akcije 5. korpusa
ABiH “Una ’95.” i “Zora ’95.” poduzete u svibnju 1995., te akcija “Trokut 1” u lipnju 1995. govore tome u prilog
(Balkan Battlegrounds, poglavlja 74, 75, 79).
18
Livanjskom polju i na planini Dinari. Nakon uspje{no izvedene akcije “Cincar” i osloba|anja
Kupresa po~etkom studenoga 1994., hrvatske snage su na Dinari nizom akcija i operacija
po~ele nagrizati ~vrste poloàje VRS (“Zima ’94.”, “Skok 1” i “Skok 2”), da bi operacijom
“Ljeto ’95.” u{le u Bosansko Grahovo i Glamo~ i otvorile put prema Kninu (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 88, str. 364-365). U me|uvremenu je operacijom Bljesak oslobo|ena
i zapadna Slavonija, a nemo} SVK, ali i VRS koja nije do{la u pomo} suborcima u Hrvatskoj,
o~itovala se u osvetni~kom, no kukavi~kom i teroristi~kom napadu raketama tipa “orkan” s
kazetnim bombama na hrvatske gradove, na koji Hrvatska nije odgovorila (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 77, str. 296-298).6
Dakle, zbog toga {to su bile prerastegnute i preoptere}ene, snage VRS nisu mogle
zna~ajnije pomo}i SVK ni u Bljesku. A potom je neuspjeh u poduzetoj osvetni~koj ofenzivi
VRS (“Plamen ’95.”; Hrvati su je prozvali “Osveta”) na Ora{je (od 5. svibnja do 10. lipnja
1995.), koje su branile snage HVO-a, zorno potvrdio pad sposobnosti VRS u odnosu na prve
godine rata. Naime, iako su u napadu kori{tene oklopne i elitne pje{a~ke jedinice kao
predvodnice napada, dakako uz iznimno jaku vatrenu podr{ku, srpska vojska nije uspjela
ostvariti zadane ciljeve jer je za razliku od 1992. i 1993. sada napadala dobro organiziranog
protivnika, podrànoga znatno ve}om vatrenom potporom nego prija{njih godina (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298-299).
Ipak, imenovanjem general-potpukovnika Mile Mrk{i}a 16. svibnja 1995. zapovjednikom
SVK i njezinom reorganizacijom, odnosno ustrojavanjem Korpusa specijalnih jedinica SVK,
~inilo se da je pad Biha}a u srpske ruke u srpnju 1995. bio neminovan, jer je tada zapo~ela
sudbonosna ofenziva Srba na Biha} – akcija “Ma~ ’95”.7 Nakon strate{ke dvojbe treba li prvo
slomiti 5. korpus ABiH ili hrvatske snage na Dinari, srpske snage su 19. srpnja 1995. ipak
krenule u napad na biha}ku enklavu i u bici za Cazin od 19. do 26. srpnja 1995. dovele 5.
korpus ABiH na rub poraza. Zapovjednik 5. korpusa ABiH general Atif Dudakovi} ovu
ofenzivu SVK kasnije je opisao kao svoje najteè trenutke u ratu, a dramati~nost situacije, u
kojoj bi pad Biha}a Srbima osigurao iznimnu strate{ku prednost u odnosu na HV i izazvao
novu ogromnu humanitarnu katastrofu, potvrdit }e svaka objektivna ra{~lamba.8
Me|utim, nakon Splitskog sporazuma od 22. srpnja 1995. izme|u predsjednika RH
Franje Tu|mana i predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a te predsjednika
Federacije BiH Kre{imira Zubaka i predsjednika Vlade BiH Harisa Silajdì}a, hrvatske snage
pokrenule su akciju “Ljeto ’95.” i osloba|anjem Bosanskoga Grahova i Glamo~a u Bosni i
Hercegovini, kao i mobilizacijom i raspore|ivanjem svojih snaga, natjerale su srpsku vojsku
da Biha} stavi u drugi plan i suo~i se s prijetnjom hrvatskoga strate{kog napada na RSK, koji
je prijetio sudbonosnim promjenama na rati{tu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).
Prema tome, zauzimanje enklava Srebrenice i @epe bilo je zapravo jedino ispunjenje plana
6
Autor komentara u spomenutoj ra{~lambi CIA-e primje}uje da je “predsjednik Tu|man pokazao neobi~nu
suzdrànost i nije naredio napade iz osvete na Srbe” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298).
7
U ra{~lambi CIA-e posebno se nagla{ava kako je Vojska Jugoslavije “u Krajinu poslala i odre|en broj veterana,
biv{ih ~asnika JNA (odnosno, tada ~asnika Vojske Jugoslavije), kako bi pomogli u provo|enju promjena,
izanalizirali strate{ku i takti~ko-operacijsku situaciju SVK, te oja~ali obranu, donijev{i sa sobom i dodatnu opremu
za SVK, kojom su trebali opremiti nove snage mobilne rezerve” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).
8
U ra{~lambi CIA-e procjenjuje se da je u ofenzivi SVK tada bilo prisutno oko 500 specijalnih operativaca Vojske
Jugoslavije, srpske Slu`be dràvne bezbednosti i Arkanove Srpske dobrovolja~ke garde, uz dodatno poja~anje ljudi
iz Korpusa specijalnih jedinica Vojske Jugoslavije, koji su trebali osigurati udarne jedinice i vojno vodstvo tijekom
napada Korpusa specijalnih jedinica Srpske vojske Krajine (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).
19
VRS navedenoga u oùjku 1995., no i ono je ubrzo neutralizirano gubitkom Bosanskoga
Grahova i Glamo~a. U takvom stanju – rastrgana i rastegnuta, te dobro na~etoga morala,
VRS je do~ekala hrvatsku vojno-redarstvenu operaciju Oluja, pa i ovaj kratki osvrt na rat u
BiH 1995. pokazuje za{to tzv. RSK, odnosno njezina vojska, u Oluji nije dobila o~ekivanu
vojnu pomo} od bosanskih Srba, odnosno VRS.
U komentaru CIA-e o razlozima nedolaska Vojske Jugoslavije i navodnoj izdaji Srbije
navodi se da “ne stoje tvrdnje generala SVK Milisava Sekuli}a da su Milo{evi}eve odluke
dono{ene s ciljem predaje RSK, jer je za ve}inu njih postojao dobar razlog”. Tako se, uz
podsje}anje da je samo Kninu nare|ena evakuacija, a ne i sektoru Sjever, isti~e da je Vojska
Jugoslavije upravo uz Milo{evi}ev blagoslov ve} po~ela (zapravo nastavila) opremati SVK i
slati joj ~asnike za u~vr{}ivanje jedinica, kao i neke specijalne postrojbe. Navodi se da je
“slanje jedinica Vojske Jugoslavije bilo po svemu sude}i vi{e nego {to je Milo{evi} bio voljan
napraviti za spas RSK, ali da je ~ak i imao volju, brzina kojom je HV napala i okruìla RSK
ostavila je jako malo vremena Vojsci Jugoslavije za slanje dovoljnog broja snaga u pomo}”.
Primje}uje se da je Oluja izazvala mobiliziranje i slanje velikog broja oklopni{tva, topni{tva i
pje{a{tva na granicu s isto~nom Slavonijom, kao upozorenje Zagrebu, no da bi se “odbila ili
usporila ofenziva HV-a situacija je zahtijevala ogromnu ofenzivu izvan RSK i uz potporu
Vojske Jugoslavije”. Mi{ljenje analiti~ara CIA-e je da “~ak i ako se izostanak Milo{evi}eve
naredbe o slanju Vojske Jugoslavije moè protuma~iti kao znak njegove ravnodu{nosti ili
barem nesuosje}anja sa sudbinom RSK, to ne zna~i da je Milo{evi} èlio pad RSK, jer je
koristio svoj osobni utjecaj i slao prili~no mnogo sredstava iz Jugoslavije kako bi pomogao
uzdizanju RSK, a povrh toga kraji{kim Srbima je za pomo} u obrani nastavio slati i ~asnike i
opremu Vojske Jugoslavije i nakon 1991. godine”. No, zaklju~uje se da je o~ito postojala
granica koju nije èlio (ili smio?) prije}i, ako bi time Jugoslaviji bile produljene ili pak na
postoje}e jo{ nadodane sankcije sa Zapada, ili bi se pove}ali vojni tro{kovi. S obzirom na to
da je Zapad svoju pa`nju sve vi{e posve}ivao doga|ajima u mjestima poput Srebrenice i
Biha}a, moè se pretpostaviti da je Milo{evi} napokon dosegnuo tu granicu (Balkan
Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376).
Dakako, to {to Vojska Jugoslavije nije izravno pokrenuta u obranu “Krajine” izazvalo je
veliku reakciju u srpskoj javnosti. No, takav razvoj doga|aja nije bio iznena|enje za one koji
su bili zaduèni za obranu tzv. RSK. Naime, ve} po~etkom 1995. u izradi prijedloga novoga
“Plana obrane RSK” ukazano je da u “sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se u
slu~aju agresije na RSK planira uporaba, kako VJ, tako i delova VRS” (vidi Prilog 1 u ovoj
knjizi, dokument br. 18). Jednako tako, ve} se u srbijanskom tisku u srpnju 1995.
primje}ivalo da, pritisnuta me|unarodnim gospodarskim sankcijama, SR Jugoslavija vi{e nije
mogla u dovoljnoj mjeri, niti gospodarski niti vojno, pomagati prekodrinske Srbe, te da su
upravo me|unarodne sankcije prisilile Slobodana Milo{evi}a da poku{a promijeniti svoju
dotada{nju politiku nude}i se kao posrednik u pregovorima za mir na Balkanu. Primjerice, u
intervjuu Timesu Milo{evi} je izjavio da }e skidanjem sankcija Jugoslavija osobno privesti
bosanske Srbe za pregovara~ki stol, dodaju}i “da }e u roku od {est meseci dovesti razuman
mir u tom delu zemlje” (“Poruka iz Srbije”, Nin, br. 2327, 14. 7. 1995.,13-14).
Dakle, ~ini se da otvorena vojna intervencija u Hrvatskoj nije bila prihvatljiva za Milo{evi}a,
jer bi njome izravno ugrozio svoj pregovara~ki status i mogu}nost ukidanja sankcija Jugoslaviji.
No, unato~ tome, ~ini se da je Jugoslavija krajinskom vodstvu obe}ala vojnu pomo} i
diplomatski pritisak na Hrvatsku. Naime, tada{nji ~lan Jugoslavenskog Vrhovnog savjeta
20
obrane Momir Bulatovi} navodi da je s izvanredne sjednice odràne 4. kolovoza 1995. u 17
sati na zapovjednom mjestu u Dobanovcima, nedaleko od Beograda, Vrhovni savjet poslao
telegram generalu Mrk{i}u, ohrabruju}i ga da organizira ~vrst otpor najmanje jo{ dva dana,
nakon ~ega bi Jugoslavija bila u mogu}nosti pomo}i mu svim raspoloìvim sredstvima (M.
Bulatovi}, Pravila }utanja: Istiniti politi~ki triler sa poznatim zavr{etkom, Beograd, 2004., str.
181-182; “Rat u Hrvatskoj, 1991.-1995.”, www.centerforhistory.net). Spominje se i da je
Milo{evi} prvog dana Oluje telefonom Marti}u poru~io da “Krajina” izdrì pet do {est dana
kako bi se Beogradu ostavilo prostora da djeluje (Milisav Sekuli}, Knin je pao u Beogradu, Bad
Vilbel 2001., 178.). U prilog tome govori i izjava biv{ega premijera “RSK” Gorana Hadì}a
nakon Oluje, koji je, uz vjeru u opstanak “RSK” na podru~ju Slavonije i Srijema i poruku da
se ne}e pomiriti s tim da “Krajine” vi{e nema, odgovorio na pitanje o mogu}em napadu
Hrvatske vojske: Ja sam siguran, da }e Srbija pomo}i ovom dijelu Krajine i imam sigurne
pokazatelje, koji sada nisu za novine. Sigurno bi pomogla i u onom dijelu Krajine, da su oni
uspjeli pruìti bar malo otpora (“Srbija }e pomo}i”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995., 17-19). I
tada{nji “pomo}nik ministra obrane RSK” Milan Milanovi} govorio je o organiziranosti i
spremnosti preostale vojske “RSK” da se brani, napominju}i da }e u slu~aju neke ve}e sile
o~ekivati pomo} Jugoslavije, te da se nikakvi planovi i akcije ne rade bez suglasnosti Beograda
(“Svi se boje Srbije”, Intervju, 22. 9. 1995., 6-7).
Opovrgavaju}i navode u srbijanskom tisku o vojnoj neopremljenosti i nedostatku
financijske potpore SVK, Borislav Mikeli} neizravno je potvrdio da je Jugoslavija pruàla
vojnu podr{ku tzv. RSK. Naime, on govori o znatnom naoruànju vojske “RSK” – o oru`ju
naslije|enom od JNA i kasnije pribavljenom oru`ju, napominju}i da se “zna da Vojska RSK
nije bila bez avijacije u Udbini, da nije bila bez raketnih sistema, da je imala nemali broj
tenkova, da ima protuavionsko oru|e, artiljeriju, da ima nemali broj projektila”. U prilog
tome navodi podatak da je “Hrvatska vojska zarobila oru`ja i municije od najmanje 700
milijuna njema~kih maraka, procjenjuju}i ukupnu vrijednost na milijardu njema~kih
maraka” (“Ko je prevario Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11). Dakako, izravnu
potvrdu pomo}i Jugoslavije tzv. RSK, odnosno SVK, pruàju brojni dokumenti. Primjerice,
u “vanrednom operativnom izvje{taju G[ SVK” upu}enom “predsedniku Republike Srbije
Slobodanu Milo{evi}u, predsedniku RSK Milanu Marti}u i na~elniku General{taba Vojske
Jugoslavije general pukovniku Mom~ilu Peri{i}u”, 11. lipnja 1995., spominje se “sveukupna
pomo} koju SR Jugoslavija {alje Srpskoj vojsci Krajine, pre svega mobilisanje i upu}ivanje u
Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih podru~ja”. U istom dokumentu, u 7. to~ki,
navodi se da je “u toku realizacija prijema materijalno tehni~kih sredstava od Vojske
Jugoslavije, odobrenih za potrebe Srpske vojske Krajine” (vidi Prilog 2 ove knjige, dokument
br. 26). Zapravo, zbog brojnih dokumenata koji to potvr|uju, danas nitko ozbiljan ne}e
negirati ~injenicu da je JNA, a potom VJ, otvoreno podràvala pobunu Srba u RH i ustroj
SVK, ~ak do te mjere da se moè govoriti o istoj vojsci. Da je to bilo op}epoznato, posebice
du`nosnicima tzv. RSK, svjedo~i izjava “potpredsjednika Vlade RSK” Stojana [panovi}a na
“zajedni~koj sjednici Vlade RS i Vlade RSK”, odrànoj 19. srpnja 1993. u Kninu: SVK je po
zvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije (vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 10).
îni se da je Milo{evi} shvatio da vojno ne}e mo}i ostvariti sve {to je bilo planirano, pa je
“politikom sporazuma”, za koju je zajedno s “krajinskim premijerom” Borislavom Mikeli}em
vjerovao da je tada bila najpovoljnija za Srbe u Hrvatskoj, nastojao zadràti ve} ostvareno,
odnosno osvojeno. No, smatraju}i Mikeli}a izdajnikom i suprotstavljaju}i se njegovoj politici,
21
vodstvo “Krajine” okrenulo se Palama. Na sjednici “Skup{tine RSK” u Kninu 29. svibnja
1995. Borislav Mikeli} je smijenjen, a dana je suglasnost na “odluku o dràvnom ujedinjenju
RSK i Republike Srpske”. Zbog toga je u intervjuu od 9. lipnja 1995. Borislav Mikeli} osudio
Milana Marti}a i Milana Babi}a za opstruiranje svakog poku{aja dogovora s Hrvatskom.
Obja{njavaju}i razloge zbog kojih je “protiv brzog, ishitrenog i nepromi{ljenog ujedinjenja”,
zapravo je istaknuo Milo{evi}ev plan kako da skine sankcije Jugoslaviji i ostvari krajnji cilj
velikosrpske politike – ujedinjenje srpskih zemalja u jednu dràvu: Tu pre svega mislim na
skidanje sankcija SR Jugoslaviji i prihvatanje plana Kontakt grupe od strane rukovodstva sa Pala.
Tad bi SR Jugoslavija mogla da u|e u konfederaciju ili federalni odnos s Republikom Srpskom, a
onda bi se RS Krajina oslonila na takav oblik ure|enja (“Jesam Milo{evi}ev ~ovek”, Intervju, br.
362, 9. 6. 1995., 15). U beogradskim Ve~ernjim novostima kasnije je, u ~lanku u kojem se
zbog udaljavanja od Beograda i sprege s bosanskim Srbima kritizira politika “krajinskog
vodstva”, kao potvrda da su bosanski i hrvatski Srbi provodili politiku {to brèg me|usobnog
ujedinjenja, predo~ena Odluka o dràvnom ujedinjenju RSK i RS, dokument pripremljen za
najavljenu, ali zbog Oluje neodrànu sjednicu skup{tina RSK i RS (Milorad Bo{njak,
“Tvrdoglavost i naiva”, Ve~ernje novosti, 22. 8. 1995.).
Milo{evi} i Mikeli} morali su biti ljuti {to njihovu zamisao nisu prihvatili (ni razumjeli?)
vode}i politi~ari u tzv. RSK, kojima se realizacija takvog plana vjerojatno ~inila presporom.
Zato se Mikeli}, uz optu`bu da su onemogu}avali svaku mirovnu inicijativu, posebno potuìo
na “desni ekstremizam” Milana Marti}a i Milana Babi}a i na vezivanje njihova politi~kog
djelovanja uz “prijestolnicu” bosanskih Srba Pale i Radovana Karadì}a. Mikeli} je dao prikaz
doga|aja od 29. oùjka 1994. i Zagreba~kog sporazuma o primirju, isti~u}i da je on bio
sklopljen na inicijativu Beograda s ciljem da se prostor “Krajine” stavi pod me|unarodnu
za{titu, a s obzirom na nepovoljan razvoj situacije koji je uslijedio nakon gubitka Maslenice,
Miljeva~kog platoa, Zemunika, Peru~e i Meda~kog dèpa. Navodi da su nakon uspostave
mira daljnji cilj bili gospodarski pregovori, otvaranje èljezni~ke pruge Zagreb – Knin – Split
i otvaranje naftovoda. Prema Mikeli}evim rije~ima “takav razvoj situacije pogodovao je
Krajini zbog produljenja ugovora mirovnim snagama”. Pri tome spominje i pregovore u
Erdutu na kojima je sudjelovao i ministar obrane Rusije Pavle Gra~ev, koji je s prihva}anjem
mirovnog plana RSK garantirao status “dràve u dràvi”, navode}i da je otpor Babi}a i
Marti}a te njihovo inzistiranje na sjedinjenju s Republikom Srpskom dovelo do prekida
mirovnih pregovora i sukoba izme|u njih i Mikeli}a, a samim time i Beograda. Tako Mikeli}
tuma~i da je zapovijed Marti}a o povla~enju vojske u Oluji i nepruànju otpora u skladu s
Karadì}evom parolom: Ako padnu Petrinja i Knin, pa{}e i Beograd! (“Ko je prevario
Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11).
Jednako kao optu`be za “etni~ko ~i{}enje”, nisu utemeljene ni optu`be da je Hrvatska
vojska prekomjerno granatirala Knin, koje neki èle nametnuti nekorektno navode}i samo
izjave koje govore tome u prilog. Primjerice, “da su Hrvati znali kako granatiraju civilne
ciljeve i da je od 3000 granata ispaljenih prema Kninu, manje od 250 pogodilo vojne ciljeve”,
koju je “prema New York Timesu haa{kim sudskim istraìteljima” dao general Alain Forand,
zapovjednik snaga UN-a u sektoru Jug (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 28). No,
svi koji su obi{li Knin neposredno nakon Oluje najbolje znaju koliko je tvrdnja, zapravo
optu`ba o prekomjernom i nekontroliranom granatiranju civilnih ciljeva u Kninu uvjerljiva.
Posebice kad se prisjete napada JNA na naselja i gradove u Hrvatskoj 1991. ... Znaju to i
zapovjednici SVK, iz ~ijih se izvje{}a o po~etku operacije moè zaklju~iti da je hrvatsko
22
topni{tvo ga|alo vojne ciljeve.9 Uostalom, pri~u koju su o prekomjernom granatiranju Knina
iznosili “du`nosnici RSK” demantirale su slike iz Knina, prikazane na televiziji, {to je
primije}eno i u srbijanskom tisku. Tako se u istim srpskim novinama navodi izjava Slobodana
Jar~evi}a, savjetnika Milana Marti}a i biv{eg “ministra vanjskih poslova RSK”, da u Kninu ne
postoji ni jedna zgrada koja nije ga|ana (M. A., “Egzodus naroda”, Ve~ernje novosti, 6. VIII.
1995.) i komentar da se “prema snimcima s nekoliko glavnih ulica Knina ne prime}uju
tragovi ve}ih oruànih sukoba, da je polomljeno samo nekoliko drve}a, a da su tenkovi i
vojska zauzeli celi grad” (Sl. P., “Snimci iz Knina”, Ve~ernje novosti, 6. VIII. 1995.).
U svojoj studiji o Oluji koja je glavni dio ove knjige, autor nije izbjegao spomenuti ni
probleme kao {to su nestegovno pona{anje nekih pripadnika HV-a i incidenti, odnosno
ne~asna djela (ubojstva i paljenje imovine) po~injena nad dijelom preostaloga srpskoga
stanovni{tva i njihovom imovinom na netom oslobo|enom podru~ju RH. Detaljnije o tome
govori knjiga Hrvatskog helsin{kog odbora za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija
’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001.). To je zapravo izvje{taj o stanju i doga|ajima na podru~ju
oslobo|enom vojno-redarstvenom operacijom Oluja, odnosno u biv{im UN-ovim sektorima
Jug i Sjever, uglavnom u razdoblju od po~etka operacije do kraja 1995., ali i nakon toga.
Dakako, o `rtvama na srpskoj strani u Oluji i nakon nje govore i radovi Informativnodokumentacijskog centra “Veritas” iz Beograda, no s obzirom na to da u svom dosada{njem
djelovanju “Veritas” nije pokazao èlju za argumentiranim pisanjem i objektivnim prikazom
povijesti, nema ih potrebe posebno komentirati. Uostalom, na nepouzdanost podataka u
radovima “Veritasa”, odnosno na “Veritasovo” preuveli~avanje broja `rtava, ve} je upozorio
upravo Hrvatski helsin{ki odbor, dokazuju}i da su u “Veritasovim” popisima `rtava
(primjerice, u bro{uri iz 1998.) u velikom broju pripadnici krajinske paravojske progla{eni
civilnim `rtvama, a ìvi ljudi mrtvima (“HHO upozorava na la`ne podatke beogradskog
Veritasa”, Vjesnik, 11. sije~nja 2001.).
U spomenutom izvje{taju HHO-a Vojna operacija ’Oluja’ i poslije naveden je popis 410
poginulih ili ubijenih osoba u biv{em UN sektoru Jug “u vrijeme operacije ’Oluja’, do kraja
1995.”. Podaci navedeni u popisu sugeriraju da je u vrijeme operacije Oluja na tom podru~ju
smrt kod otprilike 31 osobe uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja (uglavnom
granatiranja), da su od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio) ubijene
otprilike 52 osobe srpske i 2 osobe hrvatske nacionalnosti, a za otprilike 43 osobe navodi se
9
Primjerice, u izvje{}u “komande 11. pe{adijske brigade SVK (s.p. br. 239/2-95.)” od 4. kolovoza 1995., izme|u
ostaloga, zapisano je: Po Kninu je dejstvovano sa Livanjskog polja iz vi{e pravaca i do vremena pisanja informacije na
grad je palo izme|u 200 i 300 projektila raznog dejstva i razli~itih kalibara. Prvi udar je izvr{en na zgradu Glavnog
{taba Srpske vojske Krajine gdje je nane{ena velika materijalna {teta i gotovo je potpuno uni{ten vozni park. Kasnije je
vatra preno{ena na kasarnu ’1300 kaplara’, fabriku Tvik, èljezni~ko ~vori{te, stambene zgrade u podno`ju kninske
tvr|ave i drugdje. .... U prilog tome govori i zapis ~asnika tzv. SVK, koji je po~etak Oluje do~ekao u Kninu:
Artiljerijska kanonada po~ela je u celoj Krajini. Sve je do u najsitnije detalje isplanirano. Svaki projektil i svaka
artiljerijska vatra. Uba~eni su pre vi{e dana i osmatra~i i rukovaoci, koji projektile usmeravaju na cilj. Najva`niji ciljevi
u Kninu su: zgrada Glavnoga {taba, rezidencija predsednika dràve, Severna kasarna, kasarna Senjak i glavna
raskrsnica u Kninu. (...) Preska~em ogradu kasarne (Sjeverne) i ulazim u zgradu u kojoj sam do pre ~etiri meseca radio.
(...) Po kasarni padaju granate, ali treba imati i malo sre}e ’da ti ne padne ba{ na glavu’. (...) Sedamo u “golf” i kre}emo
u neizvesnost (prema Glavnom {tabu). Granate i dalje padaju, ali ne{to re|e. Dolazimo na raskrsnicu kod De{li}a.
Granate su mnogo ~e{}e oko Glavnog {taba. Zaustavljam voza~a i kaèm mu da se vrati u kasarnu, a ja }u dalje pe{ke.
(...) Traè}i zaklon iza drve}a, od drveta do drveta stièm u Glavni {tab. Ulazim u zgradu i imam {ta videti. Dve
granate su pale na parking prostor izme|u zgrada, eksplodirale i uni{tile ceo vozni park Glavnog {taba. Mora da ih je
neki dobar artiljerac smestio ba{ ovde (Marko Vrcelj, Rat za srpsku krajinu 1991.-1995., Beograd, 2002., str. 212213).
23
da su ih ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, dok se za ostale navodi da
su poginuli ili ubijeni nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str.
131-157). Jednako tako, naveden je popis 191 poginule, ubijene ili nestale civilne osobe u
biv{em UN sektoru Sjever, a u njemu navedeni podaci sugeriraju da je za vrijeme operacije
Oluja na tom podru~ju smrt kod otprilike 7 osoba uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja
(uglavnom granatiranje), da je od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio)
ubijeno otprilike 30 osoba srpske nacionalnosti, a za otprilike 37 osoba navodi se da su ih
ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, za 7 osoba da su ih ubili pripadnici
Armije BiH, za 3 osobe (od toga bra~ni par hrvatske nacionalnosti) da su ih ubili pripadnici
tzv. Srpske vojske Krajine, za 24 osobe navodi se da su nestale, dok se za ostale navodi da su
poginuli, ubijeni ili nestali nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije,
221-244). Uz to, posebno je naveden popis 76 poginulih, ubijenih ili nestalih osoba u
izbjegli~koj koloni, koji su uglavnom nastradali uslijed ratnoga djelovanja, a za nekolicinu se
navodi da su ih ubili hrvatski vojnici (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, 208-215).
Naàlost, brojni navodi u knjizi nisu popra}eni potrebnim znanstvenim aparatom, pa
ostaje pitanje za{to su u nekim bilje{kama navedeni potpuni podaci o izvoru za navedeni
doga|aj, a neki doga|aji su spomenuti bez navo|enja izvora o tome. Jednako tako, taj
vrijedan poku{aj prikupljanja podataka o ne~asnim radnjama (ubojstva, plja~ka i paljenje
imovine) koje je hrvatska strana po~inila tijekom i nakon Oluje, djelomi~no je optere}en
nametanjem neargumentiranog razmi{ljanja o politi~kom i vojnom kontekstu operacije,
odnosno isticanjem navodnog dogovora Milo{evi}-Tu|man o tzv. humanom preseljavanju
stanovni{tva. Dakako, ovim primjedbama ne negira se ~injenica da su pojedinci na hrvatskoj
strani (vojnici ili civili) tijekom i nakon Oluje ubijali srpske civile, ve} se na temelju uvida u
raznovrsne izvore samo èli upozoriti na potrebu potpuno argumentiranog i preciznog
izno{enja podataka, posebice kad se govori o tome kako su `rtve stradale ili tko ih je ubio.
Te{ko je objasniti motive zlo~ina nad nedu`nim i nemo}nim ljudima, a jo{ teè ih je
prihvatiti kao realnost koja se ponavlja u svakom ratu. No, sigurno je da za njih ne smije
postojati opravdanje, bez obzira na to tko ih je po~inio, i da je zbog istine i pravde potrebno
prona}i i kazniti sve koji su zlo~ine osobno po~inili. Time bi njihove `rtve dobile kakvu-takvu
satisfakciju, a ka`njavanjem stvarnih po~initelja zlo~ina dokazalo bi se da su ih po~inili
pojedinci, ~iji su postupci bili u suprotnosti s djelovanjem i pona{anjem ogromne ve}ine
hrvatskih zapovjednika, vojnika i policajaca, koji su ~asno sudjelovali u Oluji.
U interesu povijesne istine je i da se kona~no to~no utvrdi koliko su ne~asnih djela
(ubojstva civila i zarobljenika, te paljenje ku}a) nad srpskim stanovni{tvom na podru~ju
zahva}enom Olujom po~inili pripadnici oruànih snaga ili civili na hrvatskoj strani, koliko
pripadnici Armije BiH, a koliko sami pripadnici srpskih oruànih formacija ili civili na
srpskoj strani.10
10
U spomenutoj knjizi HHO-a uglavnom su navedeni zlo~ini nad srpskim civilima koje su po~inili pojedinci na
hrvatskoj strani ili u sastavu Armije BiH. No, u izvje{}ima izbjeglih Srba spominju se stradanja Srba i civila ostalih
narodnosti i od djelovanja srpske vojske, te me|usobna ubojstva i samoubojstva Srba tijekom povla~enja.
Primjerice, i zapis u knjizi HHO-a pokazuje da su ubijani oni koji nisu htjeli i}i u kolonu: Za bjeànje ljude je
obavijestilo na{e rukovodstvo. Narodu je dat veliki strah od Hrvatske vojske, pa smo morali izbje}i. Mi koji nismo
bjeàli, strogo smo se sakrili, da ne znaju da ostajemo, jer bismo morali ili bjeàti, ili bi nas ubili Srbi. ... I{li su po
ku}ama i provjeravali da li ljudi idu ... (Izjava N. Dra~e, 23. srpnja 1998., HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije,
14). Da to nisu bile samo prijetnje, pokazuje izjava M. P. (podaci u HMDCDR), da su joj “marti}evci ubili sina
na leàju jer je odbio i}i u kolonu” (HMDCDR: usmeno svjedo~anstvo O. N. – podaci u HMDCDR). M. K.
(podaci u HMDCDR) izjavila je: Bili smo u podrumu zgrade gdje je zubar Milan Babi} imao stan. Do{la je milicija
i natjerala nas u kolonu (HMDCDR, protokol 1396 od 18. 09. 1995. godine). M. M. (podaci u HMDCDR)
izjavio je: Bio sam ranjen od srpskog snajperista. Do{ao sam spa{avati sina i svi se vratiti (HMDCDR, protokol 1360
24
Dakako, i koliko je osoba srpske narodnosti u tom kaosu po~inilo samoubojstvo, jer izvori
pokazuju da ni takvi slu~ajevi nisu bili rijetki.11 Posebno pitanje je stradanje Srba u
izbjegli~kim kolonama, jer su u njima civili bili izmije{ani s vojnicima, a traktori i osobna
vozila s tenkovima. Uz to, velik broj ljudi koji nisu bili u odorama (“civili”) bio je naoruàn,
a hrvatski vojnici spominju primjere kad su na njih civili otvarali vatru iz raznog oru`ja i
bacali bombe.12 Jednako tako je i s popisom zapaljenih i oplja~kanih ku}a izbjeglih Srba, s
od 14. 09. 1995. godine). M. J. (podaci u HMDCDR), Hrvat iz Gra~aca koji je morao napustiti ku}u i i}i u
kolonu pod prijetnjom da }e biti ubijen, izjavio je da je jedna njegova susjeda bila ubijena zato {to nije htjela i}i
u kolonu (HMDCDR, protokol 1269, od 1. 09. 1995. godine). Lj. I. (podaci u HMDCDR) iz okolice Gline
kaè da se opirao i}i u kolonu, pa su ga prebili vojnici RSK (HMDCDR, protokol 74, od 19. 01. 1996.). D. ].
(podaci u HMDCDR) kaè da je krenuo u kolonu “zato {to su bile zaostale grupe za teror” (HMDCDR, protokol
247, od 12. 03. 1996.). O sudbini srpskih izbjeglica koje je 8. kolovoza 1995. raketiralo srpsko zrakoplovstvo
izvijestio je ljubljanski list Delo. http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950808/H080895174801.html
Neki Srbi u izbjegli~kim kolonama pregaèni su tenkovima, primjerice, ~ovjek kojeg je u “milicijskom” autu u
Kninu prije dolaska Hrvatske vojske pregazio tenk SVK: ... Na desnoj strani puti}a (prema upravi Dizel depoa) na{ao
sam jedan milicijski “stojadin”. Tragovi su ukazivali da ga je pregazio tenk. Bio je potpuno spljo{ten, a iz auta je virila
ljudska noga. ... Krenuo sam dalje prema Komandi korpusa ... Ugledao sam jedan automobil “lada” ... u ladi su sjedila
dva ~ovjeka u maskirnim uniformama Vojske RSK, stari oko 25-30 godina... Automobil je bio sa strane izre{etan
mecima u visini grudnog ko{a. Tada jo{ HV nije u{la u grad, pa ne znam kako su poginuli. Sigurno je da su ubijeni
rafalnom paljbom. (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 27). Poznata je pri~a da su tenkovi srpske vojske u
povla~enju pregazili kolonu vozila srpskih izbjeglica na Banovini. Tako je govore}i o “tu`noj koloni od 32.000
izbjeglica” dopisnik Ve~ernjih novosti iz Zagreba Milenko Predragovi} naveo da: “o~evici tvrde da je tu tu`nu
kolonu izgazio tenkovima srpski general Mile Novakovi}, prilikom beànja sa Petrove gore”. Dakako, on smatra
da hrvatski mediji interpretiraju tu verziju s ciljem okrivljavanja “srpskog rukovodstva za sudbinu izbeglica”. âk
sugerira da je kolona pregaèna “srpskim, ali zarobljenim tenkovima”. (Milenko Predragovi}, “Kolona izgaèna
tenkovima”, Ve~ernje novosti, 14. VIII. 1995.) Da ta konstrukcija nije to~na potvr|uju i sje}anja sudionika Oluje
(HMDCDR, memoarsko gradivo).
11
U prilog tome govori razgovor novinarke sa Srbinom izbjeglim iz Hrvatske: ... Dok mi pri~a (op. izbjegli Srbin)
o brojnim samoubistvima na putu, pomrlim bebama i starcima, nedostatku hleba i vode, njegov strogi i vidno
raspoloèniji kolega upozorava i njega i mene da to ni{ta nije za objavljivanje napominju}i da je sve u redu, ali da je
zabranjeno da se bilo {ta o tome pi{e. Ko je zabranio, pitam, gospodin sleè ramenima i odlazi. Dalje se navodi: Jedan
se stari ubio, dvadeset drugo godi{te. ... Si{ao s puta u kukuruz i ubio se bombom... Sru{en je most na Novoj Gradi i tu
se jedna èna ubila. Kad smo nai{li na most, ona se samo uhvatila za ogradu i bacila se jadna u vodu (“Progoni isto~no
od raja”, Intervju, br. 367, 25. 8. 1995., 5). U potresnoj pri~i Radmile Dragi~evi} (34) navedeno je: U na{oj koloni
umrlo je pet beba i mnogo starih ljudi koje smo ostavljali kraj puta, jer nam je re~eno da }e ih sakupljati Hitna pomo}.
A Milo{ Brada{ (39) navodi: ôvjek koji je ostao bez goriva u traktoru, valjda u nervnom rastrojstvu, pi{toljem je ubio
ènu i dvoje djece, pa sebe. Poku{ali su ga sprije~iti ali nisu uspjeli (“Ljudi s traktora”, Nin, 2329, 18. 8. 1995., 29).
O kaosu u izbjegli~kim kolonama Srba iz Hrvatske svjedo~i i jedan izbjegli starac: U obru~u u Topuskom, saznali
smo da muslimani kod Gline kolju redom. Nastao je kaos, pla~, jauk, naoruàni i pijani vojnici prijete, dvojica su se
ubila. Onda je policija s Korduna zavela red. Tukli su motkama.... (Milena Markovi}, “Kroz psovke i batine”,
Ve~ernje novosti, 15. VIII. 1995.). Svjedo~anstvo 32-godi{nje Vi{nje: ... U koloni smo bili od 5. do 10. avgusta 1995.
godine. Stajali smo, ili se sporo kretali. Hrane smo imali, to {to smo ponijeli, ali ja sam slabo mogla da jedem. Izgubila
sam apetit zbog svega {to nam se dogodilo. ûli smo da su bili neki pregovori i da treba da krenemo dalje. Postrojili su
nas, uredili kolonu (hrvatska milicija) i naredili da svi ostave oru`je, jer sa oru`jem ne moè da se pre|e granica.
Dozvolili su da se izvu~e benzin iz tenkova, koji su ostali, ali ne i da se prenese oru`je. Neki ljudi nisu mogli da podnesu
da se odvoje od oru`ja, pa su izvr{avali samoubistvo. ...(@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 287).
12
O tome svjedo~e ve} medijski poznat primjer bake Danice Obradovi} (prikazan na “krajinskoj televiziji” nakon
akcije Meda~ki dèp), ali i 27-godi{nje udovice Marine, koja je u svojoj potresnoj pri~i, izme|u ostaloga, navela:
... Pored moje ku}e (selo Ka{i} u zadarskom zale|u) bilo je jedno brdo sa kojeg smo mogli sve da vidimo ko nam prilazi.
Tu je bio “broing” (browing). Ja sam sa “broinga” pucala. (...) “Broing” je ina~e protivavionac koji kosi sve. U njemu
su ljudi namjestili metke, sve kako treba da stoji i ja sam onda rukovala njime. (...) Morala sam da mislim na svoju
djecu. Ali kada nije bilo dovoljno mu{karaca za seoske straè, ja nikada nisam odbila da budem na straì. ... (V.
25
obzirom na to da izvori pokazuju da su dio objekata (ku}a, zgrada) na okupiranom podru~ju
zapalili sami Srbi prilikom povla~enja tijekom Oluje.13 Dakako, time se ne negira ~injenica da
su imovinu hrvatskih gra|ana srpske nacionalnosti na oslobo|enom teritoriju ve}inom
zapalili pojedinci na hrvatskoj strani.
Negiranjem po~injenih kaznenih djela ili svaljivanjem krivnje za sva po~injena kaznena
djela isklju~ivo na jednu stranu, izvla~e}i pojedine doga|aje izvan konteksta povijesnog
procesa, ne moè se uspostaviti dijalog i u~vrstiti toliko potreban mir na ovim prostorima.
Istina je jedini pravi put i za budu}nost na{e djece, jer ako svi ne shvate da se zlo~in ni~im ne
moè opravdati, moèmo o~ekivati nova stradanja. Istodobno, nije prihvatljivo ni to {to se
poluistinama i neprovjerenim informacijama name}e zaklju~ak da je Oluja bila “zlo~ina~ki
plan”, kako bi se Hrvatskoj nametnuo novi kompleks krivnje. U prilog tome da Oluja nije
planirana s ciljem istjerivanja i istrebljenja Srba, odnosno da su hrvatski vojnici imali
zapovijed da se pridràvaju odredaba me|unarodnog ratnog prava, govore mnogi primjeri.
Me|u njima je i svjedo~anstvo jedne nepokretne starice, zabiljeèno u ve} spomenutoj knjizi
HOO-a (str. 29), da je spa{ena zahvaljuju}i odlu~nom inzistiranju hrvatskog vojnika
(vjerojatno zapovjednika) da se ona unese u kamion i preveze u Knin, iako je njegov suborac
Nikoli}-Ristanovi}, S. Konstantinovi}-Vili}, N. Mrvi}-Petrovi}, I. Stevanovi}, B. Kneì}, @ene Krajine – rat,
egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 79). I svjedo~anstvo drugih èna upu}uje na zaklju~ak da je znatan broj civila
u tzv. RSK, uklju~uju}i i ène, bio naoruàn. Primjerice, u pri~i o svojoj tragediji i izbjegli{tvu Neda (ro|. 1954.)
je spomenula da je u zbjeg “ponijela sa sobom li~no naoruànje, jer je to svatko imao” (@ene Krajine – rat, egzodus
i izbegli{tvo, 263), a 55-godi{nja Desanka je u istoj situaciji “zgrabila jednu torbu i stavila najnu`nije stvari, te
ponijela lova~ku pu{ku, ali ne i dokumente” (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, 283).
13
O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske nakon Oluje: ... Kako “Politika” pi{e, jedan vojnik iz
Kninskog polja koji je, kako mu i u dozvoli pi{e, neposredno pre napada dobio odsustvo da bi se okupao, “pakuje” ceo
svoj zaselak (40 ljudi) u veliki kamion-{leper i vozi ih do Beograda. Jedini me{tanin koji ostaje je voza~ev 63-godi{nji
otac: ~ovek uzima pu{ku i odlazi u borbu nameravaju}i da se tu~e koliko moè, da na kraju zapali svoju ku}u i da tek
onda beì. ... (Tjedni list Vreme, 14. kolovoza 1995., str. 4.) ... Povla~e}i se ka Srbu i Drvaru, prolazili smo kroz pusta
mjesta. Nije bilo mrtvih ni ranjenih civila ni vojnika, samo prazne ku}e i doma}e ìvotinje. Povremeno su se ~ule
eksplozije u nekim objektima koje su sami Srbi minirali nakon odlaska, da ne padnu Hrvatima u ruke – bolnice, po{te,
magacini s oru`jem koje nisu uspeli da izvuku. Kolona izbeglica bila je daleko ispred nas. ... (Svjedo~enje 32-godi{njeg
M. ^. iz Obrovca, ranjenog pri povla~enju kod Srba, a dopremljenog na lije~enje u beogradsku Vojno-medicinsku
akademiju; zapisano u dvobroju “nezavisnog politi~kog dnevnika” Na{a Borba 193-194, od 12-13. kolovoza, str.
9.) Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih ne
bi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”,
policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta” (Hrvatski helsin{ki odbor, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Zagreb
2001., 25 (bilj. 23), 34). Jednako tako, jedno od mnogih potresnih svjedo~anstava izbjeglih Srba iz tzv. RSK
tijekom Oluje, izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, svjedo~i o patnjama naroda koji su
njegove vo|e povele u izbjegli{tvo, te o stradavanju civila i zapaljenim ku}ama prije dolaska Hrvatske vojske na do
tada okupirano podru~je: ...Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. (@ene Krajine – rat, egzodus
i izbegli{tvo, 127-128). Svjedo~anstvo Nede, ro|ene 1954.: ...Od Podgorja do op{tine Krnjak ima oko kilometar i
pol, nas nije niko obavijestio ali sam vidjela da selo do mog gori i da ène bjeè. Zavladala je panika, nismo znali {ta
}emo. (...) Neko je viknuo da kre}emo i taman kada smo sjeli vidila sam jednu ku}u da gori. Tu su nai{le grupe
Muslimana, palili su ku}e i opet je nastalo bjeànje. Ponijeli smo sa sobom li~no naoruànje, jer je to imao svatko. Ljudi
su bjeàli u kukuruz i tu je nastalo stra{no klanje. (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 262263). Svjedo~anstvo 55-godi{nje Desanke: ... Uve~e oko 8 sati (5. kolovoza), mu` je oti{ao da legne, a i ja sa njim.
Tada su do{li iz civilne za{tite i obavijestili da idemo u fabriku za “zborno mesto”. Pozvala sam muà, on je rekao da
ne moè da ide. Zgrabila sam jednu torbu i stavila najnu`nije stvari. Ponijela sam i lova~ku pu{ku, ali nisam ponijela
ni{ta od dokumenata, mislila sam da }emo se vratiti. (...) Nas tridesetak nemo}nih ostali smo u fabrici, sve je ve} gorjelo,
sve je bilo u plamenu. Jedan direktor je pozvao voza~a i dao autobus da nas preveze. Pro{li smo kroz selo koje je gorjelo.
Voza~ je vozio autobus sa uga{enim svjetlima (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 282-283).
26
predlagao da je se “ostavi ili ubije”. Naime, iako ta pri~a svjedo~i i da pojedinci nisu imali
namjeru pridràvati se odredaba me|unarodnog ratnog prava, ona zapravo, kroz zapovijed
nadre|enog podre|enom da ponese tu staricu – “kao da je njegova vlastita, ina~e mu ode
glava”, potvr|uje da su hrvatski vojnici imali zadatak da se pobrinu za sigurnost preostalih
srpskih civila, u navedenom slu~aju da ih prebace na sigurno u Knin. Uz to, brojna su
svjedo~enja hrvatskih vojnika i policajaca kako su hranili i brinuli se o srpskim civilima nakon
Bljeska i Oluje. Naàlost, pojedinci nisu tako postupili.
Dakako, posebna je tema humanitarna djelatnost na netom oslobo|enom podru~ju, o
kojoj se u ovom radu ne govori (Slobodan Lang – Vesna Ivanovi}, Pruèna ruka: hrvatski
“Pravednici” – djela dobra u ratu, Zagreb, 2006., str. 196-209, i druga izvje{}a). U tom
kontekstu, a s obzirom na to da je Hrvatska vojska imala zada}u deblokade UN za{ti}ene zone
Biha}a u susjednoj BiH, ne smije se zanemariti ~injenica da je i sama Oluja bila svojevrsna
humanitarna operacija, jer je njome od sigurne smrti spa{eno vi{e tisu}a ljudi u Biha}u, koji
su bili opkoljeni srpskim snagama i kojima je prijetila sudbina stanovnika Srebrenice i @epe.
Hrvatska historiografija ve} se pokazala dovoljno zrelom i objektivnom, te spremnom na
suo~avanje s najintrigantnijom problematikom. Za vjerovati je da }e i ova knjiga o Oluji
pomo}i njezinom objektivnom prikazu i razumijevanju postupaka uvjetovanih prilikama u
kojima se odvijala, kako bi se jasno odvojile posljedice borbenih djelovanja (stradavanje
stanovni{tva i imovine uslijed granatiranja i borbi) od kaznenih djela po~injenih neovisno o
njima (zbog osvete ili koristoljublja). Jednako tako, znanstvene ra{~lambe trebale bi pomo}i
da se razumiju ciljevi i rezultat Oluje: poraz srpskog agresora i povratak tzv. UNPA zona u
ustavno–pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno osloba|anje okupiranoga teritorija
RH i izlazak na me|unarodno priznatu granicu, te povratak prognanika i pomo} Armiji BiH
da deblokira opkoljeni Biha} i sprije~i novu humanitarnu katastrofu. Ali i da se prestane s
manipulacijama u kojima se legitimnost i oslobodila~ki karakter te vojno-redarstvene
operacije dovodi u pitanje navo|enjem doga|aja koji nisu povezani s njezinim ciljevima i koji
su kao rezultat samovolje pojedinaca po~injeni uglavnom nakon njezina zavr{etka.
Ante Nazor
27
Hrvatski vojnici (gardisti)
Davor Marijan
OLUJA
KAZALO
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Bojno polje i sudionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Srpska pobuna u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Prva biha}ka kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Operacije hrvatskih snaga na Livanjskom polju i u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
RSK u prvoj polovici 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Druga biha}ka kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Hrvatska reakcija na Drugu biha}ku krizu – Operacija Ljeto-95. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Politi~ka priprema operacije Oluja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Krajina u o~ekivanju Oluje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Ratni planovi (planovi obrane i osloba|anja okupiranog teritorija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59
Zavr{ne pripreme HV-a za operaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
OLUJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Zborno podru~je Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Specijalne postrojbe MUP-a RH u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Zborno podru~je Gospi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Zborno podru~je Karlovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Zborno podru~je Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100
Zborno podru~je Bjelovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
Zrakoplovstvo u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
Peti korpus Armije BiH u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
Osiguranje operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
Zborno podru~je Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124
Ju`no boji{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Hrvatska ratna mornarica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Hrvatsko vije}e obrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Reakcija Slavonsko-baranjskog korpusa SVK, VRS i VJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
UNCRO, UN i reakcije iz svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
30
Osvrt na provedbu operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
“Etni~ko ~i{}enje” ili odlazak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
Zaklju~ak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148
31
Hrvatski vojnici, 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Robert Belo{evi})
32
UVOD
luja je rije~ koja malo koga u Hrvatskoj ostavlja ravnodu{nim. Iz hrvatske perspektive
Oluja je pojam pobjede, simbol uspje{nog okon~anja vi{egodi{njeg rata. Iz srpske
perspektive, i to ne samo u Hrvatskoj, Oluja je posve druga~iji simbol. Razlozi su
jednostavni, razli~it pogled na blisku pro{lost i njezinu interpretaciju. Od kada je postala
predmet zanimanja i postupanja Haa{kog suda Oluja je aktualna tema hrvatskog dnevnopoliti~kog ìvota, a ne samo nezaobilazan doga|aj bliske pro{losti.
Osim u tisku gdje je, izravno ili posredno, stalna tema, Oluja je i tema radova koji imaju
ve}u ambiciju od jednodnevne vijesti. Pored nekriti~kih i prigodni~arskih tekstova Politi~ke
uprave Ministarstva obrane,1 osnove Oluje javnosti je stvarno podastro biv{i na~elnik Glavnog
stoèra HV-a umirovljeni stoèrni general Janko Bobetko. U knjizi Sve moje bitke Bobetko je
objavio kompletnu direktivu koja je bila osnova za kasniju provedbu operacije Oluja,2 iako
nije obi~aj da se ratni plan jedne vojske javno objavljuje tako brzo nakon {to je nastao. No,
moè se re}i da Bobetkova interpretacija Oluje na~elno nije to~na, jer on o~ito nije bio
upoznat s promjenama koje su slijedile nakon njegova umirovljenja i zbog kojih je ratni plan
mijenjan. Ovo je napose zna~ajka prikaza operacije na Banovini, gdje uop}e ne spominje
ulogu Zbornog podru~ja Bjelovar, za koje nije znao, jer ga u lipnju 1995. kada je potpisana
direktiva Oluja-1 nije ni predvi|ao. Oluja je zna~ajno mjesto dobila u radovima i knjizi jo{
jednog na~elnika Glavnog stoèra HV-a, umirovljenog admirala Davora Domazeta Lo{e,3 no
njegovu tezu o Oluji kao zra~no-kopnenoj bici neki autori osporavaju.4 Oluja je dobila
prostor i kod utjecajnih sudionika hrvatske politike. Primjerice, u knjigama predstojnika
Kabineta predsjednika Republike Hrvatske Hrvoja [arini}a i ministra vanjskih poslova Mate
Grani}a.5
S druge strane, iz redova Srpske vojske Krajine (SVK) o Oluji su pisali Milisav Sekuli} i
Marko Vrcelj.6 Sekuli}, general-major i na~elnik odjela za nastavu i {kolstvo SVK dao je
vrijedan, ali i upitan doprinos. Zna~ajan dio knjige Knin je pao u Beogradu doista se temelji
O
1
Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1, listopad 1995.; Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 2, studeni 1995.; Oluja,
Hrvatska vojna glasila, br. 3, prosinac 1995.
2
Janko BOBETKO, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996., 422-432, 441-451, 462-475 i 484-491.
3
Davor DOMAZET – LO[O, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili) promjena
strategijskog odnosa”, Hrvatski vojnik, Zagreb, 22/1997., 12-21; ISTI, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja,
Zagreb, 2002.
4
Ozren @UNEC, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995., Naklada Jesenski
i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999., 100-101.
5
Hrvoje [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus, International,
Zagreb, 1999.; Mate GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005.
6
Milisav SEKULI], Knin je pao u Beogradu, Nidda Verlag, Bad Vilbel, 2000.; Marko VRCELJ, Rat za Srpsku
Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd, 2002.
33
na dokumentima koji su dijelom zaplijenjeni tijekom operacije od hrvatskih snaga. No,
postoji dio tvrdnji koji nije dokumentiran, dio koji izvire iz autorova obiteljskoga odgoja
(primarna socijalizacija) i koji je pun predrasuda, pau{alnih ocjena i svjesnoga podmetanja,
odnosno, najkra}e re~eno, zna~ajan dio knjige iznimno je nekorektan. Cilj mu je osporiti da
je SVK vojni~ki potu~ena, pa, naravno, optuùje za izdaju politi~ki i vojni vrh, uvodi NATO
kojeg nije bilo, sve da ospori ono {to je na stranicama ranije izravno prikazao, lo{ i
neu~inkovit politi~ki sustav koji je proizveo isto takvu vojnu silu.
O djelovanju 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine pisao je Bejdo Feli} u monografiji
koja nema znanstveni pristup i u kojoj se pre{u}uju neke zna~ajne ~injenice oko Oluje,
odnosno bo{nja~ko-hrvatskih odnosa na razini biha}ke regije.7
Osnova za ovaj rad bio je nedovr{eni rukopis koji sam napisao 2001. po nalogu gospodina
Joze Rado{a, tada{njeg ministra obrane Republike Hrvatske. Dokumenti na koje se pozivam
tada su bili u pismohrani Glavnog stoèra HV-a, a danas su, koliko mi je poznato, uglavnom
u Sredi{njem vojnom arhivu MORH-a. Krajem 2006. od kabineta ministra obrane ponovno
sam traìo uvid u njih. Na molbu nisam dobio odgovor.
Velik problem pri analizi djelovanja hrvatskih snaga je nedostatak dijela bojnih
dokumenata. Dio dokumenata zasigurno nedostaje, a dio ~ini se nije ni pisan. Dnevna
operativna izvje{}a dio postrojbi sigurno nije pisao, a dio njih nije vodio ni ratni dnevnik.
Zbog toga }e neki aspekti, kao i dijelovi operacije ostati trajna nepoznanica. Tako je, na
primjer, otvorena za spekulaciju tvrdnja jedne postrojbe HV-a da je prva do{la do predgra|a
Slunja, gdje je iz “poznatih razloga sa~ekala” da snage slunjske 14. domobranske pukovnije
prve u|u u svoj grad.8 Vrijeme }e tek pokazati koliko se to moè nadoknaditi anketiranjem
sudionika. Druga vrsta dokumenata koja je vrlo ~esta, a koja tako|er ima nedostatak jesu
ra{~lambe bojnih djelovanja postrojbi nakon provedene operacije. Postrojbe su uglavnom bile
usredoto~ene na sebe i svoju ulogu, pa je te{ko utvrditi {to se doga|alo sa susjedima i te{ko je
ra{~laniti udio na pojedinim pravcima. Neke od postrojbi napravile su ra{~lambe koje nemaju
povijesnu vrijednost, a neke ~ini se ni to. Na àlost, me|u njima su i dvije od pet gardijskih
brigada koje su sudjelovale i dale zna~ajan doprinos u operaciji. Na stranu da je u ovoj vrsti
dokumenata samokriti~nost uglavnom izostala. Ne treba ni sumnjati, na primjer, da se ocjena
jednog Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja, da jedna pridodana postrojba “nije za daljnju
uporabu za napadna b/d iz ve} poznatih razloga iskazanih u predhodnim izvje{}ima”, ne
moè pro~itati u ra{~lambi te postrojbe.9
Kao i 2001., tako sam i sada o djelovanju Specijalne policije Ministarstva unutarnjih
poslova Republike Hrvatske imao zanemariv broj dokumenata, bolje re~eno, nisam ih ni
imao. Sukladno tome je prostor posve}en djelovanju Specijalne policije MUP-a u ovom
rukopisu potpuno ispod razine njezina djelovanja i u~inka u operaciji.
Ova studija nema namjeru detaljno ulaziti u djelovanje svake postrojbe. Njezina svrha je
opisati ozra~je u kojem je operacija provedena i osnovne zna~ajke same operacije. Ipak, moè
se primijetiti da detaljnija ra{~lamba Oluje, kakva u javnosti jo{ nije prezentirana, ne
7
Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002.
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH), pismohrana Glavnog stoèra Hrvatske vojske (GSHV): ZP
Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995. Izvje{}e.
9
MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8.
1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995.,
Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.
8
34
potvr|uje tvrdnju da je rije~ “o besprijekorno izvedenoj operaciji”. No, to je i razumljivo, s
obzirom na velik broj na brzinu mobiliziranih postrojbi i ljudstva u pri~uvnim brigadama i
domobranskim pukovnijama, koje nije bilo pripremljeno za tako zahtjevnu operaciju.
Dakako, za Hrvate }e Oluja uvijek ostati “majka svih bitaka”, koja epitet “briljantna”
zasluùje prije svega zato {to je njezin rezultat od iznimna, mo`da i presudnog povijesnog
zna~aja za Hrvate i Hrvatsku.
Hrvatski vojnik
35
BOJNO POLJE I SUDIONICI
peracija Oluja provedena je na sredi{njem dijelu teritorija Republike Hrvatske koji je
u vremenu od kolovoza 1990. do sije~nja 1992. sinkronim djelovanjem pobunjenih
Srba i Jugoslavenske narodne armije okupiran i istrgnut iz nadzora legalnih tijela
Republike Hrvatske te nazvan Republikom Srpskom Krajinom (RSK). RSK se sastojala od
tri teritorijalne cjeline: prva je bila u isto~noj Slavoniji, Baranji i Srijemu, druga u zapadnoj
Slavoniji, a tre}a, ujedno i najve}a, na podru~ju uz dràvnu granicu Hrvatske i Bosne i
Hercegovine od Jasenovca do Benkovca i Knina, odnosno do dràvne granice na Dinari.
Dvije posljednje cjeline ~inile su 85% ukupne povr{ine RSK.10 Nekoliko godina pobunjeni
Srbi nadzirali su teritorij od 17.028 km2, na kojem je, prema nepouzdanim podacima, ìvjelo
oko 430.000 stanovnika. Crta boji{nice duga 923 km odvajala je ovaj teritorij od dijela
Republike Hrvatske koji je bio pod nadzorom legalno izabrane hrvatske vlasti. S Cazinskom
krajinom RSK je grani~ila u duìni od 118 km. Najve}a dubina ovog teritorija – 63,1 km bila
je na pravcu od sela [kabrnja do sela Ti{kovac. Najmanja dubina – oko 2,5 km bila je kod
Jasenovca, potom 12,5 km na pravcu od sela Vedro Polje (Sunja) – Kostajnica i 19,5 km na
pravcu od sela ânak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici.11 Teritorij
je bio razvu~en i nekompaktan, {to je nepovoljno djelovalo na vo|enje i zapovijedanje,
operativno-strategijski razvoj i manevar vojske pobunjenih Srba. Mala dubina teritorija
oteàvala je baziranje zrakoplovstva, e{aloniranje materijalnih pri~uva, a time i osiguranje
bojnih djelovanja, izbor poloàja za raketne sustave i manevar snaga. Zbog velike duìne, a
relativno male dubine cijelo rati{te RSK moglo se istovremeno staviti pod vatreni udar
Hrvatske vojske, {to je bilo pogodno za presijecanje s visokom mogu}no{}u postizanja
strategijskog iznena|enja.12
Hrvatska vojska je doista ra~unala na mogu}nost strategijskog iznena|enja. Hrvatska
vojska nastala je 1991. iz policije, Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane Republike
Hrvatske u te{kim okolnostima srpske pobune i navodno neutralnog a stvarno prosrpskog
djelovanja JNA. Njezina prva zada}a bila je obrana Republike Hrvatske, a od 1992.
strategijska zada}a bila je vra}anje pobunjenih i okupiranih podru~ja u ustavni poredak RH.
Jasnu i slu`benu strategiju HV nije imao tijekom rata, iako je na tome ra|eno unutar
Ministarstva obrane.13 Na hrvatske namjere nepovoljno je djelovala ~injenica da je teritorij
Republike Hrvatske pod nadzorom legalne vlasti s vojnog gledi{ta tako|er bio zahtjevan za
O
10
Op{irna povijest RSK kod Nikica BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka
knjiga, Zagreb, 2005.
11
N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 171-173; Hrvatski dràvni arhiv (HDA), gra|a Republike
Srpske Krajine (RSK): Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano).
12
HDA, RSK: Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano).
13
Npr. Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istraìvanja, MORH, Zagreb, 1995.
36
obranu i uporabu snaga. Srpska tvrdnja da u “savremenoj Evropi nema dràve koja ima tako
nepovoljno iskomponovan i oblikovan prostor kao Hrvatska”, nije bila daleko od istine.14
U drugoj polovici 1994. Hrvatska vojska je dobila ustrojbenu fizionomiju koja je s malim
izmjenama zadràna do kraja rata. Sastojala se od zapovjedni{tava, institucija i postrojba.
Krovno zapovjedno tijelo bio je Glavni stoèr HV-a koji je na zapovjednoj vezi imao {est
zbornih podru~ja i jedno boji{te, podstoèrne postrojbe, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i
protuzra~nu obranu, te Hrvatsku ratnu mornaricu. Zborno podru~je je bila operativna
skupina stalnog sastava koja se sastojala od pri~uvnih postrojbi HV-a i domobranstva.
Na~elno se sastojalo od zapovjedni{tva, gardijske motorizirane brigade, 3 do 6 pje{a~kih
brigada HV-a, 3 do 6 domobranskih pukovnija, logisti~ke baze, topni~kih divizijuna za
potporu, protuoklopnu i protuzra~nu borbu, kao i drugih manjih postrojbi. Dio zbornih
podru~ja imao je u svom sastavu jednu gardijsku brigadu (ZP Zagreb, Split i Gospi}),
odnosno dvije (ZP Osijek), dok su ZP Karlovac i Bjelovar bili bez njih. Ta dva zborna
podru~ja bila su i manja od ostalih. Izravno podre|ene Glavnom stoèru HV-a bile su 1. i 7.
gardijska motorizirana brigada, 15. protuoklopna topni~ko-raketna brigada, 16. topni~koraketna brigada, 33. inènjerijska brigada, 40. pukovnija veze i nekoliko manjih rodovskih
sastava.15 Glavne snage HV-a bile su gardijske brigade kojih je bilo sedam, a u pri~uvnom
sastavu bilo je 28 pje{a~kih brigada i 38 domobranskih pukovnija.16 Izvan ustrojbenog sastava
HV-a bio je 1. hrvatski gardijski zbor koji je u svom sastavu kao bojnu postrojbu imao 1.
hrvatski gardijski zdrug.17 U prosincu 1994. HV je imala 320 topni~kih oru|a za potporu u
kalibru od 105 do 203 mm, {to je iznosilo 52,81% ustrojbenih potreba.18 Nakon operacije
Bljesak kopnena vojska je u svom naoruànju imala 393 oklopna bojna sredstva, od ~ega 232
tenka.19
Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzra~na obrana organizirana je u Zapovjedni{tvo, pet
zrakoplovnih baza i ~etiri brigade PZO. Zrakoplovstvo je imalo 40 zrakoplova, od toga 26
bojnih, i 22 helikoptera, od toga 10 bojnih. Hrvatska ratna mornarica sastojala se od
Zapovjedni{tva, pomorskih zapovjedni{tava za sjeverni, ju`ni i srednji Jadran, flote brodova,
topni~kih bitnica i pje{a{tva raspore|enog u odrede i domobranske bojne. Imala je 28 plovnih
sredstava.20 HV je u prosincu 1994. imao oko 96.000 ljudi. Najbrojniji vid bila je kopnena
vojska, s vi{e od 89.000 ljudi.21 Za Oluju, kao i za Bljesak, brojno stanje je naraslo
domobilizacijom i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi.
14
Radovan RADINOVI], “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993., 7.
Sredi{nji vojni arhiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske (SVA MORH), fond Politi~ke uprave: GSHV, Kl.
8/93-02/04, Ur. br. 512-06-05-93-28 od 4. 2. 1993., Odluka o vojnopodru~noj podjeli RH; SVA MORH, fond
Kabinet ministra obrane Republike Hrvatske (KMORH): MORH, KL. SP 801-01/93-02/02, Ur. br. 512-01-93320 od 16. 2. 1993., Mobilizacijski razvoj oruànih snaga RH u miru.
16
SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.
17
SVA MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Br. PA7-61/1-94 od 31. 3. 1994., Odluka; SVA MORH, GSHV:
MORH, Kl. SP 801-01/94-03, Ur. br. 512-01-94-1259 od 29. 3. 1994., Izmjene i dopune mobilizacijskog
razvoja i ustroja OS RH.
18
SVA MORH, GSHV: Izvje{}e o stanju MTS – topni{tvo za potporu od 15. 12. 1994.
19
SVA MORH, GSHV: Kl. 512-06-04/5-95-2, Ur. br. 813-07/95-02/10 od 5. 7. 1995., Izvje{}e o stanju
Oklopni{tva u HV.
20
21
15
37
Do kasne jeseni 1992. vojna sila pobunjenih Srba zvala se Teritorijalnom obranom, a tada
je preimenovana u Srpsku vojsku Krajine (SVK). U to vrijeme dobila je i organizacijskoformacijski izgled koji se s malim izmjenama zadrào do njezina nestanka. SVK se sastojala
od Glavnog {taba i pri{tabnih postrojbi, {est korpusa i zrakoplovnih snaga. Korpusi su
formirani na regionalnom principu. Na podru~ju sjeverne Dalmacije bio je 7. ili
Sjevernodalmatinski korpus, na podru~ju Like 15. ili Li~ki korpus, na podru~ju Korduna 21.
ili Korduna{ki korpus, na podru~ju Banovine 39. ili Banijski korpus, na podru~ju zapadne
Slavonije 18. ili Zapadnoslavonski korpus i na podru~ju isto~ne Slavonije 11. ili Slavonskobaranjski korpus. Korpus se na~elno sastojao od Komande, tri i vi{e brigada, logisti~ke baze i
topni{tva za potporu. Izuzetak je bio Slavonsko-baranjski korpus koji je u svom sastavu imao
i jednu pje{a~ku diviziju. Zrakoplovstvo se sastojalo od zrakoplovne brigade, zrakoplovne
baze i bataljuna vo|enja, motrenja, javljanja i navo|enja.22 Nakon operacije Bljesak i
razbijanja Zapadnoslavonskog korpusa, SVK je dobila novog zapovjednika, generalpotpukovnika Milu Mrk{i}a. Mrk{i} je inicirao nekoliko promjena u ustroju SVK, od kojih
je najzna~ajnija stvaranje Korpusa specijalnih jedinica (KSJ). Korpus se sastojao od: Komande
korpusa, 2. oklopne brigade, 71. specijalne brigade, 2. gardijske brigade, Brdskog bataljuna,
bataljuna VP i lakog artiljerijskog divizijuna PZO.23 Usprkos zvu~nog naziva korpusa, bila je
to postrojba ranga brigade, no bilo je uobi~ajeno da se specijalne postrojbe tretiraju u istom
rangu s ve}im postrojbama vojske. Njegovo osnivanje pra}eno je s velikom pa`njom u HVu, gdje mu je davan mnogo ve}i zna~aj od stvarne vrijednosti, koja je, kao {to }e vrijeme ubrzo
pokazati, ipak bila skromnija nego {to se o~ekivalo.24
Sredinom 1994. SVK je imala 300 tenkova, 295 raznih oklopnih bojnih vozila, 360
topni~kih oru|a kalibra od 100 i vi{e milimetara.25 Krajem listopada 1994. njezino je brojno
stanje bilo u granicama od 20 do 25 tisu}a boraca.26 U vrijeme operacije Bljesak imala je oko
14.900 ljudi po mirnodopskoj formaciji, odnosno 62.500 po ratnoj formaciji. Moèmo
pretpostaviti da je sli~no brojno stanje bilo i pred Oluju, {to bi zna~ilo da je u zapadnom
dijelu Hrvatske SVK imala pod oru`jem oko 43.000 ljudi. 27
Strategija realne prijetnje, kako je zvana vojna strategija RSK, promovirana je u ljeto 1993.
godine. Temeljila se na pretpostavci da bi hrvatska ofenziva “na Republiku Srpsku Krajinu
izazvala Š...š masovna vatrena protivdejstva po vitalnim objektima i ciljevima Hrvatske, a
rezultat bi bila ru{enja, razaranja i gubici u ìvoj sili, {to hrvatska strana ne bi smela da
prihvati”. Dràno je da je to jedini na~in koji “moè Hrvatsku naterati da Krajinu i njenu
vojsku po~ne prihvatati kao ozbiljnog suparnika i partnera za pregovore”.28
22
Vojnosigurnosna agencija (VSA) MORH: RSK, G[ SV, DT br. 947-23/1 od 27. 11. 1992., Preformiranje TO
i posebnih jedinica milicije u Srpsku vojsku RSK; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 36-39.
23
Protuobavje{tajna agencija (POA): RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-268 od 22. 5. 1995., Transformacija SVK,
nare|enje; VSA MORH: Pregled korpusa specijalnih jedinica (dokument bez urud`benog broja i nadnevka); M.
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 157.
24
MORH, GSHV: GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.
25
HDA, RSK: G[ SV, Str. pov. br. 26-216 od 12. 5. 1994., Pregled glavnih osnovnih TMS SVK; HDA, RSK:
Referisanje vrhovnom komandantu o planu upotrebe SVK (nedatirano, s po~etka 1995.).
26
POA: G[ SVK-IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane skup{tini
RSK.
27
VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po mirnodopskoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.;
VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po ratnoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.
28
R. RADINOVI], Realna pretnja na delu, 7.
38
SRPSKA POBUNA U HRVATSKOJ
kolovozu 1995. navr{ilo se pet godina od 17. kolovoza 1990., vremena kada je u
Kninu po~ela srpska pobuna u Hrvatskoj. Pobuna je krajem 1991. dovela do
stvaranja Republike Srpske Krajine. Godi{njica pobune u Kninu nije sve~ano
obiljeèna jer je desetak dana ranije RSK u zapadnim dijelovima Hrvatske prestala postojati.
Nestala je u operaciji Hrvatske vojske i policije, pod kodnim imenom Oluja. Iako nije
ozna~ila kraj rata, operacija Oluja je bila najava skorog kraja rata i postala je simbol hrvatske
pobjede u Domovinskom ratu.
Na~in na koji je nastala RSK uz iracionalno pona{anje njezinog politi~kog vodstva, u~inili
su operaciju osloba|anja kakva je bila Oluja neizbje`nom. Srpska pobuna u Hrvatskoj po~ela
je u ljeto 1990. nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj. Na izborima je pobijedila
Hrvatska demokratska zajednica s politi~kom platformom nacionalnog pomirenja. Njezina
pobjeda je u Srbiji i kod zna~ajnog dijela Srba u Hrvatskoj prihva}ena kao potvrda povratka
usta{a na politi~ku scenu. Usprkos ~esto o{troj politi~koj retorici HDZ-a i usprkos tome da
tek predstoji istraìvanje djelovanja te stranke, te{ko da se moè osporiti tvrdnja da nije bilo
razloga da Srbi uzmu oru`je u ruke. Prihvatljivim se ~ini i mi{ljenje da dio Srba u Hrvatskoj
nije bio spreman prihvatiti nikakvu hrvatsku dràvu.29
Srpska pobuna u Hrvatskoj obiljeìla je zavr{ni dio krize i raspada Socijalisti~ke
Federativne Republike Jugoslavije. Raspad SFRJ po~eo je nakon smrti Josipa Broza Tita. Uz
to se u drugoj polovici 80-ih brzo, a moè se re}i i prili~no nenadano, raspao komunisti~ki
sustav u Europi. Sve je to vodilo prema raspadu SFRJ, jer je politi~ka, znanstvena, vjerska i
ina elita Srba nastojala nametnuti ostalima svoje vi|enje ure|enja Jugoslavije.30 To joj nije
uspjelo. Agresivna srbijanska politika tolerirana je u ostalim republikama do ru{enja politi~kih
~elni{tva SAP Vojvodine i SAP Kosova i ukidanja pokrajinskih autonomija Vojvodine i
Kosova. Ru{enje politi~kog vodstva Crne Gore u sije~nju 1989. zna~ilo je kraj tolerancije.
Slovenci su o{tro odgovorili i doveli ostatak Jugoslavije u poziciju da se odredi za stranu u
sukobu.31 U takvim okolnostima srbijanski poku{aj destabiliziranja Hrvatske i Bosne i
Hercegovine, republika u kojima su Srbi ìvjeli u ve}em broju, nije dao èljene rezultate. U
Hrvatskoj je sredinom 1990. izbila srpska pobuna koju tada{nja hrvatska milicija nije mogla
ugu{iti u za~etku jer je sprije~ena od strane Jugoslavenske narodne armije. Zahvaljuju}i JNA
Srbi su mogli {iriti pobunu, {to je na kraju 1990. dovelo do stvaranja Srpske autonomne
U
29
Bo{ko TODOROVI] / Du{an VILI], Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990., 163-166,
169-170; Dejan JOVI], Jugoslavija: dràva koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003., 483; Nikica BARI], Srpska
pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005., 58-59.
30
Du{an BILAND@I], Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., 750-764.
31
D. JOVI], Jugoslavija: dràva koja je odumrla, 421.
39
oblasti Krajine.32 Tijekom 1991. pojavile su se jo{ dvije sli~ne oblasti u Slavoniji, Baranji i
Srijemu: Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem 26. velja~e 1991. i SAO Zapadna
Slavonija u kolovozu 1991. godine. Na samom kraju 1991. udruène su u Republiku Srpsku
Krajinu (RSK), samoprogla{enu paradràvnu tvorevinu.33
Po Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. Srbi su dobili sva gra|anska prava, ali i status
nacionalne manjine, {to ih nije zadovoljilo.34 Tijekom 1991., nakon niza kriza i neuspje{nog
poku{aja dogovora oko nove Jugoslavije po~elo je {irenje SAO Krajine na podru~ja s
ve}inskim ili s visokim postotkom Srba. U ljeto 1991. po~eo je otvoreni rat JNA i pobunjenih
Srba protiv Hrvatske. Do kraja 1991. JNA je uspjela staviti pod svoj nadzor, odnosno
okupirati gotovo ~etvrtinu teritorija Republike Hrvatske na kojem je 19. prosinca 1991.
progla{ena Republika Srpska Krajina. Postavio se problem kako da pobunjeni Srbe zadrè ova
podru~ja pod svojim nadzorom. Rje{enje je na|eno u me|unarodnoj zajednici i njezinim
mirovnim snagama. Primirje koje je 2. sije~nja 1992. potpisano izme|u JNA i Republike
Hrvatske u Sarajevu omogu}ilo je dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Vrijeme je
brzo pokazalo da su hrvatska o~ekivanja od “plavih kaciga” bila prevelika i nerealna.35 One su
donijele relativan mir na crti razdvajanja, ali ne i o~ekivanu reintegraciju podru~ja koje je JNA
ostavila na upravu pobunjenim Srbima, nakon {to se u svibnju 1992. transformirala u Vojsku
Jugoslavije i povukla iz Hrvatske.36
Do u kasnu jesen 1992. Hrvatska vojska bila je zauzeta osloba|anjem okupiranoga
teritorija u ju`noj Hrvatskoj i obranom Bosanske Posavine. Prema okupiranim podru~jima,
osim u par slu~ajeva, ~ini se mimo volje dràvnog vrha, nisu poduzimane nikakve zna~ajnije
akcije.37 [tovi{e, nakon povla~enja JNA i organizacijsko-ustrojbenih promjena u HV-u, do
sije~nja 1993. nije ni postojao nekakav operativni plan uporabe oruànih snaga prema
Krajini, iako su ve} od sije~nja 1992. u Glavnom stoèru HV-a ra|eni planovi za osloba|anje
okupiranog teritorija RH od JNA i snaga pobunjenih Srba pod kodnim nazivima hrvatskih
rijeka. Tek je u sije~nju 1993. napravljena vojna direktiva za slu~aj da se okupirano podru~je
32
Davor MARIJAN, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002., 6-7.
M. M., “Progla{ena Republika Srpska Krajina”, Srpski glas, Glina, 29. 12. 1991., 1.
34
U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje
kao nacionalna dràva hrvatskoga naroda i dràva pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dràvljani:
Srba, Muslimana, Slovenaca, êha, Slovaka, Talijana, Ma|ara, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost s
gra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i
zemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnog
suvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve}
formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974. da je “SR Hrvatska nacionalna dràva hrvatskog
naroda, dràva srpskog naroda u Hrvatskoj i dràva drugih naroda i narodnosti koji u njoj ìve” ne dopu{ta
nedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da je
o~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Usp. Zdenko RADELI],
Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat,
[kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.
35
Mario NOBILO, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni zavod Globus,
Zagreb 2000., 247-260.
36
D. MARIJAN, Smrt oklopne brigade, 24-25.
37
Ovdje se misli na Nos Kalik, Baranju i Miljeva~ki plato. Vidi Davor Marijan u Zdenko RADELI], Davor
MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat, [kolska
knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 150-151.
33
40
mirno ne reintegrira u Republiku Hrvatsku.38 Do kraja 1993. HV je provela dvije manje
operacije koje su joj uz izvjesne vojni~ke uspjehe donijele negativne politi~ke bodove na
me|unarodnoj politi~koj sceni. Nakon operacije u zale|u Zadra u sije~nju 1993., Hrvatska
je optuèna da zaziva rat, {to je do tada bilo uglavnom rezervirano za Srbiju i Srbe.39 Sli~no
je bilo i nakon operacije u Meda~kom dèpu u rujnu 1993., jer je nakon njezine provedbe
Hrvatska od dijela me|unarodnih politi~kih krugova optuèna za agresiju i kr{enje primirja.40
Kada tome dodamo krajnje nepovoljan poloàj Hrvatske zbog umije{anosti u rat bosanskohercegova~kih Hrvata i Bo{njaka-Muslimana u Bosni i Hercegovini, dobivamo nimalo
ruì~astu predod`bu hrvatskog politi~kog poloàja.
Zalaganjem me|unarodnih krugova, u Zagrebu su 29. oùjka 1994. predstavnici
Republike Hrvatske i pobunjenih Srba potpisali Sporazum o prekidu vatre. Sporazum je
stupio na snagu 4. travnja i predvidio je povla~enje sukobljenih strana najmanje jedan
kilometar od crte i izvla~enje te{kog naoruànja na 10, odnosno 20 km od crte razdvajanja.41
Sporazum je doveo do demobilizacije dijela pri~uvnog sastava Hrvatske vojske {to je vodilo
do smirivanja bojnih djelovanja na cjelokupnom hrvatskom rati{tu.42 Nastojanje Republike
Hrvatske da razrije{i problem srpske pobune prenesen je na diplomaciju. Vije}e sigurnosti
UN-a je 31. oùjka i 30. rujna 1994. produìlo mandat UNPROFOR-a na po {est mjeseci.43
S njegovim u~inkom Hrvatska nije bila zadovoljna pa je blokadom cesta od strane prognanika
od 1. srpnja do 16. kolovoza 1994. organiziran pritisak na UNPROFOR kako bi se svjetskoj
javnosti skrenula pa`nja na neu~inkovitost “plavih kaciga”.44 Poloàj RSK pogor{ao je sukob
Beograda i Pala jer su bosanskohercegova~ki Srbi odbili potpisati mirovni plan Kontaktne
skupine o Bosni i Hercegovini, zbog ~ega im je Beograd 4. kolovoza 1994. uveo politi~ke i
gospodarske sankcije koje su pogodile i krajinske Srbe.45
Sredinom rujna 1994. veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Peter Galbraith
predloìo je predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tu|manu plan, kasnije nazvan Z4,
prema kojem bi autonomni kotarevi Glina i Knin imali odre|ene elemente dràvnosti, ali bi
kao i ostala okupirana podru~ja bili reintegrirani u sastav Hrvatske. Prihva}anje ovog plana
bilo je politi~ko samoubojstvo {to je F. Tu|manu, kako to svjedo~i jedan od njegovih bliskih
suradnika, bilo jasno.46 No Galbraith je, bez obzira na to koliko je bio dorastao funkciji koju
je obna{ao, bio predstavnik jedine svjetske sile i zbog toga ga se moralo uvaàvati.47 F. Tu|man
je 30. sije~nja 1995. ipak primio nacrt plana od predstavnika me|unarodne zajednice i izjavio
38
Sredi{nji vojni arhiv, fond Glavnog stoèra HV (dalje SVA MORH, GSHV): GSHV, Kl. 8/93-02/04, Ur. br.
512-06-93-7 od 15. 1. 1993., Direktiva.
39
Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995., 85; Usp. F.
TU\MAN, Hrvatska rije~ svijetu: razgovori sa stranim predstavnicima, 243-248.
40
M. GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, 83-84.
41
Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb 1998., 360.
42
Zap. Zbornog podru~ja Zagreb, Kl. SP 80/94-02/87, Ur. br. 1075-11/01-94-3 od 16. 3. 1994., Zapovijed za
demobilizaciju postrojbi i dijelova postrojbi HV Zbornog podru~ja Zagreb.
43
Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, 57-63.
44
Kronologija rata, 387, 400.
45
Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski – Centar za geostrate{ka
istraìvanja Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2002., 176.
46
H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 153-161.
47
ISTI, 268.
41
da }e ga hrvatska strana razmotriti, da ima ozbiljnih primjedbi na njega, napose jer “problem
definira kao spor izme|u dvije ravnopravne strane, a zapravo se radi o problemu manjine u
jednoj nacionalnoj dràvi, i to ne cjelokupne manjine nego njezina manjeg dijela”.48 No, taj
plan odbilo je vodstvo RSK, zapravo, zbog ustrajnosti na politici priklju~enja RSK “Velikoj
Srbiji” nisu ga htjeli ni razmotriti, iako se njime pobunjenim Srbima u Hrvatskoj nudila
iznimno velika autonomija, gotovo “dràva u dràvi”. Mogu}nost daljnih pregovora oko
ovoga plana postojala je do trenutka kad su se sami po sebi posloìli uvjeti da u prvi plan
djelovanja ponovno iskrsne vojna opcija. Anga`man Armije BiH i Hrvatskog vije}a obrane
oko Biha}a i Kupresa otvorio je potrebu anga`mana hrvatskih snaga, pa je nakon pola godine
mirovanja Hrvatska vojska pokrenuta zbog te{kog stanja u za{ti}enoj zoni grada Biha}a.
Inènjerija HV-a na Dinari
48
ISTI, 209-210. Nadnevak sastanka u Kronologija rata, 448.
42
PRVA BIHA]KA KRIZA
akon okon~anja hrvatsko-bo{nja~kog (muslimanskog) rata u Bosni i Hercegovini
ponovno je po~eo sukob Srba i Bo{njaka-Muslimana, sukob koji je hrvatsko –
bo{nja~ki rat poprili~no lokalizirao. Glavne to~ke sukoba bile su oko Sarajeva,
Konjica, Kupresa, Tesli}a i Biha}a.49 Biha}ko podru~je imalo je strategijski zna~aj za Hrvatsku
jer je na jednom zna~ajnom dijelu (118 kilometara) razdvajalo Republiku Srpsku Krajinu i
Republiku Srpsku.50 Peti korpus ABiH je vezivao dio snaga obje srpske vojske i
onemogu}avao da se one uporabe na drugim dijelovima rati{ta, bilo u Hrvatskoj, bilo u Bosni
i Hercegovini.
Do kraja listopada 1994. srpske vojske su provele nekoliko ve}ih kampanja oko Biha}a
koje nisu dovele do o~ekivanog uni{tenja 5. korpusa ABiH. Zimsko-proljetna operacija
Vojske Republike Srpske (VRS) bila je za 5. korpus ABiH vrlo te{ka.51 Nakon nje, u borbama
od 16. do 21. kolovoza 1994. snage 5. korpusa ABiH porazile su autonoma{ku vojsku Fikreta
Abdi}a i u{le u Veliku Kladu{u. Oko 45.600 izbjeglica povuklo se na privremeno okupirani
teritorij Hrvatske: Turanj kod Karlovca, selo Batnoga kod Slunja i Staro Selo kod
Vrginmosta.52 Nakon sre|ivanja i odmora, snage 5. korpusa ABiH su 24. listopada po~ele
napadnu operaciju pod imenom Grme~-94. Operacija je poduzeta nakon izvla~enja dijela
snaga VRS iz okruènja i njihova anga`mana prema sredi{njoj Bosni i dolini Vrbasa. Svrha je
bila odbaciti srpske snage od Biha}a i osloboditi {ire podru~je na desnoj obali rijeke Une, od
Lohovskih Brda do Bosanske Krupe.53 Peti korpus je postigao velik uspjeh, osvojio je vojarnu
Grabe` i pre{ao u gonjenje razbijenih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS na pravcima Ripa~ –
Dubovsko – Vrto~e i Dubovsko – Ora{ac – Kulen Vakuf. Bo{nja~ke snage su stigle do
Dubovskog, Lipe i Kulen Vakufa.54
Iako je djelovanje ABiH bilo ograni~eno samo prema Republici Srpskoj, Glavni {tab SVK
je 26. listopada 1994. poduzeo mjere ~ija je svrha bila sprije~iti mogu}e iznena|enje prema
RSK. Li~kom korpusu je nare|eno da s dva oja~ana bataljuna sprije~i prodor bo{nja~kih
snaga dolinom rijeke Une i time pomogne 2. kraji{kom korpusu VRS. Sjevernodalmatinskom i Slavonsko-baranjskom korpusu nare|eno je da u punu bojnu spremnost za
N
49
Hasib MU[INBEGOVI], Remzija [ILJAK, Kemo BE]IREVI], Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999., 8.
HDA, RSK: Stanje i problemi odbrane RSK (nedatirani materijal, nastao po~etkom 1995.).
51
Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u Zagrebu, AMB/ZAG/03-11032/94 od 24. 2. 1994., Zamolba; B.
FELI], Peti korpus 1992.-1995., 168-188.
52
VRH, USMSP: RSK, G[ SVK, IKM Muljava, Str. pov. br. 1350/27 od 24. 8. 1994., Operativni izve{taj u vezi
AP Zapadna Bosna; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 91.
53
Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002., 275-283, 309-316.
54
B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 329-331, 343-344.
50
43
anga`man izvan podru~ja odgovornosti stave po jedan bataljun. Kordunskom i Banijskom
korpusu podignuta je bojna spremnost prema 5. korpusu ABiH.55
Dan kasnije na ovo podru~je stigli su predsjednik RSK Milan Marti} i zapovjednik
Glavnog {taba Milan êleketi} {to je bio znak da je bo{nja~ki uspjeh uznemirio kninsko
vodstvo. Bosanskohercegova~ki Srbi nepovoljnije su reagirali na uspjeh 5. korpusa, {to je
razumljivo jer je uspjeh postignut na {tetu njihovog 2. kraji{kog korpusa. Ovaj korpus je od
ranije bio pritisnut snagama 7. korpusa ABiH i HVO-a na bugojansko-kupre{kom pravcu.
Naravno da se dràlo da je o{tro otvaranje na biha}ko-bosanskopetrova~kom pravcu znak
sinkronog djelovanja sa snagama 7. korpusa ~iji je cilj bio presijecanje snaga 2. kraji{kog
korpusa i odvajanje RSK od RS. Zamjenik zapovjednika Glavnog {taba VRS generalpotpukovnik Manojlo Milovanovi} u brzojavu upu}enom politi~kom i vojnom vrhu RSK
upozorio ih je da su ovo “najkriti~niji momenti u ovom ratu za Srbe zapadno od Drine”.
Naglasio je da su potrebni tek mali napori obje srpske vojske “da ovu opasnost otklone”.
Milovanovi} se pohvalio da je VRS ve} uspjela zaustaviti napad ABiH na kupre{kom pravcu,
{tovi{e, da je pre{la u protuofenzivu na pravcu Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno i da je
spremna na obranu kupre{ke visoravni od napada HVO-a s podru~ja Livna, [uice,
Tomislavgrada, Prozora i Gornjeg Vakufa. Problem je bilo stanje na biha}ko – petrova~kom
pravcu s kojim se VRS te{ko nosila “zbog opstruktivnog pona{anja i straha mesnog
stanovni{tva i ve}eg dela boraca vojske RS (me{tana)”. Ona je uspjela poja~ati obranu
dovo|enjem manjih snaga s nekih boji{ta i pripremala je kombiniranu postrojbu veli~ine
brigade sa svih prostora RS radi protuudara na biha}kom boji{tu. Problem je bio {to je za tu
akciju trebalo jo{ 3-4 dana, pa je zato od politi~kog vodstva RSK traèno da snagama Li~kog,
Korduna{kog i Banijskog korpusa izvr{i pritisak na snage 5. korpusa ABiH. Isto je tako
traèno da se prekinu svi kanali za opskrbu (uklju~uju}i i {vercerske) preko kojih se 5. korpus
popunjavao ljudstvom i tehni~ko-materijalnim sredstvima (na temelju dogovora iz prosinca
1993.).56 Da je stanje dràno krajnje ozbiljnim vidi se iz odluke R. Karadì}a od 29. listopada
da proglasi ratno stanje u dijelu RS koja odgovara podru~ju djelovanja 2. kraji{kog korpusa.
Organizirana je i provedena potpuna mobilizacija vojno sposobnog stanovni{tva.57
Za zajedni~ku operaciju SVK i VRS protiv 5. korpusa ABiH, za djelovanje na pravcu
Bosanski Petrovac – Vrto~e, SVK je oformila dvije takti~ke skupine.58 Operacija je po~ela 1.
studenoga 1994. godine. Do 8. studenoga srpske snage o~istile su dolinu rijeke Une od
Spasova do sela Lohova i blokirale Ripa~.59 Bo{nja~ke snage bile su u te{kom poloàju, pa je
12. studenoga predsjednik Republike Bosne i Hercegovine A. Izetbegovi} uputio zahtjev
predsjedniku Republike Hrvatske F. Tu|manu da Hrvatska poduzme mjere da sprije~i napad
na Biha} s hrvatskog teritorija.60
Do 17. studenoga srpske snage vratile su gotovo cijeli teritorij koji su bo{nja~ke snage bile
oslobodile. Snage F. Abdi}a u{le su u Veliku Kladu{u, a snage 2. kraji{kog korpusa izbile su
55
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-488 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 1; HDA, RSK: RSK, G[ SV,
Str. pov. br. 3-389 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 2.
56
POA: Glavni {tab VRS, Str. pov. br. 02/2-140 od 27. 10. 1994., Pomo} u saniranju stanja u “drvarskoj krajini”.
57
HDA, RSK: Vojna po{ta br. 7531 Bosansko Grahovo, Pov. br. 4-504 od 31. 10. 1994., Informacija.
58
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-502 od 31. 10. 1994., Nare|enje.
59
HDA, RSK: Komanda 98. pe{adijske brigade, Str. pov. br. 32-103 od 12. 11. 1994., Informacija.
60
44
na dva kilometra od Biha}a.61 Snage krajinskih Srba su prestrojene, a 16. studenoga je po~elo
funkcioniranje Komande Operativne grupe Pauk.62 S obzirom na to da je uo~ena
koncentracija Hrvatske vojske prema okupiranom podru~ju, Glavni {tab SVK je 17.
studenoga podre|enim postrojbama dao naredbu da osiguraju stupanj bojne spremnosti u
“cilju spre~avanja eventualnog iznena|enja od strane HV”.63 Dva dana kasnije nare|ena je
mobilizacija, odnosno domobilizacija svih vojnih obveznika koji su bili na ratnom rasporedu
u ratnim postrojbama SVK.64
Na srpske napade reagirala je me|unarodna zajednica. Najprije je UNPROFOR 9.
studenoga upozorio krajinske Srbe da }e uporabiti sva raspoloìva sredstva ukoliko ne
prestanu s granatiranjem za{ti}enog podru~ja Biha}a. Oni su pak negirali da je to istina,
tvrde}i da je rije~ o la`nim optu`bama Hrvata i Bo{njaka.65 Napadi nisu prestali, pa su 21.
studenoga zrakoplovi NATO saveza napali zra~nu luku SVK u Udbini. Ranjeno je pet osoba,
jedna je ubrzo preminula, a zra~noj luci i pokretnoj opremi nanesena je ve}a materijalna
{teta.66 Vojska Jugoslavije je 22. studenoga obavijestila SVK da je od svojih vojnih izaslanstava
u Rimu i Londonu dobila informaciju da }e se zra~ni napadi nastaviti ako se nastavi srpska
ofenziva na podru~ju Biha}a.67 Posljedica napada i prijetnji me|unarodne zajednice bila je u
tome da je snagama F. Abdi}a dana uloga glavnih snaga, a zada}a SVK bila je da organizira,
oprema i usmjerava njihovo djelovanje.68
Zra~na luka
JNA, potom
SVK u Udbini
61
D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 501.
HDA, HMDCDR: Ratni dnevnik G[ SVK, zabilje{ka za 16. 11. 1994.
63
HDA, RSK: G[ SVK, IKM Korenica, Str. pov. br. 3-503/174 od 17. 11. 1994., Borbeno nare|enje.
64
HDA, RSK: G[ SVK, Str. pov. br. 11-301 od 19. 11. 1994., Mobilizacija v/o SVK, nare|enje.
65
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Pov. br. 40-66/94 od 10. 11. 1994., Odgovor na optu`be.
66
POA: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-503/390 od 23. 11. 1994., Izve{taj komisije za ispitivanje posledica napada
NATO avijacije.
67
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-555 od 22. 11. 1994., Opasnost od napada iz VaP.
68
POA: G[ SVK – IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane u skup{tini
RSK.
62
45
OPERACIJE HRVATSKIH SNAGA NA LIVANJSKOM POLJU I
U ZAPADNOJ SLAVONIJI
rpski napadi na Biha}, {to se moglo i o~ekivati, uzbunili su hrvatsko vrhovni{tvo koje
nije moglo mirno promatrati srpske uspjehe. Dvojba je bila oko pravca pruànja
pomo}i, pritiskom na Oku~ane i Knin radi razvla~enja snaga, ili prodorom preko Slunja
radi pruànja pomo}i 5. korpusu ABiH.69 U me|uvremenu, 3. studenoga 1994. hrvatskobo{nja~ke snage oslobodile su Kupres i ve}i dio kupre{ke visoravni, ~ime je otvorena nova
mogu}nost za intervenciju Hrvatske vojske. Zborno podru~je Split po~elo je tajne pripreme
za djelovanje u Herceg-Bosni, konkretno na planini Dinari i Livanjskom polju.70
Prva operacija ZP Split na ovom podru~ju bila je Zima-94. Zada}a ZP Split bila je da
razbije srpske snage na dijelu od Livanjskog polja do dràvne granice na Dinari, odbaci ih {to
dalje od prometnice Rujani – Sinj i bude spremno za daljnje djelovanje. Glavne snage bile su
na pravcu Razdolje – Troglav, a pomo}ne na pravcu Rujani – Sajkovi}. Na isto~nom dijelu
Livanjskog polja planirano je razbijanje srpskih snaga i odbacivanje sa zapadnih padina
planine Staretina, a potom dubok prodor u pravcu sela Bastasi kako bi se u kona~nici postigao
nadzor ve}eg dijela Livanjskog polja i osiguranje glavnih snaga u napadu. Za napad su
angaìrane snage iz sastava 126. domobranske pukovnije i 114. brigade HV-a. S druge strane
bile su snage 9. lake pje{a~ke brigade VRS. Za provedbu operacije osnovano je zapovjedni{tvo
OG Livno sa zapovjednim mjestom u Livnu.71 Zada}a HVO-a u ovoj operaciji bila je napad
na srpske snage na cijelom podru~ju Zbornog podru~ja Tomislavgrad, od sela êlebi} na
Livanjskom polju do Kupre{kih vrata.72
Operacija je po~ela 29. studenoga 1994. i trajala je punih 27 dana na te{kom terenu, u vrlo
te{kim vremenskim uvjetima, na snijegu i niskim temperaturama. Nakon po~etnog uspjeha
domobranskih i pri~uvnih snaga u boj su uvedene snage 4. i 7. gardijske brigade koje su
uspjeh produbile i pro{irile. Uspjeh je postignut i na isto~noj strani Livanjskog polja. Kada je
operacija zavr{ena hrvatske snage imale su iza sebe oslobo|eno podru~je dubine 20, a {irine
10 kilometara. Srpske snage odba~ene su na crtu: Zeleno brdo – [ka{in vrh – Bat – To~ila –
selo Grkovci – padine Malog Orlovca – Orlovac – selo Nugla{ica – Talijanov vrh – Pitoma
kosa – Tavanak.73 Hrvatski napad ugrozio je Knin s do tada sigurnog podru~ja Republike
Srpske. Ve} u prvim danima operacije Glavni {tab SVK poku{ao je manjim snagama
S
69
A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 25-26.
71
SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/94-01/01, Ur. br. 1080-01-94-180 od 16. 11. 1994.,
Zapovijed za napadaj.
72
HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 8/94-02/06-1, Ur. br. 02-10-06/02-94-32 od 23. 11. 1994., Zapovijed za
izvo|enje napadne operacije Op. br. 2.
73
A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 28-32.
70
46
Sjevernodalmatinskog korpusa pomo}i obranu 9. lake pje{a~ke brigade VRS s ciljem
odbacivanja hrvatskih snaga na crtu prije napada.74 No, to se nije uspjelo realizirati. Daljnji
prodor hrvatskih snaga, napose zauzimanje dijela sela Prìne 23. prosinca 1994. i odbacivanje
srpskih snaga na crtu Nugla{ice – Grkovci dovelo je do odluke o premje{tanju snaga VRS s
drugih boji{ta, pa tako i biha}kog, prema Bosanskom Grahovu i Glamo~u. Uz obilne zimske
padaline do kraja prosinca na grahovsko-glamo~ko podru~je dovedene su dvije brigade i dva
bataljuna, VRS iz 1. kraji{kog, Hercegova~kog i Isto~nobosanskog korpusa.75 Njihovim
dolaskom smirena je panika i prekinuto iseljavanje stanovni{tva, napose onog s podru~ja
Glamo~a.76 Nakon prikupljanja snaga poku{an je i protunapad s ciljem odbacivanja hrvatskih
snaga iz sela Sajkovi} i êlebi}.77 Iako su bili razmjerno ~esti, ovi napadi bili su slabijeg
intenziteta i isto takvog uspjeha. Postignute manje uspjehe srpske snage nisu uspijevale
odràti.78
Lo{a strana oja~avanja grahovsko-glamo~kog pravca za srpsko vodstvo bio je zastoj u
napadima na Biha}. Zbog {irenja glasina me|u pripadnicima jedne od brigada VRS koju su
~inili Srbi iz biha}ke op}ine, isti su informirani da je zastoj biha}ke operacije privremen “zbog
rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te smiri nastavlja se akcija za Biha}
i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.”79 Ovo je bila istina, vojni i politi~ki vrh
Republike Srpske (RS) doista nije namjeravao odustati od razbijanja 5. korpusa ABiH i
osvajanja Biha}a.80
Nakon hrvatskih uspjeha postignutih u operaciji Zima ’94, na livanjskom boji{tu je do
prolje}a 1995. vladao razmjeran mir. Hrvatske snage provodile su djelatnu obranu uz plansku
zamjenu snaga iz sastava Zbornog podru~ja Split i HVO-a. Tijekom ovog razdoblja
napravljeno je nekoliko manjih takti~kih pomaka na crti boji{ta. Pribliàvanjem prolje}a rasla
je mogu}nost da Srbi ugroze hrvatske poloàje na Dinari i Staretini, zbog ~ega se Zborno
podru~je Split odlu~ilo za provedbu takti~ke operacije Skok-1. Cilj operacije bilo je
potiskivanje srpskih snaga s dominantnih uzvi{enja Dinare i stavljanje snaga SVK u dolini
Cetine pod vatreni nadzor.81 Provedbu je 7. travnja 1995. u potpunosti obavila 7. gardijska
74
HDA, RSK: G[ SVK-IKM od 5. 12. 1994., Nare|enje Op. br. 11/1.
HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3693-6 od 23. 12. 1994.; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov.
br. 2/1-369 od 23. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-370 od
24. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-372 od 26. 12. 1994.,
Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-373 od 27. 12. 1994., Redovni borbeni
izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj.
76
HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj.
77
HDA, RSK: Komanda 9. lpbr, Str. pov. br. 11-33 od 30. 12. 1994., Izvod iz zapovijesti za napad.
78
SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-2 od 8. 1. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-3 od 9. 1. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-6 od 12. 1. 1995.,
Izvanredno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-11 od 22. 1. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e.
79
SVA MORH, GSHV: Komanda 15. pbr, Pov. br. 2 od 6. 1. 1995., Informacija o aktuelnim pitanjima.
Informacija je zaplijenjena od strane 5. korpusa ABiH i poslana 19. sije~nja 1995. generalu Bobetku.
80
Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3-36 od 16. 2. 1995. Rije~ je o informaciji sa sastanka koji je R. Karadì} odrào
15. velja~e 1995. u Bosanskom Grahovu s predsjednicima 11 zapadnobosanskih op}ina i sedam brigada koje su
popunjavane s tih op}ina.
81
SVA MORH, ZZPS: Zap. ZP Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75 od 4. 4. 1995., Zapovijed za
napadaj.
75
47
brigada uz pomo} 126. domobranske pukovnije. Ovladano je podru~jem Dinare dubine pet
i {irine 15 kilometara. Do{lo se nadomak sela Uni{ta. Crta hrvatskih snaga na Livanjskom
polju i Dinari dobila je potrebnu stabilnost pa na isto~nom dijelu Livanjskog polja vi{e nije
bilo zna~ajnijih djelovanja srpskih snaga.82
S ovim uspjehom hrvatske snage bile su pripravne za nastavak operacija. No, sljede}a
operacija, pod imenom Bljesak, provedena je na suprotnoj strani hrvatskog rati{ta, u zapadnoj
Slavoniji. Operacija Bljesak predvi|ala je brz i energi~an prodor oklopno-mehaniziranih i
pje{a~kih snaga du` autoceste iz smjera Nove Gradi{ke i Novske, rasijecanje okupiranog
podru~ja i osloba|anje Oku~ana. Nakon toga slijedilo je izbijanje na rijeku Savu i sprje~avanje
intervencije bosanskih Srba ili snaga Banijskog korpusa SVK. Zavr{ni, drugi dio operacije
predvi|ao je uni{tenje srpskih snaga okruènih sjeverno od autoceste Novska – Nova
Gradi{ka. Zavr{ne pripreme za operaciju po~ele su krajem travnja 1995. dovo|enjem
postrojbi koje su odre|ene za sudjelovanje kao i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi. Provedba
operacije povjerena je Zbornom podru~ju Bjelovar i operativnim timovima Glavnog stoèra
HV-a.83
Operacija Bljesak po~ela je u zoru 1. svibnja.84 Odvijala se uglavnom po planu i uspje{no
je izvedena. Okupirano podru~je je presje~eno u zahvatu autoceste, snage ju`no od crte
presijecanja odba~ene su na teritorij Bosne i Hercegovine, a sjeverno od crte presijecanja kod
Pakraca okruèn je dio snaga Zapadnoslavonskog korpusa i ve}i broj civila.85 Ove su se snage
predale 4. svibnja 1995. u 14 sati. Ukupno je u drugoj fazi operacije Bljesak zarobljeno oko
1200 srpskih vojnika.86 Srpskim civilima koji su to èljeli omogu}eno je da prije|u u Bosnu
i Hercegovinu.87 Tijekom operacije SVK je demonstrirala strategiju realne prijetnje. U znak
osvete raketama su ga|ani hrvatski gradovi. U napadu na Zagreb poginulo je pet osoba, a 203
su ranjene.88
Uspjeh operacije Bljesak nije uspavao hrvatske snage. One su nastavile napredovanje na
pravcu Livno – Bosansko Grahovo kroz operaciju Skok-2. Njezin cilj bilo je daljnje razbijanje
srpskih snaga, prodor u [ator planinu, a na Dinari ovladavanje grebenom Crvene zemlje radi
stavljanja pod vatreni nadzor Bosanskog Grahova i prometnice Bosansko Grahovo – Glamo~.
82
SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-103 od 7. 1. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e; SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada od 7. 4. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; A.
GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 38-40.
83
MORH, GSHV, RP/5/94 od 5. 12. 1994., Direktiva Op. br. 5/94. Faksimil u J. BOBETKO, Sve moje bitke,
392-399; SVA MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-129 od 29. 4. 1995.,
Zapovijed.
84
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 4-2361 od 2. 5. 1995., Redovni operativni izve{taj.
85
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj.
86
MORH, Zapovjedni{tvo vojnopolicijskih snaga “Bljesak”, Kl. SP 200-01/95-156/08, Ur. br. 3315-01/4-95-26
od 4. 5. 1995.; GSHV, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-96-68 od 4. 5. 1995.; MORH, GSHV,
Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-92, IZM GSHV od 10. 5. 1995.
87
MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar, IZM Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-01-95-34 od 9. 5.
1995.; Ratni dnevnik GSHV, stranice 114, 122-128.
88
HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; HDA, RSK: RSK,
G[ SV, Str. pov. br. 3-219 od 3. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; F. TU\MAN, Pet godina hrvatske pobjede,
15; U Ve~ernjem listu od 8. oùjka 2007. navodi se da je “u bombardiranju Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. poginulo
sedmero (imenom i prezimenom), a ranjeno 176 civila”, te da su na Zagreb pala 23 projektila i da je pogo|ena
Dje~ja bolnica u Klai}evoj, Akademija dramskih umjetnosti, gimnazija u Kriàni}evoj”. Usp. Damir Luka
SAFTI], “Kod [o{tari}eve prvi trg civilnim `rtvama”, Ve~ernji list, 8. 3. 2007., 26.
48
U napadu je angaìrana 4. gardijska brigada kao glavna snaga, te 3. gardijska brigada HVOa, 126. domobranska pukovnija, 1. hrvatski gardijski zdrug, dio 1. gardijske brigade HV-a i
snage specijalne policije Herceg-Bosne.89
Hrvatski uspjesi na Dinari nisu odgovarali me|unarodnoj zajednici. Na sastanku generala
Ante Gotovine i zapovjednika snaga UN-a za sektor Jug generala Rastislava Kotila odrànom
20. oùjka 1995., general “plavaca” traìo je od generala Gotovine da iskoristi svoj utjecaj da
se postrojbe HVO-a povuku iz sjevernog dijela Livanjskog polja.90 Nakon {to su hrvatske
snage operacijom Skok-2 ovladale grebenom Crvene zemlje i stavile pod vatreni nadzor
Bosansko Grahovo i prometnicu Bosansko Grahovo – Glamo~, UN je ponovio zahtjev od 20.
oùjka. Na sastanku koji je odràn 12. lipnja 1995. general Kotil je predloìo generalu
Gotovini da se HVO povu~e s poloàja na Dinari, a da }e zauzvrat krajinski Srbi povu}i
naoruànje u skladi{ta na temelju odredaba Zagreba~kog sporazuma od 29. oùjka 1994.91
Hrvatski gardisti
izme|u Malog [atora
i Bosanskog Grahova
89
SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-88 od 1. 6. 1995.,
Zapovijed za napadaj.
90
SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. SP 80-02/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-05 od 20. 3. 1995.,
Informacija.
91
SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-372 od 12. 6. 1995.,
Izvje{}e.
49
RSK U PRVOJ POLOVICI 1995.
sloba|anje zapadne Slavonije bila je samo jo{ jedna u nizu neda}a, dodu{e vrlo velika,
koja je pratila RSK od kraja 1994. godine. Krajina je proìvljavala te{ku politi~ku i
gospodarsku krizu. Potpisivanje gospodarskog sporazuma s Hrvatskom u Zagrebu 2.
prosinca 1994., bez obzira na razli~ita tuma~enja, predstavljalo je znak slabosti. Sporazumom
je regulirano pitanje kori{tenja vode, elektri~ne energije, autoceste i naftovoda.92 Ubrzo
potom, 21. prosinca je za slobodan promet otvorena autocesta Zagreb – Beograd.93 Njezino
otvaranje djelovalo je porazno na moral stanovni{tva i vojske krajinskih Srba. Omogu}ilo je
rast {verca, a otvorilo je vrata hrvatskoj promid`bi.94 S vojni~kim uspjesima na Dinari i
Livanjskom polju ona je postala ozbiljna prijetnja za moral krajinskih Srba.
Politi~ka scena unutar Krajine bila je burna. Aktualni premijer Borislav Mikeli} bio je
izloèn nizu napada jer je dio politi~kih snaga u njemu vidio eksponenta S. Milo{evi}a koji
~ini sve da “Krajina ostane u okviru granica nekada{nje Socijalisti~ke Republike Hrvatske”.
Nakon operacije Bljesak njegov poloàj je postao neodrìv jer je suzdràno pona{anje Savezne
Republike Jugoslavije dràno izdajom. Kona~no, 29. svibnja 1995. Mikeli} je smijenjen jer se
usprotivio ujedinjenju RSK i RS.95 Ujedinjenu se usprotivilo i vodstvo pobunjenih Srba u
isto~noj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Ono je osnovalo Koordinacioni odbor pet
op}ina na ~ijem je ~elu bio Goran Hadì}.96 Na politi~ku scenu vratio se Milan Babi} ~ija je
Vlada prihva}ena 27. srpnja 1995. u Topuskom.97
Drugi niz problema koji je mu~io Krajinu bio je odnos s me|unarodnom zajednicom.
Predsjednik RH Franjo Tu|man 12. sije~nja 1995. upoznao je javnost s odlukom da
Republika Hrvatska 31. oùjka otkazuje gostoprimstvo UNPROFOR-u. U pismu Boutrosu
Boutrosu Ghaliju F. Tu|man je naglasio da otkazivanje mandata UNPROFOR-u ne zna~i
odustajanje od mirnog rje{enja sukoba s pobunjenim Srbima, ve} nastojanje da se do
dogovora do|e u izravnim pregovorima Zagreba i Knina.98 Reakciju krajinskih Srba nije
O
92
Kronologija rata, 430.
HDA, RSK: RSK, Ministarstvo odbrane, [tab Vlade za otvaranje Auto-puta (nedatirano i bez urud`benog
broja), Informacija o otvaranju Auto-puta Paklenica – Lipovac; SVA MORH, 125. dp: VP 2147, Kl. 818-03/9402/02, Ur. br. 2147-04/1-94-16 od 22. 12. 1994., Tjedno izvje{}e.
94
POA: RSK, MUP, Sekretarijat unutra{njih poslova Oku~ani, Br. 08-05/1-1086/1-95 od 16. 3. 1995.; POA:
Zapadno-slavonski korpus SVK od 4. 3. 1995., Telegram podr{ke; POA: Uprava javne bezbednosti, Br. 08/1-13366/1-95 od 21. 4. 1995., Nare|enje.
95
N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 480-483.
96
ISTI, 484.
97
ISTI, 486.
98
Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH, Politi~ka
uprava, Zagreb, 1995., 12-18.
93
50
trebalo dugo ~ekati. M. Marti} se 27. sije~nja obratio glavnom tajniku UN-a Ghaliju s
molbom da snage “OUN za{tite teritoriju AP Zapadne Bosne od vojske Alije Izetbegovi}a,
kao {to u slu~aju hrvatsko-srpskog spora mirovne snage {tite Republiku Srpsku Krajinu od
Republike Hrvatske, koja je ve} ~etiri puta od 1992. godine povredila na{u teritoriju, ~ine}i
etni~ko ~i{}enje i zlo~ine nad civilnim srpskim stanovni{tvom”.99 Usprkos nepovoljnom
poloàju, kojeg su dijelom bili svjesni, krajinski Srbi su odbili Plan Z4. Na izvanrednoj
sjednici Skup{tine RSK odrànoj 8. velja~e u Kninu prihva}eno je Marti}evo stajali{te da se
ovaj plan uop}e ne razmatra. Prihva}en je prijedlog Vlade RSK da se prekinu i odloè
pregovori s Republikom Hrvatskom o gospodarskim i politi~kim pitanjima “dok Hrvatska ne
povu~e svoj zahtjev za otkazivanje mandata mirovnih snaga UN-a ili da Savjet bezbjednosti
ne donese odluku o produènju mandata mirovnih snaga UN-a u zonama pod za{titom na
teritoriju Republike Srpske Krajine”.100
Slijedio je jak udarac kada je 31. oùjka 1995. Vije}e sigurnosti UN-a prihvatilo hrvatske
zahtjeve i prihvatilo Rezoluciju broj 981 kojom je potvr|en teritorijalni integritet Republike
Hrvatske. Priznato je da glavne postavke Vanceova plana nisu provedene. Uloga mirovnih
snaga je redefinirana, naziv UNPROFOR promijenjen je u UNCRO (United Nations
Confidence Restoration Operation in Croatia) – Operacija UN-a za povratak povjerenja u
Hrvatskoj s mandatom do 30. studenoga 1995. godine. U novom mandatu snage UN-a bile
su du`ne uspostaviti u~inkovit nadzor na me|unarodno priznatim granicama Hrvatske i
nadzirati dolazi li u za{ti}ena podru~ja vojna oprema i ljudstvo s podru~ja Savezne Republike
Jugoslavije ili Republike Srpske.101
Nakon vojnih uspjeha Hrvatske vojske na podru~ju Dinare krajem 1994. i po~etkom
1995. podru~je Knina na{lo se ugroèno s Dinare i Livanjskog polja, s teritorija koji su do
tada dràle vojne snage Republike Srpske. Pritisnuti istom opasno{}u, pobunjeni Srbi iz
Hrvatske i bosanskohercegova~ki Srbi su 20. velja~e 1995. osnovali zajedni~ki Savjet narodne
obrane.102 U mjesecima koji su slijedili njegovo djelovanje nije se vidjelo. Tek kad je u svibnju
RSK smanjena osloba|anjem okupiranoga dijela u zapadnoj Slavoniji, napravljen je nekakav
poku{aj da se sredi stanje u vojsci krajinskih Srba. Doveden je novi zapovjednik i osnovana
manevarska skupina Korpus specijalnih jedinica (KSJ). Nakon operacije Skok-2 hrvatske
snage su izravno ugrozile “prometnice Bosanski Petrovac – Drvar – Strmica – Knin”, dodatno
naglasiv{i “problem prometne izoliranosti zapadnih dijelova Krajine”. Ovo je naglasilo
strate{ki zna~aj zapadne Bosne i 5. korpusa ABiH. Za obje srpske vojske, kako u Bosni i
Hercegovini, tako i u Republici Hrvatskoj, uspje{no rje{avanje “problema” zapadne Bosne
zna~ilo je osloba|anje znatnih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS, koje bi nakon toga mogle biti
uporabljene na ju`nom dijelu zone odgovornosti korpusa, prema postrojbama ZP Split i
Hrvatskog vije}a obrane. Isti je slu~aj bio i s angaìranim snagama Li~kog, Korduna{kog i
Banijskog korpusa SVK koje bi oslobodile uporabljene snage s tog boji{ta i koncentrirale ih
prema granicama svoje paradràve.103
99
VRH, USMSP: RSK, Predsjednik Republike, Br. 020/1-56-1/95 od 27. 1. 1995.
POA: Skra}eni zapisnik s prve vanredne sjednice Skup{tine RSK odràne 8. 2. 1995.
101
102
Hronologija 1990-1995., 222.
103
GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.
100
51
DRUGA BIHA]KA KRIZA
ada je 11. srpnja 1995. Vojska Republike Srpske zauzela za{ti}eno podru~je Srebrenice
bio je to znak da se stanje radikalizira.104 Bosanskohercegova~ki Srbi nisu namjeravali
zaustaviti svoj ratni stroj. Ubrzo potom slijedio je njihov novi napad na Biha}. Na
biha}kom boji{tu nije bilo mira od srpske ofenzive krajem 1994., ali ni zna~ajnih pomaka na
crti. Nakon {to su hrvatske snage oslobodile zapadnu Slavoniju, Biha} je ponovno dobio
visoko mjesto na listi prioriteta u obje srpske vojske. Napose zato {to je djelovanje HV-a
natjeralo snage SVK da se od Biha}a okrenu prema obrani Korduna i Banovine, jer su uo~ena
ve}a grupiranja hrvatskih snaga prema tim podru~jima. Time je Operativna grupa Pauk
prestala s pritiskom na Biha}, {to su snage 5. korpusa ABiH iskoristile za po~etak napada na
srpske poloàje. Mogu}nost spajanja hrvatskih i bo{nja~kih snaga na pravcu Biha} – Bosansko
Grahovo jasno se uo~avala, kao i opasnost koju bi takav razvoj doga|aja zna~io za Knin, pa
je zapovjednik 2. kraji{kog korpusa, ~ije je to podru~je djelovanja bilo, traìo od Glavnog
{taba VRS da se poduzmu sve mjere kako bi se to onemogu}ilo.105 Na sastanku vrhovne
komande RS i RSK, odrànom 4. svibnja 1995. u Kninu, na~elno je prihva}en prijedlog
zapovjednika 2. kraji{kog korpusa “da se zajedni~ki po~ne re{avati Dinara i Plje{ivica”. Za
novu kampanju Radovan Karadì} je odobrio poja~anje specijalne policije i postrojbi posebne
namjene za djelovanje na planini Plje{ivici.106 Srpsku neodlu~nost i sporost u dogovaranju
iskoristile su snage 5. korpusa ABiH da na dijelu boji{ta odbace srpske snage od Biha}a.107
Pripreme za srpsku ofenzivu po~ele su nakon {to su se o njoj 4. srpnja dogovorili glavni
{tabovi VRS i SVK. Operacija je vo|ena pod imenom Ma~-95 za SVK, odnosno [tit-95 za
VRS. Plan operacije predvi|ao je da se 5. korpus ABiH razbije, najprije okruì a potom
uni{ti. Udio SVK bio je da preventivnom spremno{}u osigura operaciju od mogu}eg napada
Hrvatske vojske. Za sam napad SVK je angaìrala dvije operativne i jednu takti~ku
skupinu.108 Novoosnovani Korpus specijalnih jedinica uveden je u borbu kao Druga
operativna grupa (OG-2), a OG Pauk je preimenovana u Prvu operativnu grupu (OG-1).109
U borbi je sudjelovala i skupina pripadnika MUP-a Republike Srbije, koja se borila u sastavu
101. odreda SVK na crti kod zaselka Reki} u {irem podru~ju sela Tràc.110
K
104
Hronologija 1990-1995., 246.
Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-64 od 8. 5. 1995.
106
Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-62 od 5. 5. 1995.
107
B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 436.
108
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 159.
109
VSA MORH: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 105-41 od 17. 7. 1995., Dostavljanje redovnih borbenih izve{taja,
Upozorenje; VSA MORH: Komanda OG-2 od 17. 7. 1995., Naredba na~elnika artiljerije Op. br. 1.
110
RSK, MUP, Uprava specijalnih jedinica, Br. 08/4-1-6299/95 od 31. 7. 1995., Izvje{}e.
105
52
Nakon nekoliko odgoda, operacija je po~ela 19. srpnja 1995. godine.111 Komanda 5.
korpusa ABiH izvijestila je 21. srpnja Glavni stoèr HV-a da je korpus pretrpio velike gubitke
u “ìvoj sili i zna~ajan gubitak teritorije. Š...š Zalihe municije i borbenih sredstava su ispod
kriti~nog nivoa, te se ne moè dugotrajnije suprotstaviti agresoru. Š...š Pri ovakvom tempu
napada agresora, moè pruàti organizovanu odbranu u naredna dva do tri dana”.112 Dva
dana kasnije, 23. srpnja, Komanda 5. korpusa ABiH upoznala je Glavni stoèr HV-a da se
stanje pogor{alo i izmaklo nadzoru, te da postoji mogu}nost da biha}ko podru~je do ve~eri
bude rasje~eno na dva dijela, “a 5. korpus razbijen”.113 Dan kasnije, Komanda 5. korpusa,
Glavni stoèr HVO-a Biha} i Op}inski odbor HDZ-a Biha} uputili su politi~kim i vojnim
tijelima u Zagrebu apel za pomo}. “Molimo Vas, shvatite ovu nastalu situaciju krajnje
ozbiljno i poduzmite hitne i radikalne mjere u cilju spa{avanja stanovni{tva i teritorije Unskosanskog kantona”.114 Srpski uspjeh oko Biha}a nakratko je F. Abdi}a vratio na prve stranice
medija. On je u Velikoj Kladu{i 26. srpnja 1995. proglasio Republiku Zapadnu Bosnu.115
Vojnici 101. pukovnije HVO-a Biha}
111
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 160-161.
Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 21. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.
113
Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 23. 7. 1995., Informacija o stanju u z/o 5. K i HVO
Biha}.
114
Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha}, Op}inski odbor HDZ Biha} od 24. 7. 1995., Presjek
vojno-politi~ke situacije na teritoriji Unsko-Sanskog kantona.
115
Hronologija 1990-1995., 251.
112
53
HRVATSKA REAKCIJA NA DRUGU BIHA]KU KRIZU –
OPERACIJA LJETO ’95.
ao i na prvu, Hrvatska je odgovorila i na Drugu biha}ku krizu. Nova srpska ofenziva
pa`ljivo je pra}ena od vrhovni{tva Republike Hrvatske.116 Kada je kriza bila na
vrhuncu predsjednik A. Izetbegovi} je prihvatio neo~ekivani poziv hrvatskog
predsjednika F. Tu|mana da do|e u Split na “va`ne razgovore”.117 Oba predsjednika u Splitu
su 22. srpnja 1995. potpisali Deklaraciju o provedbi Sporazuma iz Washingtona. Najva`niji
dio sastanka bio je ipak dogovor o vojnoj suradnji.118 Na temelju dogovora politi~ara hrvatske
snage su na pravcima Livno – Bosansko Grahovo i Livno – Glamo~ poduzele konkretne
mjere za pruànje pomo}i okruènom Biha}u. Provele su operaciju Ljeto ’95. Cilj operacije
bio je razbiti snage VRS na isto~nom i sjeveroisto~nom dijelu Livanjskog polja, osvojiti
Bosansko Grahovo i Glamo~, te tako zaustaviti srpske napade na Biha} i stvoriti uvjete za
osloba|anje Knina i sjeverne Dalmacije. Operacija je trajala od 25. do 29. srpnja 1995.
godine. Hrvatske snage u{le su u Glamo~ i Bosansko Grahovo i presjekle, za sudbinu RSK,
vitalnu prometnicu Knin – Drvar.119 Put u Knin bio je otvoren.
K
Potpisivanje
Splitske
deklaracije
116
H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 261.
Alija IZETBEGOVI], Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001., 201.
118
Miroslav TU\MAN, Istina o Bosni i Hercegovini: dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005., 614-616:
Deklaracija o oìvotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedni~koj obrani od srpske agresije i postizanju
politi~kog rje{enja sukladno naporima me|unarodne zajednice od 22. 7. 1995.
119
SVA MORH, ZZPS: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/07, Ur. br. 1080-01-95-294 od 25. 7. 1995., Zapovijed
za napad; A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 59-64.
117
54
POLITI^KA PRIPREMA OPERACIJE OLUJA
poslanici kojom se obratio javnosti 3. svibnja 1995., nakon {to je slu`beno okon~ana
operacija Bljesak, predsjednik Republike Hrvatske F. Tu|man istaknuo je da je
“ovakvom pobjedom, Hrvatska Š...š dokazala pobunjenim hrvatskim Srbima, a i
me|unarodnim ~imbenicima, da ima oruànu silu koja je kadra osloboditi sva jo{ okupirana
podru~ja, ako se to ne ostvari na miran na~in u suradnji s me|unarodnom zajednicom”.120
Uz uspjeh u zapadnoj Slavoniji Hrvatska vojska je i na grani~nom podru~ju Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine nizala vojne uspjehe stvaraju}i uvjete za osloba|anje
privremeno okupiranih podru~ja.121 Hrvatsko vrhovni{tvo nije dvojilo da do mirne
reintegracije ne}e do}i, a da mirovanje HV-a oko zapadne Bosne moè samo pogor{ati op}i
odnos snaga, koji nikada do tada nije bio tako povoljan. Nakon {to je politi~ki vrh dao zeleno
svjetlo, Hrvatska vojska imala je odrije{ene ruke za pokretanje procesa za osloba|anje
privremeno okupiranih podru~ja Republike Hrvatske. Na sastanku predsjednika Republike
Hrvatske dr. F. Tu|mana s visokim ~asnicima HV-a odrànom 31. srpnja 1995. na Brijunima
razmatrana je predstoje}a operacija i traènje politi~kog opravdanja za nju. F. Tu|man zatraìo
je da se pobunjenim Srbima u {to kra}em vremenu nanese totalan poraz.122
Na politi~kom planu posljednji poku{aj mirnog razrje{enja problema pobunjenih
podru~ja u~injen je 3. kolovoza 1995. na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih
Srba iz Knina, koji je po~eo u 10 sati u vili “Saugy” u mjestu Genthodu, udaljenom 10-ak
kilometara od @eneve. Hrvatska delegacija, u kojoj su bili Ivi} Pa{ali} (saborski zastupnik),
Vesna [kare O`bolt (pomo}nica predstojnika Ureda predsjednika), Smiljan Relji} (pomo}nik
ministra unutra{njih poslova) i general-pukovnik Petar Stipeti} (pomo}nik na~elnika
Glavnog stoèra HV-a), na pregovorima je zatraìla: neodgodivu mirnu reintegraciju
okupiranih podru~ja, trenutno otvaranje svih komunikacijskih veza preko okupiranih
podru~ja – posebice otvaranje èljezni~ke pruge Zagreb-Split preko Knina, otvaranje
naftovoda u roku od 24 sata od zavr{etka razgovora – uz kontrolu hrvatskih vlasti nad cijelom
trasom naftovoda, neodlo`na primjena Ustava RH na okupiranim podru~jima i odredaba
Ustavnog zakona o pravima srpske etni~ke zajednice, kojoj hrvatske vlasti jam~e politi~ka,
gra|anska i nacionalna prava, predaju oru`ja hrvatskim vlastima uz svjedo~enje UNCRO-a u
roku od tri do osam dana, uz jamstvo gra|anske sigurnosti i op}e amnestije, osim
po~initeljima ratnih zlo~ina. Istodobno, hrvatske vlasti pobunjenim Srbima iz Hrvatske
ponudile su odràvanje slobodnih izbora za lokalnu samoupravu, odnosno pristupanje
ustroju civilne vlasti i civilne policije na temelju nacionalne strukture stanovni{tva iz 1991.,
U
120
HDA, HUPMEZ: Poslanica Predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana 3. svibnja 1995.
Osnovni podaci o djelovanju hrvatskih snaga u prolje}e 1995. kod Ante GOTOVINA, Napadajni bojevi i
operacije HV i HVO, Knin 1996., 37-56.
122
N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 514-516.
121
55
kao i provedbu svih drugih odredbi Ustavnog zakona. Odgovore koji su dobiveni od
izaslanstva pobunjenih Srba, u kojem su bili general Mile Novakovi}, Milivoj Vojnovi}, Ilija
Priji} i Lazo Macura, hrvatska strana ocijenila je nezadovoljavaju}im.123 Zada}u reintegracije
okupiranih podru~ja dobila je Hrvatska vojska, posebice nakon {to je istoga dana oko 18,40
sati u napadu srpskoga topni{tva iz isto~ne Hercegovine na {ire dubrova~ko podru~je
poginulo troje civila, a troje je ranjeno, od toga dvoje te{ko.124
Hrvatske snage na Grahovskom
polju, ljeto 1995.
123
Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb 1998., 502; HMDCDR: Zbirka kopija
dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika RH.
124
HMDCDR: Zbirka kopija dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika, 2.
56
KRAJINA U OÊKIVANJU OLUJE
avr{etak operacije Ljeto ’95 doveo je RSK u vrlo te{ku situaciju, najteù od svog
osnivanja. Knin je bio prometno odsje~en od Republike Srpske i Savezne Republike
Jugoslavije. Na cjelokupnom podru~ju RSK ratno stanje je progla{eno 28. srpnja.125
Svim postrojbama SVK zabranjen je odmor po sustavu smjenskog rada. Odmor se mogao
koristiti samo na poloàjima u okviru borbenog rasporeda.126 General Ratko Mladi} izjavio
je 30. srpnja u Kninu da su hrvatske snage osvajanjem Glamo~a i Grahova napravile
odlu~uju}u gre{ku u ratu i da }e ih ona mnogo ko{tati.127 Na~elnik Glavnog {taba Vojske
Republike Srpske, general Milovanovi} izjavio je istog dana da je od predsjednika Republike
Srpske Radovana Karadì}a dobio naredbu da zaustavi prodor hrvatskih snaga i prije|e u
protuudar za osloba|anje Grahova i Glamo~a: “Ne zna se da li }e vojska dobiveni zadatak
realizovati za 24 ~asa ili 24 dana, ali je jasno da }e vrlo brzo osloboditi okupirane teritorije”.128
Marti} se tako|er 31. srpnja obratio novinarima. Izjavio je da je razgovarao s predsjednikom
Republike Srbije Slobodanom Milo{evi}em i da je od njega dobio obe}anje da u slu~aju
hrvatskog napada na Knin “Srbija ne bi mogla biti ravnodu{na”.129 U ime Vrhovnog savjeta
obrane Republike Srpske i Republike Srpske Krajine koji je 2. kolovoza zasjedao u Drvaru,
Radovan Karadì} je zatraìo da me|unarodna zajednica sankcionira hrvatsko pona{anje. Od
Jugoslavije je zatraèna pomo} jer, drào je Karadì}, tu se vi{e ne radi o gra|anskom ratu, ve}
o nastavku Drugog svjetskog rata i poku{aju stvaranja velike Hrvatske.130
Sve te medijske izjave imale su isti cilj, podi}i moral krajinskih Srba, koji je bio na vrlo
niskoj razini. Od po~etka srpnja najavljivana je operacija HV-a radi spajanja s 5. korpusom
ABiH.131 Zapovjedni{tvo 39. korpusa je 25. srpnja 1995. obavijestilo podre|ene sastave da }e
“gotovo sigurno” HV napasti 7. korpus 26. ili 27. srpnja, i vjerojatno u pribli`no vrijeme
desantirati specijalne postrojbe na podru~ju Biha}a ili Brekovice.132 U dnevnom izvje{}u
Sektora za vojna i civilna pitanja Ministarstva obrane RSK od 31. srpnja, zabiljeèno je da je
no} ranije u selu Strmica kod Knina “neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane i
da ulaze u Strmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva.
Z
125
Vrhovni Savjet obrane RSK, Br. 020/1-846/95 od 28. 7. 1995., Odluka.
RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-470 od 31. 7. 1995., Naredba.
127
D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 605.
128
ISTI, 605.
129
ISTI, 605.
130
ISTI, 608.
131
Komanda 24. pbr, br. 32-81 od 5. 7. 1995., Naredba.
132
Komanda 39. K, Str. pov. br. 64-185 od 25. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.
126
57
Blagovremenom intervencijom na~elnika Op{tinskog {taba Civilne za{tite Knin i poverenika
panika je uklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama”.133
Republi~ki {tab Civilne za{tite RSK naredio je 2. kolovoza podre|enim {tabovima da
odmah zapo~nu s pripremama za evakuaciju: materijalnih dobara, arhiva, mati~nih knjiga,
evidencija i materijala povjerljivog karaktera, pokretnih kulturnih dobara, nov~anih sredstava,
vrijednosnih popisa i druge odgovaraju}e dokumentacije.134 Provedba ove naredbe je ve}
ranije pripremljena. Na~elnik op}inskog {taba Civilne za{tite Drni{ izvijestio je 31. srpnja
nadre|enu upravu u Kninu da su povjerenici upoznati s trenutnim stanjem, mjerama i
radnjama “koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno teì{te stavljeno je na sklanjanje
i pripremne radnje vezane za evakuaciju”.135 Zapovijed [taba Civilne za{tite op}ine Dvor na
Uni, dan prije po~etka operacije Oluja, pokazatelj je brzine kojom je po~ela provedba naredbe
Republi~kog {taba CZ RSK.136
Sredi{njica elektronskog izvi|anja HV-a koja je intenzivno pratila krajinski radio-promet
na kraju srpnja zaklju~ila je da “iz svih civilnih razgovora s podru~ja Like proizlazi da me|u
civilnim stanovni{tvom na ovom podru~ju vlada strah, pa skoro bi se moglo re}i i panika od
napada postrojbi RH. Shodno tome navodno postoje i pravci za evakuaciju, ali kao i u svim
ostalim razgovorima nije mogu}e ni{ta saznati o tome {to bi bilo od obavje{tajnog zna~aja,
ve} se uglavnom radi o rekla-kazala. Navodi se da su ljudi fizi~ki i psihi~ki iscrpljeni stalnom
psihozom i o~ekivanjem napada i da su na rubu snaga”.137 Tijekom no}i 28./29. srpnja
o~ekivao se napad HV-a kod Sunje i na Glinu. Tijekom 29. srpnja zabiljeèno je da se
autobusima prebacuju tisu}e èna i djece iz Knina u pravcu Beograda.138 Dan kasnije, 30.
srpnja zabiljeèno je progla{enje ratnog stanja na prostoru RSK. Istog je dana zabiljeèna
uznemirenost i panika (u okolici sela Krnjak kod Karlovaca dio stanovni{tva se po~eo
spremati za bijeg). 139 Dan prije po~etka operacije, 3. kolovoza, Radio Petrinja najavljivala je
napad HV-a na RSK.140 êtvrtog kolovoza u 00,30 sati zabiljeèno je da Korduna{ki korpus
SVK raspolaè saznanjem da napad HV-a po~inje u zoru u 5 sati. Pripreme za evakuaciju
civilnog pu~anstva su nastavljene, a primije}eno je da pripadnici policije RSK sklanjaju
obitelji u BiH.141 Zabiljeèno je da }e se preko mostova u Bosnu i Hercegovinu propu{tati
samo ène i djeca. Isti dan navedeno je da je stanovni{tvo Dvora na Uni spremno za
evakuaciju. 142
133
RSK, Ministarstvo odbrane, Sektor za vojna i civilna pitanja, Str. pov. br. 403-201/95 od 31. 7. 1995., Redovni
dnevni izve{taj.
134
POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Str. pov. br. 01-83/95 od 2. 8. 1995., Pripreme za evakuaciju
materijalnih, kulturnih i drugih dobara.
135
POA: RSK, Op{tina Drni{, Ministarstvo odbrane, Odelenje Drni{, Str. pov. br. 01-10/95 od 31. 7. 1995.,
Izvje{taj o poduzetim mjerama u novonastaloj situaciji.
136
POA: Dvor na Uni, [tab civilne za{tite, Str. pov. br. 270/2-95 od 3. 8. 1995., Naredba.
137
MORH, GSHV: Sredi{te ED-1, Kl. 833-05/95-01, Ur. br 105/3-12711-95-218 od 1. 8. 1995., Obavje{tajno
izvje{}e.
138
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-53 od 29. 7. 1995.
139
140
141
MORH, GSHV: GSHV, Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1924 od 4. 8.
1995.
142
58
RATNI PLANOVI
(PLANOVI OBRANE I OSLOBA\ANJA
OKUPIRANOG TERITORIJA)
peracija Oluja po~ela se ozbiljnije planirati od prosinca 1994. godine.143 Nakon {to
je Zborno podru~je Split postiglo zna~ajne uspjehe na planini Dinari i Livanjskom
polju, u Glavnom stoèru HV-a izra|en je novi ratni plan i direktive pod nazivom
Bljesak. Plan je dijelom provjeren u zapadnoj Slavoniji pa je dio slobodnih snaga iskori{ten za
oja~avanje zbornih podru~ja Split, Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospi}. Sredinom svibnja ime
operacije promijenjeno je iz Bljesak u Oluja.144 Direktive su prilago|ene aktualnom stanju na
terenu i potpisane u Glavnom stoèru HV-a 26. lipnja 1995. godine. Odluka na~elnika
Glavnog stoèra HV-a bila je da gotove snage zbornih podru~ja Zagreb, Karlovac, Gospi} i
Split “uz nu`no pregrupiranje i domobilizaciju” odmah po~nu intenzivne pripreme za
dovo|enje snaga u stanje koje }e jam~iti provedbu operacije prema danim direktivama.145
Ostatak HV-a, snage Ju`nog boji{ta i Zbornog podru~ja Osijek, uz potporu Hrvatske ratne
mornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dobile su zada}u da upornom i odsudnom
obranom osiguraju uspje{nu provedbu operacije. Zada}a Zbornog podru~ja Bjelovar bila je
obrana dràvne granice na rijeci Savi. Sve postrojbe su do 15. srpnja trebale biti spremne za
izvo|enje operacije.146
Zborno podru~je Zagreb dobilo je zada}u da razbije obranu Banijskog korpusa SVK,
oslobodi Banovinu i spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na {irem prostoru sela Obljaj i
@irovac. Za provedbu zada}e predvi|eno je oja~anje s podstoèrnim postrojbama Glavnog
stoèra HV-a: 81. gardijskom bojnom, 16. topni~ko-raketnom brigadom (bez 2. i 3.
divizijuna), 2. divizijunom 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 2. bojnom 33.
inènjerijske brigade i specijalnim postrojbama MUP-a. Odlu~eno je da se 125. domobranska
pukovnija iz Novske, koja je bila pridodana Zbornom podru~ju Bjelovar, vrati u sastav
Zbornog podru~ja Zagreb. Za oja~anje drugih zbornih podru~ja ZP Zagreb je ZP-u Karlovac
predalo 99. brigadu, ZP-u Gospi} 150. brigadu, ZP-u Split 145. brigadu i Ju`nom boji{tu
144. brigadu.147
O
143
S izradom planova za osloba|anje okupiranoga teritorija RH zapo~elo se ve} krajem 1991. i po~etkom 1992.,
a narednih godina planovi operacija su se aùrirali. Posljednji Plan operacije “Oluja” promijenjen je nekoliko dana
prije po~etka operacije, sa zada}om istovremenog napada hrvatskih snaga na svim operativnim i takti~kim
pravcima i izlaskom na granicu RH s BiH u vremenu do sedam dana. Time je postignuto strategijsko iznena|enje,
na koje protivnik nije imao valjan odgovor. HMDCDR: Recenzija generala Antona Tusa za tekst o vojnoredarstvenoj operaciji “Oluja”.
144
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-213 od 16. 5. 1995., Zapovijed.
145
MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.
Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 422-432.
146
147
59
Zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je da razbije Korduna{ki korpus SVK i oslobodi
Kordun. Za provedbu zada}e trebalo je biti oja~ano s 99. brigadom HV-a iz Zbornog
podru~ja Zagreb, 104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom,
tenkovskom satnijom od {est tenkova (koja nije do{la), sve iz sastava Zbornog podru~ja
Bjelovar i satnijom 33. inènjerijske brigade, te specijalnim postrojbama MUP-a Policijske
uprave karlova~ke (koje nisu do{le, jer su preba~ene na prostor Like).148
Zborno podru~je Gospi} dobilo je zadatak da razbije Li~ki korpus SVK, oslobodi Liku i
spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na crti Koreni~ka Kapela – Trà~ka Ra{tela. Za provedbu
zada}e Zborno podru~je se planiralo oja~ati s 1. gardijskom brigadom Glavnog stoèra HVa, 150. brigadom HV-a i 2. satnijom 50. bojne ABKO iz sastava ZP Zagreb, te specijalnim
postrojbama MUP-a policijskih uprava Rije~ko-senjske i Istarske.149
Zada}a ZP Split bila je da u suradnji sa specijalnim snagama MUP-a razbije
Sjevernodalmatinski korpus SVK i oslobodi okupirane dijelove Dalmacije. Za provedbu
zada}e ZP se planiralo oja~ati sa 7. gardijskom brigadom Glavnog stoèra HV-a, 2. bojnom
9. gardijske brigade ZP Gospi}, 145. brigadom ZP Zagreb (nije do{la, ostala je u ZP Zagreb),
bitnicom haubica 203 mm iz sastava ZP Zagreb i postrojbama MUP-a.150
Zborno podru~je Osijek osiguravalo je operaciju reguliranu Direktivom na~elnika
Glavnog stoèra HV-a pod kodnim nazivom Feniks. Za pra}enje njezine provedbe planirano
je osnivanje Isturenog zapovjednog mjesta Glavnog stoèra HV-a u \akovu, za ~ijeg je
~elnika 3. kolovoza 1995., dan prije po~etka operacije, odre|en general-pukovnik Petar
Stipeti}.151 Zada}a Ju`nog boji{ta bila je obrambena operacija pod tajnim imenom
Maestral.152
Pritisnuti hrvatskim napadima, krajinski Srbi su u velja~i 1995. izradili novi plan uporabe
oruànih snaga pod imenom Gvozd. Hrvatski napad je predvi|an u dijelovima, dràno je da
HV nema snage za radikalnu opciju napada na cjelokupno okupirano podru~je, ve} da }e
napasti na rubove Krajine, sjevernu Dalmaciju i zapadnu Slavoniju, kako bi razbio i uni{tio
Sjevernodalmatinski i Zapadnoslavonski korpus. Tek tada, nakon {to je Hrvatska vojska
148
SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”.
149
150
SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-4/95 od 26. 6. 1995., Direktiva Op. br. 12-4/95. Objavljena u knjizi J.
BOBETKO, Sve moje bitke, 484-491. Komentiraju}i zada}u ZP Split definiranu u Direktivi GSHV-a od 26.
lipnja 1995., general R. Raki} napominje da je to tada bila jedna od varijanti za ZP Split koja se u takvom obimu
nije provodila od 4. kolovoza 1995., jer su u me|uvremenu nastupile vrlo velike i bitne promjene, kako za ZP
Split, tako i za HV u cjelini (masakr u Srebrenici, Splitska deklaracija, vojno-redarstvena operacija “Ljeto ’95”
kojom su oslobo|eni Grahovo i Glamo~). Osim toga, on navodi da je umjesto 145. brigade HV-a kao poja~anje
za ZP Split do{la 144. brigada HV-a, da su snage Specijalne policije MUP-a RH na Velebitu bile samo lijevi susjed
ZP Split i ni{ta vi{e od toga (odosno, da su imale svoju zonu odgovornosti izme|u ZP Split i ZP Gospi}), da je
glavni smjer napada za ZP Split u “Oluji” bio druga~iji od tada predvi|enoga: Velebit – Otri}, te da treba uzeti u
obzir da je ta Direktiva pisana 35 dana prije poznatoga sastanka na Brijunima, odnosno, da se 29. srpnja 1995. ta
Direktiva “mogla pospremiti u ladicu ili nadopuniti”. HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o
ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
151
GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
152
MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-103 od 7. 8. 1995., Izvje{}e;
Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-127 od 10. 8. 1995., Izvadak iz Zapovijedi za
obranu zapovjednika Ju`nog boji{ta.
60
dokazala svoju nadmo}, predvi|ana je operacija napada na Li~ki i Korduna{ki korpus kojoj
bi sukladno djelovao 5. korpus ABiH. Od hrvatskog napada SVK se namjeravala braniti
odsudnom obranom, a nakon nje “ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama VJ i VRS
razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru isto~ne Slavonije, Dalmacije, Gorskog
kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i spre~avanja
komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog kotara i Dalmacije”.
U o~ekivanom protunapadu krajinski Srbi vidjeli su priliku da u isto~noj Slavoniji osvoje
Spa~vanske {ume, a da u Dalmaciji na odsjeku [ibenik – Biograd izbiju na more.153
Specijalne snage MUP-a RH na
Velebitu
153
VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995. Aneks uz plan
upotrebe SVK, “GVOZD”.
61
ZAVR[NE PRIPREME HV-a ZA OPERACIJU
akon izrade direktive Glavnog stoèra HV-a, 30. lipnja 1995. potpisane su prve
zapovijedi Glavnog stoèra kojima je regulirano operativno podre|ivanje pridodanih
snaga zapovjedni{tvima zbornih podru~ja. To je zavr{eno do 3. srpnja.154 S napadima
Srba na Biha} i hrvatskom operacijom Ljeto ’95 zapo~ela je realizacija ovih zapovijedi,
odnosno dovo|enje postrojbi u o~ekuju}e podru~je.155 Godi{nji odmori i ostali dopusti svim
pripadnicima HV-a prekinuti su 30. srpnja uz zapovijed za hitan povrat na radna mjesta.156
Posljednja velika novina u planu operacije napravljena je 2. kolovoza uklju~ivanjem ZP
Bjelovar u napadni dio, iako je ono do tada bilo zaduèno isklju~ivo za osiguranje i obranu
dràvne granice.157
U Glavnom stoèru HV-a ustrojen je 2. kolovoza Stoèrni operativni centar (SOC) sa
zada}om prikupljanja, obrade i analize podataka, te vo|enja “postrojbi i zapovjedni{tava na
operativnoj strate{koj razini”. Zada}a operativnog tima u Centru bila je predlaganje uporabe
snaga na~elniku Glavnog stoèra HV-a, uz odgovornost za pra}enje i nadzor stanja u zbornim
podru~jima. SOC je bio podijeljen u dvije skupine. êlnik prve skupine bio je general-bojnik
Pavao Miljavac, a druge skupine general-bojnik Vinko Vrbanac. Izmje{teno zapovjedno
mjesto Glavnog stoèra HV-a u Ogulinu poja~ano je s ~asnicima, a ustrojena je i skupina
na~elnika Glavnog stoèra HV-a za nadzor po posebnim zada}ama i zapovijedima. U skladu
s ratnim planom i Direktivom na~elnika Glavnog stoèra, u \akovu je po~elo formiranje
IZM GSHV-a.158 Zapovjedni{tvo Ju`nog boji{ta 3. kolovoza dobilo je zapovijed da zapo~ne
operaciju Maestral.159 Postrojbe HRM-a dobile su zapovijed za djelatno izvo|enje pomorske
obrane Republike Hrvatske s “teì{tem na protubrodskoj, protupodmorni~koj, protuminskoj
N
154
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-256, 258, 260, 261, 265 i 266 od 30.
6. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-259, 270, 273-277
od 3. 7. 1995., Zapovijed.
155
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Urud`beni brojevi 512-06-05/01-95-314 od 24. 7. 1995., 325
od 28. 7. 1995., 331 i 333 od 30. 7. 1995., 337 i 338 od 31. 7. 1995., 339 od 1. 8. 1995., 342, 343, 346, 347
i 348 od 2. 8. 1995., 354 i 360 od 3. 8. 1995., Zapovijed. General M. Crnjac napominje da su neke postrojbe u
ZP Karlovac u o~ekuju}e podru~je do{le tek dan uo~i po~etka Oluje, te da je jedna bojna do{la gotovo bez
naoruànja. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj
operaciji “Oluja”.
156
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-330 od 30. 7. 1995., Zapovijed.
157
MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena
izvr{enja napadne operacije “Oluja”.
158
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-340 od 2. 8. 1995., Zapovijed;
159
62
borbi i protudiverzantskoj i protuzrakoplovnoj obrani”. Na podru~ju ju`nog Jadrana
pomorska obrana se izvodila u sklopu obrambene operacije Ju`nog boji{ta.160
Vojna policija dobila je zada}u iz svog podru~ja djelovanja, kao i obvezu suradnje s
civilnom policijom.161 Zabranjen je “svaki pristup novinarima u podru~je odgovornosti
postrojbi Hrvatske vojske, osim ako ovi nemaju posebno dopu{tenje Politi~ke uprave
MORH”. Pripadnicima HV-a zabranjeno je davanje “bilo kakvih izjava sredstvima javnog
priop}avanja (i doma}im i inozemnim), osim u slu~aju izri~ite suglasnosti Politi~ke uprave
MORH”.162
Dana 3. kolovoza u 21,15 sati na~elnik Glavnog stoèra HV-a zapovjedio je spremnost za
napad snagama zbornih podru~ja Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospi}, Split i Specijalnim
postrojbama MUP-a RH, a postrojbama ZP Osijek, Ju`nog boji{ta i HRM-a spremnost za
obranu 4. kolovoza u 3 sata. Spremnost hrvatskih zra~nih snaga za napad bila je u 5 sati 4.
kolovoza.163 Prvi val udara zrakoplovstvo je trebalo izvr{iti u 6 sati, a drugi “sukladno meteo
situaciji”.164 U 7 sati trebalo je “izuzeti sredstva Hrvatske vojske iz skladi{ta UNCRO-a” koja
su u njih pohranjena po odredbama Zagreba~kog sporazuma iz prolje}a 1994.165
Politi~ki i vojni
vrh RH prati tijek
operacije Oluja
(autor fotografije:
Tomislav Brandt)
160
MORH, GSHV: MORH, Uprava Vojne policije, Kl. SP 80-01/95-158, Ur. br. 512-19/01-95-474 od 3. 8.
1995.
162
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 818-04/95-01/02-03, Ur. br. 1075-04/95-17 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
163
164
165
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed. Zbog
dojma da se priprema Oluje (mobilizacija postrojbi, njihovo dovo|enje i razvoj, prijem zapovijedi, poznavanje
terena i upoznavanje sa stanjem na terenu, procjene stanja i raspored protivnika) odvijala stihijski ili u zadnji ~as,
general Petar Stipeti} drì da bi posebno trebalo analizirati cjelokupno vo|enje i zapovijedanje GS HV-a, kao i
selekciju ljudi na klju~ne du`nosti. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojnoredarstvenoj operaciji “Oluja”.
161
63
64
OLUJA
65
Knin (tvr|ava), 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Damir ôbanov)
66
ZBORNO PODRU^JE SPLIT
a razliku od ostalih zbornih podru~ja, ZP Split je operaciju Oluja provelo pod tajnim
imenom Kozjak-95. Za{to je to u~injeno nije jasno, a to nije bio prvi put da se na
lokalnoj razini mijenja naziv operacije Glavnog stoèra HV-a. U sije~nju 1993.
Zapovjedni{tvo Operativne zone Split izvelo je u zale|u Zadra oslobodila~ku operaciju Zima93 koju je Glavni stoèr HV-a vodio pod imenom Gusar, a koja je u javnosti popularno
nazvana Maslenica.166 Zapovijed za napadnu operaciju Zapovjedni{tva ZP Split napisana je 1.
kolovoza 1995. godine. Zamisao zapovjednika ZP Split bila je da razbije srpske snage na
{irem podru~ju sjeverne Dalmacije, presje~e prometnice od Knina prema sjeveru, te okruì i
oslobodi Knin. Glavni cilj ZP Split bio je grad Knin i prema njemu su na pravcima Bosansko
Grahovo – Knin, Jasenice – Mu{kovci i Uni{ki Doci – Uni{ta – Kijevo koncentrirane glavne
snage. Na ostalom dijelu boji{ta angaìrane su pomo}ne snage ~ija je zada}a bila da potiskuju
srpske snage prema dubini i tako olak{aju zada}u glavnim snagama. Provedba operacije
planirana je u dvije do tri faze, u trajanju tri do ~etiri dana. U prvoj, jednodnevnoj fazi,
planirano je razbijanje srpskih snaga na prvoj crti obrane i ovladavanje va`nim zemlji{nim
to~kama i prometnicama u takti~koj dubini protivnika. U drugoj, tako|er jednodnevnoj fazi,
planiralo se ispresijecati glavne snage Sjevernodalmatinskog korpusa i stvoriti uvjete za
uvo|enje u borbu drugog bojnog postroja. U tre}oj fazi operacije, u trajanju od dva dana,
planirano je uni{tenje glavnih snaga protivnika, ovladavanje klju~nim to~kama njegove
obrane i dovo|enje u situaciju u kojoj se mogao samo predati ili izvu}i. U pripremi operacije
planiran je anga`man dijela snaga za udar na pravcu Glamo~ko polje – Vitorog u svrhu
skrivanja glavnog pravca napada i vezivanja operativne pri~uve Vojske Republike Srpske.
Provedba zada}a povjerena je operativnim grupama Sjever, Sinj, [ibenik i Zadar. 167
Glavna snaga operacije bila je OG Sjever. Sastojala se od 4. i 7. gardijske brigade HV-a, 81.
gardijske bojne s Prvom takti~kom grupom, 1. hrvatskog gardijskog zdruga, 2. gardijske
brigade HVO-a s Tre}om takti~kom grupom i 3. gardijske brigade HVO-a s Drugom
takti~kom grupom. Za osiguranje napada angaìrano je Zborno podru~je HVO-a
Tomislavgrad, ~ije su snage bile pod zapovijedanjem IZM OG Sjever u selu Vrba kod
Glamo~a.168
Z
166
Postoje mi{ljenja da je zamjena naziva Oluja i Kozjak mogla biti posljedica èlje da se dodatno prikrije planiranje
Oluje, ili da se na razini koja je radila zapovijedi u ZP Split jednostavno nije znalo da ta operacija ve} ima odre|eni
kodni naziv. Dakako da nije dvojbeno da je rije~ o “Oluji” u izvedbi ZP Split.
167
SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed za
napadnu operaciju.
168
Kao dodatak svemu navedenom moè se navesti zapaànje generala R. Raki}a: “ZP Split je u vojno-redarstvenoj
operaciji Oluja imalo dvije boji{nice: 1) Od Velebita do Dinare (to~nije do Bosanskog Grahova) – i sve postrojbe
ZP Split su na ovoj boji{nici imale zada}u u napadu i osloba|anje do tada okupiranoga podru~ja sjeverne
Dalmacije (teritorij RH, do granice sa susjednom dràvom BiH); 2) Od Bosanskog Grahova do Kupre{kih vrata
67
Zajedni~ka zada}a 4. i 7. gardijske brigade bila je da na pravcu Dinara – Knin razbiju
srpske snage i ovladaju Kninom. Dotada{nju bojnu crtu 4. gardijske brigade i dio crte 7.
gardijske brigade od Ma~je grede do Velikog Kika preuzela je 81. gardijska bojna i na njoj
pre{la u odsudnu obranu. U operativnoj pri~uvi za intervenciju na ugroènim pravcima
obrane ili za uvo|enje u napad bio je 1. hrvatski gardijski zdrug. Snage HVO-a – 2. i 3.
gardijska brigada i Zborno podru~je Tomislavgrad – dobile su zada}u napada na pravcu
Glamo~ko polje – planina Vitorog s ciljem zaposjedanja Vitoroga i prijevoja Mlini{te radi
stvaranja uvjeta za napredovanje prema Jajcu.
Operativna grupa Sinj imala je zada}u da u napadu na pravcima Dinara – Kijevo i Svilaja
– Kozjak okruì i razbije srpske snage u {irem podru~ju doline Peru~e, zaposjedne Kozjak i
bude spremna nastaviti napad prema Kninu. U njezinom sastavu bile su: 6. domobranska
pukovnija Split, 126. domobranska pukovnija Sinj i 144. brigada HV-a Sesvete. Zada}a 126.
domobranske pukovnije bila je energi~nim obuhvatom {ireg podru~ja Uni{ta razbiti srpske
snage na pravcu napada i {to prije ovladati podru~jem Kijevo – Pola~a te tako olak{ati i
pomo}i napad 6. domobranske pukovnije na Kozjak. U toku napada pukovnija je bila du`na
{tititi lijevi bok 4. i 7. gardijske brigade. Zada}a 144. brigade bila je da na pravcu Vje{ti}a gora
– Brav~ev Dolac – Vinali} razbije srpske snage u podru~ju Brav~eva Dolca i produì napad
prema selu Vinali} radi spajanja sa snagama 126. domobranske pukovnije. Zada}a 6.
domobranske pukovnije bila je razbiti srpske snage na pravcu napada, ovladati objektima
Ivova glavica, Lisin, Konjska glava i Razvale Oti{i}ke, a potom nastavljanje napada k selu
Maovice i zajedno sa 126. domobranskom pukovnijom prema planini Kozjak.
Zada}a Operativne grupe [ibenik, sastava 142. domobranska pukovnija, 15. domobranska
pukovnija i 113. pje{a~ka brigada, bila je napad na pravcima Miljevci – Promina, Skradin –
Plastovo – Tomasovi}a Stanovi i Dragi{i}i – Bribir. Zada}a 142. domobranske pukovnije bila
je da na pravcu Miljevci – Promina – Vrbnik razbije srpske snage i ovlada {irim podru~jem
sela @itni}, Trbounje, Oklaj, Promina i Vrbnik. Zada}a 15. domobranske pukovnije bila je da
na pravcu napada Skradin – Plastovo – Kistanje razbije srpske snage i ovlada objektima Velika
Glava, Sonkovi}, Brati{kovci, La{kovica, a potom nastavi napad uz desnu obalu rijeke Krke
do sela Radu~i}. Zada}a 113. pje{a~ke brigade bila je da na pravcu Dragi{i}i – Bribir razbije
srpske snage i ovlada objektima: @drapanj, Me|are, @a`vi}, Va}ani, Bribir i Ervenik.
Zada}a OG Zadar, sastava 2. bojna 9. gardijske brigade, 112. brigada, 7. i 134.
domobranska pukovnija, bila je potiskivanje srpskih snaga na pravcima: Novigrad – Donji
Karin – Ka{tel @egarski; Suhovare – Smilj~i} – Benkovac; Prkos – Nadin; Gorica – Ra{tevi},
Vrana – Miranje; Pristeg – Ceranje Gornje i Bila Vlaka – Vuk{i} – Mandino Selo. Zada}a 2.
bojne 9. gardijske brigade i 2. bojne 134. domobranske pukovnije bila je da presje~e
prometnicu Gra~ac – Obrovac i ovlada prostorom Mu{kovci. Zada}a 112. brigade bila je da
ovlada {irim podru~jem na pravcu Karin – Smilj~i} – Ka{tel @egarski. Zada}a 7.
(oko 100 km) – nalazila se tzv. operativno podre|ena boji{nica ZP Split, i sve postrojbe HV-a i HVO-a na njoj
bile su operativno podre|ene ZP Split, a nalazile su se u aktivnoj obrani, ~uvaju}i zale|e postrojbama HV-a koje
su bile usmjerene ka Kninu. Za operaciju “Oluja” IZM ZP Split se nalazio u s. Sajkovi} (Livanjsko polje) – to je
spoj snaga u napadu i snaga u obrani. Zapovijedanje snagama u napadu i{lo je preko zapovjedni{tva privremenih
sastava OG Sjever (s. Sajkovi}), OG Sinj (u Sinju), OG [ibenik (u [ibeniku) i OG Zadar (u s. Poli~nik). Treba
naglasiti da je i IZM ZP Split u Zadru tako|er bio u funkciji, i s njega se nadziralo i zapovijedalo sa OG Zadar i
[ibenik. Sa snagama u obrani, koje su uglavnom ~inile postrojbe HVO-a, a od HV-a jedino 81. gb oko Bosanskog
Grahova, zapovijedalo se sa IZM ZP Tomislavgrad u s. Vrba kod Glamo~a. HMDCDR; Primjedbe generala Rajka
Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
68
domobranske pukovnije bila je na pravcu Vr~evo – Vinterinci – Vijenac – [opot zaposjedanje
objekata selo Veljane, Raòvljeva glavica, Nadinski Vijenac i Benkovac. Zada}a 134.
domobranske pukovnije (bez jedne bojne), bila je da zaposjedne Miranje Gornje i Vuk{i}, te
nastavi napad prema selu Par~i}.
Lijevo od ZP Split bile su Specijalne postrojbe MUP-a zaduène za provedbu operacije na
op}em pravcu Velebit – Gra~ac, sa zada}om presijecanja prometnica koje su spajale Knin i
Obrovac s Gra~acem. Zapovjednik skupine bio je general-pukovnik Mladen Marka~.
Napad operativnih grupa Sjever, [ibenik i Zadar podràvalo je pet topni~ko-raketnih,
odnosno topni~kih skupina sastavljenih od: 10. topni~ko-raketnog puka HVO-a, 14.
topni~kog divizijuna, 20. haubi~kog divizijuna, dijela mje{ovitog topni~kog divizijuna 5.
gardijske brigade HV-a i haubica 112. pje{a~ke brigade HV-a.
Protuoklopni boj bio je obveza svih postrojbi od ustrojbenih sastava. Izuzetak je bio
Protuoklopni odred koji je od 11. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna formiran za
potrebe OG Zadar. Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina,
zna~ajnih industrijskih postrojenja, va`nih prometnica i gradova [ibenika, Zadra i Biograda.
Provodile su je ustrojbeni sastavi angaìranih snaga i 204. topni~ko-raketna brigada PZO-a.
Teì{te inènjerijskog osiguranja operacije bilo je na izradi prolaza kroz minska polja.
Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u Zadru i selu Sajkovi} u donjem Livanjskom polju.
Zapovjednik zbornog podru~ja bio je general-pukovnik Ante Gotovina.169
Protivnik Zbornog podru~ja Split bio je Sjevernodalmatinski korpus SVK. Sjedi{te
korpusa bilo je u Kninu. Korpus se sastojao od: 75. i 92. motorizirane brigade, 1. i 4. lake
brigade, 2. i 3. pje{a~ke brigade, 7. mje{ovitog artiljerijskog puka, 7. mje{ovitog
protuoklopnog artiljerijskog puka, 7. lakog artiljerijsko-raketnog puka i 7. pozadinske baze.
Zapovjednik korpusa bio je general-major Slobodan Kova~evi}.170 Prema ratnom planu,
zada}a korpusa bila je da u prvoj etapi operacije sprije~i prodor HV-a na pravcima: Zadar –
Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ – Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na planini Velebit. U
drugom dijelu operacije korpus je trebao prestrojiti snage i na odsjeku [ibenik – Biograd na
moru izbiti na obalu Jadranskog mora i utvrditi dostignutu crtu. Za potporu je odre|ena 105.
zrakoplovna brigada i zrakoplovstvo i protuzra~na obrana Vojske Republike Srpske.171 U
odnosu na plan obrane iz velja~e 1995., do po~etka kolovoza stanje se zna~ajno promijenilo.
Korpus nije dobio predvi|ena oja~anja od dvije brigade, a 2. kraji{ki korpus VRS koji je
trebao ~uvati lijevi bok bio je razbijen, pa je pravac Knin – Bosansko Grahovo zatvoren
formiranjem privremene takti~ke i bojne skupine. Korpus je u tom razdoblju oja~an s
divizijunom topova 130 mm i baterijom SVLR Oganj. U sastavu korpusa bila je i 2. gardijska
brigada Korpusa specijalnih jedinica SVK. Neposredno pred hrvatski napad brigada se
povukla s Dinare u Knin. Osim nje, u {irem podru~ju Knina bio je i bataljun Vojne policije.
Knin je bio sjedi{te i Glavnog {taba SVK i dijela njegovih podstoèrnih postrojba: 101.
obavje{tajnog centra i 75. pozadinske baze.172
169
SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed za
napadnu operaciju.
170
HDA, RSK: Komanda 7. korpusa, DT br. 37-3 od 13. 2. 1995., Zapovest komandanta 7. korpusa za odbranu
i ofanzivna dejstva Op. br. 1.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-202.
171
VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.
172
VSA MORH: G[ TO RSK, DT br. 947-2/1 od 27. 11. 1992., Knjiga pregleda mobilizacijskog razvoja jedinica
Srpske vojske Republike Srpske Krajine; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 223, 239.
69
Provedba operacije
Knin, politi~ki i vojni centar RSK, imao je velik moralni zna~aj i njegovo osloba|anje za
hrvatske snage, ili uspje{na obrana za pobunjene Srbe, svakako je predstavljalo motiv daljnje
borbe. Za Zborno podru~je Split bilo je logi~no da na Knin usmjeri najuspje{niji dio svog
bojnog postroja, dvije gardijske brigade. Iako umorne od tek svr{enih bojeva za Bosansko
Grahovo, ove su dvije brigade bile spremne za osloba|anje Knina, zada}e koja je na njihovom
ratnom putu bila svakako posebna, a za 4. gardijsku brigadu i primjereno privo|enje kraju
ratnog puta koji je po~eo ~etiri godine ranije upravo obranom dijelova sjeverne Dalmacije od
prijetnji JNA i pobunjenih Srba iz Knina.173
Operacija je po~ela rano ujutro 4. kolovoza. Nakon topni~ke pripreme 7. gardijska brigada
krenula je u napad prema Kninu na pravcu Risovac – Golubi}ko suvo polje – selo Kova~i}.
Na njezinom pravcu napada bila je Tre}a borbena grupa (BG-3), privremena skupina
sastavljena od raznih dijelova Sjevernodalmatinskog korpusa i postrojbi milicije RSK. Do
kraja dana, uz gubitke od jednog poginulog, jednog nestalog i jednog ranjenog pripadnika,
7. gardijska brigada ovladala je dominantnim objektima Borova glava, Visibaba, Badanj i
Pitomi vrh. Izvr{ila je dnevnu zada}u ~ime je omogu}ila uvo|enje 4. gardijske brigade u
napad.174
Snage susjedne Operativne grupe Sinj tako|er su zabiljeìle pomak. Na pravcu Uni{ki doci
– Uni{ta – Kijevo 126. domobranska pukovnija je ovladala Uni{tima i stvorila uvjete za
napredovanje dolinom Peru~e prema Kijevu. Njezin lijevi susjed, 144. brigada spustila se s
Vje{ti}a gore i ovladala podru~jem Brav~ev Dolac. Na pravcu Svilaja – Kozjak 6.
domobranska pukovnija ovladala je objektom Lisina, {to je omogu}ilo uvo|enje i razvoj
njezinih glavnih snaga. Do kraja dana pukovnija je probila crtu na tri pravca, ovladala
Konjskom glavom, zaseocima Strunje i Luni}i i selom Gornji Baljci.175
Snage Operativne grupe [ibenik imale su pred sobom jednu od ja~ih postrojbi
Sjevernodalmatinskog korpusa SVK, 75. motoriziranu brigadu i dio 2. pje{a~ke brigade.
173
Govore}i o problematiziranju pitanja koja je od gardijskih brigada (4. ili 7.) prva u{la u Knin, general Raki}
smatra da “to je i nije formalno pitanje”, te da se tu “radi o nekoj vrsti prestià”. No, kao svjedok i sudionik
planiranja napada na Knin navodi sljede}e: “Nakon osloba|anja B. Grahova 4. gbr, koja je napadala na Grahovo
desno od 7. gbr, tako se i zaokrenula i usmjerila u pravcu Knina na prijevoju Derala. Istodobno, 7. gbr koja je i{la
lijevo od 4. gbr u smjeru B. Grahova, zaokrenula se i usmjerila prema Kninu na podru~ju Crvena zemlja. U to
vrijeme nije bilo nikakve mogu}nosti za rotaciju ove dvije brigade, nego su ostale gdje su se i zatekle nakon
osloba|anja B. Grahova. Na IZM ZP Split u Sajkovi}u, oba zapovjednika brigade (Ivan Korade i Damir
Krsti~evi}) sloìli su se da je najbolje tako i da se nastavi zajedni~ki napredovati prema Kninu. To je tako prihvatio
i zapovjednik ZP Split. S obzirom na to, ~ini se ispravnim tuma~iti da je grad Knin oslobo|en zajedni~kim
djelovanjem 4. i 7. gbr, upravo onako kao {to svjedo~i i fotografija dvojice zapovjednika na Kninskoj tvr|avi.
Dakako, u tom smislu bilo je raznih prijedloga i varijanti, no to nije bilo vrijeme za bilo kakve formalne
{pekulacije.” HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji
“Oluja”.
174
SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 3112-03-T-95-134 od 4. 8. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-0195-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 189190.
175
Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH,
ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH,
GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne
operacije “Kozjak-95”.
70
Glavna zada}a OG [ibenik bilo je potiskivanje srpskih snaga, pa su zabiljeèni manji pomaci
na crti: 142. domobranska pukovnija je tijekom dana probila crtu srpske obrane na dijelu od
rijeke Krke do Drni{a; 15. domobranska pukovnija probila je crtu u podru~ju sela La{kovica,
a 113. pje{a~ka brigada zabiljeìla je najve}i uspjeh, probila je crtu u cijelom podru~ju napada
i na kraju dana dostigla crtu: Morpola~a – îsta Velika – La|evci – Sveti Bartul.176
Snage OG Zadar imale su pred sobom najbolju postrojbu Sjevernodalmatinskog korpusa,
92. motoriziranu brigadu i snage 3. pje{a~ke brigade, koje su branile prilaze Benkovcu.177 Na
pravcu Miranje – Vuk{i} – Par~i} 134. domobranska pukovnija bez jedne bojne nije napravila
pomaka.178 Manje pomake u napadu na podru~je Zemunika Gornjeg zabiljeìla je 7.
domobranska pukovnija. Pukovnija je ujutro zaposjela crtu koju je dràla prije potpisivanja
Zagreba~kog sporazuma, a potom je oslobodila zaseoke Gole{ i Bani}e i do{la pred Potkose.179
Na pravcu Paljuv – Smil~i} 112. brigada HV-a probila je crtu obrane protivni~kih snaga u
podru~ju sela Pridraga.180
Snage na Velebitu, 2. bojna 9. gardijske brigade, oja~ana satnijom 7. domobranske
pukovnije i 2. bojnom 134. domobranske pukovnije, napale su na pravcima Gornja Bukva –
Modri}i i Bukovo ple}e – Tulove grede – Buànjkin vrh. Nakon jakog otpora srpskih snaga
bojna je zauzela podru~je Dulibe – Tulove grede, {to je omogu}ilo kori{tenje prometnice
Obrovac – Mali Alan – Sveti Rok.181
Tijekom no}i 4./5. kolovoza nije bilo daljnjeg pokretanja hrvatskih snaga prema Kninu, u
kojem je politi~ki i vojni vrh RSK donosio odluke od sudbonosnog zna~aja za opstanak te
paradràve. Za zaustavljanje hrvatskog napada prema Kninu iz pravca Bosanskog Grahova
planiran je anga`man jednog bataljuna 75. motorizirane brigade ujutro 5. kolovoza. Na
sjednici Vrhovnog savjeta obrane donesena je odluka o evakuaciji stanovni{tva iz Dalmacije i
ju`nog dijela Like. Brzo se pokazalo da je ona zna~ila izvla~enje cjelokupnog stanovni{tva i
vojske RSK, {to je vodilo u izravan slom. Kasno nave~er 4. kolovoza Glavni {tab SVK
napustio je Knin i premjestio se u podru~je sela Srb.182 Sljede}eg dana, 5. kolovoza
Sjevernodalmatinski korpus, kao prvi od svih operativnih sastava SVK, gotovo je prestao
postojati. Na njega i njegovo djelovanje moè se primijeniti ocjena 6. domobranske pukovnije
HV-a od 5. kolovoza, u kojoj se konstatira da protivnik “vi{e i ne postoji, odnosno aktivnosti
176
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;
Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH,
GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP
Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Kozjak-95”.
177
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 196-197, 201.
178
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;
SVA MORH, GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e do 12.00 sati;
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.
179
MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/01, Ur. br. 8312-01-95-443 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;
MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.
180
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.
181
SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od 11. 8. 1995.,
Izvje{}e.
182
71
vi{e i ne postoje, a ostaci neprijatelja u vidu pojedinaca i grupa, vi{e-manje organizirane, ne
postoje kao skupni neprijatelj”.183
Ujutro 5. kolovoza nastavljen je napad hrvatskih snaga. Po drugi put u nepunih desetak
dana ZP Split je ponovilo uspje{an recept iz borbi za Bosansko Grahovo, koje je zauzeto
paralelnim djelovanjem 4. i 7. gardijske brigade HV-a. Pravac prema Strmici zatvarala je Tre}a
takti~ka grupa Sjevernodalmatinskog korpusa SVK koja se po~ela raspadati prethodne no}i.
êtvrta gardijska brigada ovladala je Golubi}em, Vrpoljem i Kninskim poljem, izbila na
Debelo brdo s kojeg je osigurala lijevi bok snaga 7. gardijske brigade na podru~ju Biskupije.
Ve}e borbe brigada je imala u predjelu Golubi}, selo Radijevci i selo O~estovo.184 Na pravcu
napada 7. gardijske brigade nije bilo zna~ajnog otpora i ona je “uz minimalne gubitke” oko
11 sati u{la u Knin.185 Osloba|anje Knina bilo je glavni doga|aj na rati{tu, ne samo 5.
kolovoza, nego i tijekom cijele operacije. Za organizaciju ìvota i garnizonske slu`be u gradu
predsjednik RH F. Tu|man je istog dana zapovjednikom Zbornog mjesta Knin imenovao
pri~uvnog generala Ivana êrmaka.186 Dan kasnije predsjednik Tu|man je posjetio Knin. U
njegovoj su pratnji bili predsjednik Sabora RH dr. Nedjeljko Mihanovi} te ministri vanjskih
poslova, obrane i unutarnjih poslova Mate Grani}, Gojko [u{ak i Ivan Jarnjak. Osloba|anje
Knina kao sredi{ta srpske pobune u Republici Hrvatskoj imalo je veliko simboli~ko zna~enje,
jer je time srpska pobuna u Hrvatskoj bila slomljena. Tu|manov dolazak u Knin simboli~ki
je ozna~io politi~ki kraj srpske paradràve u Hrvatskoj i po~etak uspostavljanja suvereniteta
Republike Hrvatske nad podru~jem oslobo|enim u “Oluji”.187
Operativna grupa Sinj je sa 126. domobranskom pukovnijom HV-a, 144. brigadom HVa i 6. domobranskom pukovnijom HV-a ovladala podru~jem Pola~e i Kozjaka i tako izvr{ila
zada}u postavljenu u zapovijedi za napad. Skupina je oslobodila poznata hrvatska upori{ta iz
1991., sela Kijevo i Vrliku.188 Velike borbe nisu zabiljeène, jer su se u no}i 4./5. kolovoza
snage 1. lake brigade izvukle u Pola~u (Sivo brdo), gdje su se raspale, a ostaci su odstupili
prema Kninu i dalje prema Lici.189
Na pravcu napada OG [ibenik ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje 75. motorizirane
brigade SVK pravcem Brljan – Pa|ene – Srb – Bosanski Petrovac.190 Do 20 sati 113. brigada
HV-a bila je na crti: @a`vi} – Bribirska glavica – Bribirske Mostine sa zada}om ovladavanja
183
MORH, GSHV: Vojna po{ta 8311 Split, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8311-01-01/95-464 od 5. 8. 1995.,
Redovno dnevno izvje{}e.
184
SVA MORH, ZZPS: ZZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e; SVA MORH, 4. gbr: 4. gbr, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1114-01-02-95-371 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192.
185
SVA MORH, ZZPS: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/05, Ur. br. 1080-01-95-138 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba
provedenih napadnih djelovanja 7. GBR tijekom izvo|enja napadne operacije “Oluja”; SVA MORH, GSHV:
ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Kozjak-95”.
186
MORH, GSHV: Republika Hrvatska, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388/2 od
5. 8. 1995., Odluka.
187
A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 80; MORH, GSHV: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/01, Ur.
br. 3112-03-T-95-136 od 6. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e.
188
SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995.,
Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8.
1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”.
189
190
72
Poli~nikom i \evrskama; 15. domobranska pukovnija bila je na crti Va~ani – Brati{kovci i
Smrdelji sa zada}om ovladavanja Kistanjama, a 142. domobranska pukovnija je nakon
osloba|anja Drni{a s dijelom snaga izbila u selo Siveri} i napredovala prema selu Zvjerinac i
selu Vrbnik, budu}i da je ovladala Velikom Prominom. Ostalim snagama pukovnija je iz {ireg
podru~ja Oklaja napredovala prema Maloj Promini i selu Lukar u cilju spajanja u Vrbniku sa
snagama koje napreduju iz Siveri}a.191
Na pravcu napredovanja OG Zadar nije bilo organiziranog otpora. Tre}a pje{a~ka brigada
SVK se u rano jutro 5. kolovoza po~ela povla~iti prema Srbu. Nakon njezinog izvla~enja
ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje i 92. motorizirane brigade prema Srbu.192 Snage 7.
domobranske pukovnije HV-a oslobodile su Zemunik Gornji, Biljane Donje, [kabrnju,
Nadin i nave~er su u{le u oslobo|eni Benkovac;193 112. brigada HV-a oslobodila je selo
Smil~i} i nastavila napredovanje prema Debelom Brdu,194 a na kraju dana u{la je u Karin –
Debelo Brdo – Biljane Gornje.195 Druga bojna 9. gardijske brigade HV-a dosegla je crtu
Golovro – Pe}ica, a dio snaga se tijekom no}i spustio u Obrovac.196
Osloba|anje Knina 5. kolovoza ubrzalo je rasulo Sjevernodalmatinskog korpusa koje je
zapo~elo prethodne no}i. Gotovo da se moè re}i da je korpus tada “dokraj~en”, iako su se
njegovi dijelovi toga dana jo{ uvijek nalazili na teritoriju RH uz granicu s BiH, na dijelu od
D. Ti{kovca do èljezni~ke stanice Una kod Martin Broda. No, u izvje{}u o provedbi
operacije Glavni stoèr HV-a zamjerio je ZP Split da je dva dana bilo u zastoju zbog slavlja.197
Nasuprot tome je mi{ljenje da je spomenuto izvje{}e rezultat neupu}enosti u doga|aje oko
Knina i u samom Kninu, odnosno da je operativna pauza u djelovanju postrojbi ZP Split oko
Knina napravljena iz sigurnosnih razloga, zbog priprema za dolazak predsjednika Republike
Hrvatske dr. F. Tu|mana 6. kolovoza u Knin. Tako se navodi da je za ve}inu postrojbi ZP
Split koje su se nalazile oko Obrovca, Benkovca, Kistanja, Drni{a i Vrlike 6. kolovoza
protekao u “pretresu i ~i{}enju oslobo|enog prostora”, kako bi ga u punom smislu rije~i
u~inile slobodnim i osigurale od mogu}ih iznena|enja. Istoga dana je 2. bojna 9. gardijske
brigade HV-a, zajedno s 1. hrvatskim gardijskim zdrugom i ATG vodom 72. bojne vojne
policije, ovladala Mu{kovcem i Ka{tel @egarskim.198
191
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,
Izvje{}e PD slu`be; ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-269 od 5. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e.
192
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu,196-201.
193
SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8.
1995., Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, 7. dp: VP 8312 Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 8312-05-95-73 od
10. 8. 1995., Izvje{}e o akciji “Oluja”.
194
izvje{}e.
195
Izvje{}e PD slu`be.
196
Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od
11. 8. 1995., Izvje{}e.
197
GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o provedenoj operaciji
“Oluja”.
198
SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995.,
Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. General R. Raki} napominje da je 1. HGZ, koji je bio u pri~uvi sa
73
Nakon odlaska predsjednika RH iz Knina, zapovjednik ZP Split odredio je postrojbe koje
}e s komunikacije Otri}-Gra~ac djelovati u smjeru Srba do granice izme|u RH i BiH.
Tijekom 7. kolovoza obavljene su pripreme za izlazak na dràvnu granicu sa snagama 4. i 7.
gardijske brigade, 2. bojne 9. gardijske brigade i 1. hrvatskog gardijskog zdruga.199 Nakon {to
su dovedene na po~etne poloàje, postrojbe su izvr{ile izvi|anje i dogovorile me|usobno
djelovanje, kako bi sljede}i dan mogle uspje{no obaviti dobivenu zada}u. Zapovjednik i dio
zapovjedni{tva ZP Split preselili su se nakon spomenute operativne pauze u sjevernu vojarnu
u Kninu, odakle su zapovijedali i pratili tijek borbenih djelovanja 8. kolovoza. Spomenute
snage 8. kolovoza izvr{ile su postavljenu zada}u i postavile obranu na crti: Kuk – Biljeg –
Rodi}a ple}ina – Li~ka Kaldrma – Dolovi – Bosanski Osredci – Begluci. U dnevnom izvje{}u
za Glavni stoèr HV-a Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split napisalo je: “Ovim je ZP Split
izvr{ilo u cijelosti (100%) sve dobivene zada}e za napadna bojna djelovanja.”200
Hrvatski vojnici, Knin, 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Josip Bistrovi})
zada}om intervencije na smjerovima boji{nice snaga u obrani ili snaga u napadu (ovisno o potrebi), odlukom
zapovjednika ZP Split 6. kolovoza preba~en helikopterima s Livanjskog polja u podru~je s. Rovanjska (kod
Masleni~kog mosta) i dobio zada}u u napadu na smjeru Obrovac – Ka{tel @egarski. HMDCDR: Primjedbe
generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
199
SVA MORH, ZZP Split: ZP Split, IZM Sajkovi}, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-348 od 7. 8. 1995.,
Zapovijed.
200
SVA MORH, GSHV: ZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-47 od 8. 8. 1995.,
Izvje{}e.
74
Zaklju~ak
Od svih operativnih sastava HV-a, Zborno podru~je Split imalo je najvi{e bojnog iskustva.
Ono je tek u drugoj polovici 1993. u{lo u razdoblje relativnog mira. Krajem 1994. ponovno
je angaìrano u borbama na Dinari i Livanjskom polju, pa je Oluja bila samo jedna u nizu
operacija, dodu{e najzahtjevnija. Glavna snaga bile su dvije gardijske brigade (4. i 7.) koje su
tada bile me|u najkvalitetnijim dijelom profesionalnog postroja hrvatskih oruànih snaga.
Ove brigade su i dobile glavnu zada}u, koja je olak{ana bojnim rasporedom
Sjevernodalmatinskog korpusa SVK. Na pravcu napada ovih brigada SVK je imala dvije
skupine formirane od razli~itih postrojbi koje ni u kojem pogledu nisu bile ravnopravan
protivnik hrvatskim snagama. To je bio samo jedan od problema Sjevernodalmatinskog
korpusa. On je doslovno pred Oluju dobio novog zapovjednika – generala Kova~evi}a, koji je
doveden iz Beograda s du`nosti na~elnika oklopno-mehaniziranih postrojbi u General{tabu
Vojske Jugoslavije. M. Sekuli} tvrdi da nije stigao ni upoznati zapovjednike podre|enih
postrojbi, no da ga to ne osloba|a od odgovornosti. Prema istom izvoru, Kova~evi} nije
organizirao rad zapovjedni{tva, a na~elnika stoèra poslao je da zapovijeda jednom borbenom
skupinom umjesto da ga zadrì u Zapovjedni{tvu korpusa.201 Odluka Vrhovnog savjeta
obrane RSK o “skra}ivanju” fronta, odnosno povla~enju iz Knina, bila je “to~ka na i” lo{eg
rada Zapovjedni{tva Sjevernodalmatinskog korpusa.202 ZP Split je stoga prvu etapu operacije
napravilo vrlo brzo i bez o~ekivanog ve}eg naprezanja. No, o nastavku djelovanja ZP Split u
operaciji, u izvje{}u naslovljenom na predsjednika Republike Hrvatske, na~elnik Glavnog
stoèra HV-a je napisao: “U drugoj fazi, fazi iskori{tavanja proboja, snage ZP Split koje su
mogle prije}i ~ak i u gonjenje, zbog neuvjetovanog i zaustavljenog napada glavnih snaga u
trajanju od 2 dana te neistinitog izvje{}ivanja o dostignutoj crti, nisu izvr{ile pravovremeno
odsijecanje komunikacija ~ime je neprijatelj uspio izvu}i znatan dio borbene tehnike 7.
kninskog i 15. li~kog korpusa”.203 Prema tom izvje{}u, snage ZP Split na dràvnu granicu
izbile su 8. kolovoza 1995., dva dana kasnije nego {to su to objektivno mogle. General Rajko
Raki} izvje{}e drì nekorektnim, navode}i da je na~in na koji je postupio zapovjednik ZP
Split bio opravdan i da je njegovo rje{enje bilo bolje za sve, a u prilog tome isti~e ~injenicu da
predsjednik na tako “tendenciozno izvje{}e nije ni reagirao”.204
Prema podacima iz ra{~lambe od 15. kolovoza 1995., u operaciji je ZP Split imalo 5
poginulih i 21 ranjenog pripadnika.205
201
U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon pada Knina i Gra~aca 5. kolovoza zapovjednik SVK general Mile
Mrk{i} i zapovjednik 7. dalmatinskog korpusa SVK Kova~evi} bili prisiljeni na suo~avanje i dono{enje te{ke
odluke: potpuno se povu}i iz dèpa Benkovac-Obrovac-Kistanje ili se suo~iti s porazom i uni{tenjem ili predajom
~itavog 7. korpusa. Dakako, odabrali su povla~enje, zajedno sa srpskim stanovni{tvom. Balkan Battlegrounds: A
Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371-372.
203
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o
provedenoj operaciji “Oluja”.
204
HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
205
SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995.,
Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. U knjizi generala Gotovine na temelju podataka na~elnika sanitetske
slu`be zapovjedni{tva ZP Split navodi se 20 poginulih, 47 teè i 141 lak{e ranjenih te 1 nestali, za razdoblje od 4.
do 12. kolovoza 1995. godine (Usp. A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 187). No, tu su
vjerojatno ubrojani i poginuli pripadnici 141. brigade na prijevoju Derala 12. kolovoza 1995., dakle ~etiri dana
nakon {to je Oluja slu`beno zavr{ena i za ZP Split.
202
75
SPECIJALNE POSTROJBE MUP-A RH U OLUJI
nage Specijalne policije MUP-a nalazile su se na Velebitu od 1992. godine. Do po~etka
Oluje imale su dovoljno vremena da se prilagode ìvotu u planinskim uvjetima, koji su
ponekad bili na granici izdr`ljivosti. Borave}i na ovom prostoru Specijalna policija je
dobro upoznala rute kretanja i bojni raspored srpskih snaga u li~koj dolini i stekla dovoljno
kondicije i specifi~nog borbenog iskustva. To su bili i glavni razlozi za odluku Glavnog stoèra
HV-a da se snage Specijalne policije angaìraju u akciji Oluja s polaznog poloàja na Velebitu
kako bi presjekle prometnicu Medak-Gra~ac i oslobodile sjeverno podno`je Velebita (Sveti
Rok, Lovinac) te se spojile sa snagama HV-a u Li~kom Ribniku. Prethodno je trebalo presje}i
prometnicu Gra~ac-Obrovac, ovladati dominantnim to~kama na Velebitu iznad Obrovca,
napose komunikacijskim centrom na ]elavcu koji je bio glavno ~vori{te veze srpskih snaga.
U nastavku operacije ciljevi Specijalnih postrojbi MUP-a RH bili su ovladavanje strate{kim
raskri`jem putova u Otri}u i spajanje sa snagama HV-a, te prodor prema me|unarodno
priznatoj dràvnoj granici RH s BiH na podru~ju Donjega i Gornjega Lapca i Bori}evca,
odnosno Kulen Vakufa.206 Skupne snage Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini od 3100
pripadnika, u Oluji su imale namjensku zada}u u prostoru izme|u ZP Split i ZP Gospi}, a
bile su izravno podre|ene na~elniku Glavnog stoèra HV-a. Zapovjednik tih snaga bio je
general-pukovnik Mladen Marka~.
Prvoga dana operacije, u 5 sati 4. kolovoza, skupne snage Specijalne policije MUP-a RH
krenule su sa svojih poloàja na vrhovima Velebita: od Ivinih vodica i Svetoga brda na zapadu
do Bukve i predjela Tulovih greda na isto~noj strani Velebita, s glavnim i pomo}nim pravcima
bojevog djelovanja prema srpskim snagama utvr|enim na Malom Alanu i u dubini sjevernoga
velebitskog podno`ja, te na prometnici Medak – Sveti Rok – Gra~ac – Obrovac. Na po~etne
poloàje snage Specijalne policije uvedene su tajno (pje{ice), sa svom potrebnom logisti~kom
i medicinskom potporom, {to govori o visokom stupnju motivacije i organizacije, te
izdr`ljivosti i stege koja je vladala u postrojbama Specijalne policije. Posebnu je vje{tinu
iziskivalo tajno uvo|enje i raspore|ivanje snaga raketno-topni~ke potpore, ja~ine {est
minobaca~kih bitnica 120 mm, divizijuna VRL 128 mm i drugih raketno-topni~kih oru`ja s
potrebnom koli~inom streljiva. Srpske snage na svim poloàjima na velebitskoj boji{nici bile
su u najvi{em stupnju pripravnosti pa su neposredno nakon 5 sati zapo~ele sa èstokom
raketno-topni~kom paljbom po poloàjima hrvatskih specijalaca, koji su se primaknuli
njihovom prvom borbenom redu.
Nakon te{kih i iscrpljuju}ih borbi, Specijalne postrojbe probile su obrambenu crtu koju su
branile snage 4. lake brigade i dijelovi 9. motorizirane brigade Li~kog korpusa SVK. Laka
brigada izgubila je prve poloàje i odba~ena je na crtu O{~enica – Boli~ – Osmatra~nica. Oko
13 sati Specijalna policija je preotela 9. motoriziranoj brigadi prvu strate{ku to~ku na Velebitu
S
206
HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.
76
– prijevoj Mali Alan, a oko 17 sati i selo Sveti Rok.207 Potom je prije spu{tanja no}i (oko 20
sati) stavila pod nadzor prometnicu Medak – Sv. Rok, na dijelu do Ri~ica. Na pravcu Mali
Alan – ]elavac Specijalna policija stigla je do podru~ja Malih i Velikih @uljina, gdje je sve do
21 sat imala izniman otpor.208 Bojeva djelovanja Specijalne policije toga dana prestala su u 22
sata, kada su se postrojbe preustrojile za obranu dostignutih crta, a glavnina snaga je pod
jakom straàrskom slu`bom otpo~inula u terenskim uvjetima sve do 5 sati sljede}ega dana.
Prvoga dana operacije poginulo je pet specijalaca, a vi{e od 30 je lak{e ili teè ranjeno (dio
njih je dehidrirao zbog nedostatka dovoljne koli~ine pitke vode). @rtve bi bile i ve}e da na
prvoj crti boji{nice nisu bili i pripadnici kirur{ko-anesteziolo{ke ekipe, koji su ranjenima
odmah pruìli neophodnu medicinsku pomo}. Valja napomenuti da je jedna satnija
pripadnika Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave Karlovac, rodom iz Slunja i
okolice, bila pridodana 1. gardijskoj brigadi HV-a na pravcu Pla{ki – Saborsko – Slunj.
Tijekom operacije imali su dva ranjena pripadnika.209
Nakon gubitka poloàja na Velebitu dio 9. motorizirane brigade SVK po~eo je napu{tanje
i drugih pravaca s ciljem da se osigura izvla~enje prema Udbini, jer je prometnica Medak –
Gra~ac bila presje~ena. U pono} 4./5. kolovoza Glavni stoèr HV-a zapovjedio je da
Specijalne postrojbe MUP-a RH “energi~nim napadom i manevrom snaga” zauzmu
Gra~ac.210 Hrvatski napad prema Gra~acu Glavni {tab SVK planirao je zaustaviti ujutro 5.
kolovoza angaìranjem dijela 2. gardijske brigade Korpusa specijalnih jedinica, a kasnije
dovo|enjem po jednog bataljuna 92. motorizirane i 4. lake brigade.211
No, u prijepodnevnim satima (oko 10,30 sati) 5. kolovoza Specijalna policija oslobodila je
podvelebitsko selo Lovinac, presjekla prometnicu Gospi} – Gra~ac i oko 11,15 sati u{la u
Gra~ac. Nakon ulaska u Gra~ac nastavljen je napad pravcem Gra~ac – ôlovac – Brezi}. Time
je policija operaciju nastavila na podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Gospi}, odnosno
Li~kom boji{tu.212 Na svojoj zapadnoj boji{nici Specijalna policija je oko 20 sati oslobodila
Medak, a potom se oko 21,30 sati na podru~ju Li~kog Ribnika spojila sa snagama ZP Gospi}.
Bojeva djelovanja i prodor snaga Specijalne policije, koje su toga dana imale jednog
poginulog, 12 te{ko ranjenih i pet ozlije|enih pripadnika, zaustavljeni su u 23 sata radi
odmora.213
S obzirom na tako povoljan rasplet bojevog djevovanja na velebitskoj boji{nici, na~elnik
GSHV-a general Zvonimir êrvenko zapovjedio je da se dvije bojne Specijalne policije upute
u neprijateljsku dubinu radi sprje~avanja pregrupiranja i mogu}eg protuudara neprijatelja.
Jedna je upu}ena u pravcu raskri`ja u selu Bruvno (kriànje ceste od Gra~aca prema Udbini
207
U ra{~lambi CIA-e navodi se da je najve}i uspjeh hrvatskih snaga 4. kolovoza bio na Velebitu i u sjevernoj
Dalmaciji. Isti~e se da je brzina napredovanja specijalnih snaga MUP-a bila tolika da nije ostavila nimalo vremena
9. motoriziranoj brigadi SVK-a za pregrupiranje i konsolidiranje svoje obrane. Balkan Battlegrounds: A Military
History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis,
Washington, DC 20505, May 2002, 371.
208
MUP, Zapovjedni{tvo od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-0605/01-95-381 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; HMDCDR: @eljko SAÎ], Specijalna policija u Oluji.
209
210
211
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 181, 201, 204-205, 223-224.
212
izvje{}e; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.
213
77
i Gornjem i Donjem Lapcu), a druga je oko 22 sata pje{ice po{la prema selu Otri} i
strate{kom raskri`ju cesta za Knin, Srb i Gra~ac. Sljede}ega jutra oko 7 sati (6. kolovoza)
Specijalna policija MUP-a RH ovladala je raskri`jem u selu Bruvno, a par sati kasnije
Malovanom i raskri`jem u selu Otri} (oko 11 sati).214 Toga dana teè su ranjena dva, a teè
ozlije|ena tri pripadnika Specijalne policije.215
Na temelju zapovijedi na~elnika GSHV-a o nastavku bojevih djelovanja s ciljem
eksploatiranja postignutog uspjeha, Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produìti
napad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split na
desnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca.216 Tako je oko 9,30 sati ujutro 7.
kolovoza, Specijalna policija MUP-a RH oslobodila selo Mazin na cesti prema Gornjem i
Donjem Lapcu i nastavila napredovanje prema spomenutim mjestima, kojima je ovladala u
poslijepodnevnim satima (oko 13 sati Gornjim, a oko 14 sati Donjim Lapcem). Istodobno
su stupile u kontakt s tamo nazo~nim snagama UN-a. Tako|er na pravcu Gra~ac – Otri}, u
mjestu Otri}, oko 14,30 sati ostvaren je takti~ki dodir sa snagama 4. gardijske brigade ZP
Split, a s postrojbama ZP Gospi} Specijalna policija se spojila oko 15 sati u Udbini i oko
19,30 sati u Donjem Lapcu. Snagama ja~ine jedne bojne Specijalna policija je oko 16,30 sati
krenula iz Gornjega Lapca u pravcu Bori~evca i Kulen Vakufa, i do 19 sati ovladala otpornim
to~kama na dràvnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa.217 U svom djelovanju 7.
kolovoza Specijalna policija imala je dva teè ozlije|ena pripadnika. Toga dana prestale su
bojeve aktivnosti i najve}i dio angaìranih snaga Specijalne policije zapo~eo je s no}nim
odmorom uz ~uvanje dostignutih poloàja uz dràvnu granicu, po kojima je, kao i po selu
Bori~evac, neprijatelj neprestano djelovao raketno-topni~kim sredstvima iz susjedne BiH.
Sljede}ega dana, 8. kolovoza 1995., postrojbe temeljne policije u{le su u Gornji Lapac,
Donji Lapac i Udbinu, radi ~uvanja javnoga reda i mira i sprje~avanja drugih kr{enja zakona
RH. No, i toga dana ranjena su dva, a ozlije|eno je nekoliko pripadnika Specijalne policije.
Dostignute crte prema granici s BiH snage Specijalne policije predale su snagama HV-a 9.
kolovoza 1995. godine. U poslijepodnevnim satima toga dana glavnina snaga Specijalne
policije upu}ena je na vi{ednevni odmor u svoja sjedi{ta diljem Republike Hrvatske.218
Zaklju~ak
Kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki odradila svoj dio zada}e, skupne snage
Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini oja~ane lako juri{ne brigade, dale su iznimno
zna~ajan prilog u Oluji. Pripadnici Specijalne policije pre{li su, doslovce “s noge na nogu”,
vi{e od 150 kilometara i oslobodili vi{e gradova i naselja na okupiranom podru~ju RH, nose}i
na le|ima sve {to je trebalo za preìvjeti i ratovati u iznimno te{kim uvjetima kakvi su na
Velebitu. U izvr{avanju zada}a Specijalna policija imala je ukupno {est poginulih i oko 60
ranjenih i ozlije|enih pripadnika.219
214
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 258 od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/9502/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995. Izvje{}e; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.
215
216
217
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed;
MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e
o dostignutoj crti; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.
218
219
78
Specijalne postrojbe MUP-a RH
79
Specijalne postrojbe MUP-a RH
80
ZBORNO PODRU^JE GOSPI]
borno podru~je Gospi} u operaciji Oluja imalo je zada}u da uz potporu HRZ-a razbije
i presje~e snage Li~kog korpusa u {irem podru~ju Plitvi~kih jezera te da se na crti
Koreni~ka kapela – Trà~ka Ra{tela spoji sa snagama 5. korpusa ABiH. Za provedbu
zada}e Zborno podru~je je oja~ano podstoèrnim postrojbama Glavnog stoèra HV-a: 1.
gardijskom brigadom i satnijom 50. bojne ABKO i 150. brigadom HV-a iz ZP Zagreb.220
Predvi|ene specijalne postrojbe MUP-a Policijskih uprava rije~ko-senjske i istarske nisu
podre|ene Zapovjedni{tvu ZP Gospi}. Ono je samo s Policijskom upravom li~ko-senjskom
koordiniralo djelovanje oko uporabe Civilne za{tite na zbrinjavanju stoke na oslobo|enim
podru~jima.221
Zapovjedni{tvo ZP planiralo je da u prvoj etapi operacije snagama 138. i 133.
domobranske pukovnije prodre na pravcu Glibodol – Saborsko – Dre`nik Grad, ovlada
podru~jem Saborskog i brdom Pavlovac i omogu}i uvo|enje 1. gardijske brigade na pravac
Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko – Dre`nik Grad – Sadilovac. Snagama 128. brigade i 154.
domobranske pukovnije planiralo se razbiti srpske snage na pravcu ânak – Korenica,
ovladati podru~jem selo Homolje – Homolja~ki Klanac i tako stvoriti povoljne uvjete za
uvo|enje 8. domobranske pukovnije na pravcu Homoljac – ûji}a Kr~evine – Prijeboj –
Li~ko Petrovo Selo. S 9. gardijskom brigadom, 118. domobranskom pukovnijom i 3. bojnom
111. pje{a~ke brigade plan je bio razbiti protivnika na pravcu Peru{i~ka Kosa – Ljubovo,
ovladati Ljubovom, odbaciti srpske snage od Li~kog Osika i Gospi}a i prije}i u obranu na crti
Po~itelj – Barlete – Svra~kovo Selo – Buni}. Nakon toga trebalo je prestrojiti snage i dràti
glavninu 9. gardijske brigade HV-a u pri~uvi ZP i spremnosti za ovladavanjem {irim
prostorom Korenice ili Krbavskog polja.
U drugoj etapi operacije planiran je nastavak napada i razbijanje srpskih snaga, spajanje
glavnih snaga sa snagama 5. korpusa ABiH, a pomo}nim snagama okruìti protivnika i
prisiliti ga na bezuvjetnu predaju ili ga uni{titi. Nakon spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH
trebalo je osloboditi prostor Like sjeverno od crte Gospi} – Korenica, prestrojiti snage i
osloboditi cjelokupno podru~je Like, izbiti na dràvnu granicu i na crti Plje{ivica – Panos
prije}i u obranu.
Za topni~ku potporu formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od topni{tva 12.
topni~kog divizijuna i 1. gardijske i 9. brigade. Zada}a topni~kih skupina bila je potpora na
pravcima Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik – dràvna granica, ânak – Homolja~ko polje
– Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo i Li~ki Osik – Ljubovo – Buni}. Brigadno i pukovnijsko
Z
220
ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Oluja 95”.
221
81
topni{tvo djelovalo je na pravcima napada mati~nih postrojba, odnosno na pravcima napada
postrojbi kojima su bile pridodane.
Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanim
oja~anjima. Formirana su tri protuoklopna odreda i jedna protuoklopna satnija. Prvi
protuoklopni odred formiran je od protuoklopnog raketnog topni{tva 1. gardijske brigade za
protuoklopni boj na pravcu Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik Grad. Drugi je formiran od
bitnice protuoklopnih topova 100 mm 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za
protuoklopni boj na pravcu ânak – Homolja~ko polje – Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo. Tre}i
protuoklopni odred formiran je od sredstava 111. pje{a~ke brigade i bitnice protuoklopnih
topova 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za protuoklopni boj na pravcu Begluk
– Bilaj – Li~ki Osik. Protuoklopna satnija je formirana iz sastava 9. gardijske brigade i bila je
pri~uva zbornog podru~ja. Od dva dodijeljena helikoptera Mi-24 formiran je helikopterski
protuoklopni odred.
Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina, oklopni{tva,
zapovjednih mjesta, zna~ajnih industrijskih postrojenja, zra~ne luke i va`nih prometnica.
Provodile su je ustrojbeni sastavi angaìranih snaga i 203. topni~ko-raketna brigada PZO-a.
Teì{te inènjerijskog osiguranja operacije bilo je na osiguranju kretanja i manevra,
zaprje~avanju dostignutih crta i odbijanju protunapada protivnika. Zapovjedno mjesto
Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Gospi}u, a Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u
selima Lipice i Obu}ine. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je stoèrni brigadir Mirko
Norac.222
Pred snagama ZP Gospi} bile su protivni~ke snage Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa
bilo je u Korenici. Korpus se sastojao od: 9. motorizirane brigade, 18., 50. i 70. pje{a~ke
brigade, 103. lake brigade, 37. pje{a~kog bataljuna, 15. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna,
15. mje{ovitog protuoklopnog artiljerijskog divizijuna i 81. pozadinske baze. Zapovjednik
korpusa bio je general-major Stevan [evo.223 Zada}a korpusa bila je da na pravcima Ogulin –
Pla{ki – Plitvi~ka Jezera; Oto~ac – Vrhovine – Korenica; Peru{i} – Buni} – Udbina i Gospi}
– Medak – Gra~ac, sprije~i dublje prodore i bo~na djelovanja HV-a za koje je dràno da im
je namjera da ovladaju Kapelom, Velebitom i Novim Li~kim Osikom. U drugoj etapi
operacije planiran je prelazak u napad i uni{tenje uklinjenih snaga HV-a. Potporu korpusu
pruàla je Artiljerijska skupina SVLR 262 mm Orkan Glavnog {taba te ratno zrakoplovstvo i
protuzra~na obrana SVK.224
Provedba operacije
Napad 138. domobranske pukovnije s 1. bojnom 1. gardijske brigade po~eo je ujutro 4.
kolovoza na pravcima od Dubrave preko Dangube – Osmagina brda na Veliki Lisac i uz
prometnicu Glibodol – Glibodolski Kri` – èljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. Uz ìlav otpor
dijelova 70. pje{a~ke brigade SVK, pukovnija je presjekla prometnicu Dabar – Li~ka Jesenica
222
Zap. ZP Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27 od 8. 7. 1995., Zapovijed za napadaj; Zap. ZP
Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27/1 od 3. 8. 1995., Zapovijed za napadaj (dopuna); ZZP
Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”.
223
VSA MORH: Vojna po{ta 9065 Korenica, Str. pov. br. 546-1 od 12. 6. 1995., Dogradnja jedinica 15. K,
nare|enje; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-214.
224
Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.
82
i osvojila dominantne objekte Danguba, Konjska Glava, Osmagino brdo i Mala Kapela.225
Nakon uvo|enja u boj 1. gardijska brigada je probila srpsku crtu obrane i do spu{tanja no}i
izbila na crtu Podgradak – Glibodolski kri` – Potkapela.226
Na pravcu Letinac – Dabar – Vrhovine napadale su glavne snage 133. domobranske
pukovnije a pomo}ne na pravcu Sinac – Zalu`nica – Crni Tavan. Pukovnija je imala zada}u
razbiti srpske snage na pravcu napada, zauzeti dominantne uzvisine i dovesti u okruènje
srpske snage u {irem podru~ju Dabra, Glavaca i Doljana.227 Na njezinom pravcu napada bila
je 50. pje{a~ka brigada s manjim snagama 103. pje{a~ke brigade SVK.228 Na glavnom pravcu
napada pukovnija je s jednom bojnom stavila pod nadzor selo Dabar, no druga bojna je
zaustavljena na otpornoj to~ki Budimka. Na pomo}nom pravcu pukovnija je u{la u selo
Zalu`nica, gdje je uz gubitke zaustavljena. Prilikom povla~enja postrojba je u{la u minsko
polje u kojem je poginulo i ranjeno nekoliko pripadnika. Ukupno je imala 15 mrtvih i 46
ranjenih “{to je rezultiralo neuspjehom akcije”.229
Do ve~eri 4. kolovoza usprkos jakom otporu srpskih snaga na objektima Cicer i Mali Cicer
128. brigada je oslobodila selo Trnavac, izbila na Homolja~ko polje i na pravcu Homolja~ki
Klanac – Pogledalo presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Za za{titu lijevog bloka
angaìrana je 3. bojna 8. domobranske pukovnije. Bojna je na pravcu Stipanov Gri~ – Hini}i
– Boì}a brdo presjekla prometnicu Vrhovine – Turjanski.230
Najteì dio zada}e 9. gardijska brigada HV-a imala je u prvom danu operacije. Pred njom
je bila solidna 18. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Deveta gardijska je napala na pravcu
Peru{i}a Kosa – Ljubovo i ovladala objektima Trla i ûkovac. Nakon ja~eg srpskog otpora na
podru~ju Tepsija i Gri~i u boj je uvedeno oja~anje, bojna 118. domobranske pukovnije.
Brigada je do ve~eri osvojila otpornu to~ku Repetitor i izbila na crtu Kriva Glava – Stani}i –
ûkovac.231
Osloba|anje {ireg podru~ja Novog Li~kog Osika bila je zada}a glavnih snaga 118.
domobranske pukovnije i 111. pje{a~ke brigade HV-a. Ispred njih su bili dijelovi 18. pje{a~ke
brigade SVK.232 Pukovnija je napala na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdari i Bukovac
– Lisina – [iroka Kula. “Po probijanju crte obrane neprijatelja nai{lo se na vrlo jak otpor.
Rje{avaju}i neposredno nastali problem na prostoru Bukovca poginuo je zapovjednik
pukovnije brigadir Ivan âni}. Prvog dana pukovnija je usprkos jakom otporu neprijatelja
225
SVA MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o
radu.
226
ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl.
80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”.
227
ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Oluja 95”.
228
229
MORH, GSHV: 133. dp, Kl. 80-01/95-01/01, ur. br. 2155-03-95-25 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba akcije
“Oluja”.
230
ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl.
80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR:
Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
231
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e;
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne
operacije “Oluja 95”.
232
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205-206
83
probila crtu obrane na oba smjera i do ve~ernjih sati izbila na crtu Podovi – Varo{ina –
Vujatovo brdo”.233 Uz topni~ku i tenkovsku potporu 111. pje{a~ka brigada je s jednom
bojnom napala na pravcu Stari Budak – Novoselija – Zubar. Do kraja dana brigada je probila
prvu crtu srpske obrane i dospjela do crte Urija – Nik{i} – Rujnica – Novoselija. O ja~ini
borbi govori podatak o pet poginulih (me|u kojima je i zapovjednik bojne) i 29 ranjenih
pripadnika brigade.234
U prvom danu operacije ZP Gospi} nije postiglo sve postavljene zadatke. Napad je izveden
na osam pravaca s osam brigada i pukovnija. Li~ki korpus SVK je napad o~ekivao, tako da je
~imbenik iznena|enja izostao, no nije uspio izdràti napad na toliko pravaca. Najja~i otpor
korpus je pruìo na podru~ju Ljubova, Novog Li~kog Osika i oko Oto~ca. Na podru~ju
Zalu`nice kod Vrhovina uspio je zadràti napad bojne 133. domobranske pukovnije HV-a,
dok je na ostalim pravcima crta probijena. Tempo napredovanja HV-a bio je ne{to sporiji od
predvi|enog, zbog jakog otpora na pravcu napada 1. gardijske brigade Glibodol – Li~ka
Jesenica. Ipak je do kraja dana zauzet Dabar, ovladano je ve}im dijelom Ljubova i ugroèn je
Novi Li~ki Osik.235
U pono} 4./5. kolovoza Glavni stoèr HV-a je Zbornom podru~ju Gospi} zapovjedio da
s 9. gardijskom brigadom ovlada podru~jem Ljubova i stavi pod nadzor zra~nu luku Udbina.
Prva gardijska brigada HV-a dobila je zapovijed da u boj uvede glavninu snaga i presje~e
prometnicu Slunj – Plitvi~ka Jezera.236
Drugog dana operacije, 5. kolovoza, snage 138. domobranske pukovnije napadale su na
pravcu prema èljezni~kim postajama Li~ka Jesenica i Javornik. Do kraja dana izbile su na
crtu: selo @ivice – Markovac (tt 1081) – ju`ne padine Velikog Javornika – Dobri Vrh – pruga
Li~ka Jesenica – Javornik – èljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. S time su u cijelosti ostvarili
prvu etapu zada}e.237
Prva gardijska brigada HV-a u{la je u Li~ku Jesenicu, nastavila napad pravcem Saborsko –
Serti} Poljana – Poljanak i nave~er izbila na podru~je Seli{ta Dre`ni~kog. U suradnji s 2.
bojnom na pravac Glibodol – Li~ka Jesenica – Saborsko uvedena je 2. bojna 119. brigade
HV-a, koja je u toku dana zaposjela objekte Tisovi Vrh, Pi{tenica i Deriguz. U predve~erje je
u podru~je sela Saborsko uvedena jedna bojna s podstoèrnim postrojbama 119. brigade HVa.238
Nakon neuspje{nog prvog dana, 133. domobranska pukovnija HV-a je prijepodne 5.
kolovoza oja~ana bojnom 150. brigade HV-a.239 Nakon prestrojavanja snaga i uvo|enja bojne
233
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”.
234
napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji
“Oluja”.
235
napadajne operacije “Oluja 95”.
236
GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.
237
MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu.
238
MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-08 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno
izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe ratnog zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a
na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
239
MORH, GSHV: ZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Zapovijed.
84
150. brigade HV-a, 133. domobranska pukovnija je oslobodila Petrini} Polje i okruìla sa
sjeverne i ju`ne strane srpske snage u Vrhovinama, Doljanu, [karama i Glavacama.240 Na
ovom pravcu angaìrana je i 8. domobranska pukovnija. Njezina 1. pje{a~ka bojna uvedena
je na pravcu Turjanski – Obljaj sa zadatkom da stavi pod nadzor prometnicu Vrhovine –
Korenica, a na pravcu Kangrgino brdo – Veliki Obljaj okruì srpske snage u Vrhovinama.
Bojna je do ve~eri oslobodila podru~je Turjanskog polja i Sje~evice. Osloba|anjem Donjeg
Babinog Potoka presjekla je prometnicu Vrhovine – Korenica.241
Tijekom 5. kolovoza 128. brigada HV-a izbila je na Homolja~ko polje i presjekla
prometnicu Vrhovine – Korenica na potezu Homolja~ki Klanac – Pogledalo. Nakon
provedene mobilizacije 154. domobranska pukovnija je dovedena u {ire podru~je Li~kog
Le{}a.242
Deveta gardijska brigada HV-a razbila je srpske snage na pravcu napada, oslobodila
Ljubovo, presjekla prometnicu Li~ki Osik – Korenica i napredovala do Svra~kovog Sela i
Buni}a.243 Nakon probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden
na nepovezani otpor pojedinih skupina koje su na pojedinim pravcima usporavale tempo
napada HV-a. U dubini Like srpske snage su po~ele napu{tati zra~nu luku Udbina.244
Sredinom dana 111. brigada HV-a je razbila srpske snage na crti Urija – Nik{i} – Rujnica
– Novoselija, oslobodila dio Novog Li~kog Osika i spojila se sa snagama 118. domobranske
pukovnije HV-a. Dijelom snaga brigada je nastavila napad na pravcu Ostrovica – Barlete.
Napreduju}i na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdar i Bukovac – Lisina – [iroka Kula
118. domobranska pukovnija je oslobodila Klenovicu, [iroku Kulu, Nik{i} i dio Novog
Li~kog Osika u kojem se spojila sa snagama 111. brigade.245
Na ju`nom dijelu Li~kog boji{ta, s masiva Velebita spustile su se snage specijalne policije.
One su u prijepodnevnim satima oslobodile Lovinac i Gra~ac. Kasno nave~er u Li~kom
Ribniku do{lo je do spajanja sa snagama ZP Gospi}.246 Snage 9. motorizirane brigade SVK
240
napadne operacije “Oluja 95”; MORH, GSHV: VP 3007 (150. br), Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3007-02/1-95-32 od
5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji “Oluja”.
241
MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH,
GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije
“Oluja 95”
242
243
napadne operacije “Oluja 95”. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je 5. kolovoza na podru~ju ZP Gospi} 9. gardijska
brigada postigla zapaèn uspjeh kod Ljubova, a specijalne snage MUP-a osvajanjem Gra~aca i Medaka, ~ime je 15.
korpus bio rasje~en na tri dijela: jedan okupljen oko 50. brigade u Vrhovinama, drugi oko ostataka 18. brigade u
Buni}u, a tre}i oko 103. lake pje{a~ke brigade na pravcu Donji Lapac-Korenica na bosanskoj granici. Balkan
Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 372.
244
MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}e
br. 3.
245
U ra{~lambi ZP Gospi} navodi se da je 111. brigada HV-a oslobodila podru~je Zubara i O{trice, a 118. dp
podru~je [iroke Kule, Klenovca, Nik{i}a i Novog Li~kog Osika. MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/9501/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe
na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
246
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995. Izvje{}e;
85
povukle su se iz {ireg podru~ja Gra~aca, Plo~e, Bruvna i Mazina pravcem Mazin – Dobroselo
– Bosanski Petrovac.247 Prema zapovijedi na~elnika Glavnog stoèra HV-a za njima su krenule
Specijalne snage MUP-a RH, s jednom bojnom prema Bruvnu, a drugom prema Otri}u.248
Tre}eg dana operacije, 6. kolovoza, 1. gardijska brigada HV-a izbila je pred Rakovicu. Na
podru~ju Dre`nik Grada i Vaganca spojila se s 5. korpusom ABiH.249 Nakon provedenog
spajanja brigada je iza{la iz sastava ZP Gospi} i vratila se pod zapovijedanje Glavnog stoèra
HV-a.250 Na njezin pravac djelovanja uvedena je 119. brigada HV-a, koja je preuzela poloàje
u podru~ju Trà~ka Ra{tela – Kordunski Ljeskovac – Li~ko Petrovo Selo dok je s jednom
bojnom izbila na ôrkovu uvalu.251 S jednom bojnom 154. domobranska pukovnija je na
pravcu Trnavac – Brezovac – ûji}a Kr~evine – Prijeboj “izbila na dràvnu granicu na
prostoru Li~ko Petrovo Selo – Vaganac – Pe{ina Luka i spojila se sa snagama 5. K ABiH i 119.
br”.252
Sa sjevera od Li~ke Jesenice, angaìrana je 138. domobranska pukovnija koja je oslobodila
Rudopolje i kod Gornjih Vrhovina presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Pukovnija se
spojila sa snagama 8. domobranske pukovnije i tako dovela Vrhovine u potpuno okruènje.253
Snage 8. domobranske pukovnije slomile su neorganizirani srpski otpor u podru~ju Gornjeg
Babinog Potoka i do ve~eri izbile u Trtice i Plitvi~ki Ljeskovac.254
Glavnina 133. domobranske pukovnije HV-a, s oja~anjem bojne 150. brigade HV-a i uz
pomo} bojne 8. domobranske pukovnije HV-a, napredovala je na pravcu Runjevica – Naprte
– Marjani. Do kraja dana oslobo|en je i okruèni prostor Vrhovine – Doljani – [kare i
Glavace.255
Na pravcu Homolja~ki Klanac – Pogledalo 128. brigada HV-a pre{la je prijevoj Pogledalo
i s pravca Vrela u{la u Korenicu.256
247
249
br. 6; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
250
251
252
253
MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu;
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne
operacije “Oluja 95”.
254
MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba.
255
256
br. 5; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
napadne operacije “Oluja 95”. Prilikom osloba|anja Korenice 6. kolovoza postrojbe 128. brigade izvukle su se na
rubne dijelove grada, a dio snaga oti{ao je na dràvnu granicu na vrh Plje{ivice, gdje je uspostavljen kontakt s
Armijom BiH. Od polaznog poloàja sela ânak, pa do ulaska u Korenicu, brigada je propje{a~ila oko 40 km
brdovitoga i nepreglednog terena. HMDCDR: Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi}
u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
248
86
Oko 11 sati 6. kolovoza 9. gardijska brigada HV-a zauzela je Buni} i nastavila napad preko
Svra~kova Sela prema Udbini. Prometnica Buni} – Li~ki Osik potpuno je oslobo|ena i ispred
sela Medak postignut je takti~ki dodir sa Specijalnim postrojbama MUP-a RH. Prometnica
Gospi} – Gra~ac tako|er je bila pod nadzorom HV-a i kori{tena je za bojna djelovanja.257
Na~elnik Glavnog stoèra HV-a zapovjedio je nastavak bojevih djelovanja s ciljem
eksploatiranja postignutog uspjeha. Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produìti
napad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split na
desnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca.258
Ujutro 7. kolovoza 9. gardijska brigada je u{la u Udbinu. Nakon toga snage ZP Gospi}
nastavile su napredovanje na vi{e pravaca prema Donjem Lapcu, prema kojem su ve}
napredovale snage Specijalne policije. Dio snaga vr{io je ~i{}enje podru~ja, asanaciju i
prikupljanje ratnog plijena.259 Glavne snage 154. domobranske pukovnije HV-a spojile su se
na pravcu Buni} – Debelo Brdo – Pe}ani – Jo{ani – zrakoplovna luka Udbina sa snagama 9.
gardijske brigade koja je napredovala s ju`ne strane Krbavskog polja. Snage ZP Gospi} u{le
su nave~er u Donji Lapac, koji je nekoliko sati ranije oslobodila specijalna policija.260
Specijalna policija je ve} ujutro oslobodila selo Mazin, a iza podne je ovladala Gornjim i
Donjim Lapcem. S postrojbama HV-a policija se spojila oko 15 sati u Udbini i nave~er u
Donjem Lapcu. Snagama ja~ine bojne specijalna policija je do 19 sati ovladala otpornim
to~kama na dràvnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa.261
Izlazak na dràvnu granicu
Na dràvnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine snage ZP Gospi} po~ele su
izbijati 6. kolovoza. Prvo su iza{le 119. brigada HV-a i 154. domobranska pukovnija HV-a.262
Dan kasnije iza{le su i ostale snage. U dnevnom izvje{}u Zapovjedni{tva ZP Gospi} od 7.
kolovoza, koje je oko 20 sati primljeno u Glavni stoèr HV-a, napisano je da je zada}a u
operaciji izvr{ena i da je “oslobo|en cijeli prostor u pojasu ZP Gospi}”.263 Tijekom 8.
257
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno
izvje{}e br. 5.
258
259
br. 7.
260
MORH, GSHV: MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e o dostignutoj
crti; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba
261
MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e
o dostignutoj crti; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.
262
napadne operacije “Oluja 95”. Ratni zapovjednik 119. brigade HV-a Mirko Vukovi} napominje da je 3. bojna
119. brigade bila prva postrojba koja je na tom podru~ju izbila na dràvnu granicu, a da su ostale postrojbe 119.
brigade uzdu` granice naknadno posloène, te da je 119. brigada HV-a u “Oluji” odradila svoju zada}u prema
planu. Navodi da 154. domobranska pukovnija nije uspjela izvr{iti mobilizaciju na vrijeme te da se pojavila dva
dana nakon ovih doga|aja i preuzela punktove u s. Prijeboj i s. Li~ko Petrovo Selo, a da je zbog njezina naknadnog
uklju~enja zada}a 8. domobranske pukovnije bila promijenjena u zadnji ~as. HMDCDR: Primjedbe ratnog
zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
263
izvje{}e br. 8.
87
kolovoza ra|eno je na organiziranju obrane na dràvnoj granici RH u pojasu odgovornosti
Zbornog podru~ja. Teì{te obrane stavljeno je na pravac Udbina – Donji Lapac – Kulen
Vakuf gdje je koncentrirana glavnina topni{tva i oklopni{tva. Pojas odgovornosti podijeljen je
na pet dijelova u kojima su angaìrane pri~uvne postrojbe sa po jednom pje{a~kom bojnom.
Od sjevera prema jugu, s lijeva na desno, angaìrane su: 138. domobranska pukovnija – na
podru~ju od Savine glave do Gole Plje{ivice; 128. brigada – od Gole Plje{ivice do Snjevite
glave; 154. domobranska pukovnija – od Snjevite glave do Demirovi}a brda; 118.
domobranska pukovnija – od Demirovi}a brda do Pilipovi}a i 8. domobranska pukovnija –
od Pilipovi}a do èljezni~ke postaje Una. Za pri~uvu je odre|ena 9. gardijska brigada koja je
izvu~ena u podru~je Gospi}a, a 111. pje{a~ka brigada vra}ena je u dotada{nje podru~je
razmje{taja Klanac – Studenci – Donje Pazari{te.264
Hrvatski vojnici (gardisti)
Zaklju~ak
Na temelju odnosa snaga i zna~ajki boji{ta moè se zaklju~iti da je ZP Gospi} imalo
najpovoljnije uvjete za operaciju.265 Ono je pred sobom imalo snage dvije pje{a~ke i dio jedne
motorizirane brigade. Na lijevom krilu, 50. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK bila je na
264
izvje{}e br. 10; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/01, Ur. br. 1043-04-95-106 od 9. 8. 1995., Prijedlog.
265
U osvrtu koji je Centar dobio na tekst o ZP Gospi} u operaciji “Oluja” napominje se da su pripreme za
provo|enje zavr{nih operacija za oslobo|enje okupiranoga teritorija na podru~ju ZP Gospi} zapo~ele sredinom
listopada 1994., kroz obuku bojni sa bojevim streljivom na prostorima koji su sli~ni smjerovima predvi|enim za
88
pravcu napada ZP Karlovac, a na desnom krilu dio 9. motorizirane brigade SVK bio je na
pravcu napada Specijalnih postrojbi MUP-a RH. Kada se uzme u obzir anga`man dvije
gardijske brigade, kao i Specijalnih postrojbi MUP-a koje su kvalitetom bile u razini gardijske
brigade, ako ne i bolje, tada se moè zaklju~iti da je HV najpovoljniji odnos snaga za operaciju
imala na podru~ju Like. Boji{te je bilo izduèno i male dubine, koja je na pravcu od sela
ânak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici bila manja od 20
kilometara. Dodatan problem Li~kom korpusu bile su snage Armije BiH u “biha}kom
dèpu” zbog ~ega je dio snaga angaìran i na tom pravcu. Stoga i ne ~udi da je ZP Gospi}
me|u prvima zavr{ilo operaciju i iza{lo na dràvnu granicu.
Srpska crta obrane naru{ena je ve} prvog dana operacije napadom na osam pravaca. Na taj
je na~in Zborno podru~je nastojalo i uspjelo kompenzirati faktor iznena|enja na koji nije
moglo ra~unati.266 Istovremeno je probijena i crta obrane SVK na Velebitu. Srpske snage su
odgovorile 4. kolovoza zra~nim napadom po Gospi}u u kojem je bilo poginulih i ranjenih
civila, a po~injena je velika materijalna {teta.267 To je bila njihova najve}a djelatnost na
boji{tu.268 U no}i 4./5. kolovoza i na njih se pro{irio sindrom “skra}ivanja” crte ~emu je,
prema poslijeratnim tvrdnjama, prilog dao i na~elnik Glavnog {taba SVK.269 Nakon
probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden na nepovezani otpor
pojedinih skupina “koje usporavaju tempo napada HV”.270 Ja~eg otpora nije bilo i ZP Gospi}
je ve} 6. kolovoza po~elo zaposjedati dràvnu granicu. Iznimno zna~ajan prilog dale su
postrojbe Specijalne policije MUP-a RH, kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki
odradila svoj dio zada}e u Oluji.
U operaciji Oluja-3 oslobo|en je cijeli prostor u pojasu Zbornog podru~ja Gospi}. Zborno
podru~je imalo je 68 poginulih i 298 ranjenih pripadnika. Poginulo je sedam ~asnika, me|u
kojima i zapovjednik 118. domobranske pukovnije i zapovjednik bojne u 111. brigadi.
Najve}i gubici bili su u proboju prve crte na minskim poljima. Pri tome su uni{tena tri
oklopna bojna vozila, a o{te}eno je 17 tenkova i sedam oklopnih bojnih vozila.271 Specijalna
policija imala je {est poginulih i oko 60 ranjenih i ozlije|enih pripadnika.272 Prema srpskim
izvorima Li~ki korpus je do 8. kolovoza imao 65 poginulih, do 300 ranjenih i oko 110-120
nestalih pripadnika.273
uklju~ivanje u borbena djelovanja, te da su kroz pripreme do po~etka operacije pro{le sve bojne u okvirima
mati~nih brigada / pukovnija. Isti~e da je kvaliteta priprema, tj. ~injenica da su postrojbe bile adaptirane na
smjerove uporabe bitno pridonijela brzini, odnosno zamahu i dinamici izvo|enja operacije. HMDCDR:
Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
266
267
U Vjesniku od 5. kolovoza 1995. navedeno je da su u napadu srpskih zrakoplova na Gospi} poginule tri osobe
i da je te{ko ranjeno 15 gra|ana. Ime novinara, NASLOV ^LANKA, VJESNIK, NADNEVAK, STRANICA.
268
MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.
269
270
izvje{}e br. 3.
271
272
273
89
ZBORNO PODRU^JE KARLOVAC
rema naredbi Glavnog stoèra HV-a zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je
provedba operacije u svom pojasu nadle`nosti, a to je zna~ilo na {irem podru~ju
Karlovca, Ogulina i Korduna. Cilj se nije razlikovao od onog koji je dan ostalim
zbornim podru~jima angaìranim u operaciji. U po~etnoj fazi operacije, nakon mobilizacije
svih raspoloìvih snaga, uz pridodana oja~anja i potporu HRZ-a, trebalo je neutralizirati
srpske topni~ko-raketne sustave, napraviti brz prodor kroz obrambenu crtu Korduna{kog
korpusa SVK i onemogu}iti uporabu srpskog topni{tva po urbanim i industrijskim
podru~jima u zoni zbornog podru~ja. Nasilnim prelaskom rijeka Kupe i Korane planiralo se
odsje}i Turanj, a potom razbiti protivnika na pravcu Karlovac – Babina gora – Vojni}. Na
podru~ju Pla{kog plan je bio dvostrukim obuhvatom okruìti mjesto i ovladati crtom
Primi{lje – Obljajac – Veliki Pi{tenik. Posljednja, iako ne najmanje va`na zada}a, bila je: u
uskla|enom djelovanju sa Zbornim podru~jem Gospi} za{tititi lijevi bok 1. gardijske brigade
HV-a na pravcu Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko. Za provedbu zada}e ZP Karlovac je oja~ano
104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom, tenkovskom
satnijom (6 tenkova), sve iz sastava Zbornog podru~ja Bjelovar, te 99. brigadom HV-a iz
Zbornog podru~ja Zagreb, satnijom 33. inènjerijske brigade Glavnog stoèra HV-a i
specijalnim postrojbama MUP-a Policijske uprave karlova~ke.274 Osim specijalne policije i
tenkovske satnije ZP Bjelovar sva poja~anja su realizirana.275
Na temelju naredbe Glavnog stoèra HV-a, Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Karlovac je
sredinom srpnja izradilo zapovijed za napad. Snage su grupirane za po~etno djelovanje s
podru~ja Karlovca i s podru~ja Ogulina. Na karlova~kom pravcu angaìrane su snage 104.
brigade, 110. i 137. domobranske pukovnije. Na pravcu od Ogulina prema Pla{kom
angaìrane su snage 14. i 143. domobranske pukovnije te 99. brigade HV-a. U pri~uvi je bila
bojna 148. brigade HV-a.276
Topni~ka potpora bila je zada}a ustrojbenog i pridodanog topni{tva u brigadama i
pukovnijama. Na razini Zbornog podru~ja formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od
topni{tva 10. topni~kog divizijuna i 16. topni~ko-raketne brigade Glavnog stoèra HV-a.
Zada}a topni~kih skupina bila je neutralizirati srpsko topni{tvo u podru~ju Brezove Glave,
P
274
GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”. Faksimil objavljen kod
J. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451.
275
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod iz
zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od
29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br.
1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.
276
zapovijedi za napad Op. br. 1.; ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od 29. 7. 1995., Izmjena
zapovijedi za napad Op. br. 1.
90
sela Vukmani}, Veljun, Egi}i, Latin, Latasi, Kuki}i, Lon~ari i Karajlovi}i, zapre~nim vatrama
sprije~iti mogu}e protunapade srpskih snaga na pravcu Vojni} – Brezova Glava, Vrginmost –
Skakavac i Primi{lje – Poloj – Perjasica, te podràti napad 110. domobranske pukovnije
prema njezinom zahtjevu, odnosno prema zapovijedi zapovjednika Zbornog podru~ja.
Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanim
oja~anjima. Na razini Zbornog podru~ja od 7. i 13. protuoklopno topni~ko-raketnog
divizijuna ustrojen je protuoklopni odred i protuoklopna satnija. Oba protuoklopna sastava
razmje{tena su u protuoklopnim podru~jima Mre`ni~ki Brest, Grgin~i}i, Si~a – Cerovac i
Brodac u spremnosti za protuoklopnu obranu i intervenciju na tenkoprohodnim pravcima
prema odluci zapovjednika Zbornog podru~ja.
Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko-raketnih skupina, oklopni{tva,
skladi{ta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, zapovjednih mjesta, prijelaza preko Kupe i
Korane i gradova. Za zrakoplovnu potporu pridodana su dva helikoptera Mi-24 namijenjena
za protuoklopnu borbu i uni{tenje ja~ih otpornih to~ki protivnika, po pozivu. RBKO obrana
bila je zada}a svake postrojbe u svom podru~ju djelovanja. Teì{te inènjerijskog osiguranja
operacije bilo je na nasilnom prijelazu rijeka Kupe, Korane i Mre`nice, osiguranju manevra
na pravcu Re~ica – Bro|ani – Vukmani} i zaprje~ivanju dostignutih poloàja. Zapovjedno
mjesto Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Karlovcu, a Istaknuto zapovjedno mjesto
u Ogulinu. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Miljenko Crnjac.277
U podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Karlovac protivni~ke snage ~inio je Korduna{ki
korpus i 70. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa bilo je na Petrovoj gori,
a sastojao se od: 11., 13. i 19. pje{a~ke brigade, 21. grani~nog odreda, 21. izvidni~kodiverzantskog odreda, 21. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna, 75. mje{ovitog protuoklopnog
artiljerijskog divizijuna, 75. inènjerijskog bataljuna i 85. pozadinske baze u Slunju.
Zapovjednik korpusa bio je pukovnik Veljko Bosanac, kojeg je nave~er 5. kolovoza zamijenio
pukovnik êdo Bulat.278 Zada}a Korduna{kog korpusa, prema direktivi za uporabu iz velja~e
1995., bila je da na pravcima Gradac – Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski
Stol – Slunj upornom obranom razvu~e i uni{ti snage HV-a i sprije~i dublji prodor u zahvatu
glavnih pravaca. U drugom dijelu operacije trebalo je ofenzivnim djelovanjima na pravcu
Vojni} – Banjsko Selo izbiti na rijeku Mre`nicu i prije}i u djelatnu obranu. Za potporu je
odre|ena 75. mje{ovita artiljerijska brigada te RV i PVO. U dijelu zada}e Li~kog korpusa 70.
pje{a~ka brigada imala je zada}u da upornom obranom sprije~i prodor HV-a na pravcu
Ogulin – Pla{ki – Plitvi~ka Jezera.279 Uz njih, na podru~ju Korduna bila je 75. mje{ovita
artiljerijska brigada, odnosno divizijun topova 130 mm, baterija SVLR Oganj i jedan Orkan,
kao i Korpus specijalnih jedinica SVK bez 2. gardijske brigade.280 Zada}a ovog, kasnije
277
zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od
29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.
278
HDA, RSK: Komanda Korduna{kog korpusa, Pov. br. 160-556/2 od 15. 11. 1994., Izve{taj o ratnoj popuni;
VSA MORH: Komanda 21. K, Pov. br. 30/78 od 27. 7. 1995., Informacija pot~injenim jedinicama; M.
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 214-223.
279
Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.
280
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 224, 227, 239.
91
osnovanog korpusa nije poznata. Za pretpostaviti je da nije bio predvi|en za drànje crte, ve}
za manevar na rati{tu. Zapovjednik korpusa bio je general-major Milorad Stupar.281
Provedba operacije
Napad 99. brigade HV-a i pridodane satnije Saborsko (iz 143. domobranske pukovnije)
po~eo je u 5 sati na pravcima od sela Vera prema selu Boì}i, prema prometnici Pla{ki – Plav~a
Draga i od sela Prodani} prema Pla{kom. Nakon {to je neznatno napredovala, brigada je
zaustavljena u napadu. Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Karlovac od 18 sati istog dana
brigada se vratila na polazni poloàj u potpunom rasulu. Zbog opreza radi mogu}eg
okruènja satnija Saborsko se zaustavila nakon zauzimanja vrha Trntor.282
Iako je na pravcu od Josipdola prema Pla{kom 143. domobranska pukovnija HV-a nai{la
na minska polja i jak srpski otpor, do kraja dana je ovladala crtom Veliki Humac – Sekuli}a
poljane – Sekuli}a vr{ak – Drenovica – Kameniti vrh.283
Zada}a 14. domobranske pukovnije bila je osloboditi Slunj, gradi} iz kojeg je bila ve}ina
njezinih pripadnika. Pukovnija je napredovala pravcem selo Barilovi}i – Kosijersko Selo, a
lijevim bokom je nakon uspje{nog forsiranja rijeke Mre`nice nastavila prema Primi{lju. Na
desnom krilu nakon ovladavanja pravcem Glavi~urak – Simi}a brdo – Ravidjenica – Gornji
Trì~ pukovnija se spojila s dijelom snaga 143. domobranske pukovnije.284
Na karlova~kom dijelu boji{ta, 137. domobranska pukovnija je u pono} 3./4. kolovoza u
zale|e 13. pje{a~ke brigade SVK, na podru~je sela Ore{ko, Kestenak, {uma Bosiljevac i
Kozlinska glavica, ubacila ~etiri izvidni~ko-diverzantske skupine. U 5 sati po~ela je topni~ka
priprema napada, nakon koje je u podru~ju [}ulca forsirana Korana i uspostavljen
mostobran.285 Na pravcu selo [}ulac – Skradska gora – Dugi Dol, a potom na pravcu selo
Mate{ko – Ore{~ani – Perjasica, 13. pje{a~ka brigada SVK je pruàla snaàn otpor
poku{avaju}i uporabom oklopni{tva vratiti izgubljeni poloàj. Napad je zaustavljen na
prilazima prema Koranskom Selu. Pukovnija je, uz gubitke od jednog poginulog i tri ranjena
vojnika, u potpunosti izvr{ila prvi dio zada}e dostigav{i crtu: selo Ore{~ani – {uma Bosiljevac
– selo Milinkovi}i – selo Grubje{i}i – brdo Kestenak – Donji Skrad – Kozlinska Glava.286
281
“Novi generali i pukovnici SVK”, Vojska Krajine, br. 11, Jul 1995., 6.
VP 2121 (99. br), Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”;
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; SVA MORH,
ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.
283
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; VP 1110
Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji “OLUJA-2”.
284
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. General M.
Crnjac primje}uje da je osloba|anje Slunja kao zada}a 14. domobranske pukovnije predvi|eno u drugoj fazi
operacije, ako se stvore uvjeti za to, te da je spomenuta pukovnija svoju zada}u ispunila u potpunosti, a da ju je
zbog zahtjevnog terena i forsiranja rijeke u cijelosti odradila pje{ice. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka
Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
285
SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-1 od 4. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e.
286
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/110, Ur. br. 1078-03/2-95-2 od 4. 8. 1995., Izvje{}e o
tijeku b/d; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur.
br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 215, 218.
282
92
Napad 110. domobranske pukovnije HV-a, s pridodanom satnijom 137. domobranske
pukovnije HV-a, po~eo je na pravcima od sela Zastinje, preko slunjskih brda i Cerovca
Tu{ilova~kog prema Babinoj gori i od Seli{ta preko Podrijevca prema Brezovoj Glavi. U napad
se krenulo bez topni~ke potpore s ciljem postizanja iznena|enja. Nakon izbijanja 2. bojne na
prometnicu Karlovac – Tu{ilovi} na nju je otvorena jaka pje{a~ka i topni~ka vatra, pa je u
nastaloj panici dio ljudstva upao u minska polja u kojima je poginulo {est, a ranjena su 52
pripadnika. Gubici su porazno djelovali na moral pukovnije, koja je bila u stanju koje nije
jam~ilo daljnji uspjeh. Pridodana satnija 137. domobranske pukovnije HV-a nije provela
zada}u, {to je otvorilo bok 2. bojne prema Babinoj gori. Sli~no je bilo i na lijevom boku
pukovnije, gdje 104. brigada HV-a nije provela zada}u, pa je pukovnija imala otvoren bok za
mogu}i protuudar s pravca Popovi} Brda i [trekovca.287
Na forsiranje rijeke Kupe 104. brigada HV-a krenula je u 5 sati.288 Poku{aj nije uspio pa
se brigada iza 8 sati vratila na po~etni poloàj.289 Prema mi{ljenju zapovjednika brigade,
neuspjeh je pretrpljen zbog jakog otpora i intervencije poja~anja koje su ~inili vojnici
preba~eni u ~etiri kamiona, kao i zbog dobrog utvr|ivanja i ve}e brojnosti srpskih snaga no
{to se mislilo. Gubici su bili: dva mrtva i dva ranjena borca iz sastava pridodane satnije 110.
domobranske pukovnije.290 Posljedica neizvr{ene zada}e 104. brigade bila je dovla~enje
srpskih poja~anja ja~ine pje{a~ke ~ete i voda tenkova, koji su vatrom djelovali po boku 110.
domobranske pukovnije s pravca Jela{a i Latkovi}a.291
Nakon pretrpljenog neuspjeha Zapovjedni{tvo ZP Karlovac odustalo je od poku{aja da
104. brigada izvr{i predvi|enu zada}u. Donesena je odluka da se sa 110. domobranskom
pukovnijom poku{a proboj pravcem Turanj – Slunjska brda.292 Glavni stoèr HV-a bio je
mi{ljenja da se napad nastavi sa 104. brigadom kroz zonu odgovornosti 110. domobranske
pukovnije. Na ogulinskom pravcu trebalo je nastaviti s napadom 14. i 143. domobranske
pukovnije HV-a.293 Zbog slabosti u 99. brigadi iz nje je izdvojena jedna satnija i pridodana
143. domobranskoj pukovniji za djelovanje 5. kolovoza. Istovremeno je od oko 250 ljudi iz
brigade formirana bojna skupina koja je podre|ena IZM Karlovac.294
Drugog dana operacije (5. kolovoza) na ogulinskom pravcu 143. domobranska pukovnija
je zauzela brdo Hum {to joj je omogu}ilo nastavak napada prema Pla{kom i Plav~a Dragi.
Pukovnija je tijekom no}i potisnula srpske snage prema Vrelu Mre`nice, stavila pod nadzor
287
SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 8/95-01/29, Ur. br. 3333-01/1-95-27 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.
SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995.,
289
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 99 od 4. 8. 1995.
290
SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e. Zapovjednik ZP Karlovac navodi da 104. brigada nije bila pripremljena za borbeno
djelovanje, posebice ne za manevar i operaciju prelaska rijeke. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca
na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
291
SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. u 22.40 sati.
292
MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 101, 4. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/9501/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.
293
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995. u 00.00 sati,
Zapovijed.
294
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje2”; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d
operacije “Oluja”.
288
93
prometnicu Plav~a Draga – Toboli}, ovladala podru~jem Pla{~anske doline, oslobodila Pla{ki
i nastavila napad prema Vrelu Mre`nice.295 Glavnina 99. brigade HV-a “uz velike napore
izmje{tena je” na pravac Sabljaki – Pla{ki – Plav~a Draga, radi pra}enja 143. domobranske
pukovnije i osiguranja desnog krila napada.296
U no}i 4./5. kolovoza 14. domobranska pukovnija uvela je svjeè snage i ujutro krenula u
napad te do kraja dana ovladala crtom Raletina – Kurjevac – Primi{lje – Gluma~ka glavica i
oslobodila Primi{lje, ~ime je u potpunosti izvr{ila svoju zada}u u prvoj fazi napada.297
Na karlova~kom pravcu, pola sata iza pono}i 4./5. kolovoza, srpske snage iz 13. pje{a~ke
brigade, oja~ane ~etom 19. pje{a~ke brigade SVK, izvele su protunapad topni{tvom,
tenkovima i pje{a{tvom na snage 137. domobranske pukovnije koje su osiguravale mostobran
u odsjeku Kozlinska glavica – Gradina. U napadu, koji je bio vrlo jak, poginula su tri, a
ranjeno je nekoliko pripadnika 137. domobranske pukovnije. Glavnina snaga koja je dràla
mostobran povukla se zbog siline napada i panike. Odrào se samo jedan vod na Kozlinskoj
glavici. Ujutro je napad prestao, srpske snage nisu iskoristile postignuti uspjeh, pa je crta koju
je bila zaposjela 137. domobranska pukovnija ostala pod njezinim nadzorom. Pukovnija je
oja~ana s bojnom skupinom 104. brigade (350 vojnika), satnijom 148. brigade iz operativne
pri~uve zapovjednika ZP Karlovac, vodom tenkova (3 tenka) i desetinom vi{ecjevnih lansera
raketa RAK-12 iz 104. brigade.298 U 7 sati je izvr{ena topni~ka priprema, da bi u 8 sati krenuo
pje{a~ki napad, u kojem je pukovnija s pravca Mate{ko – Perjasica izbila na podru~je
Martinovi} – Mandika, a pridodana BS 104. brigade s tenkovskim vodom u podru~je
Maurovi}a. Uz istovremeni pretres podru~ja kroz koji su se kretale, postrojbe su oko 16 sati
izbile u Perjasicu, a potom i u Gornji Poloj, gdje se zaustavljaju i prelaze u obranu. Pukovnija
je imala jednog lak{e ranjenog borca i jedan lak{e o{te}en tenk, a 104. brigada HV-a imala je
dva ranjena i jednog ozlije|enog pripadnika.299 U no}i 5./6. kolovoza 13. pje{a~ka brigada
SVK se po zapovijedi povukla na desnu obalu Korane i zaposjela crtu od Donjeg Skrada do
Slunja.300
Na svom pravcu djelovanja 110. domobranska pukovnija je 5. kolovoza ostala na
dostignutim poloàjima. Tijekom dana je poku{ala proboj na pravcu Turanj – slunjska brda
295
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba
“Oluje-2”; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-475, Ur. br. 1110-01-95-4410 od 5. 8. 1995., Izvje{}e
o borbenim djelovanjima postrojbi; MORH, GSHV: IV 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do
10. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji
“OLUJA-2”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-27 od 5.
8. 1995. u 19.15 sati, Izvje{}e.
296
“Oluje-2”.
297
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje2”.
298
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103, 28. 8. 1995., Analiza
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219.
299
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza
realizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br.
1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.
300
94
uz pomo} tenkova, no dobro utvr|ene srpske snage odbile su napad. U napadu je poginuo
jedan, 26 pripadnika pukovnije je ranjeno, a o{te}ena su dva tenka.301
Nakon dva dana boja, snage Zbornog podru~ja imale su 14 mrtvih i 86 ranjenih
pripadnika. Na ogulinskom pravcu, Zapovjedni{tvo ZP Karlovac je odlu~ilo da gotovim
snagama 14. i 143. domobranske pukovnije, 99. brigade i bojne 148. brigade, uz potporu
topni{tva nastavi napad, oslobodi Slunj, presije~e prometnicu Slunj – Rakovica u podru~ju
Bro}anca i spoji se s postrojbama Zbornog podru~ja Gospi} na pravcu Plitvice – Cetingrad.
Domobranske pukovnije s oja~anjima usmjerene su prema Slunju, 14. pukovnija pravcem
Plitvice – Slunj, 143. pukovnija pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj, a 99. brigada je dobila
zada}u ~i{}enja Pla{~anske doline.302 Na karlova~kom pravcu Zapovjedni{tvo ZP je odlu~ilo
da dijelovima 110. domobranske pukovnije i 104. brigade oja~a 137. domobransku
pukovniju i eksploatira mostobran koji je uspostavljen na rijeci Korani.303
Ujutro 6. kolovoza, nakon prestrojavanja snaga, 143. domobranska pukovnija HV-a izvela
je napad pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj. Pukovnija se u Bro~ancu spojila sa snagama 1.
gardijske brigade HV-a, a poslijepodne je u suradnji s dijelovima te brigade i 14.
domobranske pukovnije u{la u Slunj.304 U toku dana 99. brigada HV-a izvela je ~i{}enje
Pla{~anske doline pravcem Boì}i – Komadine – Plav~a Draga i do 14 sati izbila je na zadanu
crtu u podru~ju Vrela Mre`nice, gdje je izvr{ila blokadu Poligona Slunj. Od 14 sati bila je u
pri~uvi zapovjednika ZP Karlovac u podru~ju Plav~a Draga.305
Iz Primi{lja, na pravcima preko Mrzlog polja i Ze~je Varo{i, 14. domobranska pukovnija
je oko 15 sati u{la i oslobodila Slunj. Pukovnija je oja~ana s dvije satnije 148. brigade HV-a,
koje su imale zada}u da iskoriste postignuti uspjeh i osiguraju bokove pukovnije.306 Snage 13.
pje{a~ke brigade SVK u rasulu i s civilima povukle su se prema Topuskom.307
Napad 137. domobranske pukovnije i oja~anja na pravcu Barilovi} – Dugi Dol – Krnjak
trebala su se zapo~eti u 5 sati 6. kolovoza. Zbog ka{njenja oja~anja iz 110. domobranske
pukovnije i voda tenkova, kao i djelomi~nog ka{njenja bojne skupine 104. brigade HV-a,
napad je po~eo kasnije, oko 8 sati. Nakon po~etnih uspjeha napad je stao zbog ja~eg otpora
srpskih snaga na desnom krilu kod Skradske gore. U ovom podru~ju, u predjelu sela Kurepi
i Kurepi} glavice, Srbi su imali nekoliko tenkova koji su zaustavili napredovanje hrvatskih
301
SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3333-01/1-95-1 od 5. 8. 1995., Operativno izvje{}e;
302
MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/19, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 (bez
nadnevka).
303
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-01/1-95-368 od 6. 8. 1995., Izvje{}e o stanju
djelovanja na pravcu djelovanja ZP Karlovac; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/195-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.
304
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6.
8. 1995. Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995.,
Ra{~lamba “Oluje-2”.
305
MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8.
1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995.,
Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.
306
ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995., Izvje{}e.
307
95
snaga.308 Pomak je napravljen nakon {to je helikopter Mi-24 oko 18 sati napao srpski poloàj
u podru~ju sela Kurepi. Na lijevom krilu 137. domobranske pukovnije, skupina 148. brigade
oslobodila je Kosjersko Selo i izbila na prometnicu selo Boli}i – Kosjersko Selo. S bojnim
skupinama 104. i 148. brigade, pukovnija je nastavila napad pravcem Gornji Poloj –
Primi{lje, spojila se s 14. domobranskom pukovnijom i nakon toga preuzela osiguranje sela
Veljun.309
Za daljnje djelovanje, prema nalogu Glavnog stoèra HV-a iz sastava ZP Zagreb s podru~ja
razmje{taja Ivani} Grad izvu~ena je 149. brigada bez jedne bojne i pridodana ZP Karlovac sa
zada}om da do 10 sati 7. kolovoza bude pripravna za uvo|enje u boj.310 Brigada je tijekom
no}i stigla u sastav ZP Karlovac, a ujutro je formirala bojnu skupinu koja je pridodana 137.
domobranskoj pukovniji.311
U zonu odgovornosti ZP Karlovac u me|uvremenu je u{la 1. gardijska brigada koja se
tijekom dana spojila s postrojbama 5. korpusa ABiH. Za organiziranje spajanja Hrvatske
vojske i Armije Bosne i Hercegovine ovla{ten je general Marekovi} (~elnik IZM GSHV
Ogulin). Dvije vojske spojile su se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj
– Plitvice (motel MG) i kod sela Prijeboj. Poslijepodne u Trà~kim Ra{telima organizirano je
spajanje za predstavnike medija.312
Dolazak 1. gardijske brigade promijenio je planove djelovanja Glavnog stoèra HV-a na
Kordunu. Glavni stoèr je imao namjeru da snagama ZP Karlovac ovlada podru~jem Piljak
– Brezova Glava i produì napad radi osloba|anja {ireg podru~ja Vojni}a.313 Dolaskom 1.
gardijske brigade Glavni stoèr HV-a izdao je zapovijed da brigada na pravcu Cetingrad –
Johovo – Vojni} “u sukladnom djelovanju sa snagama ZP Karlovac” razbije protivnika,
oslobodi Vojni}, ùrno produì prema Topuskom i u njemu prije|e u djelatnu obranu. ZP
Karlovac dobilo je zada}u da topni{tvom podrì napad 1. gardijske brigade, osigura joj
pozadinu i lijevi bok i brzim pra}enjem iskoristi njezin uspjeh. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
se trebalo uklju~ivati u potporu po potrebi i zahtjevima. Za vo|enje 1. gardijske brigade i
koordinaciju sa ZP Karlovac odre|en je general Marekovi}.314
Tijekom 7. kolovoza snage 1. gardijske brigade, 14. domobranske pukovnije i 99. brigade
operativno su podre|ene IZM-u GSHV-a koji je premje{ten u Slunj. Pri~uvne postrojbe su
uporabljene za za{titu dràvne granice, ~ime je 1. gardijska brigada HV-a rastere}ena za
o~ekivani napad.315 Snage 14. domobranske pukovnije osiguravale su podru~je Slunja, a dio
308
izvje{}e.
309
MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza realizacije
zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”.
310
311
312
MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba
b/d postrojbi u zoni odgovornosti IZM GSHV Ogulin-Slunj u operaciji “Oluja”.
313
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-410 od 6. 8. 1995. u 11.00 sati,
Zapovijed.
314
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995. u 13,40 sati,
Zapovijed.
315
MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba
b/d.
96
je pretresao teren uz lijevu obalu Korane na pravcu napada specijalne policije Policijske uprave
Karlovac. Na dijelu od Pa{ina Potoka do sela Basara pukovnija je preuzela obranu dràvne
granice. Na istoj zada}i od sela Gejkovac do sela Pa{in Potok bila je 99. brigada HV-a.316
Zborno podru~je Karlovac je glavne snage angaìralo prema unutra{njosti Korduna. Dio
143. domobranske pukovnije angaìran je na osiguranju Poligona Slunj i Primi{lja, a dio je iz
Poloja uveden na pravac Veljun – Vojni}. Postrojba je oko 15,40 sati u{la u Vojni}, a dio je
angaìran za ~i{}enja podru~ja sela s desne strane rijeke Korane.317 Dio ove skupine je nakon
ulaska u selo Zagorje, prema zapovijedi, propustio prolazak 1. gardijskoj brigadi i nakon nje
je kroz Krnjak kasno poslijepodne u{ao u Vojni}.318
Prema Vojni}u, pravcem Dugi Dol – Krnjak napredovala je 137. domobranska pukovnija
s oja~anjima iz 110. domobranske pukovnije, te 149. brigade i 104. brigade HV-a. Skupina
je bez otpora oko 12 sati u{la u Krnjak. Nakon pretresa podru~ja oko sela skupina je nastavila
napredovanje pravcem Krnjak – Grabovac Vojni}ki – Kolari} – Vojni}. U podru~ju Kolari}
Krià skupina je zarobila skupinu pripadnika Vojske Republike Zapadna Bosna, ~ija se
glavnina nalazila u podru~ju Miholjskog.319 U Vojni} je “gotovo bez otpora u ranim
popodnevnim satima” pravcem G. Meku{je – Kamensko – Popovi} Brdo, Turanj – Cerovac
Tu{ilova~ki – Vukmani} i Turanj – Tu{ilovi} – Brezova Glava u{la 110. domobranska
pukovnija HV-a, oja~ana s dijelovima 104. brigade HV-a i vodom oklopni{tva ZP
Karlovac.320 Vojni} je bio prazan, a manji broj civila sklonio se u centru Me|unarodnog
Crvenog krià. Predve~er je u Vojni} stiglo i zapovjedni{tvo 137. domobranske pukovnije s
drugim postrojbama HV-a.321
Nakon osloba|anja Vojni}a dio snaga ZP Karlovac je od 8. kolovoza angaìran na pretresu
oslobo|enog podru~ja.322 Prigodom jedne od takvih akcija postrojbe 104. brigade su 8.
kolovoza upale u srpsku zasjedu u podru~ju sela Kri`, ju`no od Banskog Kova~evca. Od vatre
pje{a~kog oru`ja u autobusu u kojem su bili pripadnici 104. brigade poginula su ~etiri, a
ranjeno je 20 pripadnika brigade. U razmjeni vatre poginuo je i jedan srpski vojnik.323 Dio
snaga je bio angaìran i prema snagama Korduna{kog korpusa SVK, s kojima su trajali
316
MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995.,
Ra{~lamba b/d.
317
izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/23, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 od
7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-478, Ur. br. 1110-01-95-4782 od 7. 8.
1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-46, Ur. br. 1110-01-95-4791 od 7. 8. 1995.,
Izvje{}e.
318
MORH, GSHV: Iv 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do 10. 8. 1995.
319
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza.
320
izvje{}e.
321
izvje{}e; MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995.,
Analiza.
322
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e.
323
izvje{}e.
97
pregovori oko njihove predaje.324 Zbog toga je 8. kolovoza storniran plan napada 1. gardijske
brigade prema Slavskom Polju. Ostale snage podre|ene IZM-u Glavnog stoèra HV-a – 14.
domobranska pukovnija i 99. brigada preuzele su osiguranje dràvne granice.325
Dana 9. kolovoza u Vrginmost je u{la 1. gardijska brigada HV-a, a za njom i druge
postrojbe.326 Tijekom dana postrojbe ZP Karlovac su angaìrane na pretresu oslobo|enog
podru~ja: 110. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja; 137. domobranska
pukovnija u podru~ju Vojni}a; 143. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja
– Skakavac; 14. domobranska pukovnija u podru~ju grada Slunja, Cetingrada i Rakovice do
dràvne granice s Bosnom i Hercegovinom.327
Autor fotografija: Michael Sharp
324
izvje{}e.
325
MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba b/d.
326
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/2-95-407 od 9. 8. 1995., Izvje{}e o izvr{enju
napadne zada}e na Vrginmost.
327
izvje{}e.
98
Zaklju~ak
Zada}a ZP Karlovac bila je vrlo zahtjevna. Spadalo je me|u mala zborna podru~ja, a dobilo
je zada}u zahtjevniju od ostalih zbornih podru~ja. Pred sobom je imalo kompletan
Korduna{ki korpus, jednu brigadu Li~kog korpusa, mje{ovitu topni~ku brigadu Glavnog
{taba SVK i glavninu Korpusa specijalnih jedinica SVK. ZP nije imalo profesionalnih snaga,
{to zna~i da je cjelokupna zada}a bila na pri~uvnom sastavu. Sva oja~anja koja su dodijeljena
tako|er su bila pri~uvna. Ovo je dodatno oteàvalo zada}e ZP Karlovac jer su na popisu
zada}a bili i nasilni prijelazi rijeka Kupe, Korane i Mre`nice. Operacija je pokazala da dio
pridodanih postrojbi nije bio dorastao zada}i koja je stavljena pred njih i da su bile ispod
razine domicilnih snaga. U tom je smislu zapovijedanje u operaciji bilo zahtjevno i zna~ajno
je utjecalo na ishod operacije.328 Srpski otpor je bio vrlo jak, {tovi{e, poku{avani su i
protunapadi koji su imali odre|enog uspjeha. Jak otpor bio je jedini izlaz, odnosno poku{aj
izlaza Korduna{kog korpusa jer on jedini nije imao izravnu teritorijalnu vezu s bosanskohercegova~kim Srbima. U zale|u je imao ABiH pa ga nije zahvatilo rasulo u mjeri u kojoj je
to bilo izraèno kod ostalih korpusa. Moèmo pretpostaviti da su borbe na Kordunu bile
najbliè onome {to se moglo o~ekivati na cijelom rati{tu da Vrhovni savjet obrane RSK nije
naredio izvla~enje stanovni{tva iz Dalmacije. M. Sekuli} spekulira da je Kordun trebao
odigrati ulogu dokazivanja “hrvatske genocidnosti” jer srpsko stanovni{tvo navodno nije bilo
obavije{teno o odluci o povla~enju iz Krajine.329 Zbog toga se tijek operacije odvijao druga~ije
od ostalih boji{ta. Korpus specijalnih jedinica, konkretno njegova oklopna brigada, odigrao
je ulogu koja nije vrijedna spomena.330 Tijekom operacije, do 8. kolovoza u ZP Karlovac
poginula su 33, a ranjena 262 pripadnika HV-a, od kojih 106 teè.331
328
U ra{~lambi CIA-e navodi se da je uloga ZP Karlovac pod vodstvom generala Miljenka Crnjca bila manja, u
usporedbi s preostala tri zborna podru~ja HV-a, odnosno da je njegov zadatak bio napad na Kordunski korpus
SVK kako bi ga priklije{tili i zadràli podalje od bokova ZP Zagreb i ZP Gospi}, te osloba|anje podru~ja ju`no
od Karlovca oko grada Vojni}a, kako bi se ograni~ilo srpsko granatiranje Karlovca. Navodi se da je ZP Karlovac
4. kolovoza uspje{no obavilo primarnu zada}u priklje{tenja Kordunskog korpusa ali da je pomalo podbacilo u
pogledu koli~ine osvojenog teritorija, te da se Kordunski korpus i 5. kolovoza ~vrsto drào u obrani oko Slunja i
ju`no od Karlovca, gdje je HV malo toga otela iz ruku SVK; tek se isti~e da je Primi{lje osvojila 14. domobranska
pukovnija. No, usprkos tome, zaklju~uje se da su dani Kordunskom korpusu SVK bili odbrojani, napose kad je
7. kolovoza ZP Karlovac, sada predvo|eno, odnosno poja~ano 1. gardijskom brigadom, izvr{ilo koncentri~an
napad na snage korpusa oko Vojni}a i kad je istoga dana 5. korpus ABiH savladao snage Autonomne pokrajine
Zapadne Bosne i umar{irao u Veliku Kladu{u. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict,
1990-1995, 368-369, 371.
329
330
ISTI, 222-223.
331
“Oluje-2”.
99
ZBORNO PODRU^JE ZAGREB
a temelju direktive Glavnog stoèra HV-a Oluja-1, Zapovjedni{tvo ZP Zagreb
dovr{ilo je 1. kolovoza zapovijed za napad. Operacija se planirala provesti u dvije
etape s postoje}im snagama i predvi|enim oja~anjima. U prvoj, dvodnevnoj etapi,
glavne snage ZP trebale su odsje}i Petrinju, uni{titi ili natjerati na bezuvjetnu predaju
okruène srpske snage i osloboditi Petrinju. Pomo}ne snage ZP trebale su na pravcu od Sunje
preko sela Mra~aj osloboditi Kostajnicu. U drugoj, tako|er dvodnevnoj etapi, planirano je
glavnim snagama ZP preko sela Maja osloboditi Glinu, a potom izbiti na crtu od sela Obljaj
do sela @irovac radi spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH. Nakon prestrojavanja snaga i
uni{tavanja ostataka Banijskog korpusa na podru~ju Zrinske gore trebalo je iza}i na dràvnu
granicu i prije}i u obranu.332
S obzirom na postavljene zada}e jasno se izdvajaju tri pravca djelovanja: prema Kostajnici,
prema Petrinji i prema Glini. Za napad prema Kostajnici u {irem podru~ju Sunje prikupljene
su snage domicilne 17. domobranske pukovnije, 103. i 151. brigade. Za zada}u odsijecanja i
osloba|anja Petrinje angaìrane su snage 2. gardijske brigade HV-a, 57. brigade HV-a te 12.
i 20. domobranske pukovnije HV-a. Za napad prema Glini angaìrane su snage 153. brigade
HV-a i 20. domobranske pukovnije HV-a. U drugoj fazi operacije planirano je uvo|enje
drugog bojnog postroja i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Na pravcu od Sunje prema
Kostajnici trebalo je uvesti 1. domobransku i 140. domobransku pukovniju, te 3. bojnu 102.
brigade HV-a. Na pravcu prema Glini i Dvoru na Uni planirano je uvo|enje 101., 102., 148.
i 149. brigade HV-a.333 U zapovijedi je planirana uporaba 125. domobranske pukovnije HVa, no ona je dan kasnije dobila bojnu zada}u od Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar,
{to zna~i da je u tom vremenu stavljena pod zapovijedanje istog.334
Ostale snage Zbornog podru~ja Zagreb: 202. topni~ko-raketna brigada, Izvidni~kodiverzantska satnija, 67. bojna Vojne policije, 252. samostalna satnija veze, 502. mehanizirana
satnija ABKO, bojna 33. inènjerijske brigade, 31. inènjerijska bojna, 36. inènjerijskopontonirska bojna i 1. rije~ni zdrug Sisak, bile su angaìrane na ostalim zadacima vezanim za
operaciju, od protuzra~ne za{tite vitalnih vojnih objekata i infrastrukture grada Zagreba i
Siska do inènjerijskog osiguranja operacije.
N
332
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed; MORH,
GSHV: Zap. ZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.
333
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed. General
Stipeti} navodi da je 101. brigada HV-a u zadnji ~as uvedena na pravcu Komarevo-Ma|ari. HMDCDR:
Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
334
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativna
zapovijed.
100
Za topni~ku potporu formirane su tri topni~ko-raketne skupine od 6. topni~kog
divizijuna, 8. haubi~ko-topni~kog divizijuna, divizijuna 16. topni~ko-raketne brigade, dijela
topni{tva 2. gardijske brigade i snaga 202. topni~ko-raketne brigade PZO-a. Zada}a im je bila
topni~ka potpora na pravcima Sunja – Kostajnica, Madàri – Blinja, selo Brki{evina – selo
Vidu{evac – Glina i Sisak – Petrinja – Maja – Obljaj.
Od 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna, divizijuna 15. protuoklopne
topni~ko-raketne brigade i dva voda 33. inènjerijske brigade osnovana su dva protuoklopna
odreda. Njihova zada}a bio je protuoklopni boj na pravcima Glinska Poljana – Nebojan,
@upi} – Nebojan, Petrinja – Mo{~enica i obrana s pravaca od Vedrog Polja i sela Novoselci.
Zada}a u drugoj etapi bio je protuoklopni boj na pravcima Kostajnica – selo Panjani i selo
Volinja – Kostajnica, kao i neposredno djelovanje po ciljevima na desnoj obali rijeke Une radi
onemogu}avanja prometa izme|u Bosanske Kostajnice i Bosanskog Novog. Za zrakoplovnu
potporu odre|ena su dva protuoklopna helikoptera Mi-24. Zapovjedno mjesto bilo je u
Zagrebu, a istaknuta zapovjedna mjesta u Sisku i Sunji. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio
je general-bojnik Ivan Basarac.335
Privremeno okupirano podru~je Banovine branio je Banijski korpus SVK. Sjedi{te korpusa
bilo je u Glini. Sastojao se od: 24., 26. i 33. pje{a~ke brigade, 31. motorizirane brigade,
odreda Caprag i Obljaj te 87. pozadinske baze. Zapovjednik korpusa bio je general-major
Slobodan Tarbuk.336
Zada}a korpusa bila je sprije~iti prodor HV-a na pravcima: Glinska Poljana – Glina, selo
Farka{i} – Petrinja – Dvor i Sunja – Kostajnica – Dvor, slomiti napad i stvoriti uvjete za
ofenzivna djelovanja, a potom nakon prestrojavanja snaga prije}i u protunapad, razbiti snage
HV-a i na rijekama Kupi i Savi prije}i u obranu. Za potporu je odre|ena topni~ka skupina
Glavnog {taba SVK, 105. zrakoplovna brigada i Zrakoplovstvo Vojske Republike Srpske.337
Provedba operacije
U osloba|anje Gline 20. domobranska pukovnija HV-a krenula je 4. kolovoza prema
predvi|enom planu. Nakon {to je uspje{no forsirala rijeku Kupu u selu Brki{evina nastavila
je prema Straì{}u i Gornjim Jamama. Zbog jakog srpskog otpora, pogibije i ranjavanja ve}eg
broja pripadnika, napad je zaustavljen. Pukovnija se potom povukla u selo Slana, a u selu
Stankovac zadràla je mostobran.338 Ni{ta bolje nije pro{la ni 153. brigada HV-a na pravcu
Pokupsko – [i{inec – Brki{evina. Njezine dvije bojne pre{le su Kupu i vratile se na poloàje
s kojih su krenule u napad. Na lijevoj obali Kupe ostala je jedna bojna u selu Gornja Bu~ica
na crti zaselci Boùri}i – Kauri}i.339 Iako Glina nije bila ozbiljno ugroèna, Glavni {tab SVK
je kasno nave~er naredio zapovjedniku Korpusa specijalnih jedinica da s poligona Slunj do
jutra u {ire podru~je grada prebaci 2. oklopnu brigadu i sprije~i brz prodor hrvatskih snaga
prema Topuskom i Dvoru na Uni.340
335
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed za napad.
HDA, RSK: Vojna po{ta 9136 Glina, Pov. br. 31-247 od 15. 11. 1994., Popuna po ratnoj formaciji; M.
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 233-239.
337
VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.; M.
SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239.
338
MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
339
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-04 od 4. 8. 1995., Izvje{}e za dan 4. 8. 1995.
340
336
101
Osloba|anje Petrinje bio je glavni cilj Zbornog podru~ja Zagreb u prvoj etapi operacije i
za tu zada}u prikupljene su jake snage koje su trebale napraviti obuhvat i osloba|anje grada.
Na zapadnom pravcu glavne snage 12. domobranske pukovnije u napadu preko Konjske
Glave zaustavljene su ispred minskih polja i minobaca~kom i topni~kom vatrom natjerane na
povla~enje. Na desnom krilu pukovnija je do no}i uspjela ovladati ve}im dijelom @upi}
brda.341 Glavne snage 2. gardijske brigade oslobodile su sela Sibi}, Goru, Graberje i dio sela
Stra{nik. Zbog pet poginulih pripadnika, me|u kojima je bio i zapovjednik jedne satnije,
brigada je imala prolaznu krizu koja se odrazila u nepotpunom zauzimanju sela Stra{nik.342
Panike je bilo i na drugoj strani, u redovima 31. motorizirane brigade SVK koja je
dovo|enjem poja~anja stabilizirala crtu, ~emu je pripomoglo smanjivanje hrvatskog
pritiska.343
Glavnu zada}u na isto~nom pravcu napada na Petrinju imala je Takti~ka skupina 2 koja se
sastojala od oja~ane bojne 2. gardijske brigade HV-a i manjih sastava 12. domobranske
pukovnije HV-a, 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna i 31. inènjerijske bojne.
Nakon topni~ke pripreme TS-2 je na pravcu od Mo{~enice prema Petrinji oslobodila zaselak
Kolonija ê{kog Sela i razbila srpske snage u tvornici Finel, nakon ~ega je uz velike gubitke
zaustavljena u sredi{tu ê{kog Sela. Poginulo je {est gardista, me|u njima i zapovjednik 2.
bojne 2. gardijske brigade pukovnik Predrag Matanovi}, teè je ranjeno 10 i lak{e 20 boraca.
Dva tenka T-55 i jedno bojno vozilo pje{a{tva M-80 su uni{teni, jedan tenk T-55 s ure|ajem
za razminiravanje se zaglavio, a jedno oklopno bojno vozilo je zarobljeno.344 Upu}enjem
poja~anja Komanda 31. motorizirane brigade SVK je stabilizirala crtu.345
Pred sam po~etak operacije, no}u 3./4. kolovoza, 57. brigada HV-a imala je problema na
polaznim poloàjima prilikom predaje istih 101. brigadi.346 Zbog toga je u obrani sela
Komareva i sela Vu~jak zadràna cjelokupna brigadna pri~uva, kao i pri~uva 1. bojne. Nakon
topni~ke pripreme dijelovi brigade krenuli su na pravcu Novo Selo – Mo{tanica u presijecanje
prometnice Petrinja – Kostajnica. Brigada je s dijelom snaga dostigla crtu iznad sela
Stra`benica i izbila na Bijelu cestu gdje su je zaustavila duboka minska polja. Po zapovijedi
zapovjednika Zbornog podru~ja brigada je poslala pomo} Drugoj takti~koj skupini pravcem
od Bijele ceste do Slatine. U ovoj zada}i poginuo je zapovjednik brigade bojnik Stjepan Grgac
i dozapovjednik 2. bojne, {to je naru{ilo moral i bojnu spremnost postrojbe.347 Djelovanje
101. brigade bilo je neuspje{no jer nije potpuno preuzela crtu od 57. brigade i zbog jakog
topni~kog napada srpskih snaga. Pri napadu na pravcu od Blinjskog Kuta prema
trigonometrijskoj to~ki Sokolovcu od vatre srpskog topni{tva poginulo je pet i ranjeno je
341
MORH, GSHV: VP 8252 , Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima
na glavnom smjeru napada; MORH, GSHV: VP 1112/10, Kl. SP 8/95-01/30, Ur. br. 1112-30/01-95-86 od 31.
8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995.,
Ra{~lamba b/d.
343
344
MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS; MORH,
GSHV: VP 1112/20 (2./2. gbr), Kl. SP 030-03/95-01/6, Ur. br. 1112-31/01-95-1 od 3. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
345
346
MORH, GSHV: VP 2123 , Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
347
MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba;
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-391 od 5. 8. 1995., Izvje{}e o uvidu u
stanje u ZP Zagreb.
342
102
sedam boraca. Gubici i jaka topni~ka vatra nepovoljno su djelovali na moral i bojnu
spremnost brigade koja je napravila pomak izme|u 200 i 500 metara.348
Na sunjskom dijelu boji{ta 17. domobranska pukovnija HV-a ujutro je napala poloàje 26.
pje{a~ke brigade SVK u selima Vedro Polje, Novoselci, Staza, Strmen i na prometnici Strmen
– Slovinci. Za napad prema Strmenu bila joj je pridodana satnija 151. brigade. Pukovnija nije
uspjela probiti srpsku crtu obrane i predve~er se vratila na polazni poloàj.349 Njezin neuspjeh
poremetio je djelovanje 151. brigade HV-a jer nisu stvoreni uvjeti za njezino uvo|enje u boj.
Brigada je s jednom bojnom poku{ala napad na selo [a{, no zaustavljena je od srpskih snaga
na kanalu Sunje, pa se povukla na polazni poloàj.350 Glavnina 103. brigade HV-a napala je
selo Petrinjce s namjerom da izbije na crtu Drlja~a – êtvrtkovec. Brigada je dospjela do
èljezni~ke pruge Sunja – Sisak, s koje se povukla zbog jake srpske vatre.351
Prvi dan operacije ZP Zagreb zavr{en je neuspje{no. Glavne snage Banijskog korpusa SVK
na glavnom pravcu napada nisu razbijene, nije odsje~ena Petrinja, kao {to nisu razbijene ni
srpske snage na pomo}nom pravcu Sunja – Mra~aj – Kostajnica i Pokupsko – Glina.352
Sveukupno djelovanje u osloba|anju Petrinje tijekom prvog dana operacije bilo je ispod
o~ekivanog, samo je glavnina 2. gardijske brigade HV-a napravila pomak, {to je Glavni stoèr
HV-a drào nedostatnim.353 Zbog takti~kog odstupanja od napadnog plana, nastala je kriza
na pravcu TS-2, usporeno je djelovanje glavnih snaga 2. gardijske brigade {to je odredilo ritam
djelovanja cjelokupnog Zbornog podru~ja. Da je u Zapovjedni{tvu ZP Zagreb dràno da je
razlog neuspjeha u podre|enima i nedovoljnom broju ljudstva vidi se iz povu~enih poteza.
Od Glavnog stoèra HV-a zatraèna je mobilizacija 102. brigade HV-a te 1. i 21.
domobranske pukovnije HV-a.354 Snage 2. gardijske brigade HV-a poja~ane su dijelom 1.
bojne 149. brigade HV-a. Glavnina ove brigade i dalje je bila u {irem podru~ju Ivani} Grada
u pripravnosti za uvo|enje u borbu.355
Drugog dana operacije, 5. kolovoza, u napad prema Glini uklju~en je dio 2. gardijske
brigade. Zajedni~kim djelovanjem s 20. domobranskom pukovnijom oslobo|eno je Glinsko
Novo Selo. Dio snaga pukovnije i dalje je ostao u obrani u selima Slana i Glinska Poljana.356
Desni susjed, 153. brigada HV-a je i tre}u bojnu izvukla na lijevu obalu Kupe, pa je drugi
dan zavr{ila na istom mjestu na kojem je po~ela operaciju.357
O~ekivani pomak prema Petrinji nije napravljen ni 5. kolovoza. Na zapadnom pravcu
napada 12. domobranska pukovnija u cijelosti je ovladala @upi} brdom s kojeg se spustila i
348
MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. General
Stipeti} napominje da 101. brigada HV-a prvobitno nije bila planirana na tom pravcu, te da bi trebalo objasniti
za{to je dovedena na taj pravac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojnoredarstvenoj operaciji “Oluja”.
349
MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
350
MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja o b/d.
351
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
352
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.
353
354
355
MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-56 od 4. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
356
MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;
357
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-05 od 5. 8. 1995., Izvje{}e za dan 5. 8. 1995.
103
izme|u sela Gora i @upi} presjekla prometnicu Glina – Petrinja.358 Tijekom dana 2. gardijska
brigada HV-a je zauzela sela [anja, Vilusi, Pecki i pola sela Lu{~ani. U borbama je imala
o{te}eno jedno oklopno vozilo.359 Na bokove brigade uvedena je 1. bojna 140. domobranske
pukovnije, koja je do tada bila operativna pri~uva Zbornog podru~ja Zagreb.360
Dijelovi Druge takti~ke skupine ujutro su ponovili napad na ê{ko Selo. U napadu im je
uni{ten jedan tenk T-55, pa se postrojba vratila na poloàje s kojih je krenula u napad. Slijedio
je srpski protunapad na Koloniju koji je odbijen uz pomo} specijalne postrojbe MUP-a,
nakon ~ega je ponovljen napad prema ê{kom Selu radi vra}anja izgubljenog podru~ja. U
protunapadu je poginulo i ranjeno vi{e boraca, uni{ten je jedan tenk T-55 i bojno vozilo
pje{a{tva 2. gardijske brigade. Daljnje djelovanje zaustavio je general Petar Stipeti}, koji je
prema zapovijedi predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana imenovan zapovjednikom
hrvatskih snaga na Banovini. General Stipeti} je zapovjedio prestrojavanje snaga 153. brigade
i Glinske pukovnije te naredio uvo|enje 102. brigade na pravac prema Glini. Pad mraka i
nedostatak pri~uve Druge takti~ke skupine sprije~io je ostvarenje namjere. Na lijevom krilu
Druge takti~ke skupine dva voda pje{a{tva 2. gardijske brigade i 12. domobranske pukovnije
HV-a napali su Lova~ku ku}u. U napadu je poginuo zapovjednik satnije iz 12. domobranske
pukovnije {to je dovelo do prestanka napada i dijelom neorganiziranog povla~enja s tog
podru~ja.361
Na pravcu isto~no od Petrinje snage 57. i 101. brigade HV-a ostale su na poloàjima od
prethodnog dana,362 a 57. brigada je prijepodne oja~ana dovo|enjem 2. bojne 149. brigade
HV-a za ~uvanje bokova dostignute crte u zahvatu prometnice sela Komarevo – Blinja.363
Na sunjskom dijelu boji{ta, nakon neuspjeha u prvom danu operacije i prestrojavanja
snaga, 17. domobranska pukovnija je oko podne ponovno poku{ala probiti srpsku crtu
obrane. Nakon topni~ke pripreme i uz potporu dva tenka 2. gardijske brigade napala je i
zauzela selo Strmen, a potom je ovladala prometnicom Strmen – selo Slovinci. Nave~er je dio
pukovnije bez uspjeha napao Vedro Polje.364 Manje uspjehe zabiljeìla je i 151. brigada. Ona
je na pravcu Bobovac – most na rijeci Sunji predve~er stigla u selo Slovinci, a dijelom snaga
zapadno od istog sela ispred èljezni~ke pruge zaposjela je poloàj za produènje napada.365 U
toku dana po nalogu zapovjednika ZP Zagreb iz Popova~e je u sela Bobovac, Stremen i
358
MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima
na glavnom smjeru napada.
360
MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 5. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br.
1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e s ra{~lambe b/d.
361
MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS. Prema
nekim izvorima snage TS-2 tijekom 5. kolovoza nisu “provodile napadne aktivnosti”. Domagoj BERNI], Hrvoje
BE[LI], Vladimir KRPAN, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”
1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak
Petrinja, Petrinja, 2005., 36; Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj
362
MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba;
MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
363
MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-0927 od 5. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.
364
MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
365
MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja o b/d.
359
104
Krate~ko premje{tena 145. brigada HV-a. Nave~er je brigada dobila zada}u za napad na
pravcu Seli{te Kostajni~ko kroz bojni raspored 151. brigade HV-a.366 Novi napad 103.
brigada HV-a na op}em pravcu Sunja – Kostajnica zapo~ela je oko 17 sati. Do 22 sata uspjela
je zauzeti èljezni~ku postaju Sunja na ulazu u selo Drlja~e. Zbog spu{tanja no}i napad nije
nastavljen.367
Napokon, 6. kolovoza Petrinja je oslobo|ena, a tada je glavnina Banijskog korpusa SVK
bila u izvla~enju prema Dvoru na Uni. Nakon sna`ne topni~ke pripreme TS 2 je ujutro
krenula u napad, zauzela Martinovo vrelo i preko ê{kog Sela oko 7 sati izbila na ulaz u
Petrinju.368 Sa zapadnog pravca u Petrinju je u{la 12. domobranska pukovnija, koja je nakon
osloba|anja razmje{tena u gradu i okolici.369 U {irem podru~ju Petrinje 57. brigada je bez
ve}eg otpora oslobodila sela Stra`benicu i Blinju i do podne je postigla nadzor nad
prometnicom Petrinja – Kostajnica.370 Za nadzor prometnice Komarevo – Letovanci
angaìrana je 2. bojna 149. brigade.371
Nakon osloba|anja Petrinje i povla~enja srpskih snaga prema Dvoru na Uni, osloba|anje
Gline postalo je pitanje sata, iako je srpski otpor napredovanju 20. domobranske pukovnije
na pojedinim pravcima, kao kod sela Marinbrod, Prekopa i Ha|er bio jak.372 No, dijelovi
pukovnije nave~er su u{li u Glinu,373 a u Glinu je nave~er s postrojbama policije u{ao i dio
153. brigade HV-a, koja je nakon dva dana neuspje{nih djelovanja, preko Pokupskog i
Hotnje preba~ena u podru~je sela Gora.374 Tu je dobila zapovijed da dijelom snaga pomogne
napredovanje 20. domobranske pukovnije prema Glini.375 Dijelom snaga brigada je zaposjela
crtu Graberje – Novo Selo Glinsko – selo Brki}i radi napredovanja prema selu Maja s 2.
gardijskom brigadom.376 Tijekom no}i 6./7. kolovoza Glina je oslobo|ena, a postrojbe 20.
domobranske pukovnije preuzele su nadzor nad okolnim selima.377
366
MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. U ra{~lambi
CIA-e navodi se da je ZP Zagreb 5. kolovoza jo{ uvijek te{ko i{lo protiv Banijskog korpusa SVK generala Tarbuka,
ali da je pritisak HV-a po~eo Srbe iscrpljivati. Kao prvi slom SVK isti~e se gubitak Hrvatske Dubice, koju je
oslobodila 125. domobranska pukovnija, a potom se navodi pritisak HV-a iz podru~ja Sunje, koji je natjerao SVK
na povla~enje prema Kostajnici, te proboj 5. korpusa ABiH iz biha}ke enklave prema @irovcu u rano jutro 5.
kolovoza, koji je prisilio SVK na postavljanje svoje jedine pri~uvne snage – 33. pje{a~ke brigade, kao blokadu ovog
puta prema korpusovoj pozadini. To se drì iznimno va`nim, jer bez te rezerve SVK nije bila sposobna zaustaviti
tvrdokornu 2. gardijsku brigadu HV-a u razbijanju trupa 31. brigade SVK oko Petrinje. Balkan Battlegrounds: A
Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371.
368
MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.
369
370
MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995.
371
MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
372
MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 20. dp od 6. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 06.
373
374
MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevno
izvje{}e.
375
izvje{}e.
376
izvje{}e.
377
MORH, GSHV: Zap. 20. dp od 7. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 07.
367
105
Nakon osloba|anja Petrinje i u vrijeme osloba|anja Gline glavne snage Zbornog podru~ja
Zagreb angaìrane su za osloba|anje i ~i{}enje Banovine, napose gorskog masiva Zrinske gore.
Glavnu ulogu obavila je 2. gardijska brigada nastupanjem u zahvatu prometnice Glina –
Dvor na Uni. Glavnina brigade je do podne 6. kolovoza zauzela Gornju i Donju Ba~ugu. Na
putu Petrinja – Jabukovac brigada se spojila s dijelom svojih snaga iz Druge takti~ke skupine
nakon ~ega je nastavila prema Hrvatskom ûnti}u, Prnjavoru ûnti}kom i Jabukovcu. Do
no}i brigada je oslobodila Veliki [u{njar i Majski Trtnik. Tijekom napredovanja skupina je
imala sukob sa srpskom za{titnicom koja je osiguravala izvla~enje svoje glavnine i civila prema
Glini. Dio za{titnice je uni{ten, a ostatak se povukao za glavninom Banijskog korpusa. Druga
gardijska brigada zano}ila je na crti Majski Trtnik – Banski Grabovac – Veliki [u{njari.378 U
Banski Grabovac je predve~er stigla i bojna 140. domobranske pukovnije koja je zaposjela
poloàje u selima Vlahovi} i Veliki [u{njar.379 Druga takti~ka skupina je bez ve}eg naprezanja
dospjela u Blinju, a do ve~eri je s dijelom 57. brigade HV-a ovladala i selom Umeti} u kojemu
je organizirala obranu.380
Tijekom 6. kolovoza i snage na sunjskom pravcu po~ele su biljeìti uspjehe. Podru~jem od
sela Drlja~e i Radonja Luke ovladala je 103. brigada HV-a. Brigada je prestrojila snage i uz
slab otpor srpskih snaga u duìni od tri kilometra na dijelu izme|u sela Prevr{ac i Panjani
izbila na prometnicu Kostajnica – Petrinja.381 Snage 17. domobranske pukovnije i 151.
brigade HV-a napredovale su osnovnim pravcem Slovinci – selo Timarci – Seli{te Kostajni~ko
– selo Rosulje – Hrvatska Kostajnica. Na njihovom pravcu u popodnevnim satima uvedena
je oja~ana bojna 145. brigade HV-a. Oko podne, na cesti Dubica – Sunja 151. brigada HVa je postigla dodir sa snagama Zbornog podru~ja Bjelovar. U ve~ernjim satima ove snage su
stigle u Kostajnicu koju su oko podneva oslobodile snage Zbornog podru~ja Bjelovar. Nakon
toga preuzele su osiguranje prometnica na oslobo|enom podru~ju.382
Ujutro 7. kolovoza 2. gardijska brigada HV-a krenula je pravcem Maja – Donji Klasni} –
Donji @irovac – Dvor na Uni. Do kriànja u selu Januzi otpor su pruàle manje protivni~ke
skupine koje su razbijene u pokretu bez zaustavljanja postrojbe. U Januzima i u selu Grabno
srpske snage su organizirale obranu u ulozi za{titnice vojsci i civilima koji su se preko Velikog
i Malog Obljaja izvla~ili iz Vojni}a i Vrginmosta. Brigada je blokirala podru~je s dijelom jedne
bojne, a glavninom snaga nastavila je pravcem Brezovo Polje – Donji @irovac. Napredovanje
je u podno`ju prijevoja Vratnik zaustavio vod srpskih tenkova iz Gornjeg @irovca, koji je
djelovao po Vratniku i vatrom nadzirao cestu za Donji @irovac. Brigada se utvrdila na
dostignutoj crti i s dijelom snaga o~istila sela âvlovicu, Br|ane i Li~ine.383
378
MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjeru
napada.
379
MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br.
1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e.
380
MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.
381
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,
GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.
382
MORH, GSHV: VP 8314 Sunja, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba;
MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja; MORH,
GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.
383
napada; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba
b/d.
106
Gradi} Dvor na Uni bio je mjesto posljednjeg velikog boja na Banovini. Od 4. do 7.
kolovoza domicilna 33. pje{a~ka brigada SVK sukobljavala se s postrojbama 5. korpusa
ABiH. Njezina najva`nija zada}a bila je odràvanje mostobrana na Uni za Republiku Srpsku
preko kojeg je 5. kolovoza po~elo izvla~enje ljudstva iz dubine Banovine. Raspad brigade
po~eo je 6. kolovoza nakon {to su hrvatske snage oslobodile Petrinju i Kostajnicu. Tijekom 7.
kolovoza brigada se povukla preko Une. Prema podacima srpske strane, istog su dana
nadomak Dvora izbile snage 13. pje{a~ke brigade SVK i civili s Korduna.384 Isto~no od
Dvora, u selu Rosulje, na prilazu Kostajnici s pravca Dubice napredovali su dijelovi 17.
domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade.385 U sredi{tu Dvora hrvatske snage sukobile su
se s pripadnicima srpske vojske, izmije{anim s civilima koji su preko mosta prelazili u Bosnu.
Prema srpskim izvorima, postrojbe HV-a sukobile su se s ostacima 13. pje{a~ke brigade SVK
i prikupljenim ljudstvom drugih srpskih postrojbi, odnosno pje{a{tvom glinske 24. pje{a~ke
brigade i {est tenkova 2. oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica koji su napali iz
Bosanskog Novog i sela Vanji}i. Nakon no}ne borbe hrvatske snage odba~ene su na periferiju
mjesta i u selo Zamla~a, jer im manevar i prestrojavanje snaga u gradu nije bilo mogu}e. Uz
to su srpske snage s okolnih brda dràle pod vatrom prilaznu prometnicu iz Kostajnice.
Tijekom borbi trajalo je izvla~enje civila. Kolonu izbjeglica kod @irovca na kra}e je vrijeme
presjekao 5. korpus ABiH. Nakon deblokade nastavljeno je izvla~enje civila i vojnika preko
mosta na Uni. Zavr{eno je u kasnim ve~ernjim satima 9. kolovoza. Odmah potom u Dvor su
u{le hrvatske snage i spojile se s dijelovima 5. korpusa ABiH.386
Dok su trajale borbe za Dvor 2. gardijska brigada je 8. kolovoza izbila na crtu Galija{i –
Donji @irovac gdje se spojila s dijelom 505. brigade 5. korpusa ABiH. Njezina takti~ka
skupina je presjekla prometnicu Glina – Obljaj – @irovac i izbila na crtu [ibine – Hajeti} –
Donja Buzeta – Svra~ica.387 Dijelovi brigade su 10. kolovoza, nakon {to je operacija ve}
slu`beno bila zavr{ena, pravcem Donji @irovac – Komora – Grmu{ani stigli bez borbi u Dvor
na Uni.388 Sljede}eg dana dijelovi brigade su se preko Donjeg i Gornjeg Dobretina u selu
Ivanjska spojili s ABiH i tako prakti~no zavr{ili svoje sudjelovanje u operaciji.389 Tijekom
napredovanja bokove i zale|e 2. gardijske brigade osiguravale su povremeno snage 140.
domobranske pukovnije, 12. domobranske pukovnije i 148. brigade HV-a. Dvije bojne 140.
domobranske pukovnije su od 6. kolovoza do kraja operacije stalno bile podre|ene 2.
gardijskoj brigadi na zada}ama drànja crte i osiguranja bokova.390
384
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236.
Prema podacima Obavje{tajnog odjela ZZP Zagreb u Dvor su izme|u 18 i 19 sati u{le 151. i 145. brigada HVa. MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-63 od 8. 8. 1995.
386
MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;
MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba; MORH,
GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja; M. SEKULI], Knin je
pao u Beogradu, 218-219, 227.
387
napada; MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.
388
napada.
389
Isto.
390
MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br. 1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV:
ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.
385
107
Nakon sudjelovanja u osloba|anju Petrinje, 12. domobranska pukovnija je angaìrana na
osiguranju podru~ja u pravcu nastupanja 2. gardijske brigade HV-a. Tijekom 8. kolovoza
pukovnija je preba~ena u podru~je prijevoja Vratnik – selo @irovac i du` prometnice
Dragotina – Donji Klasni}. U dva sljede}a dana, pukovnija je izbila na dràvnu granicu na
crti Donji @irovac – Matijevi}i gdje je uspostavila kontakt sa snagama 5. korpusa ABiH.391
Ve}i dio operacije 148. brigada HV-a, bez jedne bojne, bila je u pri~uvi Glavnog stoèra
HV-a. Dana 9. kolovoza dovedena je u podru~je sela Veliki [u{njar i Martinovi}i gdje je jedna
bojna podre|ena 2. gardijskoj brigadi u selu Donji Klasni}. Do 11. kolovoza angaìrana je na
~i{}enju i pretresu sela Donji Klasni}, Kozaperovica i Gradac Mali nakon ~ega je povu~ena s
Banovine i demobilizirana.392
Na zada}i pretresa Zrinske gore angaìrane su snage ve}ine postrojbi koje su sudjelovale u
borbama za osloba|anje Petrinje i Kostajnice. Snage 57. brigade su preko Mo{tanice,
Jabukovca i sela Mio~inovi}i 8. kolovoza prijepodne izbile na Zrinsku goru kod doma
[amarice. Zbog zbjega na cesti @irovac – Dvor koji je imao oko 20 tisu}a ljudi, brigada je
prekinula napredovanje. Dan kasnije oslobodila je sela Rujevac i Be{linac, a 10. kolovoza je
izbila na dràvnu granicu pravcem Majdan – Kolabin Jarak – Makarova~a.393
Nakon prelaska prometnice Knezovljani – Kostajnica 101. brigada je angaìrana na
pretresu sjeveroisto~nih padina Zrinske gore. Do 19 sati 9. kolovoza dostigla je crtu Trgovi –
Grmu{ani – Vanji}i, a dan kasnije crtu Ljubina – So~anica – Kotarani i spojila se s 5.
korpusom ABiH u Kotaranima.394 Na pretresu Zrinske gore nekoliko dana bila je angaìrana
i 103. brigada. Nakon ~i{}enja isto~nog dijela Zrinske gore brigada je primila poloàj na
dràvnoj granici na rijeci Uni od sela Zamla~a do Volinje.395
Nakon osloba|anja Dvora na Uni snage 17. domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade
angaìrane su na pretresu terena, spajanju s postrojbama 5. korpusa ABiH i osiguranju
dràvne granice na podru~ju op}ine Dvor na Uni.396
Druga skupina postrojbi: 153. brigada, 20. domobranska pukovnija, 102. brigada i
dijelovi 140. domobranske pukovnije angaìrane su u ~i{}enju {ireg podru~ja Gline, prema
okruènom Korduna{kom korpusu i u pretresu Petrove gore. Od 11. kolovoza snage 153.
brigade i 20. domobranske pukovnije bile su angaìrane na za{titi dràvne granice.397
Dana 10. kolovoza poslijepodne Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Zagreb izvijestilo je
Glavni stoèr HV-a da su njegove snage “u potpunosti Š...š izvr{ile svoju zada}u i izbile na
391
MORH, GSHV: VP 3005, Kl. SP 81/95-01, Ur. br. 3005-01/1-95-80 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
393
MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba.
394
MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji
“Oluja”.
395
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
396
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH,
GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,
GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.
397
MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 8. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZM 102. brigade D HV, Kl. 8/9501/36, Ur. br. 2124-03/1-95-21 od 17. 8. 1995., Ra{~lambe b/d; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3,
Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 825901/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
392
108
dràvnu granicu RH”.398 Sljede}eg dana preuzeti su poloàji i od 1. gardijske brigade.399 Dan
kasnije po~ela je dvodnevna akcija ~i{}enja Zrinske gore od zaostalih dijelova SVK.400 Dio
snaga Zbornog podru~ja bio je angaìran na ~i{}enju podru~ja uz dràvnu granicu i na
osiguranju oslobo|enog podru~ja.401 Zajedno sa snagama Zbornog podru~ja Karlovac do 14.
kolovoza trajala je blokada Petrove gore koju su pretresale snage specijalne policije MUP-a
RH.402 Nakon provedenog ~i{}enja s 13. kolovozom dio ratnih postrojba po~eo je napu{tati
doju~era{nje bojno polje i vra}ati se u mati~na mjesta, gdje je slijedio sve~ani do~ek i
demobilizacija.403
Hrvatski vojnici (gardisti) u Budi~ini
398
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-139 od 10. 8. 1995.,
Izvje{}e.
399
400
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, NZpM-2 Dvor, Kl. 8/95-01/12, Ur. br. 1075-NZpM-2/95-11 od 12. 8. 1995.,
Zapovijed.
401
izvje{}e; MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;
MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,
GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995.
402
MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba.
403
MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,
GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-64 od 12. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; MORH, GSHV:
ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-189 od 13. 8. 1995. Zapovijed; MORH,
GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-67 od 14. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: ZZP
Zagreb, Kl. 801-02/95-02/76, Ur. br. 1075-11/95-2 od 13. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 3008, Kl.
818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja; MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur.
br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 300607-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.
109
Zaklju~ak
Po svom mjestu na rati{tu, Zborno podru~je Zagreb imalo je posebno mjesto u Hrvatskoj
vojsci. Bilo je ve}e i ja~e od ostalih zbornih podru~ja. Zbog brojnosti je dio njegovih snaga
pridodan drugim zbornim podru~jima. Samo je po ratnom planu bilo oja~ano s nekoliko
postrojbi Glavnog stoèra HV-a, od kojih je osobit zna~aj imala 81. gardijska bojna.
Me|utim, ova postrojba, kao jo{ neka poja~anja, nisu realizirana. To je dovelo do promjene
plana i uvo|enja snaga ZP Bjelovar na pravac Jasenovac – Hrvatska Kostajnica kao
kompenzacije za nerealizirana poja~anja.
Uspjeh ZP Zagreb u Oluji bio je ispod o~ekivanja, no krivnja za to, ~ini se, nije bila samo
u nerealiziranim oja~anjima. Ve} prvog dana operacije dijelovi 2. gardijske brigade zapeli su
u napadu na Petrinju. Zastoj ove brigade nepovoljno je odredio daljnji tijek operacije
cjelokupnog Zbornog podru~ja.404 Kriza je bila tolika da je osobno predsjednik Republike
morao intervenirati i postaviti novog zapovjednika hrvatskih snaga na Banovini. U izvje{}u
koje je na~elnik Glavnog stoèra HV-a poslao predsjedniku Republike kaè se da “je u
proboju obrane na smjeru Sisak – Petrinja krivim prosudbama i odlukama krivih oblika
manevra zapovjednika Zbornog podru~ja do{lo do nepotrebnih gubitaka i naru{avanja
morala. Novoostvareni uspjeh po dolasku i odlukama generala Stipeti}a nije u cijelosti
iskori{ten jer je zastoj od dva dana omogu}io izvla~enje znatnijeg dijela borbene tehnike 39.
banijskog korpusa i Korpusa specijalnih snaga SVK.”405
U cjelini, ZP Zagreb je, uz po~etne probleme, ostvarilo dodijeljenu zada}u. U Oluji je
vjerojatno bilo najslabiji operativni sastav HV-a.406 Slabo i nekoordinirano zapovijedanje
obiljeìlo je i drugu stranu, Banijski korpus SVK. Zbog hrvatskih propusta u borbama oko
Petrinje op}i dojam vrijednosti toga korpusa, odnosno njegove 31. motorizirane brigade, ve}i
je nego {to je objektivno bio.407 Zborno podru~je Zagreb u operaciji je imalo 80 poginulih,
380 ranjenih i 16 nestalih pripadnika.408
404
CIA-ini analiti~ari uzrok problema HV-a u napadu na Petrinju 4. kolovoza vide u odluci zapovjednika ZP
Zagreb da 2. gardijska brigada izravno napadne grad, umjesto da ga prema planu napada zaobi|e i okruì.
Posljedica ove odluke bilo je izbacivanje iz stroja nekoliko tenkova HV-a na prilazima Petrinji od strane 31.
pje{a~ke brigade SVK, koja je tako sprije~ila i napredovanje pje{a{tva. Amerikanci drè da je slabo napredovao i
naknadni udar prema Kostajnici, te da je bolji posao napravila tek 125. domobranska pukovnija u prodoru prema
Hrvatskoj Dubici uz rijeku Unu. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 370.
405
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
406
General Stipeti} ne slaè se s ovom ocjenom prije nego {to se naprave cjelokupna istraìvanja potrebna za takvu
ocjenu. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji
“Oluja”; General Tus drì da prilikom ocjenjivanja djelovanja ZP Zagreb u “Oluji” treba uzeti u obzir da su gre{ke
napravljene u prvom danu nadokna|ene drugi dan i da se nisu odrazile na tijek operacije, odnosno da nisu utjecale
na njezin ishod, jer je na kraju drugoga dana situacija tekla prema planu i na Banovini. HMDCDR: Recenzija
generala Antona Tusa za tekst o vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
407
408
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.
110
Okruènje i predaja Korduna{kog korpusa
Dana 5. kolovoza predve~er glavnina Korduna{kog korpusa, s dijelom srpskog
stanovni{tva Korduna, bila je u poluokruènju hrvatskih snaga. Prometnica prema Lici bila je
presje~ena, a prometnica koja je kroz Glinu vodila prema Dvoru na Uni mogla je biti lako
ugroèna. General Mile Novakovi}, zapovjednik srpskih snaga na Kordunu i Banovini,
naredio je Komandi Korduna{kog korpusa da skrati obranu i istu postavi na desnoj obali
Korane, od Skrada do Trì}a. Koordinacioni odbor Korduna, koji je od 4. kolovoza zasjedao
i vodio djelovanja iz nadle`nosti vlasti i dràve, donio je odluku o evakuiranju stanovni{tva
pravcem Vojni} – Vrginmost – Glina – Dvor, jer je prijetila opasnost da hrvatske snage u|u
u Glinu i presjeku prometnicu. Za{tita Gline planirana je dovo|enjem u Vidu{evac 2.
oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica i jedne ~ete 19. pje{a~ke brigade. Naredbu je
provela samo ~eta 19. brigade, dok je Oklopna brigada krenula prema Dvoru na Uni.
Tijekom toga dana u podru~ju Rakovice i Plitvica hrvatske i bo{nja~ke snage potpuno su
razdvojile Korduna{ki od Li~kog korpusa SVK. Krajem dana, 6. kolovoza, hrvatske snage u{le
su u Glinu, pa je glavnina Korduna{kog korpusa s oko 35.000 civila ostala okruèna na {irem
podru~ju Topuskog. Komanda korpusa zatraìla je za{titu snaga UNCRO-a.409
Prema Korpusu je Glavni stoèr HV-a namjeravao poslati 1. gardijsku brigadu. Brigadi je
6. kolovoza poslijepodne dana zada}a da se pripremi za napad na pravcu Cetingrad – Johovo
–Vojni} s ciljem razbijanja srpskih snaga, osloba|anja Vojni}a i nastupanja prema Topuskom
gdje prelazi u djelatnu obranu.410 Napadne namjere prema srpskim snagama na~elnik
Glavnog stoèra HV-a zaustavio je iza pono}i 6./7. kolovoza kad je zapovjedio hrvatskim
snagama da u 6 sati uspostave prekid vatre u podru~ju Vojni} – Vrginmost – Glina –
Kostajnica – Dvor na Uni. Na temelju kontakata s predstavnicima UNCRO-a vladalo je
mi{ljenje da je predaja srpskih snaga na Banovini gotova stvar. Prema izvorima, Zborno
podru~je Zagreb dobilo je zapovijed da pripremi postrojbu ja~ine brigade te s njom do 7 sati
u pratnji UNCRO-a zaposjedne Dvor na Uni i dozvoli prijelaz preko mosta u Bosnu i
Hercegovinu samo nenaoruànim osobama, a oficirima i podoficirima s pi{toljima. Sve ostalo
oru`je i vojna oprema u nazo~nosti UNCRO-a trebalo je biti predano HV-u.411
Brzo se pokazalo da od ovakvog “scenarija” ne}e biti ni{ta. Srpska strana “nije ispo{tovala
uvjete dogovorene u svezi prekida djelovanja na podru~ju Banovine i predaje naoruànja i
vojne opreme”, pa je na~elnik Glavnog stoèra HV-a prijepodne 7. kolovoza povukao
zapovijed o prekidu vatre i zapovjedio nastavak djelovanja radi “razbijanja neprijatelja na
podru~ju Banovine i izbijanja na dràvnu granicu Republike Hrvatske sukladno ranije datim
zapovjedima”. U zapovijedi je upozoreno na pridràvanje i po{tivanje odredbi @enevske
konvencije prema zarobljenicima i civilima. Za provo|enje zada}e bili su odgovorni
zapovjednici ZP Karlovac i Bjelovar kao i general Stipeti}.412 Hrvatske snage bile su spremne
na pregovore samo u slu~aju bezuvjetne predaje.413 No, bojna djelovanja hrvatskih snaga su
prekinuta iza podne 8. kolovoza, na temelju zapovijedi predsjednika Republike Hrvatske dr.
409
411
General Stipeti} napominje da nikada nije dobio takvu zapovijed, a da je u dogovorima inzistirano na predaji
cjelokupnog naoruànja poraènoga protivnika. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP
Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
410
111
Franje Tu|mana.414 Ubrzo potom dobivena je vijest da Korduna{ki korpus SVK pristaje na
bezuvjetnu predaju i da general HV-a Petar Stipeti} “vr{i tehni~ke pripreme za predaju”.415
U 13.20 sati u Zapovjedni{tvu Ukrajinskog bataljuna u Glini, u nazo~nosti predstavnika
UNCRO-a po~eli su dogovori o predaji korpusa, a do potpisivanja predaje je do{lo oko 14
sati kod hotela “Briuni” prije ulaza u Topusko. Hrvatsku je zastupao general Petar Stipeti}, a
srpsku stranu pukovnik êdo Bulat i ministar unutarnjih poslova RSK To{o Paji}.416 Istoga
dana nave~er u Glini je odràn drugi sastanak na kojem su konkretizirane obveze obiju strana
i precizirani detalji predaje.417 Dogovoreno je da }e korpus 9. kolovoza predati kompletno
naoruànje i opremu, no ~asnicima poraène vojske ipak je ostavljeno osobno naoruànje,
radi odràvanja reda u svojim redovima. Izvla~enje ljudstva dogovoreno je pravcima Topusko
– Glina – Sisak – autocesta Lipovac. Hrvatske vlasti bile su obvezne osigurati im neometan i
siguran prolaz.418
Predaja korpusa zavr{ena je 8. kolovoza, a prikupljanje oru`ja zapo~elo je 9. kolovoza u 8
sati.419 Nestegovnim pona{anjem predaju su ometali pojedini pripadnici HV-a u Topuskom,
no to je ubrzo onemogu}eno.420 Nakon predaje korpusa, postrojbe Vojne policije u suradnji
s civilnom policijom MUP-a Republike Hrvatske osiguravale su pravac kretanja pripadnika
korpusa i stanovnika prometnicom Topusko – Glina – Petrinja – Sisak – Popova~a – autocesta
Lipovac u vremenu od 15 sati 9. kolovoza do 16.15 sati 12. kolovoza. Skupina je brojala 16
kolona s 1600 osobnih vozila, 129 teretnih vozila, 30 autobusa, 1436 traktora i oko 13.000
osoba. Na kolonu je u Sisku dva puta bacano kamenje, a prema sadràju ra{~lambe jedan
pripadnik HV-a uporabio je oru`je, pri ~emu nije bilo posljedica.421
412
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995. u 11,05 sati,
Zapovijed. Suprotno sadràju izvora general Stpeti} navodi da nije upoznat s tom zapovijedi i drì da ju je mogao
primiti general Basarac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj
413
MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 347 od 8. 8. 1995. Sli~no kao i kod prethodne
zapovijedi, general Stipeti} tvrdi da takva zapovijed njemu nikad nije do{la. HMDCDR: Primjedbe generala Petra
Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
414
MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 350 od 8. 8. 1995.
415
416
MORH, GSHV: Zapisnik o predaji 21. kordunskog korpusa od 8. 8. 1995.
417
MORH, GSHV: Zapisnik sa sastanka predstavnika Hrvatske vojske i civilnih vlasti s predstavnicima 21.
kordunskog korpusa uz nazo~nost predstavnika UNCRO-a, EM i UNHCR-a od 8. 8. 1995.
418
MORH, GSHV: Sporazum o predaji 21. korpusa od 8. 8. 1995.
419
U ratnom dnevniku zapisano je da je predaja po~ela 9. kolovoza u 9,20 sati, te da je trajala i sljede}eg dana.
MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 371 od 9. 8. 1995.; MORH, GSHV: Glavni stoèr
OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995.
420
421
MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995.,
Ra{~lamba.
112
Zapovjednik 21. kordunskog korpusa tzv. Srpske vojske Krajine (SVK) pukovnik êdo Bulat potpisuje predaju
Hrvatskoj vojsci, 8. kolovoza 1995.
Potpisi na “Sporazumu o predaji 21. korpusa”
113
Hrvatska vojska probija se prema Dubici, 4. kolovoza 1995. (autor fotografija: @eljko Ga{parovi})
114
ZBORNO PODRU^JE BJELOVAR
akon uspje{nog sudjelovanja u operaciji Bljesak Zborno podru~je Bjelovar zaduèno
je za obranu dràvne granice Republike Hrvatske na rijekama Una i Sava. Posljednja
od zapovijedi za obranu napisana je sredinom srpnja 1995. godine.422 Zada}a obrane
bila je aktualna do 2. kolovoza kada je na~elnik Glavnog stoèra HV-a izdao usmenu
zapovijed o anga`manu Zbornog podru~ja Bjelovar na osloba|anju Banovine u operaciji
Oluja.423 Za provedbu zada}e ZP Bjelovar je oja~ano sa 121. domobranskom pukovnijom iz
ZP Osijek, 125. domobranskom pukovnijom i divizijunom 202. topni~ko-raketne brigade
PZO iz sastava ZP Zagreb. Zada}a je bila da se uz jaku topni~ku potporu nasilno prije|e rijeka
Sava i razbije protivnik na desnoj obali, nastavi napredovanje glavnim snagama pravcem
Jasenovac – Dubica, a pomo}nim pravcem Orahova – Dubica oslobodi Dubica i izbije na
prometnicu Dubica – Sunja. Nakon toga trebalo je uvesti operativnu pri~uvu i nastaviti napad
dolinom rijeke Une na pravcu Dubica – Kostajnica i Dubica – Sunja do spajanja sa snagama
ZP Zagreb. U prvoj etapi napada, na forsiranju Save angaìrane su snage 125. domobranske
pukovnije HV-a, glavnina 52. domobranske pukovnije i 34. inènjerijska bojna HV-a. U
drugoj fazi napada planirano je uvo|enje u boj borbene skupine 24. domobranske pukovnije
i bojne 52. domobranske pukovnije. Zada}a 121. domobranske pukovnije bila je organizirati
upornu i odsudnu obranu dràvne granice od u{}a kanala Mali Strug u rijeku Savu do Davora.
Jedna bojna trebala je biti u pri~uvi za izvr{enje drugih bojevih zada}a.
Za topni~ku potporu formirana je topni~ka skupina od topni{tva 18. topni~kog divizijuna
i bitnice haubica 105 mm 121. domobranske pukovnije. Skupina je razmje{tena na podru~ju
Plesmo – Su{ije – Orahovo polje sa zadatkom neutraliziranja protivni~kog topni{tva, ìve sile
i paljbenih sredstava. Protuoklopni boj bio je zada}a ustrojbenih dijelova angaìranih snaga.
Za protuzra~nu obranu zaduèn je divizijun 202. topni~ko-raketne brigade PZO i vodova
PZO u domobranskim pukovnijama. Inènjerijsko osiguranje bila je zada}a svih postrojbi, a
napose 34. inènjerijske bojne, s teì{tem na osiguranju kretanja, zaprje~ivanju i utvr|ivanju
dràvne granice. Zapovjedno mjesto ZP Bjelovar bilo je u Bjelovaru, a Istaknuto zapovjedno
mjesto u Novskoj. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Luka Dànko.424
Protivnik ZP Bjelovar na Banovini bila je glavnina 26. pje{a~ke brigade Banijskog korpusa
SVK, a na podru~ju Bosne i Hercegovine 11. dubi~ka brigada Vojske Republike Srpske koja
je, prema obe}anju njezinog zapovjednika, pred operaciju trebala pruìti pomo} u ja~ini jedne
~ete na pravcu Dubica – Rosulje.425
N
422
MORH, GSHV, ZZP Bjelovar, Bjelovar, 14. srpnja 1995. – Operativna zapovijed za obranu.
MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.
424
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativna
zapovijed.
425
423
115
Provedba
Nakon prijema zapovijedi za operaciju Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar i podre|ene postrojbe
imali su svega 30 sati za pripremu djelovanja. Provedena je mobilizacija i domobilizacija
postrojbi koje su tijekom ve~ernjih sati 3. kolovoza po~ele dovo|enje u o~ekivano podru~je.426
U 3 sata ujutro 4. kolovoza sve postrojbe predvi|ene za uporabu u prvom i drugom postroju
bile su spremne za izvr{enje dobivenih zada}a.427 U 5.30 sati, nakon dobivenog signala, po~ela
je topni~ka priprema po prednjem kraju i dubini srpske obrane, a postrojbe su prema planu
krenule u provedbu zada}e.428
Dvije bojne 125. domobranske pukovnije HV-a uspje{no su forsirale rijeku Savu kod sela
Krapje i Klenov Bok kod Jasenovca, te nastavile napad na pravcima selo Vi{njica – selo U{tica
– selo Tanac – Dubica i selo Predore – selo Donji Cerovljani – Dubica. Kod sela Vi{njice
srpske snage su na kra}e vrijeme zadràle dio pukovnije. Nakon slamanja srpskog otpora
pukovnija je oslobodila sela Vi{njicu, Predore, U{ticu i Tanac. Na taj je na~in omogu}eno
uvo|enje u borbu drugog bojnog postroja, satnije 125. domobranske pukovnije, bojne 52.
domobranske pukovnije, 265. izvidni~ko-diverzantske satnije, a kasnije i borbene skupine 24.
domobranske pukovnije. Potom su dijelovi 125. domobranske pukovnije do ve~eri izbili do
sela Donji Cerovljani i èljezni~ke pruge, gdje su zaustavljeni i pre{li u obranu.429
Zada}a 52. domobranske pukovnije bila je da veè za sebe dio snaga Vojske Republike
Srpske i s jednom bojnom bude u pri~uvi ZP Bjelovar. Izvidni~ki vod pukovnije pre{ao je
rijeku Savu u podru~ju Mala Ciperna, presjekao prometnicu selo Orahova – Bosanska
Dubica i omogu}io uvo|enje dvije satnije pje{a{tva na pravac prema selu Orahova. Nakon
presijecanja prometnice Bosanska Gradi{ka – Orahova – Bosanska Dubica ove snage su se
povukle na teritorij Republike Hrvatske.430 Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Bjelovar tim je
manevrom skrenuta “pozornost neprijatelja i onemogu}eno mu je odre|ivanje teì{ta
napadaja na{ih snaga”.431 Na podru~ju Banovine, nakon {to je 125. domobranska pukovnija
stavila pod nadzor sela U{ticu i Vi{njicu, na pravac Tanac – Hrvatska Dubica u boj je oko 16
sati uvedena bojna 52. domobranske pukovnije s 265. izvidni~ko-diverzantskom satnijom.
Do 21 sat ove snage zaposjele su objekte Jelas i @eljezaru isto~no od Donjih Cerovljana.432
U prvoj fazi operacije bojna skupina 24. domobranske pukovnije bila je pri~uva ZP-u
Bjelovar, a u drugoj je trebala osigurati lijevi bok 52. domobranske pukovnije u napadu na
pravcu Jasenovac – Hrvatska Dubica. Skupina je oko 19,30 sati iz Jasenovca uvedena u boj
na pravcu sela Tanac, a oko 21 sat postigla je dodir s bojnom 52. domobranske pukovnije i
zano}ila uz prometnicu Tanac – Crne Grede.433
426
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-1072 od 3. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena izvr{enja napadne
operacije “Oluja”.
427
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-510 od 4. 8. 1995.
428
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-512 od 4. 8. 1995.
429
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-518 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-520 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP
Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/9501/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.
430
MORH, GSHV: VP 8222 Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 8222-02/2-95-19 od 11. 8. 1995., Izvje{}e.
431
MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.
432
Isto; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.
433
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.
116
Prvi dan operacije ZP Bjelovar okon~alo je dojmljivo. To je nesumnjivo bio razlog da u
pono} 4./5. kolovoza od Glavnog stoèra HV-a dobije zapovijed da sljede}eg dana oslobodi
Hrvatsku Dubicu i “energi~nim napadom u zahvatu doline rijeke Une i komunikacije:
Dubica – Rausovac” potpomogne napad ZP Zagreb na pravcu Sunja – Kostajnica.434 Ve} je
tada bilo jasno da je zbog zastoja ZP Zagreb, pravac Jasenovac – Dubica – Kostajnica na
kojem su napadale snage ZP Bjelovar postao teì{ni pravac djelovanja hrvatskih snaga na
Banovini.435
Protivnik se tijekom no}i 4./5. kolovoza – “potisnut sna`nom topni~kom paljbom” – iz
Hrvatske Dubice povukao s civilima preko rijeke Une u Bosansku Dubicu. U prazan i
nebranjen grad sa sjeveroistoka je u{la bojna 52. domobranske pukovnije i bojna skupina 24.
domobranske pukovnije, a sa sjevera snage 125. domobranske pukovnije. Bojna 52.
domobranske pukovnije i bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavile su napad, a
osiguranje i obranu Dubice i dràvne granice na rijeci Uni preuzela je 125. domobranska
pukovnija HV-a.436
Bojna 52. domobranske pukovnije HV-a nastavila je napad na pravcu Dubica – @ivaja –
[a{, gdje je planirano spajanje sa snagama ZP Zagreb. Do spajanja nije do{lo, a bojna je
nave~er ve~er stigla do ulaza u selo [a{.437
Bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavila je napad pravcem Dubica – Rusovac
i Dubica – Kostajnica. Skupina je stigla do sela Ba}in gdje je nai{la na jak otpor, kao i vatru
s bosanskohercegova~ke strane, pa “uzvra}a paljbom, ali u nemogu}nosti daljnjeg
napredovanja utvr|uje dostignute poloàje”.438
Zastoj u napadu na pravcu Dubica – Ba}in – Kostajnica bio je razlog za odluku
Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar o anga`manu jedne bojne i izvidni~kog voda 121.
domobranske pukovnije HV-a za osloba|anje Kostajnice. Ove snage su poslijepodne s
podru~ja Nove Gradi{ke dovedene u {ire podru~je Hrvatske Dubice gdje su razmje{tene na
odmor.439
Dnevna zada}a ZP Bjelovar 6. kolovoza bila je Hrvatska Kostajnica. Teì{nu zada}u imala
je oja~ana bojna 121. domobranske pukovnije na pravcima: Rosulja – âire – Kostajnica i
Kalu|er – Tadi} Kosa – Kostajnica. Nakon osloba|anja sela Slabinje bojna je uz borbu
oslobodila i selo âire, da bi oko 17 sati uz “slab ali konstantan otpor zaostalih” srpskih snaga
u{la u Kostajnicu.440
434
436
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
437
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-534 od 5. 8. 1995., Izvje{}e.
438
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-532 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
439
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 1077-05-95-435 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e;
440
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-547 od 6. 8. 1995.,
Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-550 od 6. 8. 1995.,
Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.
435
117
Iza bojne 121. domobranske pukovnije kretala se bojna skupina 24. domobranske
pukovnije koja je po mjeri napredovanja zaposjedala i osiguravala dràvnu granicu od
Hrvatske Dubice do [upljeg Kamena.441
Oko podne 6. kolovoza kod èljezni~ke postaje Slovinci dijelovi 52. domobranske
pukovnije spojili su se s postrojbama ZP Zagreb. Nakon spajanja bojna je nastavila napad
pravcem Slovinci – Rau{ovac – Seli{te – Kostajnica, s ciljem osloba|anja Kostajnice i
osiguranja dràvne granice na rijeci Uni. Bojna je poslijepodne stavila pod nadzor sela Utolicu
i Rausovac i spojila se sa snagama ZP Zagreb u Seli{tu Kostajni~kom. Nave~er je u{la u
Kostajnicu i u istoj preno}ila.442
Osloba|anjem Kostajnice ZP Bjelovar zavr{ilo je napadni dio operacije i pred njim je bila
zada}a utvr|ivanja dostignute crte i osiguranja dràvne granice, kao i ~i{}enje oslobo|enih
podru~ja izme|u rijeke Save i Une. U trodnevnim djelovanjima Zborno podru~je Bjelovar
imalo je 7 poginulih, 17 teè i 15 lak{e ranjenih pripadnika.443 Nakon izvr{enja napadne
zada}e ZP Bjelovar primilo je osiguranje dràvne granice sa 125. domobranskom pukovnijom
u pojasu selo U{tica – Dubica; bojnom skupinom 24. domobranske pukovnije u pojasu
Dubica – âire; bojnom 121. domobranske pukovnije u pojasu âire – Rosulja, dok je 52.
domobranska pukovnija iz Kostajnice izvu~ena u {ire podru~je sela [a{ – @ivaja gdje je
stavljena u operativnu pri~uvu ZP Bjelovar.444
Zaklju~ak
Pri provedbi operacije Oluja prvotno se nije ra~unalo na Zborno podru~je Bjelovar. Ono
je nakon operacije Bljesak bilo zaduèno za organizaciju sustava obrane dràvne granice na
rijeci Savi. Zada}u za Oluju ZP je dobilo 2. kolovoza, {to nije bilo dostatno za pripremu
snaga, pa se u provedbu krenulo s visokim stupnjem rizika. Preduvjet za provedbu zada}e
bio je nasilan prijelaz rijeke {to je zada}i Zbornog podru~ja davalo posebnu teìnu. Usprkos
tome, 125. domobranska pukovnija HV-a uspje{no je pre{la Savu. “Forsiranje rijeke
izvedeno je van svih pravila, uporabom malog broja desantnih sredstava.” To je bio najteì
dio zada}e nakon kojeg je Zborno podru~je, uz problem otkrivenih bokova, u tri dana
prodrlo 43 km u dubinu protivnika. S obzirom da je u operaciju uvedeno “5 do 12” i da je
od pomo}ne snage odigralo gotovo glavnu ulogu na Banovini moè se re}i da je Zborno
podru~je Bjelovar jedan od najve}ih junaka operacije Oluja. U operaciji je poginulo 8, a
ranjena su 42 pripadnika HV-a.445
441
443
Izvje{}e.
444
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-564 od 7. 8. 1995.,
445
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80.01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.
442
118
ZRAKOPLOVSTVO U OLUJI
snovna zada}a HRZ-a u napadnoj operaciji bila je: protuzra~na obrana teritorija s
teì{tem na prostoru Zagreb – Karlovac – Sisak – Kutina, zrakoplovna potpora
snagama zbornih podru~ja, izvidni~ko djelovanje i prevoènje zra~nim putem
kopnenih snaga i ranjenika.446 U operaciji je angaìrano cjelokupno zrakoplovstvo: 17
borbenih zrakoplova, pet borbenih helikoptera, devet transportnih helikoptera, tri
transportna zrakoplova, jedan zrakoplov An-2 i helikopter Mi-24 za elektronskotermovizijska djelovanja. Snage su bile razmje{tene u zra~nim bazama Pleso, Pula, Divulje,
Lu~ko i heliodromima Sinj i Poèga. Pra}enje stanja u zra~nom prostoru bila je zada}a snaga
ZMIN-a s teì{tem na motrenju sektora: Kutina – Oku~ani – Banja Luka; Zagreb – Kup~ina
– Vrginmost – Udbina; Valtura – Crna Punta – Udbina i Zemunik – Bru{ka – Oto~ac –
Udbina.447
O
Provedba
Prva bojna zada}a HRZ-a u operaciji bio je udar iz zraka po utvr|enim srpskim objektima
to~no u 6 sati 4. kolovoza.448 U napadima prvog dana operacije HRZ je, prema svojoj ocjeni,
izbacio iz uporabe radio-relejni ~vor ]elavac i o{tetio radio-relejni ~vor Magav~evac, uni{tio
zapovjedno mjesto 18. pje{a~ke brigade Li~kog korpusa SVK u Buni}u, uni{tio zapovjedno
mjesto u Banskom Grabovcu i neutralizirao srpske poloàje na koti 160 kod Petrinje i na koti
206 na u{}u rijeke Gline u Kupu. U napadima je angaìrano 13 zrakoplova MIG-21. U
protuzra~noj obrani zone Ivani} Grad – Kutina i Sinj angaìrana su ~etiri zrakoplova MIG21. Tri helikoptera Mi-8 prevezla su pet te{kih i 15 lak{ih ranjenika. Tijekom bojevih
djelovanja o{te}ena su ~etiri zrakoplova MIG-21, od kojih tri lak{e.449
U drugom danu operacije, 5. kolovoza, HRZ je izbacio iz uporabe sredi{te veze na
Zrinskoj gori, neutralizirao poloàje na koti Generalovo brdo kod Petrinje, napao poloàje i
oklopni{tvo kod Turnja, uni{tio vi{e tenkova i vojnih motornih vozila zapadno od Knina na
prometnici kod Biovi~inog Sela, onesposobio dio opreme na aerodromu Udbina, uni{tio ve}i
broj vojnih motornih vozila na prometnici Batnoga – Cetingrad i napao skladi{te “Stara
Straà” kod Knina. U napadima je angaìrano 11 zrakoplova MIG-21. Za protuoklopnu
borbu angaìran je helikopter Mi-24 koji je s uspjehom napao srpske poloàje i oklopni{tvo
446
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-229 od 26. 9. 1995., Referat.
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,
Ra{~lamba.
448
GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
449
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-54 od 4. 8. 1995., Redovito bojevo
izvje{}e.
447
119
na prometnici Sisak – Mo{~enica. U~inak napada na srpsko oklopni{tvo kod sela Kamensko
nije bio poznat. U protuzra~noj obrani angaìrana su tri zrakoplova MIG-21 u zonama Ivani}
Grad i Sinj. Pet helikoptera Mi-8 prevezlo je 7 ranjenika, 231 vojnika i 15,5 tona tereta.
Tijekom bojnog djelovanja lak{e je o{te}eno pet zrakoplova MIG-21.450
Dana 6. kolovoza zrakoplovi su uni{tili vi{ecjevni lanser raketa i tenkove izme|u Babine
gore i Velikih brda, neutralizirali tenkove kod Marinbroda, neutralizirali zapovjedno mjesto i
poloàje minobaca~a na Brezovoj glavi i uni{tili most kod Male Gline. Protuoklopni
helikopter Mi-24 uni{tio je dva tenka sjeverno od Slunja kod zaselka Kozline. Dva zrakoplova
MIG-21 angaìrana su u patroliranju u zoni Ivani} Grad, gdje zbog jake sumaglice i niskog
leta nisu uspjeli presresti dva zrakoplova Vojske Republike Srpske. Tri helikoptera Mi-8
prevezla su 19 ranjenika i 2,5 tone tereta.451
U ~etvrtom danu operacije, 7. kolovoza, prijavljeno je neutraliziranje zapovjednog mjesta
u Srbu, uni{tenje vi{e tenkova u Medenom polju kod Bosanskog Petrovca i uni{tenje skladi{ta
u Li~koj Kaldrmi.452 Izvr{en je i demonstrativni let nad podru~jem Topusko – @irovec nad
srpskim postrojbama koje se nisu èljele predati. 453
Posljednja bojeva djelovanja HRZ je imao 8. kolovoza. Prijavljeno je uni{tenje vi{e tenkova
na èljezni~koj postaji Bosanski Novi i uni{tenje manje oklopne kolone kod sela Svodne na
prometnici Bosanski Novi – Prijedor. Lak{e su o{te}ena dva zrakoplova MIG-21.454
Uloga Ratnog zrakoplovstva i protuzra~ne obrane SVK (“Ratno vazduhoplovstvo i
protivvazdu{na odbrana”) bila je bezna~ajna. Njezina glavna snaga bila je 105. vazduhoplovna
brigada i 44. raketna brigada PZO. Vazduhoplovna brigada bila je pripremljena za potporu
Sjevernodalmatinskog i Li~kog korpusa. Helikopteri su pripremljeni za protuoklopnu borbu
na temelju poziva zapovjedni{tava postrojbi. Brigada je u prvom danu Oluje imala nekoliko
napada na hrvatske snage na Dinari i po Gospi}u. Dana 5. kolovoza po~elo je premje{tanje
na aerodrom VRS Zaluàni kod Banja Luke, {to je do ve~eri 6. kolovoza zavr{eno.455
Teì{te protuzra~ne obrane RV i PVO SVK bilo je na za{titi Knina, aerodroma Udbina i
snaga Korpusa specijalnih jedinica u podru~ju Slunja. Jedan raketni divizijun sustava Dvina
iz 44. raketne brigade PZO bio je razmje{ten u podru~ju [amarice i pripremljen za napad na
Sisak, Sunju i Nebojan. Nakon {to je po~ela Oluja, divizijun je 4. kolovoza ispalio osam raketa
na Sisak, Sunju i Nebojan. To su ujedno bile i posljednje ispaljene rakete. Prema srpskim
izvorima, u dio teritorija koji je {titio raketni sustav KUB-M hrvatsko zrakoplovstvo nije
uspjelo u}i.456
450
izvje{}e.
451
izvje{}e.
452
Ra{~lamba.
453
MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-101 od 7. 8. 1995., Izvje{}e.
454
izvje{}e; MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,
Ra{~lamba.
455
456
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 245-246. U osvrtu na Oluju Sekuli} je ~esto tvrdio da je zrakoplovstvo
NATO-a pomagalo HV-u. Za takvu tvrdnju nema nikakvih dokaza i odraz je jednog svjetonazora koji je u svemu
vidio antisrpsku zavjeru.
120
Zaklju~ak
U operaciji Oluja, HRZ i PZO je “sudjelovalo sa svojim cjelokupnim snagama i djelovalo
je sa svih aerodroma i uzleti{a u RH”.457 U osvrtu na bojno djelovanje Zapovjedni{tvo HRZa je ocijenilo da je “zrakoplovstvo svojim djelovanjem po sredi{tima veze, zapovjednim
mjestima i skladi{tima neprijatelja, a kasnije u paljbenoj potpori grupacijama HV-a i
redarstvenih snaga dalo odlu~uju}i, a u nekim dijelovima boji{nice i presudni utjecaj na
kona~ni ishod operacije”.458 Ocjena je mo`da pretjerana, ali glavna zada}a je izvr{ena, jer je
onemogu}eno zna~ajnije djelovanje srpskih zrakoplova s aerodroma Udbina i Mahovljani kod
Banja Luke.
HRZ i PZO provelo je operaciju bez gubitaka u zrakoplovno-tehni~kom kadru i
zrakoplovnoj tehnici. O{te}eno je 11 zrakoplova od kojih jedan teè i taj je na duè vrijeme
izba~en iz uporabe. Ostala o{te}enja bila su lak{a i zrakoplovi su brzo vra}ani u uporabu. Na
zada}ama paljbene potpore angaìrano je 12 zrakoplova MIG-21 u juri{noj ina~ici i jedan
Mi-24 za protuoklopnu borbu, te je ukupno ostvareno 67 zra~nih polijetanja i utro{eno 36
tona zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama planske zrakoplovno-paljbene potpore
angaìrano je 12 zrakoplova MIG-21 koji su ubiljeìli isto toliko polijetanja i utro{ili 8,6 tona
zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama zrakoplovno-paljbene potpore po pozivu je
angaìrano 15 zrakoplova MIG-21, ostvareno je 55 zra~nih polijetanja i utro{ene su 27,4 tone
zrakoplovno ubojnih sredstava. U protuoklopnoj borbi ostvarena su tri helikopterska
polijetanja helikoptera Mi-24 i utro{eno je sedam protuoklopnih vo|enih raketa, 30
nevo|enih raketnih zrna i 400 strojni~kih zrna. Na zada}ama izvi|anja zra~nog prostora u
sedam letova angaìran je jedan helikopter Mi-24, dva zrakoplova MIG-21 i jedan zrakoplov
An-2. Na protuzra~noj obrani teritorija angaìrana su ~etiri lova~ka zrakoplova MIG-21 koji
su ostvarili 50 polijetanja. Na prijevozu i evakuaciji ranjenika angaìrano je 11 transportnih
helikoptera Mi-8 i ostvareno 111 letova, na kojima je prevezeno 84,7 tona tereta i 485
ljudi.459
Zrakoplov HRZ-a - MIG 21
457
Ra{~lamba.
458
Ra{~lamba.
459
Isto.
121
PETI KORPUS ARMIJE BIH U OLUJI
peracijom Ljeto-95 hrvatske snage olak{ale su poloàj 5. korpusa ABiH. Srpska
ofenziva iz srpnja nije se nastavila u prva tri dana kolovoza. Napada je bilo i dalje, no
oni su bili znatno slabijeg intenziteta pa su snage 5. korpusa po~ele s protunapadima.
Prvog dana Oluje i 5. korpus je dao svoj prilog. Dio snaga usmjeren je i prema teritoriju
Republike Hrvatske na pravcima Bugar – Rakovica i Glodina – Ivanjska – Dvor na Uni. Dva
bataljuna odvojena su na pravac Plitvice – Korenica s ciljem da se {to prije spoje s postrojbama
Hrvatske vojske.460
Na traènje Glavnog stoèra HV-a, Glavni stoèr HVO-a je 5. kolovoza upoznao Zdruèni
stoèr Vojske Federacije BiH da se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj
– Plitvice trebaju spojiti snage HV-a i ABiH.461 Dan kasnije, ujutro 6. kolovoza do{lo je do
prvog spajanja ABiH i HV-a na ulazu u Rakovicu. U pomutnji nastaloj Olujom ABiH je 6.
kolovoza trajno rije{ila problem autonoma{tva Fikreta Abdi}a i njegovih oruànih snaga i tako
ostala jedina bo{nja~ka politi~ka i vojna opcija na rati{tu.462
Na pravcu prema Dvoru na Uni 5. korpus ABiH napadao je na pravcu ôkova~a – Visoka
glava – Kotorani i kota 551 – Hleb. Podru~je Dvora na Uni branila je 33. pje{a~ka brigada
SVK. Brigada je do 6. kolovoza imala organiziranu obranu koja je naru{ena nakon dojava da
su Petrinja i Kostajnica oslobo|ene. Brigada je od kasnog poslijepodneva dràla crtu @irovac
– Dvor. Tijekom 7. kolovoza dio brigade se angaìra na obrani mostobrana na Uni i izvla~enju
u Bosnu i Hercegovinu.463 Jake borbe izme|u ABiH i ostataka SVK vo|ene su 8. kolovoza na
O
460
B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 518-520.
HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-01 od 5. 8. 1995. U izvje{}u HHO-a
o operaciji Oluja navodi se da su vojnici 5. korpusa ABiH ve} 4. kolovoza pre{li Nebljuse i u{li u selo Kruge,
desetak kilometara nadomak Donjeg Lapca. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb
2001., 16. U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon udruìvanja 1. gardijske brigade HV-a i 502. brdske brigade
ABiH 5. kolovoza kod Rakovice, 6. kolovoza te dvije formacije upu}ene na sjever, prema Slunju, koji su hrvatske
snage oslobodile u popodnevnim satima, te da su toga dana oslobo|ene Petrinja, Kostajnica i Glina. Balkan
Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 373. Dakako, 502. brigada AbiH nije
sudjelovala u osloba|anju Slunja.
462
463
M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236. Po analiti~arima CIA-e 5. korpus ABiH je bio zasluàn i za proboj
HV-a kod Petrinje jer je njegov napad 5. kolovoza ostavio Banijski korpus SVK bez pri~uve, koja bi mogla biti
poslana u Petrinju. Naravno, priznaju da bi HV i bez pomo}i ABiH s vremenom probila poloàje SVK, ali da bi
pri tome pretrpjela ve}e gubitke i izgubila vi{e vremena. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav
Conflict, 1990-1995, 370. Analiti~ari CIA-e zanemarili su stanje na ostalom dijelu rati{ta i brzo povla~enje ostalih
korpusa SVK {to je svakako imalo odraza na djelovanje Banijskog korpusa SVK. Uz to su podcijenili djelovanje
33. pje{a~ke brigade SVK koja je tri dana zadràvala snage 5. korpusa ABiH pa su njihove ocjene o velikom
doprinosu ABiH na Banovini bez osnova. Usp. M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236 i B. FELI],
Peti korpus 1992.-1995., 520-521.
461
122
pravcu @irovac – Dvor na Uni tijekom izvla~enja srpskog stanovni{tva i dijela postrojbi s
Korduna i Banovine u Bosnu i Hercegovinu.464
Zdruèni stoèr Vojske Federacije BiH 7. kolovoza je od Glavnog stoèra HV-a zatraìo da
se odmah ne inzistira na povla~enju postrojbi ABiH s teritorija Republike Hrvatske “dok
me|udràvne komisije ne rije{e definiciju dràvnih granica, dalje kori{tenje radio-relejnog
centra na Plje{ivici, aerodrom @eljava i druga eventualna sporna pitanja”, te da se u “{to
kra}em roku obezbjedi kopneni koridor za dotur MTS i drugih potrep{tina za potrebe
jedinica 5. K. A. R. BiH, te da se neophodne procedure svedu na minimum”.465
Zaklju~ak
Uloga 5. korpusa ABiH u Oluji odre|ena je njegovim, s to~ke gledi{ta hrvatskih dràvnih
interesa, povoljnim poloàjem. Svojim postojanjem korpus je oteàvao obranu RSK i
olak{avao provedbu hrvatskih strategijskih zamisli. U samoj operaciji korpus je iskoristio
rasulo srpskih snaga za nekoliko prodora koji su u op}oj slici operacije vi{e zna~ili na
promid`benom nego na vojni~kom planu. Izuzetak je bila povoljna prilika da se eliminira
autonoma{ka politi~ka i teritorijalna opcija Fikreta Abdi}a. Tu priliku 5. korpus nije
propustio.
5. korpus Armije BiH
General HV-a Marijan Marekovi} i general
ABiH Atif Dudakovi}, 6. kolovoza 1995. kod
Trà~kih Ra{tela
464
465
HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 818-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-143 od 7. 8. 1995., Zahtjev A. BiH.
123
OSIGURANJE OPERACIJE
Zborno podru~je Osijek
Zada}a ZP Osijek bila je obrambena operacija po direktivi Fenix ~iji je cilj bio onemogu}iti
prodor srpskih snaga na pravcu [id – @upanja i Ernestinovo – êpin, te stvaranje uvjeta za
prelazak u protuofenzivu na pravcu Borina~ka kosa – Bobotski kanal – Trpinja. Gotovo sve
snage ZP Osijek: 3. i 5. gardijska brigada, 106., 108., 122., 127. i 132. brigada, 5., 9., 10.,
107., 109., 131. i 136. domobranska pukovnija, angaìrane su u dva pojasa obrane. Iz ZP
Bjelovar pridodana je 105. brigada HV-a i dijelovi podstoèrnih postrojbi Glavnog stoèra
HV-a: 16. topni~ko-raketne brigade, 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 33.
inènjerijske brigade, 50. bojne ABKO, te dio eskadrile protuoklopnih borbenih
helikoptera.466
Pred operaciju snage ZP stavljene su u punu bojnu spremnost. Do punog su sastava
mobilizirane: 108. i 132. brigada, 201. topni~ko-raketna brigada PZO, 121. domobranska
pukovnija, 2. rije~ni zdrug, 68. bojna Vojne policije, 32. i 37. inènjerijsko pontonirska bojna
i 501. satnija ABKO. Djelomi~no su mobilizirane: 127. brigada, 136. i 157. domobranska
pukovnija. Tijekom 2. kolovoza mobilizirane su: 106. i 122. brigada, 5., 9., 10. i 109.
domobranska pukovnija, 261. izvidni~ko-diverzantska satnija i 251. satnija veze.467 Tijekom
2. kolovoza svoju zonu odgovornosti (z/o) preuzele su: 122. brigada, 5. i 107. domobranska
pukovnija, a ostale postrojbe su to u~inile 3. kolovoza.468 Postrojbe policije uvedene su na crtu
5. kolovoza.469 Tijekom operacije do{lo je do razmjene vatre sa snagama Slavonsko-baranjskog
korpusa, no nije bilo poku{aja da se ne{to zna~ajnije napravi. S to~ke gledi{ta ZP Osijek
zada}a je provedena s potpunim uspjehom.
466
MORH, GSHV: GDHV, RP/11/95 od 19. 6. 1995., Direktiva za obranu Op. br. 11/95 “Fenix”.
MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-518 od 2. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.
468
izvje{}e.
469
izvje{}e.
467
124
Ju`no boji{te
Snage Ju`nog boji{ta Oluju su provele na prvoj crti u preventivnoj spremnosti prema
Hercegova~kom korpusu VRS i snagama Vojske Jugoslavije. Za ovu zada}u, prema planu
Maestral angaìrane su snage 114., 115. i 163. brigade, 116. i 156. domobranske pukovnije,
1. domobranske bojne Dubrovnik, mje{ovitih odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula, Bra~,
Hvar, 16. topni~kog divizijuna, 39. inènjerijske bojne i 415. pokretne bitnice obalnog
topni{tva, te snage Specijalne policije MUP-a, a od zra~nih snaga dva MIG-a 21 i dva
protuoklopna helikoptera M-24 u Splitu.470 Nakon {to je sudjelovala u prvoj etapi Oluje, sa
sinjskog dijela sjevernodalmatinskog boji{ta izvu~ena je 144. brigada HV-a i 8. kolovoza
dovedena u podru~je nadle`nosti Ju`nog boji{ta.471 VRS je povremeno djelovala topni{tvom
po dubrova~kom podru~ju, ali bez pokretanja pje{a~kih i drugih snaga.472
Hrvatska ratna mornarica
Poput Ju`nog boji{ta i Hrvatska ratna mornarica je Oluju provela u povi{enom stupnju
bojeve spremnosti. Bila je pripremljena za aktivnu pomorsku obranu s teì{tem na
protubrodskoj, protupodmorni~koj i protuminskoj borbi. Pomorska obrana na sjevernom i
srednjem Jadranu provo|ena je prema zapovijedi Turs-95, a na ju`nom Jadranu u sklopu
obrambene operacije Maestral u sastavu Ju`nog boji{ta.473 U provedbi zada}e teì{no su
angaìrane raketno-topni~ke snage Flote, mje{oviti divizijun brodova za protupodmorni~ku
borbu, mje{oviti divizijun za protuminsku obranu, desantna plovila i pomorski diverzanti.
Mobilizirane su obalne topni~ke bitnice: [ipan, Gru`, Molunat, domobilizirana Flota, kao i
mje{oviti odredi mornari~kog pje{a{tva Hvar i Bra~.474
Hrvatsko vije}e obrane
Uloga HVO-a u Oluji uglavnom se ne spominje, pa se stje~e dojam da je nije ni bilo, {to
naravno, nije to~no. U vrijeme izvo|enja Oluje dio postrojbi HVO-a angaìranih na
Livanjskom polju bio je ve} pod zapovijedanjem zapovjednika Zbornog podru~ja Split.475
Nakon operacije Ljeto-95 dvije gardijske brigade HVO-a angaìrane su za obranu Livanjskog
polja i Glamo~a, a snage Zbornog podru~ja Tomislavgrad nastojale su iskoristiti uspjeh
470
MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-77 od 5. 8. 1995., Izvje{}e. U
izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Pelje{ac i Dugi otok – Ugljan, no u tekstu je
uvaèna primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog pje{a{tva Bra~ i Hvar, te da
uz navedene snage treba spomenuti i snage Specijalne policije MUP-a i zra~ne snage (dva MIG-a 21 i dva M-24).
471
MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-109 od 8. 8. 1995., Izvje{}e;
MORH, GSHV: VP 3001, Kl. 031-09/95-02, Ur. br. 3001-03/1-95-1-1104 od 8. 8. 1995., Dnevno operativno
izvje{}e.
472
MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 81-95-02-01, Ur. br. 3105-03-02-95-252 od 5. 8. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e;
473
MORH, GSHV: Zap. HRM, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 6030-03-95-7 od 3. 8. 1995., Zapovijed.
474
MORH, GSHV: Vojna po{ta br. 6030 Split, Kl. SP 813-07/95-01/02, Ur. br. 6030-11/95-434 od 5. 8. 1995.,
Dnevno operativno izvje{}e. U izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula i
Pelje{ac, no u tekstu je uvaèna primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog
pje{a{tva Bra~ i Hvar.
475
A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 47.
125
operacije za zaposjedanje povoljnijih poloàja na kupre{kom dijelu boji{ta.476 Za provedbu
zada}e na Glamo~kom i Kupre{kom polju u sastavu OG Sjever formirano je Istaknuto
zapovjedno mjesto OG sa sjedi{tem u selu Vrba kod Glamo~a. Zada}a je bila ovladati
dominantnim kotama, podru~je Kupres – [ipovo staviti pod paljbeni nadzor i stvoriti uvjete
za daljnje napredovanje prema [ipovu i Jajcu.477 Na temelju ove zapovijedi IZM Sjever je 4.
kolovoza zapovjedila o snagama 2. i 3. gardijske brigade HVO-a da tijekom sljede}eg dana
krenu u napad.478 Sljede}ih par dana ove postrojbe su napravile manje pomake i na taj na~in
skrenule pa`nju i vezale za sebe snage 2. kraji{kog korpusa VRS.479
Hrvatski gardisti
476
MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. Sp 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-307 od 29.
7. 1995., Zapovijed za aktivnu obranu.
477
MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-324 od 1.
8. 1995., Zapovijed za napad.
478
MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 8/95-02-03, Ur. br. 1402/95-03-25 od 4. 8. 1995., Zapovijed.
479
MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-36 od 4. 8. 1995., Operativno
izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-39 od 5. 8. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-71 od 5. 8.
1995., Dnevno operativno izvje{}e.
126
REAKCIJA SLAVONSKO-BARANJSKOG KORPUSA
SVK, VRS I VJ
ako je plan uporabe SVK jasno regulirao zada}u i obveze Slavonsko-baranjskog korpusa,
njegovo ratno djelovanje potpuno je izostalo. Korpus je bio mobiliziran po punoj
formaciji, a nije djelovao prema zada}ama iz ratnog plana zbog politi~kih razloga. Korpus
je bio u specifi~nom poloàju. Bio je fizi~ki odvojen od ostalih dijelova SVK i izravno
oslonjen na Vojsku Jugoslavije, odnosno na njezin Novosadski korpus. Prema ratnom planu
trebali su zajedno djelovati. Do toga nije do{lo jer politi~ki vrh Jugoslavije, odnosno S.
Milo{evi}, nije dao odobrenje za bojno djelovanje. Stoga je Slavonsko-baranjski korpus teì{te
djelovanja stavio na odsudnu obranu i povremeno provociranje topni{tvom i pje{a~kim
oru`jem po hrvatskim poloàjima. Obavje{tajna uprava Glavnog stoèra HV-a je s punim
pravom ocijenila “da do zna~ajnijeg angaìranja 11. korpusa nije do{lo zbog izostanka
politi~ke odluke vrha ’SRJ’” i da su poduzeta “topni~ka djelovanja i napadna djelovanja
manjih razmjera du` boji{nice, vi{e Š...š u funkciji davanja ’moralne potpore’, nego stvarni
poku{aji izvo|enja napadnih djelovanja”.480
Od vatrenog djelovanja toga korpusa do 17 sati 5. kolovoza poginula su dva civila, ranjeno
je 12 osoba, od kojih pet civila, a jedan vojnik je nestao izme|u Nu{tra i Marinaca. Srpsko
topni{tvo napravilo je veliku materijalnu {tetu, jer je osim po poloàjima HV-a djelovalo i po
naseljenim mjestima. Na napad je odgovoreno topni~kom vatrom.481 Zrakoplov koji je do{ao
iz pravca Vukovara 5. kolovoza, u tri je navrata raketirao Nu{tar.482 Istoga dana poku{an je
napad pje{a{tva i oklopni{tva na pravcima Ceri} – Nu{tar i Jankovac – Henrikovac.483 I to je
bilo sve. M. Sekuli} je ogor~eno napisao da se Slavonsko-baranjski korpus “pona{ao kao da
nije u sastavu Srpske vojske Krajine ve} da je deo Vojske Jugoslavije”.484
Izostalo je i dogovoreno djelovanje Vojske Republike Srpske. Ona je u vrijeme Oluje
prolazila kroz vrlo te{ku unutarnju krizu zbog sukoba izme|u predsjednika RS, ujedno i
vrhovnog zapovjednika VRS Radovana Karadì}a i zapovjednika Glavnog {taba generala
Ratka Mladi}a. Karadì} je 4. kolovoza poku{ao osobno preuzeti zapovijedanje nad vojskom,
a generalu Mladi}u ponudio je mjesto “specijalnog savjetnika vrhovnog zapovjednika za
I
480
SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8.
1995., Obavje{tajna informacija.
481
MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-527 od 5. 8. 1995., Izvje{}e;
izvje{}e.
482
MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-525 od 5. 8. 1995., Izvje{}e.
483
MORH, GSHV: IZM GSHV \akovo, Kl. SP 80-01/95-02/19, Ur. br. 512-06-04-95-09 od 5. 8. 1995.,
484
127
koordinaciju zajedni~ke obrane RS i RSK”. No, general Mladi} je to odbio i uz potporu
vojske ostao na svojoj du`nosti.485
Djelovanje kopnenih snaga VRS radi pomo}i SVK bilo je zanemarivo. Zrakoplovstvo VRS
je ujutro 7. kolovoza s dva zrakoplova napalo podru~je sela Ma~kovac u novogradi{koj op}ini,
u zoni nadle`nosti 121. domobranske pukovnije. Ba~ene su tri kazetne bombe na mjesnu
crkvu i obli`nju ku}u, od kojih je poginuo jedan pripadnik HV-a, a sedam ih je ranjeno.
Poginuo je i jedan civil, pet ih je ranjeno, od ~ega dvoje djece.486 Sveukupno je tijekom
osiguranja operacije u napadima srpskih snaga poginulo 5, a ranjeno 38 osoba.487
Banovina, 7. kolovoza 1995.
485
“General Mladi} na ~elu vojske”, Kraji{ki vojnik, Avgust 1995., 19-22; Hronologija 1990-1995., 255.
MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-573 od 7. 8. 1995.,
Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-06/03-95-575 od 7. 8.
1995., Izvje{}e.
487
MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 560-01/95-01/01, Ur. br. 1076-02/5-95-02-3 od 15. 8. 1995., Izvje{}e.
486
128
UNCRO, UN I REAKCIJE IZ SVIJETA
nternacionalizacija jugoslavenske krize dovela je po~etkom 1992. u Hrvatsku mirovne
snage Ujedinjenih naroda. Oni su bili kompromis s ~ijim djelovanjem Republika
Hrvatska nije bila zadovoljna, uostalom kao ni pobunjeni Srbi. Hrvati su o~ekivali
postupnu reintegraciju okupiranih podru~ja, demilitarizaciju srpskih snaga, povratak
prognanika i uspostavu ustavnog poretka na cjelokupnom teritoriju RH. S druge strane,
pobunjeni Srbi iz Hrvatske plan su doìvljavali kao priznanje suverenosti na teritoriju na
kojem su se odmetnuli i koji je za njih osvojila JNA. Za njih su me|unarodne snage trebale
odigrati ulogu JNA, oruàne sile koja ih razdvaja od hrvatskih oruànih snaga.
Ni{ta se nije zna~ajno promijenilo ni nakon {to je u prolje}e 1995. uloga mirovnih snaga
redefinirana. UNCRO je bio neu~inkovit koliko i UNPROFOR. Od druge polovice srpnja
1995. pobunjeni Srbi svakodnevno su o~ekivali hrvatski napad. Kod njih se ustalilo mi{ljenje
da je UNCRO prohrvatski nastrojen i protiv RSK.488 Pojedini zapovjednici, kao u slu~aju 11.
pje{a~ke brigade Korduna{kog korpusa SVK, kao mjeru predostro`nosti zapovjedili su 1.
kolovoza 1995. blokadu snaga UN-a, sprje~avanje odlaska u RH, razoruànje i drànje kao
taoca. Nije ih se smjelo vrije|ati ni maltretirati.489 Za pretpostaviti je da to nije bio usamljen
slu~aj ve} okru`nica.
Na hrvatskoj strani, kao u slu~aju ZP Karlovac, ~asnici za vezu s UN-om prenijeli su
osoblju UN-a “preporuku o riziku kretanja na prometnicama u zoni odgovornosti ZP
Karlovac”. Nakon ove obavijesti “aktivnosti UNCRO, UNMO i PMEZ su prestale, a osoblje
se povuklo u svoje baze”.490 Koncentracija hrvatskih snaga za Oluju nije ostala neprimije}ena.
Dana 4. kolovoza u 2 sata predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje [arini}
osobno je nazvao zapovjednika UNCRO-a, francuskog generala Bernarda Janviera i upoznao
ga s predstoje}om akcijom.491 Uz to, sat vremena prije po~etka operacije ~asnici za vezu
izvijestili su zapovjednike sektora UNCRO-a o po~etku bojevih djelovanja Hrvatske vojske.
Od njih je traèno da pismeno potvrde da su primili “pisanu obavijest od Vlade RH o
po~etku napada na{ih snaga”.492 Na taj je na~in UNCRO dobio obavijesti s dvije razli~ite
razine, od svoje uspravnice i ~asnika Hrvatske vojske. âsnici UNCRO-a obavijestili su
pobunjene Srbe o po~etku napada.493
I
488
Komanda 11. pbr, Str. pov. br. 230/1, 1. 8. 1995., Naredba.
490
MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-558 od 3. 8. 1995., Dnevno
operativno izvje{}e.
491
H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 272.
492
MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed;
493
489
129
Oluja je protekla s povi{enim tonom komuniciranja izme|u predstavnika me|unarodne
zajednice i Hrvatske vojske. S po~etkom operacije po~ele su me|usobne pritu`be. Jedna
domobranska pukovnija àlila se da postrojba UN-a, koja je ostala na poloàjima iza nje,
osvjetljava njezine snage, {to su iskoristile srpske snage da otvore vatru po njima.494 Oko 7.10
sati 4. kolovoza Glavni stoèr HV-a obavije{ten je od ZP Split da “UNCRO otvorenom
vatrom {alje podatke svojim nadre|enima”, na {to je general Gotovina traìo ulaganje
protesta.495 Primjedbe i tvrdnje pripadnika UNCRO-a da hrvatske snage napadaju na njihove
promatra~ke to~ke bile su ~este tih dana. “U povratnim informacijama s boji{nice kao po
pravilu radi se o krivim navodima”, zabiljeìo je predstojnik Ureda MORH-a za UN i EZ u
dnevnom izvje{}u od 6. kolovoza.496 Na dio postrojbi UNCRO-a Ured MORH-a za UN i
EZ se àlio zbog nekorektnog pona{anja (npr. na ê{ku bojnu), a za dio je imao samo rije~i
pohvale na korektnom pona{anju. Dio pripadnika UNCRO-a traìo je izvla~enje s boji{nice,
{to su postrojbe HV-a redovno omogu}avale.497
Mnogo ve}u teìnu imale su reakcije na Oluju iz svijeta. O po~etku operacije Vije}e
sigurnosti UN-a obavije{teno je 4. kolovoza. Hrvatska strana je obe}ala da }e voditi ra~una o
ìvotima civila i sigurnosti osoblja UN-a. Vije}e sigurnosti je istog dana usvojilo
predsjedni~ku izjavu u kojoj je osudilo hrvatsku ofenzivu i zatraìlo prestanak svih vojnih
aktivnosti. Protiv operacije je prosvjedovala Rusija i Pokret nesvrstanih. Predsjedni{tvo EU
osudilo je 5. kolovoza hrvatski napad i suspendiralo nekoliko zna~ajnih ugovora s Hrvatskom.
Sli~nih reakcija bilo je i sljede}ih dana. No, svi su oni ve} od 7. kolovoza postali bespredmetni.
SVK je bila razbijena, a RSK tek svr{ena pro{lost. Vije}e sigurnosti je to priznalo 10. kolovoza
s rezolucijom 1009, kojom nije dovelo u pitanje legitimitet Oluje. U prvi plan stavljeni su
zahtjevi za za{titu ljudskih i manjinskih prava.498
494
MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.
496
MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/01, Ur. br. 512-01-04/95-183 od 6. 8. 1995.,
Dnevno izvje{}e.
497
MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-69 od 6. 8. 1995.,
Izvanredno izvje{}e.
498
M. NOBILO, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., 483-487.
495
130
OSVRT NA PROVEDBU OPERACIJE
jednom prijedlogu upu}enom Vrhovnom savjetu obrane RSK opisane su temeljne
zada}e vojske pobunjenih hrvatskih Srba: “Ja~anje RSK i njena afirmacija zasnivali su
se, pre svega, na postojanju i stalnom razvoju oruàne sile SVK, ~iji je najva`niji
zadatak odbrana od hrvatske agresije. Zadatak radi koga je obrazovana SVK, traì postojanje
brojne i dobro organizovane Vojske, koja se stalno osavremenjava i ~ije borbene mogu}nosti
narastaju i bitno ne zaostaju od stanja i borbenih mogu}nosti hrvatske vojske.”499 Prema
srpskim procjenama, u vojnoj sili odnos je bio 3:1 u korist HV-a. U te{kom naoruànju
(topni{tvo, oklop) odnos je bio izjedna~en ili je bio u korist SVK.500 Pod pretpostavkom da
SVK pruì èstok i dugotrajan otpor takav je odnos snaga pretpostavljao zahtjevnu zada}u za
HV. Upravo je dugotrajan otpor HV nastojao izbje}i. Zbog zlo~ina~kog pona{anja VRS u
Bosni i Hercegovini, Hrvatska je mogla ra~unati na pre{utnu potporu utjecajnog dijela
me|unarodne zajednice. Stoga je vrijeme bilo klju~ni zahtjev stavljen pred Hrvatsku vojsku.
Direktiva Glavnog stoèra HV-a za operaciju, u dijelu koji je predvi|ao uporabu
helikopterskih manevara, upu}uje na zahtjev da se dobije na brzini na osnovi svih raspoloìvih
tehni~kih sredstava. U prilog ovome govori zamisao o grupiranju gardijskih i snaga Specijalne
policije. U provedbi operacije helikopterska desantiranja bila su zanemariva za tijek borbi.
Dio zbornih podru~ja nije dobio snage Specijalne policije predvi|ene u prethodnim
planovima operacije, a Zborno podru~je Zagreb krenulo je u Oluju bez 81. gardijske bojne i
helikoptera za desant. Kad se usporede helikopterske zada}e iz zapovijedi za napad Zbornog
podru~ja Zagreb, te doda zamisao uporabe 81. gardijske bojne na sunjskom pravcu, a
Specijalne policije u zale|u Petrinje, tada se mo`da dobiva dio obja{njenja za neuspjeh
Zbornog podru~ja Zagreb.501
U pripremnoj fazi operacije u Operativnom centru Glavnog stoèra HV-a osnovana su dva
operativna tima i dva istaknuta zapovjedna mjesta: IZM Lika u Ogulinu – na ~elu s generalbojnikom Marijanom Marekovi}em i IZM Slavonija u \akovu – na ~elu s generalpukovnikom Petrom Stipeti}em. Ustrojen je Informativno-promid`beni stoèr Ministarstva
obrane i Glavnog stoèra. Na operativnoj razini, pri zapovjedni{tvima zbornih podru~ja
formirana su istaknuta zapovjedna mjesta. Izvr{eno je raspore|ivanje i e{aloniranje postrojbi
i tvarnih sredstava prema postoje}im planovima, po~ela je mobilizacija i plansko narastanje
snaga, a poduzete su i odgovaraju}e mjere prema pripadnicima UNCRO-a.502
U
499
HDA, RSK: Stanje u SVK i problemi za ~ije re{avanje je nadleàn Vrhovni savet odbrane RSK. Materijal za
Vrhovni savet odbrane.
500
Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11.
501
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba. S
obzirom na to da zna~ajnije helikoptersko-desantne snage nije imalo niti jedno zborno podru~je, pitanje je koliko
je bilo realno o~ekivati da se realizira tako zahtjevan i jedan od najteìh oblika borbe, kakav je helikopterski desant.
502
131
Glavni stoèr je poslao i niz ~asnika po zbornim podru~jima i dijelu niìh postrojbi radi
pruànja pomo}i. Njihov dolazak je najve}im dijelom primljen bez posebnih komentara i nije
bilo zna~ajnijih problema oko njihova angaìranja, iako je zabiljeèn i slu~aj nepo{tivanja
poslanih ~asnika.503 General Stipeti} s pravom postavlja pitanje svrhe njihova angaìranja, s
obzirom na postojanje zapovjedni{tva zbornih podru~ja i brigada.504 Nakon po~etka
operacije, Glavni stoèr je svakodnevno izdavao nove zapovijedi sukladno razvijanju stanja na
boji{tu.505 O tijeku operacije predsjednik Republike je redovno izvje{tavan od strane
na~elnika Glavnog stoèra HV-a.506 Kada je zastoj na pravcu napada 2. gardijske brigade
po~eo dovoditi u pitanje op}e stanje na Banovini reagirao je predsjednik Republike.
Pomo}nik na~elnika Glavnog stoèra za borbeni sektor HV-a general Petar Stipeti} povu~en
je s IZM-a Glavnog stoèra HV-a \akovo i postavljen za zapovjednika sektora boji{ta na
kojem su djelovala Zborna podru~ja Zagreb i Bjelovar. Dotada{nji zapovjednici i dalje su
ostali na du`nostima “s tim da se u svemu, sa svim postrojbama zbornih podru~ja, podre|uju
zapovjedniku sektora”.507
O provedbi i tijeku operacije na~elnik Glavnog stoèra HV-a je 10. kolovoza u sumarnom
izvje{}u upoznao predsjednika Republike. U izvje{}u je dan i osvrt na neke probleme u
vo|enju i zapovijedanju.508 U operaciji su zamije}eni veliki problemi u organizaciji i
osiguranju sustava i sredstava veze. Nedostatna popunjenost postrojbi sredstvima veze,
posebice u mobiliziranim brigadama i pukovnijama, bitno je uslo`njavala i naru{avala
mogu}nost organizacije veze, {to se neposredno odraàvalo na mogu}nost pravovremenog
uvida u stanje na boji{tu i dovodilo do usporenog odlu~ivanja i zapovijedanja.
Na srpskoj strani sustav zapovijedanja pogor{an je podjelom na dvije grupacije, jednu od
Li~kog i Sjevernodalmatinskog korpusa kojom je zapovijedao G[ SVK, a drugu od ostalih
snaga pod zapovijedanjem generala Mile Novakovi}a.509 Strategija realne prijetnje pokazala se
503
MORH, GSHV: IZM GSHV Ogulin, Kl. 813-01/95-02/14, Ur. br. 512-06-10-95-06 od 5. 8. 1995.,
Izvanredno izvje{}e.
504
HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
505
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-404 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH,
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-408, 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS
HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl.
80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 8001/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/9502/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995., Zapovijed.
506
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-373 od 4. 8. 1995. Izvje{}e; MORH,
GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS
HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl.
80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-427 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/9502/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur.
br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Dodatno izvje{}e u 19.45 sati 8. 8. 1995.
507
MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995.,
Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995.,
Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-389 od 5. 8. 1995.,
Zapovijed. General Stipeti} napominje da se to ne odnosi na dotada{njeg zapovjednika ZP Zagreb. HMDCDR:
Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.
508
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-456 od 10. 8. 1995., Sumarno
izvje{}e.
509
132
kao potpun proma{aj. Na stranu da SVK i nije imala snage za njezinu provedbu. Isti je slu~aj
bio i s uzdanicom SVK – Korpusom specijalnih jedinica. Ovaj sastav pokazao se najlo{ijim
od svih korpusa SVK koji su sudjelovali u Oluji.
U po~etnom dijelu operacije glavna zada}a HV-a bila je razaranje srpskog sustava veza i
zapovijedanja, odbacivanje topni~ko-raketnih sustava od gradova i industrijskih postrojenja,
kako bi se sprije~ilo njihovo razaranje. Zatim je slijedilo ovladavanje prilazima Kninu,
prijevojima na Velebitu i Ljubovu te prodor s 1. gardijskom brigadom iz Like prema {irem
podru~ju Biha}a, kao i s 2. gardijskom brigadom kroz Banovinu. Prvi dan operacije mo`da i
nije bio posebno djelotvoran u smislu pomaka na terenu, no istovremeni pritisak du` cijele
crte boji{ta utjecao je na djelovanje Vrhovnog savjeta obrane RSK i dono{enje odluke o
“skra}ivanju” fronta. U jednom od rijetkih dostupnih dokumenata SVK iz toga dana
konstatira se da je u 5 sati po~eo napad HV-a na RSK “dejstvom artiljerije po gradovima:
Knin, Drni{, Udbina, Benkovac, Karin, Obrovac, Gra~ac, Korenica, aerodrom Udbina,
Vojni}, Vrginmost i Petrinja. Š...š Oko 6,00 ~asova usta{e su krenule u pje{adijski napad iz
pravca Sunje prema Kostajnici uvo|enjem tenkova, ali su jedinice 39. K. uspje{no odbile taj
napad. Napad pje{adijom otpo~eli su iz pravca Brlog – Drenov Klanac – s. Glavace, ali je i
taj napad uspje{no odbijen”.510
Stanje se do kraja dana nije zna~ajnije promijenilo, HV je zabiljeìo nekoliko takti~kih
uspjeha, od kojih je najve}i bio nasilan prijelaz rijeke Save na Banovini. Tada se pokazalo da
je najslabija to~ka RSK (ujedno i SVK) njezin predsjednik i vrhovni zapovjednik M. Marti}.
On je doslovno preko no}i 4./5. kolovoza slomio SVK nakon {to je donio odluku o
skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. Na stranu da je SVK ve} bila na~eta u operacijskom
ciklusu HV-a na Dinari i da nije bila sposobna za duì otpor. Problem je bio u tome {to nije
o~ekivan radikalan napad HV-a. O~ekivan je poku{aj presijecanja Krajine i spajanja HV-a sa
snagama 5. korpusa ABiH. Odjeljenje za obavje{tajne poslove Glavnog {taba SVK dva dana
prije po~etka Oluje predvidjelo je da }e HV poku{ati napad na pravcu Sunja – Kostajnica –
Dvor na Uni – dolina rijeke Une, kao i da iz pravca Ogulina preko Slunja izbije prema
Cazinskoj krajini. Dràno je da je cilj HV-a presijecanje Krajine kod Slunja i deblokada 5.
korpusa ABiH te stvaranje novog stanja “koje bi ponudili me|unarodnoj zajednici kao
fakti~ko sa odlukom da ga prihvati kao takvog”.511
Nakon odluke o “skra}ivanju” fronta po~eo je raspad SVK, koji se iz Dalmacije, preko
Like, pro{irio na Kordun i Banovinu. Na kraju drugog dana operacije Obavje{tajna uprava
Glavnog stoèra HV-a je s pravom ocijenila da su svi planirani ciljevi na podru~ju Dalmacije
i Like realizirani: Sjevernodalmatinski i Li~ki korpus bili su razbijeni, osloba|anjem Knina
“obezglavljena je “dràvna” i “vojna” struktura, {to je znatno utjecalo na pad morala civilnog
pu~anstva i vojnih postrojbi”, probijen je koridor prema zapadnoj Bosni i deblokiran 5.
korpus ABiH. Kona~an zaklju~ak bio je da je sustav zapovijedanja razbijen i da SVK vi{e ne
postoji kao organizirani protivnik. Priznato je da u prva dva dana operacije ni jedna brigada
510
Komanda 11. pe{adijske brigade, SP br. 23972-95 od 4. 8. 1995., Informacija jedinicama.
VSA MORH: Glavni {tab SVK, Odelenje za ob. poslove, Str. pov. br. 2/3071-4 od 2. 8. 1995., Obave{tajna
informacija. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je Oluja po~ela u 5 sati ujutro i postigla trenutan u~inak u cijeloj
Krajini, te da je jedan od klju~nih poteza HV-a bio program koordiniranih zra~nih napada i diverzantskih akcija
snaga na zemlji na zapovjedne i kontrolne objekte SVK diljem RSK. Isti~e se da je postigao zadivljuju} uspjeh, jer
je omeo sposobnost Glavnog stoèra SVK za organiziranje sveobuhvatne obrane RSK, kao i operativnu
komunikaciju sve do razine brigada. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995,
370.
511
133
SVK na Banovini i Kordunu nije razbijena, iako je na nekoliko mjesta probijena crta
obrane.512
Od tada je stanje na rati{tu ovisilo potpuno o djelovanju HV-a. Na pojedinim pravcima u
drugoj etapi operacije do{lo je do zastoja u napadu. Zastoj u ZP Split, o kojem je ve} bilo
govora, omogu}io je izvla~enje srpskih snaga iz sjeverne Dalmacije i Like, no na taj na~in
izbjegnute su `rtve me|u civilima, jer bi do{lo do natiskivanja HV-a s njima na prometnici
Knin – Gra~ac – Srb. Drugi zna~ajan zastoj bio je na Banovini gdje 2. gardijska brigada HVa nije iskori{tena za prodor od Petrinje do Dvora na Uni. Ovo je dovelo do toga da su borbe
za Dvor na Uni pale na le|a slabije pripremljenim pri~uvnim postrojbama. Na taj je na~in
izvu~ena glavnina Banijskog i dio Korduna{kog korpusa SVK.
Spajanjem HV-a i ABiH u Lici, 6. kolovoza, Oluja je ispunila jedan od svojih strate{kih
ciljeva – deblokada Biha}a i 5. korpusa ABiH. Budu}i da je pobunjeni~ka vlast ve} bila
sru{ena osloba|anjem Knina, ostala je zada}a osloba|anja cjelokupnog okupiranog podru~ja
RH, {to su zaposjedanjem dràvne granice neka zborna podru~ja provela ve} 7. kolovoza, a
nekima je za to trebalo jo{ nekoliko dana. No, to je ve} bila takti~ka razina doga|anja koja
nije utjecala na strategijsku zada}u.513
Brojni problemi koji su pratili provedbu Oluje potisnuti su u stranu njezinim uspjehom.
Uspje{ne operacije u praksi se analiziraju na druga~iji na~in od neuspje{nih, iako tako ne bi
trebalo biti. Najve}i problem bilo je nestegovno pona{anje dijela sudionika koje je naru{avalo
bojnu spremnost postrojbi i bacalo sjenu na op}i uspjeh operacije, koji se ne moè negirati.
Upada u o~i da je to bilo najvi{e izraèno kod pri~uvnih postrojbi. Tako se u izvje{}ima
spominje da je u nekim postrojbama stega bila osrednja, da ju je teè bilo provoditi prema
sudionicima rata iz 1991. koji su sebi uzimali ve}a prava od onih koji su tek tada
mobilizirani,514 da su neki bili pod utjecajem alkohola i da ih je te{ko bilo obuzdati da ne
uporabljuju prona|eno oru`je i streljivo u velikim koli~inama.515 Zabiljeèno je i “selektivno
paljenje i devastacija pojedinih objekata” i nakon prestanka borbenih djelovanja, uz dvojben
zaklju~ak da to radi “lokalno stanovni{tvo izbjeglo u {ume”, koje “namjerno pali gospodarske
objekte u cilju diskreditiranja HV-a”, ili “pripadnici HV-a koji su izbjegli pred ~etni~kim
terorom 1991. godine i to iz razloga osvete”.516 Zabiljeèna je i “najezda kasnih osloboditelja”,
uz napomenu da je “sprje~avanje plja~ki i paleì dobrim dijelom i uspjelo”, barem na dijelu
oslobo|enoga podru~ja.517
Najteì oblici nestegovnog pona{anja bili su incidenti, koji se uza svo isticanje odredbi
“@enevskih konvencija” uo~i napada o~ito nisu mogli izbje}i, ponajvi{e radi osvete zbog
512
SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8.
1995., Obavje{tajna informacija.
513
U ra{~lambi CIA-e navodi se da je hrvatski ministar obrane Gojko [u{ak kao vrijeme zavr{etka operacije
proglasio 18 sati 7. kolovoza, me|utim da je ostalo jo{ mjestimi~nih dèpova otpora, koje je HV trebao o~istiti.
Tako se navodi da su ZP Gospi} i ZP Split, te specijalci MUP-a RH i 1. HGZ krenuli 8. kolovoza na posljednji
dèp otpora SVK na pravcu Donji Lapac – Srb, te da je akcija uspje{no zavr{ila do 20 sati. Balkan Battlegrounds:
A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 374.
514
MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-10/10, Ur. br. 1106-140. dp-1/95/137/1 od 12. 8. 1995., Izvje{}e.
515
MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba.
516
MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-96 od 8. 8. 1995.,
Izvje{}e.
517
SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995.,
Izvje{}e.
134
pona{anja pobunjenih Srba i srpskih paravojnih postrojbi u Hrvatskoj od po~etka 1990., ali
i zbog koristoljublja. Tako su, naàlost, pojedini pripadnici hrvatskih snaga ili civili po~inili
zlo~in ubojstva nad dijelom preostalih Srba, te zapalili i uni{tili dio imovine izbjeglih Srba.518
Dakle, ni hrvatske snage nisu bile imune na probleme koji su prakti~no dio ratne
svakodnevice u svim vojnim napadnim operacijama, posebice prilikom izvo|enja “zavr{nih”
operacija. Takvi zlo~ini za svaku su osudu, samo {to u dosada{njoj ratnoj povijesti nije bilo
prilike da se ozbiljni incidenti i zlo~ini koje su po~inili pobjednici procesuiraju. Na podru~ju
Banovine dio ovih zlo~ina po~inili su pojedini pripadnici Armije BiH.519 Potvrdu
nestegovnog pona{anja pripadnika ABiH dao je 8. kolovoza i UNCRO.520 Jednako tako, dio
Srba tijekom Oluje ubili su njihovi sunarodnjaci prilikom povla~enja iz RH, a dio ku}a
izbjeglih Srba zapaljen je prije dolaska hrvatskih snaga na to podru~je.521
Tijekom operacije Vojna policija je u suradnji s civilnom policijom uspostavila 80
kontrolno-nadzornih punktova na pravcu napada postrojbi Hrvatske vojske, a prate}i
napredovanje HV-a postavljala je nove punktove na oslobo|enom podru~ju. Tako je zapisano
da su snage Vojne policije “organizacijom patrolno-pozorni~ke slu`be preuzimale nadzor na
novo oslobo|enim naseljenim mjestima i gradovima, usmjeravale vojno-cestovni promet,
sprje~avale paljenje, neorganizirano odvoènje i uzimanje ratnog plijena i osiguravale vitalne
objekte na oslobo|enom podru~ju. Po ulasku Temeljne policije MUP-a RH, osiguranje
objekata prepu{teno je istima, a provedba patrolno-pozorni~ke slu`be nastavljena je u
suradnji s djelatnicima MUP-a RH. Odmah po osloba|anju ve}ih naseljenih mjesta
uspostavljeni su kontrolno-nadzorni punktovi i isti su bili u funkciji tijekom 3-4 dana, radi
sprje~avanja ulaska civila i neorganiziranog izvoènja ratnog plijena. î{}enje – pretres naselja,
ve}ih gradova i podru~ja du` glavnih komunikacija na novooslobo|enom podru~ju vr{eno je
odmah po prolasku postrojbi HV-a od strane pripadnika AT postrojbi VP i dijelova Op}e
vojne policije, ~ime su stvoreni uvjeti za boravak u oslobo|enim mjestima, gradovima i
sigurnost u prometu na oslobo|enom podru~ju”.522
Do 10. rujna 1995. Vojna policija je prepratila i kriminalisti~ki obradila 1576 osoba.
“Kriminalisti~kom obradom, u suradnji sa SIS-om i MUP-om RH, uz krivi~nu prijavu i
zasebno izvje{}e, tijelima pravosu|a prepra}eno je ukupno 659 osoba, koje se osnovano
sumnji~e za po~injena krivi~na djela na {tetu Republike Hrvatske”.523 Na podru~ju vra}enom
518
N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 559; Usp. Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio:
biv{i sektor Jug, Hrvatski helsin{ki odbor za ljudska prava, Zagreb, 1999.
519
VSA MORH: Uprava SIS, Odjel Karlovac-Odsjek Sisak, Ur. br. 512M5-01/05-06-99-239, Slu`bena bilje{ka
(nedatirano).
520
MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. SP 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-73 od 8. 8.
1995. (UNCRO, Stoèr Zagreb, br. 1000-2(MA) od 8. 8. 1995. u 14.47, Aktivnosti u Ostoji}ima).
521
O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske u srpskom tisku nakon “Oluje”: Na{a Borba, 12.-13. 8.
1995., 193-194; Vreme, 14. 8. 1995., 4; Oluja pobjede – fotomonografija, HMDCDR, Zagreb, kolovoz 2007.,
178. Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih ne
bi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”,
policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta”. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb
2001., 25 (bilj. 23), 34. Usp. @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka
Konstantinovi}-Vili}, Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka i
sociolo{ka istraìvanja Beograd, Beograd, 1996., 127-128.
522
MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995.,
Ra{~lamba.
523
Isto.
135
pod ustavni poredak Vojna policija je zbog nestegovnog pona{anja privela 558 pripadnika
HV-a, od ~ega su 262 zadràna. Podnijela je 445 stegovnih prijava, pretresla 1059 pripadnika
HV-a i od 669 oduzela otu|enu imovinu s oslobo|enih podru~ja. U suradnji s
Kriminalisti~kom policijom MUP-a RH izvr{ila je kriminalisti~ku obradu za 321 krivi~no
djelo, od ~ega: 13 ubojstava, 18 slu~ajeva stradanja pripadnika HV-a nesretnim slu~ajem, 191
paljevinu, 13 miniranja i 86 ostalih krivi~nih djela (uglavnom otu|ivanje imovine). “Od
poznatih po~initelja navedenih kaznenih djela 79 su pripadnici HV-a, a u 274 slu~aja civilne
osobe”.524
Operacija Oluja u mnogo~emu je bila klasi~na operacija kopnene vojske uz sudjelovanje
ratnog zrakoplovstva. U odnosu na prvobitnu zamisao znatno je odstupila u tehni~koj
izvedbi. U rodovskom pogledu bila je to operacija pje{a~kih postrojbi, podrànih sna`nim
topni{tvom. Nakon proboja protivni~kih crta poja~ana je uporaba oklopno-mehaniziranih
sastava s kojima je vr{eno gonjenje i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Iako se moè re}i da
su sve brigade koje su sudjelovale u operaciji pripomogle njezinom uspjehu, najve}i teret
operacije podnijele su profesionalne postrojbe HV-a i specijalne snage MUP-a RH. Izvr{ile su
zada}u proboja na najzahtjevnijim pravcima, a potom su osloncem na oklopno-mehanizirane
snage brzo iskoristile po~etni uspjeh. I ova operacija je pokazala da je napadno djelovanje, kao
zahtjevniji oblik borbe, za pri~uvne postrojbe, brigade i domobranske pukovnije, dakako uz
neke izuzetke, uglavnom prezahtjevna zada}a.525
U operaciji Oluja u napadnim djelovanjima sudjelovala su sva zborna podru~ja, osim ZP
Osijek i Ju`nog boji{ta, koji su provodili obrambeni dio operacije. U napadnom dijelu
operacije sudjelovalo je: pet gardijskih brigada HV-a, 1. hrvatski gardijski zdrug, jedna
gardijska bojna, 23 domobranske pukovnije, 18 brigada HV-a (16 pri~uvnih i 2 ro~ne), tri
brigade PZO-a, ~etiri sredi{njice za ED, dijelovi topni~ko-raketne brigade, dijelovi
protuoklopne topni~ko-raketne brigade, dijelovi inènjerijske brigade, pukovnija veze, cijeli
HRZ i PZO, dijelovi HRM-a (za prijevoz postrojbi) i 2500 pripadnika specijalnih postrojbi
MUP-a RH.526 Ukupno je sudjelovalo 127 tisu}a ljudi. Dio angaìranih snaga imao je iza
sebe vi{emjese~no bojevo djelovanje na planini Dinari, Livanjskom i Glamo~kom polju, te u
zapadnoj Slavoniji.
Na srpskoj strani bilo je oko 40 tisu}a ljudi organiziranih u pet korpusa u kojima je bilo:
11 pje{a~kih brigada, ~etiri motorizirane brigade, tri lake brigade, oklopna brigada, specijalna
brigada, samostalni pje{a~ki bataljun, dva odreda, grani~ni odred, izvidni~ko-diverzantski
odred, mje{oviti artiljerijski puk, mje{oviti protuoklopni artiljerijski puk, laki artiljerijskoraketni puk PZO-a, dva mje{ovita artiljerijska divizijuna, dva mje{ovita protuoklopna
artiljerijska divizijuna, inènjerijski bataljun, pet pozadinskih baza i ratno zrakoplovstvo s
protuzra~nom obranom.
524
Isto.
U ra{~lambi CIA-e, u zaklju~ku o provedbi Oluje, navodi se da bez pri~uva stati~ne pje{a~ke brigade SVK nisu
bile u stanju odgovoriti na brze operacije HV-a, a da pogotovo nisu bile u stanju zaustaviti gardijske brigade. No,
napominje se da je napade domobranskih pukovnija i pri~uvnih brigada HV-a SVK gotovo rutinski odbijala, jer
su njihovi pripadnici “bili mnogo manje istrenirani, odnosno uvje`bani, jer im je nedostajala disciplina i jer su bili
osjetno manje motivirani od jedinica Garde”, te da bi “SVK vjerojatno zaustavila ofenzivu HV-a da je potonja
napala samo s tim postrojbama”. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 375.
526
Prema tvrdnji generala u mirovini mr. sc. @eljka Sa~i}a u Oluji je sudjelovalo 3100 pripadnika Specijalne
policije. HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.
525
136
Operacijom Oluja oslobo|eno je 10.400 ~etvornih kilometara ili 18,4% ukupne povr{ine
Republike Hrvatske. Ukupni gubici su iznosili 0,12%, odnosno 196 poginulih, 1100
ranjenih (teè 572 i lak{e 528), 3 zarobljena, 15 nestalih. Ukupno 1314 osoba. Do 21.
kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK.
Ratni plijen bio je: 54 oklopna bojna vozila, 497 vojnih motornih vozila, 6 juri{nih
zrakoplova, 22 inènjerijska stroja, 4112 komada pje{a~kog oru`ja, 159 ru~nih baca~a, 120
raznih minobaca~a; 98 topni~kih oru|a kalibra od 76 do 152 mm, 6 vi{ecjevnih lansera
raketa 128 mm, 59 protuzrakoplovnih topova i drugog oru`ja.527
Ratni plijen
527
MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. Dr.
Ivica Kostovi} je 29. kolovoza 1995. izjavio da je u Oluji poginulo 211 hrvatskih vojnika i policajaca. Vojna
operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb 2001., 17 (bilj. 14).
137
“ETNI^KO Î[]ENJE” ILI SAMOVOLJNI ODLAZAK
ajintrigantniji dio operacije Oluja koji i danas izaziva najvi{e prijepora jest pitanje
jesu li pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever
i Jug) napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska operacijom Oluja
provela etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Hrvatsku krivnju neki dokazuju na temelju
“Brijunskog transkripta”, koji se razli~ito tuma~i. Neka tuma~enja toliko su radikalna, da
zapravo pokazuju potpuno nerazumijevanje problematike, pa tako pojedinci forsiraju “teoriju
zavjere”, a rat doìvljavaju kao dogovor izme|u lidera Hrvatske i Srbije.528 No, rije~ je o
problemu koji se ne moè svesti na 1995. godinu, ve} ga treba gledati u kontekstu povijesnog
procesa od po~etka pobune Srba u Hrvatskoj, pa do kraja rata. Ve} su prvi istupi predstavnika
pobunjenih Srba bili jasan izraz stajali{ta o nepristajanju na po{tivanje legalno izabrane vlasti
u Hrvatskoj, koje je ubrzo preraslo u stajali{te o nemogu}nosti suìvota s Hrvatima. Pet
godina nakon izbijanja pobune, u samoj RSK je u javnim nastupima znanih i neznanih
Kraji{nika dominirala tvrdnja da se s Hrvatima ne moè ìvjeti.529 S obzirom na njihov
masovan odziv na plebiscitu “o autonomiji Krajine” i njihovo masovno sudjelovanje u
oruànoj pobuni, masovan odlazak stanovnika srpske nacionalnosti iz Hrvatske je logi~an.
Najave masovnoga odlaska Srba iz Hrvatske zabiljeène su u ranoj i u zavr{noj fazi rata.
Primjerice, u sklopu napadne operacije glavnine Oruànih snaga SFRJ protiv Hrvatske, na
Kordun je krajem rujna 1991. dovedena 169. motorizirana brigada JNA iz Loznice. Brigada
se ubrzo raspala pa je donesena odluka da se ona povu~e u Srbiju, na {to je reagiralo vodstvo
pobunjenih Srba na tom podru~ju: Vijest da sa karlova~kih poloàja povla~ite 169. mtbr,
pronijela se munjevito kroz cijeli Kordun. Narod je po~eo spontanu evakuaciju, a me|u borcima
ima straha, pomutnje i beànja s poloàja. Ako dozvolite da 169. mtbr ode sa poloàja pre nego
{to je zameni druga jedinica JNA nastupi}e katastrofalne posledice za koje }ete biti vi direktno
odgovorni. Zato vas jo{ jednom molimo, da prije nego {to povu~ete 169. mtbr dovedete drugu
jedinicu, koja }e zajedno sa na{im snagama TO {tititi ovaj narod.530 Za takvo stajali{te nije bilo
nikakvog opravdanja, jer su hrvatske snage bile u defenzivi, a JNA u jednoj od boljih faza rata
protiv Hrvatske.
Jednako tako, u referatu o bojnoj spremnosti Komande Kninskog korpusa iz sije~nja 1992.
kaè se da je narod Krajine apsolutno protiv odlaska JNA: Srpski narod bi krenuo zajedno sa
jedinicama korpusa jer nema poverenja u mirovne snage OUN bez JNA na teritoriji Krajine.531
N
528
Primjerice, lako}a s kojom je novinarka A. Dragojevi} poistovjetila brijunski sastanak s nacisti~kim planom
istrjebljenja @idova u Drugom svjetskom ratu govori o potpunom nerazumijevanju problematike i pojmova.
Andrea DRAGOJEVI], “Brijunski protokol”, Zarez, Zagreb, 21. 10. 2004., 9.
529
Vi{e o tom kod Nikica BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, âsopis za
suvremenu povijest, 36/2, 2004., 441-446.
530
VSA MORH: Op[TO Vojni} od 11. 10. 1991., Molba.
138
Sli~an primjer zabiljeèn je i u osvrtu na reakcije stanovni{tva i politi~kih stranaka RSK,
nakon operacije Bljesak, u kojem je Odjel sigurnosti Glavnog {taba vojske krajinskih Srba
izvijestio zapovjednika SVK da kod stanovni{tva vlada mi{ljenje da je Z. Slavonija prodata od
Srbije i S. Milo{evi}a, te da je posledica novonastale situacije i intenziviranje procesa iseljavanja
stanovni{tva ovog dela Krajine i to uglavnom u SRJ, odnosno Srbiju.532 Potom je u pismu
predsjedniku Republike Srbije S. Milo{evi}u, predsjednik krajinskih Srba M. Marti} napisao:
Gospodine Predsjedni~e, tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na
zapadnu Slavoniju ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne
samo da je izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu uàsa
nespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano, i to
od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj predaji; ljudi sa nevjericom konstatuju
da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima narod se pakuje
i sprema za iseljavanje.533
Od Milo{evi}a je tada traèno privremeno slanje oko dvije tisu}e pripadnika Vojske
Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu da bi svojom nazo~no{}u povratili
psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, i pobunjenim hrvatskim Srbima u RSK omogu}ili vrijeme
za saniranje i stabilizaciju stanja.534 Zbog operacije Bljesak, Republi~ki {tab Civilne za{tite
RSK naredio je aktiviranje – mobilizaciju svih regionalnih i op}inskih {tabova civilne za{tite
sa zadacima: uspostave stalnog deùrstva; “preduzimanje organizovanih i pripremnih mjera i
radnji za provo|enje svih mjera za{tita i spasavanja s teì{tem na sklanjanju, evakuaciji i
zbrinjavanju stanovni{tva”; utvr|ivanje stanja i mogu}nosti poduze}a i organizacija od
interesa za za{titu i spasavanje.535
Prvog dana Oluje Vrhovni savjet obrane RSK donio je odluku koja je dovela do iseljenja
ve}ine srpskog stanovni{tva s okupiranoga podru~ja Hrvatske. S odlukom Vrhovnog savjeta
obrane javnost je upoznata 4. kolovoza u 20 sati. U Odluci je re~eno da se zbog preventivnih
i bezbjednosnih razloga organizuje evakuacija civilnog stanovni{tva Sjeverne Dalmacije i ju`nog
dijela Like. Š...š Na ovaj potez Vrhovni savjet odbrane se odlu~io kako bi se za{titilo civilno
stanovni{tvo od eventualnih daljnjih napada hrvatske artiljerije i kako bi srpski borci, koji drè
linije odbrane, bili rastere}eni brige za svoje porodice.536 Sat kasnije Vod za elektronsko
djelovanje 1. gardijske brigade HV-a imao je informaciju da je po zapovijedi Milana Marti}a
zapo~eta Š...š organizirana “evakuacija” èna, djece i staraca.537 [to je slijedilo vidi se iz
svjedo~enja izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, odnosno iz njezina
opisa patnje naroda koji su njegove vo|e povele u izbjegli{tvo: Tog dana, kada je Krajina pala,
4. avgusta, ja sam jo{ uvijek radila. Mi smo bili u kasarni, u skloni{tu. Samo ~ujemo poginuo taj,
531
HDA, RSK: Komanda 9. korpusa, Str. pov. br. 23-34 od 22. 1. 1992., Referat o borbenoj gotovosti korpusa
za 1991. godinu.
532
POA: Glavni {tab SVK, Odeljenje bezbednosti, Str. pov. br. 33-136 od 5. 5. 1995., Reakcije stanovni{tva i
politi~kih stranaka povodom gubitka Z. Slavonije.
533
POA: RSK, Predsjednik Republike od 6. 4. 1995., Molba. Iz konteksta dokumenta razvidan je pogre{an
nadnevak. Pismo s identi~nim sadràjem dostavljeno je i predsjedniku SRJ Zoranu Lili}u.
534
Isto.
535
POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Br. Str. pov. 01-44/95 od 1. 5. 1995., Nare|enje.
536
537
MORH, GSHV: 1. gbr, Vod za ED, Kl. 804-08/95-02/02, Ur. br. 1111-11-95-215, 4. 8. 1995., Dnevno
izvje{}e.
139
poginuo taj. To su bili samo mrtvi po kasarni. Kad se malo smirilo, ja sam po{la ku}i. Pitali smo
na{eg komandanta ho}emo li mi bjeàt, ho}emo li se povla~it’. On je rekao da ne}emo nikuda. Ja
sam do{la ku}i. Djecu sam stavila da spavaju. U podrumu smo imali tri deke. Tu je bilo jo{
kom{ija. U me|uvremenu je do{ao neki ~ovjek koji je javio da je pokret. Od straha, od panike, mi
se nismo sjetili da uzmemo ne{to od garderobe. Gledali smo da spremimo djecu, da ih sklonimo,
jer su rekli da se ujutro o~ekuje bombardovanje. Ja sam samo uzela one deke da mogu djecu
zamotati. Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. Moj brati} je izostao iza
nas. Prekinuli su kolonu i on je 9 kilometara, od Topuskog do Dvora na Uni, i{ao po lje{evima.
Tu su Muslimani prekinuli kolonu i sve poklali, poubijali. Moja djeca su se stra{no upla{ila. Š...š
Kad smo prilazili Topuskom ~ulo se granatiranje. Taman smo nailazili iz jedne okuke i u tom je
momentu granata pala. Dvije minute prije. I sad taj uàs. Ku}a gori, a ljudi su unutra. Š...š Iza
jednog zavoja je bila jedna lijepa ku}ica kraj ceste. U tu ku}u je pala granata. Mi smo vidjeli
onako dje~icu kako se igraju okolo i kako smi mi izi{li iza, tako je granata pala. Komadi lima su
bili na cesti. Jauk, zapomaganje. Š...š Formirane su kolone. Neki su preticali one koji su i{li sporije.
Ali niko nije pazio ni na koga. Da li je neko bolestan, da li umire. Recimo, jedna moja kom{inica
i ro|aka je putem umrla. Sin ju je neko vrijeme vozio onako mrtvu. Poslije vi{e nije mogao jer je
djecu po~ela hvatati panika. Onda ju je on samo onako prevalio iz kola u jarugu pored puta,
zatrpao granjem i oti{ao dalje. Zamislite kako taj ~ovjek danas ìvi. A nije imao mogu}nosti da
ne{to drugo uradi. Da je sahrani. Djeca su isto tako umirala. Vru}ina je bila stra{na.538
Kada je po~ela Oluja hrvatski mediji su objavili poruku koju je predsjednik Republike
Hrvatske dr. F. Tu|man ujutro 4. kolovoza uputio hrvatskim gra|anima srpske nacionalnosti.
Pripadnike srpske paravojske pozvao je da predaju oru`je, uz jamstvo da }e im biti udijeljena
amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu po~inili ratne zlo~ine u pobuni
pozvani su da ostanu kod svojih ku}a i bez straha do~ekaju hrvatsku vlast.539 Neki drè da ta
poruka nije bila iskrena540 i kao dokaz naj~e{}e navode brijunski transkript. No, taj transkript,
kao i drugi koji se selektivno objavljuju u javnosti mogu se osporiti s drugim transkriptima,
ali takvi, naravno, nisu pu{teni u javnost. Primjerice, u jednom od transkripata, nastalom u
studenome 1991., par dana pred pad i okupaciju Vukovara, u te{kom i mu~nom stanju rata
~iji se kraj nije nazirao, a u kojem su zbog nastale psihoze uvjeti itekako bili “pogodni” za
osvetu, protjerivanje i razna zlodjela nad Srbima u Hrvatskoj, Franjo Tu|man je na raspravi
o ekstremnim pona{anjima u Hrvatskoj rekao da }e se suprotstaviti mi{ljenima da “ne moè
niti jedan Srbin ostati u Hrvatskoj”.541 Za{to bi takvo mi{ljenje promijenio kad je bio
nadomak pobjede? Uostalom, i raspoloìvi izvori pokazuju da hrvatska strana nije planirala i
provela protjerivanje pobunjenih Srba.542
538
@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili}, Nata{a
Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka istraìvanja Beograd,,
Beograd, 1996., 127-128.
539
Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998., 504.
540
Usp. N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 442-443.
541
Zapisnik sa sastanka odrànog u Uredu predsjednika Republike Hrvatske u ~etvrtak, 14. studenoga 1991.
godine.
542
N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 461.
140
Kolona srpskih izbjeglica
141
142
Izvornik, strojopis, latinica
HDA-1741, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.
143
ZAKLJUÂK
ko politi~kog zale|a operacije Oluja dosta je spekulacija. Zlo~ina~ko pona{anje
vojske bosansko-hercegova~kih Srba u za{ti}enoj zoni Srebrenica, a potom i
zajedni~ki napad na Biha} s pobunjenim hrvatskim Srbima, utjecali su na poloàj
Hrvatske. Ona je postala ~imbenik koji je mogao pripomo}i razrje{enju bosanskohercegova~ke krize, {to je naravno imalo svoju cijenu – razumijevanje za interese Hrvatske na
podru~ju izvan nadzora legalne vlasti. O~ito je da je postojala pre{utna suglasnost utjecajnog
dijela me|unarodne zajednice da se izvede brza oslobodila~ka operacija. Ne treba zaboraviti
da operacija Oluja, uz oslobodila~ku, ima i ni{ta manje va`nu humanitarnu zna~ajku, a to je
deblokada {ireg podru~ja Biha}a.
SVK je bila u obrani i u tome je kompenzirala broj~anu nadmo} hrvatskih snaga. Po
naoruànju i vojnoj opremi bila je ravnopravan protivnik HV-a, ~ak je i bolje stajala s
oklopni{tvom. Njezina slabost leàla je u ~injenici da je bila vojna sila sustava koji nije imao
osnovu za samostalno postojanje. RSK je bila tvorevina koja je nastala uslijed nerealiziranih
svesrpskih planova o isto takvoj dràvi. Politi~ko-teritorijalna tvorevina iz koje je nastala SAO
Krajina bila je samo takti~ki korak koji je Srbima u Hrvatskoj u vrijeme raspada SFRJ trebao
dati legalitet i legitimitet, na temelju kojeg su trebali od me|unarodne zajednice dobiti
“zeleno svijetlo” za ostanak u krnjoj Jugoslaviji. No, projekt je propao, tj. JNA nije potukla
Hrvatsku vojsku, {to je bio jedini na~in da Hrvatska prihvati srpski diktat o granicama. SAO
Krajina stoga je postala RSK, u poku{aju stvaranja dràve, kada je ve} propao projekt
autonomije, koja se trebala priklju~iti srpsko-crnogorskom dijelu Jugoslavije. Nakon toga se
poku{alo preko UNPROFOR-a i UNCRO-a odràti nekakvu politi~ko-teritorijalnu
organizaciju, {to im je, bez obzira na podozrivost pobunjenih Srba prema me|unarodnim
snagama, nekoliko godina doista i uspijevalo. No, vrijeme je radilo protiv RSK, a njezin
poloàj i unutarnje politi~ko stanje pogor{avalo se, jer nije imala materijalnu osnovu, kao {to
nije imala ni personalni, napose intelektualni potencijal za stvaranje ne~eg organiziranijeg od
podru~ja s malo zakona, mnogo samovolje i, mo`da najpreciznije, vladavine ja~ih. Ilustrativna
je ocjena koju je sredinom srpnja 1995., neposredno pred Oluju, dao jedan pukovnik Vojske
Jugoslavije, angaìran u Zrakoplovstvu i protuzra~noj obrani SVK: Putuju}i prostorima RSK i
borave}i u gradovima, lako se uo~ava da se nije ni{ta radilo na razvojnom ure|enju. Eksploatisana
su postoje}a dobra i ~ekao se neki ishod od neke druge strane. Nigde nije postavljen neki cilj koji
bi bio normalan za svako iole organizovano dru{tvo. Stagniralo se u svim dru{tvenim bogatstvima.
Kultura naroda je dobila pogre{an pravac. Izgubljen je ose}aj za realnost u vremenu i prostoru u
kome se ìvi. Š...š Narod RSK je iznuren stanjem kojim se gu{ila svaka inicijativa. Postupno i
sistematski je prevladavao strah od usta{a-kolja~a. Zbog onog ’sve hrvatsko sru{iti’ ìvelo se u strahu
od usta{ke doktrine ’sve srpsko pobiti’. A kada se ne kanali{e nagon samoodrànja, jasno je kakve
su sve manifestacije mogu}e.543
O
543
144
Poznati stru~njaci JNA, a kasnije i Vojske Jugoslavije, Todorovi} i Vili} korijene poraza
RSK “prona{li” su u antikomunizmu SDS-a, koji je odbacio partizansku strategiju i
nametnuo stanovni{tvu “gubitni~ku ~etni~ku strategiju i taktiku popa \uji}a”.544 Tuma~enje
je vrijedno spomena samo kao primjer razmi{ljanja ~iji je rok trajanja istekao s nestankom
SFRJ.
Krajina je nestala jer je bila zabluda u koju su prestali vjerovati i oni koji su dali prilog
njezinom stvaranju. U zadnjim danima RSK pokazalo se da je njezina najslabija to~ka
politi~ki i vojni vrh. Vrhovni savjet obrane, na kojem je dominirao Marti}, uve~er 4. kolovoza
donio je odluku o skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. To je preko no}i 4./5. kolovoza
dovelo do sloma i izvla~enja ljudstva Sjevernodalmatinskog korpusa prema Bosanskoj krajini.
Istu sudbinu, poput domino efekta podijelili su i ostali korpusi SVK. Krajina je nestala
mnogo brè nego {to se o~ekivalo, s obzirom na snagu njezine vojske. Nakon pet godina
Hrvatska je u ustavno-pravni poredak i teritorijalni sustav vratila vi{e od 18% pobunjenog i
okupiranog podru~ja. Izvan nadzora je ostala isto~na Slavonija, Baranja i Srijem. Vrijeme je
brzo pokazalo da ta podru~ja, kao i srbijanska politika, nisu èljela reprizu Oluje na zapadnim
granicama SR Jugoslavije. Uz posredovanje me|unarodne zajednice predstavnici pobunjenih
Srba iz isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema pristali su na mirnu i postupnu
reintegraciju, te su 12. studenoga 1995. u Erdutu potpisali “Temeljni sporazum o mirnoj
reintegraciji toga podru~ja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske”.545
Autor fotografije: Davor Vi{nji}, 7. kolovoza 1995.
544
545
Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11.
145
LITERATURA
Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence
Agency, Office of Russian and European Analysis, Washington, DC 20505, May 2002.
BARI], Nikica, “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, âsopis za suvremenu
povijest, 36/2, 2004.
BARI], Nikica, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb,
2005.
BERNI], Domagoj, BE[LI], Hrvoje, KRPAN, Vladimir, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10.
obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” 1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji,
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Petrinja, Petrinja, 2005.
BILAND@I], Du{an, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.
BOBETKO, Janko, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996.
DOMAZET – LO[O, Davor, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili)
promjena strategijskog odnosa”, Hrvatski vojnik, Zagreb, 22/1997.
DOMAZET – LO[O, Davor, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002.
FELI], Bejdo, brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002.
GOTOVINA, Ante, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, Zborno podru~je Knin, Knin, 1996.
GRANI], Mate, Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005.
HOLBROOKE, Richard, Zavr{iti rat, [ahinpa{i}, Sarajevo, 1998.
Hronologija 1990-1995., Banja Luka, 2002.
Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istraìvanja, MORH, Zagreb, 1995.
IZETBEGOVI], Alija, Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001.
Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio: biv{i sektor Jug, Hrvatski helsin{ki odbor za ljudska prava,
Zagreb, 1999.
JOVI], Dejan, Jugoslavija: dràva koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003.
Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998.
MAMULA, Branko, Slu~aj Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000.
MARIJAN, Davor, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.
MU[INBEGOVI], Hasib, [ILJAK, Remzija, BE]IREVI], Kemo, Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999.
NOBILO, Mario, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni
zavod Globus, Zagreb 2000.
Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1-3, Zagreb, listopad – prosinac 1995.
Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH,
Politi~ka uprava, Zagreb, 1995.
OWEN, David, Balkanska odiseja, Hrvatska sveu~ili{na naklada : Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
1998.
RADELI], Zdenko, MARIJAN, Davor, BARI], Nikica, BING Albert i @IVI], Draèn, Stvaranje
hrvatske dràve i Domovinski rat, [kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.
146
RADINOVI], Radovan, “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993.
RADI[I], Dragan, Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski –
Centar za geostrate{ka istraìvanja Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, 2002.
SEKULI], Milisav, Knin je pao u Beogradu, NIDDA Verlag GmbH, Bad Vilbel, 2001.
Stenogrami o podjeli Bosne, Kultura&Rasvjeta – Civitas, Split – Sarajevo, 2005.
[ARINI], Hrvoje, Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus,
International, Zagreb, 1999.
TODOROVI], Bo{ko / VILI], Du{an Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990.
TU\MAN, Franjo, Hrvatska rije~ svijetu : razgovori sa stranim predstavnicima, Hrvatska sveu~ili{na
naklada, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1999.
TU\MAN, Franjo, Pet godina hrvatske pobjede, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb, 1996.
TU\MAN, Franjo, Stanje hrvatske dràve i nacije, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb,
1995.
TU\MAN, Miroslav, Istina o Bosni i Hercegovini : dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005.
Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995.
VRCELJ, Marko, Rat za Srpsku Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd,
2002.
@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili},
Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka
istraìvanja Beograd, Beograd, 1996.
@UNEC, Ozren, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995.,
Naklada Jesenski i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999.
FOTOGRAFIJE:
– HMDCDR,
– Sredi{nji vojni arhiv MORH-a,
– Vojni muzej MORH-a,
– Odjel Hrvatska vojna glasila MORH-a,
– “Ve~ernji list” – fotodokumentacija,
– fotoarhivi 1., 2., 4. i 9. gardijske brigade HV-a, 81. gardijske bojne, 1. HGZ,
– Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata
147
KRATICE
AP – autonomna pokrajina
b/d – bojna djelovanja
dp – domobranska pukovnija
ED – elektronsko djelovanje
gbr – gardijska brigada
gbrHV – gardijska brigada HV
GS HV – Glavni stoèr Hrvatske vojske
GS HVO – Glavni stoèr Hrvatskog vije}a
obrane
G[ SV i G[ SVK – Glavni {tab Srpske vojske
(Krajine)
HDA – Hrvatski dràvni arhiv
HMDCDR – Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HR HB – Hrvatska Republika Herceg – Bosna
HR-DAS – Hrvatski dràvni arhiv u Sisku
HRZ – Hrvatsko ratno zrakoplovstvo
HUPMEZ – Hrvatski ured pri Promatra~koj
misiji Europske zajednice
IKM – Istureno komandno mjesto
Iv – Izvidni~ki vod
IZM GSHV – Istureno zapovjedno mjesto
Glavnog stoèra Hrvatske vojske
IZpM – Istureno zapovjedno mjesto
K – korpus
KK – Kraji{ki korpus
KMORH – Kabinet ministra obrane Republike
Hrvatske
KSJ – Korpus specijalnih jedinica
lpbr – laka pje{a~ka brigada
MORH – Ministarstvo obrane Republike
Hrvatske
NATO – North Atlantic Treaty Organization
(Organizacija Sjevernoatlantskog pakta)
OG – operativna grupa
OG-2 – Druga operativna grupa
148
pbr – pje{a~ka brigada
PMEZ – Promatra~ka misija Europske zajednice
POA – Protuobavje{tajna agencija
PU – Politi~ka uprava
RP – ratni plan
RSK – Republika Srpska Krajina
SAO – Srpska autonomna oblast
SAOK – Srpska autonomna oblast Krajina
SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika
Jugoslavija
SIS – Sigurnosno-informativna slu`ba
SJP MUP – Specijalne jedinice Ministarstva
unutarnjih poslova
SVA MORH – Sredi{nji vojni arhiv
Ministarstva obrane Republike Hrvatske
SVK – Srpska vojska Krajine
TO – Teritorijalna obrana
TS-2 – Druga takti~ka skupina
UN – Ujedinjeni narodi
UNCRO – United Nations Confidence
Restoration Operation in Croatia (Operacija
UN-a za uspostavljanje povjerenja u
Hrvatskoj)
UNPA – United Nations Protected Area
(Za{ti}eno podru~je Ujedinjenih naroda)
UNPROFOR – United Nations Protection
Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)
USMSP – Ured za suradnju s Me|unarodnim
sudom pravde
v/o – vojni obveznici
VP– Vojna po{ta
VRH – Vlada Republike Hrvatske
VRS – Vojska Republike Srpske
VSA MORH – Vojnosigurnosna agencija
Ministarstva obrane Republike Hrvatske
ZHRZ – Zapovjedni{tvo Hrvatskog ratnog
zrakoplovstva
ZM – zapovjedno mjesto
z/o – zona odgovornosti
ZP – Zborno podru~je
ZZP – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
ZZPB – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
Bjelovar
ZZPG – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
Gospi}
ZZPK – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
Karlovac
ZZPO – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
Osijek
ZZPS – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split
ZZPZ – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja
Zagreb
149
@IVOTOPIS
Davor MARIJAN (1966.) {kolovao se u Livnu i Zagrebu u
kojem je 1994. zavr{io dvopredmetni studij povijesti i arheologije
na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistrirao
i 2006. doktorirao s temom “Jugoslavenska narodna armija i
raspad Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije 1987.1992. godine”. Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijest
na projektu “Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat
1991.-1995.-1998.”. Bavi se vojnom povije{}u Hrvatske i
Jugoslavije za razdoblje od 1941. do 1995. godine. Do sada je
objavio ~etiri knjige i dvadesetak znanstvenih i stru~nih ~lanaka.
Objavljene knjige:
Borbe za Kupres 1942., AGM, Zagreb, 1999.
Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.
Bitka za Vukovar, Hrvatski institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i
Baranje, Zagreb-Slavonski Brod, 2004.
Grani~ari: Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske,
Hrvatski institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski
Brod, 2006.
***
... Klju~na je stvar, Oluja se nije mogla izbje}i. Oluja se ne moè gledati izvan konteksta 1990.1991. Stvar je u tome da svrha SAO Krajine, nastale 1990., odnosno Republike Srpske Krajine,
samoprogla{ene krajem 1991., nije bila stvaranje samostalne dràve u Hrvatskoj. Pobunjeni Srbi
su i{li na pripajanje Srbiji, netko to zove Jugoslavija, netko Velika Srbija, u kona~nici to se svodi
na dràvu u kojoj ìve svi Srbi. I kad je taj projekt propao 1991., spa{ava se {to se moè i stvara
se RSK. Tri-~etiri godine traju stalni pregovori s vodstvom pobunjenih Srba, kojima je doista
nu|eno sve {to se ponuditi moè, a oni su sve odbili. I na kraju ostala je samo vojna opcija kojom
je to rije{eno. ...
... Me|utim, kad po~ne rat, rat je va`no dobiti. Ono {to je bitno u cijeloj ovoj stvari i {to
dokumenti doista uvjerljivo govore ... Hrvatska je na sve mogu}e na~ine nastojala izbje}i rat. U
arhivi predsjednika Tu|mana imate jako mnogo dokumenata iz kojih se doista vidi da je on
nastojao izbje}i rat. I u tom kontekstu, ~injenica je da je rat bio u granicama Hrvatske, Hrvatska
nije napadala, Hrvatska je napadnuta, i to treba imati na umu.
– Stvari se doslovno ubrzavaju s prvom Biha}kom krizom krajem 1994., i tada polako kre}e
taj hrvatski operacijski ciklus s Livanjskog polja: uzimanje Dinare. To traje dugo, i to je jo{ jedan
dio o kojem treba voditi ra~una u pri~i o slamanju RSK ... I u ovom ratu postoji pri~a o mitovima.
150
Svako ima svoje mitove, i postoji ~uveni mit o srpskoj nepobjedivosti. ... U tom kontekstu treba
voditi ra~una da su krajinski Srbi sedam mjeseci gledali kako im Hrvatska vojska uzima Dinaru.
Ja sam ro|en u blizini, i znam kakve su te{ke zime na tom podru~ju. I, prakti~no, njima se dogodi
da kompletni dinarski kompleks uz pomo} pri~uve, polako uzmu dvije postrojbe koje nisu
domicilno s tog podru~ja. Evo, 7. gardijska brigada je iz sjeverozapadne Hrvatske, gdje je sasvim
druga~iji tip klime i reljefa, te 4. gardijska brigada, koja ipak gravitira ju`nom djelu Hrvatske,
njezino sjedi{te je bilo u Splitu, ali zapravo to je brigada ju`ne Hrvatske, rekao bih – jedna
toplokrvna brigada koja do|e u jednu surovu zimu. Ti su se ljudi smrzavali gore, ali su izvr{ili
svoju zada}u. I to je djelovalo, sve je to djelovalo na moral. ... Tako, prakti~no kad se gleda da je
Zborno podru~je Split pro{lo Zimu ’94, koja je bila vrlo te{ka, potom je imalo dvije kratke
operacije Skok 1 i Skok 2, pa jedno stvarno veliko Ljeto ’95 – uzimanje Bosanskog Grahova i
Glamo~a, ~ini se da je Zbornom podru~ju Split Oluja bila lak{i dio zada}e.
... Dugoro~no }e se svakako utvrditi razina otklona od zamisli i od provedbe. To je pitanje za{to
su se dogodili zastoji. Primjerice, najpoznatiji zastoj bio je u napadu na Petrinju i oko toga se
vuku, recimo tako, nekakvi repovi, i to vi{e u profesionalnom vojnom dijelu, nego {to izlazi u
javnost, iako to u svemu i nije posebno va`no, jer operacija je bila uspje{na. Kad je operacija
uspje{na sve mane postaju drugorazredne. Najtu`niji dio te pri~e je {to je 2. gardijska brigada
izgubila nekoliko ~asnika, po kojima je ta brigada bila poznata. Na primjer, Predrag Matanovi}
– zapovjednik bojne, ~asnik koji je bio jedan od simbola Gromova. To su ~asnici za kojima àle
svi oni koji su ratovali s njima i koji su ih poznavali. Na kraju postavlja se pitanje, a to je pitanje
~iste taktike, za{to se nije i{lo na obuhvat, za{to se i{lo ravno. To su pitanja oko kojih }e trajati
rasprave. General Ivan Basarac koji je vodio Zborno podru~je Zagreb nedavno je umro, tako da s
te strane ne}emo znati neke stvari. On je imao svoje vi|enje, drugi su imali svoje. ...
– Novinari su se sad fokusirali na taj dio Gotovinina, navodnog, slavljenja dva dana u Kninu.
[to god da se dogodilo, ~injenica je da je Zborno podru~je Split ta dva dana prestalo s napadnim
aktivnostima. Prema tome, ~ini se da se zada}a na tom podru~ju mogla izvr{iti ranije. No, svatko
tko je pro{ao tim podru~jem, tko koliko-toliko zna geografske zna~ajke toga podru~ja, zna {to bi se
dogodilo da su dvije gardijske brigade krenule iznad Knina na Pa|ene i dalje prema Srbu. Htjeli
ili ne htjeli, tamo bi bilo mnogo `rtava. Kad se sve podvu~e, kad se sve trezveno i cjelovito razmotri,
onda nema tu ve}ih zamjerki. To {to bi mo`da bilo zarobljeno jo{ vi{e oru`ja, {to bi HV danas
imala 10-ak starih tenkova vi{e, nije to vrijedno ljudskih `rtava. A bilo bi daleko vi{e mrtvih, jer
je to jedno usko grlo, i da su u njega upale dvije gardijske brigade, tu bi sva{ta bilo.
– Najve}i problem Oluje je ono {to se dogodilo iza nje. To je ogroman prostor i svakako treba
napraviti jednu podrobniju analizu, a to }e biti mogu}e s dokumentima MUP-a, koji mi, moram
priznati, nisu bili dostupni. ... Govori se o nekakvoj brojci od 550 do 600 ljudi, ali gledajte, kad
se ~ovjek sjeti kako su se pona{ale druge vojske kada su uzimale prostor, {to su one radile. Tu ulaze
svakakvi ljudi, neki se ljudi vra}aju na sru{ene domove, neki èle osvetu. Me|utim, ono {to je
bitno, tu nema nikakve naznake da je to bio plan dràve. Za razliku od planskog, velikosrpskog
projekta koji je izazvao rat. To je bitno re}i. Na najvi{im razinama vlasti u Hrvatskoj ne moè se
re}i da je to bio plan dràve da spali, uni{ti i pobije, kao {to se stalno imputira, evo i u Haagu,
kao zlo~ina~ki pothvat. Nema nikakvih naznaka za takve tvrdnje .....
Iz intervjua Davora Marijana za Radio
Zagreb (2. program, 4. listopada 2007.),
povodom izlaska njegove knjige Oluja
151
PRILOZI
(pripremio Mate Rupi}, prof.)
SADR@AJ
PRILOG 1. – PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O
ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I UJEDINJENJU
SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I SRBIJOM
1. 1991., travanj 1., Titova Korenica – Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti
Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija Hrvatske Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
2. 1991., travanj 30., Knin – Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju
Centralne komisije za provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici
Srbiji i ostanku u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
3. 1991., svibanj 16., Knin – Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o
prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom
i drugima koji èle o~uvati Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169
4. 1991., lipanj 27., Knin – Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska
Krajina i Srpske autonomne oblasti Krajina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
5. 1992., svibanj 1., Knin – Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike
Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
6. 1992., rujan 22., Banja Luka – Protokol o suradnji Vlada Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
7. 1992., rujan, Knin – Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke . . 177
8. 1992., listopad 31., Prijedor – Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
9. 1993., travanj 24., Banja Luka – Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
10. 1993., srpanj 19., Knin – Zapisnik sjednice Vlada Republike Srpske i Republike
Srpske Krajine na kojoj je dogovoreno ujedinjenje u jednu dràvu te imenovana
Komisija za izradu ustava i drugih pravnih akata vezanih za ujedinjenje . . . . . . . . . . . . . . . . 182
11. 1993., kolovoz 10., Beograd – Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske
Krajine o izboru trenutnih ratnih ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . 187
12. 1994., velja~a 1., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o
koalicijskom sporazumu sa Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju –
ujedinjenju svih srpskih zemalja te osnivanju jedinstvene srpske dràve. . . . . . . . . . . . . . . . . 189
13. 1994., srpanj 5., Beograd – êstitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dràvne
bezbjednosti Republike Srbije ministru unutarnjih poslova Republike Srpske
Krajine povodom “dana bezbjednosti” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
14. 1994., kolovoz 4., Plitvi~ka Jezera – Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine
Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en prijedlog o ujedinjenju s
Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj srpskoj dràvi . . . . . . . . . . . . 191
155
15. 1994., kolovoz 4., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine
povodom zahtjeva da se na izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju
Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom . . . . . . . . . . . . . . 195
16. 1994., kolovoz 15., Knin – Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon
razgovora delegacije stranke s vodstvom Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196
17. 1994., kolovoz 18., Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
Skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dràvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
18. 1995., po~etak, ŠKninš – Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s
Oruànim snagama Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198
19. 1995., velja~a 8., Knin – Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na
Skup{tini Republike Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s
Republikom Hrvatskom te Plan Z-4 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
20. 1995., velja~a 10., ŠKninš – Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama
korpusa i zna~ajnijim ~asnicima izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o
borbenoj gotovosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210
21. 1995., oùjak 30., Knin – Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom
promjene mandata za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju
Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215
22. 1995., svibanj 6., ŠKninš – Pismo predsjednika RSK Milana Marti}a Slobodanu
Milo{evi}u, predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oruànih snaga
Republike Hrvatske u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216
23. 1995., svibanj 18., Borovo Selo – Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine
Milana Marti}a o dràvnoj krizi nakon {to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju
te planovima za ujedinjenje s Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju
svih srpskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217
24. 1995., svibanj 20., Borovo Selo – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o
pristupanju realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221
25. 1995., svibanj 29., Knin – Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je
dana suglasnost na odluku o dràvnom ujedinjenju s Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . 222
26. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju
prethodne suglasnosti na Odluku o dràvnom ujedinjenju s Republikom Srpskom . . . . . . . 226
27. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti
na Ustavni zakon o privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske . . . . . . 226
28. 1995., lipanj 2., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine
povodom imenovanja nove Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227
29. 1995., lipanj 29., Knin – Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine
o prednacrtu paketa zakona za pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske . . . . . . . . . . . . 228
30. 1995., srpanj 30., Knin – Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o progla{enju
ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229
PRILOG II. – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I HERCEGOVINE
I S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE NA UN ZA[TI]ENU ZONU BIHA]
]osi} Kre{imir, Kako smo promijenili tijek rata, Operacija “Zima – 94” (memoarski
zapisi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
156
1. 1994., listopad 27. – Glavni {tab Vojske Republike Srpske traì od Vrhovne komande
OS Republike Srpske Krajine pomo} na rati{tu u zapadnoj Bosni u drvarskoj krajini
te protiv 5. korpusa Armije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
2. 1994., listopad 30. – prosinac 23., Knin – Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske
vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243
3. 1994., studeni 7., Nebljusi – Zapovijest Komande Takti~ne grupe-1 podre|enim
postrojbama za napad na snage HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha} . . . . . . . 254
4. 1994., studeni 10., Knin – Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u
Zagrebu kojim odbija optu`be da napada i granatira za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . 259
5. 1994., studeni 13., Grahovo – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na
krupskom i kupre{kom boji{tu te napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260
6. 1994., studeni 18. – Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom
mjestu u Korenici G[ SVK o pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te angaìranju
snaga u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261
7. 1994., studeni 20. – Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu
Milovanovi}u o sadràju dopisa Me|unarodnog Crvenog krià o situaciji u Biha}u
nakon napada srpskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262
8. 1991., studeni 20., Petrova Gora – Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga
UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e zrakoplovne napade NATO pakta zbog
napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265
9. 1994., studeni 20. – Redovno borbeno izvje{}e 2. KK Glavnom {tabu VRS o borbama
na prilazima Biha}u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266
10. 1994., studeni 21., Knin – Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK brigadi
MUP-a o slanju dodatnog poja~anja od 100 ljudi, te da snage Republike Srpske
22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267
11. 1994., studeni 27. – O{trelj – Petrovac – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS
postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu zonu Biha} o borbama i odbijanju
5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju, te nedostatku materijalnih sredstava za
nastavak napada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268
12. 1994., studeni 28., Petrova Gora – Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica
G[ SVK o angaìranju ljudstva i materijalno-tehni~kih sredstava u napadu na
za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
13. 1994., prosinac 2. – Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o
napredovanju hrvatskih snaga na livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na
krupsko – biha}kom pravcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271
14. 1994., prosinac 5. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VSK o prodoru
hrvatskih snaga na kupre{kom rati{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272
15. 1994., prosinac 6. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim
akcijama na biha}ko – krupskom dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko –
grahovskom boji{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273
16. 1994., prosinac 15. – Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i
materijalno-tehni~kim sredstvima koja su angaìrali u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . 274
17. 1994., prosinac 16., ŠKninš – Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK
u operaciji “Pauk”, te plan nabavke istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . 276
157
18. 1994., prosinac 18. – Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na
boji{tu u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije . . . . . . . . . . . . 279
19. 1995., sije~anj 6. – Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim
postrojbama o trenutnoj situaciji na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji
na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
20. 1995., velja~a 17., O{trelj – Petrovac – Poziv na sastanak Komande “Pauk”
zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i SVK radi analize zastoja u napadu
na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282
21. 1995., oùjak 1., Petrinja – Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira
doga|aje na rati{tu u zapadnoj Bosni gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke,
te odgovori na pitanja o gubitku teritorija od 1992.-1994.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283
22. 1995., travanj 10. – Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u
i Mom~ilu Peri{i}u o aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju
morala u jedinicama, kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom
tromjese~ju 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285
23. 1995., svibanj 5., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS
o sastanku u Kninu na kojem je razmatrana situacija oko Biha}a te donesena odluka
da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e li~kog korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to
nema potrebnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290
24. 1995., svibanj 27., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS
o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom Operativne grupe “Pauk” na kojem su
razmatrane akcije protiv 5. korpusa Armije BiH te hrvatskih snaga na Dinari i
Livanjskom polju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292
25. 1995., lipanj 9., Knin – Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o
prodoru hrvatskih snaga prema planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu
zrakoplova iz Hrvatske koji opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH . . . . . 293
26. 1995., lipanj 11., Knin – Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S.
Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom
polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru . . . . . . . . . . 295
27. 1995., srpanj, Knin – Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske
vojske Krajine i Vojske Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca
5. korpusa A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299
28. 1995., srpanj 23., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva GS HVO Biha}
Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem
obrane Biha}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301
29. 1995., srpanj 23. – Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji
i pokretima hrvatskih snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj
zoni Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302
30. 1995., srpanj 24., Petrinja – Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama
podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji hrvatskih snaga kao pomo}i ugroènom
5. korpusu A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303
31. 1995., srpanj 25., Petrinja – Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK
podre|enim postrojbama o mogu}em desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a . . . . . . . 304
32. 1995., srpanj 25., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima
Hrvatske vojske na podru~ju Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . 305
158
33. 1995., srpanj 26., Biha} – Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH
u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s
Hrvatskom vojskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308
34. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru
hrvatskih snaga na Dinari, borbama oko Biha}a te stanju u zonama ostalih korpusa . . . . . . . 308
35. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi
bezbednosti General{taba VJ o provedbi tajne operacije “Ma~-1” – upotrebi biolo{kih
sredstava za trovanje prehrambenih proizvoda koja se ilegalno dostavljaju 5. korpusu
A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i njihovog izbacivanja iz stroja . . . . . . . . . . . . . . . 310
36. 1995., srpanj 26., Knin – Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o
napredovanju hrvatskih snaga koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred
padom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314
37. 1995., srpanj 26. – Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba
VRS o napredovanju hrvatskih snaga u borbama za Grahovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315
38. 1995., srpanj 28., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu BiH u Zagrebu
o prodoru ~etnika u predjelu Bugari, te èstokim napadima s Plje{ivice i Grme~a . . . . . . . . . 316
39. 1995., srpanj 29., Korenica – Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju
jedinice na prostor Resanova u Republiku Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele
Grahovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317
40. 1995., srpanj 30., Knin – Priop}enje Dràvne informativne agencije RSK “Iskra” o
posjetu Ratka Mladi}a, zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom
na Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317
41. 1995., srpanj 31., Vrhovine – Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbama
informaciju 15. korpusa SVK o situaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja
Grahova i Glamo~a, dovo|enja jedinica HV-a na poloàje za mogu}i napad te
progla{enja ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318
42. 1995., kolovoz 1. – Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade podre|enim postrojbama
da u slu~aju napada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoruàju ih i
zadrè kao taoce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320
43. 1995., kolovoz 3. – Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku
bezbjednosti G[ SVK o poja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju
slanje svjeìh snaga za grahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenog
stanovni{tva u Saveznu Republiku Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321
PRILOG III. – EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJA
HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”
1. 1993., sije~anj 27., Benkovac – Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SO
Benkovac o sudjelovanju tvrtke u planu evakuacije civilnog stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . 327
2. 1993., velja~a 18., Petrinja – Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama
pod~injenih postrojbi plan evakuacije [taba civilne za{tite za Petrinju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328
3. 1993., oùjak 4., Jasenovac – Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice
Jasenovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333
4. Š1993., oùjak 23.š – Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u
op}inama Vrginmost i Vojni} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334
159
5. Š1993., spranjš, ŠOku~aniš – Dopis Uprave Zapadna Slavonija MO RSK Komandi
18. korpusa SVK da sukladno planu evakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku
odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
6. 1993., kolovoz 5., Pakrac – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac
Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju
napadne akcije hrvatskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338
7. 1994., velja~a 1., Oku~ani – Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu
evakuacije stanovni{tva iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339
8. 1994., oùjak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na
postavljeno poslani~ko pitanje u svezi osiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za
evakuaciju stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342
9. 1995., velja~a 7., Krnjak – Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki
Cerovac, Tu{ilovi} i Brezova Glava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343
10. 1995., travanj, Knin – Procjena ugroènosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje
Republi~kog {taba civilne za{tite RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346
11. 1995., svibanj 11., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK
Upravi bezbjednosti General{taba VJ o poja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a,
gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te iseljavanju civila iz Benkovca . . . . . . . . . . . . 357
12. 1995., svibanj 30., Knin – Zapovijest Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera na
otklanjanje slabosti u vojsci i drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija . . . . . . . . . . . . . 359
13. 1995., lipanj 6., Knin – Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu
SVK o posjetu delegacije iz Obrovca, koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj
situaciji koja prijeti spontanim ili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . 361
14. 1995., srpanj 29., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim
{tabovima civilne za{tite za provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja . . . . . . . 362
15. 1995., srpanj 31., Knin – Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja
ratnog stanja pripreme brzu evakuaciju pismohrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363
16. 1995., srpanj 31., Drni{ – Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna
Dalmacija o poduzetim mjerama u svezi priprema za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365
17. 1995., srpanj 31., Knin – Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o
provo|enju mobilizacije i ratne popune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon
vijesti da su hrvatske snage probile crte obrane VSK na podru~ju Strmice . . . . . . . . . . . . . . . 366
18. 1995., kolovoz 2., Knin – Republi~ki {tab civilne za{tite RSK traì od regionalnih
{tabova izvje{}e o provo|enju plana civilne za{tite te evakuaciji i zbrinjavanju . . . . . . . . . . . . 367
19. 1995., kolovoz 2., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima
CZ da odmah zapovjede provo|enje planova za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368
20. 1995., kolovoz 3., Korenica – Uputstva Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica
op}inskim {tabovima civilne za{tite o pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih
dobara, te evakuaciju stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370
21. 1995., kolovoz 3., Knin – Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravi
bezbjednosti General{taba VJ o traènju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split
zbog napada na Drvar, {irenju glasina o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama
SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenju javnog mnijenja da SVK nije u stanju
obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane u okruènju i izgine . . . . . . . . . . . . . . 371
22. 1995., kolovoz 4., Knin – Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji
stanovni{tva iz op}ina Benkovac, Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu . . . . . 375
160
PRILOG IV. – PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNE
REINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U USTAVNO-PRAVNI
POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE, POÊTKOM 1995.
1. “Plan Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379
2. Iz intervjua s Leonidom Kerestedìjancem, prvim ruskim veleposlanikom u RH,
o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 400
3. Svjedo~enje Petera Galbraighta na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,
4. Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,
161
KRATICE
A – armija
ABHO – atomsko biolo{ko-hemijska odbrana
AP – automatska pu{ka
AP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna Bosna
ARJ – artiljerijsko raketna jedinica
AVNOJ – Antifa{isti~ko vije}e narodnog
oslobo|enja Jugoslavije
b/d – borbeno djelovanje
b/k – borbeni komplet
b/zad – borbeni zadatak
BG – borbena grupa
BiH – Bosna i Hercegovina
bobr – borbene brigade
BOV – borbeno vozilo
br. – brigada
BST – bestrzajni top
bVOJIN – bataljon za vazdu{no osmatranje,
javljanje i navo|enje
bvp – bataljon vojne policije
CIA – Central Intelligence Agency, Sredi{nja
obavje{tajna agencija
CIVPOL – civilna policija Unprofor-a
CV[ – centar vojnih {kola
CZ – Cazinska krajina
CZ – civilna za{tita
~ – ~eta
~ABHO – ~eta atomsko-biolo{ko-hemijske
odbrane
DeM – njema~ka marka
DIA – Defense Intelligence Agency, Vojna
obavje{tajna agencija
DTG – diverzantsko teroristi~ka grupa
EZ – Europska zajednica
F^ – formacijska ~eta
g/m – generalmajor
g/s – glavnim snagama
162
gbr – gardijska brigada
GrOd – gra|evinsko odjeljenje
G[ – glavni {tab
hab – haubica
Had- haubi~ki divizion
HDZ – Hrvatska demokratska zajednica
HIS – Hrvatska izvje{tajna slu`ba
HR-HMDCDR – Hrvatski memorijalnodokumentacijski centar Domovinskog rata
HV – Hrvatska vojska
HVO – Hrvatsko vije}e obrane
IA – izvi|a~ka avijacija
IC – infracrveni
ID – izvi|a~ko diverzantske (snage)
IDG – izvi|a~ko diverzantska grupa
IDOd – izvi|a~ko diverzantsko odjeljenje
IDV – izvi|a~ko diverzantski vod
IG – izvi|a~ka grupa
IKM – izmje{teno komandno mjesto
in`p – inènjerijski puk
ipod – izvi|a~ko patrolno odjeljenje
j/i – jugoistok
JNA – Jugoslavenska narodna armija
K (k) – korpus
k. – kota
KC G[ VJ – kadrovski centar General{taba
Vojske Jugoslavije
KC PsU VJ – Kadrovski centar Personalne
uprave Vojske Jugoslavije
KEBS – Konferencija o europskoj sigurnosti i
suradnji
KK (kk) – kraji{ki korpus
km – kilometar
KM – komandno mjesto
KO – kontraobavje{tajnog
KS – komanda stana
KSJ – korpus specijalnih jedinica
KSS – korpus specijalnih snaga
KT I KZ – kontrolna to~ka i kontrolna za{tita
k-ta – komandanta
KZS – kontrolno za{titna slu`ba
L/o – linija obrane
larv PVO – laki artiljerijski raketni puk
protivvazdu{ne obrane
LBA – laka borbena avijacija
lbr – laka brigada
lpbr – laka pje{a~ka brigada
m/v – motorna vozila
MA – muslimanska armija (Armija BiH)
mabr – motorizovana artiljerijska brigada
Map – mje{oviti artiljerijski puk
MB – minobaca~a
MIP – Ministarstvo vanjskih poslova
MKCK – Me|unarodni komitet Crvenog krià
MO – Ministarstvo obrane
Mpoad – me{oviti protuoklopni artiljerijski
divizion
mtbr – motorizovana brigada
MTS – Materijalno-tehni~ka sredstva
MUP – Ministarstvo unutarnjih poslova
MVPP – moralno vaspitanje i propagandni
poslovi
MZ – mjesna zajednica
NATO – North Atlantic Treaty Organization,
Organizacija Sjevernoatlantskog pakta
ND – novi dinari
NH – nuklearno hemijska
NHB b/s – nuklearno hemijska borbena sredstva
NO AP ZB – Narodna obrana Autonomne
pokrajine Zapadna Bosna
NSC – National Security Council, Sredi{nja
sigurnosna agencija
N[ – na~elnik {taba
NVO – naoruànje i vojna oprema
OB – odjeljenje bezbjednosti
OBC – obavje{tajni centar
ObC – obavje{tajni centar
OG – operativna grupa
OMJ – oklopno mehanizirana jedinica
ONO – op}enarodna obrana
OS RH – Oruàne snage Republike Hrvatske
OUN – Organizacija Ujedinjenih naroda
p/~ – prate}a ~eta
p/g – pogonsko gorivo
p/s – pomo}ne snage
PA – protuavionski
PAP – poluautomatska pu{ka
PAR – protuavionska raketa
PAT – protuavionski top
pbr – pje{a~ke brigade
PDB – pozadinska bezbjednost
PDTB – pozadinska teritorijalna bezbjednost
PK za MV i PP – pomo}nik komandanta za
moralno vaspitanje i propagandne poslove
PkPo – pomo}nik komandanta za pozadinu
pl – planina
PM – pu{komitraljez
PO – pozadinsko odjeljenje
PoB – pozadinska baza
PoD – pozadinski odred
PoOB (PoOb) – pozadinsko obezbje|enje
POOd – protuoklopni odred
pov. br. – povjerljivo broj
PSS – poletno sletna staza
PVL – profesionalna vojna lica
PVO – protuzra~na obrana
r. – rijeka
rbr. – raketna brigada
RCG – Republika Crna Gora
rd – raketni divizion
RH – Republika Hrvatska
RJ – ratna jedinica
RM – rajon motrenja
RMR- ratna materijalna sredstva
RPG – radio prislu{na grupa
RS – Republika Srpska
RSDB – Republi~ka slu`ba dràvne bezbjednosti
RSK – Republika Srpska Krajina
R[CZ – Republi~ki {tab civilne za{tite
RTB – Radio televizija
RV – Ratno zrakoplovstvo
s. – selo
s/z – sjeverozapadno
s/z – sjeverozapad
SAD – Sjedinjene Ameri~ke Dràve
163
SAO – Srpska autonomna oblast
SDB – slu`ba dràvne bezbednosti
SDO – sledovanje
SDS – Srpska demokratska stranka
SFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika
Jugoslavija
SJB – stanica javne bezbjednosti
SMON – Stanica milicije op{te nadle`nosti
Snb – sanitetski bataljun
SnOb – sanitetsko obezbe|enje
SnOs – sanitetsko osiguranje
SnSl – sanitetsko skladi{te
SO – skup{tina op}ine
SOS – strane obavje{tajne slu`be
SR – savezna republika
SRJ – Savezna republika Jugoslavija
SRS – Srpska radikalna stranka
SS – signalna stanica
str. pov. – strogo povjerljivo
SUP – sekretarijat za unutra{nje poslove
SVK – Srpska vojska Krajine
SVOJIN – slu`ba za zra~no osmatranje, javljanje
i navo|enje
SV[ – srednja vojna {kola
TG – takti~ka grupa
TOb – tehni~ko obezbe|enje
TrHe – transportni helikopter
164
tt – trigonometrijska to~ka
UMZ – udruène mjesne zajednice
UNCRO – United Nations Confidence
Operation in Croatia (Operacija UN-a za
uspostavu povjerenja u Hrvatskoj)
UNHCR – United Nations High
Commissioner for Refugees (Visoki
povjerenik UN za izbjeglice)
UNPROFOR – United Nations Protection
Forces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)
URS – Ujedinjena Republika Srpska
V – vojske
v i pvo – zra~ne i protuzra~ne obrane
v/o – vojni obveznici
VAG – vojno artiljerijska grupa
vbr – vazdu{na brigada
Vbr – vi{ecjevni baca~ raketa
VDI – vojnodiplomatsko izaslanstvo
VJ – Vojka Jugoslavije
VK – vrhovna komanda
VP – vojna policija
VSK – Vojska Republike Srpske
VTO – vi{ekanalna telefonska stanica
z – zemaljskim
z/o – zona odgovornosti
ZAVNOH – Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e
narodnog oslobo|enja Hrvatske
PRILOG 1
PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O
ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I
UJEDINJENJU SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I
SRBIJOM
165
PRILOG 1
1
1991., travanj 1.
Titova Korenica
Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija
Hrvatske Republici Srbiji
Na osnovu prethodno donesene Odluke o odcjepljenju Srpske Autonomne Oblasti Krajine
od Republike Hrvatske, Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjednici
odrànoj 01. aprila 1991. godine donosi
ODLUKU
o prisajedinjenju Srpske Autonomne
Oblasti Krajina Republici Srbiji
^lan 1.
Srpska Autonomna Oblast Krajina prisajedinjuje se Republici Srbiji.1
^lan 2.
Stupanjem na snagu ove Odluke teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina postaje
sastavni dio jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije.
Shodno prethodnom stavu ovoga ~lana na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina od
dono{enja ove Odluke vaì Ustav Republike Srbije i primjenjuju se zakoni Republike Srbije
kao i ustavno pravni sistem Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
1
Ova odluka nije u tom trenutku odgovarala planovima S. Milo{evi}a, a ni R. Karadì}u zbog planova o
zadràvanju Bosne i Hercegovine u okviru Jugoslavije. Karadì} je ovako prokomentirao tu odluku: “Milan (misli
na Babi}a, n. p.) laè. On nikoga ìvog ne slu{a. On vu~e poteze koji upropa{tavaju njega i dovode Srbiju u teàk
poloàj. On nije smio da pravi referendum o pripajanju Srbiji, nego referendum o ostajanju u Jugoslaviji. I to mu
je re~eno. I ja i Milo{evi} i ovaj i Ra{kovi}. On ne slu{a, on misli da je veliki genije i samo {iba u svom pravcu.”
Vidi: Milo{evi} vs Jugoslavija, Helsin{ki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd 2004., str. 503.-505. Da bi
ispravilo politi~ku pogre{ku krajinsko vodstvo je 12. svibnja 1991. organiziralo referendumsko i “plebiscitarno”
izja{njavanje Srba iz Hrvatske za priklju~enje Republici Srbiji i “za ostanak u Jugoslaviji”. Vidi: Prilog I, dok. br.
2 i 3.; Republika Hrvatska i Domovinski rat, dokumenti, knjiga 2., Dokumenti institucija pobunjenih Srba
(1990.-1991.), Zagreb-Slavonski Brod 2007., dok. br. 79, 81, 82, 89 i 100.
167
^lan 3.
Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kao i ostali pravni propisi koji vaè na njenoj
teritoriji uskladit }e se na osnovu ove Odluke sa Ustavom Republike Srbije u roku od 30 dana
od dana dono{enja Odluke.
^lan 4.
Teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine koja ovom Odlukom ulazi u sastav
jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije ~ine op{tine Knin, Benkovac, Obrovac,
Gra~ac, Donji Lapac, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja,
Pakrac.
U sastav ove teritorije ulaze i sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih op{tina
i ona koja se ubudu}e izjasne za pripajanje u procesu razgrani~enja.
^lan 5.
Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja.
IZVR[NO VIJE]E
SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA
Broj: 32/91-1
U Korenici, 01. 04. 1991.
PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A
dr. Milan Babi}
Preslika, strojopis, latinica
HR-HMDCDR, 2., kut. 232.
2
1991., travanj 30.
Knin
Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju Centralne komisije za
provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji
Na osnovu ~lana 19. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i Odluke
o raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji, Skup{tina SAO
Krajine na 1. sjednici odrànoj 30. 04. 1991. godine, donosi
RJE[ENJE
o imenovanju Centralne Komisije za sprovo|enje
referenduma na podru~ju SAO Krajine za
prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji
i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,
Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju
Jugoslaviju
168
1. Imenuje se Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajine
za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,
Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju u sastavu:
1. Vujani} Ljubica
2. Lali} Borka
3. Vje{tica Du{an
za predsjednika
za ~lana
za ~lana
1. Matkovi} Risto
2. [a{i} Nikica
3. Ze~evi} Zdravko
za zamjenika predsjednika
za zamjenika ~lana
za zamjenika ~lana
2. Sekretar Komisije je Lali} Borka.
3. Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma imenuje op{tinske komisije za
sprovo|enje referenduma.
Op{tinske komisije na svom podru~ju imenuju glasa~ke odbore.
4. Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.
Broj: 54/91-2
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
M.P.2
Matija{evi} Velibor, Šv.r.š
3
1991., svibanj 16.
Knin
Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju Republici Srbiji i
ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji èle o~uvati Jugoslaviju
Na osnovu ~lana 9. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina (“Slu`beni bilten Op{tine
Knin”, broj 1/91) i sprovedenog referenduma dana 12. 05. 1991. godine, Skup{tina SAO
Krajine na 2. sjednici odrànoj 16. 05. 1991. godine, donosi
ODLUKU
o prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom
Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju
2
Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.
169
^lan 1.
Utvr|uje se da su se na referendumu odrànom 12. 05. 1991. godine gra|ani na teritoriji
SAO Krajine izjasnili za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji
sa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju.
^lan 2.
Teritoriju SAO Krajine ~ine op{tine: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac,
Korenica, Kostajnica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Zajednica mjesnih zajednica s
ve}inskim srpskim stanovni{tvom op{tine Petrinja i Sisak i sva srpska naselja koja su se
pripojila jednoj od navedenih op{tina, kao i ona naselja koja se ubudu}e izjasne za pripajanje.
^lan 3.
Teritorija SAO Krajina sastavni je dio jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije.
^lan 4.
Na teritoriji SAO Krajina primjenjuju se Ustav i zakoni Republike Srbije.
^lan 5.
Statut SAO Krajina, kao i ostali pravni propisi koji vaè na njenoj teritoriji, uskladit }e se
s Ustavom Republike Srbije.
^lan 6.
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Glasniku Krajine”.
Broj: 70/2-91
PREDSJEDNIK SKUP[TINE
Matija{evi} Velibor s.r.
Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin,
Korenica i Obrovac, Knin, 17. maja 1991., broj 2.
4
1991., lipanj 27.
Knin
Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske autonomne oblasti
Krajina
Ujedinjenje srpskog naroda imperativni je zahtjev u kojem ìvimo. Nakon svih isku{enja kroz
istoriju koja je srpski narod imao u borbi za slobodu, ìvota u samostalnoj srpskoj dràvi i
ìvota u Jugoslaviji zajedno s drugim narodima, danas nakon razjedinjenja Jugoslavije
odvajanjem Slovenije i Hrvatske, srpski narod se nalazi na novom istorijskom isku{enju
ponovnog traènja forme svog dràvnog objedinjavanja i konstituisanja.
Sadràj te dràve izraàva se kroz na~elo – “da svi Srbi ìve u jednoj dràvi” prihvatile su dvije
opcije oblika budu}e dràve: Jugoslavija kao federacija Srbije i Crne Gore i ostalih koji èle
da ìve u njoj i samostalna srpska dràva.
170
Zna~ajan korak u procesu srpskog dràvnog objedinjavanja nakon razjedinjavanja Jugoslavije,
jeste ujedinjenje dviju srpskih Krajina, Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske
Autonomne Oblasti Krajine zato SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA
KRAJINA i SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA na zajedni~koj
sjednici u Bosanskom Grahovu uo~i Vidovdana 1991. godine, donose
DEKLARACIJU O UJEDINJENJU
ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA KRAJINA I
1. Deklaracijom o ujedinjenju Zajednica op{tine Bosanska Krajina i Srpske Autonomne
Oblasti Krajina konstitui{u se u jedinstvenu politi~ko-teritorijalnu cjelinu. Ujedinjenje
Krajina ima}e puniji politi~ko-pravni subjektivitet i puniji suverenitet u odlu~ivanju o
karakteru veza s drugim narodima na prostoru Jugoslavije ma {to se pod njom
podrazumijevalo.
2. U cilju punog izraàvanja svog politi~kog i teritorijalnog subjektiviteta, legitimiteta i
integriteta ujedinjena Krajina posebnim odlukama, a na osnovu ove Deklaracije konstituisa}e
svoje institucije i organe vlasti.
3. Deklaracija o ujedinjenju predstavlja politi~ki ~in, jer je izraz volje srpskog naroda
Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajina da ìvi zajedno.
Ona predstavlja i pravni akt koji obavezuje sve subjekte u skladu s njenom izrekom i
su{tinom.
4. Deklaracija o ujedinjenju ~ini pravnu i politi~ku osnovu integrativne saradnje u oblastima
privrede, politike, kulture, prosvjete, obrazovanja, zdravstva, socijalnog rada i socijalne
politike, saobra}aja i veza, informisanja, policije, odbrane i drugih sektora ìvota i rada u
kojima se ukaè potreba za takvom saradnjom kako je i predvi|eno Ugovorom o saradnji.
5. Prema drugim subjektima Ujedinjena Krajina nastupa}e jedinstveno i svoju politi~ku
aktivnost usmjeri}e u smjeru sopstvene integracije i integracije srpskog naroda u cjelini, a sve
s ciljem stvaranja jedinstvene dràve u kojoj }e ìvjeti svi Srbi na Balkanu.
BROJ: 139/91-2
Knin, 27.06.1991. godine
SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA
BOSANSKA KRAJINA
PREDSJEDNIK
Vojo Kupre{anin, s.r.
SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE
OBLASTI KRAJINA
PREDSJEDNIK
Velibor Matija{evi}, s.r.
Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin,
Korenica i Obrovac, Knin, 02. srpanj 1991., broj 6.
171
5
1992., svibanj 18.
Knin
Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine
104.
Na osnovu ~lana 68. ta~ka 2. Ustava Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik RSK” br.
1/92 i 2/92) Skup{tina Republike Srpske Krajine, na sednici odrànoj dana 18. maja 1992.
godine, usvojila je i proglasila
DEKLARACIJU
O POLITI^KIM CILJEVIMA REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE
I
Okupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove skup{tine koji zastupamo volju
naroda svih srpskih krajeva na{e republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu i
razvoj i promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni poloàj i
bezbjednost Republike, ostaju}i privrèni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenske
krize, polaze}i i od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovoj
deklaraciji objavimo svoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenim
odnosima sa obnovljenom Jugoslavijom i susjednim dràvama.
II
Srpski narod u Republici Srpskoj Krajini, izraàvaju}i po{tovanje `rtvama palim za
ostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, brani}e svim sredstvima ste~enu
slobodu.
III
Republika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~init }e
sve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da ìve
povezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a.
IV
Republika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali da vaè
propisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oruànog sukoba, o~uvati svoje obaveze i prava
koje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privrèna i od koje o~ekuje da ispunjava obaveze
koje je preuzela u odnosu na Republiku Srpsku Krajinu, odnosno podru~je pod za{titom
Ujedinjenih nacija u okviru mirovne operacije.
V.
Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i mirovni koncept po dolasku snaga Ujedinjenih
nacija u Krajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvija
na osnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja trì{ne privrede i
po{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUN,
Pari{kom poveljom i Helsin{kim dokumentima.
172
VI.
Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propali
poku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutivnih
prava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Republici Srpskoj Krajini name}u
manjinski poloàj, jer je on bio prinu|en da se tome suprotstavi oru`jem da bi sa~uvao svoju
samostalnost. Republika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samo
sa njenim legitimnim predstavnicima traìti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN i
Helsin{kog dokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uvaàvanja legitimnih interesa
srpskog naroda.
VII.
Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da prihvati gotova rje{enja niti
statuse koji bi je li{ili nezavisnosti i samostalnosti koju je ona stekla. Republika }e, me|utim,
biti spremna da kad za to sazru uslovi, povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva i
saradnje sa republikama na njenim granicama, rukovode}i se sopstvenim, kao i te`njama
srpskog naroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobnosti svakog naroda, njihovih
istorijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa.
VIII.
Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene nacije, {to pre, u skladu sa
preuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{titom
tako i na drugim prostorima gdje ìvi srpsko stanovni{tvo, kako ono ne bi ostalo neza{ti}eno,
jer srpski narod u ostalim podru~jima Republike ne bi mogao dozvoliti da njegovi
sunarodnici budu izloèni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskom
kotaru.
IX.
Republika Srpska Krajina, stoga, pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. maja
o.g. da se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. Do
tada, Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enja
vojne opreme sa njene teritorije {to joj niko ne bi mogao osporiti i zbog ranije preuzetih
obaveza u pogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglo
do}i zbog razvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorenih
me|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih nacija.
X.
Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebno oko
situacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Republike, Republika
Srpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama Jugoslovenske
armije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tako|er
poziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podijele teret
neda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|ana.
Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bi}e usmjerena prema
mjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Republike.
XI.
Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje svojim
op{tinama radi pomo}i u procesu projekata obnove koje je potrebno predstaviti i me|unarodnim organizacijama, prijateljskim dràvama i drugim zainteresovanima i spremnima da
pomognu.
173
XII.
Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red, da rade na
funkcionisanju sistema vlasti i pravne dràve, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestima ne}e
mo}i vi{e biti tolerisano.
XIII.
Pozivaju se tako|e ovi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovornih
pojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snage
preuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunosti
sara|uju sa predstavnicima snaga UNPROFOR-a kao i predstavnicima Visokog komesarijata
za izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta.
XIV.
Republika poziva sve predsjednike op{tina da uspostave urede poverenika za prihvat
izbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnih
organizacija.
XV.
Op{tinske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vezi sa
prisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnih nesporazuma
jer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo principe dobronamjernih
me|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumijevanja.
XVI.
Republika Srpska Krajina èli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstavnici
mogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa Republike.
Odgovornost Jugoslavije i njenih organa, odnosi se samo na me|usobno preuzete obaveze, ali
se, u ime Republike, ne mogu ubudu}e preuzimati eventualne nove obaveze koje se ti~u
budu}nosti bez prethodnih dogovora sa njenim organima.
XVII.
Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodnih
obaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude povod
sukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline.
XVIII.
Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim angaòvanjem uloè napore
u cilju ja~anja njenih odbrambenih sposobnosti i o~uvanja njene nezavisnosti i ste~ene
slobode.
XIX.
Ova deklaracija objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”.
U Kninu,
18. maja 1992. godine
Skup{tina Republike Srpske Krajine
Predsednik,
Mile Paspalj, s.r.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, Knin, 19. svibanj 1992., broj 9.
174
6
1992., rujan 22.
Banja Luka
Protokol o suradnji izme|u vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
PROTOKOL
O SARADNJI IZME\U VLADE REPUBLIKE SRPSKE
I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
U Banja Luci je 22. septembra 1992. godine odràna zajedni~ka sjednica Vlada Republike
Srpske i Republike Srpske Krajine sa Brankom \eri}em i sa g. Zdravkom Ze~evi}em,
predsjednicima Vlada.
Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog i
dru{tvenog ìvota. Postignuta je saglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja.
I
U razgovorima se po{lo od ~injenice da na teritoriju dvije republike ìvi jedan narod
tradicionalno povezan istim obi~ajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izme|u njega
nije postojala stvarna dràvna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajedni~ka dràva za
sav srpski narod, poku{avaju se razdvojiti Srbi bez uvaàvanja prava na samoopredjeljenje i
organizovanje svoje dràve.
Rat, koji sa nesmanjenom èstinom bjesni ovim prostorima, i ~iji je glavni cilj istrebljenje
srpskog naroda, te me|unarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnost
oslonca jedne republike na drugu.
II
Vlade obje republike }e, preko nadle`nih ministarstava, izanalizirati sva postoje}a ustavna
i zakonodavna rje{enja i predloìti Skup{tinama potrebna usagla{avanja. To se posebno odnosi
na uspostavljanje istog oblika vladavine i politi~kog sistema (istovrsna struktura skup{tine, na
jedan na~in regulisan vi{estrana~ki izborni sistem, pitanje vlasni{tva i sl.), odre|ivanje istih
dràvnih simbola.
III
Obje strane su se sloìla da granice i grani~nih prelaza izme|u republika ne}e biti. Promet
roba poslovnih partnera ne}e biti optere}en pla}anjem carina.
Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu
zajedni~ki }e obavljati carina Republike Srpske.
IV
Platnim sporazumom bi}e regulisani detalji financijskog poslovanja i odnosa jedne
narodne banke prema drugoj i obje prema Narodnoj banci Jugoslavije.
V
Obje Vlade zaduùju nadle`na ministarstva da sa~ine detaljnu analizu postoje}ih
industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogu}nosti i rokove njihovog oìvljavanja, nabavke
repromaterijala i plasmana gotovih proizvoda.
175
Prioritetno }e se osposobiti za saobra}aj dionice puta Benkovac – Bjeljina, èljezni~ka
pruga, obezbjedi}e se jedinstveni sistem za prenos elektri~ne energije, osnovati zajedni~ko
javno preduze}e za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima.
Utvrdi}e se zajedni~ka koncepcija budu}eg ekonomskog razvoja imaju}i u vidu i odnos
prema privatizaciji i metodama njenog provo|enja, demografskom, prostornom, regionalnourbanom i drugim oblicima razvoja.
VI
U ratu i u svim drugim slu~ajevima ugroàvanja interesa srpskog naroda zajedni~ki }e se
organizovati i vr{iti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka obje
republike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protivvazdu{ne odbrane, formiranjem zajedni~kih snaga za obezbje|enje dràvnih granica i
uspostavljanjem jedinstvene komande.
U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vr{i}e se uskla|ivanje mjera i rje{enja u
planovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah }e se razmotriti
potrebe i mogu}nosti izmje{tanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovo
stavljanje u proizvodnju.
Organi MUP-a sara|iva}e u poslovima dràvne i javne bezbjednosti, razmjene informacija
i pruànja pravne pomo}i. Zajedni~ki }e biti planirano {kolovanje popuna i upotreba jedinica
milicije.
VII
Saradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni
faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada ìvi u dvije dràve.
To, prije svega, podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovanog sistema, planiranje
mreè vi{ih {kola i fakulteta, saradnju u oblasti izdava{tva, filmskih, pozori{nih ku}a,
biblioteka, galerija, udruènja umjetni~kih, nau~nih instituta i arhiva, sporta i fizi~ke kulture.
VIII
Saradnja u oblasti zdravstvene i socijalne za{tite podrazumijeva, prije svega, izgradnju
sistema zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja na istim principima {to }e omogu}iti
kompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tje{nju povezanost u obezbje|ivanju zdravstvene
i socijalne za{tite i punova`nost zdravstvene dokumentacije i li~nih zdravstvenih isprava u
obje republike.
Obje republike }e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrije|enih i oboljelih iz zone
ratnih dejstava, u organizovanju zajedni~kog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju i
distribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji i
sprovo|enju preventivno-medicinske za{tite i sl.
IX
Obje Vlade posebno isti~u zna~aj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa
razra|enim programskim sadràjima, {to bi omogu}ilo nesmetani protok informacija.
Tehni~ki }e se pomo}i stvaranje tehnolo{kog jedinstva radio i TV difuzije. “Srpski Glas” iz
Banja Luke i nedjeljnik “Javnost” prerasti }e u zajedni~ka pisana glasila. Stvori}e se uslovi da
novinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju.
X
Za ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje defini{e ovaj protokol stara}e se i odgovorna
su nadle`na ministarstva, javna preduze}a, narodne banke i slu`be dru{tvenog knjigovodstva.
176
XI
Ovaj protokol stupa na snagu odmah.
VLADA
REPUBLIKE SRPSKE
VLADA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj:__________________
Broj:________________________
Datum: 22. septembar 1992. g.
Datum: 22. septembar 1992. g.
PREDSJEDNIK VLADE:
Branko \eri}
PREDSJEDNIK VLADE:
Zdravko Ze~evi}
Preslika, strojopis, }irilica
Hrvatski informativni centar, A-173/101.
7
1992., rujan
Knin
Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA
REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA
Izvr{ni odbor
Broj:
Knin,
OSNOVNA PROGRAMSKA NAÊLA I CILJEVI STRANKE
SDS Krajine kao politi~ka organizacija srpskog naroda koja okuplja ~lanstvo i simpatizere
na podru~ju RSK u ostvarenju svojih programskih ciljeva naro~ito }e se zalagati za:
– polaze}i od istorijskih ~injenica da je srpski narod na prostorima srpskih krajina
vjekovima o~uvao svoj identitet, da je raspadom Austro-Ugarske monarhije i stvaranjem na
tom prostoru nacionalnih dràva, 29. oktobra 1918. godine, kao dràvotvorni narod zajedno
sa slovenskim i hrvatskim narodom stvorio prvu dràvu Slovenaca, Hrvata i Srba, a koja se 1.
decembra 1918. godine ujedinila sa Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u zajedni~ku
dràvu “Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca”, ima neotu|ivo pravo da sada, kada su se druga
dva naroda Slovenski i Hrvatski odvojila, odnosno na svojim etni~kim prostorima stvorili
svoje nacionalne dràve i srpski narod na svom etni~kom prostoru, prostoru srpskih krajina
organizira svoju nacionalnu dràvu, odnosno ima pravo da se opredjeli da li }e se, sa kim i na
koji na~in udruìti u novu dràvu.
– SDS ne moè i ne}e pristati da srpski narod iko dovodi u poloàj nacionalne manjine,
{to predstavlja genocid (dovo|enje u niì status od ravnopravnog dràvotvornog naroda, u
status nacionalne manjine). Budu}i da je od strane hrvatske vlasti kako one kvislin{ke
uspostavljene 1941. godine, tako i one uspostavljene 1990. godine prema srpskom narodu na
ovim prostorima vr{en genocid (Ustavom Hrvatske prvi put uskra}ena ravnopravnost), to
177
SDS radi za{tite opstanka srpskog naroda u RSK odbacuje svaku mogu}nost stvaranja nove
dràvne zajednice sa Republikom Hrvatskom.
SDS }e se kao i do sada zalagati da se RSK ujedini sa ostalim srpskim zemljama,
prvenstveno sa Republikom Srpskom od koje je u bliòj pro{losti bila neprirodnim,
administrativnim na~inom podjeljena.
Budu}i da je u stvaranju Jugoslavije 1918. godine kao dràvotvorni narod u~estvovao i
srpski narod Krajine, isto tako i u stvaranju Federativne Jugoslavije i kao potpuno
ravnopravan narod sa hrvatskim narodom u stvaranju federalne jedinice Republike Hrvatske
(~l. 1. Deklaracije ZAVNOH-a, ~l. 1. Ustava Hrvatske iz 1947. godine, 1963. godine, 1974.
godine),3 to sada{nje me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji, bez ravnopravnog u~e{}a
srpskog naroda Krajine, predstavljaju kr{enje do sada usvojenih me|unarodnih konvencija.
Takvo postupanje je kr{enje osnovnog me|unarodnog prihva}enog na~ela da pravo na
samoopredjeljenje pripada narodima, a ne administrativnim jedinicama. Zbog toga je SDS
protiv da RSK u~estvuje na bilo kojim me|unarodnim konferencijama na kojima se srpski
narod RSK tretira kao nacionalna manjina.
SDS kao stranka demokratski orijentisana }e se i u budu}e kao i do sada zalagati za
unapre|ivanje demokratskih odnosa, vi{estrana~ki parlamentarni sistem, na tim
demokratskim principima razvijati odnose sa ostalim strankama u RSK kao i sa strankama
sli~nim i demokratski orijentisanim u ostalim srpskim zemljama, kao i u svijetu. Naro~ito }e
se zalagati da sa demokratskim strankama u srpskim zemljama radi na objedinjavanju srpskog
naroda i na stvaranju jedinstvene dràve ili saveza srpskih dràva.
Jedan od osnovnih ciljeva SDS Krajine jeste rad na povezivanju i pomirenju srpskog
naroda i van srpskih zemalja. Ovdje se prvenstveno misli na Srbe u rasejanju bez razlike na
ideolo{ko opredeljenje i pro{lost. Stav SDS Krajine je da su dobrodo{li u RSK svi Srbi iz
rasejanja bez obzira na njihovo eventualno u~e{}e u onim vojnim formacijama koje je pro{li
komunisti~ki sistem osudio.
Š...š
Polaze}i od ~injenice da je Republika Srpska Krajina za sada, na neodre|eno vrijeme pod
za{titom Ujedinjenih Nacija, da je time smanjena opasnost od agresije Hrvatske na na{u
Republiku, to SDS smatra da za to vrijeme treba raditi na iznalaènju mirnog politi~kog
rje{enja i kona~nog razgrani~enja izme|u RSK i Hrvatske. Kod toga }e se SDS zauzimati da
i oni krajevi Krajine u kojima je ve}insko srpsko stanovni{tvo, pa i oni krajevi u kojima je bilo
ve}insko srpsko stanovni{tvo, a koje je zbog genocida bilo onog u ratu 1941. – 1945. godine
i u ovom ratu, postalo manjinsko, a sada nisu oslobo|eni, priklju~e RSK. Kako je boravak
snaga UN na ovim prostorima od presudnog zna~aja, kako za o~uvanje mira, tako i za
omogu}avanje pronalaènja mirnog politi~kog rje{enja, SDS }e se zalagati za saradnju sa
njima i za njihov ostanak do kona~nog i sigurnog rje{enja.
Š...š
U Kninu, septembra 1992. godine
3
U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljuje
kao nacionalna dràva hrvatskoga naroda i dràva pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dràvljani:
178
8
1992., listopad 31.
Prijedor
Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske
236.
Smatraju}i da je pravo naroda na samoodre|enje, odnosno pravo naroda da slobodno
odredi svoj politi~ki status istorijsko, prirodno, sveto i neotu|ivo;
Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijama na kojima
ìvi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja;
Nalaze}i da su to upravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije
Ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji;
Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dràvni entiteti koji su,
nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ, nastali ovaplo|enjem prava na samoodre|enje i
principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalno
sporazumijevaju o saradnji;
Isti~u}i svoju privrènost normama me|unarodne zajednice, a u skladu sa evropskim
nastojanjima ka ja~anju me|unarodne saradnje u vidovima koje obje strane smatraju
korisnim i na dobrobit svog naroda;
Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske, na zajedni~koj sjednici
od 31. oktobra 1992. godine odrànoj u Prijedoru, usvajaju slede}u:
DEKLARACIJU
1) Dvije Skup{tine objavljuju da }e pravni sistemi u Republici Srpskoj Krajini i Republici
Srpskoj biti identi~ni.
2) Dvije Skup{tine objavljuju da gra|ani Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
imaju srpsko dràvljanstvo, i da su dràvni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinuitetom
srpskog naroda i postoje}im Ustavnim i zakonskim rje{enjima.
Grb je tradicionalni grb Nemanji}a sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijela
trobojka i himna “Boè pravde”.
3) Dvije Skup{tine objavljuju da se napad na jednu od Republika smatra istovremeno i
napadom na drugu Republiku, zbog ~ega stupaju u odbrambeni savez ~iji je zadatak da
obostrano {titi ostvarenu slobodu i integritet obiju Republika;
4) Dvije Skup{tine objavljuju da nadle`ni organi i institucije treba da osiguraju jedinstven
sistem obrazovanja, {to uklju~uje jedinstven pravopis, jezik i }irili~no pismo.
Srba, Muslimana, Slovenaca, êha, Slovaka, Talijana, Madàra, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost s
gra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i
zemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnog
suvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve}
formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974., da je “SR Hrvatska nacionalna dràva hrvatskog
naroda, dràva srpskog naroda u Hrvatskoj i dràva drugih naroda i narodnosti koji u njoj ìve” ne dopu{ta
nedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da je
o~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Vidi: Zdenko RADELI],
Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat,
[kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.
179
5) Dvije Skup{tine objavljuju spremnost za sve vidove povezivanja Republika u oblasti
inostranih poslova, informisanja, komunikacija, transporta, kulture, socijalne i zdravstvene
za{tite, ekonomskih aktivnosti, trgovine i spoljne trgovine, energije, ekologije i dr.
6) Dvije Skup{tine objavljuju da }e Republika Srpska i Republika Srpska Krajina urediti
zajedni~ke odnose iz oblasti carinske, kreditno-monetarne, fiskalne i politike platnog sistema.
7) Skup{tina Republike Srpske i Skup{tina Republike Srpske Krajine donije}e odluku da
se izbori za zajedni~ku Ustavotvornu skup{tinu obave {to prije, a najkasnije 90 dana po
zavr{etku rata.
8) Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske zaduùju nadle`ne
organe dviju Republika da odmah formiraju odgovaraju}a zajedni~ka tijela radi postizanja
ciljeva iz ove deklaracije. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioni
odbor u koji ulaze: predsjednici Republika, predsjednici Skup{tina Republika i predsjednici
republi~kih Vlada.
9) Radi razvijanja i koordinacije navedenih oblika saradnje skup{tine obiju Republika
odràva}e zajedni~ke sjednice.
10) Svi vidovi saradnje iz ove deklaracije ponudi}e se i drugim srpskim dràvama.
11) Pokrenu}e se inicijativa za sazivanje svih srpskih skup{tina (Republike Srpske Krajine,
Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore) gdje }e se razmatrati politi~ka,
ekonomska, kulturna i druga pitanja koja su od op{teg interesa za srpski narod.
12) Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine opredeljuju se za dràvno
ujedinjenje. Ovo opredjeljenje provjeri}e se plebiscitom u ovim Republikama, u najkra}em
roku.
Ujedinjenje se odlaè do isteka plana OUN o za{titi Republike Srpske Krajine (Vensov
plan) i sprove{}e se na osnovu rezultata plebiscita.
13) Ova deklaracija }e se objaviti u slu`benim glasnicima obje Republike.
Predsjednik Skup{tine
Republike Srpske Krajine,
Mile Paspalj, s. r.
Republike Srpske,
Mom~ilo Kraji{nik, s. r.
Prijedor,
31. oktobra 1992. godine
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 2. studeni 1992., broj 17.
9
1993., travanj 24.
Banja Luka
Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske
2
Na osnovu Deklaracije Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (“Slu`beni
glasnik Republike Srpske” broj 17/92) kao legitimni predstavnici srpskog naroda u Republici
180
Srpskoj Krajini i u Republici Srpskoj, na zajedni~koj sjednici odrànoj 24. aprila 1993.
godine, donose
ODLUKU
O KONSTITUISANJU NARODNE SKUP[TINE
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE
SRPSKE
I
Konstitui{e se Narodna skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (u daljem
tekstu: Narodna skup{tina), kao zajedni~ki organ Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske.
Narodna skup{tina zasjeda u Banjoj Luci.
II
Narodna skup{tina obrazuje se na paritetnoj osnovi od poslanika Republike Srpske Krajine
i Republike Srpske.
Narodna skup{tina iz prethodnog stava konstitui{e se od po 82 poslanika Skup{tine
Republike Srpske Krajine i Narodne skup{tine Republike Srpske.
III
Narodna skup{tina donosi i usagla{ava ustav, zakone i druge propise iz oblasti za koje ih
ovlasti Skup{tina Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske.
Narodna skup{tina obavezno usagla{ava propise iz oblasti: spoljnje politike, odbrane i
bezbjednosti, pravosu|a, prostornog i populacionog planiranja, prava i poloàj preduze}a i
drugih organizacija, financijski sistem, kreditno-monetarnu politiku, carine i platni sistem,
bora~ku i invalidsku za{titu, obrazovanja, nauke, kulture i za{tite kulturnih dobara, sistem
informisanja i druge oblasti za koje ih ovlaste skup{tine republika.
IV
Radi boljeg funkcionisanja, Narodna skup{tina formira Koordinacioni odbor.
Koordinacioni odbor ~ine predsjednici republika, predsjednici skup{tina republika i
predsjednici republi~kih vlada.
Koordinacioni odbor:
– koordinira funkcije od zajedni~kog interesa za Republiku Srpsku Krajinu i Republiku
Srpsku;
– predlaè mandatara Ministarskog savjeta Narodne skup{tine;
– obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina, odnosno Skup{tina
Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske.
V
Narodna skup{tina bira Ministarski savjet Narodne skup{tine;
Ministarski savjet sa~injava predsjednik, dva potpredsjednika i 16 ministara.
Ministri Ministarskog savjeta mogu imati zamjenike.
VI
Ministarski savjet Narodne skup{tine:
– predlaè propise koji se usagla{avaju odnosno koje donosi Narodna skup{tina;
– donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr{enje tih zakona;
181
– obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina.
VII
Narodna skup{tina donosi Poslovnik koji ure|uje organizaciju, djelokrug i na~in rada
Narodne skup{tine.
VIII
Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u slu`benim glasilima.
Broj 02-486/93
24. aprila 1993. godine
Predsjedavaju}i
Narodne skup{tine
Prof. dr Milovan Milanovi}, s. r.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, 28. aprila 1993., broj 1.
10
1993., srpanj 19.
Knin
Zapisnik sjednice vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na kojoj je
dogovoreno ujedinjenje u jednu dràvu te imenovana Komisija za izradu ustava i drugih
pravnih akata vezanih za ujedinjenje
REPUBLIKA SRPSKA
VLADA
REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA
VLADA
ZAPISNIK
sa zajedni~ke sjednice Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine, odràne
dana 19. 07. 1993. godine u Kninu.
Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.
Sjednica je po~ela sa radom u 16.00 ~asova.
Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine gospodin \or|e Bjegovi}.
Za sjednicu je predloèn slijede}i
D n e v n i r e d:
1. Dogovor oko ujedinjenja – imenovanje komisije za izradu Ustava i obavljanja svih
drugih poslova vezanih za ujedinjenje,
2. Dogovor u vezi sa stvaranjem jedinstvenog pravnog sistema i pripreme zakonskih
propisa u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine,
3. Dogovor u vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske,
devizne i carinske politike,
3.a. Dogovor u vezi sa jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske i
Narodne banke Republike Srpske Krajine,
182
4. Dogovor o zajedni~kom istupanju prema tre}im dràvama,
5. Dogovor o stvaranju uslova za objedinjavanje velikih sistema – RTB, PTT i drugih
vidova komunikacija i transporta,
6. Dogovor u vezi sa realizacijom zajedni~kih ciljeva i izvr{avanjem zadataka u oblasti
odbrane i unutra{njih poslova,
6.a. Objedinjavanje proizvodnje naoruànja, municije i vojne opreme,
6.b. Izrada jedinstvenih normativno-pravnih osnova sistema odbrane (Zakon o odbrani,
Zakon o vojsci, Zakon o vojnom tuìla{tvu i sudstvu i druga normativna akta),
6.v. Ujedinjavanje jedinstvenog sistema organizacijsko-formacijskog sastava Vojske,
7. Sagledavanje prirodnih resursa i dogovor o izradi prostornog plana Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine,
8. Dogovor u vezi sa zajedni~kim obezbje|enjem, odnosno povezivanjem i kori{tenjem
energetskih aktivnosti u oblasti trgovine, snabdjevanja i u pogledu obezbje|enja robnih
rezervi,
9. Dogovor o jedinstvenom pristupu rje{avanju problema boraca i `rtava rata, kao i
problema migracije stanovni{tva,
10. Dogovor o ostvarivanju jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti
nauke, kulture i fizi~ke kulture,
11. Dogovor u vezi sa ujedna~avanjem pristupa i propisa, kao i ostvarivanje saradnje u
oblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne
za{tite i penzijsko-invalidskog osiguranja.
Dnevni red jednoglasno je usvojen.
Prije prelaska na dnevni red pozdravnu rije~ odrào je predsjednik Vlade Republike Srpske
Krajine \or|e Bjegovi}. Nakon njegovog izlaganja rije~ su dobili predsjednik Republike
Srpske Radovan Karadì} predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik,
predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Hadì}, predsjednik Skup{tine Republike
Srpske Krajine Mile Paspalj, vladika Dalmatinski gosp. Longin, predsjednik SO Knin Milan
Babi} i predsjednik Vlade RS Vladimir Luki}.
Svi navedeni izrazili su zadovoljstvo {to su se na{li najvi{i predstavnici dvije dràve, izrazili
nadu i èlju za skoro ujedinjenje i poèljeli uspje{an rad Vladama Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine.
Potom se pre{lo na dnevni red.
Ad-1
\or|e Bjegovi}: Kao polaznu osnovu moramo uzeti Zaklju~ke Skup{tina iz Prijedora i
Novog Grada.
Vladimir Luki}: Ve}ina Vas je imala u rukama materijal. Osnovna pitanja postupka
ujedinjenja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Ovo je polazni materijal koji treba
posluìti grupi eksperata da nastavi rad. Zato treba odrediti grupu ljudi da pristupi izradi
Nacrta jedinstvenog Ustava.
\or|e Bjegovi}: Osim gospode koja su sastavila ovaj materijal predlaèm da se uklju~e jo{
dvojica iz Republike Srpske Krajine i to dr. Milan Miljevi} i ministar Radomir Kuèt.
Na kraju je zaklju~eno da radnu grupu za izradu zajedni~kog Ustava sa~injavaju:
– Ga{o Mijanovi},
– Rajko Kuzmanovi},
183
– Radomir Luki},
– Milan Miljevi},
– Radomir Kuèt,
– Vito Popovi}.
Za inicijatora ove grupe koji }e sazvati sastanak odre|uje se gosp. Vito Popovi}. Rok za
izradu Ustava je 31. 08. 1993. godine.
Ad-2
Vito Popovi}: Ja i kolega Kuèt smo se dogovorili da razmjenimo propise koje smo donijeli
mi i RSK.
Ministar Jar~evi} Slobodan: Mo`da bi Vlada trebala odmah zauzeti stav kakav sistem ho}e
da gradi. Treba u~initi teritorijalnu podjelu da se op{tine ujedine u srezove ili u ùpanije, da
bi smo izbili Hrvatskoj adut iz ruke da pokaè pravo na jednu federalnu jedinicu ukoliko se
odlu~imo da gradimo federaciju, {to se meni ne ~ini dobro i zalaèm se za jedinstvenu dràvu.
Luki} Vladimir: Zalaèm se za jedinstvenu dràvu bez federalnih jedinica.
Stojan [panovi}, podpredsjednik Vlade RSK: Moramo biti spremni da ukoliko ne do|e
do produètka mandata UNPROFOR-a imamo sve spremno da tog dana moèmo postati
jedna dràva.
Ministar \or|e Lazi}: Pitanje svojine je jako va`no, da li ova Komisija rje{ava i pitanje
svojine.
Ministar Milan Marti}: Vensov plan je pro{iren Rezolucijom 815 i svijet }e vagati kako da
nas vrati Hrvatskoj. Neka se oni prilago|avaju nama. Do kraja osmog mjeseca morali bi iza}i
sa Nacrtom Ustava. Volju naroda za jednom dràvom moramo po{tivati.
Ministar Sandi} Borivoje: Po prirodnim resursima mi smo jedna od bogatijih zemalja.
Imamo 1.700.000 do 1.800 000 stanovnika. Imamo u RS p{enice, krompira, ulja, duvana i
vi{e nego {to nam treba. U RSK je oko 25 stanovnika na km2, a u RS 35 na km2. Ne treba
~ekati na rokove ve} odmah napraviti plan i program razvoja. Nema nezavisne dràve ako
nema vlastitu hranu.
Svetozar Vin~i}: RSK ima ogromne resurse ìta, nafte, drvne mase, uglja, hidropotencijal
itd. Molio bih da se hitno opredijeli RS o ukidanju carinskog sistema sa nama, mi smo se
izjasnili, a onda }emo zajedno vidjeti sa SRJ.
ZAKLJUÂK
Nadle`na ministarstva dostavit }e i izraditi program stvaranja jedinstvenog pravnog
sistema i pripremiti zakonske propise u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine.
Rok je 31. 08. 1993. godine.
Ad-3
3.a.) U vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske, devizne
i carinske politike, kao i jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske i
Republike Srpske Krajine nakon izlaganja predsjednika Vlada RS i RSK i ministara financija
Petre Markovi} i Vojina Peura~e donesen je slijede}i
ZAKLJUÂK
Svemu naprijed navedenom treba dodati jo{ i politiku cijena i jedinstvenu politiku li~ne i
zajedni~ke potro{nje. Nosilac projekta su nadle`na ministarstva i guverneri Narodnih banaka
184
RS i RSK, a na ~elu Komisije je ministar financija RS Petar Markovi}. Ova grupa }e izraditi
i mreù carina i to {to prije, jer to je prakti~no prvi znak ujedinjenja. Rok izrade je 31. 08.
1993. godine.
Ad-4
Ministar Slobodan Jar~evi}: U ovom trenutku prema tre}im dràvama moè nastupati
samo Republika Srpska, jer joj je data mogu}nost dràvotvornosti. Mi to na àlost nemamo,
ali sve vi{e se RSK prihva}a kao realnost u svijetu. Na{e mjesto je u grupi nasljednika SFRJ.
Zajedni~ki nastup sa Republikom Srpskom bi nam pomogao zbog pogodnosti
dràvotvornosti srpskog naroda u Republici Srpskoj. Mislim da sjedi{te na{eg ministarstva jo{
treba biti u Beogradu, a tako bi trebalo biti i kad se ujedinimo, s tim da u Banja Luci i Kninu
trebaju biti odjeljenja. Ja i gospodin Buha }emo za idu}u sjednicu predloìti platformu
zajedni~kog nastupa prema svijetu.
Ministar Aleksa Buha: U narednih mjesec-dva dana dok traju pregovori o konfederaciji
BiH ne smijemo napraviti krivi korak koji bi dao alibi drugoj strani. Pripremit }emo
platformu ali ne}emo s njom mahati. Nakon rasprave usvojen je sljede}i
ZAKLJUÂK
Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske i Republike Srpske Krajine napravit }e
platformu zajedni~kog nastupanja, a sva ministarstva koja imaju bilo kakav kontakt s MIPom }e tu sara|ivati. Rok 31. 08. 1993. godine.
Ad-5
Ministar Miroslav Tokalj: Budu}i smo se dogovorili o unitarnoj dràvi i sistem
informisanja mora biti unitaran. Odre|ena financijska sredstva treba osigurati prije nego se
objedinimo. Zato treba napraviti grupu stru~nih ljudi koji }e to odraditi, a rok da ostavimo
otvorenim. Nakon kra}e diskusije donesen je
ZAKLJUÂK
Ministarstvo informisanja saobra}aja i veza Republike Srpske i Republike Srpske Krajine
oformit }e grupu i povezati taj dio poslova. Rok otvoren.
Ad-6
a, b, v) Ministar Du{an Kova~evi}: Mi{ljenja sam da je sad vrijeme da Srbi ostvare svoj cilj,
jer ono vi{e nikad ne}e do}i ako to sada ne odredimo. Moramo raditi vrlo brzo ne gledaju}i
{ta }e svijet re}i. Narod nam je na referendumima dao zadatak i ne smijemo ga iznevjeriti.
Trebamo odrediti vrhovnu komandu i tko ulazi u nju, zatim osnove organizacijsko
formacijskog sastava jedinstvene vojske. Po meni bi trebao biti general{tab vojno teritorijalna
podjela u vojnom pogledu (!?). Iza toga napraviti projekciju jedinstvenih zadataka iz oblasti
ministarstva odbrane. Treba raditi jedan zakon o odbrani i vojsci, a iza toga o sudstvu i
vojnom tuìla{tvu i ostalo iz oblasti vojske i odbrane. Uporedno raditi na sistemu jedinstvene
proizvodnje municije i oru`ja. Na tome se ve} radi i vr{i se distribucija oru`ja iz fabrika
Republike Srpske.
Ministar Milan Marti}: Mi imamo jako dobru saradnju sa organima unutra{njih poslova
Republike Srpske, mi imamo zakone ali trebaju biti jedinstveni. Zato moramo oformiti
grupu, a trebao bi biti i jedan predstavnik iz Republike Srbije.
185
Podpredsjednik Stojan [panovi}: Nije ba{ tako jednostavno kako izgleda. SVK je po
zvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije, a Republika Srpska je u druga~ijem poloàju.
Po pitanju vrhovnog komandanta slaèm se da odmah treba ne{to uraditi. U vezi ove
problematike moramo sara|ivati sa vojskom SRJ. Nakon toga donesen je
ZAKLJUÂK
Programski dio }e napraviti ministarstva odbrane zajedno sa ministarstvima unutra{njih
poslova. Rok 31. 08. 1993. godine.
Ad-7
Vladimir Luki}: Osnovni problem je izrada prostornog plana koji se u normalnim
uslovima radi nekoliko godina, a mi nemamo toliko vremena. Tu moraju biti obuhva}eni
saobra}aj i veze, obrazovanje, zdravstvo i sve ono {to se ti~e ìvota, rada i privre|ivanja ljudi
na ovim prostorima. Dok se ne defini{u granice mora}emo za polaznu osnovu uzeti
stanovni{tvo koje se tu nalazi. Nakon toga donesen je
ZAKLJUÂK
Nosilac projekta su ministarstvo urbanizma, a u projekt }e se uklju~iti zajedno ministarstva
poljoprivrede i energetike. Rok 31. 08. 1993. godine.
Ad-8
\or|e Bjegovi}: Nosilac projekta bi trebali biti ministarstva za ekonomske odnose,
privredni razvoj i industriju i ministarstvo trgovine, budu}i se radi o mogu}nostima
ekonomskog razvoja, te svakako i ministarstva energetike.
Ministar Basi} Boro: Mi gradimo nu`ne dalekovode, ali smo se dogovorili o formiranju
dvije energetske grupe za razvoj elektro-energetske mreè i za elektro-energetske izvore. Ove
grupe }e dati projekciju razvoja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Rezultati se
o~ekuju do Nove godine, a kona~ni elaborat do sredine idu}e godine.
Ministar Milivoj Kri~ka: Vrlo je te{ko objediniti na{e sisteme jer smo tehnolo{ki
rascjepkani. Elektro-energetski sistem RSK, primjera radi, ima tehnolo{ki tri cjeline koje nisu
povezane. Prioriteti su put koji povezuje RSK i RS sa SRJ – “koridor”, energetika i ostala
infrastruktura na tom dijelu i me|uresorski rad. Nakon izlaganja ministra Neboj{e Arbutine
donesen je
ZAKLJUÂK
Naprijed spomenuta ministarstva odre|uju se za nosioce projekta s tim da su za RSK za
ekonomske odnose odre|eni Milovanovi} Nikola i Drobnjak Jovan, za industriju Mandini}
Neboj{a i Bursa} Dragan, za privredni razvoj Plavljani} Du{an i Miljevi} Nikola, a za
informatiku Markovi} Du{an i Bo{ko Dàji}. Rok 31. 08. 1993. godine.
Ad-9
Nakon izlaganja ministara Dragana \okanovi}a i Dragice Baki} o pitanju rje{avanja
problema boraca i `rtava rata kao i problema migracije stanovni{tva donesen je sljede}i
ZAKLJUÂK
186
Nosioci naprijed spomenutog programa su ministarstva za rad, bora~ka i socijalna pitanja
Republike Srpske Krajine i ministarstvo za pitanje boraca i `rtava rata Republike Srpske. Rok
31. 08. 1993. godine.
Ad-10
Po pitanju ostvarenja jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti nauke,
kulture i fizi~ke kulture govorili su ministri Ljubomir Zukovi} i Milan Kneèvi}.
Nakon njihovog izlaganja donesen je
ZAKLJUÂK
Nosioci programa su ministarstvo prosvjete RSK i ministarstvo obrazovanja, nauke i
kulture Republike Srpske. Rok 31. 08. 1993.
Ad-11
U vezi ujedna~avanja pristupa i propisa, kao i ostvarenja saradnje u oblasti zdravstvenog
osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne za{tite i penzijskoinvalidskog osiguranja govorili su ministri zdravlja Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske Spiro Kosti} i Dragan Kalini}. Nakon njihovog izlaganja donesen je
ZAKLJUÂK
Nosioci programa su ministarstvo zdravlja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.
Rok 31.08.1993. godine.
S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ava sa radom u 19.00 ~asova.
Predsjednik
\or|e Bjegovi}
11
1993., kolovoz 10.
Beograd
Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske Krajine o izboru trenutnih ratnih
ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini
The Republic of Serbian Krajina
Ministarstvo za inostrane poslove
Ministry of Foreigin Affairs
______________________________________________________________________
KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27
TEL. 011-235-16-72
0780-60-126/079-719-023
URED U BEOGRADU
TERAZIJE Br. 3/1
TEL. (011)3221-325; 3226-778; 3227-346
187
FAX: (011) 235-16-72
FAX: (011) 3224-573
JUGOSLAVIJA
Broj: DT-1/93
DR@AVNA TAJNA
IZBOR TRENUTNIH RATNIH CILJEVA RSK I RS
– jedna od mogu}nosti –
Rat traje ve} tre}u godinu. Mnogo toga je danas jasnije nego 1991. i 1992. Svet se navikava
na dràvnost Srba zapadno od Drine.
Savezni{tvo Muslimana i Hrvata vi{e nije mogu}e obnoviti.
Muslimani nemaju koridor sa svetom. O~igledno je da im je cilj izlazak na more, u {irem
pojasu od onog koji im se nudi. Uzgred èle zauzeti Mostar i zavladati dolinom Neretve. Ako
im to uspe, zada}e Hrvatskoj smrtni udarac. To bi, ujedno, skinulo Srbima sa le|a
najopasnijeg neprijatelja.
Zato, trebalo bi Muslimanina pomo}i da ostvare ovu strate{ku zamisao. Hrvatska
tvrdoglavost i napad na RSK, iskoristiti i vezati im {to vi{e jedinica na rati{tima oko
Maslenice, Gospi}a, Drni{a i na Peru~i. U znak solidarnosti, RS bi mogla oìveti boji{ta oko
Grahova, Glamo~a i Kupresa.
Muslimani bi, tada, lako slomili poslednju liniju odbrane Hrvata u Bosni na pravcu Gornji
Vakuf – Konjic i ugrozili hrvatske poloàje oko Trebinja. Time bi srpski hercegova~ki korpus
mogao da oslobodi srpske delove Hercegovine i da dosegne do granice avnojske Hrvatske.
Izlaskom Muslimana na Jadran, svi Hrvati, ju`no od Neretve, potraìli bi spas u bekstvu
prema Crnoj Gori, ili bi zatraìli za{titu srpske vojske.
Tada bi srpska vojska zaustavila muslimansko {irenje obalom i ostavila im do 50 km obale.
Politi~ki bi odmah moglo da se pristupi dozvoli Dubrov~anima da proglase nezavisnost, uz
delimi~ni otkaz gostoprimstva do{ljacima iz usta{kih krajeva: Imotski, Livno, Duvno itd.
Osvajanje obale od strane Muslimana Evropu }e dignuti na noge, jer }e se ona tome
suprotstaviti. Naspram sebe imat }e, naravno, bogati arapski kapital i SAD.
Bila bi to izvanredna situacija za Srbe. Tada bismo pokrenuli svoje istorijsko pravo na
Jadran, pozivom na srednjevekovne srpske dràve u Dalmaciji.
Rusija bi, kona~no, morala stati iza srpske strane, jer ne bi mogla da se svrstava ni uz
Evropu ni uz SAD.
Te{ko je predvideti doga|aje, posebno u uslovima rata, pa ovu zamisao predlaèm na raspravu
rukovodstvu i oficirima RSK i RS.
Beograd, 10. 8. 1993.
MINISTAR INOSTRANIH POSLOVA
REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
M.P.4
Slobodan Jar~evi}, Šv.r.š
4
Okrugli pe~at: RSK – Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.
188
12
1994., velja~a 1.
Knin
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o koalicijskom sporazumu sa
Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju – ujedinjenju svih srpskih zemalja te
osnivanju jedinstvene srpske dràve
SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINE
Slu`ba informisanja
Knin, 1. 2. 1994. godine
SAOP[TENJE ZA JAVNOST
Danas, 1. februara 1994. godine u Beogradu je potpisan Sporazum o koaliciji Srpske
demokratske Stranke Krajine i Srpske Radikalne Stranke.
Sporazum su potpisali za Srpsku Demokratsku Stranku Krajine predsjednik dr Milan
Babi}, a za Srpsku Radikalnu Stranku predsjednik dr Vojislav [e{elj i predsjednik Izvr{nog
odbora Srpske Radikalne Stranke za Republiku Srpsku Krajinu gospodin Rade Leskovac.
Tekst sporazuma glasi:
1. Na osnovu slobodno izraène politi~ke volje, Srpska Demokratska Stranka Krajine i
Srpska Radikalna Stranka formiraju koaliciju politi~kih stranaka za teritoriju Republike
Srpske Krajine.
2. Koalicija se formira radi ostvarivanja zajedni~kih politi~kih ciljeva koji afirmi{u
prioritetne nacionalne, dràvne i politi~ke interese srpskog naroda u Republici Srpskoj
Krajini, te radi obezbje|ivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenih
organa vlasti. Osnovni cilj koalicionih partnera je ujedinjenje svih srpskih zemalja i formiranje
jedinstvene srpske dràve.
3. Koalicija }e zajedni~ki politi~ki djelovati u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine
kao parlamentarna koalicija, formirati Vladu i zajedni~ki u~estvovati u formiranju drugih
organa vlasti.
4. U~e{}e ~lanica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmjerno je broju
poslani~kih mandata koje ~lanice imaju u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine.
5. Koalicioni partneri utvrdili su mjesta u Vladi i Predsjedni{tvu Skup{tine koje }e
popuniti ~lanovi Srpske Demokratske Krajine i Srpske Radikalne Stranke, te }e o detaljima
naknadno upoznati javnost.
M.P.5
SLU@BA INFORMISANJA
Drago Kova~evi}, Šv.r.š
Izvornik, strojopis, }irilica
5
Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.
189
13
1994., srpanj 5.
Beograd
êstitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dràvne bezbjednosti Republike Srbije ministru
unutarnjih poslova Republike Srpske Krajine povodom “dana bezbjednosti”
REPUBLIKA SRBIJA
MINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA
RESOR DR@AVNE BEZBEDNOSTI
DEPE[A BR. 1940
M.P.6
BEOGRAD, 5. JUL 1994. GODINE
– MINISTARSTVU UNUTRA[NJIH POSLOVA – MINISTRU MR. ILIJI PRIJI]U –
NAÊLNICIMA SEKRETARIJATA JAVNE BEZBEDNOSTI I CENTARA DB-SVIMA
POVODOM DANA BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA UPU]UJEM
SRDA^NE ÊSTITKE SVIM RADNICIMA I STARE[INAMA ORGANA
UNUTRASNJIH POSLOVA. U PROTEKLE TRI GODINE VA[E SLU@BE DR@AVNE
I JAVNE BEZBEDNOSTI PRU@ILE SU IZUZETNO ZNAÂJAN DOPRINOS
ZA[TITI NACIONALNE BEZBEDNOSTI RSK I SPREÂVANJU AGRESIJE
NEOFA[ISTI^KOG HRVATSKOG RE@IMA. U TOJ BORBI BROJNI PRIPADNICI
SLU@BE HEROJSKI SU DALI SVOJE @IVOTE I MOLIM DA NJIHOVIM
PORODICAMA OVOM PRILIKOM PRENESETE NA[E NAJVE]E PO[TOVANJE.
ORGANI UNUTRA[NJIH POSLOVA RSK BILI SU MEDJU GLAVNIM
UTEMELJIVAÎMA DR@AVNOSTI KRAJINE I GARANT NJENE NEZAVISNOSTI.
SA ZADOVOLJSTVOM MOGU DA KONSTATUJEM I DOPRINOS ZA[TITI
LI^NE I IMOVINSKE SIGURNOSTI GRADJANA I OBEZBEDJENJU DRUGIH
NJIHOVIH PRAVA I SLOBODA – KOJE SE SPROVODI UZ MAKSIMALNO
PRIDR@AVANJE ZAKONITOSTI U RADU.
ULAZIMO U ODLUÛJU]U FAZU BORBE ZA OSTVARENJE ZAJEDNI^KIH
CILJEVA SVIH SRPSKIH ZEMALJA, SPREMNIJI I ODLU^NIJI NEGO IKADA
RANIJE.
POMO]NIK MINISTRA
NAÊLNIK SDB
JOVICA STANI[I]
HR-HMDCDR, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94
6
Prijemni pe~at: RSK MUP, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94., primljeno 06. 07. 1994.
190
14
1994., kolovoz 4.
Plitvi~ka Jezera
Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en
prijedlog o ujedinjenju s Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj
srpskoj dràvi
SKRA]ENI ZAPISNIK
sa 3. sjednice vanrednog zasjedanja odràne
04. 08. 1994. godine na Plitvicama
Zapo~eto u 10.40 ~asova.
Sjednicom Skup{tine predsjedavao je predsjednik Skup{tine Republike Srpske Branko
Vojnica, te nakon konstatovanja da ispunjavaju}i kvorum postoje uslovi za rad i za sjednicu
predlaè
DNEVNI RED
1. Informacija o bezbednosnom stanju i op{toj vojnoj situaciji u RSK
2. Predlog Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija.
AD.1) U samom uvodnom izlaganju predsjednik Branko Vojnica pozdravio je prisutne
poslanike, ~lanove Vlade, Komandante Vojske, goste i posebno specijalnu delegaciju
iz Republike Srpske koju predvode potpredsjednici Skup{tine Branko Simi} i
Milanovi}, koji su se obratili poslanicima i u pozdravnom govoru ukazali na istorijski
trenutak srpskog naroda i istorijske sjednice sa Pala. Istovremeno su ukazali na nu`nost
korekcije mapa, predlog ujedinjenja dve srpske dràve te ~in i zna~aj predstoje}eg
referenduma.7
7
Branko Simi} je rekao: “Gospodine predsedni~e Narodne skup{tine, gospodine predsedni~e Republike,
gospodine predsedni~e Vlade, bra}o, srpski poslanici. Pozdravljam vas u svoje ime, u ime delegacije Narodne
skup{tine Republike Srpske, ujedno vam donosim tople bratske pozdrave predsednika Republike Srpske, doktora
Radovana Karadì}a, i predsednika Narodne skup{tine, gospodina Kraji{nika. îni mi ~ast i ponos da se nalazim
danas me|u vama. Ja sam duàn u ovom trenutku da vas upoznam sa odlukama ju~era{njeg zasjedanja Narodne
skup{tine Republike Srpske. U ovom sudbonosnom trenutku za ~itav srpski narod mi smo, mislim s pravom,
ocijenili da sudbinu srpskog naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine nema niko pravo da odlu~uje izuzev
srpskog naroda koji ìvi na tim podru~jima. I jedino je za nas meritoran sud... Špljesak u dvoraniš. I jedino je za
nas meritoran sud na{eg naroda. Sigurno... razumijemo... razumijemo te{ko}e na{e bra}e u Srbiji. Razumijemo
kakve su katastrofalne posljedice po Srbiju do{le uvo|enjem sankcija, al’ postavljam pitanje i sebi, i vama, i Bogu,
da li smo krivi {to samo koristimo svoje ljudsko, Bo`je i prirodno pravo da se branimo? Da li smo mi krivci za
uvo|enje sankcija? Mi se ne ljutimo, ali nas boli kad od bra}e o~ekujemo sve najbolje, a ne ono {to smo dobili.
Nadam se da je ovo jedan trenutak slabosti na{e bra}e i da }emo ubrzo prevazi} i kao bra}a nastupit i realizovat
na{ osnovni i glavni cilj – jedinstvena srpska dràva. Mi smo naru~ili zasjedanje Narodne skup{tine; i donijeli
slede}e odluke. Ostajemo kod deklaracije, nadam se i uvjerenja sam ~iji vi sadràj u potpunosti poznajete. Ali,
dozvoli’ }u sebi da neke stavove iz deklaracije ovde prezentiram. To je: mi traìmo minimalne korekcije na
ponu|enim mapama Kontakt grupe. Traìmo s puno prava izlaz Republike Srpske na more; traìmo podjelu
Sarajeva; i traìmo uverljive garancije za skidanje sankcija prema Saveznoj Republici Jugoslaviji. Druga na{a
191
M.8 Bosni} – u osvrtu je pozdravio goste i podrào Odluku Skup{tine sa Pala u ime SDS –
Krajine.
R.9 Vuji} – tako|er kao {ef poslani~kog kluba SRS podràva Odluku sa Pala.
Predsjednik RSK M.10 Marti} – Dana{nja situacija o~ekuje i RSK te u zajedni~kom srpskom
interesu potrebno je smiriti tenzije, istrajati bez unutra{njeg raskola.11
odluka... mislim da }ete je podràti i sloìt se; da raspi{emo referendum za dvajssedmi-dvajs-o-osmi ovog mjeseca
gdje }e srpski narod svojom slobodnom voljom, bez ikakvih pritisaka, donijeti odluku o daljnjoj sudbini srpskog
naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine, a mislim i sudbinu cjelokupnog srpskog naroda. Neki nas malo
pla{e ili poku{avaju da zapla{e da smo ostali sami. Nismo. Pravda je s nama i istina je s nama. Bog je s nama. I
uvjereno... I uvjeren sam da ste vi s nama Špljesak u dvoraniš. U ovom trenutku, iskreno da priznam, mnogo sam
te{kog pro{ao u ovom te{kom ratu. Uzbu|en sam. Pomalo mi je i te{ko. Ali nadam se da }e na{a pravedna borba
rije{iti i srpsko nacionalno pitanje, na {irem planu, rije{i’ }e ono {to nas je ti{tilo vjekovima, i da }emo ostvariti
svoj sveti cilj. A skroman je cilj – da imamo svoju nacionalnu dràvu. Svi to narodi postiù mirnim, bezbolnim
putem, a na àlost mi moramo prolit more krvi da bi postigli ne{to {to nam prirodno pripada. Takva nam sudbina.
Bra}o, tre}a odluka Narodne skup{tine Republike Srpske, ja vas molim, molim vas na ozbiljnost trenutka.
Ozbiljnost daljnje sudbine na{e zajedni~ke. Da Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske zajedni~ki
upute predlog narodnim skup{tinama Crne Gore i Srbije o ujedinjenju u zajedni~ku, jedinstvenu srpsku dràvu.
Ja vas molim... Špljesak u dvoraniš. Ja vas molim da se ovaj na{ prijedlog uvrsti u dnevni red i da se Narodna
skup{tina Republike Srpske izjasni o njemu. Puno vam fala i èlim vam sve najbolje.” Vidi: HR-HMDCDR,
Zbirka videozapisa, inv. br. 26.
8
Mile.
9
Ranko.
10
Milan.
11
Predsjednik Marti} rekao je poslanicima: “Gospodine predsedni~e, gospodine predsedni~e Vlade, draga bra}o iz
Republike Srpske, gospodo poslanici, gospodo oficiri, sve skupa vas pozdravljam. Ne èlim da budem nedore~en
i da se manipuli{e da li smo zauzeli stav ili nismo zauzeli stav. Situacija je veoma te{ka, i rekao bi dramati~na za
srpski narod, mo`da najteì momenat. Jer, nismo mi bili bez stavova, sve ove dane smo imali stalne konsultacije i
sa rukovodstvom Republike Srpske i sa rukovodstvom Republike Srbije; to smo, uostalom, i rekli. Dana{nja
situacija {to se de{ava oko Republike Srpske apsolutno ~eka sutra i Republiku Srpsku Krajinu. To je jedan narod,
jedna celina koju ne moè ni’ko vi{e dijeliti, i ne moè se odvojeno posmatrati jedan dio u odnosu na drugi. Nisam
za to da stalno dajemo neke deklaracije, a da od toga ne bude ni{ta. Ja sam zaista od srca za sveukupno ujedinjenje
i stoga mi podràvamo ovaj stav i ovo {to je sro~eno od poslanika da se ide prema Republici Srbiji i Crnoj Gori,
prema njihovim skup{tinama da definitivno idemo na to svesrpsko ujedinjenje. Da li }e i ovoga puta do}i ne ovisi,
dakle, o nama, ovisi isklju~ivo o Republici Srbiji, Crnoj Gori, odnosno Jugoslaviji. Me|utim, kad je u pitanju
dana{nja situacija u Republici Srpskoj, i sve ono u ~emu se ona na{la, ja moram da kaèm slede}e: da je u ovom
momentu najopasnije raspaljivati vatru i doljevati ulje na vatru. Republika Srpska Krajina ovde mora da odigra
jednu ulogu, da kaèm da smiri situaciju i da ponovo do|e sve na svoje mjesto. Mislim da jedino tako moèmo
isplivati iz svega ovoga. Li~no sebe stavljam na raspolaganje, a to sam napravio i poslije one ~uvene Skup{tine u
Palama, kada sam isto dao javnu podr{ku Republici Srpskoj. Stavio sam se u ulogu da pozovem i molim
predsednika Milo{evi}a i Karadì}a i ostale da sjednu i da razgovaraju, i ovaj }u put to da napravim, uz dobar dio
ljudi uticajnih u Srbiji koji mislim da }e to ostvariti. I da ovo moramo da prevazi|emo na na~in da vidimo {ta je
sve srpski nacionalni interes. Me|unarodna zajednica svjetska je donijela svoj plan, ne sada, nego davno prije
ovoga, kako da rasturi srpski nacionalni korpus. I to je jasno. Poku{ali su na sve mogu}e na~ine i nije im po{lo za
rukom. Ono na {to oni se najvi{e naslanjaju, to su srpski raskoli. Mi ne smemo dozvoliti srpske raskole. Zato,
draga bra}o, sestre, budimo svi malo razumni. Nemojmo dolijevati na vatru ulje. Mislim da ni ju~e ni s jedne ni
s druge strane; bilo je rije~i koje nisu na mjestu i mene te{ko boli kada i Republika Srpska, odnosno Srbija, Crna
Gora, napadaju Republiku Srpsku ili obrnuto. To je veoma ru`no i sa tim se ja uop{te ne mogu da sloìm. Mislim
da ovdje moramo smiriti tenzije; to je moj osnovni moto; sebe stavljam na raspolaganje da se `rtvujem, da molim
ako treba, ali, ljudi, mi moramo sjesti za jedan stol, na}i {ta je srpski zajedni~ki interes i danas predlaèm da ovdje
ne raspaljujemo vatru, nego da Republika Srpska Krajina bude ta koja }e pomo}i i Srbiji i Crnoj Gori i Republici
Srpskoj i nama samima da sjednemo i dogovorimo, jer neprijatelj sigurno ne èli dobro ni jednima ni drugima ni
tre}ima. Mi znamo dobro {ta nam je ~initi, da ovo sve moramo izdràti, drugog na~ina nema. Moramo izdràti
192
– U daljnjem toku sjednice evidentno je da ta~ka 1) dnevnog reda i aktuelna situacija u
Republici Srpskoj su se naizmjeni~no isprepletale.
– Leàji}12 – da se u cilju prevazilaènja stanja imenuje delegacija parlamenta za posjet na Pale
koju treba da ~ine Predsjednik i 2 potpredsjednika Skup{tine i {efovi poslani~kih klubova,
poimeni~no nabrojani {to je na kraju jednoglasno usvojeno. Delegaciju sa~injavaju: B.
Vojnica, M.13 Atlagi}, M.14 Ernjakovi}, V.15 Vukeli}, R. Vuji} i D.16 Kova~evi}.
Situacija i reakcije na Odluke sa Pala ukazali su na svu teìnu i delikatnost situacije te se u
toku zasjedanja za diskusiju javilo 46 poslanika i ~lanova Vlade od ~ega izdvajamo
najzna~ajnije:
– \.17 Podunavac – diskusija se svodi na zaklju~ak da se ove Krajine ujedine bez obzira na
Odluke Republike Srbije i Crne Gore.
– R.18 Gondi: sagla{ava se sa prethodnim diskutantima te da se ìvi u jedinstvenoj srpskoj
dràvi.
– B. Vojnica: da se izjasnimo oko konkretne podr{ke putem zaklju~aka: da se prihvati
prijedlog Republike Srpske, da se potvrdi predloèna parlamentarna delegacija (potvr|ena uz
1 glas protiv) i da se podrì Odluka Republike Srpske o skidanju sankcija SRJ.
– M.19 Babi}: na ove doga|aje moramo biti spremni jer se pripremaju ve} 4 godine. Uslovi
koje postavlja Kontakt grupa identi~no }e biti pripremani i servirani RSK.
– M. Atlagi}: podràva ujedinjenje sa Republikom Srpskom ali u dogovoru sa maticom
Republikom Srbijom.
R. Vuji} i M. Bosni}: treba prihvatiti zaklju~ke i to:
1. da Skup{tina RSK podràva Odluku Skup{tine Republike Srpske donesenu 03. 08.
1994. godine na Palama,
2. Skup{tina RSK prihvata predlog Skup{tine Republike Srpske da se uputi zajedni~ka
inicijativa dviju Skup{tina parlamentima Republike Srbije i Crne Gore za ujedinjenje
svih srpskih naroda.
3. Ovla{}uje se imenovana delegacija za posjetu parlamentima svih srpskih zemalja.
4. Skup{tina Republike Srpske Krajine traì od nadle`nih organa realizacije procesa
ujedinjenja sa Republikom Srpskom u jedinstvenu dràvu.
da bi pobijedili. Ja sam ube|en da mi imamo snage za to, bez obzira koliko to sad u ovom momentu izgledalo i
bezizlazno. Bezizlazno nije, ima na~ina da izi|emo, ali moèmo izi}i samo ukoliko izlazimo slo`ni. Nikako sa
raskolima ne moèmo o~ekivati pobjedu. Ja sam protiv raskola, i zato vas ja molim jo{ jednom, apelujem, nemoj
da i danas bude te{kih rije~i, budimo ti koji }emo sad situaciju smiriti i ponovno da zajedno krenemo naprijed.
Hvala.” Vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 26.
12
Rajko.
13
Marko.
14
Milan.
15
Veljko.
16
Drago.
17
\uro.
18
Ratko.
19
Milan.
193
Zadnja ta~ka AD.4) izazvala je dosta komentara naro~ito od predstavnika Vlade RSK
ukazuju}i na eventualne negativne posljedice i pogor{anje odnosa RSK sa Republikom
Srbijom.
B.20 Mikeli}: shodno prethodnom zahtjevu da se rije{i po ta~ki AD.1) – pitanje odbrane a
potom se izja{njavati po prethodnim zaklju~cima, a posebno traì da se parlament izjasni
prema politici Srbije i Slobodana Milo{evi}a, da se ponovno sjedne za stol sa Republikom
SrbijŠomš oko izlaska iz ove situacije, da se zaklju~ak AD.4) analizira te da se sagleda njegova
teìna, posebno na posljedice koje mogu proiza}i kad je u pitanju financiranje vojske i
privrede.
B. Vojnica: Traìo sam da se odredimo prema Odlukama parlamenta Republike Srpske. Mi
ne èlimo da se odre|ujemo prema politici Republike Srbije i Slobodana Milo{evi}a: Ja nisam
parlament ve} samo deo parlamenta i predsjedavam parlamentom.
P.21 \odan: primjedba Mikeli}u – za{to nas nije o novim momentima upoznao ranije.
R. Vuji}: Ne moè se shvatiti politikanstvo u korist {tete vlastitog naroda.
M.22 Dobrijevi}: Zbog delikatnosti situacije predlaè se pauza od 15 minuta.
Nakon pauze od 15 minuta pre{lo se na ta~ku AD.1) i njeno apsolviranje.
– uvodni izvjestilac – puk. Milan Laki}, obja{njavaju}i karakteristike rati{ta, raspored snaga
RS i poloàj snaga RH i njena transformacija, aktivnost SVK.
– general Bjelanovi},23 ukazuju}i na poziciju SVK sa materijalnog aspekta (osnovna sredstva,
municija, energija itd. ).
U diskusiju se uklju~io Rade Tanjga ukazuju}i na skromne rezerve koje su sada prisutne.
Rasprava:
R. Gondi: Na bazi diskusije sti~em utisak sigurnosti i {ta preduzeti u slu~aju agresije usta{a.
Stanje privrede mora se obnoviti radi stabilnije odbrane.
U kontekstu ove diskusije jo{ su se javili za rije~: Ernjakovi}, Li~ina,24 \odan, Lemi},25
Priji},26 Vojnica, Leàji}, êleketi},27 Atlagi}, Peri}28 i Gunj.29
Ministar Tanjga predlaè i konstatuje da glavni {tab, Vlada, Vrhovni savjet odbrane nastave
raditi svoj posao po prednjem {to je i usvojeno uz jedan glas suzdràn.
Nastavlja se rasprava po vanr. tematici reakcija na Odluke parlamenta Republike Srpske:
M. Ernjakovi} inzistira da se jo{ jednom pro~itaju predloèni zaklju~ci.
R.30 Baki}: da se poku{aju preina~iti zaklju~ci odnosno da prva dva ostanu.
B. Vojnica: konstatuje da poslije boja su svi generali, te u slu~aju korekcije zaklju~aka postoji
mogu}nost ponude ostavke.
20
Borislav.
Petar.
22
Mirko.
23
Mirko.
24
Ratko.
25
Milorad.
26
Ilija.
27
Milan.
28
Slobodan.
29
@eljko.
30
Ranko.
21
194
Leàji}: da se ova ta~ka (zaklju~ak 3 i 4) razmotri na Vladi RSK i dostavi se potom Skup{tini
na usvajanje. Tom stavu privrèni su Vukeli} i Baki}.
Na prijedlog predsjednika Skup{tine najavljena je pauza od 30 minuta, te se nastavlja rad.
R. Gondi: Uvaàvaju}i primjedbe Vlade RSK da se zaklju~ak 4. bri{e po{to je sadràn u
zaklju~cima 1. i 2., poslanici RSK se sa tim sagla{avaju.
Predlog je usvojen uz 5 glasova protiv i 5 glasova suzdrànih.
AD.2) Zakon o izvr{enju krivi~nih sankcija
Zbog dugotrajnosti rada Skup{tine ova ta~ka se odlaè za sljede}u Skup{tinu.
AD.3) Poslani~ka pitanja
1. Dobrivojevi} Petar: Tko vr{i nelegalno izdavanje putnih isprava gra|ana radi izbjegavanja
vojne obaveze.
2. Gunj: Da se Tomislav Rankovi} proglasi srpskim junakom (poginuo 1991. godine)
(Pitanje je direktno proslije|eno Vladi RSK na samom zasjedanju Skup{tine).
Zavr{eno u 05. 08. 1994. godine u 02.30 ~asova.
Za SEKRETAR SKUP[TINE:
Mirjana Rodi}, dipl.prav., Šv.r.š
15
1994., kolovoz 4.
Knin
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom zahtjeva da se na
izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom
Knin, 04. avgust 1994. godine
SAOP[TENJE ZA JAVNOST
Poslanici Srpske demokratske stranke Krajine u Skup{tini Republike danas su i formalno
na osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpske Krajine, zatraìli da se na vanrednom zasjedanju
Skup{tine u dnevni red uvrsti i ujedinjavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske sa
Srbijom i Crnom Gorom.
Ovaj zahtjev je u skladu sa osnovnim politi~kim opredjeljenjem Srpske demokratske
stranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini iskazan na dva
provedena referenduma.
195
Na ovaj na~in prihva}en je i predlog Skup{tine Republike Srpske da se zajedno zahtjevom
Skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske prijedlog o ujedinjenju uputi na
razmatranje Skup{tinama Srbije i Crne Gore.
Srpska demokratska stranka Krajine uputila je i svoju delegaciju na Pale.
Delegaciju ~ine ~lanovi najuèg rukovodstva Stranke i predsjednici skup{tinskih odbora,
Drago Kova~evi} – {ef Poslani~kog kluba i predsjednik Odbora za informisanje, Du{an
Vje{tica – sekretar Stranke i predsjednik Odbora za upravu i pravosu|e i prof. Lazar Macura
– predsjednik Odbora za spoljnu politiku.
M.P.31 INFORMATIVNA SLU@BA
SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE
Milorad Marko{, Šv.r.š
16
1994., kolovoz 15.
Knin
Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon razgovora delegacije stranke s
vodstvom Republike Srpske
IZVR[NI ODBOR
Knin, 15. 08. 1994. godine
SAOP[TENJE
Na redovnoj sjednici Izvr{nog odbora Srpske demokratske stranke Krajine, odrànoj 15.
08. 1994. godine u Kninu delegacija Srpske demokratske stranke Krajine koju su ~inili Lazar
Macura, Du{an Vje{tica i Drago Kova~evi}, upoznala je Izvr{ni odbor stranke sa posjetom
delegacije Republici Srpskoj i sa sadràjem razgovora koji su tom prilikom vo|eni sa
rukovodstvom Republike Srpske.
Srpska demokratska stranka Krajine izraàva puno razumjevanje za sloènu i te{ku
situaciju u kojoj se na{la Republika Srpska, nakon {to je Narodna Skup{tina Republike Srpske
odbila plan Kontakt grupe, te nakon ispoljenih nesporazuma u odnosima rukovodstva
Savezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore sa rukovodstvom Republike Srpske.
Srpska demokratska stranka Krajine podràva inicijativu Narodne Skup{tine Republike
Srpske za ujedinjenje svih srpskih dràva u jedinstvenu Srpsku dràvu.
31
196
Srpska demokratska stranka Krajine je u protekle ~etiri godine inicirala i bila nosilac vi{e
deklaracija, skup{tinskih odluka i dva referenduma sa ciljem da se Republika Srpska Krajina
na|e unutar jedinstvene srpske dràve, ali na àlost i protiv volje Srpske demokratske stranke
Krajine do ujedinjenja nije do{lo.
Srpska demokratska stranka Krajine }e i dalje djelovati za dobro srpskog naroda u
Republici Srpskoj Krajini i za dobro cjelokupnog srpskog naroda ne zapostavljaju}i ni jedan
njegov dio.
Srpska demokratska stranka Krajine, s obzirom na teàk poloàj u kojem se na{ao
cjelokupan srpski narod, isti~e potrebu da sve politi~ke snage na srpskim prostorima uloè
maksimum truda, mudrosti i tolerancije kako bi se na{la najbolja i najpravednija rje{enja u
interesu cijelog na{eg naroda.
M.P.32
SLU@BA ZA INFORMISANJE
Milorad Marko{, Šv.r.š
17
1994., kolovoz 18.
Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine Skup{tinama Srbije i Crne
Gore za ujedinjenje u jednu dràvu
REPUBLIKA SRPSKA
NARODNA SKUP[TINA
SKUP[TINA
Broj: 02-1073/94
Datum: 18. 08. 1994. godine
Broj: 01-02-4-34/1-94
NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE SRBIJE
NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE CRNE GORE
Smatraju}i da je pravo naroda na samoopredeljenje, odnosno pravo naroda da slobodno
odredi svoj politi~ki status, istorijsko, prirodno i neotu|ivo.
Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacija nad teritorijama na kojima
ìvi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja.
Nalaze}i da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije
ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o biv{oj Jugoslaviji.
Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dràvni entiteti koji su,
nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ nastali ovaplo|enjem prava na samoopredeljenje i
32
197
principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije i da imaju pravo da odlu~e o svojoj
dràvi, skup{tine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odlu~ile su da upute
PREDLOG
ZA UJEDINJENJE REPUBLIKE SRBIJE, REPUBLIKE CRNE
GORE, REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
U JEDNU DR@AVU
1. Upu}uje se poziv skup{tinama Republike Srbije i Republike Crne Gore da prihvate
Predlog o ujedinjenju u jednu dràvu i da razmotre proceduru i uslove pod kojima bi se
obavilo ovo ujedinjenje.
2. Zaduùje se zajedni~ka delegacija skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike
Srpske da {to pre odpo~ne razgovore sa predstavnicima skup{tina Republike Srbije i
Republike Crne Gore kako bi se izradila deklaracija o ujedinjenju, kao i nacrti drugih
relevantnih dokumenata.
3. Zajedni~koj delegaciji daje se rok od mesec dana da obavi ovaj posao i posle toga
obavesti skup{tine o rezultatima pregovora.
Predsednik N. Skup{tine
Predsednik Skup{tine
Mom~ilo Kraji{nik, Šv.r.š
Branko Vojnica, Šv.r.š
M.P.33
M.P.34
18
1995., po~etak
ŠKninš
Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s Oruànim snagama Republike
Hrvatske
REFERISANJE VRHOVNOM KOMANDANTU
O PLANU UPOTREBE SVK
Uvodni deo:
Postoje}i Plan upotrebe SVK stupio je na snagu krajem 1993. godine. Plan je pravljen u
skladu sa uslovima koji su karakterisali 1992. i 1993. godinu i na bazi predvi|anja razvoja
vojno-politi~ke situacije u 1994. godini. Razvoj doga|aja u biv{oj Republici BiH i na
33
34
Okrugli pe~at: Republika Srpska, Narodna skup{tina – Sarajevo.
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Skup{tina Republike – Knin.
198
prostorima RH u~inio je jedan broj re{enja iz Plana upotrebe neadekvatnim. Iskustva ste~ena
kroz izvo|enje borbenih dejstava u 1994. godini i problemi sa kojim smo se sretali tako|e,
ukazuju na potrebu da Plan upotrebe postavimo na realnije osnove i da ga imamo u vi{e
varijanti. Posebno je zna~ajno da se ukaè na relativno brze promene do kojih dolazi ili moè
do}i u okruènju RSK, a od uticaja su na bezbednost RSK, a time i na upotrebu SVK.
Na{e analize potenciraju izuzetnu potrebu da se teì{no orijenti{emo na varijantu Plana
upotrebe koji bazira na na{im mogu}nostima bez zna~ajnijeg oslanjanja na pomo} VJ i VRS.
Ta ~injenica ne isklju~uje i varijante u kojima bi odbranu RSK ostvarivali u sadejstvu i kroz
zajedni~ko u~e{}e u borbenim dejstvima sa VJ i VRS.
Polazimo od ~injenice da ukoliko bi Plan upotrebe SVK zasnivali prete`no na pomo}i i
u~e{}u VRS i VJ, a da iz bilo kojih razloga planirana pomo} i u~e{}a izostanu, da bi do{lo do
te{kih posledica, posebno u po~etku agresije.
Polaze}i od navedenog mi smo se odlu~ili za predlog da Plan upotrebe radimo u tri varijante.
Jedna varijanta je postoje}i Plan upotrebe, koji uvaàva obaveze VJ po Vensovom planu i
predvi|a angaòvanje jedinica VRS na prostoru RSK; Druga varijanta i po na{em mi{ljenju
najva`nija, je izrada Plana upotrebe SVK bez ve}eg oslanjanja na VJ i VRS; Tre}a varijanta
treba da predvidi realnu mogu}u upotrebu VJ i VRS, kao pomo} SVK u agresiji Hrvatske
vojske sa radikalnim ciljem.
Dozvolite mi, gospodine Predsedni~e, da iznesem predlog Plana upotrebe tako {to bi prvo
dao kriti~nu ocenu postoje}eg Plana upotrebe, a zatim bi detaljnije obrazloìo upotrebu SVK
po varijanti da vodimo rat bez ve}eg angaòvanja i pomo}i VJ i VRS. Na kraju, izneo bi i
varijantu odbrane, u kojoj bi SVK izvodila borbena dejstva uz realno mogu}e u~e{}e VJ i
VRS.
1. KRITI^KI OSVRT NA POSTOJE]I PLAN UPOTREBE SVK
Postoje}i Plan upotrebe pravljen je kao Plan za odbranu srpskih zemalja (SFJ, RS, RSK). On
predvi|a zna~ajno u~e{}e VJ i VRS. U sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se u
slu~aju agresije na RSK planira upotreba, kako VJ, tako i delova VRS. Radi ilustracije
navodim da postoje}i Plan predvi|a u~e{}e 8 brigada iz VRS u odbrani RSK, a to u sada{njim
uslovima stvarno nije mogu}e.
Raspored i grupisanje snaga SVK po postoje}em Planu imaju linijski karakter, tako da su
raspoloìve snage posele poloàje u dodiru sa neprijateljem. Brigade, korpusi i G[ SVK ne
raspolaù sa snagama, koje bi posedale dubinu teritorije. Nedostatak ovih snaga dovodi u
pitanje mogu}nosti borbe protiv vazdu{nih i helikopterskih desanata i uba~enih grupa.
Postoje}i raspored i grupisanje ne omogu}ava izvo|enje odbrane po dubini i izvr{avanje bilo
kakvog manevra snagama po frontu i dubini. Kao najve}a slabost postoje}eg rasporeda i
grupisanja jeste mala mogu}nost izvo|enja aktivnih dejstava.
Realizacija postoje}eg Plana upotrebe zahteva da Glavni {tab i komande korpusa raspolaù sa
makar minimalnim rezervama sa kojima bi mogli uticati na tok borbenih dejstava. Uz sve
navedeno vidna je fizi~ka nepovezanost izme|u na{ih jedinica (odvojenost 11. i 18. K).
2. VARIJANTA UPOTREBE SVK KADA NE BI MOGLO DOLAZITI
DO VE]EG ANGA@OVANJA VJ I VRS
Ova varijanta Plana upotrebe razra|ena je kao osnovna, ali i kao okosnica za eventualno
angaòvanje delova VJ i VRS.
199
Polaze}i od procenjenog dejstva hrvatske vojske za varijantu kada bi SVK relativno
samostalno branila RSK, Glavni {tab je formulisao SVK zadatak:
Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnu
agresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji,
spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti, da sna`nim
protivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostor
teritorije Hrvatske nastanjene srpskim ìvljem.
U izvo|enju odbrane i protivudara sadejstvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi.
Operacionalizacija zadatka:
a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:
Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a na
izabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima od
posebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetih
teritorija.
KM u rejonu Knina.
IKM u rejonu Petrova Gora.
b) U agresiji sa radikalnim ciljem:
Srpska vojska Krajine, uz maksimalno angaòvanje svih resursa dràve, upornom odbranom
i aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i
odbraniti integritet RSK.
Pripremiti i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupa i
Mre`nica i Isto~ne Slavonije. Teì{te imati na prekidanju veze i komuniciranja Gorskog
Kotara i Dalmacije.
KM u rejonu Petrova Gora.
IKM u rejonu Knina.
Na osnovu navedenog zadatka Predlaèm Odluku za upotrebu SVK:
U koordinaciji sa dràvnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa jedinicama MUP RSK,
delovima VRS i VJ, odsudnom odbranom i primenom razli~itih oblika oruàne borbe,
spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi o~uvanja teritorijalnog
integriteta.
U slu~aju agresije HV na RSK odsudnom odbranom, na pravcima napada neprijatelja i
aktivnim dejstvima na ostalim pravcima, teì{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,
povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke,
razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko – raketnih udara po izabranim ciljevima, na
teritoriji RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem, na taj
na~in o~uvati teritorijalni integritet dràve, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu
priznavanja RSK.
U po~etnim dejstvima, odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja na
pravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno angaòvanje VJ u Isto~noj
200
Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivna
dejstva.
Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu i
Srednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije,
Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje i
veze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i tako
ometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambena
dejstva.
Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda. U slu~aju
krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na odgovaraju}e oblike
oruàne borbe i otpora.
Operaciju izvesti u dve etape:
– U prvoj etapi – odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~iti
iznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti uslove
za ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana.
– U drugoj etapi – po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama
VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije,
Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i
spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotara
i Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana.
Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije sa
radikalnim ciljem HV na RSK.
Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em:
– Snage za odbranu,
– Snage za aktivna dejstva i ubacivanje,
– Snage za PDB,
– Snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima,
– Snage za podr{ku i PVO,
– Snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenih
mjesta,
– Snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.
Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora.
KARAKTERISTIKE ODLUKE I OBRAZLO@ENJE
Predloèna odluka traì da se u slu~aju agresije jednovremeno izvodi odbrana i pre|e u
ofanzivna dejstva. Branili bi se na pravcima gde hrvatska vojska napada (u agresiji sa
ograni~enim ciljem, na vrli~kom pravcu i u Zapadnoj Slavoniji: u agresiji sa radikalnim ciljem
na slunjskom pravcu). U ofanzivna dejstva pre{li bi na posebno izabranim pravcima na
kojima se ugroàvaju bitni interesi RH (ofanzivna dejstva 11. K na pravcu Mirkovci-@upanja;
napad OG sa prostora Korduna, preko Korane ka granici Hrvatske sa Slovenijom i napad na
dalmatinskom prostoru pravcima: Kakma-Biograd na moru i îsta Mala – Vodice).
Stvaramo slobodne snage pregrupisavanjem postoje}ih i njihovim rasporedom po dubini,
~ime re{avamo problem protivdesantne borbe, borbe sa uba~enim IDG i aktivnih dejstava na
nivou G[, korpusa i brigada.
201
Predloèna Odluka traì odbranu gradova i ve}ih naseljenih mjesta. Brigade }e pristupiti
pripremi za odbranu odmah i pored utvr|ivanja i zapre~avanja odredi}e snage koje }e braniti
naseljena mesta.
Po ovoj odluci predvi|a se obrazovanje snaga za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.
Na ovo nas obavezuje iskustvo, posebno iz 1994. godine. Moramo po~etnim grupisanjem
obezbediti osnovu za izvo|enje borbenih dejstava. Nije se pokazalo dobrim re{enjem da u
vreme otpo~injanja agresije vr{imo ve}e manevre sa jednog prostora na drugi. Posebno su
velike te{ko}e ako se ra~una na prelociranje ve}ih snaga sa prostora 11. K u zone drugih na{ih
korpusa.
Direktivom za upotrebu SVK konkretno se reguli{e prikupljanje, priprema i upotreba
dobrovoljaca i dobrovolja~kih jedinica u borbi sa HV. Priprema dobrovoljaca je zadatak koji
se mora i pre agresije re{iti. Od strane VJ odre|en je prihvatni centar za dobrovoljce sa
teritorije SRJ, a ovde u RSK odredili smo Erdut i Bru{ku za prihvat dobrovoljaca i njihovu
pripremu za uklju~ivanje u sastav SVK. Procenjujemo da bi u prvih deset dana rata mogli
prihvatiti i organizovati za borbu dobrovoljaca ekvivalenta 3 do 4 brigade.
Ukazujem na va`nije karakteristike odnosa snaga po varijanti da SVK izvodi odbranu bez
ve}eg oslonca na VJ i VRS.
Ukupan odnos u ljudstvu bio bi 1,4:1 u korist HV (100.000:69.000). Odnos u tenkovima
iznosi tako|e 1,4:1 (425:301); u oklopnim transporterima 2:1 (223:111); u minobaca~ima
od 60 do 120 mm odnos je 1:0,3 u na{u korist. Najve}u prednost HV ima kod PAR 6,5:1 i
kod haubica 155 – 5,5:1. Zna~ajna prednost je i kod vbr 2,6:1. Takav odnos je i kod topova
130 mm.
Odnos snaga pod uslovima da raspolaèmo potrebnom municijom omogu}ava realizaciju
predloène Odluke.
Plan upotrebe po varijanti da branimo RSK osloncem na sopstvene snage, podrazumeva
borbu za opstanak i najve}e `rtve.
Za uspeh je neophodno da se za rat pripreme i sve druge snage dràve i dru{tva. A to se ne
moè posti}i, ako se hitno ne pripremi Plan odbrane RSK. Plan upotrebe je deo toga plana.
Planom odbrane treba obezbediti prelazak na ratni kolosek svih dràvnih i privrednih
organizacija.
Planom odbrane RSK moraju se regulisati obaveze svih nosilaca zadataka i naloìti njihove
pripreme za izvr{avanje zadataka iz oblasti odbrane. Neophodno je preduzeti mere da se hitno
popravlja odnos vojnih obveznika prema vojnoj obavezi.
Upotreba SVK po predloènom Planu, bitno zavisi od obezbe|ivanja municije i goriva. Plan
upotrebe predvi|a da se prva etapa operacije izvodi u trajanju 15-20 dana, a druga 10-15
dana. To zna~i da bi rat sa HV mogao potrajati 25-35 dana. Prora~uni pokazuju da za 30 dana
rata moramo imati:
a) Za OMJ: sleduje 4,5 b/k, a raspolaèmo s 2,5 b/k. Nedostaje 2 b/k. Potrebe za gorivom
iznose 8 p/r, a raspolaèmo sa 0,2 p/r. Nedostaje 7,8 p/r ili 2.400 tona goriva.
b) Artiljerija: Stanje art. municije je razli~ito, zavisno od vrste oru|a. Najpovoljnije je kod
topova 76 mm B-1 (7,05 b/k) th 152 mm (8,73 b/k), haubice 122 mm D-20 (4,05 b/k) i
topovi 130 mm (5,32 b/k). Najslabija popuna je oru|a u ~etnim i bataljonskim vatrenim
grupama, u brigadnim artiljerijskim grupama i u KAG (kalibri 128 “OGANJ”).
Da bi obezbedili rezerve za 30 dana rata potrebna je slede}a popuna: mb 82 mm 3 b/k; mb
120 mm 2,88 b/k; vbr-128 “Oganj” 2,13 b/k; haubice 105 mm 1,16 b/k; POVR 9M 14 0,74
202
b/k. Prora~uni su izra|eni na bazi procena ciljeva i stvarne koli~ine municije sa kojom u ovom
trenutku raspolaèmo.
c) Pe{adijsko naoruànje: U odnosu na koli~ine koje sleduje (4,5 b/k) nedostaje za AP 3,336
b/k; za PAP i PM 2,95; za mitraljeze M-84 = 3,82 b/k; za PM 7,9 mm 3,75 b/k; snajperi 2,27
b/k; broving 12,7 mm 2,59 b/k; bombe ru~ne 2,20 b/k.
U zaklju~ku, mogao bih naglasiti:
U agresiji do koje bi do{lo posle eventualnog povla~enja UNPROFOR-a, u uslovima kada bi
SVK branila RSK, bez pomo}i VJ i VRS, na uspeh se moè ra~unati samo uz totalno
uklju~ivanje u rat svih resursa na{e dràve, uz prihvatanje velikih `rtava i uz spremnost da se
prilago|avamo i najteìm uslovima borbe za opstanak. Pri tome treba imati u vidu da SVK
ne moè sama re{iti probleme, kao {to su: spremnost vojnika i stare{ina da podnesu sve
te{ko}e koje rat name}e; obezbe|enje potrebnih MTS, a pre svega, municije, naoruànja,
opreme i sli~no. Postoje}a vojno – politi~ka situacija i pona{anje hrvatske vojske, traè visok
stepen borbene gotovosti, a to zna~i angaòvanje relativno velikog broja vojnih obveznika u
sastavima SVK. Ali to ne odgovara potrebama privrede i njenim naporima da oìvi
proizvodnju. Tu suprotnost moramo zajedni~ki razre{iti na na~in koji ne sme ozbiljnije
naru{iti borbenu gotovost SVK.
**
3. UKLJUÎVANJE VJ
Tre}u varijantu Plana, ~ini odbrana SVK, uz odre|eno angaòvanje VJ, pre svega na prostoru
Baranje, Isto~ne Slavonije i Zapadnog Srema. Ona je razra|ena u posebnom Aneksu koji }e
se ~uvati uz Plan upotrebe SVK.
ZAKLJU^CI I PREDLOZI
1. U sada{nje vreme i u neposrednoj budu}nosti, ne postoje neophodni uslovi koji bi u
slu~aju agresije HV na RSK omogu}avali ve}e angaòvanje VJ i VRS na na{im prostorima.
2. Situacija zahteva da imamo takav Plan upotrebe u kome }e za odre|eno vreme SVK samo
braniti RSK, bez neposredne pomo}i VJ i SVK.35 Ova ~injenica zahteva da pripreme za
odbranu usmerimo, pre svega, na pove}anje sposobnosti SVK i pripremu dràve i njenih
organa za totalni rat.
3. Potrebno je od VJ traìti hitnu popunu sa klju~nim MTS, naoruànjem i municijom. Sa
VRS treba zajedni~ki razmatrati nastalu situaciju i dogovoriti saradnju i eventualno sadejstvo.
PREDLOG ZADATAKA
1. Odmah pristupiti izradi Plana odbrane RSK i njegovo uskla|ivanje sa potrebama Plana
upotrebe SVK.
2. Osloniti se na sopstvene mogu}nosti u suprostavljanju agresiji HV i pripremiti se za
uspe{no vo|enje rata u najmanjem trajanju od 30 dana.
3. Odmah pristupiti organizovanom prikupljanju i pripremi dobrovoljaca u skladu sa
zadacima postavljenim Direktivom za upotrebu SVK.
***
35
Vjerojatno se misli na VRS, Vojsku Republike Srpske.
203
2. NA[E SNAGE
Pona{anje i aktivnosti pobornika ratne opcije u re{avanju problema nastalih raspadom biv{e
SFRJ, kako na teritoriji biv{e BiH, tako i odnosa na relaciji RSK – RH, traè maksimalnu
spremnost svih organa i organizacija dràve, a posebno Srpske vojske Krajine, u
suprostavljanju svakom ugroàvanju suvereniteta Republike Srpske Krajine. Imaju}i u vidu
navedeno, Srpska vojska Krajine ima zadatak:
Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnu
agresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji,
spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti da sna`nim
protivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostor
teritorije Hrvatske nastanjene srpskim ìvljem.
U izvo|enju odbrane i protivudara sadestvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi.
Operacionalizacija zadataka:
Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a na
izabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima od
posebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetih
teritorija.
KM u rejonu Knina.
IKM u rejonu Petrova Gora.
Srpska vojska Krajine, uz maksimalno angaòvanje svih resursa dràve upornom odbranom i
aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i odbraniti
integritet RSK.
Pripremati i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupe i
Mre`nice i Isto~ne Slavonije. Teì{te imati na prekidanju veze i komuniciranja Gorskog
Kotara i Dalmacije.
KM u rejonu Petrova Gora.
IKM u rejonu Knina.
3. VJ u slu~aju op{teg napada vojske RH na RSK, izvr{ava preuzete obaveze koje ima prema
Vensovom planu, angaòvanjem jedinica i prikupljanjem dobrovoljaca sa prostora SRJ.
Glavni prihvatni centar nalazi se u Beogradu (Bubanj Potok) u odgovornosti komande 1.A,
preko koje ostvarivati sve kontakte.
VRS izvodi odbranu prostora i aktivna dejstva prema Koridoru, Cazinskoj Krajini i u
Livanjskom polju, ~ime vezuje delove HVO i muslimanske vojske i spre~ava njihovo
angaòvanje prema RSK.
4. ODLUÎO SAM u koordinaciji sa dràvnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa
jedinicama MUP RSK, delovima VRS i VJ odsudnom odbranom i primenom razli~itih
oblika oruàne borbe, spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi
o~uvanja teritorijalnog integriteta.
– U slu~aju agresije HV na RSK, odsudnom odbranom na pravcima napada neprijatelja i
aktivnim dejstvima na ostalim pravcima, teì{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,
204
povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke,
razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko-raketnih udara po izabranim ciljevima na teritoriji
RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem. Na taj na~in
o~uvati teritorijalni integritet dràve, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu priznavanja
RSK.
– U po~etnim dejstvima odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja na
pravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno angaòvanje VJ u Isto~noj
Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivna
dejstva.
Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu i
Srednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije,
Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje i
veze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i tako
ometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambena
dejstva.
Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda.
U slu~aju krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na
odgovaraju}e oblike oruàne borbe i otpora.
Operaciju izvesti u dve etape:
– U prvoj etapi odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~iti
iznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti uslove
za ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana.
– U drugoj etapi, po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama
VJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije,
Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i
spre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotara
i Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana.
Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije sa
radikalnim ciljem HV na RSK.
Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em:
– snage za odbranu,
– snage za aktivna dejstva i ubacivanje,
– snage za PDB,
– snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima,
– snage za podr{ku i PVO,
– snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenih
mjesta,
– snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.
Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora.
ZADACI JEDINICA
1) 11. korpus: U agresiji sa ograni~enim ciljem i I etapi operacije odsudnom odbranom u
Baranji spre~iti prodore usta{kih snaga, a u Isto~noj Slavoniji i Zapadnom Sremu pre}i u
205
ofanzivna dejstva, blokirati Osijek i Vinkovce i na pravcu Mirkovci – @upanja stvoriti
mostobran na teritoriji Andrija{evci – Pritoka – Otoka.
U II etapi operacije sa OG-2 (18., 138. mtbr., 453. i 1. okb, 51. mbr, 16. mabr., 12. mpoad,
1/240. ssrp PVO i 155. lpbr) iz ranije stvorenog mostobrana pre}i u ofanzivna dejstva
glavnim snagama pravcem: Privlaka – @upanja, a pomo}nim: s. Babina Greda – Nijemci –
Posavski Podgajci sa zadatkom razbiti usta{ke snage na pravcima napada, sadejstvovati
snagama VRS u razbijanju i uni{tenju usta{kih snaga u {irem rejonu Ora{ja, izbiti na reku
Savu i obezbediti Koridor sa severa. U daljem razbiti odse~ene snage u {irem rejonu
Spa~vanskih {uma i pre}i u odbranu na liniji: Gradi{te – [titor.
Biti u gotovosti za odbijanje protivnapada usta{kih snaga.
Podràva RV i PVO.
Komandno mesto Vukovar.
2) 18. korpus: U svim uslovima odsudnom odbranom spre~iti prodor usta{kih snaga u zonu
odbrane korpusa, a teì{no na pravcima: Novska – Oku~ani; Nova Gradi{ka – Oku~ani i
Pakrac – Oku~ani.
Podràva V i PVO VRS.
KM Oku~ani.
3) 39. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. i 18. K u svim uslovima spre~iti prodor
usta{kih snaga na pravcima Glinska Poljana – Glina, s. Farka{i} – Petrinja – Dvor, Sunja –
Kostajnica – Dvor, sa zadatkom: razbiti i uni{titi snage neprijatelja i najdalje do linije Dvori{te
– Hrastovica (k. 415) – Hrv. ûnti} – Dejanovi} – k.262 – [amarice slomiti napad
neprijatelja i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva.
U daljem izvr{iti pregrupisavanje snaga i pre}i u protivnapad, razbiti usta{ke snage na
pravcima dejstva na r. Kupa i Sava i pre}i u odbranu.
KM u rejonu [amarica.
4) 21. korpus: upornom odbranom u sadejstvu sa 39. i 15. korpusom u agresiji sa
ograni~enim ciljem i prvoj etapi operacije, spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Gradac
– Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski Stol – Slunj, sa zadatkom: upornom
odbranom razvla~iti i uni{tavati snage neprijatelja i spre~iti im dublje prodore u zahvatu
glavnih pravaca.
Delom snaga biti u gotovosti za PDB i upornu i aktivnu odbranu ka snagama 5.K.
U drugoj etapi operacije slobodnim snagama biti u gotovosti za ofanzivna dejstva na pravcu:
Vojni} – Banjsko Selo, gde izbiti na r. Mre`nica i pre}i u aktivnu odbranu.
Teì{te odbrane imati na pravcu Generalski Stol – Slunj – Rakovica.
Podràva raketni sistem “ORKAN”, RV i PVO SVK.
KM u Vojni}u, IKM u Slunju.
5) 15. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. K i 7. K spre~iti prodor usta{kih snaga
na pravcima: Ogulin – Pla{ki – Pl. Jezera, Oto~ac – Vrhovine – Korenica, Peru{i} – Buni} –
Udbina i Gospi} – Medak – Gra~ac sa zadatkom: upornom odbranom spre~iti bo~na dejstva
i ovladavanje sa Kapelom i pl. Velebit i gradom T.36 Grad i dublje prodore na izabranim
pravcima razvla~e}i snage i nanose}i im {to ve}e gubitke u `/s i MTS.
36
Teslingrad, kako su pobunjeni Srbi 1991. nazvali Li~ki Osik.
206
Po ispoljenom teì{tu slobodnim snagama izvr{iti pokret i pre}i u protivudar i uni{titi
uklinjenje usta{ke snage.
Delom snaga biti u gotovosti za PDB i odbranu ka 5. K.
Podràva 75. mpoabr., raketni sistem “ORKAN” i RV i PVO SVK.
KM u Korenici.
6) 7. korpus: u agresiji sa ograni~enim ciljem i u prvoj etapi operacije odsudnom odbranom
spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Zadar – Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ –
Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na pl. Velebit, a delom snage pre}i u ofanzivna dejstva i povratiti
ranije zauzete teritorije.
U drugoj etapi nastaviti sa izvo|enjem odbrane, pregrupisati snage i ofanzivnim dejstvima
povratiti ranije zauzete teritorije na odseku [ibenik – Biograd na moru – Zadar, izbiti na more
i utvrditi dostignute linije. U daljem biti u gotovosti za ofanzivna dejstva.
Podràva 105. vbr i V i PVO VRS.
Komandno mesto Knin.
7) Zadaci RV i PVO SVK
U agresiji HV na RSK, svim snagama RV i PVO SVK u sadejstvu sa V i PVO VRS i RV i
PVO VJ, izvoditi borbena dejstva u PVO va`nih objekata na teritoriji i grupacija SVK i
vazduhoplovnu podr{ku snaga SVK u odbrani va`nijih pravaca i rejona RSK.
(1) 45. bVOJIN:
Sa osnovnih radarskih poloàja vr{i osmatranje vazdu{nog prostora i linijom operativnih
centara G[ i korpusa, klasi~nim na~inom i u sistemu automatizacije, podatke o neprijatelju
dostavalja korisnicima.
Biti spreman za posedanje rezervnih radarskih poloàja.
(2) 44. rbr:
– 1. rd izvoditi vatrena dejstva u PVO rejona razme{taja KM 39. K, a po izvr{enoj agresiji HV
na RSK I stvaranju uslova, izvoditi vatrene udare po va`nim objektima i snagama neprijatelja
na zemlji.
– Sa SS z. baterijama izvoditi vatrena dejstva po neprijateljevoj napadnoj avijaciji na
najverovatnijim pravcima naleta i dejstva po a. Udbina i ARJ z – z.
KM: Petrova Gora.
(3)105. vbr:
– Izvi|anjem iz vazdu{nog prostora prikupljati podatke o grupisanju i snagama neprijatelja
na komunikacijama, kao i njegovim rezervama u zagrani~nom prostoru.
– Lova~ko-bombarderskom avijacijom izvoditi vatrenu podr{ku SVK u odbrani na glavnim
pravcima napada neprijatelja.
Nakon ispoljenog dejstva neprijatelja i onesposobljavanja a. Udbine za upotrebu, vr{iti
aerodromski manevar letom na aerodrome Petrovac, Banja Luka i Glamo~.
– Borbenim helikopterima u zonama korpusa izvoditi vatrena dejsta u protiv-oklopnoj borbi
na najugroènijim pravcima napada neprijateljevih OM snaga.
– Transportnim helikopterima vr{iti prevoènje i evakuaciju ranjenika, snage oja~anja i MTS
na rati{tu.
207
Naprezanje: – 2-4 leta IA i LBA
– 4-6 letova NH i
– 4-6 ~ leta TreHe
KM: a. Udbina.
(4) Pri pojavi helikopterskog desenta, svim snagama u vazduhu i sa zemlje izvoditi vatrena
dejstva po istom u cilju razbijanja i uni{tenja istog.
(5) Vazduhoplovnu vatrenu podr{ku 18. K izvodi V i PVO VRS, a RV i PVO VJ izvodi vazd.
vatr. podr{ku 11. K po posebnom planu.
HR-HMDCDR, 6., bb./1995.
19
1995., velja~a 8.
Knin
Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na sjednici Skup{tine Republike
Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s Republikom Hrvatskom te Plan
Z-4
SKUP[TINA
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA PRVE VANREDNE SEDNICE SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,
ODR@ANE 8. FEBRUARA 1995. GODINE U KNINU
______________________________________________________________________
Knin, 8. februara 1995. godine
Š...š
Prva i jedina to~ka je:
PREGOVARA^KI PROCES SA HRVATSKOM U SVJETLU ZAHTJEVA
ZA OTKAZIVANJE MANDATA UNPROFOR-a OD STRANE HRVATSKE
I POLITI^KO-BEZBEDNOSNO STANJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Š...š
MILAN MARTI]:
Po{tovano predsedni{tvo, gospodo narodni poslanici,
Kao i mnogo puta dosad, kao {to }e ~esto biti i u budu}e, srpski narod i Republika Srpska
Krajina dovedeni su u poziciju da mimo svoje volje i èlje me|unarodnim posrednicima kaù
odlu~no ne u njihovom nastojanju da nas nateraju da prihvatimo takve osnove
208
Me|unarodnog mirovnog plana koji ne omogu}ava ostvarenje ni minimuma na{ih
nacionalnih i ljudskih prava i interesa. Kao {to vam je dobro poznato Republika Srpska
Krajina nije uzela ni u razmatranje Plan grupe Z-437, smatraju}i da u situaciji kada Šješ
Republika Hrvatska donela jednostranu odluku o okon~anju mandata UNPROFOR-a prvo
treba da se razjasni da li oni, a zatim Savet bezbednosti kao i drugi me|unarodni odre|uju}i
faktori prihvataju tu neprimjerenu i neprihvatljivu hrvatsku odluku kao svr{en ~in, ili }e
postupiti u skladu sa Vensovim planom kojim je odre|eno da duìna angaìranih snaga
UNPROFOR-a, a koji je tu prije svega, u funkciji o~uvanja mira, zavisi od odluke tri subjekta
uklju~uju}i tu i Jugoslaviju.
Mogu}e procjene pojedinih me|unarodnih subjekata i Hrvatske da je pretnja okon~anja
mandata UNPROFOR-a idealna situacija da se po njima upla{enim Srbima poturi rog za
svije}u, samo je kriva procjena i ni{ta vi{e. Jer, niti su Srbi upla{eni eventualnim odlaskom
mirovnih snaga, a niti im se moè prodati rog za svije}u.
Mi ne èlimo novi rat i razaranja, ni nama, ni Hrvatima. U~ini}emo sve da do njega ne do|e.
Ko je taj ko voli krv, smrt, lelek majki i ratnu siro~ad? Ko je taj kome je stalo da se ru{e de~ji
vrti}i, ku}e i tvornice? Ko to moè da se raduje tutnjavi topova i prasku mitraljeza? Ne, mi
zaista ne èlimo rat, ali ga ne}emo ni izbegavati po svaku cijenu. Bude li trebalo – opet }emo
ratovati. Jer, kakav nam izbor preostaje?
Za prihvatanje koncepcije tzv. mirne reintegracije Krajine u Hrvatsku, smijemo li mi na Štoš
pristati? Smijemo li pljunuti na sve `rtve ovoga rata? Zar da pristanemo na vlastitu smrt? @ivot
u Hrvatskoj bio bi gori od svakog rata. @ivot u Hrvatskoj – zar bi to bio ìvot?
Š...š
BORISLAV MIKELI]:
Š...š
Jednostavno re~eno, mirovne snage do{le su na ovo podru~je koje je progla{eno za{ti}enom
zonom. Dok se ne na|e rje{enje izme|u dviju sukobljenih strana. Mi to re{enje nismo jo{
na{li, niti zapo~eli razgovore o mogu}im politi~kim re{enjima u kojima se moèmo i razilaziti,
ali moèmo zapo~eti razgovore. Stoga je Odluka grupe Z-4 koja je ina~e bila uklju~ena kod
mirovnog sporazuma kod prekida vatre do ekonomskih pregovora u najmanju ruku
provokatorska za na{u stranu odnosno Republiku Srpsku Krajinu. Njihova odluka da nam to
zvani~no uru~e imala je na{e me|usobne konzultacije rukovodstva na svim nivoima, pa je
tako predsednik Republike Srpske Krajine njima i zvani~no saop{tio da takav dokument ne
moèmo ni da primimo u razmatranje dok se ne defini{e stav Ujedinjenih nacija, Saveta
bezbednosti, da li UNPROFOR odnosno mirovne snage ostaju na teritoriji Republike Srpske
Krajine i da li Krajina ostaje kao za{ti}ena zona.
Š...š
MILAN BABI]:
Š...š
[to se ti~e Republike Srpske, imao sam prilike da budem sa dràvnom delegacijom na Palama,
gde su nam obe}ali da }e se planovi koji su postignuti, dogovoreni, realizovati u slu~aju da
budemo vojno ugroèni. [to se ti~e Savezne Republike Jugoslavije ja takve garancije nisam
dobio, mo`da drugi iz dràvnog rukovodstva imaju neke informacije, sem da }emo dobiti, ne
37
Vidi: Prilog IV., dok. br. 1.
209
znam koliko tona hrane i municije. Kakva }e druga intervencija biti? Poku{ali smo ~ak i
javnim nastupima blago, u ovom periodu otvaranja krize povodom UNPROFOR-a, Šdaš
skrenemo pa`nju na sebe i dovedemo pred pitanje i rukovodstvo Srbije i Jugoslavije da se vi{e
iskaù. Veliko je ohrabrenje bilo za sve odbijanje predsednika Srbije da prihvati mini kontakt
grupu sa svojim planom Z-4. Me|utim, volio bih da to bude i stvaran takav odnos, a ne samo
jedna politi~ka prilika, da kaèm, tim povodom.
Š...š
20
1995., velja~a 10.
ŠKninš
Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama korpusa i zna~ajnijim ~asnicima
izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o borbenoj gotovosti
VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
IZVOD IZ IZLAGANJA PREDSEDNIKA REPUBLIKE
GOSPODINA MILANA MARTI]A NA REFERISANJU
O BORBENOJ GOTOVOSTI SVK
– Dana 10. 02. 1995. godine –
Predsednik Republike uklju~io se u pra}enje toka referisanja ne{to poslije 09.00 ~asova. Pre
nego {to je napustio referisanje Predsednik se izvinio prisutnim stare{inama, {to zbog drugih
neodlo`nih obaveza ne moè do kraja pratiti ovu izuzetno zna~ajnu aktivnost.
U obra}anju stare{inama Predsednik je jasno i nedvosmisleno ukazao na karakteristike
postoje}eg stanja u zemlji i na ozbiljnost usta{ke agresije koja predstoji.
U izlaganju, poseban akcenat je stavljen na ulogu i zadatke SVK i njene pripreme da spremno
do~eka agresiju uz nagla{avanje zna~aja borbenog morala i veze vojske i naroda. Imaju}i u
vidu zna~aj pitanja, ocena i stavova, koje je dao Predsednik dràve, Glavni {tab se odlu~io da
komandama korpusa i najodgovornijim stare{inama dostavi izvod iz izlaganja Predsednika.
Izvod je prilog uz Zaklju~ke i zadatke o borbenoj gotovosti u SVK.
*
Sudbinu srpskog naroda i na{e dràve drì SVK. Posebna je odgovornost komandnog kadra.
Bez dobrog komandovanja ne moè se imati organizovana i efikasna vojska. Bez uspe{nog
komandovanja SVK je unapred osu|ena na propast.
Narod – SVK: O~i i u{i naroda uprte u SVK.
Izgra|ivanje vojske je proces. Manje obu~ena i slabija vojska moè puno dati ako postoji
sposobno komandovanje. Komandovanjem se re{avaju problemi. Danas narod u Krajini ima
svoju vojsku, srpsku, sa svojim stare{inskim kadrom.
210
Protiv bla}enja sam SVK i njenih oficira.
Cilj nam je da narod u~vrsti poverenje u svoj oficirski kadar.
Prisutna je teza: napustila nas JNA 1991., ho}e li u slu~aju rata vojska (misli se na oficire iz
SRJ) ponovo pobe}i. Ovde su svi oni koji nisu pobegli u 1991. g. pa sigurno ne}e ni sada, to
je odgovor va{eg k-ta gen. êleketi}a.38
SVK je vanstrana~ka, narodna, ona je vojska u podjednakoj meri svakog ko ìvi u RSK i svih
stranaka podjednako, ali nije strana~ka. Vojska ~uva i bori se za interes naroda da bude svoj
na svome. Nju ne interesuje {ta koja stranka ~ini da bi do{la na vlast.
SVK mora da bude stabilan faktor nadstrana~ki, okosnica dràve i njene odbrambene mo}i.
Od SVK se o~ekuje da stalno uliva poverenje kod naroda, da je prostor teritorije RSK
bezbedan. Bez dobro organizovane SVK, jake i ~vrste, sve drugo pada u na{oj dràvi. Nema
ni pravnog sistema ni socijalne politike. Uslov zato je odbrana. Odbrana je prioritet broj jedan
za na{u sada{njost i budu}nost. Ona to mora da bude.
Prisutan je nesklad u odnosu prema odbrani. Deklarativno, sve je u redu, u praksi suprotno
od deklarativnog. O~ekuje se da parlament bolje bude informisan i da ispolji ve}i uticaj na
re{avanje problema odbrane. Svi poslanici podràvaju zalaganja da se mora ja~ati vojska i
sistem odbrane u celini. Nadle`ni organi dràve moraju ispunjavati svoj deo obaveza prema
odbrani. Poku{aje prebacivanja odgovornosti na druge ne podràva parlament. Stav je da svi
koji su nadle`ni moraju da obezbede svakom vojniku minimum egzistencije. Ispravi}e se ono
{to je bilo negativno u odnosu prema SVK i odbrani. Neodgovornost je razarala i razara
zdravo tkivo na{e odbrane SVK. Prisutni su poku{aji da se u vojsku unosi nemir, {to je vodilo
padu borbenog morala i defetizmu.
Sumnja u dobronamernost postupaka sa negativnim posledicama je ljudska i mora se
razumeti. Do toga nije smelo da do|e. O inertnosti, izbegavanju obaveza prema odbrani
govori i ~injenica da se dràvna dobra namesto za odbranu koriste za druge, a pre svega za
privatno boga}enje. Primer kori{}enja {uma je vi{e nego ubedljiv. Sa programom “Drvo” kroz
plansku se~u, moglo se obezbediti SVK i odbrana. Naàlost, to se nije desilo, a pojedinci i
razni profiteri nemilice su prisvajali op{tenarodno dobro. Suprostavljanje u parlamentu takvoj
politici mora se pove}ati.
U 1995. godini o~ekuje se agresija hrvatske vojske. Agresiju moramo do~ekati spremni. Bi}e
to presudna bitka, ne samo za RSK, nego za celokupan Srpski narod. Postojanje i rad
vojnoobave{tajnih organa i dràvna bezbednost moraju obezbediti podatke o po~etku agresije
bar 10 do 15 dana pre njenog otpo~injanja. Sigurni smo da }e do agresije do}i, ali te{ko se
moè utvrditi njen po~etak, do koga }e do}i u periodu april-jul 1995. godine.
Rat izme|u RH i RSK mora se zavr{iti pobedom jedne i porazom druge strane. Dok se to ne
desi, rat se ne}e i ne moè zavr{iti.
Republika Srpska Krajina ~ini velike napore na diplomatskom planu da do re{enja problema
sa RH do|e mirnim putem. Ta opcija }e te{ko uspeti, jer su svi argumenti na srpskoj strani
(istorijsko, pravno, fakti~no stanje).
Srbi su dràvotvoran narod i samo takvi mogu ostati. Ne}emo i nesmemo iz rata u kome smo
i koji }emo dalje voditi iza}i kao podre|ena strana sa tretmanom etni~ke zajednice i
nacionalne manjine.
Na kraju rata, na{ status mora biti kao {to je i bio: dràvotvorni narod. Prihvatili smo
pregovore sa hrvatskom stranom, uz posredovanje me|unarodne zajednice, ali malo se {ta
38
Milan.
211
moè o~ekivati od navedenih pregovora. Pregovori su za nas ipak korisni, jer oni omogu}avaju
da se dobije vi{e vremena za pripreme za odbranu od hrvatske agresije. Kona~an obra~un sa
Hrvatskom moramo do~ekati spremni. Politika Tu|mana39 ne vu~e poteze napamet. Sve {to
~ini, u~inio je uz odobravanje Nema~ke. Izjave Kola40 i Kinkela41 u kojima se Tu|man poziva
da povu~e odluku o otkazivanju gostoprimstva UNPROFOR-u su maska sra~unata na
postizanje ciljeva kroz pritiske na Srbe i Savet bezbednosti da se uti~e na SRJ da prizna
Republiku Hrvatsku i BiH u avnojevskim granicama. Pritisak na Srbiju i SRJ ima za cilj da
se SRJ odrekne obaveza koje je prihvatila prema Vensovom planu i da se narod RSK izoluje i
ostavi bez ikakve pomo}i. To treba po oceni Hrvatske i Nema~ke da dovede do poraza
Kraji{kih Srba.
Politi~ku situaciju kontroli{u i me|ustrana~ka nadmetanja u Hrvatskoj u borbi za vlast. Sve
stranke su jedinstvene kada je u pitanju RSK. Oruàna opcija re{enja problema sadràna je u
programu svih stare{ina i u opoziciji. Srbi od bilo kakve politike Hrvatske mogu o~ekivati
poku{aje da se ostvari plan Ante Star~evi}a (1/3 Srba proterati; 1/3 Srba prevesti u katoli~ku
veru; 1/3 Srba ubiti). Ma koja stranka do{la na vlast, ne}e se odre}i plana A. Star~evi}a. U
saboru Hrvatske, postignuto je potpuno saglasje u politici prema RSK, {to mnogo ne treba
da ~udi. Protivnici Tu|manove politike (Istarski forum i dr.) nisu inspirirani pravdom prema
RSK nego ostvarivanjem svojih specifi~nih politi~kih interesa.
Prisutna je i sve vi{e raste bojazan i u samoj Hrvatskoj od povla~enja UNPROFOR-a. Tu
bojazan i sam Tu|man te{ko moè da sakrije. Nije isklju~eno da bi uz veliku pompu na
traènje Me|unarodne zajednice Tu|man mogao povu}i zahtve da UNPROFOR napusti
Hrvatsku. Naravno do toga bi moglo do}i uz odre|ene ustupke, koji bi i{li na {tetu RSK i
SRJ. Hrvatska ne}e i nesme u}i u rat protiv svih Srba, a ta opcija je realna ako ode
UNPROFOR.
Ako do|e do agresije Hrvatske na RSK moramo biti spremni da rat vodimo kra}e ili duè
vreme bez neposredne pomo}i VJ i VRS. Zato se moramo maksimalno pripremiti. To je
zna~ajno i zato {to olak{ava poziciju Hrvatske protiv RSK. Ako situacija bude zahtevala
svekoliki srpski narod brani}e Krajinu. Mi smo bra}a i me|usobna pomo} u borbi na ìvot i
smrt bi}e na visini koju zahteva vreme u kome ìvimo. Hrana, municija i ljudstvo, kao pomo}
za SVK je garantovana. Pruànje pomo}i i}i }e tako da se SRJ otvoreno ne uklju~i u rat.
Neovisno od pomo}i i angaòvanja SRJ i RS mi moramo biti maksimalno spremni za
suprostavljanje hrvatskoj agresiji. Moramo mo}i duè vreme da smostalno vodimo rat. Na{a
spremnost mora biti takva da i sami moèmo odvratiti Hrvatsku od agresije ili ako do|e do
agresije moramo biti sposobni da je u najteòj varijanti po nas slomimo i bez pomo}i.
Na{ motiv za suprostavljanje agresiji bazira na ~injenici da branimo svoja ognji{ta, porodice,
da se spa{avamo od genocida, da smo svoj na svome, da Hrvati ne mogu i ne èle ìveti sa
Srbima, kao narodom koji je sa njima ravnopravan. Pored navedenog srpski narod u RSK
nema gde da ode, jer nema rezervne otad`bine. Sve {to ~ini motiv za na{u odbranu treba da
bude osnov za delovanje i odnos prema SVK. Sad je trenutak da se pokrenu sve snage sa
kojima raspolaèmo i da ih orjenti{emo na ja~anje odbrane. Komande korpusa treba da budu
nosioci inicijative za zajedni~ko angaòvanje vlasti, gra|ana, vojske na zadacima odbrane u
zonama odgovornosti.
39
Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.
Helmut Kohl, kancelar SR Njema~ke.
41
Klaus Kinkel, ministar vanjskih poslova SR Njema~ke.
40
212
Potrebno je pozvati predsednike op{tina i druge organe vlasti, organe ministarstva unutra{njih
poslova i dogovoriti zajedni~ke akcije na planu pripreme za odbranu od usta{ke agresije.
Organizovati akcije utvr|ivanja i ure|enja teritorije za odbranu, i}i na radne akcije omladine
i gra|ana. Pripremati svako naselje za upornu odbranu. Predvideti za{titu va`nijih
materijalnih dobara. Od op{tina traìti da obezbede gorivo, materijal za bunkere i druge
objekte vatrenog sistema. Inìnjerijska, odnosno gra|evinska mehanizacija mora biti
maksimalno iskori{tena na zadacima ure|enja teritorije. Poloàje koje je SVK napustila po
Zagreba~kom sporazumu treba urediti i pripremiti za posedanje i odsudnu odbranu. Pri tome
koristiti sva dosada ste~ena iskustva.
Koristiti sva saznanja iz borbenih dejstava 5. K i Hrvatske vojske, posebno upotrebu jedinica
HV na livanjsko-grahovskom pravcu. O~ekuju nas uporna i dugoro~na borbena dejstva.
Po~etak agresije moramo do~ekati sa organizovanom odbranom i vatrenim sistemom koji daje
osiguranu osnovu za slamanje napada i preìvljavanje i za{titu od ubita~ne artiljerijske vatre.
Zapre~avanje i utvr|ivanje mora biti potpuno i uskla|eno sa zamisli za odbranom i vatrenim
sistemom. Rejoni odbrane niìh jedinica moraju omogu}iti svakom vojniku i odelenju
pruànje otpora sa najmanje tri linije odbrane. Na svakoj liniji vojnik mora imati zaklon punog
profila, rezervne poloàje za sva oru|a, ure|ena mesta za osmatra~e i sli~no. Raditi
saobra}ajnice izme|u linija odbrane, gde zemlji{te ne omogu}ava prikriven pokret vojnika i
vatrenih sredstava. Nerealno je o~ekivati uspe{nu odbranu ako se ona izvodi sa jedne linije ma
kako ona bila ure|ena. Borbeno spreman korpus mora imati rezervu ma kolika ona bila mala.
Postojanje rezerve omogu}ava brzo reagovanje na promene u situaciji do koje iznenada dolazi.
Komandovanje nesme praviti i ponoviti gre{ke iz 1993. godine. Maselnica, Meda~ki dèp,
Divoselo, nesmeju se ponoviti. Gubljenje navedenih objekata rezultat je odbrane sa jedne
linije i bez bilo kakve aktivnosti. Ne prihvatati da borbena dejstva izvodimo samo tamo gde
usta{e napadaju. Mi moramo pored odbrane na prostoru gde smo napadnuti, prelaziti u
napadna dejstva, tamo gde je neprijatelj najslabiji, gde ne o~ekuje na{a protivdejstva.
Spremajmo se da napadamo. Sa rezervama i}i u napad, a sa snagama koje pristignu
(dobrovoljcima i drugim) izvoditi odlu~ne udare. Ne i}i u napade na pravcima gde su usta{e
brojno ja~e. Napadati tamo gde su “najtanji”.
Na{e borbene aktivnosti ne smemo svoditi na samo vra}anje onog {to hrvatska vojska zauzme.
To bi bila utopija i ne bi doprinosila povoljno krajnjem ishodu rata. Odbranom hrvatsku
vojsku zaustaviti tamo gde prelaze u napad, a prelaziti u napad tamo gde su usta{e slabije.
Dejstvova}e se po ~itavom prostoru Hrvatske. U udarima mi imamo inicijativu. Biramo
mesto, vreme, na~in udara. Niko nas ne moè spre~iti da tu~emo po Zagrebu, Osijeku,
Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu... Imati plan dejstva i pripremiti se za potpunu i sigurnu
realizaciju. Hrvatska moè biti rase~ena i time bi sa njom ras~istili za sva vremena. Rasecanje
i odsecanje delova Hrvatske na vi{e mesta porazno bi bilo za usta{iju i od toga se vi{e ne bi
oporavila. Traìti mogu}nost da se spojimo sa delom RSK koji ~ini Isto~na Slavonija, Zapadni
Srem i Baranja. To bi bio najve}i dobitak. U slu~aju na{e pobede gotovo bi bilo sa Hrvatskom.
Niko vi{e ne bi mogao da stane uz Hrvatsku. Bar ne zvani~no. To je za nas i najkra}i put za
me|unarodno priznanje i ujedinjenje u jedinstvenu srpsku dràvu.
Bitku sa Hrvatskom moramo dobiti. Bitku ne smemo izgubiti. Na to nemamo ni pravo. Traì
se borba u koju se ulaè i zadnji atom snage. Mobilisati sve {to je zdravo i sposobno, eliminisati
sve {to je negativno, spre~iti defetizam. Borbeni moral moramo podi}i na zavidan nivo.
Vojskom komanduje Vrhovni komandant. Ne}e se dozvoliti nikome da se upli}e u
komandovanje. Spre~eni su poku{aji da profiteri smenjuju komandante. Komandovanje se u
213
celini mora okrenuti problemima pripreme za odbranu jedinica i komandi SVK. Od Vojske
i njenog komandovanja se o~ekuje da uvek budu na visini zadatka koje nose. Presudne se
bitke ne smeju gubiti. A na{u Vojsku o~ekuje presudna bitka. Li~no sam bio jako
nezadovoljan kada sam video koliko se malo radi na odbrani i kolika je leèrnost i
nespremnost da se za odbranu uradi sve {to se moè i mora. Razmi{ljao sam i o mogu}nosti
da zavedem vojnu upravu. Ipak rezultati se mogu posti}i i oslanjanjem na poslanike i
parlament. Borimo se da se prekine praksa da “svako vu~e na svoju stranu”. Prisutne su mi
namere i potezi koji nisu dobronamerni prema SVK. Vojska nesme i ne}e biti nikome otira~
za ~izmu. U~ini}u sve {to mi ustav i zakoni daju za spas ovoga naroda. Ra~unam na spremnost
i visoku borbenu gotovost vojske. Vojska mora delovati tako da ~uva interese naroda. Jasno je
da rat ne moèmo voditi i dobiti bez privrede o ~emu moramo svi voditi ra~una i pomo}i da
privreda ima kadrove bez kojih nema proizvodnje. Dràva mora otvarati vrata privrede
ènama i svima onima koji mogu raditi a ne mogu ratovati. Nelogi~no je {to u kuhinjama i
kraj kuhinja, u fabri~kim krugovima sre}emo mlade i zdrave mu{karce a na poloàjima stare
ljude i mnoge sa naru{enim zdravljem. Penzioner, invalid, èna i drugi koji nisu za pu{ku
moraju preuzimati sve one poslove koje rade mladi stasali za pu{ku i rat.
Na putu smo da pravosu|e po~ne re{avati zadatke iz svoje nadle`nosti. Vojno pravosu|e je
formirano ali ne radi. Civilno pravosu|e prakti~no ne obavlja svoju funkciju. Od onih koji
ne rade svoj posao uze}e im se sve {to su “prikupili” na nezakonit na~in. To iskoristiti za
potrebe SVK. Oduzimati kamione, vozila, cigarete, robu... Dobijeno predati SVK a vi{kove
finansijskoj policiji. Takav rad je u cilju spasavanja dràve RSK. Kriminal i {verc i oni koji ga
{tite ru{e borbeni moral vojnika i stare{ina na prvim borbenim linijama. Po{ten ~ovek ne
prihvata bilo kakvu za{titu {vercera i kriminalaca. Ako se {vercerima na sudu vra}a {vercovana
roba onda se mora sumnjati u po{tenje i namere sudova.
Ovo je momenat presudan za celokupan srpski narod. Bitku koju vodimo ne smemo izgubiti.
Na komandovanju je velika odgovornost. Od vas o~ekujem maksimum u ispunjavanju
zadataka koji stoje pred SVK. Kao predsednik dràve stojim uz vas i zaloì}u se da se obezbedi
minimum onoga {to je potrebno za vojsku. Moè se o~ekivati pobolj{anje materijalnih resursa
i uslova od zna~aja za ìvot i rad SVK, pove}anje plata i njihova stabilizacija. Vojska ne sme biti
prosjak u RSK. To ja smelo i odlu~no kaèm i nagla{avam. Na{ nastup pred narodom traì
visoku disciplinu i organizovanost. Mora se videti {to vojska radi i da se bori za ovaj narod.
Najhitniji zadatak je ure|enje poloàja. Pridavati zna~aj presednicima op{tina i vlasti i njihovoj
ulozi u odbrani zona odgovornosti jedinica. Neka svaki gra|anin od |aka u {koli do
predsednika op{tine da svoj doprinos odbrani tamo gde ìvi. Pretpostavlja se a na to ukazuju i
odre|eni podaci da do agresije moè do}i oko 31. 03. 1995. Mi moramo biti spremni na punu
borbenu gotovost i u agresiji za koju saznamo da prestoji za pet pa i manje dana. Nesmemo
biti zate~eni. Svaki dan i sat do agresije koristiti za pripreme posebno na planu ja~anja
borbenog morala i ure|enju poloàja. Poja~ati propagandu kroz koju vi{e afirmisati vojsku i
njenu povezanost sa narodom. Pored emisije “Front slobode” i}i na odràvanje okruglih stolova
na kojima treba da u~estvuju na{i vojnici i oficiri. Sa kamerom vi{e i}i u rovove. Psiholo{kim
pripremama uticati na rast volje i morala vojske i naroda. @elja mi je kad dolazim u na{e
korpuse da na|em puno bolje stanje nego {to sam ga nalazio u poslednje vreme.
214
21
1995., oùjak 30.
Knin
Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom pregovora o promjeni mandata
za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju Republike Hrvatske
Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj vanrednoj sjednici odrànoj 30. marta 1995.
godine u skladu sa svojim ustavnim ovla{tenjima razmatrala je nacrt Rezolucije Savjeta
bezbednosti Ujedinjenih nacija kojega je Savjetu bezbednosti predloìla Kontaktna grupa i
usvojila sljede}e stavove:
1. Vlada Republike Srpske Krajine jo{ jednom isti~e svoje opredjeljenje da se svi sporovi
rje{avaju mirnim putem i pregovorima i pozdravlja angaòvanje Organizacije Ujedinjenih
nacija na traènju mirnog rje{enja jugoslovenske krize na principima nepristranosti i
ravnopravnosti svih subjekata krize.
2. Mirovna operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji (C/23280 aneks III)42 prihva}ena je u
Republici Srpskoj Krajini na osnovu sadrànog principa kao dogovor u cilju stvaranja
uslova za mir i bezbjednost potrebnih za pregovore o sveobuhvatnom rje{enju
jugoslovenske krize koja nebi prejudicirala ishod takvih pregovora.
Predvi|eno je da bi operacija trajala dok se rje{enje sukoba ne ostvari pregovorima.
@rtva koju je narod Srpske Krajine Šdaoš za realizaciju dosada{njeg mandata za{titnih snaga
Ujedinjenih nacija je odlazak vojske i institucija dràve Jugoslavije u ~ijem je sastavu bio i
prepu{tanje svoje bezbjednosti u nadle`nost Ujedinjenih nacija u okviru zona pod za{titom
Ujedinjenih nacija.
Iako UNPROFOR nije ponekad ostvario potpunu za{titu on je omogu}io uspostavljanje
trajnijeg mira izme|u Hrvatske i Srpske Krajine i omogu}io ostvarenje odre|enih
ekonomskih aran`mana i time stvorio predpostavke za pregovore o rje{avanju i ostalih
otvorenih pitanja izme|u Srpske Krajine i Hrvatske.
3. Vlada Republike Srpske Krajine ocjenjuje da ne postoji niti jedan razlog da se okon~a
dosada{nji mandat za{titnih snaga Ujedinjenih nacija kojega je Savjet bezbjednosti
Ujedinjenih nacija ustanovio Rezolucijom 743 od 21. februara 1992. godine, te od Savjeta
bezbjednosti Ujedinjenih nacija o~ekuje da se dosada{nji mandat za{titnih snaga produì.
4. Vlada Republike Srpske Krajine smatra da novo predloèna operacija UN-a (UNCRO)
moè doprinijeti u~vr{}enju mira ukoliko se utvrdi kao nastavak i pro{irenje mirovne
operacije UN-a utvr|ene Rezolucijom 743 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija,
odnosno na principima i osnovama dosada{njeg mandata za{titnih snaga u Republici
Srpskoj Krajini i zonama pod za{titom Ujedinjenih nacija.
5. Prijedlog da operacija Ujedinjenih nacija, shodno paragrafu 5. predloènog nacrta
Rezolucije, bude “privremeni aran`man za stvaranje uslova koji }e dovesti do sporazumnog
rje{enja, a koje }e biti u skladu sa teritorijalnim integritetom Republike Hrvatske”, ukoliko
se odnosi na teritoriju Republike Srpske Krajine je apsolutno neprihvatljiv.
Republika Srpska Krajina suverena dràva srpskog naroda i svih gra|ana koji u njoj ìve
42
Rukom dodano: Vensov plan.
215
nije u sastavu nikakve dràve Hrvatske, te ne}e prihvatiti nikakav aran`man Ujedinjenih
nacija koji bi je mimo njene volje doveo u takav poloàj.
6. Vlada Republike Srpske Krajine smatra neprihvatljivim angaòvanje mirovnih snaga
Ujedinjenih nacija na svojoj teritoriji ukoliko bi one u svom nazivu prejudicirale politi~ka
rje{enja, a na {tetu srpskog naroda i Republike Srpske Krajine.
7. Vlada Republike Srpske Krajine ne moè dozvoliti blokadu granica Republike Srpske
Krajine od strane bilo kojih oruànih formacija koja bi bila u suprotnosti sa principima
dosada{njeg mandata za{titnih snaga Ujedinjenih nacija.
8. Vlada Republike Srpske Krajine odlu~uje da se o ovim njenim stavovima obavijesti Savjet
bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Broj: 06-5-340/95
U Kninu, 30. mart 1995. godine
HR-HMDCDR, 4., 06-5-340/95.
22
1995., Šsvibanj 6.š 43
ŠKninš
Pismo predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a Slobodanu Milo{evi}u,
predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oruànih snaga Republike
Hrvatske u zapadnoj Slavoniji
PREDSJEDNIK REPUBLIKE
g. SLOBODANU MILO[EVI]U
PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRBIJE
6. APRIL 1995.
Gospodine Predsjedni~e,
Tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na Zapadnu Slavoniju
ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne samo da je
izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu uàsa
nespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano,
i to od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj prodaji; ljudi sa nevjericom
konstatuju da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima
narod se pakuje i sprema na iseljavanje.
43
Pismo je pogre{no datirano u izvorniku, jer je iz sadràja vidljivo da je pisano po~etkom svibnja, nakon {to je
hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju.
216
S obzirom na novonastalo stanje nevjerovanja u mogu}nost opstanka na prostorima RSK
prouzrokovanog iskazanom sumnjom da smo prepu{teni sami sebi neophodno je da se ona
pod hitno otkloni. Jedini na~in da se to efikasno u~ini bio bi u hitnom privremenom slanju
oko dvije hiljade pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu. Oni
ne bi bili raspore|eni na prvu borbenu liniju, ve} bi svojim prisustvom u Gra~acu, Petrinji,
Benkovcu, Slunju, Kninu ... povratili psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, te vlastima RSK
omogu}ili vreme za saniranje i stabilizaciju stanja. Ako se predloèna mjera pod hitno ne
usvoji mislim da }e za sve drugo biti kasno. Po ovom pitanju postoji potpuna saglasnost svih
reprezenata vlasti u RSK.
Gospodine Predsjedni~e uvjeren sam da potpuno razumijete situaciju i te{ko}e u kojima se
nalazimo, te Vas s toga molim da odmah poduzmete korake u cilju realizacije prezentovanog
zahtjeva. Nadam se i o~ekujem da }emo o svim ostalim modalitetima pomo}i mo}i uskoro i
neposredno razgovarati.
Krajina Vas treba,
Milan Marti}, Šv.r.š
M.P.44
23
1995., svibanj 18.
Borovo Selo
Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a o dràvnoj krizi nakon
{to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju, te planovima za ujedinjenje s
Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju svih srpskih zemalja
MAGNETOFONSKI SNIMAK
SA TRE]E SJEDNICE REDOVNOG ZASJEDANJA SKUP[TINE REPUBLIKE
SRPSKE KRAJINE, ODR@ANE 18. 05. 1995. GODINE U BOROVU SELU
Š...š
Gospodo poslanici,
Evidentno je da }e biti neophodno da jo{ jednom iznesem uzroke i razmjere krize u koju smo
zapali kao i da ponudim na~ine i puteve izlaska iz nje.
Dakle, prije nego direktno i konkretno progovorim o nekim segmentima zbivanja u i oko Z.
Slavonije neophodno je da dam kra}i osvrt na sljede}e probleme, pitanje i dileme: srpski
nacionalni cilj, koji je i da li se promjenio? Odnos prema miru i ratu, odnos prema Srbiji
(Jugoslaviji) i Republici Srpskoj, na~ini funkcionisanja vlasti u Krajini, odnosu prema UN-u
44
Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.
217
i Hrvatskoj. Jo{ jednom ponavljam, Z. S.45 je pala zbog neadekvatnog odgovora na sva ova
pitanja; vojni~ki poraz je njegova logi~na posljedica.
O nacionalnom cilju i njegove implikacije na produkovanju dràvne krize
Srpsko nacionalno pitanje iznova se i u dramati~noj formi nanovo pojavilo raspadom biv{e
Jugoslavije. Sasvim razumljivo, iskazalo se kroz formu dràvotvornog pitanja. Upravo je
dràvotvornost bila pokreta~ka aktivnost nacionalisti~kih i secesionisti~kih ideja svih
nesrpskih naroda na tlu biv{e Jugoslavije. Kako nam je dobro poznato, zahvaljuju}i
neprincipijelnosti i nemoralu me|unarodne zajednice oni su svi vi{e ili manje, u tome i
uspjeli. Izuzetak je srpski narod i njegov nacionalni interes koji se jo{ nije realizovao
stvaranjem jedinstvene zajedni~ke dràve.
Tragi~na je okolnost {to se to jo{ uvijek nije desilo. Vjerovatno ni Z. Slavonija ne bi pala da
je stvorena jedinstvena dràva. Me|utim, da nevolja i tragedija bude jo{ ve}a ujedinjenje nije
ostvareno, prije svega, zahvaljuju}i unutar srpskim razmiricama i nerazumijevanjima.
Ne ulaze}i u razloge razmimoilaènja primjetna je njegova dvojaka posljedica: prvo, tretiranje
nacionalnog pitanja kao parcijalnog – zasebno za Srbiju, zasebno za R. Srpsku i zasebno za
RSK, i drugo, {to je u korelaciji sa prvim, preno{enje srpskog nacionalnog pitanja sa
dràvotvornog na demokratsko. Obje posljedice se dramati~no i pogubno reflektuju na
op{tenarodni interes i daju do znanja da se kod nekih subjektiviteta promijenio cilj borbe.
Oni su nekriti~ki napustili program stvaranja zajedni~ke srpske dràve smatraju}i da se u
ovom vremenu ne moè ostvariti. Nasuprot tom konceptu, zagovaraju rje{enje problema kroz
formu postizanja demokratskih prava Srba u Hrvatskoj i BiH.
Razumljivo da se zaokret u nacionalnom cilju direktno odràva na efikasnost funkcionisanja
dràvne vlasti u RS i RSK ~ine}i je manje slobodnom da udovolji svim zahtjevima kojim
mora odgovoriti. Preno{enje nacionalnog pitanja sa dràvotvornog na demokratsko
rezultira planskom destrukcijom izgradnje efikasnog dràvnog aparata. Naime, srpsko
pitanje kao tzv. demokratsko pitanje ne traì vlastiti dràvni subjektivitet, on mu je
suprostavljen. Tzv. demokratsko rje{enje problema vidi Srbe u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini. S toga se njeni pobornici obru{avaju na obje srpske dràve nastoje}i ih u~initi
neefikasnim i nesposobnim da odgovore zahtjevima vremena.
Jedan od nus produkata te politike je i isforsirana podjeljenost, tj. trijalizam vlasti u RSK. Ve}
dugo vremena evidentna neslaganja krajinskog rukovodstva pospje{uju se provo|enjem
planskih aktivnosti nekih subjekata koji se nalaze van Krajine. Zavade krajinskog rukovodstva
se tu javljaju u funkciji slabljenja kohezione snage dru{tva, i u funkciji su udaljavanja od
realizacije stvaranja jedinstvene dràve. U evidentnoj borbi oko vlasti propagandnim
me{etarenjem vje{to je prikriven dominantan uzrok sukoba, te je stvoren privid da je tu
rije~ o nezaje`ljivoj liderskoj borbi za vlast. Me|utim, ja jo{ jednom podvla~im da je sukob
koncepcija fundamentalan egzistiraju}i sukob u srpskim zemljama koji planski dovodi do
destrukcije dràvnog aparata i koji je pravi vinovnik pada Z. Slavonije. Jaka dràva je
prepreka ostvarenju koncepta suìvota Srba i Hrvata. S toga, oslabiti i osakatiti kraji{ku
dràvu postao je cilj nekih biv{ih srpskih nacionalista. Uni{tenje treba izvr{iti iznutra,
stvaranjem privida nezaja`ljive liderske borbe za vlast, koja uni{tava sve oko sebe. Borba koja
je cilj sama po sebi i sama za sebe.
45
Zapadna Slavonija.
218
Gospodo poslanici,
ova Skup{tina mora jo{ jednom da se jasno i javno izjasni koji koncept rje{enja problema
prihvata: tzv. demokratski ili dràvotvorni, te da se na osnovu tog odre|enja jo{ jednom
odredi i prema Srbiji (Jugoslaviji) i R. Srpskoj, ali i prema pitanju rata i mira i koncepciji
nastupa u pregovorima sa Hrvatskom i me|unarodnom zajednicom. [to se mene ti~e ja sam
se odavno izjasnio i jedino {to prihvatam je dràvotvorno rje{enje, koje je ujedno i najvi{i
stepen ostvarenja demokratskog prava srpskog naroda. Sve drugo mora i}i bez mene.
O odnosu prema Srbiji (Jugoslaviji) i Republici Srpskoj
Gospodo poslanici,
mnogo je ve} rije~i izgovoreno i mnoge su ~a{e ù~i ispijene u tretiranju ovog krucijalnog
pitanja. Pri tom, mnogo se puta i ovdje od drveta nije vidjela {uma. Naime, egzistiranje
srpskog nacionalnog pitanja kao parcijalnog zasebnog za Srbiju, RS i RSK – pospje{ilo je
unutarsrpske razdiobe, te je kao takvo ostalo poligon za razvrstavanje svih nas na pobornike
ili protivnike slu`benog Beograda ili Pala. Ova razdioba postala je toliko izraèna i prisutna
da se pretvorila u mjerilo vrijednosti na osnovu kojih se vuku mnogi bitni potezi. Od
posljedice pretvorila se u uzrok. Naime, simuliranim i ishitrenim razvrstavanjem na tzv.
pobornike mira i rata (Beograd i Pale) ispu{ten je iz vidokruga bit problema, a to je: stvaranje
jedinstvene srpske dràve. Ve} je re~eno: srpsko pitanje nije ideolo{ko i ne smije se tretirati
parcijalno; ono je egzistencijalno dràvotvorno. Isklju~ivo srpska dràva moè biti garant
egzistencijalnog o~uvanja srpskog naroda; njegovih korijena i tradicije, prava i sloboda.
Otuda, za mene nije bilo nikad dileme: izme|u Beograda i Pala odlu~io sam se i za Beograd
i za Pale. Nikad nisam pravio tu bitnu razliku, a ne}u je praviti ni ubudu}e. Krajina ne moè
opstati bez Beograda, ali ni bez Pala. Po|imo npr. od geostrate{kog odre|enja. I svakom laiku
je jasno da u vojni~kom pogledu Isto~na Slavonija i Baranja vojni~ki ne mogu opstati bez
Jugoslavije, kao {to zapadni djelovi Krajine ne mogu opstati bez R. Srpske s kojom ~ine
jedinstvenu strate{ku cjelinu. Inzistirati na osudi Pala u sklopu unutarsrpskog sukoba
istovremeno je osuda Krajine na vojni~ki poraz i nestajanje. Mi{ljenja sam da je Z. Slavonija
mogla biti sa~uvana da je prije agresije do{lo do ujedinjenja RS i RSK, kao prete~e svesrpskog
ujedinjenja.
Dakle, teritorijalni integritet, tj. o~uvanje svih srpskih teritorija ne dopu{ta diobu Beograda,
Pala i Knina. Ako se pak po|e dalje, u ovoj isforsiranoj analizi u ekonomskom i politi~kom
pogledu Beograd ima mnogo ja~u specifi~nu teìnu u odnosu na Pale. Mi u Krajini to
priznamo, te s toga i prihvatamo da se ve}ina na{ih politi~kih aktivnosti sa me|unarodnim
faktorima vodi uz posredovanje Beograda. Evidentno, onaj tko je protiv Beograda taj je i
protiv Krajine.
Ako se zna da je to tako vrijedno je zapitati se iz kojih se razloga predsjednik Republike RSK
stalno anatemi{e kao isklju~ivi pobornik Pala. Prave osnove i valjanog argumenta za to nema.
Moja odluka i moja briga je Krajina, a ona se ne moè sa~uvati pukom demagogijom o tzv.
mirnom rje{enju problema, koja vidi Krajinu kao autonomiju u Hrvatskoj, i to isklju~ivo na
prostorima tzv. Kninskog i Glinskog kotara. Krajina se moè sa~uvati samo istrajnim
inzistiranjem na objedinjavanju srpskih dràva. Sve drugo dovesti }e do masovnog egzodusa
Srba zapadno od Drine na njenu isto~nu obalu. Zlonamjerni, ali i ne samo oni, }e tada sa
pravom konstatovati: napokon svi Srbi u jednoj dràvi.
Ujedinjenje srpskih zemalja jedini je na~in o~uvanja Krajine. Napadi na borce za ujedinjenje
dobar su pokazatelj da ima i onih kojima nije vi{e stalo do Krajine. Oni su spremni da kao
219
zaraznu bolest pospje{uju i vr{e klicu defetizma i nevjericu u mogu}nost njenog o~uvanja.
Spremni su da glorifikuju snagu neprijatelja, a bitno umanje vlastitu mo}. Spremni su da
izazovu i pospje{e unutarsrpske sva|e nastoje}i da optu`bama na pojedine lidere izazovu
anarhiju i haos u dràvi. Zapadna Slavonija je me|u ostalim pala i zbog te i tako stvorene
anarhi~ne situacije u dru{tvu. Ne suprostavimo li se ovako uvezenom haosu, ako i onom
drugom, ni{ta manjem, koji se regeneri{e unutar same Krajine uskoro nas ~eka istovjetna
situacija onoj koja se ve} odigrala na tlu Z. Slavonije. Ujedinjenje RSK i RS mora postati
pitanje sata, a ne vi{e dana ili mjeseci. Sve drugo vodi Krajinu u propast.
O pobornicima rata i mira, ratnim hu{ka~ima i mirotvorcima
Podjela Srba na one koji su za mir i one koji su za rat je sramotna, isforsirana i u su{tini
nepostoje}a. Njen je cilj anatemisanje pojedinaca kao neprijatelja naroda kojima je isklju~ivo
stalo do vlasti i ratnog profita. Funkcija te podjele se moè ome|iti kao maskirno sredstvo
prikrivanja stvarnog napu{tanja programa stvaranja jedinstvene dràve.
Pozivaju i prozivaju nas mnogi da se izjasnimo za MIR. A ko ne voli mir? Taj ko ga ne voli
mogao bi biti sve drugo samo ne i razuman ~ovjek. Pa mi (dakle i ja) stalno nagla{avamo da
smo za mir. Istina, za pravedan mir. Pa zar upravo mi i na{i najdraì, na{a djeca, koji ìvimo
u Krajini ne prolazimo sve strahote i traume rata. Zato i vi{e od ikoga drugoga znamo
vrijednosti mira i ~eznemo za njim. Ali mi znamo i vrijednost SLOBODE. A ko ne voli
slobodu? Imati mir bez slobode zar je to rje{enje za nas? Kakvo je to rje{enje najbolje se vidi
ovih dana po kolonama izbjeglica koji napu{taju Z. Slavoniju.
Stalno ponavljanje da bezuslovno moramo prihvatiti mir ta~no je upravo u onoj mjeri u kojoj
on pravedno rije{ava srpsko pitanje na prostorima biv{e Jugoslavije. Na{a bra}a i na{i prijatelji
i svi koji vole slobodu i demokratiju moraju da nas razumiju da mi ne èlimo trenutno
ublaàvanje bola i prekid rata samo zato da se ne ratuje. Jer ìvot u miru, kakv nam se nudi,
je ili asimilacija i ìvot gra|ana drugog reda koji }e biti li{en ~ak i ìvota kad se bilo kojem
Hrvatu to prohtije ili napu{tanje rodne grude i stvaranje dràve svih Srba na prostorima Uè
Srbije. Da li je to rje{enje za nas?
Jedinstvena srpska dràva, to je rje{enje na{eg problema. Ako ne moè odmah u komadu
moè i parcijalno, ako ne moè trenutno ono moè postupno, ali do tada osigurati da se ne
izgubi ni dio nacionalnog teritorija. Pobornike tog programa, koji ne zahtijeva rat ve} samo
srpsko jedinstvo, nazvati i svakodnevno prozivati ratnim hu{ka~ima ne samo da je otu`no ve}
je i neistinito.
S punim pravom se moè re}i da je istina na drugoj strani. Protivnici srpskog jedinstva i
ujedinjenja najve}i su generatori rata. Upravo oni spre~avaju}i jedinstvo pospje{uju agresivneratne aspiracije Hrvata i Muslimana. îni im se da su ve}i nego {to jesu i to iskazuju na
vojnom polju. Kada bi nasuprot njih stajala jedinstvena volja i snaga svih srpskih podru~ja
te{ko da bi pokazali stepen agresivnosti koji danas pokazuju. Uostalom, pobornici podjele
Srba na mirotvorce i one druge neka kaù gdje smo i kad smo mi to u~inili akt agresije prema
Hrvatskoj. I oni sa najboljim pam}enjem ne}e biti u mogu}nsoti da iznesu bilo kakav primjer.
To je i najbolji dokaz ma{karade koja stoji iza te podjele, ali i dobro upozorenje koliko su
daleko spremni i}i u razgradnji na{e dràve oni koji tu ma{karadu kreiraju. Upravo sada je
vrijeme u kojem moramo odgovoriti historijskom trenutku u kojem ìvimo, jer iako proces
historije te~e na{a odgovornost stalno ostaje.
[ta nam je ~initi – {ta predlaèm
220
• prihvatanje srpskog pitanja kao dràvotvornog i u tom sklopu hitno i}i na ujedinjenje sa RS
• ekonomske i svake druge pregovore sa Hrvatskom stornirati do daljnjeg dok se ne
preispitaju sve dosada{nje posljedice pregovaranja
• bitno oja~ati dràvnu vlast smjenom svih onih koji su tom prepreka (u tom smislu traìti
hitnu smjenu Prvog ministra)
• Vlada mora zasjedati u Kninu
• sasje}i kriminal u korjenu izmjenom i poo{travanjem krivi~nog zakonodavstva
• izvr{iti hitnu reorganizaciju vojske koja do sada nije mogla biti u~injena iz razloga
opustrukcije. Konkretni planovi postoje, dominantno je osigurati novce
• obezbjediti promjene u skup{tinskom radu. Poslanici trebaju odgovarati narodu, a ne
pojedincima ili stranci
• zbrinuti kvalitetnim smje{tajem izbjeglice iz Zapadne Slavonije
• u razgovorima sa me|unarodnim posrednicima inzistirati na za{titi kompletnog srpskog
stanovni{tva ostalog u Z. Slavoniji, te ponovnoj uspostavi srpske vlasti odlaskom hrvatskih
snaga
• predlaèm da se zamrzne rad svih stranaka za najmanje 6 mjeseci, ili dok ne prevazi|emo
ovo stanje
• predlaèm da se svi udruìmo u jedan srpski nacionalni blok.
Gospodo poslanici,
treba nam vjerovati u vlastite snage bez obzira na dosada{nje slabosti koje smo ispoljili. Treba
nam vjerovati u vlastite snage i da bi ponovo moglo biti vra}eno povjerenje koje }e jedino
donijeti hrabrosti i mudrosti za novu i bolju izgradnju dràve. U~inimo svi zajedno ono {to
treba. Krajina mora ìvjeti.
Jedna bitka ne zna~i izgubljeni rat. Znali su Srbi i u Prvom svjetskom ratu da sa rasutom
vojskom kre}u na Krf i pobjedonosno se vrate preko Soluna i nadmo}nog neprijatelja
juna{tvom potuku.
Danas nam je sudbina sli~na, s tim {to ne moramo dok je jo{ vrijeme seliti vojsku na Krf, ali
se zato moramo ve} danas prestrojiti, srediti i oja~ati na{u vojsku, odbaciti iz nas sebi~nost,
egoizam, sujetu i tada sam ubje|en da }emo do}i do na{eg krajnjeg cilja.
Kopija, strojopis, }irilica
24
1995., svibanj 20.
Borovo Selo
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom
Na osnovu ~lana 123. Ustava Republike Srpske Krajine i rezultata referenduma
sprovedenog juna mjeseca 1993. godine o ujedinjenju Republike Srpske Krajine sa
Republikom Srpskom i drugim srpskim dràvama, a u skladu sa projektom o ostvarivanju
221
Srpske federacije kojega je Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici odrànoj
10. novembra 1994. godine, a Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici 1516. aprila 1995. godine, Skup{tina Republike Srpske Krajine na 3. sjednici I redovnog
zasjedanja, odrànoj u Borovu Selu 20. 05. 1995. godine, donosi
ODLUKU
O pristupanju realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
1. Pristupa se realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
2. Imenuju se me|urepubli~ka komisija od tri ~lana iz obje Republike sa zadatkom da
pripremi konkretan Plan Ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
3. Plan ujedinjenja koji bi bio predloèn zajedni~koj Skup{tini Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske na usvajanje treba da sadrì aktivnosti, akta, vremenski period i sve
predradnje da bi se ujedinjenje moglo realizovati.
4. U sastav me|urepubli~ke komisije ispred Republike Srpske Krajine imenuju se:
1. Dr. Milan Babi}
2. Ranko Vuji}
3. Uro{ Funduk
5. Daje se saglasnost da Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Krajine i Predsjednik
Skup{tine Republike Srpske sazovu zajedni~ku sjednicu Skup{tina Republike Srpske
Krajine i Republike Srpske do kraja mjeseca maja 1995. godine.
6. Proces ujedinjenja se ne}e voditi suprotno interesima drugih Srpskih dràva, SRJ prije
svega, odnosno proces }e se usagla{avati sa svim Srpskim dràvama.
7. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku
RSK”.
SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
Broj: 01-02-02-41/1-95.
Borovo Selo, 20. 05. 1995.
M.P.46
Rajko Leài}, dipl. in`.Šv.r.š
25
1995., svibanj 29.
Knin
Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je dana suglasnost na odluku o
dràvnom ujedinjenju s Republikom Srpskom
46
Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina Republike, Knin.
222
SKRA]ENI ZAPISNIK
sa 4. sjednice I redovnog zasjedanja Skup{tine
RSK, odràne u Kninu 29. maja 1995. godine
Prozivkom poslanika konstatovan je kvorum, prisutno je 48 poslanika.
Predsjednik Skup{tine je predloìo priloèni dnevni red.
RANKO VUJI] – {ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke, dostavio je inicijativu za
izmjenu dnevnog reda – da kao 1. ta~ka ide “Izglasavanje nepovjerenja prvom ministru Vlade
Borislavu Mikeli}u”, kao i dopunu dnevnog reda – “Rasprava o poku{aju secesije u Isto~nom
dijelu Republike Srpske Krajine”.
Nakon raznih predloga, prihva}en je slijede}i dnevni red:
AD. 1. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O PRIMJENI ZAKONA O RTV RSK
ZA VRIJEME TRAJANJA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE RATNE
OPASNOSTI:
Obrazlaù}i neosnovanost potvr|ivanja ove uredbe {ef poslani~kog kluba SDS Krajine
DRAGO KOVAÊVI] naveo je da je 17. maja 1995. god. do{lo do “pu~a” u TV, nelegalno
postavljaju}i za direktora RT RSK MILINKA SANDI]A. I ostali diskutanti saglasni su da je
neosnovana smjena u TV jer se oduzima ovla{}enje Skup{tini i pored konstatacije (LAZAR
MACURA) da u TV ne{to nije dobro, te da su potrebne promjene.
Ve}inom glasova predloèna Uredba nije potvr|ena.
AD 2. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O DONO[ENJU ZAKONA O
BUD@ETU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA 1995. GODINU
Daju}i obrazloènje osnovanosti ove Uredbe od predlaga~a i predsjednika Odbora LEMI]
MILORADA, Uredba je jednoglasno prihva}ena.
AD. 3. IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA PRVOM MINISTRU VLADE RSK
Predsjednik Skup{tine navodi da u skladu sa Ustavom RSK, postoji inicijativa sa 20 potpisa
poslanika Skup{tine potrebnih za smjenu prvog ministra Vlade Borislava Mikeli}a.
[ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke RANKO VUJI] samo potvr|uje predlog i od
strane SRS, te smatra prakti~nijim da se u diskusiju uklju~i onaj ko ima {to da kaè protiv
ovog predloga.
Pojedina~nim glasanjem izglasano je nepovjerenje Prvom ministru Vlade RSK BORISLAVU
MIKELI]U.
AD. 4. RASPRAVA O POKU[AJU SECESIJE U ISTO^NOM DIJELU RSK
Naro~ito insistiraju}i od strane poslanika iz isto~nog dijela Republike Srpske Krajine, da se
ova ta~ka obavezno uvrsti u dnevni red zbog veoma opasne pojave “poku{aj secesije Isto~nog
dijela Krajine” (GONDI,47 VUJI], VI[I],48 ATLAGI]).49
47
Ratko.
Milorad.
49
Marko.
48
223
Formiran je koordinacioni odbor koji je nosilac secesije. U Odboru su prethodni predsjednik
RSK GORAN HAD@I], sada{nji podpredsjednik Skup{tine BORO BOGUNOVI],
ministri SIMO [IJAN i BRANKO PETROVI], te poslanici SLAVKO DOKMANOVI] i
JOVO REBRAÂ.50
Poslanici Srpske radikalne stranke su o{tro osudili cijepanje Krajine i traè da se sve preduzme
da se secesija spre~i.
Predsjednik RSK MILAN MARTI] komentari{e ovu pojavu da ona nije slu~ajna i da je
po~ela prije par mjeseci. Nema se uticaja na vojsku i policiju {to ukazuje na povezivanje i
uticaj iz Srbije.
Uprkos svemu smatra da imamo snage da to dovedemo u red jer postoje odre|ene snage u
Srbiji da nam pomognu. Pored te{ko}a apeluje se na jedinstvo, hitno ujedinjenje, unutra{nji
kompromis oko novog mandatara Vlade.
Konstatacijom da SRJ i Srbija ne èle u rat, ali su spremne pruìti pomo} u opremi i hrani,
isporuci dezertera i dr. Za nas je to teret vi{e ali i izazov.
Na predlog predsjednika Skup{tine RAJKA LE@AI]A imenovana je Komisija u sastavu:
BUHA MILORAD, GONDI RATKO, BOSNI] MILE, KOVAÊVI] DRAGO I
STANIMIROVI] VOJO, koja je predloìla slijede}e zaklju~ke:
1. Osu|uje se nelegalno i protivustavno djelovanje koordinacionog odbora,
2. Odluke ovog koordinacionog odbora usmjerene su na ru{enje RSK,
3. Skup{tina RSK zaduùje ovla{}ene organe da se preduzmu mjere za funkcionisanje sistema,
4. Skup{tina RSK osu|uje djelovanje nosioca ovih secesionisti~kih radnji: GORANA
HAD@I]A, BORE BOGUNOVI]A, JOVE REBRAÊ, SLAVKA DOKMANOVI]A,
SIME [IJANA i BRANKA PETROVI]A,
5. Skup{tina RSK smatra poslanike s tog podru~ja predstavnicima tog naroda.
AD. 5. SAGLASNOST NA ODLUKU O DR@AVNOM UJEDINJENJU RSK I RS
Ministar MILAN BABI] naveo je hronologiju rada dràvne komisije, varijante naziva
budu}e dràve te je na|en zajedni~ki stav da se zove UJEDINJENA REPUBLIKA SRPSKA.
U~estvuju}i u diskusiji i drugi poslanici data je jednoglasna saglasnost na Odluku.
AD.6. SAGLASNOST NA NACRT USTAVNOG ZAKONA O PRIVREMENOM
USTAVNOM UJEDINJENJU
Uz obrazloènje saglasnost je jednoglasno prihva}ena.
AD. 7. ZAKON O ZAVR[NOM RAÛNU BUD@ETA RSK ZA 1994. GOD.
Uz obrazloènje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en.
AD. 8. ZAKON O BUD@ETU ZA 1995. GOD.
Uz obrazloènje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en.
AD. 9. ZAKON O PLATAMA
50
U pismu Koordinacionog odbora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, koji je potpisao Goran Hadì}
nagla{ava se povezanost sa Srbijom, Jugoslavijom i odluka o prisajedinjenju toga dijela Hrvatske Vojvodini 1991.
g., te upozorava da odluka o ujedinjenju “Š...š neprijateljima srpskoga naroda daje alibi za produènje i poo{trenje
sankcija protiv SRJ, hrvatskoj i muslimanskoj strani daje povod na nove i è{}e agresivne akcije i ozbiljno slabi
obrambeni potencijal nove dràve u odnosu na potencijal RSK i RS jer }e izostati logisti~ka podr{ka.” Vidi: HRHMDCDR, 2, kut. 362.
224
Obrazloènje je dao SLOBODAN PERI].
Prihva}eni su amandmani na ~l. 9. i ~l. 19 Zakona.
Zakon je jednoglasno prihva}en.
AD. 10. IZVJE[TAJ NARODNE BANKE RSK ZA 1994. GOD.
Obrazloènje je dao guverner PAJO MARJANOVI].
Izvje{taj je jednoglasno prihva}en.
AD. 11. PREDLOG DEVIZNE POLITIKE I PLATNOG BILANCA ZA 1995. GOD.
Predlog je jednoglasno prihva}en.
AD. 12. ZAKON O OBEZBJE\ENJU SREDSTAVA ZA BEZBEDNO ODVIJANJE
SAOBRA]AJA ZA VREME RATNOG STANJA I NEPOSREDNE RATNE
OPASNOSTI
Obrazloènje je dao ministar MILAN PA\EN.
Stav Odbora je da se Zakon usvoji.
Glasanjem je Zakon ve}inom usvojen.
AD. 13. ZAKON O UNUTRA[NJOJ PLOVIDBI
Zakon je jednoglasno usvojen.
AD. 14. ZAKON O POMILOVANJU
Obrazloènje dao ministar URO[ FUNDUK.
Zakon je glasanjem jednoglasno usvojen.
AD. 15. ODLUKA O PROGLA[ENJU SEDMODNEVNE NACIONALNE @ALOSTI
Uz pomen `rtvama iz Zapadne Slavonije progla{ava se sedmodnevna nacionalna àlost od 09.
do 15. juna 1995. godine.
AD. 16. IZVJE[TAJ ODBORA ZA ADMINISTRATIVNA I MANDATNO
IMUNITETNA PITANJA I POSLANI^KA PITANJA
Obrazloènje dao predsjednik Odbora BRANKO BABI].
Konstatovan je prestanak mandata poslaniku MILANU BULAJI]U iz Dalja zbog pismene
ostavke.
ZAPISNIÂR:
Neda Dondur
ZAPISNIK SASTAVILA:
Mirjana Rodi}, dipl. prav.
225
26
1995., svibanj 29.
Knin
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o
dràvnom ujedinjenju s Republikm Srpskom
115.
Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine
na 4. sjednici I redovnog zasjedanja odrànoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi
ODLUKU
I
Daje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Odluku o dràvnom
ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.
II
Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike
Srpske Krajine”.
SKUP[TINA
Broj: 01-02-02-29/1-95
Knin, 29. maja 1995. god.
Rajko Leài}, s.r.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.
27
1995., svibanj 29.
Knin
Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti na Ustavni zakon o privremenom
ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske
Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine na
4. sjednici I redovnog zasjedanja odrànoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi
ODLUKU
I
Daje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Ustavni zakon o
privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske.
226
II
Odluka stupa na snagu danom dono{enja a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike
Srpske Krajine”.
SKUP[TINA
Broj: 01-02-02-30/1-95
Knin, 29. maj 1995. god.
Rajko Leài}, s.r.
Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.
28
1995., lipanj 2.
Knin
Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke povodom imenovanja nove Vlade
Republike Srpske Krajine
NOVOSTI
2. VI. 1995. (II)
SDS Krajine o novoj Vladi RSK
UÊ[]E SVIH STRANAKA
U REPUBLICI Srpskoj Krajini stekli su se svi uslovi, da sve politi~ke snage, koje imaju
odre|eno poverenje naroda, predstavljenog u Skup{tini, uzmu u~e{}e u Vladi nacionalnog
jedinstva, i vo|enju javnih poslova.
Ovakav stav Srpske demokratske stranke Krajine, najja~e parlamentarne partije u RSK (~iji
predsednik je dr Milan Babi}) ju~e je saop{tio njen organizacioni sekretar, Du{an Vje{tica.
– Tako bi se ostvarilo jedinstvo, i prebrodile sve te{ko}e u kojima se RSK na{la posle
tragedije u Zapadnoj Slavoniji, i blokade pregovara~kog procesa, – kaè Vje{tica.
SDS Krajine }e, kako najavljuje njen organizacioni sekretar, podràti Vladu narodnog
jedinstva, koja bi, kako isti~e, “bila kompetentna da nastavi pregovara~ki proces pod okriljem
me|unarodne zajednice”.
– Takva Vlada bi svoju funkciju obavljala kao privremena Vlada, do ujedinjenja sa
Republikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom, – dodao je Vje{tica.
Milorad Bo{njak
227
29
1995., lipanj 29.
Knin
Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine o prednacrtu paketa zakona za
pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske
SLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
KABINET
Broj: 020/3 – 661/2 – 95.
Knin, 29. 06. 1995. g.
MINISTARSTVO PRAVOSU\A I
UPRAVE
– Komisija za pripremu akata
ujedinjenja Republike Srpske Krajine i
Republike Srpske
za gosp. Du{ana Vje{ticu
Predmet: Prednacrt Zakona
Ujedinjene Republike Srpske.Obavje{tavamo Vas da smo razmotrili paket od {esnaest zakona koje je izradila zajedni~ka
Komisija za pripremu akata Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, a koje ste nam
dostavili na uvid, i shodno tome izno{enju svojih sugestija ili amandmana.
Moèmo konstatovati, na osnovu komparacije postoje}ih zakona i zakonskih rje{enja,
organizacije i mehanizma funkcionisanja dràvne uprave, kao i drugih klju~nih dràvnih
institucija u Republici Srpskoj Krajini, sa na~elima i rje{enjima predvi|enim u prednacrtima
zakona, da su organizacija, na~in funkcionisanja kao i koncentracija vlasti gotovo identi~ni sa
postoje}im zakonskim re{enjima u Republici Srpskoj Krajini, s tim naravno {to }e se novi
zakoni odnositi na ~itavu teritoriju Ujedinjene Republike Srpske.
Dakle, predvi|a se centralizovani oblik vlasti sa minimalnim stepenom lokalne
samouprave.
Smatramo da su ponu|eni zakoni, opravdani, sadràjno i normativno kvalitetni i da na
njih kao takve uglavnom nemamo primjedbi.
Predsjednik Republike gospodin Milan Marti} upoznat je sa nacrtima zakona i na njih nije
imao zna~ajnih primjedbi.
Me|utim, naglasio je da je u razgovorima koje je vodio sa najvi{im predstavnicima dràvne
vlasti Republike Srpske na~elno dogovoreno da budu}i administrativni centar Ujedinjene
Republike Srpske bude u Banja Luci.
Na osnovu toga traì od ~lanova na{e Komisije za pripremu akata i drugih tijela, da
ubudu}e inzistiraju na tom postignutom dogovoru i da se takvo rje{enje ugradi u kona~ne
zakonske akte, naravno gdje je to opravdano i mogu}e, kao {to je to slu~aj u ~lanu 2. Nacrta
Zakona o Narodnoj banci URS gdje stoji: “Sjedi{te Narodne banke je u Kninu”.
228
Smatra da nema potrebe posebno nagla{avati koliki je interes gra|ana Republike Srpske
Krajine da administrativni centar budu}e Ujedinjene Republike Srpske bude u Banja Luci.
Hvala na saradnji.
M.P.
SEKRETAR KABINETA
Milenko Sankovi}, Šv.r.š
30
1995., srpanj 30.
Knin
Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane Republike Srpske Krajine o progla{enju ratnog stanja
Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK
PROGLA[ENO RATNO STANJE U CIJELOJ RSK
Knin, 30. jula – Vrhovni savjet odbrane RSK je na svojoj sjednici odrànoj u petak nave~er
donio odluku da se, s obzirom na novonastalu situaciju nakon okupacije Grahova i
mogu}nosti hrvatske agresije na RSK, a na osnovu ~lana 102. Ustava proglasi ratno stanje na
~itavoj teritoriji RSK.
Š...š
Vlada je saslu{ala i prihvatila informaciju ministra odbrane Milana [uputa o mjerama
preduzetim na planu odbrane granica, kao i aktivnostima vezanim za Civilnu za{titu.
Predsjednik RSK Milan Marti}, koji je ju~e zajedno sa komandantom SVK generalpotpukovnikom Milom Mrk{i}em boravio na podru~ju granatiranog sela Strmica,
dvadesetak kilometara sjeverno od Knina prema Grahovu, izjavio je Radio televiziji RSK, da
su kraji{ke linije odbrane na ovom dijelu stabilizovane.
– “Ne vjerujemo da se Hrvatska moè odlu~iti za jedan tako sulud potez kao {to bi bio
napad na Knin”, rekao je on, dodaju}i da ipak ni ta mogu}nost nije isklju~ena.
Po njegovim rije~ima predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, sa kojim je ju~e bio u
telefonskom kontaktu, dao je uvjeravanja da Srbija vi{e ne moè biti ravnodu{na.
Govore}i o savezu sa Republikom Srpskom, predsjednik Marti} je rekao da }e RSK i RS
nastupiti udruèno, i da su i predsjednici dràva i vojne komande u stalnom kontaktu.
“Imamo snage da povratimo ono {to je hrvatska vojska osvojila”, naglasio je Marti},
poru~uju}i gradjanima da budu disciplinovani i po{tuju uputstva koja daju nadle`ni organi.
Kopija, strojopis, }irilica
229
PRILOG 2
BIHA]KA KRIZA – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I
HERCEGOVINE I OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE
NA ZA[TI]ENU UN ZONU BIHA]
Na~elnik GS HV-a general Janko Bobetko i general HV-a Kre{imir ]osi} kod zapovjednika kopnene vojske SADa generala Sullivana; Pentagon (Washington), prva polovina studenoga 1994.
232
Kre{imir ]osi}
KAKO SMO PROMIJENILI TIJEK RATA
Operacija “ZIMA ’94”
(memoarsko gradivo o Prvoj biha}koj krizi – sje}anje sudionika)
ovijesna doga|anja vezana uz tzv. Prvu biha}ku krizu i njenu povezanost s operacijom
“Zima ’94” Hrvatske vojske gotovo su potpuno nepoznata {iroj hrvatskoj javnosti.
Me|utim, bez ikakva pretjerivanja moè se re}i da je Hrvatska vojska upravo tom
operacijom neizravno sprije~ila pad Biha}a i tragediju civilnog pu~anstva srebreni~kih
razmjera jo{ u zimi 1994., te vjerojatni zavr{etak rata u susjednoj BiH, u kojem su kao njegovi
pobjednici mogli postati ratni zlo~inci Karadì} i Mladi}. Sje}anja, ~injenice i izvorni
dokumenti svjedo~e o tome kako je Hrvatska vojska jo{ krajem 1994. brane}i Hrvatsku, u
suradnji s 5. korpusom Armije BiH branila i obranila Bosnu i Hercegovinu. Srbi su znali da
bi osvajanjem Biha}a u gotovo bezizglednu vojnu i politi~ku situaciju doveli Hrvatsku i
Bosnu i Hercegovinu. înili su tada gotovo sve {to su mogli da bi to i ostvarili. Mnogi u
me|unarodnoj zajednici mislili su u to vrijeme da je pad Biha}a samo pitanje dana. No,
operacijom “Zima ’94” preokrenut je tijek rata, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i
Hercegovini. Hrvatska vojska nije se, me|utim, dala impresionirati i zbuniti Karadì}evim,
Mladi}evim i Marti}evim podvalama i prijetnjama o snazi srpske vojske, kojima su vrlo dugo
i predugo obmanjivali me|unarodnu zajednicu, te posebice Kontaktnu skupinu, predvo|enu
Lordom Owenom. Operacijom Hrvatske vojske “Zima ’94” otvoren je put preko Crnog
Luga, prema Grahovu i Kninu, a Biha} je bio spa{en. Doga|aji koji su nakon toga slijedili u
ljeto 1995. godine, bili su gotovo identi~ni doga|ajima s kraja 1994., jer je i Druga biha}ka
kriza u ljeto 1995. bila isto tako povezana s operacijama Hrvatske vojske “Ljeto ’95” i
“Olujom”.
P
STRATE[KI ZNAÂJ BIHA]A U STUDENOM 1994.
ZA ISHOD RATA U RH I BiH
Krajem studenog 1994. godine ratna kriza na prostorima Bosne i Hercegovine kulminirala je.
Organizirana i koordinirana opsada Biha}a od strane srpskih snaga iz Bosne i Hercegovine i
privremeno okupiranih dijelova Hrvatske, uz logisti~ku potporu Jugoslavenske armije imala
je za cilj kona~no zauzimanje Biha}a, te nakon toga i preuzimanje kontrole nad gotovo cijelim
podru~jem Bosne i Hercegovine. Srpski napadi na Biha} – UN-ovu za{ti}enu zonu – dostiù
svoj vrhunac 29. studenoga 1994. godine. O~ekivao se skori pad grada koji je ve} mjesecima
bio u potpunom okruènju, uz mnogo poginulih, ranjenih, iznemoglih i iscrpljenih branitelja
i gra|ana. Me|unarodna zajednica uglavnom se ograni~avala na pripreme za prihvat izbjeglica
i osiguranje humanitarne pomo}i preìvjelima. Preko Kontaktne skupine vijesti o skorom
padu Biha}a pro{irile su se od Londona, Pariza sve do Washingtona. U nastaloj situaciji
koriste}i UNPROFOR i sporazum o primirju u Hrvatskoj, vo|a pobunjenih Srba u
Hrvatskoj Milan Marti} mobilizirao je i pokrenuo pobunjene hrvatske Srbe koji su preko
hrvatske dràvne granice prelazili u susjednu Bosnu i Hercegovinu, gdje su zajedno sa Srbima
iz BiH te Milo{evi}evim, [e{eljevim i Arkanovim dobrovoljcima iz Srbije, sudjelovali u
napadima na Biha}. Bilo nam je jasno da }e se nakon pada Biha}a sve te snage pregrupirati i
233
usmjeriti na okupirana hrvatska podru~ja, posebno na karlova~ku crtu razdvajanja. Ako bi se
to dogodilo, mnoge vitalne prometnice prema hrvatskom jugu bile bi na dometu
minobaca~ke vatre pobunjenih Srba. Hrvatska bi time bila dovedena u najteù poziciju od
po~etka Domovinskog rata. Hrvatska vojska nije mogla mirno promatrati srpsku agresiju na
Biha} i bila je prisiljena reagirati kako bi sprije~ila pad Biha}a, a nakon toga vojno i politi~ko
povezivanje privremeno okupiranih teritorija RH i BiH u jedinstvenu dràvnu cjelinu
pobunjenih Srba.
Jednako tako, pobunjeni Srbi su znali da podru~je biha}ko-cazinske krajine, koje se
mjesecima nalazilo u njihovom potpunom okruènju, a koje je uz velike `rtve uspje{no branio
5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija HVO-a, predstavlja glavnu prepreku za potpuno
vojno, politi~ko i ekonomsko povezivanje RSK i RS. Zbog toga je kona~no uni{tenje 5.
korpusa ABiH bio glavni vojni i politi~ki cilj pobunjenih Srba s obje strane granice. U
studenom 1994. u nastaloj situaciji Biha} postaje klju~na to~ka koja je odre|ivala ishod rata,
kako u RH, tako i u BiH. Uni{tenje 5. korpusa Armije BiH i pad Biha}a izravno bi utjecali
na gotovo cijelu crtu razdvajanja izme|u Hrvatske vojske i pobunjenih Srba, te posebno na
vitalne logisti~ke pravce koji su vodili preko Karlovca i Maslenice prema jugu Hrvatske.
Hrvatska vojska time bi se na{la u vrlo te{koj situaciji. Zapravo, padom Biha}a Republika
Hrvatska na{la bi se u potpuno izgubljenoj vojni~koj poziciji, a pregovori na razini Kontaktne
skupine jednostavno vi{e ne bi imali nikakvog smisla. Dakako, bez uspje{nog okon~anja Prve
biha}ke krize i sprje~avanja pada Biha}a krajem 1994. godine, ne bi bilo ni “Bljeska” ni
“Oluje” 1995. godine. Operacija “Zima ’94” zbog svega toga bila je, bez ikakvog
pretjerivanja, prekretnica ratnih zbivanja na ovim prostorima, a operacije “Ljeto ’95” i
“Oluja” njezin logi~ni zavr{etak. Jednostavno re~eno, Hrvatska vojska je tada bila prisiljena
na sna`nu aktivnu obranu koja je zapo~ela operacijom “Zima ’94” u najteìm zimskim
vremenskim uvjetima.
U isto vrijeme hrvatska dràvna politika vrlo intenzivno je traìla diplomatske putove za
rje{enje krize na prostorima RH i BiH kroz mnogobrojne me|unarodne kontakte, inicijative,
razgovore i pregovore. Nakon potpisivanja “Washingtonskih sporazuma” (18. oùjka 1994.)
u razrje{avanje te najsloènije i najozbiljnije svjetske krize sve sna`nije uklju~uju se i
Sjedinjene Ameri~ke Dràve. Bio je to veliki politi~ki izazov za ameri~ku administraciju, koja
je nastojala jo{ jednom pokazati i dokazati svoju stoèrnu ulogu na globalnoj svjetskoj
politi~koj sceni. To se dogodilo, me|utim tek godinu dana kasnije u Daytonu. No, put do
Daytona tada je bio jako, jako dalek.
Mnogi ozbiljni vojni analiti~ari u me|unarodnoj zajednici u to vrijeme tvrdili su, iz vrlo
pragmati~nih razloga, kako objektivna i realna politi~ka rje{enja moraju jednostavno uzimati
u obzir realnost na terenu koja, kako su nagla{avali, predstavlja stvarni odnos vojnih snaga
izme|u sukobljenih strana. Ne smije se zaboraviti da su u to vrijeme pobunjeni Srbi jo{ uvijek
kontrolirali oko 25% teritorija Republike Hrvatske i gotovo 70% teritorija Bosne i
Hercegovine. U takvim okolnostima gotovo nijedan realan i objektivan politi~ar u
me|unarodnoj zajednici nije vjerovao u politi~ka rje{enja koja }e biti prihvatljiva za sve
sukobljene strane. Znali smo da Karadì}, Mladi} i Marti} nikada ne}e pristati na politi~ke
ustupke koji bi zadovoljili Hrvate i Bo{njake, sve dok na to ne budu prisiljeni vojnom silom
i snagom. Sve je dakle bilo jasno! Samo novi odnosi vojnih snaga na terenu mogli su voditi
prema novim prihvatljivim politi~kim rje{enjima. U tom kontekstu srpske stavove najjasnije
je iskazivao Lord Owen, predsjedatelj Kontaktne skupine koji je ~esto isticao: Nemojte se
nadati da }ete za zelenim stolom dobiti ono {to niste kadri osvojiti na vojnom planu. No,
234
zaboravio je Lord Owen da su Srbi najprije uz pomo} JNA ve} 1990. godine razoruàli sve
druge republike i narode u biv{oj zajedni~koj dràvi, da bi tek nakon toga zajedno s JNA
krenuli u rat protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kako bi demonstrirali svoju
vojnu snagu i “vite{tvo”. Naàlost, jednako kao Lord Owen sve to je zaboravila i
me|unarodna zajednica, posebice Kontaktna skupina, koja je bila vrlo sklona prihvatiti pravo
ja~ega da name}e politi~ka rje{enja. I sve je bilo jasno! U ratnim uvjetima po~etkom
devedesetih, tako je htjela me|unarodna zajednica, politi~ka pozicija zara}enih strana bila je
proporcionalna isklju~ivo i jedino njihovoj vojnoj snazi i uvjerljivosti na terenu. Sukladno
tome, naslijediv{i od JNA sva okupirana podru~ja u RH i BiH, Marti} i Karadì} imali su
stoga vrlo dugo, i predugo, iznimno va`nu ulogu u svim pregovorima s me|unarodnom
zajednicom, posebice u pregovorima vo|enim u @enevi. To je trajalo sve dok njihova
brutalnost, bahatost i netolerantnost nije svedena na pravu politi~ku mjeru i poziciju
operacijama Hrvatske vojske i Armije BiH tijekom 1994. i 1995. godine.
Znaju}i za ta pravila igre Karadì}, Mladi} i Marti} ~inili su sve kako bi kroz novu
mobilizaciju pobunjenih Srba osigurali svjeè snage za zavr{ni napad na Biha}. Svakog dana,
svakim satom rasla je napetost i opasnost od eskalacije i {irenja sukoba, ne samo oko Biha}a,
nego gotovo na svim crtama boji{nice.
Teìnu situacije potvr|uje i izvje{}e ameri~ke veleposlanice pri UN-u gospo|e Madeleine
Albright Vije}u sigurnosti, 29. studenoga 1994., u vrijeme kulminacije Prve biha}ke krize:
Bosanski Srbi su ti koji su zapo~eli taj rat, oni su i ti koji jedini odbijaju Plan Kontaktne skupine
o prekidu sukoba. Potporu Karadì}evoj i Mladi}evoj agresiji na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a
daju i Srbi iz tzv. Krajine koji nesmetano napadaju suvereni teritorij Bosne i Hercegovine
ignoriraju}i me|unarodno priznatu granicu izme|u RH i BiH. Takvo pona{anje koje je usmjereno
ka povezivanju i objedinjavanju podru~ja koje drè Srbi iz tzv. Krajine sa podru~jima koje
kontroliraju bosanski Srbi moè potpaliti i {iri Balkanski rat. U istom izvje{}u gospo|a Albright
posebno je naglasila: înjenica je kako se napadi na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a provode s
aerodroma Udbina u Hrvatskoj, koji kontroliraju pobunjeni hrvatski Srbi. Sve to predstavlja
veliku sigurnosnu prijetnju postrojbama UNPROFOR-a na terenu, a uzrokovalo je i ogromne
civilne `rtve u Biha}kom dèpu. Vlada SAD zbog svega toga misli da takva vrsta agresije zahtijeva
primjerene vojne reakcije i od strane NATO-a.
UKLJUÊNJE SAD-a U RAZRJE[AVANJE KRIZE I ZNAÂJ WASHINGTONSKIH
RAZGOVORA U STUDENOM 1994. GODINE
Kako bi se sprije~ila daljnja eskalacija sukoba oko Biha}a koja je prijetila velikim brojem
izbjeglica, ogromnim civilnim `rtvama, te humanitarnom krizom nepredvidivih razmjera, u
rje{avanje tog svjetskog kriznog àri{ta uklju~ila se i ameri~ka administracija. S obzirom na to
da UN-ov obavje{tajni sustav jednostavno nije funkcionirao i da je vrlo ~esto umjesto
pouzdanih informacija slao dezinformacije koje su uglavnom zbunjivale predstavnike
me|unarodne zajednice, te onemogu}avale traènje i pronalaènje prihvatljivih politi~kih
rje{enja, ameri~ka administracija prioritetno je nastojala uspostaviti svoj obavje{tajni sustav
kako bi imala {to bolji i potpuniji uvid u stvarno stanje snaga na terenu. Bez osiguranja
pouzdanih i pravovremenih informacija u realnom vremenu, uskla|ivanje politi~kih rje{enja
sa stvarnim odnosom snaga na terenu bilo je gotovo nemogu}e.
235
Po~etkom studenog 1994. ponovno sam bio u Washingtonu, tada s na~elnikom Glavnog
stoèra HV-a generalom Jankom Bobetkom. U State Departmentu razgovarali smo s
ambasadorom Holbrookeom, a nakon toga u Pentagonu s na~elnikom zdruènog stoèra
ameri~ke vojske generalom Shalikashvilijem, kao i njegovim suradnicima generalom
Sullivanom, te generalom Wesleyem Clarkom. Dobro se jo{ uvijek sje}am Holbrookove
reakcije, kad se po~eo nervozno vrpoljiti na svojoj stolici nakon odlu~ne izjave generala
Bobetka: Kre}emo u napad na svim frontovima! îni mi se da je to zaista bilo jedno od
najkriti~nijih razdoblja Domovinskog rata. General Bobetko je nagla{avao: Hrvatska ne}e
mirno gledati sve ovo {to se de{ava oko Biha}a. Bit }emo prisiljeni reagirati. To jednostavno
moramo u~initi kako bi u slu~aju pada Biha}a sprije~ili prodor vojske bosanskih Srba na
privremeno okupirana hrvatska podru~ja, te da bi sprije~ili srpski masakr civilnog stanovni{tva u
Biha}u. Holbrooke je uzvratio: Ne smijete krenuti, u takvoj se vojnoj operaciji {irokih razmjera
ne bi mogle izbje}i goleme `rtve i novi veliki val izbjeglica. Dobro se jo{ sje}am reakcije generala
Bobetka koji je vidno iznena|en Holbrookeovim odgovorom rekao: To je va{ stav, mi sada
idemo u Pentagon i tamo }u razgovarati s generalom Shalikashvilijem. On sigurno dobro razumije
ozbiljnost i sloènost nastale situacije s vojnog aspekta. Nakon pola sata general John
Shalikashvili – na~elnik zdruènog stoèra ameri~ke vojske do~ekao nas je s istim rije~ima:
HV ne smije krenuti u vojnu operaciju {irokih razmjera. Pritom nije prihvatio Bobetkovo
obja{njenje da je to jedini na~in da se sprije~i genocid u Biha}u. Ispostavilo se da je
Holbrooke odmah nazvao Shalikashvilija i “pripremio” ga za razgovor s hrvatskim
izaslanstvom.
Bio je to prvi u nizu razgovora koji su slijedili glede iznalaènja prihvatljivih rje{enja Biha}ke
krize. Stav hrvatske dràvne politike bio je jasan i odlu~an: ako Srbi s privremeno okupiranih
teritorija Republike Hrvatske nastave s napadima na Biha}, nesmetano prelaze}i
me|unarodno priznatu granicu izme|u Republike Hrvatske i BiH, Hrvatska vojska }e
pokrenuti napad na svim crtama razdvajanja kako bi za{titila svoje me|unarodno priznate
granice. To je ipak zabrinulo ameri~ku administraciju, ali i {iru me|unarodnu zajednicu.
Novu neèljenu eskalaciju sukoba jo{ ve}ih razmjera nitko nije èlio.
Dva tjedna kasnije, 29. studenoga 1994., opet sam do{ao u Washington, ovaj put s ministrom
obrane RH Gojkom [u{kom. Nalazili smo se u hotelu, kojih stotinjak metara udaljenom od
Pentagona. U telefonskom razgovoru s predsjednikom Tu|manom, ministar [u{ak je rekao:
Predsjedni~e, ovdje ima sve vi{e onih koji tvrde da se pad Biha}a ne moè sprije~iti i da je time rat
u Bosni i Hercegovini prakti~ki zavr{en pobjedom Karadì}a i Mladi}a. Bili smo iznena|eni
~injenicom da se Karadì}ev utjecaj na Kontaktnu skupinu pro{irio i do Washingtona.
Povjerljive obavje{tajne informacije govorile su da je pad Biha}a pitanje sata, a ne vi{e dana.
Predsjednik Tu|man govorio je uzbu|enim, povi{enim, ali i vrlo odlu~nim glasom: Na{ stav
je jasan, Hrvatska vojska ne}e mirno gledati kako pobunjeni Srbi iz Hrvatske i s hrvatskih
podru~ja sudjeluju u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, dok im za to vrijeme UNPROFOR ~uva
le|a. Me|unarodna zajednica treba sprije~iti eskalaciju sukoba, nove tragedije, nove izbjeglice, vi{e
od 600.000 ih se ve} nalazi u Hrvatskoj...
U 11 sati u Pentagonu je u glavnoj sali za sastanke Ministarstva obrane SAD-a zapo~eo
klju~ni sastanak. Sjedio sam uz ministra [u{ka, tu je bio i na{ veleposlanik Petar [ar~evi} i
hrvatski vojni izaslanik Robert Hranj, a na ameri~koj strani pored ministra obrane dr. W.
Perrya (po~asnog doktora Sveu~ili{ta u Zagrebu), sjedili su general Wesley Clark – biv{i
zapovjednik NATO-a i kandidat Demokratske stranke na predsjedni~kim izborima 2004.,
ambasador Holbrooke, te predstavnici CIA-e, DIA-e i NSC-e. Kako izbje}i novu eskalaciju
236
sukoba, novu humanitarnu krizu, pad Biha}a, kako unaprijediti ameri~ko-hrvatsku vojnovojnu suradnju, koja je upravo tog jutra i formalno potpisana, bile su teme ovog sastanka.
Ministar [u{ak izloìo je hrvatski stav, te naglasio da Hrvatska ne zahtijeva nikakvu vojnu
pomo}, ali èli razumijevanje ako bude prisiljena napasti kako bi za{titila svoje me|unarodno
priznate granice. Nakon {to je direktor vojno obavje{tajne agencije general Hughes iznio
prikaz stanja na terenu, osobno sam na zemljovidu izloìo na~in na koji se moè pomo}i UNovoj za{ti}enoj zoni grada Biha}a, te sprije~iti nova humanitarna kriza nesagledivih razmjera.
U vojnom smislu pozicija 5. korpusa ABiH bila je izuzetno te{ka, no naglasio sam da
Hrvatska vojska ima potpuni uvid u stanje na terenu i da }e, ako bude nu`no, svojim
aktivnostima prisiliti srpske snage koje napadaju Biha} iz privremeno okupiranih podru~ja
Republike Hrvatske na povla~enje, te na taj na~in za{titi Biha} od daljnjih razaranja.
Veleposlanik Holbrooke nije se uklju~ivao u raspravu, a u nastavku razgovora u Pentagonu
ministar Perry je izrazio “puno razumijevanje Vlade SAD-a za sve probleme s kojima se
Hrvatska susre}e, od stotina tisu}a izbjeglica do ~injenice da pobunjeni Srbi na vi{e od jedne
~etvrtine hrvatskog dràvnog teritorija ne priznaju hrvatsku vlast, kao i ~injenicu da je
Hrvatska u tim ratnim vremenima bila suo~ena s vrlo te{kim izazovom utemeljenja i stvaranja
svojih oruànih snaga”. No, naglasio je da im je “unato~ srpskim provokacijama, hrvatska
suzdrànost u ovom trenutku izuzetno va`na kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba, koja
bi mogla destabilizirati ~itavu regiju”.
Izlaganje generala Hugesa, direktora ameri~ke vojno–obavje{tajne agencije, o Biha}koj krizi, prilikom susreta s
hrvatskim izaslanstvom, koje je predvodio ministar obrane RH Gojko [u{ak; Pentagon (Washington), 29.
studenoga 1994.
237
Hrvatsko izaslanstvo u Pentagonu (Washington), 29. studenoga 1994.; na slici (s lijeva): legenda hrvatske ko{arke
Kre{imir ]osi} – tada ministar savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu, Chris Hill, general Wesley
Clark, general Kre{imir ]osi}
U nastalim okolnostima prijateljska razmjena stavova i mi{ljenja izme|u hrvatskog dràvnog
vodstva i ameri~ke administracije imala je posebno zna~enje, kako bi se ispitale sve
mogu}nosti za mirno rje{avanje ove krize i na{la prihvatljiva politi~ka rje{enja. No, uvijek smo
imali na umu izjavu Lorda Owena, izre~enu jo{ krajem 1993.: Ono {to se vojni~ki izgubi ne
moè se vi{e dobiti za zelenim stolom. Republika Hrvatska i tada je iskazivala punu
kooperativnost u odnosima s me|unarodnom zajednicom, ali i punu odlu~nost da se padom
Biha}a ne dovede u gotovo izgubljenu poziciju, jer ne treba zaboraviti da je u to vrijeme 25%
hrvatskog dràvnog teritorija jo{ uvijek bilo privremeno okupirano. S druge strane, s vojnog
aspekta mogu}nosti za osloba|anje privremeno okupiranih hrvatskih teritorija bile su gotovo
idealne jer su sve svoje vojne snage pobunjeni Srbi iz tzv. Krajine prebacili u podru~je Biha}a,
te je Hrvatska vojska bez ve}ih problema mogla osloboditi svoj privremeno okupirani
teritorij, koji je ostao gotovo potpuno prazan i bez ikakve obrane, a umjesto pobunjenih
hrvatskih Srba ~uvao ga je i branio UNPROFOR. Ipak, u cilju postizanja mirnog rje{enja
nastale krize Republika Hrvatska nastavila je diplomatske razgovore, traè}i odgovaraju}e
putove do postizanja prihvatljivih rje{enja.
238
KRENULI SMO – POÊLA JE OPERACIJA “ZIMA ’94”
Naàlost, nitko kompetentan, ali i objektivan u {iroj me|unarodnoj zajednici nije imao iluzija
u mogu}e politi~ke dogovore i mirovna rje{enja s Karadì}em, Mladi}em, Marti}em i
Milo{evi}em. Ne vjerujemo ni u kakvo politi~ko rje{enje koje ne}e biti popra}eno odgovaraju}im
rje{enjima na vojnom polju. Srbi nikada ne}e pristati na ustupke koji bi zadovoljili bosansku ili
hrvatsku vladu sve dok na to ne budu primorani vojnom silom – nagla{avao je jedan ugledni
ameri~ki vojni analiti~ar i vojni ekspert. Me|unarodna zajednica imala je ~itav niz razli~itih
divergentnih, pa ponekad i konfliktnih rje{enja, a bilo je i onih koji su tada vrlo otvoreno
podupirali Karadì}a i Milo{evi}a. Bilo je to zasigurno jedno od najkriti~nijih razdoblja
cijelog Domovinskog rata. Hrvatska i BiH tog su se trenutka na{le u gotovo najteòj vojnoj,
ali i politi~koj krizi s obzirom na politiku Kontaktne skupine, posebice Lorda Owena. Zvona
su zvonila na uzbunu. [to uraditi? Postojale su samo dvije mogu}nosti – ~ekati ili napasti?
êkanje je otvaralo Srbima put prema Biha}u i ulazak u grad. Pad Biha}a definitivno bi
zna~io poraz, kako onaj vojni~ki, tako i onaj politi~ki. Poraz bez borbe nije dolazio u obzir,
usprkos svim protivljenjima Kontaktne skupine, koja je s jedne strane hrvatskom vodstvu
zatvarala vrata za vojni~ko djelovanje, a s druge strane pre{utno otvarala vrata i put Karadì}u
i Mladi}u prema Biha}u. Bilo je to neprihvatljivo za hrvatsku dràvnu politiku. S druge
strane, napad je vrlo brzo mogao rasteretiti opsadu Biha}a, posebice s hrvatske strane, zbog
~injenice da je granicu privremeno okupiranih hrvatskih podru~ja u Hrvatskoj ~uvao
UNPROFOR, dok su Srbi iz Hrvatske napadali Biha} u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, Karadì}, Mladi} i Marti} su uz potporu Milo{evi}a obmanjivali me|unarodnu
zajednicu svojim mirovnim ponudama. Na pregovorima u @enevi mirotvorstvo i
kooperativnost, a oko Biha}a brutalna agresija, granatiranje grada i tisu}e civilnih `rtava.
Klju~nu ulogu u rje{avanju svih ovih problema imale su tada mudra i odlu~na hrvatska
dràvna politika i snaga Hrvatske vojske. Hrvatsko dràvno vodstvo pokazalo je u tim
trenucima svu potrebnu smjelost, hrabrost, odlu~nost i mudrost. Dakako, sve ove ~injenice
ne idu u prilog onima koji i danas u Hrvatskoj tvrde da je Hrvatska izvr{ila agresiju na Bosnu
i Hercegovinu.
Hrvatska dràvna politika suzdràla se od op}eg napada i eskalacije sukoba, ali je
koncentriranim napadom preko Dinare i Livanjskog polja 30. studenoga 1994. stvorila
pretpostavke za zaustavljanje opsade Biha}a. Karadì}evu, Mladi}evu i Marti}evu bahatost i
brutalnost, kao i nespremnost na bilo kakve ozbiljne politi~ke razgovore i pregovore nije se
moglo beskona~no dugo tolerirati. Neprihva}anje mirne reintegracije privremeno okupiranih
hrvatskih teritorija u ustavno-pravni poredak RH i napad pobunjenih Srba na Biha} s
teritorija RH, bili su dovoljni razlozi za hrvatsko dràvno vodstvo da pokrene operaciju “Zima
’94”. Tako su jedini mogu}i odgovor na postoje}e stanje Karadì}, Mladi} i Marti} ubrzo
dobro osjetili.
Krenuli smo u zadnji trenutak! Toga 30. studenoga 1994. bilo je nevrijeme, spustila se
me}ava – prava, dobro poznata o{tra zima u tim krajevima. Otvaranje puta prema Kninu,
preko Dinare, usred zime bio je cilj koji je grani~io sa ludo{}u. No, bio je to jedini na~in da
se brzo pomogne Biha}u. U sna`nom prodoru hrvatske snage su preko Dinare i du`
Livanjskoga polja probile liniju êlebi}i – Rujani. Dok su kninski Srbi napadali Biha},
hrvatskim se snagama preko Crnog Luga i Dinare otvarao put prema Grahovu i Kninu. Kad
su pobunjeni Srbi, kroz nekoliko dana, shvatili {to se doga|a, bilo je kasno. Hrvatski vojnik
ve} je stajao na vrhu Dinare, a i Knin je bio ve} na dlanu. Pobunjeni hrvatski Srbi bili su
primorani zaboraviti na Biha}, a njegova opsada ubrzo je prekinuta. Biha} je bio spa{en! Bila
239
General HV-a Kre{imir ]osi} i na~elnik Odjela G5 Zdruènog stoèra vojske SAD-a general Wesley Clark;
Pentagon (Washington), 29. studenoga 1994.
je to prekretnica rata u BiH. Glavni zapovjednici te operacije bili su hrvatski generali Ante
Gotovina i Tihomir Bla{ki}.
Operacija “Zima ’94” bila je potpuno iznena|enje za Karadì}a, Mladi}a i Marti}a, te ih je
dovela u stanje potpunog mentalnog ludila i ratnog bezumlja. To~no na Badnjak – 24.
prosinca 1994. – na~elnik glavnog stoèra HV-a general Bobetko pozvao me u svoj kabinet:
]osi}u, imamo informacije da pobunjeni hrvatski Srbi planiraju zra~ni napad s aerodroma u
Udbini na livanjsku crkvu tijekom Boì}ne polno}ke, kako bi masovnim civilnim `rtvama
nedu`nih gra|ana i vjernika na sam Boì} prisilili hrvatsko dràvno vodstvo da se Hrvatska
vojska povu~e s Dinare i Livanjskog polja. U~inili smo sve {to je bilo potrebno kako bi sprije~ili
to bezumno i brutalno krvoproli}e koje su planirali Karadì}, Mladi} i Marti}. Vojni vrh
pobunjenih hrvatskih Srba tada je bio spreman u~initi ba{ sve, ~ak i tu vrstu najteìh zlo~ina,
kako bi zaustavili operaciju “Zima ’94” i prodor Hrvatske vojske Dinarom i Livanjskim
poljem preko Crnog Luga prema Grahovu i Kninu. To i ne treba ~uditi kada se uzmu u obzir
svi njihovi bestijalni zlo~ini od Vukovara, [kabrnje, Dubrovnika, Ravnog, pa sve do
raketiranja samog uèg sredi{ta Zagreba 1995. raketama sa zabranjenim punjenjem
ispaljenim iz vi{ecjevnih baca~a raketa.
ZNAÂJ OPERACIJE “ZIMA ’94”
[to bi bilo da hrvatske vojne snage nisu krenule? Potpuna iscrpljenost 5. korpusa Armije BiH,
koji je imao velik broj poginulih i ranjenih, vi{emjese~na blokada grada, stalna topni~ka
granatiranja i zra~ni napadi uvjetovali bi pad Biha}a i humanitarnu tragediju UN-ove
za{ti}ene zone ravnu onoj srebreni~koj. Da je 5. korpus Armije BiH tada bio uni{ten, bio bi
240
to s vojni~kog, ali i politi~kog aspekta kraj rata, s obzirom na stavove me|unarodne zajednice,
posebice njezinog glavnog pregovara~a Lorda Owena. Hrvatska vojska na{la bi se objektivno
u vrlo te{koj situaciji, njezini vitalni logisti~ki pravci, posebice preko Karlovca i Maslenice bili
bi potpuno ugroèni. Nagla{avam, s vojni~kog aspekta Biha} je krajem 1994. bio klju~ ratne
krize na prostorima biv{e dràve. Nakon pada Biha}a Hrvatska bi izuzetno te{ko uspostavila
ozbiljnu vojni~ku, ali i politi~ku ravnoteù, i bila bi jednostavno prisiljena prihvatiti gotovo
sve uvjete Marti}a, Karadì}a i Mladi}a. Sve ovo treba posebno naglasiti zbog dana{njih i
budu}ih generacija. U Domovinskom ratu politi~ka pozicija hrvatskog naroda u cjelini bila
je isklju~ivo i jedino ovisna i proporcionalna vojnoj snazi Hrvatske vojske. Na to nas je s
vremena na vrijeme ranih devedesetih ~esto podsje}ao ni manje ni vi{e nego Lord Owen
svojim cini~nim izjavama: Ono {to je vojni~ki izgubljeno i politi~ki je izgubljeno! Takva je bila
hrvatska stvarnost tijekom Domovinskog rata.
Da hrvatske snage nisu tada pokrenule operaciju “Zima ’94” ne bi bilo ni “Bljeska” ni
“Oluje”. Bez ikakvog pretjerivanja, bila je to operacija koja je promijenila tijek rata.
Obmanjivanju me|unarodne zajednice o njihovoj vojnoj snazi i mo}i do{ao je kraj. “Oluja”
sigurno ne bi bila ono {to je bila da glavnina poslova nije prethodno obavljena u operaciji
“Zima ’94”, kao i u operacijama koje su nakon nje slijedile. Stvoreni su gotovo svi potrebni
preduvjeti za uspjeh vojnih operacija u prolje}e i ljeto 1995. – od “Bljeska”, “Ljeta ’95” i
“Oluje”.
Da je ubrzo nakon po~etka operacije “Zima ’94” srpske redove zahvatio kaos i nered pokazuju
dokumenti Vojske Republike Srpske. To najbolje ilustriraju i sadràji razgovora Karadì}a s
predsjednicima op}ina (Grahovo, Glamo~, Drvar, Biha}, Prijedor, [ipovo, Klju~, Kupres...) u
kojem je spomenuto da postoje: “dezinformacije i glasine te napadi na vlast... nedostatak
goriva, municije, obu}e, ode}e”, te glasine “da je general Milovanovi} dobio milione maraka
da ne osvoji Biha}, da ne funkcionira vojna i dràvna bezbednost, da neko namerno i
organizovano ulazi u narod i vojsku i prenosi dezinformacije sa stra{nim posledicama, da se
podriva vlast i SDS, da se organizuju preki sudovi, da postoje neprijatelji u vlastitim
redovima”, a optuùju se “usta{ke snage i 5. korpus ABiH za koordinirane aktivnosti”, zbog
~ega je istaknuta “nu`nost suzbijanja glasina i dezinformacija jer to razorno uti~e na moral
boraca”. Jednako tako, isti~e se veliki broj ranjenih i bolesnih, te 20% poginulih, kao i da se
zadaci izvr{avaju s 50% snaga, da nema goriva ni za sanitet, a kamoli za tenkove itd. (Vidi
Komanda 2. kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 3-36 / 16. 02. 1995.)
Na sastanku u Komandi Drugog kraji{kog korpusa kojemu su bili nazo~ni “predsednik
Republike Srpske Karadì}, predsednik Kraji{nik, general Ninkovi}, itd., te predsednik
Republike Srpske Krajine Marti}, general êleketi}, itd.”, istaknuti su problemi na Dinari,
Livanjskom polju, Plje{ivici, “opasnost od spajanja usta{a s 5. K ABiH i ugroàvanje
prijestolnice Knina, te nedostatak ubojnih sredstava, pogonskog goriva i ljudstva”. Karadì}
je posebno istaknuo: Li~no smatram da je Srpska vojska Krajine u nokdaunu, dok istovremeno
Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada usta{a u cilju spajanja sa 5.
korpusom ima}e mnogo problema i ne}e se odbraniti. (Vidi Republika Srpska / Vojska Republike
Srpske / Komanda Drugog kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 66-62 / 05. 05. 1995. Glavnom
[tabu Vojske Republike Srpske)
No, sve to nije smetalo Karadì}a i Marti}a da u ljeto 1995. u @enevi opet bahato
glumataju kako je srpska vojska pred pobjedom. Tragedija koja je u Biha}u prvi puta
sprije~ena operacijom “Zima ’94”, dogodila se, naàlost, nekoliko mjeseci kasnije u
Srebrenici. Sli~na tragedija u Biha}u drugi put je sprije~ena 4. kolovoza 1995. kad je po~ela
vojno-redarstvena operacija “Oluja”.
241
1
1994., listopad 27.
Glavni {tab Vojske Republike Srpske traì od Vrhovne komande OS Republike Srpske
Krajine pomo} u zapadnoj Bosni, drvarskoj krajini te protiv 5. korpusa Armije BiH
Glavni {tab vojske
Republike Srpske
Str. pov. br. 02/2-140
27. 10. 1994.
hitno
Vrhovnoj komandi OS Republike Srpske Krajine
Glavnom {tabu Srpske Vojske Krajine – na znanje
Pomo} u saniranju
Stanja u “drvarskoj krajini”
t r a ` i .Severozapadno rati{te Republike Srpske (z/o 2. kk) je ozbiljno ugroèno sa prostora Cazinske
krajine. Na s/z i na Kupre{koj visoravni na j/i. Namere zajedni~kog neprijatelja da
koordiniranim dejstvima sa j/i i s/z raseku zonu odgovornosti 2. kk i time fizi~ki odvoje
Republiku Srpsku Krajinu od Republike Srpske.
Molimo da shvatite da su ovo najkriti~niji momenti u ovome ratu za Srbe zapadno od Drine.
Potrebni su mali napori Srpske vojske Krajine i Vojske Republike Srpske da ovu opasnost
otklone. U tom cilju neophodno je u~initi slede}e:
1.- Da Vojska Republike Srpske zaustavi dalje prodore neprijatelja na pravcu: s/z – j/i i
obratno. Sa j/i (Kupre{ka visoravan) to smo ve} i uspeli i pre{li smo u ofanzivna dejstva op{tim
pravcem: Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno, a spremni smo za odbranu Kupre{ke visoravni
od napada hrvatskih snaga sa prostora: Livno, [ujica, Tomislavgrad, Prozor i Gornji Vakuf.
Medjutim, te{ko odolevamo napadima sa prostora Cazinske krajine ka Petrovcu zbog
opstruktivnog pona{anja i straha mesnog stanovni{tva i ve}eg dela boraca Vojske RS
(me{tana).
U~inili smo sve da dovedemo ljudstvo sa drugih prostora Republike Srpske u ~emu smo
uspeli u meri koju nam je dozvolila situacija na drugim rati{tima RS. Momentalno
pripremamo kombinovanu jedinicu ranga brigade sa svih prostora RS i nameravamo je uvesti
za izvr{enje protivudara ka Cazinskoj krajini, za ovo su nam potrebna 3-4 dana.
Molimo vas da snagama va{eg li~kog, korduna{kog i banijskog korpusa izvr{ite pritisak sa
polukru`ne osnovice na prostor Cazinske krajine, tj. na snage 5. Korpusa tzv. ABiH. Isto tako
je potrebno da im prese~ete sve snabdeva~ke ({vercerske) kanale preko kojih se 5. Korpus
popunjava ljudstvom i tms (dogovor od decembra 1993. god.).
Zahvaljujem na pomo}i koju ste nam do sad ukazali upu}ivanjem jedinica na ugroène
prostore i li~nom prisustvu predsednika Marti}a51 i komandanata G[ SVK52 na ugroènim
podru~jima dana 27. 10. 1994. godine.
51
52
Milana.
Milan êleketi}.
242
O~ekujemo da }emo zajedni~kim snagama otkloniti i ovu opasnost po srpski narod zapadno
od Drine.
zamenik komandanta
general – potpukovnik
Manojlo Milovanovi}
M.P.53
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 02/2-140.
2
1994., listopad 30. – prosinac 23.
Knin
Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha}
RATNI DNEVNIK
– G[ SVK –
OD 30. 10 DO ____________
Mjesto,
datum i
~as
Knin
30. i 31.
10.
1994.
Zone-rajon Potpis lica
odgovornosti koje je
unelo
podatke
1. Neprijatelj: je u toku 30/31. i 31. 10. uspeo izbiti
snagama 501. brigade na liniju desna obala r. Una –
Kulen Vakuf – zapadne padine grebena Steana pl. – s.
Ora{ac – pl. Jadovik gde je zadràn snagama 103.
pbr/15. K i 2. KK.
U toku dana neprijatelj je povremeno vr{io
provokacije uglavnom dejstvom iz pe{adijskog
naoruànja. Nije bilo naznaka da bi negde pre{ao u
ofanzivna dejstva na snage SVK.
2. Na{e snage:
– u toku dana posednuto IKM G[ SVK i u radu je
od 20.00 ~asova.
– Organizovana je veza sa predpostavljenim i
pot~injenim komandama.
– Komandant G[ SVK u toku dana boravio je IKM
G[, u komandi 15. K i 103. pbr gde se upoznao sa
53
54
Pukovnik
R.54
Vujaklija
G[ SVK
15. K i 103.
pbr.
Prijemni pe~at: Brzojav bb., primljeno 27. 10. 1994., potpis ne~itak.
Rade.
243
situacijom i dao potrebna uputstva za daljnji rad.
– Jedinice 103. pbr posele su levu obalu r. Una i vr{e
utvr|ivanje, osmatranje i pokret neprijatelja.
– do 16.00 ~asova pristigle su jedinice iz: 11 K (368
vojnika i 130 je na putu). Isti se razme{taju u rejonu
@eljava.
– iz 18. K pristiglo je 62 vojnika.
– iz 7. K u toku dana N[ NOHO upoznali su me sa
situacijom na prostoru 15. K i 2. KK i zadacima u
vezi formiranja TG-2 koju formira zajedno sa 39. K,
ja~ine oko 250-300 vojnika i stare{ina. Do sada na
preostale zone odgovornosti 2. KK pristiglo je 62
vojnika iz 7. K zajedno sa “ALFA” centrom sa 71
vojnikom, a iz 21. K pristiglo je 37 vojnika.
– organizovano je sadejstvo sa susedima.
11. K
15,18
21. i 39. K
3. Nare|enjem G[ SVK op. Br. 5 nare|eno je
Komandi 21. K da obrazuje TG-1 sastava: 3 ~ete
me{ovita baterija (vod MB-82 mm) i poz. vod.
TG-1 ima zadatak da se iz rejona Knin uputi u B.
Petrovac gde se pretpo~injava 2. KK.
TG-2 iz 21. K ja~ine oko 350-400 vojnika i stare{ina
dovodi se iz reona Vojni} u {iri reon Medeno polje
(zapadno za 6-8 km od B. Petrovca). Po stizanju na
cilj pretpo~injava se 2. KK.
Š...š
7. Odluka k-danta G[ i 15. K da se snagama 103.
pbr. uporno brani obala r. Une, a snagama sastava:
mb, izv. jedinicama iz 7. i 21. K u sadejstvu sa
snagama 2. KK pre}i u napadna dejstva pravcem
Bori}evac – s. Ostravica – Ostravica grad (Kula) s
ciljem stavljanja pod kontrolu Ostravica grad, bazene
za vodu i k. 408 ~ime bi se Kulen Vakuf doveo u
poluokruènje i stvorili povoljni uslovi za uni{tenje
okruènog neprijatelja u Kulen Vakufu.
Š...š
01. 11.
1994.
Knin
244
1) U toku dana neprijatelj izgubio Spasovo i otpo~eo
izvla~enje ka Biha}u. Osiguravaju}i se ja~im bo~nim
snagama.
Rajon
Kulen
Vakufa
2) U ranim jutarnjim ~asovima u rejonu Medeno
polje pristigle jedinice iz 39. K (136 v/o) i u toku
dana uvedeno u borbu na liniji dodira sa borcima u
rejonu Vrto~u.
TG-1 iz 21. K. ja~ine 366 stare{ina i vojnika krenulo
je iz Bosne u 11.00 i u ve~ernjim ~asovima prikupilo
se u rejonu Medeno polje.
Iz Knina u 10.00 ~asova krenula BG ja~ine 125
B. PetrovacVrto~e
vojnika i stigla u B. Petrovac gde se razmestila.
U {irem rejonu Petrinja koordinaciju jedinica RSK sa
2. KK vr{i pukovnik Bari}.55
U toku dana u Liku je pristiglo 110 dobrovoljaca iz
18. K i sme{teno u objekt Dubinka. Ukupno pristiglo
u Liku 790 stare{ina i vojnika.
U zoni odgovornosti 103. pbr. jedan borac je nagazio
na ppmi, ranjen je.
02. 11.
1994.
Knin
1) U toku dana po gubitku Spasova (Kulen Vakuf)
neprijatelj se povukao i organizirao odbranu na liniji
Kosa s/z od s Radaci.
Š...š
2) Snage 103. pbr. po osloba|anju Spasova nastavila je
napad i izbila na liniju Radaci – Vidica – To~ak gdje
su zaustavljene èstokim otporom Turaka na zadnje
spomenutoj liniji.
Od 16.00 ~asova u borbama jedan teè povre|en i
jedan lak{e ranjen iz 21. K.
Snage TG-2 iz rejona Petrovac vr{ile su pripremu za
uvo|enje u borbu. Snage TG-1 uvedene su u borbu i
nalaze se u dodiru sa snagama 501. pbr.
(muslimanske).
Š...š
Pukovnik
Rade
Vujaklija
Dolina Une
U zoni
odgovornosti
15. K
PetrovacRipa~
03. 11.
1994.
Turske snage u dolini Une izgubile su poloàje
103. pbr.
odbrane na liniji s. Rudaci – ]ulumak (kt. 408) i
2. KK
povla~e se kroz s. Ora{ac. Vidna je neorganizovanost.
U toku dana na{e snage su u dolini Une napredovale i
izbile na liniju k. 297 – Pa|evi – 776
Š...š
Na prostoru kupre{kog rati{ta jedinice VRS doìvele
teàk poraz. Kupres je pao.
04. 11.
1994.
1) Na prostoru Kupresa vode se èstoke borbe izme|u
MA i HV, u rejonu Livno i Duvno potpuna
mobilizacija HV.
Snage 5. K:
– u dolini r. Une snage 501. br. izvla~e se na pravcu
Ora{ec – Ripa~ – Biha} i sada se vode borbe izme|u
snaga 5. K i 2. KK.
– Jednice izvode utvr|ivanje na petrova~kom i
kupre{kom pravcu, tj. zapre~avanje i utvr|ivanje
dostignutih linija.
Š...š
55
Kupres
HV
Dolina r.
Une
Petar.
245
06. 11.
1994.
Knin
O neprijatelju
TG -1 i 2.
Snage 5. K na pravcu Bosanska Krupa – Biha} –
103. pbr.
Vrto~e – Ripa~ i Kulen Vakuf (Tomislavgrad) – Ripa~
izvode odbranu i do 18.00 ~asova branile su desnu
obalu reke Une na odseku Ciglana (7890) – Gomilica
(7086) – Mali Radi}i (6686) – Jadovi~ke uvale (5484)
– Ku}i{ta (5086) – Doljani (4878) – desna obala r.
Une (do Ripa~a) i dalje severna padina Lukovskih
brda (5874). Snage su razvu~ene na {irokom frontu,
jedinice su me|usobno nepovezane. Upornije brane
otvoreni mostobran u {irem rejonu Krupa.
pukovnik
Rade
Vujaklija
2. Na{e snage
Na pravcu Vrto~a – Ripa~ uspe{no izvr{avaju
postavljene zadatke. TG– 1 i 2 u sadejstvu sa snagama
15. pbr./2. KK.
103. pbr slobodnim snagama zauzela Lukovska brda i
uspe{no kontroli{e dolinu r. Une na odsecima Ripa~ –
Golubi} (6072)
3. Odluka
Slobodnim snagama produìti napad na spomenutim
pravcima: Kulina – Duborska – Vrto~e i u toku dana
izbiti na liniju: Zbjegova~ki vrh (5286) – Crni vrh
(5082) – Hrgar – Ripa~, ovladati {irim rejonom [K a
u s. Hrgar sa snagama 1 lbr. i okruìti Ripa~ sa
vrto~ke strane.
07. 11.
1994.
Š...š
2. Na{e snage
– na Kupre{kom pravcu na{e snage uporno brane {iri 2. KK.
rajon B. Krupa, a delom snaga a/d potiskuju snage 5.
K. pravcem Krupa – Mali Radi} (6686) – Biha} i sada
su izbile na liniju Mali Radi}.
– 1lbr./2. KK sa linije Gradina (6080) – Grad (5880)
napadala je pravcem Hrgar – Ripa~ sa b/zad. zauzeti
{iri rajon ovk Hrgar, a zatim produìti napad ka
Ripa~.
– TG-1 i 2. produàvaju napad pravcem Ku}i{ta –
Dubovsko – Gorjevac – Vrto~e, tj. u zahvatu puta
Avnoja.
15. K
– 103. pbr. ostaje u b/r sa stanjem od 6. 11. 94.
godine.
3) Na Kupre{kom pravcu i {irem rejonu nema
zna~ajnih promjena u odnosima sa stanjem 05. 11.
246
Puk.
Rade
Vujaklija
08. 11.
1994.
Knin
1. O NEPRIJATELJU:
Nekih zna~ajnijih promena u borbenom rasporedu 5. 5. K
K nema. Uporno se brane pravci koji od Kulen
Vakufa i Vrto~e preko Ripa~a vode ka Biha}u. Na
pravcu Krupa – Biha} napadi Turaka su zaustavljeni
dok u stvorenom mostobranu kod Krupe na r. Uni
podignut je vise}i most koji se koristi za popunu snaga
u mostobranu sa ljudstvom i drugim MTS.
Borbeni moral kod snaga 5. K popu{ta. U toku dana
predao se jedan vod Muslimana sa kompletnom
opremom i oru`jem snagama 2. KK.
2. O SNAGAMA SVK i 2. KK
U zoni odgovornosti snaga 2. KK na prostoru Grme~a
i dolini r. Une vlada se sa situacijom i postepeno se
uzima inicijativa u jedinicama brigade 2. KK. Povra}a
se poverenje u zna~aj borbe RS.
Kod brigada stvaraju se slobodne snage i formirani
privremeni sastavi (TG-1, 2 i 9. i ostale jedinice)
povoljno uti~u na dalji tok izvo|enja b/d. Teì{te b/d
je na pravcu Vrto~a – Ripa~ – Biha}. Posebno se vr{i
promena i pregrupiranje snaga 2. KK na pravcu
Krupa – Krivodo – Grmu{a ka Biha}u.
U zoni odgovornosti 15., 21., 39. K nije bilo
zna~ajnih b/d sa obe strane, a u zoni odgovornosti 7.
K prime}ena povreda Vap. U svim komandama i
jedinicama budno se prati stanje i radi na organizaciji
vatrenog sistema i podizanja b/g.
9. 11.
1994.
Knin
2. KK
MUP RS
TG-1 i 2.
15. 21. i 39.
K
1. O NEPRIJATELJU:
Snage 5. K na pravcima koji od Vrto~a preko Ripa~a i
od Spasova ka Biha}u i severnih padina pl. Plje{ivice
izvode ka Biha}u izgubile su liniju odbrane (08. 11.) i
bile su prisiljene na povla~enje prema Biha}u.
Š...š
2. NA[E SNAGE:
2. KK uspio je razbiti odbranu snaga 5. K na pravcu
Vrto~a – Ripa~ i brzim dejstvima izbile na liniju:
Tihotina (6078) – s. Hrgar (5876) – Ripa~ki klanac
gde su nai{le na jak otpor i sada se nalaze u slede}em
rasporedu:
TG-9 iz sada{njeg rejona napadaju ka Mrkin Breg ( )
gde su se spojile sa jedinicama 15. lpbr.
Jedinice MUP-a RS angaòvane su na pravcu
Tarkovac ( ) – Gorjevac ( ).
15. lpbr izbila je na Ripa~ki klanac kt 485 – Mrkin
breg i time stavila pod kontrolu Ripa~ki klanac i
komunikaciju Gorjevac ( ) – Ripa~.
Š...š
Pukovnik
Rade
Vujaklija
Pukovnik
R.
Vujaklija
2. KK
247
Knin
15. 11.
1994.
PODACI O SNAGAMA NEPRIJATELJA
Stanje kod jedinica 5. K usled oteànog snabdevanja,
nedovoljne koli~ine hrane i boravka u okruènju bitno
uti~e na b/g, moral boraca znatno opada.
Hrvatske OS predvi|aju pruìti vojnu pomo} 5. K
slanjem oko 2 bataljuna u Biha} (problem ulaska u
Biha}) ili da napadnu prednji kraj odbrane jedinica
21. K (19., 11. i 13. pbr.)
Na svim pravcima koji sa teritorija RH izvode u zonu
odgovornosti 21., 15. i 39. K poja~ana su izvi|anja i
pokreti manjih lokalnih jedinica (vod-~eta) i
posedanje VP od strane lpa PVO i artiljerije za
podr{ku.
Š...š
Knin
13. 11.
1994.
PODACI O NA[IM SNAGAMA
U zoni odgovornosti 21. K u rejonu GAP Slunj i
farme Sadikovac organizovano se vr{i formiranje RJ,
njihovo naoruàvanje i opremanje. Od 4000 v/o u
vojne uniforme obu~eno oko 50%, a naoruàno oko
75 %.
Š...š
Knin
17. 11.
1994.
PODACI O NEPRIJATELJU I NA[IM SNAGAMA
Pukovnik
U toku dana na operacijskoj osnovici AP ZB snage 5.
R.
K izvode odbranbena dejstva na prostoru Grme~ i AP
Vujaklija
ZB.56 Na Grme~u i Grabe{koj visoravni i u dolini r.
Una odbranu izvodi na uzastopnim poloàjima prema
Biha}u.
Na pravcu V. Kladu{a – Cazin i Li~ko Petrovo Selo –
Gota – Ra{tela izvodi odsutnu odbranu.
2) Jednice RS uspe{no napreduju na pomenutim
pravcima g/s preko Grabe{ke visoravni, a p/s pravcem
doline r Una i do 18.00 16. 11. uspele su ovladati
linijom Golubi} – s. Pritoka – M. Radi}i – Krlica vrh
– Savi}a glava (kt 474).
OS Hrvatske i dalje vr{e pokrete i posedaju zonu pod
kontrolom UNPROFOR-a {to je suprotno
K-de korpusa
Zagreba~kom sporazumu.
7. K
3) Jedinice i komande korpusa i G[ SVK izvr{avaju
planirane zadatke.
Komanda 7. K vr{i mobilizaciju v/o starih od 20-30
godina koji nisu raspore|eni u ratne jedinice i miliciju
ve} se nalaze u drugim strukturama dru{tva.
56
Autonomna pokrajina Zapadna Bosna.
248
Pukovnik
R.
Vujaklija
K-de korpusa Puk.
i samost.
Rade
jedinica
Vujaklija
Knin
18. i 19.
11.
1994.
1. O NEPRIJATELJU
Hrvatska preko Njema~ke i SAD èli koristiti
novonastalu situaciju u CK57 i HB58 da ugroàva
prostore RSK i preti agresijom ukoliko SVK bude
nastavila b/d na prostoru Biha}a i CK. U tom cilju
pove}ava prisustvo svojih snaga u zonama pod
UNPROFORO-m.
5.K sve vi{e radi na posedanju i utvr|ivanju poloàja
na pravcima Krupa – Biha}, Ripa~ – Biha}, dolina
Une – Biha} i zahvatu pravaca koji sa s/i Plje{ivice
vode ka Biha}u.
U jedinicama 5. K prisutno je samovoljno napu{tanje
jedinica i prebeg na prostor RSK i RS.
2. O NA[IM SNAGAMA
2. KK g/s izvodi ofenzivna dejstva na pravcu Ripa~ –
Biha} i dolinom r. Una, a delom snaga ~isti Grabe{ku
visoravan.
P/s (7. mtbr sa jedinicama oja~anja i podr{ke)
objedinjava b/d na kupre{kom pravcu.
Š...š
Knin
20. 11.
1994.
Pukovnik
Rade
Vujaklija
5. K
2. KK
OS RH i 5. K
1) U Savetu bezbednosti UN 19/20 11. 94. doneta
dopuna odluke da se vr{e vazdu{ni napadi na
odre|ene objekte (aerodrom Udbina i druge).
2) Saznali smo da snage civilne policije (UN CIV
POL) vr{e pripremu za napu{tanje rejona u zonama
odgovornosti korpusa SVK po kojima se predvi|a i
planira izvo|enje vazdu{nih udara.
3) OS RH i dalje izvode demonstrativne pokrete du`
granice RSK i posedaju odre|ene zone koje su pod
kontrolom snaga UNPROFOR-a {to je suprotno
Zagreba~kom sporazumu.
4) Snage 5. K u CK poku{avaju upornom odbranom
objekata pogodnim za odbranu na pravcima prema
Biha}u i Cazinu da spre~e brze prodore jedinica AP
ZB (Fikreta Abdi}a). Izvode odbranu privremeno
ure|enih poloàja.
Š...š
57
58
Cazinskoj krajini.
Herceg Bosni.
249
Knin
21. 11.
1994.
5) U vremenu od 12-14.00 21. 11. dejstvovala
Aerodrom
borbena avijacija (oko 30 BA) po aerodromu
Udbina
UDBINA i to po: radarima, PA oru|ima, spremi{tu
goriva, lanseru KUB i PSS na 4-5 mesta. Usled dejstva
naneta je velika materijalna {teta: iz jedinice (105.vbe)
4 poginula i 7 ranjenih. Ranjenici sme{teni u bolnicu
Sveti Sava Knin.
Š...š
Knin
22. 11.
1994.
1. U toku dana vodile su se èstoke borbe na ju`nim
padinama Debelja~a na liniji: tt 516 – tt 361 Ruìca
Brdo (dol) – tt 588.
Pravac V. Kladu{a – M. Kladu{a snage 5. korpusa
uporno brane kao i pravac koji od B. Obljaja izvodi
ka Buìn.
2. U zoni odgovornosti 39. K usled sna`nih borbenih
dejstava severno od Buìna 14 izba~eno iz borbe (1
poginuo, 3 nestala, 3 teè ranjena i 7 lak{e ranjeno).
Š...š
Knin
23. 11.
1994.
Pukovnik
Rade
Vujaklija
39. K
1) Snage NATO vr{e vazdu{ni udar po sistemu PVO
u rejonu B. Krupa, Otoka i [amarica (Zrinjska gora).
1. i 2. K
Pukovnik
Rade
Vujaklija
2) Od strane Komande 1. i 2. korpusa nare|eno da se
jedinice UNPROFORA razoruàju i postave u logor u
blizini pogodnih ciljeva za dejstvo avijacije NATO
(VP, artiljerije, VP PA sistema, rejona razme{taja
oklopnih jedinica, KM i drugih objekata).
Š...š
25. 11.
1994.
1) U toku dana avijacija NATO povre|uje vazdu{ni
prostor RSK 20 puta. U zoni odgovornosti korpusa
nije bilo zna~ajnijih promena u borbenim dejstvima,
sem manjih pokreta grupa m/v i izvi|anja, {to je
svakodnevna pojava.
Oko 20.00 – 20.45 ~asova u zoni odgovornosti 15. K
prisutne su grupa borbenih aviona u preletu ka
Cazinskoj Krajini, a zatim ispoljeni su vazdu{ni udari
po {irem rejonu Ripa~a, B. Petrovca, Krupe i Otoka.
Nema podataka o gubicima.
Snage 5. K g/s grupisali su na pravcima koji od V.
Kladu{e i Ra{tela izvode ka Cazin – Biha}, a p/s brane
prilaze Biha}u od Ripa~a, Debelja~e i B. Krupe.
2. KK
2. Snage 2. KK uspele su razbiti odbranu delova 5. K i
izbiti ka predgra|u Biha}a i sada su na liniji: Vinica –
s. Ruìca – Debelja~a (tt 572) @egar – Vedro polje, a
delom uba~enih snaga u grad Biha} vode uli~ne borbe
Grupa
za pojedine ulice.
Operativna grupa “PAUK” sastava tri TG i jedinica za “PAUK”
250
Pukovnik
Rade
Vujaklija
podr{ku izvode ofanzivna dejstva na pravcima: Ra{tela i K-de
– Cazin, Velika Kladu{a – Cazin i Oblaj – Buìn –
korpusa
Vrnogra~. Na pomenutim pravcima Turci pruàju
ìlav otpor i slabo se napreduje.
Š...š
Knin
01., 02.
i 03. 12.
1994.
3) Na prostoru jugoisto~ne padine Dinara pl –
9. lbr/2. KK
Livanjsko polje tj. na pravcu s. D. Rujani – s. Provo 5.
br. HVO zauzela je prostor oko 4-5 km kojeg
kontroli{e 9. lbr/2. KK.
4. i. 5.
12.
1994.
1) Neprijateljske snage (4. gbr Split i 126. br HV)
napadaju na pravcima odbrane 5. i 9. lpbr/2. KK
(Livanjsko-Glamo~kom i Grahovskom pravcu).
5. i 9. lpbr.
Najja~e dejstvo ispoljeno dejstvom artiljerije i
2. KK
povremenim poku{ajima napada pe{adijskih snaga.
Usled dobro organizovane odbrane i visokog
borbenog morala boraca i stare{ina 5. i 9. lpbr/ 2. KK
neprijatelj nije imao uspeha.
Snage 2. KK
i 15. K SVK
2) U rejonu Biha}a snage 5. K (Muslimani) i pored
ure|enih poloàja i uporne odbrane prilaze gradu
Biha}u te{ko kontroli{u.
Snage 2. KK uspele su zauzeti Vedro polje sa svim
postrojenjima “Krajina putevi”, spre~avaju dovod vode
OG PAUK
gradu iz izvora “Korkut”.
Pukovnik
Rade
Vujaklija
3) U rejonu V. Kladu{a nalazi se oko 400-500
ekstremista koji brane deo naselja i topografske
uzvisine oko grada. Ve}ina snaga nalazi se u okruènju
snaga operativne grupe “Pauk”.
4) U rejonu Krupe stvoreni mostobran od 3. lpbr/2.
KK uspeo se pro{iriti na levu obalu r. Una i zauzeti su
dominantni visovi na udaljenju od 3-4 km od leve
obale reke. [irina mostobrana je oko 8-10 km.
06. 12.
1994.
Š...š
Na pravcu Livno – Glamo~ usta{e su tokom celog
dana dejstvovale artiljerijom po poloàjima 5. lpbr i
gradu Glamo~u.
@estoko dejstvo ispoljeno je i po poloàjima 9. lpbr.
Prednji kraj pomeren je za nekoliko kilometara u
odnosu na ju~era{nji dan.
Na krupskom mostobranu ostvaren je manji pomak
/oko 500 m/.
Na biha}kom rati{tu i dalje se vode èstoke borbe.
Na{e napredovanje je minimalno.
Gubici: 2 borca poginula, trojica su teè, a 20 lak{e
ranjenih.
Š...š
2. KK
251
07. 12.
1994.
– Tokom dana jedinice su vodile èstoke borbe za
OG “PAUK”
objekte: Plazikur, rezervoar za vodu (k 242) i
Dèferovi} brdo.
Posle 6 ~asova b/d TG-2 je uspela izbiti na objekt
Plazikur, ali je zbog sna`nog p/n sveìh muslimanskih
snaga (“tajfuni”) i 8 ranjenih boraca k-dant odlu~io da
se ljudstvo povu~e na objekt Plazikur.
Snage TG-3 su imale delomi~ne uspehe u V. Kladu{i.
Pred frontom TG-2 i TG-3 aktivnu odbranu izvode
503., 517., ostaci 506. i 1. bataljon iz 1. bobr (5. K).
2. KK
Na biha}ko-krupskom pravcu turske snage pruàju
upornu odbranu na objektima: Debelja~a, Ribi}ka
glava i Klokot.
– Na pravcima prema Grahovu i Glamo~u usta{ke
snage tokom ~itavog dana ispoljavale su sna`nu art.
vatru po poloàjima 9. i 5. lpbr.
08. 12.
1994.
– Na glamo~kom i grahovskom pravcu neprijatelj je
od ranog jutra dejstvovao artiljerijom. U toku dana
zaposeo je selo Vrbicu.
Na{e snage vr{e sre|ivanje borbenog rasporeda,
ure|enje poloàja i popunu 9. lpbr.
Na s/z delu rati{ta jedinice 2. KK nastavile su sa
napadnim dejstvima. Malog pomeranja linija bilo je u
rejonu Debelja~a i Klokot.
Tokom izvo|enja borbenih dejstava bilo je 7 lak{e
ranjenih boraca.
Š...š
11. 12.
1994.
Tokom dana neprijatelj je na grahovsko-livanjskom
2. KK
pravcu nastavio sa sna`nim artiljerijskim dejstvima a
pe{. napad izvr{io je na vrh Bat (tt 1869). Tom
prilikom 6 na{ih boraca je poginulo. Na taj pravac kdant br. uputio je 100 boraca. Nastavljeno je sa
utvr|ivanjem. Na glamo~ko-livanjskom pravcu
neprijatelj je dovodio sveè snage u rajon Kori}ina.
Snage TG-2 na s/z delu fronta izbile su na liniju:
Gradina – Brki}i – Uzel~eva Glavica – Kameni~ki
Vrh.
Stanje morala u 9. lpbr. jo{ nije stabilizovano. Jedinica
se sporo popunjava.
Deo stanovni{tva iz Glamo~a nastavio je da se iseljava.
Š...š
15. 12.
1994.
Na s/z delu fronte neprijatelj i dalje izvodi upornu i
2. KK
aktivnu odbranu. U p/n uspio je povratiti prostor koji
je 17. lpbr zauzela u rejonu Grmu{e.
Na grahovsko– livanjskom i glamo~ko-livanjskom
pravcu usta{e su dejstvovale art. vatrom. Na{e snage na
s/z delu fronta delimi~no su imale uspeha na
252
mostobranu kod Krupe na Uni, gde je linija fronta
pomerena za oko 500 m.
Snage 5. i 9. lpbr. (j/i front) vr{e utvr|ivanje i
izvi|anje neprijateljskih snaga. Na dejstva neprijatelja
adekvatno je odgovoreno.
Gubici: 7 poginulih i 14 ranjenih boraca.
Š...š
16. 12.
1994.
Š...š
Stanje na teritoriji ne zadovoljava. Iz grada Glamo~a
stanovni{tvo se gotovo iselilo, tako da je ostalo oko
500 Srba, a ostalo su muslimani. Zbog iseljavanja u
pojedinim selima op{tine Glamo~ sada je ve}insko
stanovni{tvo muslimansko. Iz crkava i manastira
iznose se ikone i druge vrednosti iako ti objekti nisu
neposredno ugroèni.
Gubici u ljudstvu: 3 poginula, 13 ranjenih i 3 nestala
borca.
Š...š
17. 12.
1994.
Tokom jutra zauzet je objekt Plazikur (k 31),
OG “Pauk”
Sejdinova Kosa (tt 234) i Dàferovo Brdo. Oko 13.00
~asova oslobo|ena je V. Kladu{a.
Prema prikupljenim podacima teì{te otpora snaga 5.
K je na liniji Todorovo – Skokovi , odnosno na staroj
granici izme|u AP “ZB” i 5. K “A BiH”.
Odluka k-ta: U toku slede}eg dana izvr{iti napad na
pravcu êvani – Lati}a brdo (k. 256), izravnati front i
stvoriti povoljne uslove za dalji prodor prema s.
Todorovska Slapnica. Jednovremeno o~istiti Kladu{u
od zaostalih neprijateljskih delova.
Š...š
22. 12.
1994.
Tokom dana neprijatelj je oja~avao liniju odbrane bez OG “Pauk”
ve}ih pomeranja jedinica na frontu. Na{e snage su
posle èstokih borbi osvojile objekt Sejdinova kosa i s.
Ba{i}i. U popodnevnim ~asovima iz pravca Elezovi}a
u dva navrata usledio je p/n snaga 5. korpusa ali su
uspe{no odbijeni.
U toku je formiranje 3. br. NA59 AP “ZB”, njezino
organizovanje i pripremanje za angaòvanje u b/d.
Š...š
Na biha}kom delu rati{ta neprijatelj se i dalje uporno i 2. KK
ìlavo brani na svim pravcima.
Na grahovsko-glamo~kom pravcu usta{e su dejstvovale
iz pe{. naoruànja bez posledica za na{e borce.
Pada veliki sneg koji oteàva saobra}aj i izvo|enje b/d.
59
2. KK
Narodne armije.
253
23. 12.
1994.
U 7,00 ~asova uz sna`nu artiljerijsku vatru usta{e su
2. KK
na pravcu Sajkovi}i – Crni Lug uspele potisnuti snage
9. lpbr i u toku dana izbiti na liniju Jaruga – Brijeg.
Na glamo~kom pravcu neprijatelj nije borbeno
dejstvovao.
Pod jakom vartom na{e snage na j/i delu (9. lpbr)
izvukle su se na liniju Nugla{ice – Grkovci, gdje
organizuju odbranu.
Na s/z delu rati{ta po{tovan je dogovor o prekidu
vatre i jedinice preduzimaju mere na ure|enju
dostignutih linija.
Neprijatelj i dalje uporno brani dominantne objekte i OG “Pauk”
naseljena mjesta. Istovremeno po dubini izra|uje
liniju za odsudnu odbranu. Prema proverenim
podacima moral mu je opao, a snabdevanje je sve
slabije.
Na{e snage u toku dana, zbog premorenosti ljudstva i
lo{ih meteo uslova nisu borbeno djelovale.
Š...š 60
Izvorik, rukopis, latinica,
3
1994., studeni 7.
Nebljusi
Zapovijed Komande Takti~ne grupe-1 SVK podre|enim postrojbama za napad na snage
HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha}
KOMANDA TG-1
21.00 ~ 07. 11. 94.
s. NEBLJUSI
VOJNA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
KURIROM
Primerak br. 3
Komandi G[ SVK
ZAPOVEST ZA NAPAD Op. br. ___
Sekcija 1:50 000 Biha} 1,2,3 i 4, i B. Krupa 1 i 3.
1. Snage 5. K ABiH posle pretrpljenih gubitaka u `/s i TMS povukao se na liniju: s. Ra~i} –
s. Otoka – tt.461 j/s za 500 m – Gradina /tt.547/ – Lohovska brda i drì ranije posednute
poloàje na liniji: tt.467 – ôt /tt.859/ – Duga Luka – Pr{ine uvale – Baljevac – Zverinjac –
tt.354 – s. Nu{i}i – s. Iza~i} kula – s. Prnjavor – s. Viki}i – Kamenak /tt.376/, grupi{u}i
60
Ratni dnevnik je vo|en do 29. prosinca 1994.
254
glavne snage na pravcu ôt/tt.859/ – s. M. Sko~aj – Deblja~a – Biha} a pomo}no na pravcu:
s. Iza~i} – Kamenica – Biha}. Verovatni cilj dejstva je da spre~i prodor snaga 2. kk na pravcu:
Klanac – s. Ripa~ – Biha} a ostalim snagama da obezbedi desni bok prema RSK. Verovatno
}e snagama na prednjem kraju poku{ati {to duè zadràti na{e snage dok mu ne pristignu
rezerve iz dubine koje }e najverovatnije biti angaòvane na pravcima: s. Sokolac – s. V. Sko~aj,
s. @egar – s. Zavalje i Biha} – s. Kamenka – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt.364/.
O~ekivati je ostavljanje manjih i ubacivanje ja~ih grupa na dejstvo na elemente na{eg
borbenog rasporeda i masovno zapre~avanje i postavljanje mina iznena|enja.
Balije }e verovatno poku{ati traìti za{titu i dejstvo snaga NATO iz vazdu{nog prostora.
2. TG-1 sastava 103. pbr 15. K, IDOd-15, IDOd-7, IDOd-21, IDOd-18, 1-40./11. K 3.
/50.br/-1/, hab -120mm iz 18. pbr tv T-55 iz 18. pbr, t~ T-55 iz 50. pbr, v VP/15.K, 15. larv
PVO, 1./SVOIN, vod topova 130 mm iz 70. pbr i 1-15./2. KIK i F^/-1/ zadatak: izvr{iti
pregrupisavanje snaga, pre}i u napad i u sadejstvu sa snagama 2. KK izbiti na liniju: tt. 461
– Gradina /tt.547/- tt. 383 – izvor Jabuka – tt. 371 – s. Vedro polje /isklju~no/ – tt. 356 –
isv. Klokot – s. Jasika – s. Mu{i}i. Po zauzimanju pomenute linije pre}i u obranu i vezati ve}i
deo snaga 5. K TABiH na pravcu: Biha} – s. Kamenica – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt. 354/ i
biti u gotovosti za dalja dejstva.
Gotovost za napad 22:00 08.11.
3. Desno na pravcu: s. Ora{ac – s. Ripa~ napad izvodi VRS sa zadatkom obezbediti desni bok
TG-1 i ~i{}enje terena od ostavljenih i uba~enih snaga na desnoj obali r. Una.
Levo u zoni odgovornosti borbena dejstva organizuju i izvode snage 21. K SVK.
4. ODLUÎO sam izvr{iti pregrupisavanje izvi|a~ko – diverzantskih snaga iz doline r. Une
u {iri rejon pl. Plje{evica i izvr{iti prepad na snage HVO u rejonu Duga Luka i Pr{ine uvale i
angaòvanjem slobodnih snaga i snaga u dodiru izvr{iti op{ti napad grupi{u}i g/s na
pravcima: s. Meljinovac – N. Sko~aj – s. Zavalje i @eljava – s. Baljevac – s. V. Polje, a pomo}ne
strane na pravcu: s. Vaganac – Kamenak /tt. 376/ – s. Brezik sa ciljem: razbiti snage HVO u
rejonu Duge Luke i Pr{ine uvale, obezbediti uvo|enje izvi|a~ko-diverzantskih snaga 18., 21.
i 7. K na pravcima: Pr{ine uvale – s. Zavalje i Duge Luke – V. Sko~aj i Jara~a – s. N. Baljevac
i stvoriti uslove za uvo|enje g/s sa ciljem:
– razbiti snage HVO u rejonima s. Sko~aj, Zavalje i N. Baljevac i ovladati komunikacijom
Meljinovac – @eljava,
– razbiti muslimanske snage u rejonima V. Polje i Klokot i izbiti na liniju s. V. Polje – s.
Klokot – s. Nu{i}i na greben zapadno od te linije gde biti spreman za odbijanje eventualnog
p/n sa pravca Biha} – s. Kamenica – s. Papari.
U daljnjim dejstvima delom snaga obezbediti dostignutu liniju, vezuju}i {to ja~e snage na
pravcu Iza~i} – Abdi}a brdo.
Borbeni raspored: snage za prepadna dejstva, snage za po~etna dejstva, snage za napad,
rezerva, snage za podr{ku, snage za obezbe|enje, KM i pozadinske snage.
IKM 15. K – Gola Plje{evica
5.1.- 103. pbr sa 1-15./2. KK i tv T-55 iz 18. pbr bez IDV i 2/2. pb sa sada{njeg poloàja
podràva uvo|enje ID snaga na pravcima: Duge Luke – Sko~aj i Pr{ine uvale – Zavalje, a
zatim uvo|enje 3. mb sa tv T-55 i 18. pbr s BOV, s PAT 30/2 i odelenjem pionira, sa linije:
Samar – Meljinovac – [i{ke, pravcima: s. Meljinovac – s. Sko~aj i [i{ke – s. Sko~aj sa
zadatkom: obezbediti desni bok TG-1 sa pravca s. Dobrenica – Sko~aj i s. @egar – s. Zavalje
255
i sadejstvovati IDOd-18 i IDOd-21 u ovla|ivanju naseljenjim mestima V. i M. Sko~aj,
Me|udra`je i Zavalje i biti u gotovosti za odbijanje eventualnih p/n i borbu sa ostavljenim –
uba~enim neprijateljskim grupama.
Zona odgovornosti: desno r. Una – levo Tisov vrh /tt. 1124/ isklju~no – ôt /tt. 859/
uklju~no – s. Zavalje.
KM u rejonu s. Meljinovac
5.2. IDO-18 sa IDV-103 i OVP 15. K iz rejona Bubinka vr{i napad pravcem: Duge Luke –
Sko~aj sa zadatkom: po razbijanju snaga HVO u rejonu ôt i Duge Luke od strane IDV –
103 i OVP 15.K napada datim pravcem i izbija na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/
– tt. 447 ju`no 1000 m /Vodenica/
Obezbediti spoj sa IDOd-21, a po zavr{etku art. pripreme u sadejstvu 3. /103. pbr i IDOd21 produàva napad, razbija snage neprijatelja u V. i M. Sko~aju, zauzima liniju: k 385 – tt.
383 odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca tt. 383 i Ru~a dol.
Zona dejstva: desno – levo granica 103. pbr, levo Sko~ajska draga.
5.3. IDOd-21 sa IDOd-15 i odelenjem pionira iz 21. K iz rejona s. Frka{i} i s. Ponor
Koreni~ki napada pravcem: [kipine – Pr{ine uvale – s. Zavalje tt. 382 sa zadatkom: po
razbijanju neprijatelja u reonu Pr{ine uvale od strane IDOd-15 produàva napad datim
pravcem i izbija na liniju Vodenica /Sko~ajska draga – Okuka puta / – vrelo Klenovac – k.
510 i po zavr{etku art. pripreme razbija neprijatelja u reonu s. Me|udra`je, s. Zavalje, s.
Vu~ijak i sadejstvu sa IDOd-18 i IDOd-7 izbija na liniju Agi}a vrhovi /tt. 411/ – k371,
obezbe|uju}i se sa pravca tt. 356 /Gaj/ sa koje }e biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca
s. @egar i s. Vedro polje stvaraju}i uslove za uvo|enje u borbu mehanizovanih snaga 103. pbr.
Zona dejstva: desno – Sko~ajska draga, levo: tt. 615 isklju~eno tt. 366, uklju~no – Panjci,
Za spoj u desno odgovoran IDOd-21 a levo IDOd-15.
5. 4. IDOd-7 sa odelenjem pionira iz 7. K iz reona Jezerce napada na pravcu: Gola Plje{evica
– s. Baljevac – s. Vedro polje i sadejstvu sa IDOd-15 i snagama iz 11. K po izbijanju na ivicu
{ume jugozapadno od puta: s. Zavalje – s. Baljevac razbija snage na pravcu napada i izbija na
liniju: Panjci – tt. 355 – tt. 356 /Bregovi/ odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n iz Biha}a i
podr{ku uvo|enja OMJ sa pravca @eljave.
Spoj u desno obezbe|uje IDOd-15 a u levo IDOd-7. Zona dejstava: desno tt. 615 /uklju~no/
– tt. 366 /isklju~no/ – Panjci levo: Spasin vrh /tt. 1120/ isklju~no – tt. 356 /Bregovi/
uklju~no.
5.5. 1. 40./11. K sa tv T-55 i vodom samohotki iz 50. pbr i odelenjem pionira iz @eljave iz
rejona s. @eljava napada neprijatelje na pravcu: s. @eljava – Klokot i u sadejstvu sa IDOd-7 i
3/50. pbr razbija neprijatelja na pravcu napada i izbija na liniju: tt. 356/Bregovi/ isklju~no –
s. Mu{i}i uklju~no odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca: s. Klokot – s. Zverinjac
i s. Papar – Debeli lug obezbe|uju}i sa pravca s. Iza~i}i stavljaju}i pod vatrenu kontrolu put:
s. Iza~i}i – s. Kamenica i sadejstvuje 3./50. pbr u izvo|enju demonstrativnog napada. Zona
dejstva: desno: Spasin vrh /tt. 1120/ uklju~no – tt. 356/Bregovi /isklju~no/, levo: k. 343
/uklju~no/ – s. Mu{i}i uklju~no.
Spoj u desno obezbe|uje IDOd-7, a levo 1.-40./11. K.
5.6. 3./50. pbr bez 1.p~ sa P^ /-1/ iz dosada{njih rejona vr{i demonstrativni napad vezuju}i
{to ja~e snage neprijatelja, a po stvaranju uslova razbija neprijatelja u rejonu Kamenak i s.
256
êrkezovac i biti u gotovosti za produètak napada sveìh snaga iz dubine i sadejstvo 1.40./11. K i 21. K u spre~avanju p/n balija.
Zona dejstva: desno: K 343 /uklju~no/ – s. Mu{i}i /isklju~no/ levo: Gavrani} most – rekom
Koranom do tt. 342/uklju~no/.
Spoj u desno obezbe|uje 1/40. pbr a levo 3/50. pbr.
5.7. t~/-1/ /50. pbr i 15. larv PVO u rejonu Kapela u rezervi u gotovosti za intervenciju na
pravcu: L. P. Selo – Iza~i}.
5.8. AG TG-1 sastav hab-105 mm iz 103. pbr i hab-122 mm/18. pbr sa VPo iz rejona s.
Capa}u{a – s. @. Polje. Zadatak.
a/ u artiljerijskoj pripremi:
– neutrali{e vatrene to~ke u rejonima: tt. 467 – Groblje, s. V. Sko~aj. Vatrena priprema traje
od 10,30 – 11,00 ~ 09.11.
b/ u vatrenoj podr{ci napada:
– neutrali{e neprijatelja u rejonu s. N. Sko~aj, Me|udra`je /tt. 447 – raskrsnica puta/ Zavalja,
Vedro polje.
– spre~iti p/n na pravcima: – s. Dobrenica ostvaruju}i vatru po rejonu tt. 383 i grupa ku}a
tt. 516 ju`no 300m
– s. @egar – Ruì}a dol ostvaruju}i vatru po rejonu k 361, tt. 411 i tt. 382
– s. @egar – s. Zavalje ostvaruju}i vatru po rejonu s. @egar /kasarni/ i
– s. Vedro Polje – s. @egar ostvaruju}i vatru po rejonu raskrsnice puta /tt.225/
– obezbediti drànje dostignute linije ostvaruju}i vatru po zahtevu.
5.9 VAG 130 podràva TG-1 po zahtevu komandanta.
6. PCt, PVO i PDTB
Jedinice izvode u svojim zonama rejonima vlastitim snagama i sredstvima i angaòvanje
2./103. pbr.
7. OBEZBE\ENJE BORBENIH DEJSTAVA
7.1.Obave{tajno obezbe|enje:
Podatke o neprijatelju prikupljati upu}ivanjem izvi|a~kih jedinica, sredstvima za elektronsko
izvi|anje i borbenim rasporedom jedinica.
7.2. Bezbednosno obezbe|enje:
U rejonu borbenih dejstava zabraniti pokret snaga UN a sve sumnjive hapsiti i provoditi na
KM TG-1 /@. polje/.
7.3. Borbeno obezbe|enje:
Sve jedinice preduzeti mere neposrednog osiguranja elemenata b/r, odrediti jedinice za
vo|enje borbe sa uba~enim grupama.
7.4. In`. Ob
Ta~ka zapovesti.
– Inìnjerijsko obezbe|enje
1. teì{te in`. obezbe|enja imati na obezbe|enju kretanja i manevra, na otvaranju prolaza,
organizaciji KZS i provo|enju jedinica kroz obeleène prolaze na m/p.
2. Na dostignutim linijama zapre~avanje vr{iti izradom me{ovitih m/p, a utvr|ivanje izradom
strelja~kih zaklona za strelce.
257
3. Maskiranju posvetiti punu pa`nju pri ~emu koristiti formacijska i priru~na sredstva.
4. Angaòvanje in`. jedinica vr{iti po slede}em:
– pion. o. iz @eljave u sastavu 11. K
– pion. o. iz 7. K u sastavu IDOd-7 iz Bru{ke
– pion. o. iz 21. K u sastavu IDOd-21. i IDOd-15
– pion. o. iz 103. pbr u sastavu 3. mb iz 103. pbr i IDO-18
5. Svi k-danti jedinica u ~iji su sastav u{le pion. o. izdat }e konkretne zadatke istima i iste
zadràti do izvr{enja zadatka.
7.5. PoOb:
Za izvr{enje zadatka odobravam 1.5 b/k municije za sve vrste naoruànja, a BrAG 122 mm 2 b/k
Pravci dotura i evakuacije: za 103. pbr, IDOd-18, 21 i 15: D. Lapac – Nebljusi – @. polje.
Za ostale snage: LP selo – Baljevac.
SnOb
SnSt TG-1 je SnSt 103. pbr razme{tena u s. @. polje, a druga u s. @eljava.
Za prihvat i evakuaciju povre|enih na pravcu: [i{ke – @. polje i Meljinovac – @. polje odraditi
po jednu Sn m/v.
Jedinice na posebnim pravcima vr{e SnOb sopstvenim snagama do izbijanja na liniju puta
Meljinovac – Baljevac a potom osloncem na @. polje ili @eljavu.
U rejonu s. @. polje pripremiti heliodrom za potrebe SnOb.
Ishranu ljudstva vr{iti kombinacijom toplog obroka i SDO.
Za izvr{enje zadatka odobravam:
za borbena i vu~na vozila 0,5 p/r,
za ostala vozila 1 p/r/terenska i snabdevanje hranom i municijom/
sanitetska vozila po potrebi
Popunu potrebnim sredstvima izvr{iti do 18,00 ~ 08. 11. a u toku borbi po zahtevu, za {to
imati u gotovosti odre|en broj m/v sa potrebnom koli~inom municije i MTS.
8. KOMANDOVANJE I VEZA
KM – 15. K u reonu s. Nebljusi
PKM – 15. K u reonu Korenica
IKM – 15. K u reonu Gola Plje{evica
Vezu organizovati po planu veza.
Izvje{taje mi dostaviti o gotovosti za napad.
– O izbijanju na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/ – Vodenica – Klenovac /Vrelo/ –
K. 510 a zatim po ovla|ivanju naseljenim mestima, V. i M. Sko~aj, Me|udra`je, Zavalje –
Baljevac i izbijanje na nare|enu liniju.
Redovni izve{taj dostaviti do 16,00 ~ sa stanjem u 15,00 ~.
K O M A N D A N T TG
pukovnik
Stevo [evo, Šv.r.š
61
M.P.
61
Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9674 Donji Lapac.
258
4
1994., studeni 10.
Knin
Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u Zagrebu kojim pobija optu`be da
napada i granatira za{ti}enu zonu Biha}
GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE
Pov. Br. 40-66/94
10. 11. 1994. god.
M.P.62
Odgovor na optu`be.KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB
(pomo}niku Komandanta – R.R. Crabe-u)
PREDSEDNIKU RSK (na znanje)
PREDSEDNIKU VLADE RSK (na znanje)
Sa velikim àljenjem primio sam Va{e upozorenje u kome kaète da }ete upotrebiti sva
sredstva ukoliko, kako stoji u Va{em pismu od 09. novembra ove godine, ne prestanemo
granatirati za{ti}enu zonu Biha}a.
Srpska Vojska Krajine nema potrebe niti èli, a ni do sada nije ~inila artiljerijske napade na
za{ti}ene zone UNPROFOR-a.
Nadam se da ne}ete poverovati u pritu`be hrvatske ili muslimanske strane da SVK ima bilo
kakvo u~e{}e u granatiranju za{ti}ene zone Biha}a.
Ovo nije prvi put da UNPROFOR prihvati izvje{taje Hrvata ili Muslimana i da ih objavi.
Mnogo puta tako|er se pokazalo da ti izvje{taji nisu ta~ni i da su podvala srpskoj strani, ili da
su i{li na {tetu Srba.
U nadi da }ete prihvatiti moja uveravanja, srda~no Vas pozdravljam.
Za K O M A N D A N T
general – major
Milan êleketi},
...........,63 Šv.r.š
M.P.64
62
Prijemni pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin, br. 05-5-1742/94, primljeno 11. 11. 1994.
Potpis ne~itak.
64
Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Glavni {tab Srpske vojske.
63
259
5
1994., studeni 13.
Grahovo
Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na krupskom i kupre{kom boji{tu te
napadu na za{ti}enu zonu Biha}
Republika Srpska
VOJSKA REPUBLIKE SRPSKE
KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA
PREPIS
Broj, pov. br. 13-445
Datum, 13. 11. 1994. godine
Dnevna informacija
Dostaviti: 1, 3, 5, 7, 9, 11, 15, 17 brigadi 2. map 2 lap, PVO 2. in`. puk., 2. bvp., 2. IDOd
~ABHO, CV[, 1. Srpska brigada i KS.
Na Krupsko Radji}kom djelu fronta neprijatelj je vr{io utvrdjivanje poloàja i nije ispoljavao
aktivna dejstva prema na{im snagama. Na Grabe{ko Ripa~kim poloàjima neprijatelj vr{i
utvrdjivanje i poku{ao je da ubaci DTG-e u pozadinu na{ih snaga na Gorijevcu, ali je u tome
spre~en. Pruà ìlav otpor na pravcu Tihotina – Prito~ki Grabe`.
Na jugoisto~nom djelu fronta neprijatelj je dejstvovao po poloàjima 5.1pbr. u reonima
“Procip” i “Rujeva glava”.
Na Kupre{kom frontu otvarao je vatru iz art. orudja po cijeloj liniji odbrane 7.mtbr. U toku
no}i zbog neodgovornosti djela komandnog kadra Mrkonji}kog bataljona i 7.mtbr,
neprijatelj je ponovo zaposjeo Opaljenicu. Na{e jedinice vr{e pripreme za dalja ofanzivna
dejstva. Na Ripa~ko Grabe{kom pravcu poku{ali su nekoliko napada, uz neznatno
pomjeranje linije. Na Krupsko Radji}kom pravcu zbog lo{ih meterol. uslova na{e jedinice
nisu ostvarile zna~ajnije uspjehe.
Na Kupre{kom frontu na{e jedinice se utvrdjuju i zauzimaju povoljnije takti~ke poloàje.
Zbog neodgovornosti i bespotrebnog napu{tanja poloàja na Opaljenici protiv nekolicine
stare{ina iz Mrkonji}kog bataljona preduzete su adekvatne mjere odgovornosti.
Stanje na teritoriji nije bitnije promenjeno u odnosu na prethodni dan. Vr{i se sanacija
o{te}enih i popaljenih porodi~nih ku}a i stanovni{tvo se postepeno vra}a na svoja ognji{ta.
Stanje morala obezbedjuje izvr{enje zadatka.
Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e uz poznate probleme nedostatka municije i pogonskog
goriva.
Neprijatelj }e uporno braniti sada{nje linije u cilju obrane Biha}a.
Avijacija NATO-a nadletila je na{e poloàje 40 puta. Prema obave{tenjima iz RSK avijacija
Republike Hrvatske je stavljena u najvi{i stepen borbene gotovosti.
U zoni odgovornosti korpusa nastavljaju se sve neophodne aktivnosti koje su zapo~ete sa
progla{enjem ratnog stanja s ciljem {to boljeg i stabilnijeg opsluìvanja potrebe vojske.
KOMANDA KOMANDANTA ZA MVPP
pukovnik
Marko Gali}
260
Ta~nost prepisa overava
referent u organu MVPP
Radivoj{a Mara, Šv.r.š
M.P65
6
1994., studeni 18.
Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom mjestu u Korenici G[ SVK o
pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te angaìranju snaga u napadu na za{ti}enu
zonu Biha}
Republika Srpska Krajina
Komanda 21. korpusa
Str. pov. br. 2755/4
18. 11. 1994.
Redovni borbeni
izvje{taj
ikm – Korenica
1. Neprijatelj:
Od na{eg posljednjeg izvje{taja nije bilo oruànih provokacija niti borbenih dejstava od strane
usta{a. Oni i dalje posedaju poloàje na liniji razgrani~enja, ranije pripremljenih a i sada ih
ure|uju. Usta{ka avijacija je sino} oko 19.40 ~asova preletala brdo Martin{}ak (njihova
strate{ka to~ka) na koje je otvorena vatra sa na{e strane sa pat-a a potom su se vratili izvan
zone na{eg dejstva. Poja~ani su letovi borbene usta{ke avijacije uz na{u granicu.
2. Na{e snage:
Komande i jedinice su u stalnoj b/g prema naredjenju a deo jedinica je angaòvan prema
planu komande “pauk”, posebno prema ap zb. Stanje morala je dobro i cenimo da }e naredni
zadaci biti izvr{eni. Stanje bezbednosti zadovoljava. Vr{i se privodjenje dela neodazvanih v/o
u skladu sa naredjenjem o punoj b/g, te utvrdjivanja razloga navodne opravdanosti javljanja
u jedinicu.
3. Odlu~io sam da i dalje jedinice budu u punoj pripravnosti za borbena dejstva kako po
na{im planovima, tako i po planu komande “pauk”.
65
Okrugli pe~at: Vojna po{ta 7537, Grahovo.
261
4. Za sada zahteva nemamo, izuzev da se dosljedno sprovede sistem pozadinskog
obezbedjenja pretpo~injenih jedinica na{eg korpusa u sastav 15. korpusa SV RSK. Ju~er smo
taj zahtjev dostavili.
M.P.66
komandant
pukovnik
Veljko Bosanac
7
1994., studeni 20.
Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu Milovanovi}u o
sadràju dopisa Me|unarodnog Crvenog krià o situaciji u Biha}u nakon napada srpskih
snaga
Glavni {tab Vojske Republike Srpske
Sektor za bezbjednosno-obavje{tajne poslove
Str. pov. br. 18/20-469/94
20. 11. 1994. godine
Vrlo hitno
IKM-1 G[ VRS
– n/l general Milovanovi}67 G[ RSK
– n/l general êleketi}68 –
Dana 19. 11. 1994. godine do{li smo do izve{taja MKCK Biha} koji su 18. i 19. 11. upu}eni
centrali u Zagreb, a odnosi se na situaciju u Cazinskoj krajini.
Izve{taji glase:
Situacija u biha}kom dèpu, devet sati ujutro, petak 18. 11.
1. Vojna situacija:
Ako SRK nastavi svoje mje{anje situacija }e ostati katastrofalna. U 11 sati dva srpska aviona
ponovo ispalila dvije rakete na grad Biha}. Jutros smo imali sastanak sa pukovnikom
Lemieux-om. Situacija nije previ{e optimisti~na i sljede}i potez je cjepanje dèpa na tri dijela
{to bi rezultiralo katastrofalnom humanitarnom situacijom za civilno stanovni{tvo.
66
Prijemni pe~at: Brzojav br. 1892, primljen 18. 11. 1994., potpis ne~itak.
Manojlo, u to vrijeme zapovjednik operacije “Pauk”.
68
Milan.
67
262
1.1. Sjeverna granica: Abdi}eve snage na obe strane Kladu{e.
Cesta za Gradinu odsje~ena. Cesta za Pe}igrad jo{ nije potpuno odsje~ena, ali se granatira.
Grad Kladu{a jo{ nije zauzet. Ovo bi mogao biti sljede}i prvi dèp.
505. br potisnula snage Abdi}a nazad u Bojnu. Ovo povla~enje moè biti plansko da bi se
stekle bolje pozicije za napad na Kladu{u.
1.2. Zapadna granica: ovo je novo glavno mjesto borbi. Jutros je okolina Cazina pogodjena
sa dva projektila i nastavlja se granatiranje blizu Gate. Ako RSK uspije da stigne prva u Gatu,
onda }e kula Ostroàc, Cazin i Biha} biti odvojeni.
Biha} }e biti izolovan, odsje~en od vode zato {to su izvori blizu srpskoj vojsci i granicama RSK
(glavni izvori: Klokot i Privilica), i odsje~en od struje zato {to je hidroelektrana na Uni.
1.3. Ju`na granica: 285 raketa (granata) palo je ju~e na ju`nu liniju fronta. Na Grabeù VRS
je sve blià biv{im granicama. Plato Grabeà je izgleda jo{ uvijek u rukama 5. K. Nema
raspoloìvih informacija o Ripa~u.
2. Politi~ka situacija:
Jedinice Mck nema mogu}nost da se za{titi civilno stanovni{tvo i banglade{ki bataljon (620
ljudi u Cazinu, 346 u Kladu{i i 280 u Biha}u) Š?š je da se potisne SV RSK iz okoline Gata
uz pomo} NATO (UN nemaju mandat da to urade).
3. Bezbjednost:
Ve} 4 dana je nemogu}e da se upotrebljava cesta Biha}-Gata-Cazin, zato {to granate mogu
po~eti padati u bilo koje vrijeme i postaje sve rizi~niji i rizi~niji, da se stigne do njega i da se
predje.
4. Humanitarna situacija i pomo}:
Oko 2000 ljudi pobjeglo je iz Iza~i}a (kontrolni punkt Li~ko Petrovo Selo) i ide kod rodjaka
u Biha}.
Nema vi{e hrane do kraja mjeseca. UNHCR }e isporu~iti svoje zadnje zalihe tokom narednih
dana i samo }e bolnice dobiti ne{to zaliha za decembar. MKCK isporu~uje zadnje li~ne pakete
najugroènijim ljudima posredstvom lokalnog Crvenog krsta. Osta}e jo{ 800 k paketa za
potencijalne izbjeglice iz Kladu{e ili nekih drugih sela.
Situacija u biha}kom dèpu, 9 sati ujutro, subota 19. 11.
1. Vojna situacija:
Pro{lu no} je bilo ne{to granatiranja izvan grada. U gradu Biha}u relativno mirna no} i jutro.
Izgleda da su pozicije ostale iste kao i ju~e. 5. K se osje}a vrlo usamljenim. Nikada se nije
o~ekivala agresija od RSK i nikad sa takvim intenzitetom. 5. K je vrlo motiviran i ubjedjen
da moè pruìti otpor u ovoj fazi pritiska sa tri strane. Sa vojne ta~ke gledi{ta situacija bi se
mogla stabilizovati. Prva ofanziva je bila od primarnog zna~aja i {to vi{e prolazi vrijeme teè
je predvidjeti rezultat. @rtve }e biti brojne.
– Severna strana Kladu{a uvijek pod borbom. Abdi}eve snage zauzele ...69 i presjekle
komunikacije sa Cazinom.
Vojni posmatra~i UN uspjeli su jutros da dodju autom iz Cazina u Kladu{u i do{li su kod
banglade{kog bataljona u Polje.
– Zapadna granica: od ju~era{njeg izvje{taja nije bilo promjena.
69
To~ke su dio izvornika.
263
– JZna granica: VRS bi mogla da se vrati na stare granice (Ripa~ i Pritoka zauzeta), ali niko
to ne moè potvrditi. Vode se borbe oko Grabe{kog platoa.
[ta }e biti slede}e? Da li }e VRS da se zaustavi ili }e nastaviti i u}i u Biha}? To je pitanje na
koje se svi boje da odgovore.
2. Bezbjednost:
2.1. Stranci: poduzete su sve mjere da se obezbjedi maksimum bezbjednosti ekipe: radio kod
ku}e, delegaciji i skloni{tu. Skloni{te snabdjeveno sa ~ebadima, hranom, vodom,
medicinskom opremom... Kretanje automobila ograni~eno prema potrebama i
mogu}nostima.
Uslovi nisu toliko lo{i kao {to se o~ekivalo. Tek je malo zategnuto, ali podno{ljivo.
Uporedjuju}i sa onim {to je re~eno u medijima situacija nije toliko te{ka kao {to se mislilo i
toliko sloèna kao {to se kaè (blokada UNPROFOR-a od prije mjesec dana bi takodje mogla
biti dio ove medijske propagande).
Vi{e brinemo za lokalno osoblje u slu~aju pogor{anja situacije.
Kancelarija MKCK u Biha}u svakodnevno {alje izvje{taje o stanju u C. Krajini, sa teì{tem na
vojnoj situaciji. Posebno je interesantno da oni predlaù da se upotrijebe snage NATO da bi
se potisnule srpske snage SVK sa podru~ja Gate, jer snage UN za to nemaju mandat.
Cijenimo da se na podru~ju Gate moè o~ekivati dejstvo NATO-a (vjerovatno vazdu{ni
napad). Ovo predlaù jer bi se navodno pogor{ala humanitarna situacija. To u svakom slu~aju
izlazi iz okvira delatnosti MKCK.
U izve{tajima (sve nije predvidjeno) detaljno opisuju humanitarnu situaciju, stanje sa
izbjeglicama, koli~inama hrane, zalihama, mogu}nostima humanitarnih organizacija, stanje
ugroènih kategorija lica u Biha}u i drugim mjestima itd. Prema ovim pokazateljima stanje je
’alarmantno’ {to }e vjerovatno imati uticaja na UN i NATO da poùre sa svojim odlukama.
Povodom svega ovoga MKCK Zagreb je u kancelarijama u Biha}u, Kninu, Vojni}u i Banja
Luci naredio mjere pripravnosti, jer se moè o~ekivati vazdu{ni napad (depe{a od 19. 11. 94.):
’U petak smo odlu~ili da tokom vikenda imamo 24. ~asovni stand-by (pripravnost) u radio
sobama. Ova mjera }e biti dalje razmotrena u ponedeljak 21. 11. Zato nastavimo kako je
odlu~eno i molimo vas da nemojte jednostrano otkazivati dogovoreno jer to stvara konfuziju.
Danas 19. 11. u 16.30 ~asova izveden je jo{ jedan avionski napad, ovaj put na Cazin. SB UN
trenutno razmatra mogu}nost i najverovatnije pro{irenje zone zabrane letova unutar
Hrvatske. NATOV odgovor se moè o~ekivati rano ujutro. (RSK).
Ostanite na prijemu i budite pa`ljivi povodom mogu}eg (fall-out) (rije~ nam je nepoznata ali
vjerovatno je rije~ o mogu}em vazdu{nom udaru NATO-a) i reperkusija koje bi ovo mogla
imati u va{im oblastima.’
Na~elnik
general-major
Zdravko Tolimir
M.P.70
70
Prijemni pe~at: Brzojav br. 5748, primljen 21. 11.; potpis ne~itak.
264
8
1991., studeni 20.
Petrova Gora
Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e
zrakoplovne napade NATO-pakta zbog napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha}
Komanda 21. korpusa
str. pov. br. 2755/5
20. 11. 1994. godine
Petrova gora
Redovni borbeni izve{taj,
dostavljam.G[ SV RSK – IKM
Korenica
1. Neprijatelj:
i dalje usta{ke snage vr{e poja~ano izvi|anje i osmatranje na{ih poloàja i ure|uju svoje
poloàje u liniji i van linije razdvajanja.
Provokativnih dejstava nije bilo.
Snage 5. K ABiH i dalje uporno brane reone – poloàje i spre~avaju snage NO AP ZB u
daljnjim prodorima.
2. Na{e snage:
izvr{avaju postavljene zadatke po planu angaòvanja sa teì{tem na in`. uredjenju poloàja
prema RH i podr{ci snaga NO AP ZB. U toku dana lak{e su ranjena na{a 2 borca iz sastava
iv. 11. pbr. Nakon med. obrade pu{teni su ku}i.
Moral boraca obezbe|uje izvr{enje zadataka.
Stanje bezbednosti zadovoljava i u funkciji je izvr{avanja postavljenih zadataka, bez obzira na
usloàvanje situacije.
Snage odre|ene za blokadu Unprofor-a angaòvane su po planu i spre~ile su izvla~enje snaga
Unprofora-a iz z/o.
Izvr{ena je promena vatrenih poloàja artiljerije i reona razme{tanja OMJ iz mera
predostro`nosti zbog mogu}ih vazdu{nih udara avijacije NATO. Tako|er smo stavili sistem
PVO u najvi{i stepen pripravnosti.
3. Odlu~io sam: i dalje imati sistem PVO u najvi{em stepenu pripravnosti, preduzeti sve mere
PVZ jedinica u cilju umanjenja efekata vazdu{nih udara avijacije NATO pakta, spre~avati
izlaènje snaga Unprofor-a iz zone odgovornosti i vr{iti podr{ku i PoB snaga angaòvnih po
planu komande “PAUK”.
4. Molimo hitnu popunu sa pogonskim gorivom.
265
komandant
pukovnik
Veljko Bosanac
M. P.71
9
1994., studeni 20.
Redovno borbeno izvje{}e 2. KK VRS Glavnom {tabu VRS o borbama na prilazima Biha}u
Komanda 2. k k
str. pov. br. 2/1-332
20. 11.1994. g
Redovni borbeni izvje{taj
(stanje u 18, 00 ~asova)
Glavnom {tabu vojske RS
(1. kk, vi pvo, g{ rsk, na znanje)
1. Neprijatelj na sjeverozapadnom delu rati{ta i dalje uporno brani objekte Grmu{ki plato,
Kosi}, kasarnu Grabe` i Alibegovi}a kosu.
Posebno ìlav otpor pruà na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha}. Na glamo~kom pravcu
neprijatelj i dalje grupi{e snage ispred prednjeg kraja i vr{i utvr|ivanje. Borbeno dejstvuje
artiljerijom i vr{i izvi|anje.
2.a) Na sjeverozapadnom delu rati{ta po prelazu r. Una kod Egelji}a Mosta zauzele su
Kobiljnjak, ~ime su stvorile mostobran na koji je uba~eno dva bataljona, a jo{ jedan u
gotovosti za ubacivanje. Jedan bataljon prebacuje se iz rejona Ivanjska u s. [abi}i. Jedinice
TG-2 nisu imale uspeha a o poloàjima TG-3 nemamo jo{ podataka.
Na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha} na{e snage postigle su po~etne uspehe {to im
obezbe|uje osnov za dalja dejstva.
b) Na j/i delu fronta na{e jedinice vr{e utvr|ivanje i budno prate sve aktivnosti neprijatelja.
3. U posjeti komandi 2. kk boravio potpredsjednik RS dr. Nikola Koljevi} sa generalpotpukovnikom Milanom Gverom.
4. Stanje borbenog morala obezbe|uje izvr{enje narednih borbenih zadataka. Posebno uspesi
koje postiù u izvr{avanju zadataka kao i ~estitka komandanta G[ RSK novi su podstreci za
jo{ ve}e napore i zalaganja.
5. Vanrednih doga|aja nije bilo.
71
266
6. Pozadinsko obezbe|enje funkcioni{e dosta dobro uz poznate pote{ko}e, nedostatak obu}e,
ode}e kao i pote{ko}e oko zbrinjavanja povre|enih i obolelih.
U obilasku jedinica i komandi 2. kk, radi sagledavanja problema i pruànja pomo}i bila je
ekipa 14. pozadinske baze sa pukovnikom [kondri}em.
7. U toku dana imali smo 1 poginulog i 14 ranjenih boraca.
8. Cenimo da }e se neprijatelj i dalje odsudno braniti na linijama povla~enja a posebno na
zadnjim poloàjima ispred grada Biha}a.
komandant
general – major
Grujo Bori}
M. P.72
10
1994., studeni 21.
Knin
Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK Brigadi MUP-a o slanju dodatnog poja~anja
od 100 ljudi te da snage Republike Srpske 22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha}
[IFRIRANO “D.D.”
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
UPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI
Broj: 08/ 3-2-6-7021/1-94
Knin, 21. 11. 1994. god.
BRIGADI MUP – RSK
n/r KARNA DRAGANA
Dana 22. 11. 1994. godine do 12 ~asova sti}i }e vam poja~anje od 100 ljudi. Ciklusno
odmarajte ljudstvo.
Zdruène snage Republike Srpske dana 22. 11. 1994. godine u jutarnjim ~asovima
planiraju odsutni udar na Biha}.
v. d. MINISTAR
Neboj{a Pavkovi},Šv.r.š
M. P. 73
HR-HMDCDR., 2., kut. 283.
72
73
Prijemni pe~at: Brzojav primljen 21.11., predao Juzba{i}, primio Kora}.
267
11
1994., studeni 27.
O{trelj – Petrovac
Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu
zonu Biha} o borbama i odbijanju 5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju te nedostatku
materijalnih sredstava za nastavak napada
Republika Srpska
PREPIS
Str. pov. br. 13-487
Dnevnu informaciju, dostavlja. –
Dostaviti: 1., 3., 9., 11., 15., 17., 1. Novigradskoj, 2. studentskoj i 1. Srpskoj brigadi, 2. map,
2. lap PVO, 2. in`p, 2. bv., 2. bvp, 2. Snb, 2. IDOd, CV[ i KS.Na sjeverozapadnom djelu fronta neprijatelj je ju~e uporno branio posednute poloàje i ispred
prednjeg kraja postavio minsko – eksplozivne i druge prepreke. Uporno je branio
zaposjednute poloàje i u odnosu na prethodni dan nije bilo pomjeranja linije.
Neprijatelj nije borbeno djelovao na jugoisto~nom djelu fronta. Ispred prednjeg kraja 5. lpbr
primje}eni su pokreti njihovih manjih grupa.
Na sjeverozapadnom djelu rati{ta ju~e su na{e jedinice du` cjele linije fronta izvodile
ofanzivna dejstva, ali zbog jakog otpora neprijatelja, linije nisu znatnije pomjerene. U
potpunosti je o~i{}eno s. Privilica, a borbe i dalje traju.
Na{e jedinice na jugoisto~nom djelu fronta intenzivno su utvr|ivale poloàje. 5. lpbr je
uspostavila neposredni spoj sa lijevim susjedom (7. mtbr) i radila na utvr|ivanju poloàja i
organizaciji sistema vatre.
Ispred prednjeg kraja 9. lpbr vr{eno je izvi|anje i izrada minsko – eksplozivnih prepreka.
Situacija na teritoriji je bez promjena, i nastavljena je aktivnost civilnih struktura na
prikupljanju potrebnih MS za borce. U op{tinama u zoni odgovornosti korpusa sprovodi se
domobilizacija v/o kako bi zamjenili nastradale u dosada{njoj borbi.
Stanje morala i bezbednosti je na potrebnoj visini i obezbje|uje uspje{no izvr{avanje borbenih
zadataka, bez obzira na umor i neprestane pritiske me|unarodne zajednice koja svim
sredstvima poku{ava da sprije~i uni{tenje 5. korpusa tzv. ABIH i onemogu}i realizaciju na{eg
zacrtanog cilja.
Uprkos ultimatumu komande snaga VRS na Biha}kom rati{tu upu}enog muslimanima da se
predaju, sino} do 20,00 ~asova, njihov uzaludni otpor se nastavlja bez ikakvih izgleda na
uspjeh. âk je i komandant snaga Unpropfora u BIH general Majkl Rouz izjavio da
Ujedinjenje nacije i NATO ne}e vojno intervenisati u borbama u Biha}u, osim u slu~aju ako
budu ugroèni civilno stanovni{tvo i pripadnici Unprofora, odnosno da muslimanska vlada
u Sarajevu treba da se oslobodi iluzija u tom smislu.
Sagledav{i situaciju na cjelokupnom frontu u biv{oj BiH a posebno na Biha}kom djelu fronta
muslimanska strana predlaè prekid neprijateljstava na odre|eno vrijeme, dok na{a strana s
pravom inzistira na postizanju sporazuma o potpunom zavr{etku rata.
268
Pozadinsko obezbe|enje funkcijoni{e uz poznate pote{ko}e. Osje}a se velik nedostatak
municije, a naro~ito ve}ih kalibara kao i motornog benzina, {to moè znatno usporiti i
izvr{enje borbenih zadataka ako se odmah ne rje{i na adekvatan na~in.
Na osnovu raspoloìvih ~injenica cjenimo da }e neprijatelj i dalje poku{ati da zadrì na{e
snage na sjeverozapadnom djelu fronta izvode}i odsudnu odbranu na linijama na kojima se
sad nalazi.
Isto tako na jugoisto~nom djelu fronta o~ekivati je demonstraciju vojne sile ispred prednjeg
kraja na{e odbrane, kao i dalje doljetanje i dejstvo NATO avijacije u zoni odgovornosti na{eg
korpusa.
POMO]NIK KOMANDANTA ZA MVPP
pukovnik
Marko Gali}
Ta~nost prepisa tvrdi i ovjerava
referent u organu za MVPP
Radivoj{a Mara, Šv.r.š
M.P.74
12
1994., studeni 28.
Petrova Gora
Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica G[ SVK o angaìranju ljudstva i materijalnotehni~kih sredstava u napadu na za{ti}enu zonu Biha}
KOMANDA 21. KORPUSA
Str. pov. br. 2697/116
28. 11. 1994. godine
Petrova gora
VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
[IFROVANO
Angaòvanje snaga i sredstava
u operaciji “POTEZ”, izve{taj
G[ SV RSK – IKM
KORENICA
Na osnovu Zapovesti Komandanta G[ SV RSK za operaciju “POTEZ” i naknadnog
angaòvanja ljudi i SRT po usmenim i pismenim nare|enjima K – dant G[, ukupno je iz 21.
K. do 18.oo ~asova 28. 11. 1994. godine angaòvano
1. LJUDI
– Komanda 21. Korpusa
– 11. pbr
74
9
359
Okrugli pe~at: Komanda 5. MTB.
269
– 13. pbr
215
– 19. pbr
219
– 21. GrOd
1.317
– 75. mabr
145
– 75. mpoad
14
– 75. in`b
24
– 21. ipod
60
– 21. okb
12
– vod ABHO/21. K
5
– 85. PoB
43
UKUPNO ANGA@OVANO : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.422 ~oveka
2. VA@NIJIH BORBENIH SREDSTAVA
– Tenkova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
– BVP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 (+4 u gotovosti)
– OT M60 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 (+4 u gotovosti)
– Top 130 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
– Top 76 mm B-1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– Haubica 122 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
– Haubica 105 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– PO top 76 mm ZIS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– VBR “PLAMEN” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
– PO top 100 mm T-12 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2
– VBR “OGANJ” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
– LRL 128 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– MB 120 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– MB 82 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
– PAT 20/3 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
– BOV 20/3 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
– PAT 20/1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
– Inìnjerijskih ma{ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
3. Sve snage i sredstva angaòvana su prema planu Komande “PAUK”, izuzev snaga i sredstava
13. pbr koja se angaùju po planu IKM G[ SV RSK.
MN/DP
KOMANDANT
pukovnik
Veljko Bosanac
Za .............76,Šv.r.š
M. P.75
HR-HMDCDR, 4., str. pov. 1008/1994.
75
76
Okrugli pe~at: Komanda Korduna{kog korpusa.
Potpis ne~itak.
270
13
1994., prosinac 2.
Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o napredovanju hrvatskih snaga na
livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na krupsko – biha}kom pravcu
Komanda 2. k.k
str. pov. br 2/1-344
02. 12. 1994. godine
– stanje u 18.00 h gs vrs
/1. kk, vipvo, g{ vrsk na znanje/
1. Na livanjsko – grahovskom pravcu usta{e su, koriste}i dominantne visove Maglaj, M.
Samar, M. Sokolac, V. Sokolac, @rvanj neprekidno granatirale poloàje 9. lpbr du`
komunikacije s. Sajkovi} – s. Gubin i Vrbica – êlebi}. Ispalio je preko 1000 granata.
Pje{adijske napade nije ispoljavao.
Na livanjsko – glamo~kom pravcu, po poloàjima 5. lpbr, u rejonu Kori~ine ispalio je preko
500 projektila, a u rejonu Skadimovca je poku{ao artiljerijsko pje{adijski proboj u ~emu nije
uspio.
Na krupsko – biha}kom pravcu na svim linijama dodira neprijatelj se gr~evito brani.
2. Na{e snage na pravcu Vrbina – êlebi} uspijevaju odràti stare poloàje.
Na pravcu Sajkovi} – âprazlije stanje je stabilizovano, linija pomjerena za oko 2 km naprijed
i sada je u nivou {kole u s. Gubin, /tt 709/.
Na livanjsko – glamo~kom pravcu nije bilo pomjeranja crta odbrane.
Na pravcima u prilazu Biha}u na{e jedinice su nastavile sa ofanzivnim b/d. Linije se
postepeno pomjeraju jer se neprijatelj gr~evito brani. Naj~e{}i okr{aji su vo|eni u rejonu
Graheza i mostobrana Krupa na Uni. Planirani prvi poku{aji prelaska r. Une u reonu
Buìmnica, jedinice vr{e pripremu za nastavak planiranih dejstava.
3. Stanje na teritoriji je pod kontrolom. Dana 1. 12. 1994. g. ekipa iz komande 2. kk je obi{la
Novi Grad i prisustvovala sjednici ratnog predsjedni{tva. Isto je konstituisano, a za
predsjednika izabran potpredsjednik SO-e. Tako|e je 1. pbŠrš Novi Grad upoznata sa ratnim
propisima, organizacijom i nadle`no{}u vanrednih vojnih sudova, a brigadi su predati propisi
i drugi materijali koji reguli{u ovu problematiku.
4. Stanje morala zadovoljavaju}e.
5. Vanrednih doga|aja nije bilo.
6. PoOb izvr{ava svoje zadatke. Osje}a se nedostatak municije svih kalibara.
7. Gubici, 1 poginuo /9. lpbr/, 21 ranjen od ~ega 3 teè.
U 5. lpbr o{te}en je jedan top 20/3 mm.
271
8. O~ekujemo i dalje upornu i gr~evitu odbranu neprijatelja na prilazima Biha}u, a na
glamo~kom i grahovskom pravcu poja~ane artiljerijsko – pje{adijske napade.
komandant
pukovnik
Radivoj Tomani}
M. P.77
HR-HMDCDR, 4., str. pov. 2. 12. 1994.
14
1994., prosinac 5.
Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o prodoru hrvatskih snaga na kupre{kom
rati{tu
Komanda 2. kraji{kog korpusa
str. pov. br. 2/1a350
05. 12. 1994. godine
Glavnom {tabu vojske SVK
vrlo hitno
U toku dana{njeg dana usta{ka vojska je uspela potisnuti na{e snage na pravcu âprazlije –
Sajkovi}. Sa padom mraka usta{e su u{le u Sajkovce.
Preduzimamo mere za stabilizaciju odbrane na liniji Kazanac uz dovo|enje snaga u toku no}i
05/06. 12. 1994. godine, i uvo|enje u borbu u jutarnjim satima 06. 12. 1994. godine.
Molimo vas da procenite situaciju / sagledate sve mogu}e posledice prodora usta{a i
preduzmite hitne mere u toku no}i da se ispolji dejstvo va{ih snaga u bok usta{ama.
Telefon za sadejstvo je 811 – 450, pukovnik Gali}.
komandant
pukovnik
Radivoje Tomani}
M.P.78
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 5. 12. 1994.
77
78
Prijemni pe~at: Brzojav br. 4719, primljen 3. 12. 1994.; potpis ne~itak.
Prijemni pe~at: Brzojav br. 6191, primljen 5. 12., potpis ne~itak.
272
15
1994., prosinac 6.
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim akcijama na biha}ko-krupskom
dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko-grahovskom boji{tu
Komanda 2. kraji{kog korpusa
Str. pov. br. 2/1-348
06. 12. 1994. godine
(stanje u 18,00 ~asova)
Glavnom {tabu Vojske Republike Srpske
(km kkk, v i pvo, G[ SVK na znanje)
1.- Na pravcu Livno-Glamo~ neprijatelj je u toku celog dana dejstvovao artiljerijom po
poloàjima 5. lbr i gradu Glamo~. Ispalio je oko 350 projektila raznih kalibara. Dejstvovao je
iz pje{adijskog naoruànja, ali nije poku{ao napadom pe{adije. Nije do{lo do pomeranja linija
dodira. Na pravcu Livno-Grahovo ispoljio je èstoko dejstvo po poloàjima 9. lpbr i
naseljenim mestima. Nakon na{eg èstokog pe{adijskog napada bio je prisiljen na povla~enje
sa okupiranih teritorija.
Na biha}ko-krupskom pravcu balijske snage na svim prilazima Biha}a organizovano i uporno
se brane. Naro~itu upornost ispoljio je na objektima Debelja~a, Ripa~ka Glava i Visibaba (tt
371). Upornu odbranu izvodi i na ostalim linijama. Dejstvuje uglavnom pe{adijskim
naoruànjem, naro~ito ru~nim baca~ima, tromblonima i baca~ima ru~nih bombi. Na
krupskom rati{tu dovodi snage iz dubine i oja~ava linije odbrane.
2.- Na{e snage na livanjsko-grahovskom pravcu ceo dan vodile su èstoke borbe, sa
poja~anjem u ljudstvu i MTS uspele su konsolidovati obranu i uz èstoku artiljerijsku
pripremu usta{kim snagama naneti velike gubitke u ljudstvu, u MTS i velikim razaranjem
grada Livna primorale su ih na povla~enje i odustajanje od ranije postavljenog cilja. Borbe su
jo{ u toku tako da nemamo precizne podatke u odnosu na ju~era{nji poloàj.79
Na biha}ko-krupskom rati{tu izvodjene su ofanzivne borbe i dejstva. Na krupskom
mostobranu ostvaren je manji pomak u proseku za 300 do 500 metara. Na grmu{kograbe{kom rati{tu nismo uspeli ostvariti napredovanje. Na biha}kom rati{tu i dalje se vode
èstoke borbe i na{e napredovanje je minimalno sem ka s. Klokot, gde su na{e jedinice izbile
na 500 metara od istog.
3.- Stanje na teritoriji je stabilno i pod kontrolom. Na livanjsko-grahovskom pravcu stanje je
normalizovano. Sve izbeglo stanovni{tvo je zbrinuto. Ulaù se napori da se izbeglicama
obezbede {to bolji uslovi. Za sutra (7. 12.) u Grahovo dolaze predstavnici MKCK sa lekovima
i ~ebadima.
4.- Vanrednih dogadjaja nije bilo.
79
U izvorniku napisano rukom.
273
5.a Stanje morala i bezbednosti je dobro. Na moral boraca i stanovni{tva pozitivno se odrazio
na{ protivnapad i potiskivanje usta{a sa okupirane srpske zemlje. Na{a superiornost na
biha}kom rati{tu i odlu~nost da se 5. K tzv. A BiH uni{ti i razoruà ima veliki uticaj na moral
boraca i naroda u zoni odgovornosti 2. KK. Molimo da se borcima dozvoli potpuno
razoruàvanje i uni{tenje balijskih snaga u Cazinskoj Krajini. Za to imamo snage i volje kao
nikad do sada.
6.- Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e sa poznatim te{ko}ama. Poseban problem ~ini
nedostatak {atorskih krila obzirom da je ki{no vreme.
7.- U toku dana imali smo 2 poginula borca, 3 teè i 20 lak{e ranjenih.
8.- Balijske snage nastoja}e da po svaku cenu odbrane grad Biha}, a time spre~iti uni{tenje i
razoruànje 5. K A BiH, {to bi imalo bitno pozitivnog uticaja na moral celokupne tzv. A BiH.
Usta{ke snage zbog nedostatka municije i na{eg èstokog odgovora nastoja}e pod izgovorom
izvla~enja na po~etne poloàje dobiti u vremenu za dalja dejstva ka Grahovu.
9.- Zahtev
Zbog uspostavljanja punktova, kontrole saobra}aja i odràvanja puteva molimo da se precizira
granica zone odgovornosti izmedju 1. i 2. KK.
komandant
pukovnik
Radivoje Tomani}
M. P.80
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 6. 12. 1994.
16
1994., prosinac 15.
Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i materijalno-tehni~kim sredstvima
koje su angaìrali u napadu na za{ti}enu zonu Biha}
Komanda 15. korpusa
15. 12. 1994. godine
G[ SVK – IKMAngaòvanje ljudstva i MS u
b/d, izve{taj
1. U borbenim dejstvima prema snagama 5. K ABiH angaòvane su slede}e snage i sredstva:
80
274
– 7. laka brigada: zona odgovornosti, desno Zverinjac, levo Serezi{te, {irina fronta oko 9 km.
– 11. pbr: zona odgovornosti, desno Jezerine, levo isklj. Pjev~evo Brdo, {irina fronta oko 9.
km.
– 3. “m”br no zb: zona odgovornosti, desno Pjev~evo Brdo, levo isklj. Trà~ka Ra{tela, {irina
fronta oko 3,5 km.
– deo komande korpusa sa pj. pozadinskom bazom, deo korpusne artiljerije i jedinica PVO.
U reonu L. P. Selo, @eljava, Klopa~a.
U zoni borbenih dejstava prema 5. K angaòvano je ukupno 2815 v/o (286 stare{ina i 2529
vojnika).
Pored ovih snaga u rejonu Mazin i Kr{lje angaòvano je jo{ 30 v/o (3 stare{ine i 27 vojnika).
2. Od 2815 v/o (prema 5. K) angaòvano je slede}e po elementima borbenog rasporeda:
– u komandama bataljona, brigada i korpusa s pj 259 v/o ili 9, 2 posto
– u borbenom delu (~ete) 1891 v/o ili 67 posto
– i podr{ci (artiljerija, OMJ, jedinice PVO) – 419 v/o ili 14,9 posto
– a u pozadinskim delovima (do brigade) – 246 v/o ili 8,7 posto.
3. Broj angaòvanih MS:
– tenkova - - - - - - - - - - - 13 kom.
– OZT - - - - - - - - - - - - - 6 kom.
– art. oru|a
– top 76mm zis - - - - - - - 7 (9).
– top 76mm b-1 - - - - - - 2 kom.
– haubica 122mm - - - - - 4 kom.
– top 130mm - - - - - - - - 3 kom.
– polk 9 k11 - - - - - - - - - 2 kom.
– samohotka 76mm - - - - 4 kom.
– top 88mm - - - - - - - - - 1 kom.
– minobaca~i:
– MB 120mm - - - - - - 12 kom.
– MB 82mm - - - - - - - 18 kom.
– MB 60mm - - - - - - - 25 kom.
PA sredstva:
– top 20/3mm - - - - - - 9 kom (od toga 2 u KR[LJI)81
– “PRAGA” - - - - - - - 4 (jedna u Kr{lji i jedna u Mazinu)
– BOV-3 - - - - - - - - - 3 (2 u Mazinu)
– S-2 M - - - - - - - - - - 7 (1 u Kr{lji i 4 u Mazinu)
– BST 82mm - - - - - - - - 4 kom
4. U zoni b/d mobilisani su svi v/o (zona 103 pbr. i 37. pb.). U b/d nije uklju~eno 71 v/o
(najvi{e gre{kom komandi, a u manjem broju zbog samovoljnog napu{tanja jedinica).
Komande preduzimaju mere da se svi v/o pozovu u jedinice i angaùju na izvr{enju borbenih
zadataka. Obave{tavanje i privodjenje v/o je u toku.
5. Na radnu obavezu iz 103. pbr. i 37. pb otpu{teno je 28 v/o, odnosno 213 iz svih jedinica
korpusa o ~emu smo vam dostavili izve{taj.
81
U izvorniku napisano rukom.
275
na~elnik
{taba
pukovnik
Milan Djakovi}
M. P.82
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 15. 12. 1994.
17
1994., prosinac 16.
ŠKninš
Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK u operaciji “Pauk” te plan nabavke
istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha}
GLAVNI [TAB
SRPSKE VOJSKE KRAJINE
Materijal za sednicu Vrhovnog saveta odbrane
16. decembar 1994. g.
Stanje i utro{ci materijalnih sredstava
Predstavnici G[ su na tematskoj sednici skup{tine odrànoj 04. 08. 1994. godine, detaljno
izloìli stanje materijalnog i zdravstvenog obezbe|enja SVK. Tom prilikom iznete su sve
relevantne ~injenice o sloènosti ovog problema, a posebno nedostatka svih vrsta materijalnih
rezervi SVK. Od toga dana, do danas, malo se {ta promenilo na bolje, naprotiv, kod nekih
sredstava stanje je postalo jo{ kriti~nije, a razlozi su:
* Krajem oktobra, po izvr{enoj napadnoj operaciji 5. K. na RS, na ovom delu rati{ta, Vojska
RS se na{la u veoma te{koj situaciji. Usu|ujem se re}i da nismo pritekli u pomo} sa ljudstvom
i MS, stanje bi bilo jo{ sloènije i sa nesagledivim posledicama, i
* Odlukom da se pre|e u protiv ofanzivu, sa ciljem definitivnog vojni~kog poraza snaga 5.K.
pri{lo se planiranju i realizaciji operacije, koja je jo{ u toku.
Planirana operacija “Vojni~ki poraz 5.K” je veoma sloèna, u vojni~kom smislu, i zahteva
veliku koli~inu materijalnih sredstava.
Od materijalnih resursa do sada smo utro{ili preko 6 miliona raznih ubojnih sredstava, od
~ega:
– {est miliona metaka pe{adijske municije i sredstava za PoD;
82
276
– 24.000 raznih mina za minobaca~e;
– 11.300 artiljerijskih granata;
– 4.700 granata za tenkovske topove;
– 110.000 zrna PA municije i
– 183 rakete.
To ko{ta, prema nabavnim cenama VJ, 16 miliona ND. (Prilog broj 1)
Iz posebnih izvora snabdevanja dobili smo simboli~nu koli~inu od 325.000 prete`no
pe{adijske municije (93 % pe{adijska, a 7 % sve ostalo), {to je svega 5 % u odnosu na ukupno
utro{enu municiju (prilog broj 2).
Uo~ljivo je da je dobivena koli~ina municije zanemariva u odnosu na utro{ak. Posebno je
kriti~no stanje artiljerijske municije i raketa.
Zbog potpuno potro{enih rezervi nekih vrsta municije, za njihovo zanavljenje i za dalji
nastavak operacije neophodna je nabavka slede}eg:
– 6 miliona metaka pe{. municije i drugih UBS iz nadle`nosti pe{adije;
– 65.000 mina za minobaca~e;
– 11.500 metaka artiljerijske municije;
– 7.000 metaka za tenkovske topove
– 500.000 metaka za PA naoruànje i
– 5.100 raznih raketa (za VBR i samovo|enih), videti prilog broj 3.
Za nabavku ovih sredstava trebalo bi obezbediti 31.423.000, – ND, {to je 98 % od ukupno
dozna~enih sredstava SVK – e u toku ove godine, odnosno 209 % od materijalnih rashoda
SVK u ovoj godini.
Samo za operaciju, ne ra~unaju}i zanavljanje RMR kriti~nih vrsta municije, potrebno je:
– 5,8 miliona pe{adijske municije;
– 65.000 mina za MB;
– 18.500 metaka za artiljerijsko naoruànje i tenkovske topove;
– 50.000 metaka za PA naoruànje;
– 5100 raketa za VBR i samovo|enih raketa.
Cena ovih sredstava je 24.000.000 ND.
Za izvo|enje operacije “PAUK” do sada je potro{eno 756 tona goriva pored redovne
delatnosti (581 tona D – 2 i 175 tona MB) i 9 tona raznih maziva (prilog br. 4). Cena ovih
derivata iznosi 1.635.000 – dinara.
Vidi se da je pove}ana potro{nja pogonskih sredstava u odnosu na redovnu za 30 – 40%.
Rezerve goriva SVK su prakti~no na nuli;
Za potrebe realizacije zadatka “PAUK” izdavana su i osnovna sredstva.
Samo pripadnicima AP ZB dali smo 7.260 cevi raznog pe{adijskog naoruànja, u vrednosti
12 miliona ND (11.890.000 dinara), prilog br. 5.
Za zavr{etak operacije potrebno je nabaviti municiju, pa da 5. K bude definitivno vojni~ki
poraèn za dva meseca, i to:
– za pe{adijsko naoruànje 9.055.314 kom.
– mina za MB 36.059 kom.
– za topove i haubice 16.964 kom.
– za tenkove i SO 7.191 kom.
277
– za PA naoruànje 164.022 kom., i
– raketa 275 kom. (vidi prilog 6)
Ukupni materijalni tro{kovi TOb (osnovna sredstva, municija, gorivo i mazivo) dosad ko{taju
28.6 miliona dinara, a u daljem toku dejstava, pod uslovom da se operacija zavr{i za dva
meseca, mislimo da }e ko{tati jo{ 26 miliona ND.
Od strane MO do sada su nabavljena pogonska MC u koli~ini koja ne zadovoljava ni potrebe
redovne delatnosti jedinica SVK (prilog 7).
U vezi sa materijalnim obezbe|enjem SVK èlim da istaknem i slede}e:
* Rezerve hrane SVK iznose 3 – 4 dana rata na nivou G[, a na nivou korpusa 7 – 10 dana.
Od ukupno dozna~enih sredstava za int. potrebe utro{eno je 68 %. U prilogu br. 8 prikazano
je stanje nabavljane intedantske opreme, a u prilogu br. 9 nabavljanje artikli hrane u 1994.
godini.
Pri izradi financijskog plana za 1994. godinu, SVK je iskazala najosnovnije potrebe, tako da
je predloèn plan za iznos od 336.769.000 dinara. Zbog nemogu}nosti dràve da financira te
zahteve, plan je rebalansiran na iznos od 213.950.045 dinara, a potom na iznos od
680.391.100 dinara ili 20 % od planiranih potrebe.
Uz puno razumevanje uzroka smanjenja predloènog plana moramo shvatiti da se sa tako
malim sredstvima ne mogu izvr{iti zadaci i odràvati borbena gotovost jedinica.
Do 12. 12. 1994. godine iz budèta je za Vojsku upla}eno ukupno 430.735.907 dinara ili
63,95 % od rebalansiranog plana (a zar{ava se godina), od ~ega MO – 110.210.218,25 dinara
ili 25,63 %, a G[ 32.525.689 dinara ili 74,36 %.
Ukupne neizmirene obaveze prema snabdeva~ima Vojske iznose preko 4,7 miliona dinara,
dakle veoma izraèna nelikvidnost {to stvara dodatne probleme, jer ve} neka preduze}a
najavljuju prekid snabdevanja zbog nepla}anja ra~una.
Plate profesionalnih vojnika jo{ nisu ispla}ene za novembar, za {ta je potrebno 1.750.000
dinara uz veoma nisku vrednost boda (prose~na plata 181 dinar). Tako|e nije izvr{ena isplata
naknada rezervnom sastavu i vojnicima na odsluènju vojnog roka i za to je potrebno
3.137.305 dinara (prosek primanja 94 dinara za v/o i 20 dinara za vojnike), {to ukupno iznosi
4.887.306, – dinara.
Poseban problem predstavlja nemogu}nost isplate jednokratne nov~ane pomo}i u smrtnim
slu~ajevima i slu~ajevima o{te}enja organizma, za {ta je potrebno 140.000 dinara. Reagovanja
porodica poginulih i invalida su izuzetno nepovoljna.
Od ukupno dozna~enih sredstava iz budèta G[ (32.095.689 dinara), utro{eno je za li~ne
rashode 59,68 % a za materijalne rashode 40,32 %. Prose~no mese~no je dozna~eno 2,6
miliona dinara ili 66,87 dinara mese~no po vojniku. Materijalni rashodi po vojniku za ceo
period od 01. 01. do 12. 12. 1994. g. iznose 376,14 dinara. (detaljnije u prilogu br. 10)
Po{tovana gospodo poslanici, G[ SVK u sastavu sa MO, blagovremeno je sa~inio Predlog
financijskog plana za 1995. godinu na ukupan iznos potrebnih sredstava od 237.360.556
dinara u varijanti MIR, a u varijanti RAT 376.195.231 dinara.
Pre toga potrebno je da se hitno obezbede nov~ana sredstva za financiranje stvarnih obaveza
do kraja ove godine, kao i za po~etno financiranje u narednoj godini dok se ne usvoji Budèt.
Ako se ovo ne moè obezbediti, potrebno je hitno sagledati mogu}nost obezbe|enja
materijalnih sredstava za operaciju “PAUK”.
278
Napominjem da u slu~aju totalne agresije na RSK SVK nema potrebne rezerve municije,
goriva, ode}e, obu}e i artikala hrane.
Tako|e predlaèm da se izna|u mogu}nosti izmirenja obaveza putem kompenzacije, cesije i
asignacije, za {ta je potrebna puna saradnja svih ministarstava, a posebno odbrane i financija.
Isto tako, moramo uloìti napore da zajedni~ki doradimo neophodnu pravnu regulativu za
varijante rata i mira, po{to nije donet veliki broj propisa koje je trebalo doneti iz oblasti
Zakona o odbrani i Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine.
Prilozi:83
– Prilog 1: “Preglad utro{ene municije od strane jedinica angaòvanih u operaciji “PAUK”.
– Prilog 2: “Pregled MS dobivenih posebnom linijom snabdevanja preko grupe “PAUK”.
– Prilog 3: “Pregled potrebnih koli~ina kriti~ne mnicije”.
– Prilog 4: “Pregled izdatog goriva i maziva”.
– Prilog 5: “Pregled izdatih osnovnih sredstava za potrebe operacije “PAUK”.
– Prilog 6: “Pregled potrebnih koli~ina municije za zavr{etak operacije PAUK”.
– Prilog 7: “Pregled MS nabavljenih od strane MO RSK za potrebe vojske u novembru i
decembru ove godine”.
– Prilog 8: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – OPREMA”.
– Prilog 9: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – HRANA”.
– Prilog 10: “Realizacija financijskog plana SVK”.
HR-HMDCDR., 2., kut. 371.
18
1994., prosinac 18.
Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na boji{tu u napadu na za{ti}enu
zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije
Komanda “Pauk”
Str. pov. br. 187-6/3
18. 12. 1994. godine
G[ SVK
Redovni borbeni izve{taj
Karta: 1:50.000 listovi, Karlovac 3 i 4
83
Prilozi su izostavljeni.
279
1. Neprijatelj je oja~ao snage u rejonu Prokresa – Sejdinova Kosa, snagama koje su se izvukle
iz V. Kladu{e i Plazikura. Ove snage se cene na 250 vojnika, koji stalno izgradjuju nova
utvrdjenja.
IKM 505. i 506. brigade nalazi se pokraj puta V. Kladu{a-Vrnogra~ u mestu Kosa u
neposrednoj blizini dàmije i stare osnovne {kole.
U toku dana neprijatelj je poku{ao protivnapad na Jelinjak ali bez uspeha.
2. U toku dana nisu izvodjena b/d. Izvr{ena su komandantska i komandirska izvidjanja,
pregrupisavanje snaga i priprema za dalja dejstva. Gubitaka nije bilo.
3. Odlu~io sam: produìti napad glavnim snagama pravcima: s. Dizdarevi}i – s. Husidi}i-grad
i tt. 218 Dizdarevi}a Brdo a pomo}nim snagama na pravcima: Hegi}a Glavica – Gladno Brdo
– Podzvizd i Barake – Kantarevac.
Cilj: otse}i i razbiti snage neprijatelja na pravcima napada i u zahvatu komunikacije V.
Kladu{a – Podzvizd, stvoriti uslove za dalja dejstva na pravcima: Todorovo i Vrnogra~.
Istovremeno obezbediti krila i bokove i razbiti eventualne p/n na pravcima: Pe}igrad – Mala
Kladu{a i Podzvizd – Rajnovac.
Gotovost veza u 05,00 ~asova 19. 12. 1994. godine.
Gotovost za napad u 06,00 ~asova 19. 12. 1994. godine.
komandant
general-major
Mile Novakovi}
M. P.84
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 18. 12. 1994.
19
1995., sije~anj 6.
Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim postrojbama o trenutnoj situaciji
na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji na za{ti}enu zonu Biha}
KOMANDA 15. pbr.
Pov. br. 2
06. 01. 1995. godine
Informacija o aktuelnim pitanjima
– DostavljaKOMANDI – JEDINICI – II pb.
1. Kod boraca se ispredaju razne pri~e o Biha}u {ta }e biti i kako }e biti. Operacija za Biha}
i slom 5. korpusa je u zastoju zbog rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te
84
280
smiri nastavlja se akcija za Biha} i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.
Dostignuti poloàji moraju se maksimalno ~vrsto dràti, posebno na pravcu na{e brigade, jer
sa na{ih poloàja najpozitivnije su {anse dalje za Biha}, zato se ne smijemo pomjeriti ni stope
nazad. Pucanje na{e linije ne smije se dozvoliti po bilo koju cijenu, jer bi sve postignuto,
posebno na{e uklinjenje totalno propalo, a da se ne govori kolike bi bile katastrofalne
posljedice proboja na{e linije bilo gdje. U dosada{njem osloba|anju teritorije najvi{e je
postignuto na pravcu dejstva na{e brigade, na ~emu nam je dato priznanje i to je jedan od
elemenata koji nas obavezuje na ~vrsto drànje linije i spremnost za pokret naprijed.
2. Pojava samovoljnog napu{tanja poloàja, od strane pojedinaca, su sve u~estalija pojava. To
izaziva slabljenje linije i ~e{}a ranjavanja i pogibije boraca. Odgovornost za na{e gubitke u
prvom redu snose dezerteri i svi oni drugi koji izbjegavaju borbenu liniju, jer neprijatelj
dejstvuje upravo tamo gdje je slaba linija odbrane. Svi bjegunci ubudu}e }e se upu}ivati na
druga najteà rati{ta i najstroìje biti ka`njeni za ranjavanje i pogibiju na{ih boraca jer su isti
neposredno odgovorni za ovo.
3. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo vezano za ~vrsto drànje dostignutih linija
odbrane, kao i izuzetno velikih problema oko odmaranja boraca i posjeta porodicama.
Omogu}i}e se kra}e vrijeme oko 3-5 dana za odmaranje i posjeta porodicama za do 10%
boraca u smjeni. Ali se prije toga moraju prikupiti svi bjegunci i drugo nedovoljno
angaòvano ljudstvo brigade u prvom redu iz pozadine da se oja~aju borbene linije i omogu}i
brojnije odmaranje boraca sa prve borbene linije. O~ekujemo povratak na{e ~ete sa
grahovskog rati{ta koja }e se poslije kra}eg odmaranja uklju~iti i oja~ati na{ borbeni poredak
kao i odmaranje uve}anog broja boraca. O svim dogovorenim pojedinostima vezano za
odmaranje i posjete porodicama boraca bi}ete obavje{teni preko starje{ina jedinica.
4. Vezano za omogu}avanje odvoènja preostalog prikupljenog poku}stva za porodice boraca,
obezbjedi}emo preko op{tine, jer je to u njenoj nadle`nosti, da se odveze preostali dio i to
samo ono {to se odnosi na poku}stvo, u prvom redu {poreti na drva, kau~i, posteljina, posu|e
i druge stvari iz domena poku}stva, dok vo`nja ma{ina, priklju~aka i drugih stvari van
poku}stva ne}e se dozvoliti. Dozvoli}e se da po jedan borac iz voda bude u pratnji stvari, da
bi iste stigle na pravu adresu.
Pojedina~ni zahtjevi i obra}anja, za izvoènje potrebne robe, se zabranjuju.
5. Glasine koje se ~uju kod boraca da su linije na{e odbrane na Grabeù slabe nisu ta~ne.
Prièljkivanje boraca kao i {irenje glasina da }e na{a brigada pre}i na na{e stare poloàje u
Pritoci i drugim mjestima su neosnovani za sada{nju situaciju i od toga za sada nema ni{ta.
6. Na grahovskom rati{tu postignuti su dobri uspjesi. Na{a ~eta koja je jo{ tamo na rati{tu,
oti{la je besprijekorno i tamo postigla vidne rezultate. Prvi su krenuli u napad, zarobili
petnestak usta{a, jedan VBR i odre|en broj drugih borbenih sredstava o ~emu nemamo
pojedinosti. Obavje{teni smo da je u svim akcijama koja je izvodila na pomenutom rati{tu
sluìla za primjer drugima. O~ekujemo povratak ove ~ete.
7. U provo|enju dodatnih obaveza i nare|enih zadataka traìmo odgovornost komandira
odjeljenja, komandira vodova i ~eta, komandanata bataljona i ostalog starje{inskog kadra
posebno u ~vrstom drànju odbrambene linije, za{titi ljudskog ìvota, provo|enje rada i
discipline u jedinicama, doslednom provo|enju odmaranja boraca i drugim pitanjima.
281
Sa ovom informacijom upoznati sve borce.
MP/V\
KOMANDANT
pukovnik
Ratko [krbi}, Šv.r.š
Republika Hrvatska, Glavni stoèr Hrvatske vojske, 1995.
20
1995., velja~a 17.
Poziv na sastanak Komande “Pauk” zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i
SVK radi analize zastoja u napadu na za{ti}enu zonu Biha}
Republika Srpska
O{trelj-Petrovac
Broj: Str. pov. broj: 3-30
Datum, 17. 02. 1995. godine
VRLO HITNO !
GLAVNOM [TABU VRS
(na li~nost N[)
Koordinacija procene daljih
b/d, na znanje,
dostavlja.Od Republike Srpske Krajine Komande “PAUK” dobili smo akt str. pov. br. 197-170 od 16.
02. 1995. godine, sa kojim poziva na sastanak radi dalje koordinacije i procene b/d slede}e
li~nosti:
- Komandanta G[ SVK
- Komandanta 21., 15., 39. korpusa SVK i
- Komandanta 2. KK VRS
1. U aktu navode da b/d sa 5. K vremenski traju vi{e od tri meseca, a da jo{ nismo osvojili
ve}i deo teritorije, niti je 5. K. vojni~ki poraèn.
Zbog vrlo sloène vojno-politi~ke situacije, a u cilju {to brèg slamanja 5. K neophodan je
dogovor najodgovornijih komandanata u cilju procene i dono{enja zaklju~aka za dalja b/d.
2. Predlaù da se sastanak odrì 19. 02. 1995. godine, u 10,00 ~asova, u Komandi “PAUK”
u s. [iroka Rijeka.
282
3. Smatramo da bi ovom sastanku trebao li~no prisustvovati i predlaèm da istom prisustvuje
predstavnik G[ VRS.
KOMANDANT
pukovnik
Radivoje Tomani}, Šv.r.š
M. P.85
Preslika u posjedu prire|iva~a
21
1995., oùjak 1.
Petrinja
Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira doga|aje na rati{tu u
zapadnoj Bosni, gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke, te odgovori na pitanja o
gubitku teritorija od 1992.-1994.
SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA
Broj: 01-145/95.
Petrinja, 01. 03. 1995.
VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
KNIN
MINISTARSTVO ODBRANE
n/r gosp. Rade Tanjga
M. P.86
Predmet: Zahtjev za realizaciju
Odluke broj: 01-144/95.
Dana 28. 02. 1995. godine odràna je 4. vanredna sjednica Skup{tine op{tine Petrinja.
Zahtjev za odràvanje sjednice u skladu sa Poslovnikom, Predsjedniku Skup{tine uputilo je
18 odbornika svih stranaka i partija, sa predloènim dnevnim redom i to:
1. Analiza doga|aja na rati{tu Zapadne Bosne
2. Analiza poduzetih mjera u svrhu pravovremene odbrane podru~ja op{tine Petrinja.
Prva ta~ka dnevnog reda definisana je na osnovu tragedije boraca 31. p. br. na rati{tu Zapadna
Bosna i to po tre}i put. Naime, borci ove brigade od 11-og mjeseca 1994. godine do kraja
85
86
Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.
Prijemni pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane, br. 156-3, primljeno 15. 3. 1995.
283
februara ove godine, stradali su tri puta. Brigada je izgubila 5 boraca – poginuli, 26 boraca je
nestalo, a prema jo{ nepotpunim podacima, vi{e od 20 ih je ranjeno.
Briga o porodicama poginulih, nestalih i ranjenih boraca je obaveza dru{tva, no odbornici su
u svojim diskusijama i donijetim odlukama konkretno zatraìli i odgovore na brojna pitanja
koja im predstavnici civilnih organa vlasti nisu mogli dati, kao ni prisutni predstavnici Srpske
vojske Krajine. Naime, sjednici Skup{tine nije prisustvovao K-dant 31. p.br. ve} Na~elnik
{taba brigade, a nije imao ovla{tenja Komandanta, prema vlastitoj izjavi da prisutne upoznaje
sa pojedinostima tragedije u Brezovu Polju – Zapadna Bosna, dana 23. 02. 1995. godine, u
kojoj je jedan borac poginuo, a 22 se vode kao nestala.
Na~elnik {taba je iznosio svoje mi{ljenje o uzrocima tragi~nih doga|aja, jer kompletna analiza
i izvje{taj o istima, prema izjavi Na~elnika, jo{ nije sa~injena.
Sjednici je prisustvovao Komandant 39. Korpusa SVK i predstavnik Korpusa za moral i
vjerska pitanja.
U ~etvoro~asovnoj raspravi otvorena su mnoga sporna pitanja i to:
– na osnovu ~ijeg naloga borci Srpske vojske Krajine, a samim tim i 31. p.br., idu na rati{te
Zapadne Bosne? Cilj akcija vo|enih na rati{tu Zapadne Bosne, kako vojni i politi~ki,
odbornicima je jasan, ali im nije jasno za{to akcija nije realizirana u odre|enom roku, do kad
}e trajati drànje poloàja 2 – 3 km u dubinu zapadno-bosanskog teritorija koji kontroli{u
pripadnici Narodne odbrane Fikreta Abdi}a.
– za{to je na dostignutim poloàjima pored boraca prisutno i civilno stanovni{tvo, za koje se
pretpostavlja da dojavljuje potrebne informacije neprijatelju?
– tko je odgovoran za prisutan i gotovo legalan “{verc” na granicama RSK sa Zapadnom
Bosnom?
– za{to na rati{te odlaze borci neobu~eni, fizi~ki nepripremljeni, bolesni i nedovoljno
opremljeni materijalno-tehni~kim sredstvima? (moto-role)
U posljednjim tragi~nim doga|ajima, u jedinici petrinjske brigade bio je samohrani otac
djeteta starog 12 godina (vodi se kao nestao), borac ro|en 1936. godine, borac teàk 120
kilograma, umro u trenutku napada od sr~anog udara.
– za{to je Srpska vojska Krajine od dolaska snaga UN-a samo gubila teritorij (Maslenica,
Miljeva~ki plato, Meda~ki dèp, a primjer u zoni odgovornosti 31. p.br. Pribilovi} brdo), a
ni{ta nije povratila, te za{to u njezinim redovima vlada rasulo?
– na osnovu kakve procjene je izvr{ena mobilizacija 19. 11. 1994. godine koja je dovela do
kolapsa privrede?
Molimo Vas, da Odluku broj: 01-144/95., kao i predmetni Zahtjev proslijedite Glavnom
{tabu Srpske vojske Krajine, Vrhovnom savjetu odbrane, te Vladi Republike Srpske Krajine,
kako bi se ista u potpunosti realizovala.
Istovremeno Vas molimo, da u skladu sa svojim nadle`nostima poduzmete sve mjere kako bi
odbornici Skup{tine op{tine Petrinja dobili u najskorije vrijeme istinite i potpune odgovore
na postavljena pitanja.
U nadi da }emo nai}i na Va{e razumijevanje pozdravljamo i zahvaljujemo.
S po{tovanjem!
Dostaviti:
1. Ministarstvo odbrane
284
SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA
P R E D S J E D N I K:
2. Arhiv Skup{tine
3. Arhiva
Nikola Rai{i}, in`.el.teh., Šv.r.š
HR-HMDCDR, 5., ur. br. 156-3/1995.
22
1995., travanj 10.
Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u i Mom~ilu Peri{i}u o
aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju morala u jedinicama,
kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom tromjese~ju 1995.
STR. POV Br. 3-171
10. 04. 1995.
VOJNA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
Redovni operativni
izvje{taj G[ SVK,
d o s t a v lj a. KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE
(na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a)
KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
(na li~nost g. Milana Marti}a)
NAÊLNIKU GENERAL[TABA VOJSKE JUGOSLAVIJE
(na li~nost general-pukovnika Mom~ila Peri{i}a)
1. Neprijateljske snage
Na teritoriji RH nastavlja se mobilizacija i ve`bovne aktivnosti HV. U toku su aktivnosti HV
na pripremi i izvo|enju intervidovske ve`be na prostoru ZP Osijek. U tom cilju izvr{ena je i
mobilizacija dela specijalnih jedinica MUP-a RH i dovo|enje u o~ekuju}e rejone.
Na potezu Marinci – Jarmina – Kortina – Hrastin – Vladislavci prime}uje se intenzivna izv.
obave{tajna aktivnost gde jedinice HV ulaze u tampon zonu i vr{e utvr|ivanje.
Prema zoni odgovornosti 18. K poslednjih dana HV vr{i mobilizaciju i dovo|enje ljudstva u
{iri rajon N.Gradi{ke-Psunja, a delom i u UNPA zoni na podru~ju oko Pakraca.
Prema zoni odgovornosti 15. i 21. K poja~ano je grupisanje usta{kih snaga i borbene tehnike.
Poslednjih dana u {iri rajon Peru{i}a (z/o 15. K) uo~eno je prisustvo i dela 4. gbr (Split).
U zoni odgovornosti 7.K usta{e nastavljaju sa dejstvima i posedanjem dominantnih visova na
pl. Dinari, uz svakodnevno dejstvo artiljerijom po rejonima s. Uni{ta. Poja~ana izvi|a~ka
aktivnost usta{a ispoljena je na pravcu Pakovo Selo – @itni} – s. Dabar – leva obala jezera
Peru~a.
285
Stanje u AP ZB:
Jedinice NO AP ZB i dalje imaju inicijativu i ozbiljno ugroàvaju Vrnogra~. Ja~e snage 5.K
tzv. A BiH izvr{ile su napad na jedinice VRS u reonu ôta i Pr{inih uvala (pl. Plje{evica), gde
su nakon èstoke borbe zaustavljene. Verovatni cilj napada bio je repetitor na pl. Plje{evici.
Zaklju~ci i predvi|anja:
Prema RSK o~ekivati je u narednom periodu poja~anu aktivnost HV i ubacivanje manjih
IDG.
Napadna dejstva {irih razmera sa teritorije Hrvatske ne treba o~ekivati u narednih 7-10 dana.
Ofanzivna dejstva snaga 5. K prema RSK narednih dana se ne o~ekuju, izuzev ubacivanja
izvi|a~ko-diverzantskih grupa na Plje{evicu.
2. Na{e snage
Glavni {tab i komande jedinica SVK prate aktivnosti HV i snaga 5. muslimanskog korpusa i
preduzimaju neophodne mere u cilju spre~avanja iznena|enja. U zoni odgovornosti 7., 15. i
21. K podignuta je borbena gotovost dela jedinica. Najve}e angaòvanje vojnika i jedinica
imamo na prostoru planine Dinare, zatim na pravcima koji od Gospi}a i Ogulina izvode ka
Slunju i Li~kom Petrovom Selu, deo snaga je aktiviran prema planini Plje{evici. Borbena
gotovost je podignuta i kod jednica na prostoru Z. Slavonije, zbog pokreta i grupisanja koje
vr{i HV.
Teì{te rada i angaòvanja svih organa komandovanja usmereno je na zadatku borbene obuke.
Pod kraj marta sa delom jedinica korduna{kog korpusa uz angaòvanje avijacije i 44. rbr
izvedena je zajedni~ka takti~ka ve`ba “Uzvratni udar”. Na ve`bi su izvr{ena bojna ga|anja sa
artiljerijom, tenkovima, strelama 2M, oru|ima za neposredna ga|anja. Izvedena je takti~ka
ve`ba sa bojnim ga|anjem jedne oja~ane pe{adijske jedinice iz sastava 13. pbr. U toku je
priprema sli~ne vrste na {irem prostoru Dinare.
Na obuci se nalazi martovska partija regruta. Posle mesec dana obu~avanja svi mladi vojnici
su osposobljeni za uklju~ivanje u borbena dejstva u ulozi vojnika pe{aka.
Na staìranju se nalazi prva generacija slu{alaca {kole rezervnih oficira (pe{adija i artiljerija), a
u nastavnom centru u toku su kursevi komandira ~eta-baterija i komandanta brigada.
U skladu sa zahtevima borbene gotovosti u toku je dogradnja sistema povi{enih mera stalne
b/g sa promenama u planovima uzbunjivanja i pripravnosti i operativnog deùrstva.
Iz sastava SVK (iz 21. i 39.K) u operaciji “Pauk” na teritoriji AP ZB angaòvano je 700
boraca.
U toku proteklog meseca izvr{ene su neophodne pripreme oko prihvata, obuke i planiranja
upotrebe dobrovoljaca na teritoriji RSK.
U I. tromese~ju 1995. g. nastavljena je popuna i formiranje komandi i jedinica RV I PVO
SVK i to:
– U toku je preformiranje organizacijsko-formacijske strukture organa RV i PVO; adekvatno
na{im potrebama i uslovima;
– 44. raketna brigada je nastavila sa popunom komande i jedinica po dubini, tako da se u
funkciju stavljaju sva sredstva koja smo dobili iz RV i PVO VJ;
– 105. vazduhoplovna brigada je popunjena pilotima i vazduhoplovno – tehni~kim kadrom
za 728. mhe do potrebnog broja, dok je popuna pilotima aviona u 249. elba nedovoljna, te
je mogu}e upotrebiti samo jedno avijacijsko odelenje. Razlog za slabu popunu je u tome {to
ne raspolaèmo savremenijim tipovima aviona (G-4, ORAO ili MIG-21) na kojima piloti u
sastavu RV i PVO VJ sada izvr{avaju leta~ke zadatke.
286
– Izvr{ena je popuna 61. me{ovite eskadrile lake borbene avijacije sa 3 aviona tipa “Kraguj”,
jednim helikopterom HT-40 i jednim HN-42.
U toku je popuna i formiranje raketnog diviziona “Dvina” u zoni odgovornosti 11. korpusa.
2.1. Stanje morala
Stanje morala u SVK zadovoljava zahteve b/g. Na moral negativan uticaj ima
nefunkcionisanje pravne dràve i sporo re{avanje problema koji optere}uju funkcionisanje
sistema odbrane. Ministarstvo odbrane ne uspeva da obezbedi novac za plate i snabdevanje
SVK, gorivo i druga neophodna sredstva.
Odluka Saveta bezbednosti broj 981 uglavnom je nai{la na negativan odjek, posebno deo
kojim se predvi|a da me|unarodne snage posedaju granicu izme|u RSK i RS i granicu
izme|u ovih republika sa Srbijom.
U sklopu posete Univerzitetu “Nikola Tesla” grupa profesora, na ~elu sa podpredsednikom
skup{tine Srbije Vojom Andri}em, posetila je neke jedinice SVK.
Od 01.01. do 10.04.1995. godine SVK imala je 41 poginulog, 39 ranjenih i 28 nestalih.
Najve}i broj ovih gubitaka imali su delovi jedinica koje se angaùju po planu “Pauk”.
2.2. Materijalno i zdravstveno obezbe|enje SVK
Planiranje i realizacija Materijalno-zdravstvenog obezbe|enja SVK sve je teà zbog
neprekidno prisutnih problema u finansiranju. Nagomilani dugovi (trenutno iznose oko
10.000.000 dinara) i permanentno i slabo finansiranje SVK onemogu}uje nabavku MTS, a
neki segmenti PoOb-a dovedeni su u pitanje.
Najve}i problem u funkcionisanju i realizaciji zadataka PoOb-a predstavlja nedostatak
pogonskog goriva i maziva, rezervnih delova, nemogu}nost redovnog odràvanja i remonta
MTS.
SVK nije dobila materijalno finansijski plan, a priliv nov~anih sredstava u budèt je
nedovoljan i neredovan, {to u zna~ajnoj meri onemogu}ava realizaciju planiranih zadataka
PoOb-a. Ovaj problem naro~ito je izraèn u obezbe|enju nov~anih primanja i plata
pripadnika SVK.
Do sada nije re{eno pravo svojine nad nepokretnom imovinom, koji koristi SVK. Velik broj
objekata biv{e JNA jo{ uvek nije predat na upravljanje i kori{tenje SVK {to izaziva ozbiljne
probleme u stanovanju i sme{taju ljudstva i MTS.
Na pozadinskom obezbe|enju SVK nalazi se grupacija Komande “Pauk” sa brojnim stanjem
oko 11.000 ljudi, za ~ije obezbe|enje SVK izdvaja velike koli~ine MTS iz sopstvenih zaliha.
Za protekli period rata istro{eni su svi resursi TMS, a njihov remont, zbog nedostatka r/d,
sopstvenih remontnih kapaciteta i nedostatka nov~anih sredstava, gotovo da se i ne vr{i.
Zbog stalno prisutnog problema obezbe|enja p/g znatno je umanjena b/g jedinica,
obustavljeni su zapo~eti radovi na ure|enju teritorije, odustaje se od planiranih zadataka u
obuci, a pojedine funkcije redovnog pozadinskog obezbe|enja jedinica su naru{ene.
Usled nedostatka i konstantnog odliva stru~nih kadrova zdravstvene slu`be, primarna
zdravstvena za{tita je nepokrivena. U slu~aju op{te agresije na RSK zdravstveno obezbe|enje
SVK bilo bi dovedeno u pitanje. Zbog nedostatka profesionalnih oficira SnSl i izvr{enje
redovnih zadataka je ugroèno. SVK trenutno ne raspolaè zalihama lekova i potro{nog
sanitetskog materijala, a snabdevanje putem humanitarne pomo}i sve je manje.
Prijemom materijalnih sredstava iz Republike Srbije i od VJ u februaru i martu 1995. g.,
stvorene su neophodne materijalne rezerve (municije i hrane) za ratne potrebe ~ime su u
znatnoj meri ublaèni problemi PoOb-a.
287
2.3. Organizacijsko-formacijska i personalna problematika
U proteklom periodu teì{te aktivnosti bilo je na izradi predloga formacija brigada,
pozadinskih baza i artiljerijskih jedinica SVK. Izra|en je predlog plana regrutovanja za 1995.
koji }e biti razmatran na sastanku G[ SVK. Izra|ena je naredba o organizacijskoformacijskim promenama u SVK i izvodi dostavljeni pot~injenim komandama. Izvr{ene su
pripreme za analizu putovanja i odliva v/o iz RSK. Izvr{ene su pripreme i pripremljen predlog
za reviziju re{enja o osloba|anju od vojne obaveze lica mla|ih od 50 godina.
Personalnu problematiku karakteri{e:
a) Re{avanje dràvljanstva SR Jugoslavije
Zakon o Vojsci Jugoslavije, ~lan 8. stav 3. predvi|a da slu`bu u VJ mogu da vr{e samo
jugoslovenski dràvljani.
Shodno tome pokrenuli smo pitanje re{avanja dràvljanstva profesionalnih oficira i
podoficira, koji su preme{teni i postavljeni u 40. Kadrovski centar G[ VJ, a nemaju
dràvljanstvo Republike Srbije ili Crne Gore odnosno Jugoslavije.
Molbe sa neophodnim dokumentima dostavili smo Personalnoj upravi G[ VJ krajem
februara 1994. g, misle}i da }e se re{iti brè i u paketu.
Ali nam je odgovoreno da se mora re{avati pojedina~no. Ovakav na~in re{avanja ide vrlo
sporo i oteàva re{avanje ostalih statusnih pitanja kao {to su:
– otkup stana na teritoriji SR Jugoslavije
– zaposlenje ~lanova porodica koji ìve na teritoriji SR Jugoslavije je oteàno jer se traì da
imaju dràvljanstvo SRJ,
– dobivanje dràvljanstva za ~lanove porodica.
b) Upu}ivanje stare{ina na privremeni rad u SVK
Po~etkom marta 1995. g. Odelenje za kadrovske poslove 40. KC G[ VJ pozvalo je stare{ine
ro|ene na teritoriji biv{e SR Hrvatske na razgovor u vezi dobrovoljnog upu}ivanja na
privremeni rad u SVK.
Metodom ankete izjasnilo se 112 stare{ina, od prisutnih oko 600, da èle da idu. Daljnjom
obradom i pripremama za odlazak u SVK, kona~an stav za odlazak dalo je 66 stare{ina.
Na dan polaska i ulaska u autobus po~elo je kolebanje stare{ina i odustajanje, tako da je do{lo
u SVK 30 stare{ina (15 oficira i 15 podoficira).
Ovakav postupak dela stare{ina ostavio je negativan utisak na prisutne.
Mislimo da bi trebalo stru~nom anketom utvrditi pravi uzrok slabijeg odaziva stare{ina. Da
li je u pitanju strah od ratnih sukoba u RSK, neizvesnost u vezi povratka, li~ni problemi ili
ne{to drugo. Od dobivenih podataka imala bi korist i Vojska Jugoslavije i SVK u daljnjem
radu sa ljudima i analizi kadra.
2.4. Stanje bezbednosti u jedinicama i na teritoriji
1) Kontraobave{tajno obezbe|enje
Bezbednosno stanje u RSK je i dalje veoma sloèno na {to najvi{e uti~u strane obave{tajne
slu`be kroz obave{tajnu, psiholo{ko-propagandnu i kriminalnu delatnost
Organi bezbednosti su u poslednjih 15 dana otkrili i priveli 10 obave{tajno indiciranih lica
od kojih su 2 stare{ine biv{e JNA.
Strane obave{tajne slu`be posebno hrvatske i muslimanske, u saradnji sa predstavnicima
UNPROFOR-a, UNCIVPOL-a i drugim stranim organizacijama, prikupljaju podatke o
288
aktivnostima i merama SVK na planu suprostavljanja agresiji HV na RSK, posebno o
mogu}nostima i utvr|enosti poloàja.
Registrovana je obave{tajna aktivnost UNPROFOR-a u 25 slu~ajeva prilikom snimanja,
skiciranja i izvi|anja na{ih odbrambenih poloàja i aerodroma Udbina.
Promenom mandata UNPROFOR-a vode psiholo{ko propagandnu delatnost prema
stanovni{tvu u smislu: Krajina }e biti sastavni deo Hrvatske, a cene da Hrvatima ne treba rat
i ne}e ratovati, ve} }e ekonomskim merama i zatvaranjem granice RSK prema RS i SRJ
krajinsko rukovodstvo biti primorano da prihvati re{enje koje nudi Zapad.
Na{a saznanja ukazuju da su obave{tajne slu`be dnevno prisutne u prikupljanju podataka o
SVK.
2) Kriminal, {verc i razbojni{tvo
Posebno zabrinjavaju}i problem je kriminal svih vrsta, bahato i siledìjsko pona{anje i napadi
na organe bezbednosti. U jedinicama se najvi{e krade gorivo, mazivo, akumulatori, sredstva
veze, oru`je, municija i MES, ~ime se umanjuje borbena gotovost i borbena vozila
onesposobljavaju.
U stalnom je porastu {verc sa pripadnicima 5. K MV i Hrvatima, {to njihova vlast
organizovano sprovodi, pa na taj na~in, pored {verca robe, prikupljaju se i obave{tajni podaci.
Na suzbijanju {verca najvi{e se angaùju jedinice VP, dok ve}i broj pripadnika milicije toleri{e
{verc. Od pojedinaca u najvi{im dràvnim organima, vr{en je pritisak da se legalizuje {verc i
da se OB i vojna policija ne angaùju. Ide se dotle da se pojedinim k-tima korpusa i OB
diskretno savetuje da ne spre~avaju {verc, jer mogu biti likvidirani.
Zbog nedostatka aktivnih stare{ina u niìm jedinicama i ne funkcioni{e rukovo|enje i
komandovanje, {to pogoduje java{luku. Ne preduzimaju se mere bezbednosti i bezbednosnog
obezbe|enja. Materijalno-tehni~ka sredstva i tajni podaci se slabo {tite, a u nekim jedinicama
skoro nikako. Prisutne su pojave nekontrolisane upotrebe oru`ja. Karakteristi~an je istup
grupe od 12 boraca iz Obrova~ke brigade, koji su samovoljno napustili poloàje na Dinari i
uz upotrebu oru`ja vr{ili plja~kanje privatnih ugostiteljskih objekata na putu ObrovacDinara. Ova grupa je ispalila velike koli~ine municije u samom gradu Kninu. U stanovima
uhap{enih vojnih obaveznika na|ena je velika koli~ina naoruànja i municije i artikala
vezanih za {vercovanje. Preduzete su disciplinske i druge zakonske mere. Na izdràvanju
vi{emese~nih zatvorskih kazni, nalazi se 8 vojnih obaveznika.
Lo{em bezbedonosnom stanju u jedinicama SVK i na teritoriji doprinosi i nefunkcionisanje
vojnih sudova i civilnog pravosu|a koje ne preduzima represivne mere prema nosiocima
neprijateljske delatnosti, kriminala, {verca i dr.
Naj~e{}e represivne mere preduzimaju k-ti brigada i korpusa {to nije dovoljno jer se celokupni
dràvni organizam ne angaùje, pa se sti~e utisak da moè raditi ko kako ho}e.
3. Odnosi sa UNPROFOR-om
Po~etkom aprila 1995. godine (04. i 05. 04) odràna su dva sastanka na najvi{em nivou SVK
i UNPROFOR-a.
Na prvom sastanku razgovarali su komandant snaga UN-a, general Bernard Janvier i
komandant G[ SVK Milan êleketi}, a drugom na~elnik G[ SVK i zamenik generala
Janviera, gen. Crobbe.
Na oba sastanka dominiralo je pitanje novo produènje mandata UNPROFOR-a, Rezolucija
SB br. 981 i njeni vojni aspekti.
289
Na oba sastanka istaknuto je da do 21. aprila gosp. Stoltenberg mora prikupiti sva relevantna
mi{ljenja jedne i druge strane u cilju podno{enja izve{taja, a da }e stvarno delovanje novog
mandata UNPROFOR-a po~eti 30. 06. 1995. g.
4. Odluka
Odlu~io sam odràti sada{nji nivo borbene gotovosti uz istovremeno preformiranje dela
jedinica, prenose}i teì{te aktivnosti na prostor planine Dinare, sa ciljem spre~iti iznenadna
dejstva Hrvatske vojske i popravljanje njenog operativno-takti~kog poloàja i biti u gotovosti
za adekvatna protivdejstva.
Pristupiti pripremama za spre~avanje posedanja granica izme|u RSK i RS od strane snaga
UNPROFOR-a.
KOMANDANT
general-potpukovnik
Milan êleketi}, Šv.r.š
M.P.87
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-171/1995.
23
1995., svibanj 5.
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku u Kninu na kojemu je razmatrana
situacija oko Biha}a te donesena odluka da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e Li~kog
korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to nema potrebnih snaga
Republika Srpska
Broj: Str. pov. br. 66-62
GLAVNOM [TABU VOJSKE
REPUBLIKE SRPSKE
(na li~nost komandanta)
Dana 04. 05. 1995. godine, odràn je zajedni~ki sastanak VK RS i RSK u Kninu.
Ispred RSK88 prisustvovali su:
87
88
Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.
Gre{ka, rije~ je o predstavnicima RS.
290
– Predsednik Karadì}89
– Predsednik Kraji{nik90
– ministar odbrane
– ministar unutra{njih poslova
– general Ninkovi}91
– puk. Tomani}92 i savjetnici predsednika Suba{i}93 i @upljanin.94
Ispred RSK bili su prisutni:
– Predsednik Marti}95
– general êleketi}96
– ministar unutra{njih poslova.
Pored sagledavanja izvana i posledica u Zapadnoj Slavoniji razgovaralo se {ta dalje raditi.
Izloìo sam sloènost situacije na Dinari i Plje{evici i mogu}e namere neprijatelja (spajanje sa
5. K tzv. A BiH i ugroàvanje prestonice Knina) i shodno tome predloìo da se zajedni~ki
po~ne re{avati Dinara i Plje{evica. Na~elno je to prihva}eno. Predsednik Karadì} je naredio
da MUP RS dana 06. 05. 1995. godine, uputi dva odreda specijalne policije i tri ~ete jedinica
posebne namene radi izvo|enja dejstava na Plje{evici.
Smatram da }e jedinice MUP-a dati doprinos i obezbediti energi~nija dejstva ka Biha}u, jer
se od li~kog Korpusa ne moè o~ekivati puno.
Li~no smatram da je SVK u nokdaunu da preduzimaju odre|ene mere, ali jo{ uvek
nedovoljno energi~no. Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada
usta{a u cilju spajanja sa 5. K ima}e mnogo problema i ne}e uspe{no se odbraniti.
Preduzeo sam sve mere da branim dostignute linije.
Molim Vas da ove procene imate u vidu i da se u krajnjoj nu`di moè i mora pomo}i
blagovremeno.
Za KOMANDANT-a
pukovnik
Radivoje Tomani}
M. P.98
..........,97 Šv.r.š
89
Radovan.
Mom~ilo.
91
[piro.
92
Radivoje.
93
Petar.
94
Stojan.
95
Milan.
96
Milan.
97
Potpis ne~itak.
98
90
291
24
1995., svibanj 27.
Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom
Operativne grupe “Pauk”, na kojemu su razmatrane akcije protiv 5. korpusa A BiH te
hrvatskih snaga na Dinari i Livanjskom polju
Republika Srpska
O{trelj-Petrovac
Broj: Str. pov. br. 701-18
Datum: 27. 05. 1995. godine.VRLO HITNO
GLAVNI [TAB VOJSKE
REPUBLIKE SRPSKE
(Na li~nost komandanta)
Dana 22. 05. 1995. godine u Grahovu je, na moju molbu odràn sastanak sa
komandantom SVK generalom Mrk{i}em,99 komandantom 7. i 15. K SVK i komandantom
2. KK, sa slede}im dnevnim redom.
1. Operativno-takti~ki poloàj jedinica 2. KK, 7. i 15. Korpusa od uticaja na 2. KK
2. Razmatranje zajedni~kih aktivnosti u odnosu na 5. K ABiH i usta{ke snage u
Livanjskom polju i Dinari.
O odrànom sastanku odmah sam usmeno izvestio, pisani dokumenat nisam dostavljao jer je
general Mrk{i} rekao da se sastaje 25. 05. 1995. godine sa komandantom G[ VRS, gde }e
mu izloìti zaklju~ke sa sastanka.
Generala Mrk{i}a sam upoznao sa operativno-takti~kim poloàjem na{ih snaga prema 5. K
ABiH posle njihove ofanzive i predo~io mu da je dalje ovakvo pona{anje SVK i NO ZB
neodrìvo kao i to da taj muslimanski korpus u potpunom okruènju se uspe{no nosi sa tri
Korpusa SVK, 2. KK i pripadnicima NO ZB. To sam potkrepio ~injenicom da i sada kada
traje muslimanska ofanziva ni SVK ni NO ZB ne preduzimaju makar demonstrativna dejstva
prema 5. K ABiH.
Upozorio sam ga i na namere usta{a preko Dinare, to jeste da je glavni cilj odsecanje Knina i
ugroàvanje prestolnice RSK.
General Mrk{i} se sloìo da nismo radili zajedno i organizovano u odnosu na 5. K ABiH.
Istakao je da je komanda “PAUK” sada njemu pot~injena te da moramo brzo zajedno i
organizovano izvesti operaciju za razbijanje 5. K ABiH radi ~ega je i kod Vas trebao do}i.
Spominjao je 28. 05. 1995. godine kao dan po~etka zajedni~kog slamanja 5. K. Posle
operacije 5. K istim sistemom bi se i{lo i na ~i{}enje Livanjskog polja i Dinare od usta{a.
99
Mile.
292
Kako do danas zvani~no nisam dobio instrukcije ili nare|enje molim Vas i predlaèm:
1. – Da Na~elnik glavnog {taba VRS hitno do|e u z/o 2. KK kako bi se na licu mesta sagledao
operativno-takti~ki poloàj jedinica, procenila situacija i vama dao predlog za dalja dejstva.
2. – Molim Vas da se sa generalom Mrk{i}em proceni mogu}nost i sa~ini hitno zajedni~ki
plan operacije za razbijanje i uni{tenje 5. K ABiH jer je to nu`no i za RS i za RSK (za RSK
da se ne probije koridor prema Hrvatskoj, prikloni drugoj strani, a za nas je zna~aj sadràn
u predhodnom stavu, {to jo{ vi{e moè usloìti skora ofanziva usta{kih snaga na Dinari), a
za RS jer se postiù strate{ki ciljevi u ovom prelomnom i te{kom vremenu.
3. – Molim Vas da hitno i neodlo`no donesete odluku po prethodne dve ta~ke jer vreme ne
radi za nas, a stanje u z/o 2. KK je izuzeto sloèno.
KOMANDANT
pukovnik
Radivoje Tomani}
Rade ............100Šv. r.š
M.P.101
M.P.102
25
1995., lipanj 9.
Knin
Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o prodoru hrvatskih snaga prema
planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu zrakoplova iz Hrvatske koji
opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH
G[ SRPSKE VOJSKE KRAJINE
Odelenje za obave{tajne poslove
Str. pov. broj 2/2319-2
Dana, 09. 06. 1995. godine
VOJNA TAJNA
Strogo pov.
OBAVE[TAJNA INFORMACIJA
Jedinice VRS nastavljaju sa aktivnim b/d grebenom Dinare. Do sada je ovladano objektima
Manita draga, Vis (tt. 1658) i Velika Privija. Momentalno se vode borbe za Veliki Cilj, M.
Cilj, Mali Bat (09. 06.).
100
Potpis ne~itak.
102
Prijemni pe~at: Brzojav br. 2059, potpis ne~itak.
101
293
U popodnevnim ~asovima 08. 06. o. g. su otpo~ela jaka napadna dejstva neprijatelja pravcem:
s. Nugla{ica – Babin grad (tt. 1356) pl. [ator. Do pada mraka napadi neprijatelja su odbijeni,
naneseni su im veliki gubitci.
Dana 09. 06. o. g. u ranim jutarnjim ~asovima neprijatelj je iz Livanjskog polja uveo jake
snage, ekvivalenta jedne brigade, ponovio napad na istom pravcu, probio obranu 1/43. mtbr
u rejonu Babin grad i potiskuje snage VRS ka ju`nim padinama pl. [ator.
U jutarnjim ~asovima 09. 06. o. g. avijacija SVK dejstvovala je po objektima na Dinari:
Anti}a glavica, âkalica, Jan~arska glava, Divjaku{a, Male Poljanice.
U toku no}i 08./09. 06. o. g. u rejonu Vje{ti}a gora – Jan~ija glavica dovedena je jedna ~eta
HV iz pravca Maglaj – Kova~.
Poloàji na Plje{evici su stabilni, komanda 5. K nastoji dovo|enjem sveìh snaga ugroziti
objekte koje je na{ 15. K zauzeo proteklih dana.
Jedinice OG “Pauk” su uspele da ovladaju objektom Prìne koji se nalazi ispred s. Ahovo na
isto~noj strani i sa objektom Mehurovi}a glavica (tt. 250) zapadno od Vrnogra~a.
Specijalizovane slu`be Hrvatske intenzivirale su rad na izu~avanju unutra{njeg politi~kog
stanja i pona{anju vojnog vrha u RSK. HV je nakon osvajanja Z. Slavonije i ru{enja mosta
na Savi kod Gradi{ke, sa ovog prostora oslobodila sve profesionalne snage i angaòvala ih na
drugim pravcima.
Ulogu ~uvara granice uz r. Savu preuzele su domobranske jedinice i policija sa manjim art.
jedinicama za podr{ku.
Ma|arska armija je du` ~itave granice sa RSK izvr{ila delomi~no posedanje poloàja i vr{i
intenzivno izvi|anje i osmatranje zagrani~nog prostora. Cenimo da je aktivnost usmerena u
cilju pruànja pomo}i akciji za brzu intervenciju NATO za za{titu UNPROFOR-a.
Podaci dobijeni po EI:
U rejonu Livanjskog polja usta{ke snage nastavile su izvo|enje b/d. Manji uspeh imale su u
{irem rejonu Malog [atora.
Deo jedinica 132. br. Na{ice iza{le su na teren u rejonu Zve~eva.
Na podru~ju Velebita registrujemo redovnu smenu jedinica usta{ke vojske. Na ovom
podru~ju registrujemo i delove jedinica koje su u~estvovale u akciji na Z. Slavoniju.
Podru~je Z. Slavonije 9. i 10. 06. o. g. posetit }e Tu|man sa delegacijom.
U Cazinskoj Krajini situacija sa ishranom stanovni{tva je zabrinjavaju}a. Na podru~ju Biha}a
izvr{ena je dodatna mobilizacija.
Komandant 5. K Atif Dudakovi} sa delom delegacije posetiti }e Ma|arsku. Vreme poseta
nismo utvrdili.
Registrujemo i podatak da avioni iz Zagreba redovno lete prema aerodormu ôrali}i. Ovim
avionima doprema se NVO i ostale potrebe za 5. K.
Strahuje se od obaranja ovih aviona od strane na{ih snaga.
NAÊLNIK
potpukovnik
Kneèvi} Mihajlo, Šv. r.š
M.P.103
103
294
Dostaviti po{tom: N[, ONO, PkPo, OB, Ministar unutr. poslova, Ministar odbrane, MUP
resor (DB).
Dostaviti telegramom: 7., 11., 15., 21. i 39. K., 105. vbr, 1/101. ObC
26
1995., lipanj 11.
Knin
Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S. Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o
stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj
pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru
S. P. 3-322
11. 06. 1995.
VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
Vanredni operativni
izve{taj G[ SVK,
– dostavlja –
Kabinetu predsednika Republike Srbije
(na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a)
Kabinetu predsednika Republike Srpske Krajine
(na li~nost g. Milana Marti}a)
Kabinetu Na~elnika General{taba VJ
(na li~nost gen-pukovnika Mom~ila Peri{i}a)
1. NEPRIJATELJSKE SNAGE
Intenzivne diplomatsko – politi~ke aktivnosti me|unarodnih organizacija oko situacije u
biv{oj BiH u cilju zata{kavanja muslimanskih ofanzivnih dejstava, brza reakcija NATO na
aktivnosti srpske strane i formiranje snaga za brze intervencije za za{titu i podr{ku snaga
UNPROFOR-a, omogu}ili su Hrvatskoj da nesmetano sprovodi svoj plan prema RSK.
Naime, ohrabren pre}utnom saglasno{}u me|unarodne zajednice za akciju u Z. Slavoniji,
Tu|man je nastavio sa potenciranjem reintegracije RSK. Optuìo je Srbiju za podr{ku “ratne
opcije” za re{enje krize u RS i RSK zbog angaòvanja srpskih generala i odabranog kadra VJ
na rukovode}im du`nostima u VRS i SVK.
Re{enost Hrvatske za reintegraciju RSK posebno je potencirao u govoru na pu{tanju novog
mosta na r. Dravi kod Osijeka.
Politi~ke i diplomatske prate i vojne aktivnosti. Iz Z. Slavonije preba~ene su sve profesionalne
jedinice na severo-zapadne granice RSK, teì{no na Baniju i Kordun uz istovremeno
295
oja~avanje snaga HVO na Livanjsko-Glamo~ko-Grahovskom pravcu, sa ciljem da
postepenim nastupanjem delimi~no razdvoji RS i RSK do linije Knin-Grahovo-Drvar, a
potom dejstvom na Baniji i Kordunu do Prijedora i preko Like uz sadejstvo sa 5. K
muslimanske vojske izvr{i rasecanje RSK.
U narednoj fazi ceo prostor ovog dela RSK reintegrisao bi se u sastav Hrvatske.
Ima indicija da je za ovakvu akciju Tu|man dobio saglasnost Nema~ke.
Trenutno intenzivnije vojne aktivnosti HV i HVO izvode se na Livanjsko-Grahovskom
pravcu sa ciljem ovladavanja objektom [ator ~ime bi Knin bio odse~en od RS.
Pove}ana je aktivnost avijacije NATO iznad Jadrana i teritorije biv{e BiH pod kontrolom tzv.
muslimansko-hrvatske federacije. Nisu registrovani preleti helikoptera na teritoriju RH preko
RSK za Cazinsku Krajinu.
Iznad linije razdvajanja sa RH u sektoru “Sever” i “Zapad” registrovane su bespilotne letilice
07./08. 06. o. g. Oko 02,30 deùrna vazduhoplovna borbena grupa NATO uspostavila je
vezu sa pilotom oborenog aviona F-16.
U operaciji spa{avanja pilota u~estvovalo je 20 borbenih aviona tipa F-16, F-28, F-111 i
AVAKS u za{titi, a u izvla~enju ~etiri helikoptera (dva borbena APACH i dva transportna).
2. NA[E SNAGE
Teì{te aktivnosti komandi i jedinica SVK u proteklih 7 dana bilo je na formiranju Korpusa
Specijalnih jedinica. U realizaciji te aktivnosti postoje odre|eni kadrovski i materijalni
problemi koji za sada bitno ne uti~u na plansko formiranje jedinica.
Izvr{eno je zaustavljanje i dalji prodor neprijatelja grebenom Dinare i pruèna je pomo} VRS
u spre~avanju ovla|ivanja {irim prostorom Grahova.
Delom snaga 7. K dana 08. 06. 1995. godine izvr{en je napad na objekte Anti}a Glavica (tt
1539) i Jan~iji vrh (@rvanj) radi njihovog osloba|anja. Zbog izostajanja koordiniranog dejstva
snaga VRS tim objektima nije se ovladalo.
Snage OG “PAUK” uspe{no izvode napadna dejstva i uspele su da ovladaju Mehurovi}a
glavicom i grebenom iznad s. Zbori{te.
Sve p/n snaga 5. K uspe{no odbijaju.
U toku je intenzivna priprema za “Vidovdansku smotru Korpusa Specijalnih jedinica”.
Izra|en je plan prate}ih manifestacija javne prezentacije SVK, posebno Specijalnih jedinica i
program smotre sa takti~kom ve`bom koja }e se odràti 28. 06. 1995. god.
Obuka mladih vojnika izvodi se po ubrzanom programu.
Organi G[ SVK u toku nedelje izvr{ili su obilazak i kontrolu borbene obuke radi sticanja
uvida u stanje organizacije i njenog izvo|enja.
Jedinice RV i PVO nalaze se u stanju pune b/g.
Izvr{eno je pregrupisavanje jedinica pbr PVO sa teì{tem na PVO {ireg rejona a. Udbina i
Knina.
Dana 09. 06. 1995. god. u 09,30 ~asova izvr{ena je neposredna vazduhoplovna vatrena
podr{ka snaga KOV za ovladavanje planinom Dinarom. U~estvovala su ~etiri aviona (1 IJ-22,
1 H-62 i 2 J-21) i to na objektima Anti}a glavica i Male Poljanice. Ostvareno je puno
iznena|enje.
Dva borbena helikoptera HN-45 M dodeljena su 2. KK za protivoklopnu borbu na
tenkoprohodnom Grahovsko-Livanjskom pravcu. Rd PVO “Dvina” iz 44. pbr PVO izvr{io
je preme{tanje iz rejona [amarice u rejon Grahova (2. KK) i nalazi se na VP u gotovosti za
dejstva po odabranim ciljevima snaga HV na zemlji u rejonu s. Peulje – Crni Lug.
296
Na ameri~ke helikoptere, koji su u~estvovali u akciji spa{avanja pilota iz oborenog aviona F16 ispoljeno je dejstvo sa PA raketama S-2M i PAT-20 mm, ali zbog IC mamaca i oklopa
helikoptera isti nisu oboreni.
3. MORAL
Mere i aktivnosti koje se preduzimaju na planu stabilizacije i ja~anja Srpske Vojske Krajine,
veoma pozitivno uti~u na moral boraca i stanovni{tva.
U ove mere spadaju pre svega, stabilizacija linija odbrane ~ime je poraslo poverenje u
odbrambene mogu}nosti.
Ovom poverenju doprinose i borbene akcije izvedene u zadnjih nekoliko dana sa na{e strane.
Za razliku od dosada{njih mi{ljenja, prisustvo i pomo} oficira VJ, tuma~i se pozitivno, a to
saznanje na borce i stanovni{tvo deluje optimisti~ki.
Na moral najnegativnije i nadalje uti~e neredovna isplata mese~nih primanja, kao i veoma
nizak iznos tih primanja.
Sve mere koje preduzima K-dant SVK, prihvataju se sa odobravanjem i ose}anjem pove}ane
sigurnosti u mogu}nost odbrane teritorije RSK.
U pozitivnom smislu se menja i mi{ljenje o SRJ, imaju}i u vidu sveukupnu pomo} koja nam
stiè, a pre svega mobilisanje i upu}ivanje u Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih
podru~ja.
4. ODNOS SA INOSTRANIM PREDSTAVNICIMA
Komandant SVK odrào je radni sastanak sa komandantom snaga UNPROFOR-a
generalom @anvijeom 07. 06. Raspravljana su pitanja novog rasporeda snaga UN, slobode
kretanja pripadnika UN, mogu}nost rasporeda snaga UN na takozvanim AVNOJ-evskim
granicama i mogu}nost susreta hrvatske delegacije i delegacije SVK.
Mi smo nametnuli pitanje neprihvatljivosti angaòvanja Argentinskog bataljona, tako|e i
Nepala iz razloga {to su bili u Zap. Slavoniji. Traìli smo povratak sredstava 18. K koja su bila
na ~uvanju u skladi{tima UNPROFOR-a a koju su oteli Hrvati. Traìli smo i naplatu
tro{kova dosada{njeg kori{tenja vojnih objekata (kasarni) u Kninu, Slunju i Belom
Manastiru.
Susret je bio korektan, strogo protokolaran, a u maloj pauzi obavljeni su razgovori izme|u
komandanta i posebno izme|u saradnika.
Predstavnici ostalih inostranih organizacija imali su kontakte na razli~itim nivoima u SVK i
sa dràvnim organima.
5. BEZBEDNOST
Stanje bezbednosti u SVK i na samoj teritoriji RSK karakterisali su u proteklom periodu
doga|aji vezani za progla{enje op{te mobilizacije na teritoriji Severne Dalmacije i samo
izvo|enje borbenih dejstava na planini Dinari.
Op{ta mobilizacija kojom su bili obuhva}eni svi vojno sposobni stanovnici S. Dalmacije bez
izuzetaka i privilegovanih, nai{la je na op{te odobravanje kod stanovni{tva. Ugled SVK i
moral kod boraca i ostalih gra|ana je u znatnom porastu.
Novim merama se suprostavljaju mnogi politi~ki mo}nici kako na globalnom, tako i na
lokalnom nivou. Opstrukciju i nipodo{tavanje svih mera na reorganizaciji SVK ove strukture
nastoje sprovesti preko paravojnih grupa i formacija, koje su se prve na{le na udaru primenom
novog pristupa u obavezama prema jedinicama u koje su raspore|eni.
297
6. PERSONALNA I ORGANIZACIJSKO-FORMACIJSKA PROBLEMATIKA
Stvoreni su organizacijski uslovi i izra|ena sva dokumenta neophodna za formiranje Korpusa
specijalnih jedinica. Izra|ene su privremene knjige formacija komande i jedinica KSJ.
Formiranje Korpusa specijalnih jedinica SVK prati goru}i problem izbora i nedostatka
potrebnog broja PVL iz VJ kojim bi se pokrile potrebe popune postoje}ih i novoformiranih
jedinica, jer sada{nja popunjenost ovom kategorijom lica iznosi 23%. Zbog toga smo 09. 06.
1995. godine poslali zahtev 40. KC PsU VJ za hitno pozivanje i upu}ivanje PVL iz VJ koji
podleù principu upu}ivanja u SVK. Ova aktivnost je u toku i treba je ubrzati.
Obzirom da smo za KSJ SVK predvideli sve pitomce koji zavr{avaju vojne akademije i SV[
u VJ i rodom iz RSK, potrebno je razmotriti mogu}nost da se ubrza zavr{etak {kolovanja u
skladu sa predlogom komandanta SVK.
Tako|e, potrebno je {to pre na Vrhovnom Savetu odbrane SRJ razmotriti i pozitivno re{iti
ve} odavno pripremljena pitanja, priznavanja statusa stare{ina VJ za stare{ine SVK koji
zavr{avaju vojne {kole u CV[ RS u B. Luci; (dve klase oficirske {kole i ~etiri klase podoficirske
{kole, ukupno 250 stare{ina). Sve navedene stare{ine predvideli smo za KSJ SVK.
Napravljen je koncept popune sa vojni~kim sastavom koji se ve} realizuje prema utvr|enom
planu i datim kriterijumima.
Preduzete su organizacijske mere i sa~injeni planovi prikupljanja i dovo|enja v/o RSK sa
teritorije SRJ u RSK.
Po procenama i pribli`nim pokazateljima organa Ministarstva odbrane RSK u RS i RCG se
nalazi preko 10 000 v/o RSK, koji su tamo oti{li u periodu posle 17. augusta 1990. godine.
Smatramo izuzetno zna~ajnim da se istraje u prikupljanju i dovo|enju pomenutog ljudstva u
RSK i njihovom uklju~ivanju u jedinice SVK. Posebno je zna~ajna popuna KSJ kvalitetnim
mla|im ljudstvom.
7. MATERIJALNO I ZDRAVSTVENO OBEZBE\ENJE
Pozadinsko obezbe|enje je teì{no usmereno na materijalno i zdravstveno obezbe|enje:
- Transformacije SVK i formiranje KSS,104
- Prihvatu i opremanju v/o koji dolaze iz SRJ i
- Pripremi KSS za sve~anu paradu.
U toku je realizacija prijema MTS od VJ odobrenih za potrebe SVK.
Pored navedenih zadataka, dugoro~nije se susre}emo sa problemom hirur{kih ekipa i op{teg
nedostatka sanitetskog kadra kao i nedostatkom stru~ne radne snage za opravku borbene i
neborbene tehnike.
Po ovom osnovu redovnim putem je traèna pomo} od VJ.
Zbog nedostatka nov~anih sredstava, usporena je realizacija navedenih zadataka, a plate
pripadnika SVK jo{ nisu ispla}ene za april mesec.
8. ODLUKA
Odlu~io sam da teì{te angaòvanja G[ SVK pot~injenih komandi i jedinica bude na
formiranju KSJ. U borbenim aktivnostima teì{te angaòvanja snaga imati u operaciji
“PAUK” za slamanje 5. K, a deo snaga 7. K angaòvati na prostoru Dinare i GrahovskoLivanjskom pravcu s ciljem ovladavanja objektima koje je HV i HVO u dosada{njim
objektima privremeno zaposela.
104
Korpus specijalnih snaga.
298
Delom snaga podràvati, oja~ati i sadejstvovati VRS u operaciji koju ona izvodi na
Grahovsko-Livanjskom pravcu.
@G/AB
KOMANDANT
general-potpukovnik
Mile Mrk{i}, Šv. r.š
M.P.105
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-322/1995.
27
1995., srpanj
Knin
Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske vojske Krajine i Vojske
Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca 5. korpusa A BiH
ODOBRAVAM
KOMANDANT
general-pukovnik
Mile Mrk{i}, Šv.r.š
PLAN
kontraobave{tajnog obezbe|enja operacije “Ma~ – 1”
– jul 19951. CILJ
– Kombinovanom primenom metoda rada OB SVK obezbediti potpunu kontraobave{tajnu
i fizi~ku za{titu konvoja na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo i ulaska u Cazinsku Krajinu
radi nano{enja strate{kog udarca jedinicama i komandama 5. K. biolo{kim oru`jem
metodom trovanja artikala {iroke potro{nje koje putem ilegalne trgovine isporu~iti 5. K.
– Nakon inkubacije i pojave dizenterije isto intenzivno koristiti u psiholo{ko-propagandnom
planu koji uklopiti u plan plasiranja dezinformacija i podataka u okviru operacije “Ma~”.
2. VREME IZVO\ENJA
– Od 11 – 13. 07. 1995. godine, a nakon toga plan “Ma~ – 1” uklapa se u plan KO
obezbe|enja operacije “Ma~”.
3. MESTO IZVO\ENJA
– Na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo – Japanska krivina i obrnuto
105
299
PLAN
Kontraobave{tajnog obezbe|enja akcije “Ma~ – 1”106
Red.
ZADATAK
broj
1
2
1.
Priprema lica radi upu}ivanja na
kontakt u z/o 5.K., obezbe|enje
prolaska i ulaska u Cazinsku Krajinu
i dogovor oko prodaje artikala
2.
Radni sastanak na Plitvicama i dogovor
zadataka oko realizacije akcije na nivou
OB G[ SVK i Obave{tajnog odelenja.
3
Izrada plana kontraobave{tajnog
obezbe|enja, upu}ivanje telegrama
izvr{iocima – u~esnicima aktivnosti
4
Patrolno i punktovno obezbe|enje
konvoja na relaciji Glina – Li~ko
Petrovo Selo – Japanska krivina
5
Propu{tanje konvoja na Japanskoj
krivini u Cazinsku Krajinu:
– ne vr{iti kontrolu voza~a i vozila,
– angaòvanje saradnika,
– angaòvanje punkta VP 15. K.
– odstraniti nepotrebno
zadràvanje lica na punktu u
periodu od 20.00 ~ nadalje,
– skidanje registarskih tablica na
vozila u Grabovcu
6
Prihvatanje vozila i voza~a po
povratku iz C. Krajine, obezbe|enje
nesmetanog prelaska granice i
odvo|enje do Gline:
angaòvanje saradnika, organa CP
i vojno-policijskih patrola po dubini,
– postavljanje registarskih tablica
na vozila u Grabovcu.
7.
Pri eventualno registrovanom prelasku
konvoja na pomenutoj relaciji uz
policijsko obezbe|enje i na delu
mar{-rute bez registarskih tablica
legendirati dovo|enje svojih jedinica
i MTC iz dubine radi obezbe|enja
dejstva prema 5.K.
106
O realizaciji akcije vidi: Prilog IV., Dok. br. 35.
300
NOSILAC
SARA\UJE
3
OB Centar
Topusko
4
OB 15.K.
VREME
IZVR[ENJA
5
10. 07.
09.00-13.00
puk. Zimonja OB G[ SVK 11.07.
Nikola
Ob. odel. G[ 10.00-12.00
OB G[ SVK Obav. odel.
G[ SVK
11.07.
Patrola 21.
~VP
OBC
Topusko
12.07.
18.00-21.30
OB 15.K.
Organ iz
OBC
Topusko
21.30.
12.07. do
03.00
13.07.
OB 15.K i
patrola
VP 21.K
Obave{tajni
organ
iz OBC
Topusko
13.07.
od 03.00 do
06.00
Svi OB
angaòvanih
u akciji
Obave{tajni
organ
Stalni
zadatak
8.
9
Ubrizgavanje manje doze otrovnog
sredstva u hranu ilegalnom prebjegu
HV M.G.107 koji se nalazi u zatvoru
Frka{i} radi ispitivanja dejstva istog.
Ustrojiti i potpisati spisak lica koja su
upoznata sa ovom akcijom i isti
~uvati u prilogu ovog plana.
OB 15.K.
OB G[ SVK 11. 07.
u 14,00
OBC
Topusko
OB G[ SVK 12. 07.
RNR/TRM
POM. KOMANDANTA
za bezbednsone poslove
pukovnik
Rade Ra{eta, Šv.r.š
M.P.108
28
1995., srpanj 23.
Biha}
Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva G[ HVO Biha} Veleposlanstvu R BiH u
Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem obrane Biha}a
23079500
KOMANDA 5. KORPUSA
ZAPOVJEDNI[TVO GS HVO BIHA]
Biha}, 23. 07. 1995. godine
Informacija o stanju
u Z/o 5. K i HVO Biha},
dostavlja.-
ODBRANA REPUBLIKE
VOJNA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
“U R G E N T”
AMBASADA RBiH U RH
VOJNODIPLOMATSKO
IZASLANSTVO
(n/r Zijah Poprènovi})
PROSLIJEDITI NA RUKE
gosp. general zbora
Zvonimir êrvenko
107
108
U izvorniku je navedeno puno ime M. G.
Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.
301
Od ranih jutarnjih sati situacija u Z/o 5. korpusa i HVO Biha}, radikalno se izmjenila.
Jake oklopno-mehanizovane i pje{adijske snage agresora energi~no prodiru ka Cazinu, iz
pravca Pe}igrad i pravca Trà~ka Ra{tela. Situacija je izmakla kontroli i prijeti da do ve~eri
teritorija bude rasje~ena na dva dijela, a 5. korpus razbijen.
Trpimo velike gubitke usljed siline udara, a ponestaje i sredstava. Uporedo sa ovim agresor
sna`no napada na pravcima Li~ko Petrovo Selo – Biha} i Gorjevac – Ripa~ – Biha}.
Me|u stanovni{tom je zavladala panika, a veliki je broj `rtava. Agresor na pravcima napada
koristi sve po sistemu “sprèna zemlja” uz upotrebu bojnih otrova.
Molimo Vas da {to hitnije preduzmete mjere.
K O M A N D A N T 5. K
brigadni general
Atif Dudakovi}
ZAPOVJEDNIK GS HVO BIHA]
pukovnik
Ivan Pr{a
Prijepis, strojopis, latinica
Prijepis u posjedu prire|iva~a
29
1995., srpanj 23.
Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji i pokretima hrvatskih
snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj zoni Biha}
GLAVNI [TAB SVK
Odelenje za Ob. poslove
Str. pov. br. 2/2892-1
23. 07. 1995. god.
OBAVE[TAJNA INFORMACIJA
Preko na{eg izvora podataka iz RM do{li smo do saznanja da se u rejonu hipodroma u
Osijeku nalaze poloàji VBR-a koji su u no}i 21./22. 07. 1995. god. dejstvovali po s. Bilje i
Darda.
Prema istom izvoru preko puta isto~nog dela hipodroma u Osijeku, na levoj obali r. Drave u
dubini za 50 m nalaze se ure|eni poloàji baterije topova ve}eg kalibra.
Dana 22. 07. 1995. godine oko 21,00 ~asova preko pontonskog mosta Letovani}-Nebojan u
Nebojanskom dèpu pristigla baterija MB-120 mm 2. gbr. HV. U toku 21. i 22. 07. 1995.
godine intenzivniji saobra}aj vojnih m/v i autobusa na pravcima: Gospi}-Bilaj-RibnikPeru{i}-Pocrni} i Josipdol-Kapela.
Prema izvoru u rejonu Oto~ca uo~eni tenkovi ekvivalenta 1 okb. Postoji mogu}nost dejstva
istih po rejonu Zalu`nice.
302
U toku 23. 07. 1995. godine jedinice NO ZB uspele su ovladati {irim rejonom Pe}ingrada,
a do pisanja izve{taja podataka o dostignutim linijama nemamo.
PODACI DOBIVENI EI:
U ve}ini izvi|anih i kontrolisanih radio-veza neprijateljskih snaga, registrovane su redovne
aktivnosti jedinica i komandi.
Na prostoru RH nastavlja se mobilizacija ljudstva, kretanje kolona m/v (Zagreb-KarlovacDuga Resa i prema jugu, Zagreb-S. Brod-@upanja-Osijek).
Izvo|enje b/d, osim povremenih provokacija iz pe{adijskog naoruànja nisu registrovane.
Na teritoriju CK snage 5. K trpe gubitke od snaga SVK i NO ZB. Me|u stanovni{tvom i
delom snaga 5. K zavladao je haos, humanitarna situacija pribliàva se katastrofi.
Konsolidovanje odbrane i spre~avanje napada u rejonu prema na{im snagama i snagama NO
ZB, li~no rukovodi Atif Dudakovi}.
ZASTUPA NAÊLNIKA
major
Jankovi} Du{ko, Šv. r.š
M.P.109
HR-HMDCDR, 6., 2-2892-1/1995.
30
1995., srpanj 24.
Petrinja
Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji
hrvatskih snaga kao pomo}i ugroènom 5. korpusu A BiH
Komanda 39. korpusa
str. pov. br. 71-297
24. 07. 1995. god.
priprema za protivdejstva
za slu~aj agresije
hrvatske vojske.24, 26, 3133. pbr.
obave{tenje komandama
1. Nepovoljan razvoj situacije u zapadnoj Bosni po 5. k. tzv. armije bih hrvatska vojska koristi
kao povod za agresiju na rsk.
109
303
2. Do sada hrvatska vojska je glavne snage grupisala na {irem prostoru Brinje, Oto~ac,
Ogulin. O~ekuje se napad glavnim snagama pravcem Pla{ki – Slunj – [turli} uz mogu}u
upotrebu desanta u rejonu Rakovice i poloàjima isto~no od komunikacije Slunj – Plitvice.
Demonstrativna borbena dejstva mogu}e je da se izvode na vi{e pravaca, a pre svega na pravcu
Sunja – Kostajnica – dolina r. Une. Napad }e podràvati avijacija.
2. Za slu~aj agresije sve }e komande i jedinice postupiti po aneksu plana “ma~” i dobijenim
nare|enjima. Glavni {tab }e blagovremeno preneti potrebna nare|enja u skladu sa situacijom.
3. Ostala pitanja:
1) U dosada{njim borbenim dejstvima uo~eno je da se nekontrolisano tro{e neke vrste
municije. To se pre svega odnosi na municiju kalibra 130 mm i 105 mm. U isto vreme
potro{nja municije za mb 60 i 82 mm je mala iako ove municije imamo u ve}im koli~inama.
U vezi sa navedenim komande korpusa i brigada preduze}e potrebne mere koje }e omogu}iti
racionalizaciju potro{nje municije.
2) U dejstvima narednog dana imati u vidu da se jedinice 5. k. nalaze van zaklona i rovova i
da su zbog toga posebno osetljive. Uz navedeno balijske snage su grupisane na malom
zemlji{nom prostoru {to olak{ava borbu protiv njih uz upotrebu vatre iz svih vrsta naoruànja.
3) Komande jedinica preduzet }e sve mere da se obezbedi prisustvo u jedinicama i na
poloàjima svih vojnika i stare{ina. Vanredna odsustva odobravati samo za re{avanje problema
koji zahtevaju prisustvo vojnih obveznika i stare{ina a ne mogu se odlagati. Bolovanja ukidati
u svim slu~ajevima ako borbena situacija zahteva. Sve neopravdano odsutne privesti u
jedinice.
komandant
general-major
Slobodan Tarbuk
M. P. 110
Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija
31
1995., srpanj 25.
Petrinja
Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK podre|enim postrojbama o mogu}em
desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a
komanda 39. korpusa
obave{tajno odeljenje
str. pov. br. 64-185
110
Prijemni pe~at: Komanda 24. pje{adijske brigade, s.p. 39-158, 25. 07. 1995.
304
Petrinja, 25. 07. 1995. g.
Obave{tajna informacija.-
hitno
k-di: 24., 26., 31., 33. pbr
31. pbr presti sod”c”
G{ SVK upozorava na gotovo sigurnu agresiju HV na ju`nom sektoru 26. ili 27. 07. 95. g.
Verovatna su dejstva i u na{oj zoni. U okviru neposredne podr{ke 5. k. planirano je
desantiranje specijalnih snaga HV na prostor Biha}a ili Brekovice.
Jedna mar{ruta desanta bi i{la sa Krka ju`no od a. Udbina, a druga sa Pleso dolinom r. Una.
Desantiranje }e se izvr{iti no}u 25/26. 07. 95. g. ili 26/27. 07. 1995. g.
sj/dv
na~elnik
pukovnik
Stevan Janjanin
Republika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija
32
1995., srpanj 25.
Knin
Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima Hrvatske vojske na podru~ju
Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj
Glavni {tab srpske vojske
25. 07. 1995.
VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
Redovni operativni
izve{taj, – dostavlja. –
– Predsednik RSK
– K-dant SVK – IKM
– ministar UP
– N[
– NONO
– PkPo
– PK za MV i PP
– obave{tajni org.
– OC
305
1. NEPRIJATELJ
Prema zoni odgovornosti severno-dalmatinskog rati{ta, neprijateljske snage su nastavile sa
provokativnim dejstvima. U popodnevnim ~asovima prethodnog dana u reonu Lacman,
prime}ena je grupa od 10 neprijateljevih vojnika.
U jutarnjim ~asovima (08,30) tokom dana{njeg dana, neprijatelj je dejstvovao minobaca~kim
minama 120 mm (6 mina) sa V. Bata po na{im poloàjima Vrh [ale. U 13,40 ~asova ispoljeno
je dejstvo sa 6 granata iz pravca Orlova~e prema na{im poloàjima na ûkovcu. U jutarnjim
~asovima (09,30) u reonu M. Bat prime}en je neprijateljski tenk koji je dejstvovao prema
Grahovu.
Jo{ uvek traje poàr ispred p/k 92. mtbr. Od s. [kabrnje do s. Ka{i}, koji jo{ uvek ne ugroàva
na{e poloàje.
VaP u zoni odgovornosti 7. K. povre|en je 2 puta, od ~ega je jedan let izvr{en preko Vrlike.
U z/o Li~kog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva. Prime}eno je
pregrupisavanje i dovo|enje novih snaga prema zoni odgovornosti ovog korpusa.
Muslimanske snage su povremeno vr{ile provokativna dejstva pe{adijskim naoruànjem iz
reona s. Baljevac i na grebenu Plje{evice.
U z/o Korduna{kog korpusa u toku no}i 24/25. 07. u~estali pokreti m/v pravcem Karlovac –
Generalski Stol – Slunj.
U ve~ernjim ~asovima (21,00) na èljezni~ku stanicu Zve~aj stiglo je 8 m/v, najverovatnije su
dovu~ene haubice, a u 01,20 ~asova prime}ena kolona m/v od s. Kuka~a – Ogulin u 13,55
izvr{en je prelet dva neprijateljska aviona preko: Pla{ki – Rakovica – Slunj – Cazin – i RSK.
Pretpostavlja se da se radi o la`nim neprijateljskim ciljevima u vazduhu, s namerom zabune i
obmane, kao i otkrivanja na{ih radarskih stanica.
U z/o Korduna{kog korpusa neprijateljske snage su u vi{e navrata vr{ile provokativna dejstva
pe{adijskim naoruànjem, kao i muslimanske snage. U toku no}i (24,00 ~.) pripadnici 5. K.
su poku{ali izvesti napad iz pravca Prìna i Zbori{ta u reonu 24. pbr. koriste}i minobaca~e i
pe{adijsko naoruànje.
Vazdu{ni prostor od strane hrvatske avijacije povre|en je u reonu 26. pbr. (Drveni bok)
U z/o isto~noslavonskog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva.
Prema snagama KSS, snage 5. K dejstvovale su du` cele linije fronta pe{. naoruànjem u toku
no}i 24/25. 07. 95. g. 5. K je u dva napada izveo protivnapad.
2. NA[E SNAGE
7. k: Po posebnom nare|enju u toku no}i je dejstvovala art. jedinica 130 mm iz zone TG-1.
Na dana{nja neprijateljska dejstva nije uzvra}ano vatrom.
Jedinice 92. mtbr. se nalaze u pripravnosti u smislu protivpoàrne za{tite zbog poàra ispred
borbenih poloàja. Odràva se puni stepen b/g i pripreme za odbijanje eventualnog napada
neprijatelja.
15. K: B/g podignuta na 100 % dana 24. 07. 95. g. u 20,00 ~. Upu}ene su ekipe za
utvr|ivanje stanja i sprovo|enje nare|enja. Izvr{ena je smena ljudstva u TG-3.
21. K: U svim jedinicama se vr{i dogradnja p/k odbrane uz poja~ano osmatranje i izvi|anje.
Deo jedinica angaòvan na planu “Pauk”, a deo po planu “Ma~”.
306
39. K: Jedinice 39. K uzvratile na vatru neprijatelja, nakon ~ega su prestala dejstva hrvatske i
muslimanske vojske.
U ovom korpusu se izvodi obuka sa studentima sa kojima je odrào sastanak K-dant korpusa
i predsednik SO Petrinja.
11. K: Jedinice angaòvane na obezbe|enju granice, spre~avanju izvo|enja i ubacivanja
neprijateljskih snaga na na{u teritoriju. U toku je prijem regruta partije jul 95.
KSS: U toku no}i su odbijeni protivnapadi snaga 5. K u dva navrata. Vr{e se pripreme za dalja
dejstva.
3. VANREDNI DOGA\AJI: Nije bilo.
4. SARADNJA SA UNPROFOR-om
Odbijaju se uobi~ajeni kontakti sa predstavnicima UN-a. U zoni odgovornosti 75. mtbr. (7.
K) pripadnici UN, iz nepoznatih razloga stavljeni u punu b/g. U zoni odgovornosti ovog
korpusa borci negoduju na veoma niske letove helikoptera UN (visina 300 m). U vezi sa
ukidanjem punkta UN u z/o 13. pbr. (21. K) na lokaciji [imi}a brdo, Kostenak, most u
Slunju i most na spoju sa 15. K odràn je sastanak K-danta 21. K i K-danta snaga UN sektor
“Sever”, u cilju vra}anja snaga UN na prethodne pozicije.
U z/o 11. K snage UN nastavljaju sa intenzivnim osmatranjem i izvi|anjem na{ih snaga.
5. ZAHTEVI:
21. K: Popuna sa 30 tona D-2 borbena i neborbena m/v.
39. K: Za obuku studenata potrebne {kolske ru~ne bombe. Potrebne oznake za kape i ko{ulje.
Zahtjev za pove}ano snabdevanje gorivom i municijom utro{enom u operaciji “Ma~”.
KSS: Hitno je potrebno obezbediti mine za MB-120 mm, 82 mm, 60 mm, u skladi{tu rezervi
nemaju ni{ta od ovih mina.
75. mtbr: Zahtevi od prethodnog dana.
Prilog:
– Pregled utro{ka p/g i
pre|ene kilometraè
M.P.111
DE@URNI OPERATIVNI
pukovnik
mr. Branko Opa~i}, Šv.r.š
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 4-3186/1995.
111
307
33
1995., srpanj 26.
Biha}
Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji
iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s Hrvatskom vojskom
KOMANDA 5. KORPUSA
Str. pov. broj 01-2/873-1
26079501.
ODBRANA REPUBLIKE
VOJNA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
URGENT
Ambasada R BiH u Zagrebu
n/r Zijo Poprènovi}
ZA PRIJATELJE
n/r Breza
Maloprije sam razgovarao sa generalom Deli}em.112 On danas ima sastanak sa Bla{ki}em113
gdje }e razgovarati o Biha}u. Ja èlim da Vas informi{em da sam posljednjih dana imao 700
boraca izba~enih iz stroja i da samo spajanje sa HV daje realnu mogu}nost na{eg opstajanja,
te to morate prezentovati mjerodavnim organima.
Da li oni {ta preduzimaju? Da li su im poznate na{e mogu}nosti?
DM/MF
Dostavljeno:
– naslovu
– a/a
KOMANDANT
brigadni general
Atif Dudakovi}
34
1995., srpanj 26.
Knin
Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru hrvatskih snaga na Dinari,
borbama oko Biha}a te o stanju u zonama ostalih korpusa
Glavni {tab srpske vojske
112
113
Rasim.
Tihomir.
308
VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
26. 07. 1995.
Redovni operativni
izve{taj, – dostavlja.– Predsednik RSK
– K-dant SVK – IKM
– ministar UP
– N[
– NONO
– PkPo
– PK za MV i PP
– obave{tajni org.
– OC
1. NEPRIJATELJ
U z/o 21. K nije bilo oruànih dejstava. U vremenu od 12,00 ~. do 13,00 ~. registrovano je
ometanje radarskih sistema i sistema veza.
U z/o 7. K u prepodnevnim ~asovima neprijatelj je probio odbranu TG-1 i ovladao na{im
poloàjima na Medenom brdu (3 km sjeverno od s. Uni{ta) pri ~emu je zarobio 6-7 na{ih
vojnika, a jedan je vojnik ranjen ili je poginuo.
U 15,00 ~. prime}ena je ve}a kolona m/v iz Sinja, a oko 22,00 ~. dana 25. 07. 95. g. u {iri
reon s. Pakovo Selo stiglo je 30 m/v.
U z/o 11. K u 03,15 ~. prime}eno je prebacivanje tehnike usta{kih snaga iz Osijeka u s.
Tvr|avice. Oruànih dejstava nije bilo.
U z/o 39. K nije bilo oruànih dejstava osim {to se u reonu 24. pbr. pojavila letilica koja se
posle otvorene vatre vratila na teritoriju RH.
U z/o 15. K nije bilo oruànih dejstava. K-da ceni da je mogu}e o~ekivati poku{aje napada
muslimana na pravcu s. Baljevac – s. @eljava.
U zoni dejstva KSJ snage 5. K poku{ale su probiti dostignute linije, ali bez uspeha, gde su im
naneseni ve}i gubici.
2. NA[E SNAGE
Jedinice 11. K formiraju nove jedinice i izvode obuku na pristiglim SRT, te pripremaju
jedinice za ofanzivna dejstva.
Jedinice 21. K pored angaòvanja na zadacima po planu “Pauk” i “Ma~” rade na utvr|ivanju
poloàja.
Jedinice 7. K odgovorile su na vatru usta{a u reonu Medeno brdo, a ostale jedinice korpusa
vr{e utvr|ivanje izvi|anja poloàja i nastavak organizacije odbrane.
U jedinicama 39. K vr{i se pozivanje ljudstva koje se nalazilo na odmoru.
U reonu s. Prìna prema jedinicama 5. K vr{eno je izvi|anje radi izvo|enja ofanzivnih
dejstava u toku sutra{njeg dana.
Jedinice 15. K sprovode planske redovne aktivnosti.
Jedinice KSJ u 07,00 ~. otpo~ele su napad na snage 5. K na pravcu s. Bugar. Do 16,30 ~.
zauzet je ve}i deo s. Bugar i o~ekuje se zauzimanje sela do pada mraka.
309
3. VANREDNI DOGA\AJI
U reonu s. Bugar poginuo Rodi} Rade iz 1/21 grod od snajpera sa neprijateljske strane.
U 21. grod teè ranjena 2 vojnika, a lak{e ranjena 3 vojnika.
4. SARADNJA SA UNPROFOR-om
Prekinuli su radove na opravci puta: Oraovica – Kopcije – Javoranj i poku{ali da napuste
punkt u s. Volinja u ~emu su onemogu}eni. U ostalim zonama odgovornosti aktivnost im je
redovna.
5. ZADACI ZA NAREDNI DAN
K-da 39. K planira nastavak pozivanja ljudi sa odmora, obuku sa studentima i planirana
aktivna dejstva prema snagama 15. K u reonu s. Prìna.
K-da 11. K produàva sa obukom ~eta specijalne namene, prijem regruta, izvi|anje i dalje
ure|enje odbrane.
K-da 7. K vr{i pripreme za prijem regruta i nastavak radova na putu na Dinari.
K-da 105. vbr vr{i formiranje POOd.
44. rbr nalazi se u petnaestominutnoj gotovosti za dejstvo.
6. ZAHTEVI
44. rbr: Potro{ni materijal za kancelarijsko poslovanje.
21. K: HITNO popuna sa 25 tona D-2 i motornim uljem.
39. K: popuna artificijama i {kolskim sredstvima za obuku studenata, 5 tona D-2 za popunu
tenkova u 26. pbr. i odgovor za traèno naoruànje za pristigle vojnike iz zapadne Slavonije
koje su ranije traìli.
Prilog:
Pregled utro{enog p/g i
pre|ene kilometraè 114
M. P.115
DE@URNI OPERATIVCI
pukovnik
Trbojevi} Dragan, Šv.r.š
35
1995., srpanj 26.
Knin
Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o
provedbi tajne operacije “Ma~-1” – uporabi biolo{kih sredstava za trovanje prehrambenih
114
115
Izostavljeno.
310
proizvoda koji se ilegalno dostavljaju 5. korpusu A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i
njihovog izbacivanja iz stroja
SRPSKA VOJSKA KRAJINE
GLAVNI [TAB
Odelenje bezbednosti
SP BR. 33-226
26. 07. 1995.
INFORMACIJA
Realizacija zadatka iz OA “Ma~”.Po~etkom mjeseca jula o. g. Komanda G[ SVK napisala je direktivu o izvo|enju operacije
“MA^”, a koja se odnosi na aktivna dejstva prema 5. K. s ciljem potpunog njegovog
slamanja. Operacija “Ma~” trebala je po planu otpo~eti dana 15. 07. u ranim jutarnjim
~asovima. 116
U operaciji su angaòvane snage Komande “Pauk”, deo snaga 21. i 39. K. i KSJ.
U sklopu operacije (u toku njezinih priprema) Komandant SVK je odlu~io da upotrebom
biolo{kih sredstava metodom trovanja artikala {iroke potro{nje (bra{no, {e~er, ulje, te~ni
deterdènti za pranje posu|a) ilegalnom trgovinom proda 5. K. i time izazove masovnija
oboljenja boraca i njihovo izbacivanje iz stroja.
Inkubacija traje od 5-7 dana. ŠNormalna doza isprobana je na ilegalnom prebjegu usta{ke
vojske M.G., ubrizgavanjem u teku}i obrok, a za koga ne znaju humanitarne me|unarodne
organizacije. Za tri dana javili su se gore navedeni simptomi koji su trajali 6 dana. Pruèna
mu je ljekarska pomo} {to je vjerojatno umanjilo duìnu trajanja reakcije.š117 Sredstvo je u
obliku pra{ka koje se proizvodi u R. Srpskoj. Ako se uzme u ve}im koli~inama i zavisno od
otpornosti organizma mogu nastupiti smrtonosne posledice. Ina~e pri normalnoj upotrebi
izaziva stoma~ne bolesti, proliv, glavobolju i gr~eve u stomaku. Zaklju~no sa danom 22. 07.
1995. godine nismo registrovali slu~ajeve oboljenja.
Obezbe|enje artikala za prodaju 5. K. i ubrizgavanje u iste sredstva za onesposobljavanje ìve
sile vr{io je ObC iz obavje{tajne uprave G[ VJ, lociran u Topuskom u kojoj akciji su
u~estvovali pukovnik ZIMONJA NIKOLA i potpukovnik KRKOVI] MILAN, uz
angaòvanje privatnog biznismena MI[EVI] NENADA iz Gline.
Zadatak OB G[ SVK je bio, da sa~ini plan Kontraobavje{tajnog obezbje|enja operacije
(“Ma~ – 1”), a zatim punktovnim i patrolnim pra}enjem konvoja angaòvanjem VP i OB na
operativnom pokrivanju akcije obezbjedimo prelazak granice u Li~kom Petrovom Selu i
povratak Konvoja u bazu.
U Konvoju je bilo pet {lepera sa prikolicom. Pokret je bio iz Gline dana 12. 07. u 18.00
~asova, a granicu u Li~kom Petrovom Selu trebalo je pre}i izme|u 21.30 – 22.00 ~asova.
Kako MI[EVI] NENAD te ve~eri nije mogao stupiti u kontakt radi dogovora sa PkPO u 5.
K. s izvjesnim [ANTI]EM, to je ulazak KONVOJA morao biti odgo|en za naredni dan 13.
07. 1995. godine.
116
117
O planu operacije vidi: Prilog II., Dok. br. 27.
Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.
311
Prema izjavi MI[EVI]A neko je akciju omeo i osporio iz Beograda, a po{to je vr{eno
ometanje veza na podru~ju C.118 Krajine, to MI[EVI] nije mogao mobitelom stupiti u vezu
sa [anti}em.
KONVOJ je smje{ten da preno}i i predani u RO drve industrije u Korenici, a njegov ulazak
u C. Krajinu planiran je za dan 13. 07. 1995. godine izme|u 22.00 – 23.00 ~asa na istom
prelazu, a povratak oko 04.00 dana 14. 07.
Prelazak Konvoja u C. Krajinu izvr{en je bez problema. Me|utim pri povratku vozila i voza~a
kao i Mi{evi}a s devizama (oko 06.00 ~.) bili su uo~eni od strane jedinice koja obezbje|uje
grani~ni prijelaz. Usledila je intervencija nekoliko pijanih boraca, ~ak su otvarali i vatru {to je
alarmiralo ostale borce pa i mje{tane sela (L. P. Selo) i zapo~inje njihovo me|usobno
organizovanje da bi presreli Konvoj, pretresli ga i ustanovili ko to ilegalno trguje s 5. K.
Po{to je situacija oko grani~nog prelaza postajala sve ozbiljnija sa mogu}no{}u prerastanja u
oruàni sukob, pukovnik Zimonja je oti{ao kod generala [eve Steve i p.pukovnika Bori}a
Petra da li~nom intervencijom i linijom komandovanja otklone nastale posledice i Konvoju
omogu}e ulazak u RSK. Dugo je trajalo ube|ivanje, smirivanje razjarene grupe boraca i
gra|ana, te legendiranja prelaska Konvoja, tako da je isti sa voza~em i Mi{evi}em pu{ten oko
13.00 ~asova.
[leperi su produìli za Glinu, a Mi{evi} s devizama, Zimonjom i Krkovi}em dolaze kod mene
i p. pukovnika Kneèvi}a Mihajla ŠPotpukovnik Kneèvi} i ja bili smo ujedno angaòvani na
operativnom pokrivanju ~lanova EZ koji su boravili na Plitvicama 14/15. 07., a Kneèvi}a
sam planski doveo jer ga ne podnosi Zimonja i Krkovi}.š u objektu adaptiranom za potrebe
OB na Plitvicama.
Ni{evi} je u prostoriju gdje smo bili svi zajedno okupljeni doneo punu akt ta{nu deviza i sve
izvadio na stol i otpo~eo da ih razvrstava kome koliko pripada. Najvi{e je bilo stranih DeM
u apoenima od 1.000 i 500 i vi{e hiljada austrijskih {ilinga.
Iznena|en koli~inom deviza shvatio sam da je u igri ponovno {verc, a ne akcija u okviru
planirane operacije prema 5. K., to sam nastojao isto popratiti {to verodostojnije jer je bilo
nemogu}e sve to dokumentovati.
Na papirima koje je Mi{evi} vodio, pisani su hemijskom olovkom. Izvedena je specifikacija
ko{tanja prodane robe, tako da je na jednom papiru saldo iznosio 1.237.000 DeM, a na
drugom 1.000.000 DeM. Dakle ukupna vrednost prodane robe iznosila je 2.237.000 DeM.
Iz razgovora sa pukovnikom Zimonjom, njih je sva ta roba ko{tala 50.000 DeM. Ovo mi je
saop{tio kada su nastale komplikacije da li }e uspjeti robu prodati 5. K. govore}i da SVK
nema osnova da nadoknadi {tetu od navedene sume ako propadne (ovo zbog toga {to je roba
“zatrovana”).
Mi{evi} je odvajaju}i DeM u novim apoenima (izbrojao i ostavio na stranu 37.000 DeM)
do{ao u verbalni duel sa potpukovnikom Krkovi}em zato {to ovaj to ~ini i izdvaja u novim
apoenima. Mi{evi} je odgovorio, da mu je gazda izri~ito podvukao da moraju biti nove DeM.
Krkovi}e je odgovarao rije~ima: “Pa {ta ako je general, neka i on traì mjesto gdje }e ih
zamijeniti. Daj mu deo u {ilinzima.” Mi{evi} je odgovorio da tako mora biti, a pukovnik
Zimonja je odmah na presavijenom papiru A-4 napisao ime generala Mrk{i}a,119 stavio
37.000 DeM u isti i spakovao u svoju ta{nu uz obavezu da }e mu ih predati.
118
119
Cazinske.
Mile.
312
Interesantno je bilo da sam se ja i Kneèvi} tu pojavili po prvi put i da se oni uop{te toga nisu
ustru~avali.
U me|uvremenu, dok su devize brojane i razbrojavane, potpukovnik Krkovi} je u par navrata
potencirao nagra|ivanje nas u~esnika akcije sa 2-3.000 DeM {to }e general Mrk{i} odobriti.
U vezi predloga Krkovi}a, Zimonja i Mi{evi} su o{utili, ja sam odmah odreagovao da ovo ne
smatram trgovinom i da u tome ne èlim u~estvovati, ve} “ozbiljnim zadatkom” u ~emu me
je podrào i potpukovnik Kneèvi} i od toga se odustalo. Poslije toga u razgovor se umije{ao
Mi{evi} i rekao da smo ja i Kneèvi} u pravu i da ako treba, za nas posebno moè propustiti
jedan {leper pa da zaradu podjelimo me|usobno, {to smo apriori odbili.
Iskoristio sam moment i sa Mi{evi}em sam porazgovarao na ove okolnosti. Interesantno je da
sam sa imenovanim prvi put bio u kontaktu, a da je otvoreno nastupio prema meni. Radi se
o dosta otvorenom ~oveku svojih 35 godina, koji se kre}e isklju~ivo u visokom dru{tvu.
Poziva se na Lili}a120 i Milo{evi}a121 da znaju za njega, te SUP-a i RSDB Srbije. Rekao je, da
je u ilegalnoj trgovini najbolje prolazio kada mu je odobrenje davao B.122 Mikeli} (oko 12
puta), a prolaz obezbje|ivao MUP i RSDB Krajine na Kordunu i Baniji. Kako je granicu
preuzela Vojska sada izuzetno te{ko ide. Kaè, da se ovim poslom intenzivno bavi od 1992.
godine kada je zapo~eo sa M.123 Marti}em i da je poslije toga promjenio vi{e gazda.
Od pomenute sume deviza u kasu G[ SVK u}i }e oko 400.000 Dem {to jo{ nije okon~ano
jer su marke u starim apoenima i predate su u Beograd radi zamjene, te poslije toga dostaviti
}emo vam dokumentaciju.
Dana 18. 07. kada sam na IKM G[ SVK na Slunju referisao generalu M. Mrk{i}u, pre
po~etka referisanja upitao me je da li me je zvao Aco Dimitrijevi} u vezi dolaska konvoja?
Kada sam mu odgovorio da nije, rekao mi je zvati }e sigurno jer je to neko ve} provalio u
Beogradu i pogre{no interpretirao.
Zaklju~ak je jasan. I ovaj konvoj kao i mnogi do sada imali su krajnji cilj materijalne koristi
pojedinca u {to je bez sumnje uklju~en i komandant SVK general M. Mrk{i}. General Mrk{i~
je bliska rodbinska veza pukovniku N. Zimonji i navodno je Mrk{i} Zimonju doveo preko
pukovnika Krge124, na~elnika Obavje{tajne uprave pod legendom da na teritoriji Korduna (svi
se sada pitaju za{to je ba{ izabran Kordun-Topusko) formira ObC, a u stvari da pod tom
legendom organizuje i li~no rukovodi {vercom robe sa 5. K. Koliko je OB G[ SVK poznato,
a o tome daleko vi{e moè re}i potpukovnik Kneèvi} Mihajlo, ovaj ObC nije ni izdaleka
opravdao svoje postojanje.
Ima razmi{ljanja (podatak je pouzdan) da je Mrk{i~ obe}avao pukovniku Krgi dovo|enje u
RSK i postavljanje na generalski poloàj, jer Krga to u SRJ ne}e mo}i dobiti obzirom da je sa
ovih prostora i da nije u~estvovao u ratnim dejstvima.
Dana 21. 07. 1995. godine pukovnik Zimonja i potpukovnik Krkovi} napustili su RSK i
vratili se u VJ.
Informaciju Vam dostavljamo radi upoznavanja i operativnog kori{tenja. Molimo na za{titu
tajnosti sadràja obzirom na visoke li~nosti i nedozvoljene poslove kojima su se bavili.
RNR/MM
120
Zoran.
Slobodan.
122
Borislav.
123
Milan.
124
Branko.
121
313
M. P.125
POMO]NIK KOMANDANTA
za bezbedonosne poslove
pukovnik
36
1995., srpanj 26.
Knin
Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o napredovanju hrvatskih snaga
koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred padom
RSK – MUP
KABINET MINISTRA
BROJ: 6223/95.
KNIN, 26. 07. 1995.
[IFRIRANO “D.D.”
NOVA KR[LJA
N/R. KOMANDANTA SPEC. BRIGADE.
VEZA: VA[A DEPE[A BR. 08/4-1-18/1-95. OD 26. 07. 1995. G.
Dujo,126 danas sam razgovarao s komandantom u nekoliko navrata i poku{ao mu objasniti
situaciju. Navodi da je obustavio aktivnosti u slede}ih nekoliko dana i da ukupna situacija
nije takva da se cijela brigada moè pustiti na odmor i da su mogu}a iznena|enja. Insistirao
sam na va{em stavu, ali nije i{lo. Obe}ao je da }e li~no s tobom razgovarati i da bi se moralo
ostati jo{ 3-4 dana. Predlaèm da unutar brigade poku{a{ u ovih nekoliko dana da napravi{
neke smjene, ali da se ne zna i tako odmoriti ljude.
Ovdje na Grahovu je situacija dosta te{ka i izvla~im zadnje rezerve ljudstva i {aljem tamo jer
je front probijen i prijeti pad Grahova. Znam da vam je te{ko, ali shvatite situaciju. I dalje }u
poku{avati da vas izvu~em, ali ovdje je mo`da jo{ teè.
V.D. MINISTAR
PAVKOVI] NEBOJ[A
M.P.127
125
Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.
Du{an.
127
Prijemni pe~at: Brzojav primljen 26. 07. u 21,20, primio Jelini}.
126
314
37
1995., srpanj 26.
Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba VRS o napredovanju hrvatskih
snaga u borbama za Grahovo
KOMANDA OG-1
Pov. br. 28-51/40
26. 07. 1995. godine
IKM G[ DRVAR, IKM 2.KK
REDOVNI BORBENI IZVE[TAJ
1. Usta{e su u jutarnjim ~asovima nastavili sa artiljerijskim i pe{adijskim napadima na zonu
odbrane OG-1 i do 15.00 ~asova uspeli su ovladati Golim Brdom i objektom Brdo K.1056.
Oko 14.30 ~asova usta{ki helikopter nadletio je Grahovo. U toku dana na Grahovo je palo
oko 150 razli~itih vrsta projektila.
2. Na{e snage su prihvatile borbu i spre~ile ìlavim otporom dublji prodor usta{kih snaga. U
toku jutra uvedena je u borbeni raspored ^ZI (~eta za intervencije) i ista je posela poloàj u
rajonu Markova~a k.926- Grla. U 15.00 ~asova OG-1 drì liniju [atorsko jezero – Tu~ine Nos – [tedra – Sinu{a – âlaku{a – Grla – Strmac.
U toku dana prikupljeno je ljudstvo iz ~/92b. i p~/3pbr. u rajon Luke. Prikupljeni su podaci
o broju poginulih (4), broju ranjenih (12) te broju nestalih (6) od kojih su 2 vojnika
najverovatnije u zatvoru {to se proverava u 3.lpbr. U jedinice su do{le stare{ine iz njihovih
komandi i rade na konsolidaciji jedinica.
U dana{njim dejstvima imali smo 5 ranjenih, me|u njima i jednog u~.
3. Moral vojnika i stare{ina dobar, mada je ljudstvo pogo|eno ju~era{njim stanjem.
4. GUBICI – , RANJENIH – 5
5. VANREDNIH DOGA\AJA nije bilo sem ranjenog ljudstva
6. BROJNO STANJE: 550
Za KOMANDANT
PUKOVNIK
GRBI] RAJKO
..............,128 Šv.r.š
Izvornik, rukopis, latinica
128
Potpis ne~itak.
315
38
1995., srpanj 28.
Biha}
Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o prodoru ~etnika u predjelu
Bugari, te èstokim napadima s Plje{ivice i Grme~a
KOMANDA 5. KORPUSA
STR. pov. broj: 02/4-3-64
Biha}, 28. 07. 1995. god.
27079500
ODBRANA REPUBLIKE
VOJNA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
“URGENT”
Podaci o aktivnostima
agresora u Z/0 5. KA RBIH
dostavlja.AMBASADA RBIH U RH
VOJNODIPLOMATSKO
IZASLANSTVO
(n/r Zijah Poprènovi})
Agresor je nastavio sa izvo|enjem aktivnih b/d u Z/o 5. korpusa. Tokom 27. 07. 1995. godine
agresor je izvr{io prodor u rejonu Bugar na pravcu k. 373. U napadu su koristili jaku
tenkovsku vatru i artiljerijsku podr{ku svih kalibara.
No}u, 27/28. 07. 1995. godine na{e snage su izvr{ile protivnapad na ovom pravcu, dijelom
potisnule agresora, ali nisu uspjele odràti dostignute poloàje zbog izuzetno jake artiljerijske
vatre i ìlavog otpora ~etnika. U jutarnjim satima 28. 07. 1995. godine poslije sna`ne
artiljerijske pripreme agresorske snage su izvele napad na pravcu Brki}a koplje – Visoka
glavica – Kapan i uspjele ovladati objektom Visoka glavica. Nakon toga uslijedio je napad na
objekat Kestenova~ka glavica i Varmansko selo, a na{e snage su ovaj napad uspje{no
zaustavile. Agresor je nastavio sa jakim granatiranjem ovih rejona i civilnih naselja u dubini
slobodne teritorije. Istovremeno sa ovim dejstvima, agresor je napadao u rejonu Grme~a i
Plje{evice. Napade je izvodio prema objektu Vidov vr{ak na Grme~u i prema Gri~inama na
Plje{evici. Poja~ana je aktivnost agresorskih IG u rejonu Majoru{a. Sna`na artiljerijska dejstva
agresor izvodi po L/o na{ih snaga u rejonu Veliki Radi}.
VP/AZ
Ra|eno u jednom primjerku i dostavljeno “PR”:
– Ambasada RBiH – VDI
n/r Zijah Poprènovi}
– a/a
KO M A N D A N T
brigadni general
Atif Dudakovi}
Prijepis, strojopis, latinica
Prijepis u posjedu prire|iva~a
316
39
1995., srpanj 29.
Korenica
Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju jedinice na prostor Resanova u Republiku
Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele Grahovo
RSK MUP
Sup Korenica
broj 08-02-187/95
Korenica 29. 07. 1995. god
[ifrovano “ dx”
M.P.129
Mup-a – Knin
Od sjb Donji Lapac dobili smo depe{u slede}eg sadràja koju vam u cjelosti prenosimo:
Ljudstvo “b” sastava stanice javne bezbednosti Donji Lapac koje je upu}eno na izvr{enje
borbenog zadatka RS kod sela Resanov}i udaljeno 15 kilometara od Grahova kojeg su zauzele
usta{ke snage regularne vojske RH i HVO, a u cilju spre~avanja daljnjeg napredovanja istih
snaga. Dolaskom na prve linije na{e obrane tj. u selo Resanov}i, zate~eno je navedeno ljudstvo
koje }e u saradnji sa vojskom RS te sa vojskom RSK zauzeti poloàje desno od mjesta
Resanovci u pravcu brda Ilica, te dalje u pravcu Strmice, Ti{kovca i dr. Do 12,00 ~asova
navedene snage jo{ nisu bile rasporedjene na navodno dogovorene poloàje. Sa lijeve strane
snaga “b’” sastava stanice javne bezbednosti Donji Lapac raspore|ene su snage vojske RS. Za
vrijeme boravka na prvim linijama nije bilo ofanzivnih dejstava sa bilo koje strane.
Na~elnik:
Petar Popovi}
nv
HR-HMDCDR, MUP RSK, 08/4-16279/2-95.
40
1995., srpanj 30.
Knin
Priop}enje Dràvne informativne agencije RSK “Iskra” o posjetu Ratka Mladi}a,
zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom na Biha}
UPR: KNIN-MLADI]-POSJETA
General Ratko Mladi} u Kninu
129
Prijemni pe~at: RSK, MUP Knin, br. 08/4-1-6279/2-95., primljeno: 31. 7. 1995.
317
KNIN, 30. jula (Iskra) – Komandant Glavnog {taba Vojske Republike Srpske general –
pukovnik Ratko Mladi} izjavio je danas u Kninu da }e srpske snage vrlo brzo povratiti
Grahovo i Glamo~, kao i sve ostale okupirane teritorije.
Isti~u}i da je cilj hrvatske agresije odsijecanje Republike Srpske Krajine (RSK), u ~emu im
podr{ku pruàju njihovi politi~ki medijatori, general Mladi} je rekao kako su ovim potezom
Hrvati napravili odlu~uju}u gre{ku u ovom ratu, koja }e ih mnogo ko{tati.
Govore}i o situaciji u takozvanom Biha}kom dèpu, on je rekao da }e muslimani nastaviti
provocirati sve dotle dok ne budu poraèni kao u Srebrenici i @epi, a te bi provokacije davno
prestale da, kako je naglasio, nisu naàlost imali pomaga~e u na{im redovima.
“Do{lo je vrijeme da na{ narod u cjelini shvati ono {to su neki shvatili davno ranije, da rat
jo{ nije zavr{en. Poru~io bih narodu da bude odlu~an u odbrani svojih ognji{ta i da ne nasjeda
na nikakvu propagandu” rekao je general Mladi}, dodaju}i da se nada kako }e narod smo}i
snage da odbije i ovu hrvatsku agresiju.
“Mi moramo uloìti dodatne napore i ustrajati do zavr{nice ovoga rata”, zaklju~io je
komandant Vojske RS.
DL130 kraj
41
1995., srpanj 31.
Vrhovine
Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbama informaciju 15. korpusa SVK o
situaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja Grahova i Glamo~a, dovo|enja
jedinica HV-a na poloàje za mogu}i napad te progla{enja ratnog stanja
KOMANDA 50. pbr.
Pov. broj: 50-21-55/ 95.
Vrhovine, 31. 07. 1995.
PREPIS
K-diru
INFORMACIJE POTÎNJENIM JEDINICAMA
MB -82 mm
NE\O ÛRÎ]
Na osnovu informacije k-de 15. K. pov. br. 240-43 informi{emo o: Najnovijom agresijom
HV i HVO na RS i delove RSK, politi~ko – bezbednosna situacija u RSK je postala izuzetno
sloèna. Ista je uslovila preduzimanjem niza radikalnih mera koje je dràvno i vojno
rukovodstvo RSK moralo poduzeti kako bi se blagovremeno osujetio op{ti napad HV a svi
ljudski i materijalni potencijali stavili u funkciju odbrane. Kao {to je ve} poznato Predsjednik
130
Priop}enje je sastavio Davor Luka~.
318
RSK M.131 Marti} doneo je odluku o progla{enju ratnog stanja.132 Ovakvu istu odluku doneo
je i Predsjednik RS za ~itavo podru~je RS. Najnovijom agresijom regularnih jedinica HV
okupirano je Grahovo i Glamo~. Sve stanovni{tvo iz navedenih gradova kao i okolnih naselja
izbeglo je u Drvar, Petrovac i B. Luku. HV osokoljena veoma brzim napredovanjem nastavlja
da daljnjim napredovanjem u pravcu Strmice, kao i du` Grahovskog polja prema
Resanovcima sa verovatnom namerom blokiranja svih komunikacija koje iz Knina izvode ka
RS. Na ovim pravcima jedinice VRS i SVK izvr{ile su stabilizaciju linije odbrane i zaustavile
daljnje napredovanje agresora. Na drugim podru~jima; du` granice RSK sa Hrvatskom
privodi se kraju mobilizacija i dovodjenje jedinica HV na mogu}e pravce napada. U~estalim
manevrom snaga du` komunikacija i poja~anim izvidja~kim aktivnostima nije te{ko zaklju~iti
da Hrvatska sprema na RSK napad {irih razmjera iz vi{e pravaca. Najava pomo}i snagama 5.
K. za koju Hrvatska je verovatno dobila saglasnost, samo je maska za ofanzivu velikih razmera
koju Hrvatska priprema i koju je ve} poduzela prema RS, sa krajnjim ciljem zauzimanja {to
povoljnije operativne osnovice za napad na RSK, kao i pomo} HV i snagama “armije BiH”
za dejstva u drugoj fazi ka Jajcu, Mrkonji}u, Srbobranu a zatim preko Petrovca ka Biha}u.
Zauzimanjem Grahova i daljnjim dejstvima HV prema Strmici i Resanovcima direktno je
ugroèn i deo teritorije RSK u zoni odgovornosti Li~kog korpusa. K-dant korpusa je u
najkra}em vremenu angaìranjem raspoloìve rezerve iz sastava 103. pbr, vojne policije,
pripadnika MUP-a stavio pod kontrolu sve prilazne puteve koji izvode iz ugroène zone ka
prostorima Dugopolja i Kaldrme kao i pravcu Tiskanovac – Drenovac, kako bi se
blagovremeno osujetilo eventualno napredovanje agresora na ovim pravcima. Ostvaren je
kontakt sa jedinicama VRS, a k-da 103. pbr. formirala je na ovom pravcu IKM, na kojem se
stalno nalazi deo k-de brigade. Stoji ~injenica da je ovakvom akcijom Hrvatska po drugi put,
“spasila” od slamanja 5. K. Alijine vojske, jer je primorala srpsku vojsku da izvr{i
pregrupisavanje snaga sa Biha}kog rati{ta u cilju zaustavljanja dubljih prodora HV na ve}
pomenutom pravcu napada. Medjutim, u ovoj informaciji treba spomenuti jo{ neke druge
~injenice, a jedna od njih je veoma brzo prepu{tanje ovolike teritorije agresoru. Dosada{nja
iskustva potvrdjuju nam da tamo gde je Srpski vojnik bio dobro utvrdjen i re{en da brani i
odbrani, tu agresor nije uzeo ni jednog metra teritorija, ali nije ni izgubio ni pedlja teritorije
tamo gde nije bilo spremnosti da se ide napred bez obzira na izuzetnu nadmo}nost
materijalno-tehni~kog faktora. Gubici teritorija dogadjaju se tamo gde kod naroda i vojske
prevlada strah, panika i gde nema spremnosti i odlu~nosti da se ognji{ta brane do krvi.
Progla{enje ratnog stanja i uvodjenje policijskog ~asa ima za cilj da se u funkciju odbrane stavi
svo za borbu ili druge aktivnosti sposobno stanovni{tvo bez izuzetaka i da se u jedinicama i
na teritoriju uspostavi neophodan nivo reda i discipline.
U toku dana o~ekujemo da }e Odluka o progla{enju ratnog stanja u pismenoj formi sti}i u
komandu brigade, te }emo vas sa istom upoznati naknadno. U razgovoru sa borcima i
stanovni{tvom razbijati svaki strah i spre~avati paniku. Nosioce defetizma, prenosioce glasina
koje kod naroda i vojske doprinose stvaranju straha i panike otkrivati i najstroìje
sankcionisati. Kod boraca i naroda stvarati uverenje o spremnosti za odbranu i mogu}nost
odbrane, pogotovu {to agresor ipak ne raspolaè sa tolikim snagama da jednako udari na svim
mogu}im o~ekuj}im pravcima.
131
132
Milan.
Odluku o progla{enju ratnog stanja donio je Vrhovni savet odbrane RSK 30. srpnja, vidi: Prilog I, Dok. br. 30.
319
PRIJEPIS OVERAVA:
K- dant 1. pb. Poru~nik Popovi} Djorde
Za ...........,133 Šv.r.š
42
1995., kolovoz 1.
Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade VRS podre|enim postrojbama da u slu~aju
napada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoruàju ih i zadrè kao taoce
KOMANDA 11. PBR.
Str. pov. br. 230 /1
01. 08. 1995. g.
VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
Blokiranje UNPROFOR-a,
nare|enje dostavlja-
SVIM PODÎNJENIM
JEDINICAMA
Blokada UN-a u predstoje}em napadu snaga usta{a je bitan dio odbrane srpskog naroda,
stoga
NARE\UJEM:
1. Snage UN-a blokirati i nedozvoliti odlazak u RH, te ih razoruàti i dràti kao taoce.
2. Prema pripadnicima UN-a pona{ati se na korektan na~in bez maltretiranja i vre|anja, te
im ne oduzimati vozila i tehniku.
3. Punktove u zoni 2. pb. blokadu izvr{iti sa pripadnicima 2. pb. Punktove u zoni 3. pb.
blokirati sa snagama 3. pb. i sa pripadnicima VTO u Cerovcu i sa VTO Krnjakom. U zoni
1. pb. pripadnike UN-a blokirati sa vlastitim snagama i snagama VTO. Punkt u zoni 4 pb.
blokirati sa pripadnicima 4. pb., a punkt u @ivkovi} Kosi blokirati sa VTO Vojni} i KM,
te K- dom stana i vodom vojne policije 11. pbr.
4. K – danti pot~injenih jedinica u svojim jedinicama odrediti jedinice za blokadu i izdati im
pripremno nare|enje za blokadu.
5. O cilju blokade upoznati kompletan sastav jedinica.
6. Za izvr{enje ovog Nare|enja li~no su mi odgovorni k-danti i k-diri pod~injenih jedinica.
DM/BT
DOSTAVITI:
– Svim pod~injenim jedinicama
– a/a
133
Potpis ne~itak.
320
KOMANDANT
potpukovnik.
Dragan Nova~i}, Šv.r.š
M. P.134
43
1995., kolovoz 3.
Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku bezbjednosti G[ SVK o
poja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju slanje svjeìh snaga za
grahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenog stanovni{tva u Saveznu
Republiku Jugoslaviju
Komanda 15. korpusa
Odsek bezbednosti
str.pov.br. 133-13
03. 08. 1995. godine
Glavni [tab Srpske Vojske Krajine
– odelenje bezbednosti –
1. Aktivnosti neprijatelja
Trupnim izvi|anjem na takti~koj dubini do{li smo do saznanja da HV du` ~itave granice sa
15. Korpusom vr{i intenzivne pokrete motornim vozilima iz dubine, i to prvenstveno tokom
no}i. Intenzivniji saobra}aj i dolazak m/v ka na{oj granici registrovali smo iz Gospi}a ka
granici sa 9., 18. i 70. pbr. (ka Medku, Teslingradu i Pla{kom). Obzirom na broj pristiglih
m/v HV, ne registrujemo adekvatan broj ìve sile i tehnike, na osnovu ~ega “procenjujemo”
da istovremeno vr{e obmanjivanje i demonstraciju dovo|enja novih snaga, a sve u cilju
angaòvanja na{ih snaga na granici i drànja u pripravnosti kako ne bi mogli izdvajati sveè
snage za grahovsku operaciju.
Potvr|ena su saznanja da usta{e u Gospi}u miniraju srpska zgari{ta, {to snimaju i prikazuju
svetskoj javnosti kao da ih 15. korpus tu~e artiljerijom. Tako je tokom dana 02. 08. 1995.
godine izvedeno oko trideset eksplozija.
Tako|e su potvr|ena saznanja da je HV izvr{ila mobilizaciju u Gospi}u, Peru{i}u, Oto~cu,
Brinju, Josipdolu, Ogulinu i drugim mestima, i ljudstvo drè u spremnosti u o~ekuju}im
rejonima.
Ne raspolaèmo koordinatama elemenata borbenog rasporeda HV naspram zoni 15.
Korpusa, {to moè imati negativne posledice za jedinice i mesno stanovni{tvo u na{oj zoni.
Ukoliko raspolaète ta~nim koordinatama vatrenih poloàja sredstava podr{ke HV, molimo
134
Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9106, Vojni}.
321
hitnu dostavu radi dogradnje na{eg sistema odbrane i pripreme tablice po~etnih elemenata
radi kontravatriranja ili prethodnog uni{tenja vatrenih sredstava HV po~etkom napada.
Registrujemo i dogradnju vatrenog sistema HV, prvenstveno u inìnjerijskom smislu, gde se
masovno koriste inìnjerijske ma{ine.
Tokom dana 02. 08. 1995. godine kroz zonu odbrane 18. pbr. (Buni}) i preko Teslingrada,
registrovan je prelet bespilotne letilice na visini od oko dve hiljade metara. Isto tako,
registrovan je i prelet hrvatskih aviona tipa MIG-21 iznad Gospi}a.
Na predelu planine Velebit, od Svetog Brda do Viso~ice, na{i trupni izvi|a~i ne otkrivaju
prisustvo i aktivnost neprijatelja.
Dana 02. 08. 1995. godine u jutarnjim ~asovima, HV je poku{ala sa pe{adijskim napadom
na zonu odbrane 70. pbr. (Pla{ki), koji je uspe{no odbijen. Na na{oj strani nije bilo `rtava,
kao ni povre|enih.
– 5. Korpus muslimanske vojske sre|uje svoje redove i ~vrsto drì granicu prema zoni 15.
Korpusa. Registrujemo povremeno otvaranje vatre iz strelja~kog naoruànja, ali bez posledica
po na{e snage.
Istovremeno registrujemo i potra`nju prehrambenih artikala od strane mesnog stanovni{tva
5. Korpusa, kao i svaka druga sredstva za vo|enje rata.
Prema jo{ nepotvr|enim saznanjima, 501. brigada 5. Korpusa muslimanske vojske planira
izvo|enje napada iz Ripa~a ka Spasovu, sa ciljem odvra}anja angaòvanja na{e 103. lpbr. na
grahovskom rati{tu.
2. Stanje bezbednosti
Sve jedinice su na svojim mestima u spremnosti za odsutnu odbranu. Organi Komande 15.
Korpusa procenjuju da se Korpus moè uspe{no suprotstaviti agresiji usta{a.
Indikativna lica sa stanovi{ta bezbednosti perfidnijeg su drànja i pona{anja, radi ~ega je
poja~an i operativni rad. 2. gbr.– ksj pretpot~injena je Komandi 15. Korpusa i nalazi se u
o~ekuju}em rejonu s. Bruvno, a manji delovi ve} su pridodati na ispomo} 9. mtbr.
Bataljon za interventna dejstva koji se formira iz celokupnog 15. Korpusa, jo{ nije formiran,
a u 3/9. mtbr otkrili smo jednog nosioca koji ima destruktivno drànje i javno radi na {irenju
defetizma i razbijanju borbene gotovosti celokupnog sastava brigade i neomogu}avanju
formiranja pomenute jedinice. Isto lice javno se suprotstavilo komandantu 9. mtbr. na
formiranju interventnog bataljona, pri ~emu je verbalno napadalo aktivna vojna lica govore}i:
“Za sve su krivi oficiri, nesposobni ste, ko nas vodi, sve }emo vas isterati iz RSK.” Prisutni se
nisu suprotstavili, {to je znak odobravanja. U toku je privo|enje u komandu 9. mtbr. i
preduzimanje mera organa rik-a, a posebno mera organa bezbednosti, o ~emu }ete biti {to pre
izve{teni.
U selima Li~ki Ti{kovac, Drenovac i [evina Poljana, odmetnulo se 30 boraca i oti{lo u {umu.
Imaju svoje jatake radi preìvljavanja. Operativni podaci ukazuju da izbegavaju aktivnost koju
izvodi 103. lpbr. U toku su mere na privo|enju, pa i druge potrebne mere. Nismo prona{li
nestala dva pripadnika 15. lpbr., verovatno su pobegli.
3. Stanje na teritoriji
Prisutna je odre|ena doza straha. Me|u mesnim stanovni{tvom veliko je raspoloènje za
borbu. Smanjen je zahtev za odlazak u SRJ. Ve}ina nesposobnih i ograni~eno sposobnih je
mobilisana, dobrog su drànja. Zbog poljoprivrednih radova manji deo boraca pu{ta se
ku}ama. Svakodnevno ène i deca odlaze u SRJ.
322
U toku su na{e mere prema licima indikativnim u Teslingradu. Iz izolacije otpu{tena je Biga
Vedrana (Hrvatica).
U Pla{kom se krije Obradovi} Dmitar, biv{i organ bezbednosti 70. pbr., koji je dezertirao iz
organa bezbednosti KSJ. U toku je potraga i privo|enje.
4. Aktivnosti UNPROFOR-a
Obavljaju redovne du`nosti; patroliranja, obilaske, daju instrukcije, uve`bavaju povla~enje u
kamp “Borje” i Jezerce u slu~aju è{}eg napada HV. U selu Rudopolje (Li~ka Kaldrma) punkt
jordanskog bataljona (vojnici i oficiri) aktivno prate dejstva, prolaz i svaki pokret pripadnika
103. lpbr. U svojim radnim bele`nicama imaju nacrtane ~inove oficira VRSK. Sa~inili su
{emu kasarne i puteva u Li~koj Kaldrmi i ucrtali BOV Vojne policije 15. Korpusa.
Komandant sektora “Jug”, brigadni general, kritikovao je 02. 08. o. g. komandanta ~e{kog
bataljona, navodno je suvi{e tolerantan prema komandi 15. Korpusa i da nije izvr{io
formiranje novih punktova, kao i predaju tri punkta jordanskom bataljonu u zoni 15.
Korpusa. I dalje je u stepenu povi{ene b/g. Sa istim smo u korektnim odnosima.
5. Angaòvanje Vojne policije
Vojna policija angaòvana isklju~ivo na namenskim zadacima, kao i saradnji i zadacima sa
jedinicama SJB.
6. Zaklju~ak
U celini stanje bezbednosti omogu}ava uspe{no izvo|enje odsutne odbrane od eventualne
agresije HV na na{u zonu odbrane.
Do sada preduzete mere iz na{e nadle`nosti prema pojedinim licima, imale su pozitivnog
odraza, a {to }emo primenjivati i u narednom periodu.
Svi predlozi na{ih mera prihvataju se u dogradnji sistema odbrane.
pb/bp
Na~elnik
pukovnik
Petar Bor
M.P.135
135
323
PRILOG 3
EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJA
HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”
PRILOG 3
1
1993., sije~anj 27.
Benkovac
Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SO Benkovac o sudjelovanju tvrtke u
planu evakuacije civilnog stanovni{tva
M.P.136
“Autotransport” Benkovac
7. oktobra br. 3
Benkovac
Kriznom {tabu SO Benkovac
Plan evakuacije civilnog
stanovni{tva
Autotransport ima na raspolaganju u Benkovcu 6 autobusa, koji su stalno deùrni sa voza~ima i to:
10 – 294
10 – 282
10 – 332
10 – 338
10 – 174/263
{kolski autobus
voza~ Bahi} Novica
voza~ Uzelac Du{an
voza~ Vuk{a Bogdan
voza~ Tampolja Jovo
voza~ [ari} @ivko IGM
voza~ Dobre Mom~ilo
tel. 81-688
tel. 82-053
tel. 82-057
voza~ Pupovac Janko
voza~ Graovac Ratko
voza~ [aponja Mile
voza~ Lacmonovi} Janko
voza~ Kolundì} Ljubomir
Medvidja
Brgud
Pristeg
Li{ane T
Ko`lovac
Rezerve
10 – 447
10 – 293
10 – 372
10 – 268
10 – 292
U slu~aju evakuacije vozila }e biti postavljena i to:
10 – 282
10 – 338
136
voza~ Uzelac
voza~ Tampolja
ispred Apoteke
“Barice”
Prijemni pa~at: RSK, MO – Odjeljenje Benkovac, str. pov. 22/92, 27. 01. 1993.
327
10 – 332
10 – 294
10 – 174/263
{kolski autobus
voza~ Vuk{a
voza~ Bani}
voza~ [ari}
voza~ Dobre
“Barice”
DOM Milicije
autobusna stanica
autobusna stanica
Kapaciteti vozila sa 70 – 90 putnika.
Ukoliko evakuacija poprimi {ire razmjere i bude diktirana kratko}om vremena uklju~it }e se
najbliè locirani autobusi i to
10 – 293
10 – 292
10 – 372
Brgud
Ko`lovac
Pristeg
voza~ Graovac Ratko
voza~ Kolundì} Ljubomir
voza~ [aponja Mile
tel. 82-053
tel. 62-057
U vozilima se nalazi po 100 litara goriva s ~im mogu pre}i od 200-300 km.
Benkovac, 26. 1. 1993.
Direktor
Sinobad dipl.ing. Du{an, Šv.r.š
137
M.P.
2
1993., velja~a 18.
Petrinja
Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama pod~injenih postrojbi plan evakuacije
[taba civilne za{tite za Petrinju
KOMANDA 31. pbr.
Str.POV.br. 367-1
18.02.1993.god.
Plan evakuacije
dostavlja.-
VOJNA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
Komandi SVIH RJ
U cilju obave{tavanja porodica vojnih obveznika koji se nalaze u Va{im RJ, dostavljamo Vam
plan evakuacije MO Odeljenja – Petrinja Str. Pov. br. 02-156/93.
Dostavljeni Plan evakuacije koji se nalazi u prilogu ovog akta dobro prou~ite i obavestite v/o
koji se nalaze u Va{oj RJ, a u cilju pravovremenog izve{tavanja ~lanova njihovih porodica.
Ova aktivnost je neophodna da u slu~aju po~etka borbenih dejstava izbegnemo paniku
izme|u civilnog stanovni{tva i pomognemo organima CZ u izvr{enju zadatka vezano za
evakuaciju civilnog stanovni{tva.
137
Pravokutni pe~at: “Autotransport” Benkovac.
328
Nakon izvr{enog informisanja pismeno izvestiti Komandu 31. pbr. o izvr{enoj realizaciji ovog
nare|enja.
Za realizaciju ovog nare|enja li~no su mi odgovorni Komandanti – komandiri jedinica.
Prilog:
– Akt Str. Pov. br. 02-156/93.
BM/BM
M. P.138
–––––––
Za K O M A N D A N T
major
Gruborovi} Nikola, Šv.r.š
Komanda 31. brigade
ODELJENJE PETRINJA
[TAB CIVILNE ZA[TITE
Str. pov. br. 02-156/93
PLAN EVAKUACIJE
Februar 1993.
M.P.139
Vojno-bezbednosna situacija
Napadom hrvatskih oruànih snaga na teritorije pod za{titom snaga UNPROFOR-a,
odnosno na Republiku Srpsku Krajinu, na{ narod je doveden u vrlo te{ku situaciju da brani
svoju slobodu od vi{estruko ja~eg neprijatelja.
Postoji realna opasnost od prodora neprijateljskih snaga na slobodno podru~je Banije, a
osnovna pretpostavka za to je napad hrvatskih snaga na ju`ni dio RSK, te stalno
nagomilavanje snaga hrvatske vojske na granicama Republike Srpska Krajina. Pravci
nastupanja po na{oj procjeni su Petrinja – Budi~ina, Komarevo – Blinja, Petrinja – Gora –
Glina. Iz dosada{njeg postupka hrvatske vojske moè se zaklju~iti da }e oni svoj cilj poku{ati
ostvariti. Neprekidno gomilaju snage i vr{e pregrupisavanje istih.
Zbog napred navedene situacije [tab CZ op{tine Petrinja odlu~io je, u saradnji sa svim
drugim subjektima na podru~ju op{tine Petrinja, izraditi plan evakuacije stanovni{tva iz grada
Petrinje, ukoliko bi do{lo do nepoèljnih prodora hrvatske vojske prema gradu.
Evakuacija stanovni{tva je planska i organizirana akcija premje{tanja stanovni{tva sa
ugroènog podru~ja na manje ugroèno podru~je, odnosno u ovom slu~aju, na slobodnu
teritoriju Banije. Evakuacija se mora provesti i odvijati s to~no utvrdjenim ciljem i pod
odredjenim okolnostima, pri ~emu se koriste sva raspoloìva prometna sredstva.
Cilj evakuacije
Osnovni cilj evakuacije je za{tita i spa{avanje stanovni{tva sa podru~ja grada Petrinje, te
njegovo premje{tanje u dubinu teritorije Banije.
Nosioci aktivnosti evakuacije
138
139
Okrugli pe~at: RSK, Komanda 31. brigade TO.
Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Petrinja.
329
Osnovni nosioc aktivnosti evakucije je op{tinski {tab CZ Petrinja, u suradnji sa komandom
srpske vojske i {tabovima CZ UMZ, te sa predstavnicima civilne vlasti Op{tine Petrinja.
Na~in provo|enja evakuacije i pravci kretanja
U cilju {to boljeg i efikasnijeg provodjenja evakuacije, grad Petrinja se dijeli na {est izlaznih
zona i to:
a/ izlazna zona I
b/ izlazna zona II
c/ izlazna zona III
d/ izlazna zona IV
e/ izlazna zona V
f/ izlazna zona VI
Izlazna zona I Nalazit }e se u MZ I na prostoru Trga VII Banijske divizije /ispred
Gavrilovi}eve mesnice/ gdje }e biti polazna stanica prevoznih sredstava koja se koriste za
evakuaciju.
Izlazna zona II nalazit }e se na prostoru MZ-3 i to na raskrsnici Ulice 21. septembra i
obilaznice /gdje je tako|er polazna stanica za prevozna sredstva/, te ispred stare bolnice.
Izlazna zona IV Slatina /raskrsnica obilaznice i ceste za Sisak/.
Izlazna zona V Sajmi{te /preko puta sto~nog sajma/.
Izlazna zona VI IGM – Slavija /Ciglana/ na podru~ju MZ V.
Rajoni prikupljanja stanovni{tva su na svim izlaznim zonama, a za odràvanje reda i
spre~avanje panike na izlaznim zonama, odgovorni su povjerenici CZ u mjesnim
zajednicama. Svi pravci kretanja idu prema Ulici 21. septembra, odakle se kre}e pravcem:
Hrastovica – Zelena dolina – Jabukovac – Dodo{i – Mio~inovi}i – [amarica.
Prevozna sredstva sa izlaznih zona kre}u u razmaku od 5 /pet/ minuta.
Realna je pretpostavka pojave straha i panike medju stanovni{tvom na obavijest o evakuaciji,
te se mora obratiti pa`nja da ne dodje do zakr~enja prometnica na izlaznim zonama.
Zbog toga posebnu pa`nju treba obratiti na dobru regulaciju prometa, za{to je odgovorna SJB
Petrinja koja je du`na osigurati najmanje po jednog policajca na svakoj izlaznoj zoni i dalje
prema pravcima koji su priloèni u prilogu ovog plana. Oni su takodjer du`ni osigurati
vremenski interval /5 min/ kretanja po izlaznim zonama. SJB – Petrinja osigurat }e pra}enje
stanovni{tva do njegovog odredi{nog cilja/ selo Dodo{i – M. Selo – Mio~inovi}i – [amarica.
Do zastoja u regulaciji prometa i kretanja kolone ne smije do}i.
Kao prilog ovog plana SJB Petrinja dostavit }e pismenu suglasnost za osiguranje potrebnog
broja milicionera u datom momentu. Osigurana je evakuacija robnih rezervi iz prostorija
Crvenog krsta, za{to je zaduèn voza~ “Slavijatransa” Drakuli} Milan.140
Da bi se evakuacija provela {to bolje i brè ona se mora stupnjevati po fazama:
1. evakuacija djece do 7. god. starosti, njihovih majki, trudnica i bolesnih osoba, uklju~uju}i
vrti}e i osnovne {kole.
2. evakuacija djece od 7-14 godina i starijih osoba – srednje {kole.
3. evakuacija ostalog stanovni{tva.
Za ovo su odgovorni radnici SJB Petrinja i ~lanovi {taba CZ koji }e se nalaziti na svim
izlaznim zonama.
140
Dopisano rukom.
330
Prva i druga faza evakuacije obavezno }e se izvr{it sredstvima javnog prevoza /autobusi/ koja
dolaze na izlazne zone po prilogu u planu, dok se tre}a faza evakuacije moè provesti u
kombinaciji individualnog i javnog prevoza. Za evakuaciju stanovni{tva odabrani su
prioritetni pravci koji su neposredno vezani na izlazne zone i dalje prema odredi{tu. Svi pravci
kretanja dani su u prilogu ovog plana s kojim moraju biti upoznati voza~i prevoznih sredstava.
U toku evakuacije treba osigurati najmanje jednu sanitetsku ekipu koja }e pratiti tok
evakuacije do odredi{ne ta~ke /Dodo{i – Mio~inovi}i – [amarica/. Osiguranje sanitetskih
ekipa vr{i Dom zdravlja Petrinja, koji je tako|er duàn dostaviti pismeni pristanak koji sluì
kao prilog.
Sva preduze}a i druge organizacije du`ne su evakuirati svoja najneophodnija materijalno –
tehni~ka sredstva i ljudstvo, te arhivu vlastitim snagama. Strojeve koji se ne mogu evakuirati
treba onesposobiti skidanjem najneophodnijih dijelova.
U tom smislu su du`ni razraditi svoje interne planove evakuacije i uskladiti ih sa op{tinskim
planom evakuacije. Prethodno utvrdjuju svoju rezervnu lokaciju, na osnovnom pravcu
evakuacije: Petrinja – Zelena dolina – Jabukovac – [amarica.
[tab CZ Petrinja }e rukovoditi akcijom evakuacije, te upoznati sve druge subjekte koji su
odgovorni za uspje{no provodjenje evakuacije, a predvidjeni su ovim planom. U tom cilju
{tab CZ provodi neprekidno deùrstvo u zgradi SO Petrinja.
Radi efikasnijeg djelovanja, ~lanovi {taba CZ na znak za evakuaciju rasporedjuju se na sljede}i
na~in:
a/ za izlazak stanovni{tva iz grada, ispred {taba CZ, odgovoran je na~elnik {taba CZ Jovo
@ivkovi}, koji organizira i suradnju sa komandom 31. brigade i svim drugim subjektima
odgovornim za uspje{no provodjenje evakuacije.
b/ na izlaznoj zoni I organizira evakuaciju ~lan {taba Radomir Starovi}.
c/ izlazna zona II Marovac @eljko
d/ izlazna zona III ~lan {taba Savi} Rade
e/ izlazna zona IV ~lan {taba Vujanovi} Milo{
f/ izlazna zona V ~lan {taba Lotina Vojislav
g/ izlazna zona VI ~lan {taba Zori} Mile
h/ Na raskrsnici puta za Hrastovicu, patrola SJB Petrinja,
i/ Prihvat i raspored stanovni{tva na odredi{noj ta~ki, te suradnja sa {tabom CZ udruène MZ
Jabukovac za prihvat stanovni{tva, komandant {taba CZ UMZ Jabukovac Olja~a Nikola.
Svi ~lanovi {taba CZ i ostali subjekti koji su predvidjeni ovim planom du`ni su se odmah
javiti na izlazne zone na znak za evakuaciju.
Sredstva za provodjenje evakuacije
Za provodjenje evakuacije koristit }e se sva raspoloìva sredstva koja u tom trenutku budu na
raspolaganju u dru{tvenom i privatnom posjedu i to: autobusi, kamioni, slobodna vojna
vozila, traktori sa prikolicama, osobni automobili, kombi i dr.
Autobuse kao prevozna sredstva osigurava preduze}e “Slavijatrans” i to sve raspoloìve
kapacitete u danom trenutku.
Popis autobusa sa voza~ima dan je u prilogu plana i oni vr{e neprekidno deùrstvo po
izlaznim zonama /rejonima prihvata/.
Brojevi vozila i njihovi voza~i dani su u prilogu {to }e “Slavijatrans” pismeno potvrditi.
Preduze}e “Gavrilovi}” takodjer stavlja na raspolaganje u danom trenutku sva slobodna
raspoloìva prevozna sredstva, koja }e se javiti na izlazne zone ~lanovima {taba CZ. U
331
“Gavrilovi}u” je za to odgovoran Sanader Mile, koji }e to i pismeno potvrditi kao prilog
planu.
Pra}enje i prihvat stanovni{tva
Kolona }e se kretati cijelim pravcem uz pratnju sanitetskih ekipa i milicije za {to su odgovorni
DZ Petrinja i SJB Petrinja, radi eventualnih intervencija u toku evakuacije, kako sanitetskih
tako i saobra}ajnih.
Provodjenje evakuacije pratit }e i {tab CZ Petrinja, koji }e obavijestiti {tab CZ UMZ
Jabukovac za prihvat stanovni{tva na odredi{noj ta~ki i u tom smislu {tab CZ UMZ
Jabukovac je duàn napraviti i prakti~no razraditi plan prihvata i obezbedjenja stanovni{tva
na odredi{noj ta~ki /Dodo{i – M. Selo – Mio~inovi}i – [amarica/. Za prihvat stanovni{tva
odgovoran je {tab CZ Udruènih MZ Jabukovac i komandant {taba Olja~a Nikola.
Znak za evakuaciju
Znak za evakuaciju daje se na naredjenje komande 31. brigade u Petrinji, a daje ga Vatrogasni
dom za {to je odgovoran ~lan {taba Savi} Rade. U tom smislu uspostaviti vezu i na~in
obavje{tavanja izmedju brigade i Vatrogasnog doma.
Znak se daje sirenom u neprekidnom trajanju JEDNOLI^NIM TONOM od 120 sekundi
ili 2 minute.
120”
|_________________________|
Na navedni znak svi subjekti su du`ni se pridràvati svojih obaveza po ovome planu.
PRILOZI:
– {ematski prikaz pravca po izlaznim zonama
– popis vozila i voza~a sa zbornim mjestima
DOSTAVITI:
– MO – uprava “Banija”
– Predsjednik SO
– Komandi 31. brigade
– [tab CZ udruènih MZ Jabukovac
– “Slavijatrans”
– “Gavrilovi}”
– SJB Petrinja
– DZ Petrinja
– Predsjednik I.S S.O.
[TAB CIVILNE ZA[TITE
OP[TINE PETRINJA
M.P.141
.............142 Šv.r.š
141
142
Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Petrinja.
Potpis ne~itak.
332
3
1993., oùjak 4.
Jasenovac
Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice Jasenovac
MJESNA ZAJEDNICA
JASENOVAC
JASENOVAC
04.03.1993.
= predmet: PLAN EVAKUACIJE CIVILNOG STANOVNI[TVA
U slu~aju potrebe Mjesne zajednice Jasenovac u koordinaciji sa vojnim vlastima vr{i
evakuaciju civilnog stanovni{tva i nebora~kog stanovni{tva u Gradinu i dalje u pravcu X.
U tu svrhu Mjesna zajednica odre|uje 13 osoba i to:
ZAPADNI DIO:
KOTUR STEVO
BAÎ] SVETOZAR
KELI] MILUTIN
KOTUR DU[AN
ISTO^NI DIO:
KLINCOV GOJKO
[U[NJARA DJURO
TRIVUNÎ] MLADEN
[ESTANOVI] BOGDAN
TRIVUNÎ] TREVOJA
KUKI] NEDELJKO
PUDJA RAJKO
KLINCOV JOVO
Sa zadatkom da izvr{e prikupljanje i evakuisanje neja~i i nebora~kog stanovni{tva i to:
ISTO^NI DIO: /od ulice Vladimira Nazora, uklju~no, @rtava fa{izma, Vuka Karadì}a,
Kolodvorska, sa Pudja Rajkom /vodja grupe/, Kuki} Nedeljko, Klincov Jovo, Trivun~i}
Sredoja, [estanovi} Bogdan, Trivun~i} Mladen, [u{njara Djuro, Klincov Gojko i Dra~a
Du{an. Prikupljanje se vr{i na prostoru pristajanja skele.
ZAPADNI DIO: /Savska ulica, od {kole prema gore, Preradovi}eva i Prvog maja.
Prikupljanje se vr{i na prostorima ku}a Ba~i}, Keli}, i to po Keli} Milutinu /vodja grupe/
Ba~i} Svetozar, Kotur Pero i Kotur Du{an.
Evakuisanje se vr{i po naredbi predsjednika-ce Mjesne zajednice, a prenosi se na Pudju
Gojka i Keli} Milutina, koji uz angaòvanje navedenih osoba izvr{avaju zadatak.
Svaki od vodja grupa raspolaè uvidom u popis osoba koje treba evakuisati.
Prebacivanje preko Save vr{i se skelom, koja po dogovoru sa komandom iz Gradine vr{i
prebacivanje stanovni{tva na telefonski poziv ili drugi na~in obavje{tavanja/signalno ili
kurirski/. Grupa iz zapadnog dijela Savska, po prikupljanju na zbori{te upu}uje se u pravcu
skele.
U Gradini evakuisano stanovni{tvo preuzimaju:
KRNJAJI] MOMIR
[PANOVI] MOMIR
MLADEN ROKI] /odnosno jedan od njih trojice/
i smje{taju se u ku}e:
PJEVI] STOJANA
ROKI] DESE – Bo{kova
VUKI] MILENE – Ljubana Perice
333
Daljnji pravac evakuacije se odredjuje u pravcu X.
U slu~aju iz bilo kojih razloga stanovni{tvo ne moè da se evakuira po komandi iz Gradine i
njihovim sredstvima evakuacija se vr{i u zato pripremljenim ~amcima, i to: isto~ni dio sa
gumenim ~amcem br. 1., ~amcem Klincova Jove br. 2. i ~amcem Borovi} Steve br. 3.
âmac br. 4 bi}e po potrebi uba~en kao dopuna.
Pudja Rajko organizira rukovaoca ~amca.
Evakuacija ~amcima Isto~nog dijela vr{i se sa prostora ispred ku}e Klincov Jove, pod
obalom.
Evakuacija skupine iz zapadnog dijela vr{i se ~amcima br. 5., 6., 7. i 8. ispred ku}e Keli}
Milutina u U{ticu, zatim pravcem Most Gradina. Ukoliko ovaj pravac, U{tice-Gradina, bude
presje~en, prelazi se iz U{tice na Unu pa u Gradinu {to je sa komandom u U{tici dogovoreno
kao i znaci za raspoznavanje za prijem u U{tici i prebacivanje preko Une.
Ako evakuacija nalaè i ukaè se potreba za prebacivanjem materijalnih dobara to se radi
tek poslije prebacivanja stanovni{tva, a ne uporedo, i to samo sa prostora {ljun~are.
Za odràvanje reda i discipline kod evakuacije stanovni{tva dodaje se svakom vodji grupe
po jedno slu`beno lice, koje stavlja na raspolaganje___________________________.
âmci po prebacivanju evakuisanog stanovni{tva se vra}aju na levu obalu Save na polazna
mjesta, gdje ~ekaju daljnja uputstva.
Po~ev od dana potpisivanja ovog plana ~amci mogu preko vodja grupa da se koriste u
svako doba dana i no}i, u hitnim slu~ajevima, za lekarsku intervenciju bilo koje osobe, a
posebno nesretnog slu~aja ili ranjavanja, ali samo preko vodje grupa Pudja Rajka i Keli}
Milutina.
Ovaj plan je usagla{en sa vojnim vlastima u Jasenovcu.
PREDSJEDNIK MZ JASENOVAC
– Keli} Milutin
– KURIRI
1. Radulovi} Dragica
2. Batar Mira
3. Ljubenkovi} Ra|a
4. Savi} Nada
5. Filipovi} Milena
HR-HMDCDR, Civilne i vojne vlasti “Zapadna Slavonija”, kut. 1.
4
Š1993., oùjak 23.š
Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u op}inama Vrginmost i Vojni}
I Z V J E [ TA J
o uvidu u stanje i probleme funkcionisanja
334
civilne za{tite na teritoriji “Korduna”
izvr{enom 23.03.1993. godine
U okviru obilaska Uprave MO “Kordun” i odelenja za odbranu sa teritorije njene
nadle`nosti, koji je izvr{ila grupa radnika Ministarstva odbrane, izvr{en je uvid u stanje i
probleme funkcionisanja civilne za{tite u op{tinama Vojni} i Vrginmost.
Uvid u stanje i probleme izvr{io je Sava Milovi}, stru~ni saradnik za civilnu za{titu u
Republi~kom {tabu civilne za{tite.
U Upravi Ministarstva odbrane, uz prisustvo na~elnika Uprave Bore Vorkapi}a i Ivo{evi}
Du{anke koja obavlja du`nost na~elnika Oblasnog {taba civilne za{tite, izvr{eno je
upoznavanje sa svrhom i ciljem obilaska, te su nazna~ena osnovna pitanja po kojima se èli
ste}i uvid, odnosno sagledati probleme, te, ovisno o stanju, dati upute u smislu na~ina
prevazilaènja istih.
1. Stanje u {tabu civilne za op{tine Vrginmost
Uvid u stanje ostvareno razgovorom sa na~elnikom Op{tinskog {taba civilne za{tite
Kajgani} Stevanom i saradnikom za pripreme privrede i dru{tvenih delatnosti Stanoj~i}
Milom, uz prisustvo Ivo{evi} Du{anke, na~elnika Oblasnog {taba civilne za{tite.
Na|eno stanje je slede}e:
Op{tina Vrginmost ima 14 000 stanovnika koji ìve u 34 mesne zajednice.
Op{tinski {tab civilne za{tite ima 7 ~lanova koji pokrivaju osnovne mere za{tite i
spasavanja. Nalaze se na radnoj obavezi, a u {tab se angaùju po potrebi.
Za potrebe {taba angaìrana su dva kurira i jedan daktilograf.
[tab civilne za{tite ostvaruje punu saradnju sa op{tinskim rukovodstvom.
Po mesnim zajednicama aktivirano je 66 poverenika civilne za{tite, starijih godi{ta, koji
imaju autoritet kod stanovni{tva i koji uspe{no realizuju postavljene zadatke.
Od jedinica civilne za{tite, obrazovane su
– veterinarska, koja je trenutno popunjena sa 6 pripadnika CZ (Postoji Veterinarska stanica
u kojoj se nalaze 2 veterinara);
– vatrogasna, koja je popunjena sa 13 pripadnika.
Najnu`nija oprema postoji, me|utim, vatrogasna cisterna i vatrogasno kombi-vozilo nemaju
akumulatore, zbog ~ega se ova sredstva ne mogu staviti u funkciju.
Ovo je tim aktualnije {to na teritoriji op{tine nema ni profesionalne niti dobrovoljne
vatrogasne jedinice;
– jedinica prve medicinske pomo}i brojila je 15 èna koje su bile osposobljene za namjenske
zadatke, me|utim, iste su se uklju~ile u jedinice SV RSK;
– jedinica za spasavanje iz ru{evina popunjena je sa 9 pripadnika, ~ija upotreba dolazi u
pitanje iz razloga {to se radi o licima koji su raspore|eni po osnovi radne obaveze. Kao takvi
angaòvani su na zadacima za{tite objekata koje izvr{avaju kao pripadnici prostorne strukture.
Da bi problem njihova angaòvanja bio do kraja problemati~an, isto ljudstvo se uklju~uje i u
operativne jedinice SV RSK.
U skladu sa dobivenim zadacima od Republi~kog {taba civilne za{tite, realizovane su
aktivnosti oko pregleda i izbora objekata za sklanjanje.
Izgra|enih skloni{ta nema, a za sklanjanje 8.341 lica odre|ene su najpogodnije podrumske i
druge prostorije po mesnim zajednicama. Stanovni{tvo je upoznato sa mjestima gdje se
sklanjaju, a poverenici civilne za{tite poseduju i spiskove za sklanjanje po objektima.
Evakuacija je planirana iz 11 rubnih mesnih zajednica prema Cazinskoj krajini. Ovim
planom za evakuaciju je predvi|eno 1.213 lica, ~iji je prihvat i razmje{taj planiran u 10
335
mesnih zajednica. Plan je do te mere detaljno razra|en da je precizirano ko se i kojim vozilom
prevozi. Za izvr{enje evakuacije u planiranom obimu potrebno je obezbediti gorivo i to D-21670 litara i MB-98-150 litara.
Na teritoriji op{tine nalazi se 2.751 izbeglo lice koje se nalazi u privatnom sme{taju.
Najve}i broj izbeglih lica nalazi se kod rodbine.
Pomo} u hrani, za izbegla lica, kao i za oko 5.000 socijalno ugroènih uklju~ivo sa
porodicama poginulih boraca i ranjenim borcima, obezbe|uje Op{tinska organizacija
Crvenog krsta koja je ostvarila dobru saradnju sa Visokim komesarijatom za izbeglice
Ujedinjenih nacija.
U realizaciji aktivnosti raspodjele humanitarne pomo}i isti~e se kao poseban problem
obezbe|enja potrebnih koli~ina goriva.
2. Stanje u {tabu civilne za{tite op{tine Vojni}
Uvid u stanje ostvaren razgovorom sa na~elnikom Odelenja za odbranu, koji zbog
mobilizacije na~elnika {taba civilne za{tite u RJ obavlja i poslove civilne za{tite.
Razgovoru i uvidu u stanje prisustvovala i Ivan~evi} Du{anka, na~elnik Oblasnog {taba civilne
za{tite.
Op{tina Vojni} ima 9.500 stanovinka koji ìve u 61 naseljenom mestu, a koja su
teritorijalno organizovana u 14 mesnih zajednica.
Op{tinski {tab civilne za{tite popunjen je sa 6 pripadnika od kojih je 3 stalno angaòvano.
U mesnim zajednicama angaòvano je 90 poverenika civilne za{tite. Kvalitetno izvr{avaju
postavljene zadatke, me|utim, ve}ina ih je istovremeno uklju~ena i u prostornu strukturu.
Organizovane su slede}e jedinice civilne za{tite:
– veterinarski vod sa odelenjem za sanaciju u koji je raspore|eno 15 lica. (Postoji Veterinarska
stanica sa 4 lica od kojih su 3 stru~na lica);
– vatrogasni vod od 10 lica koji su zajedno sa raspoloìvom tehnikom (2 cisterne i 1 navalno
vozilo) mobilisani u brigadu SV RSK. U akcije ga{enja {umskih poàra mogu se uklju~iti 19
radnika [umarije koji pored ostalog posjeduju i motorne pile:
– vod za spasavanje iz ru{evina u kojem je od 30 pripadnika ostalo 18, dok su ostali mobilisani
u RJ.
Sklanjanje stanovni{tva identi~no je re{eno kao i u Vrginmostu.
Evakuacija je planirana za 4 sela sa rubnog podru~ja prema Kladu{i. Plan i organizacija
prevoza je kvalitetan, me|utim, rje{enje evakuacije nije obavljeno na na~in da se obezbedi
prihvat u nekim drugim objektima javne upotrebe ili po privatnom sme{taju, ve} je
evakuacija planirana kao element sklanjanju u neke prirodne objekte prema Petrovoj Gori.
Preduze}a, organizacije i slu`be od interesa za za{titu i spasavanje slabo su popunjene.
Primjera radi, u delu Komunalnog preduze}a koje se bavi snabdevanjem stanovni{tva pitkom
vodom radi samo jedno lice (!?).
3. Uo~eni problemi
– Velik broj pripadnika raspore|enih u civilnu za{titu mobilisan je u RJ, u nekim slu~ajevima
i celi sastavi (jedinica PMP u Vrginmostu i vatrogasna jedinica u Vojni}u);
– U RJ mobilisan na~elnik Op{tinskog {taba civilne za{tite Vojni}, {to ima znatnog uticaja na
kvalitet obavljanja poslova iz nadle`nosti [taba civilne za{tite;
– Posebno aktuelan problem uo~en je u odnosu na raspored ljudi po osnovi radne obaveze
(koji se po toj osnovi mogu koristitii za izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja), njihova
angaòvanja u prostornoj strukturi, a potom i njihovu uklju~ivanju u RJ SV RSK;
336
– Obezbe|enje goriva za redovne aktivnosti; provo|enja akcija za{tite i spasavanja; izvr{enja
evakuacije i raspodjele humanitarne pomo}i;
– Nedostatak ljekova za za{titu ìvotinja i sl;
4. Date sugestije
U toku razgovora po odre|enim pitanjima date su konkretne upute o na~inu
organizovanja u konkretnim uslovima i uspostavljanju sistema funkcionisanja civilne za{tite
koji bi u datim okolnostima bio optimalan. S tim u vezi, a imaju}i u vidu raspoloìve ljudske
i materijalne potencijale, te velike zahtjeve i potrebe odbrane (oruàna komponenta)
usmerena je aktivnost na slede}e:
– da se odstupi od obrazovanja jedinica civilne za{tite, posebno kad za to ne postoje ni
osnovne pretpostavke: mogu}nosti u raspore|ivanju ljudstva odgovaraju}e specijalnostizanimanja i psihofizi~ke sposobnosti za izvr{avanje namjenskih zadataka;
– da se u suradnji sa odelenjem za odbranu i posebno saradnicima za pripremu privrede i
dru{tvenih delatnosti u~ine napori u smislu da se popunom preduze}a, organizacija i slu`bi
koje se u okviru svoje delatnosti bave za{titom i spasavanjem, omogu}i da se kvalitetno
uklju~e u izvr{avanje odgovaraju}ih zadataka;
– da se jedinice odgovaraju}eg sastava obrazuju samo za izvr{avanje onih zadataka za koje ne
postoje odgovaraju}a preduze}a i slu`be;
– da se u svim preduze}ima i drugim organizacijma od ljudstva raspore|enog po o s n o v i
radne obaveze obrazuju odgovaraju}i sastavi, koji bi se ovisno o potrebi uklju~ivali u
izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja;
– da [tabovi civilne za{tite uspostave kvalitetnije veze sa preduze}ima, organizacijama i
slu`bama posebno iz oblasti zdravstva, veterinarstva, komunalnih slu`bi, {umarstva i
gra|evinarstva u smislu me|usobnog informisanja o aktivnostima, izvje{tavanja i uo~avanja
problema ~ije bi nere{avanje moglo izazvati odre|ene posledice;
– da {tabovi civilne za{tite, sa k-dama RJ (brigada) dogovore mogu}nost angaòvanja
(mobilisanih) snaga i sredstava za slu~aj potrebe (npr. ljudstva i tehni~ke vatrogasne jedinice);
– na~elniku Oblasnog {taba civilne za{tite dati su slede}i zadaci:
– da u smislu utvr|ivanja stanja i usmeravanja aktivnosti u [tabovima CZ u Vojni}u i
Vrginmostu, isto u~ini i za Op{tinske {tabove civilne za{tite Krnjak i Slunj;
– da od [tabova civilne za{tite zahtjeva ve}i anga`man u smislu ostvarivanja pune koordinacije
sa Crvenim Krstom i socijalnom slu`bom – po osnovi prihvata i raspodjele humanitarne
pomo}i;
– da se, po pitanju epidemije ùtice u Krnjaku, ostvari potrebna saradnja sa zdravstvenom
slu`bom i stru~nim ljudima od kojih zatraìti program potrebnih aktivnosti, kako bi {tabovi
civilne za{tite mogli pratiti i usmjeravati aktivnosti svih subjekata koji se po tom pitanju
trebaju eventualno angaòvati. (otvoren stacionar za lije~enje oboljelih);
O stanju i problemima, te datim uputama, kratko je informisan na~elnik Uprave MO
“Kordun”.
Ukupna aktivnost po ovom izvje{taju trajala je od 10.00 do 17.00 ~asova.
IZVJE[TAJ PRIPREMIO
Sava Milovi}, Šv.r.š
Hrvatski informativni centar, A 044-015-01.
337
5
Š1993., srpanjš
ŠOku~aniš
Dopis Uprave “Zapadna Slavonija” MO RSK Komandi 18. korpusa SVK da sukladno planu
evakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke
Save
Broj: 1
– POVJERLJIVO –
Komandi 18. korpusa
Oku~ani
n/r p.puk. Gaji} Marinka
U slu~aju neposredne opasnosti kao u ratu, u skladu sa planom odbrane odnosno za{tite
od elementarnih nepogoda moè se narediti evakuacija gra|ana. Prema planu za evakuaciju u
op{tinama postoje ekipe za evakuaciju koje u datom momentu trebaju izvr{iti postavljeni
zadatak.
U slu~aju ve}ih ratnih dejstava evakuacija stanovni{tva sa na{eg podru~ja vr{ila bi se u
Republiku Srpsku i zbog toga Vas molimo da nam dostavite pravce kretanja i prelaze preko r.
Save u R.S. Ovi podaci su nam neophodno potrebni zbog aùriranja planova za evakuaciju.
S po{tovanjem lijepo Vas pozdravljamo.
Pomo}nik na~elnika
za civilna pitanja
Bruji} Nikola
Izvornik, rukopis, latinica
6
1993., kolovoz 5.
Pakrac
Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~ani
o planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju napadne akcije hrvatskih snaga
OP[TINSKI [TAB CIVILNE ZA[TITE
PAKRAC
Broj: 03-1-178/93.
Pakrac, 5.08.1993.g.
143
M.P.143
Prijemni pe~at: RSK, MO, Uprava “Zapadna Slavonija” – Oku~ani, br. 0-01-70-94.
338
OBLASNI [TAB CIVILNE ZA[TITE
OKUÂNI
Predmet: Izvje{taj
U slu~aju agresije Hrvatske na Op{tinu Pakrac Op{tinski {tab Civilne za{tite je sa~inio plan
za evakuaciju stanovni{tva, odnosno djece, èna, starih iznemoglih osoba i invalida.
Zborno mjesto stanovni{tva za evakuaciju je kod Risti}a. Pravci evakuacije }e biti odre|eni
u momentu po~etka agresije. Prihvatno mjesto evakuiranog stanovni{tva u dogovoru s
na~elnikom Oblasnog {taba CZ Bruji} Nikolom je Rogoljica, a u slu~aju drugog dana
evakuacije prihvatno mjesto je selo Rogolji.
Mobilisana su ~etiri autobusa, dva su vlasni{tvo Komunalnog poduze}a, a dva su privatna.
Na podru~ju Op{tine Pakrac postoji dovoljan broj osobnih automobila i traktora s
prikolicom.
Lica zaduèna za evakuaciju i prevoz su ujedno i traktoristi dok smo za autobuse odredili
odbor za evakuaciju, a to su: Buli} Rade, Dosti~i} Rade, Prodanovi} Milorad, i Vukovi}
Milan, a ujedno zaduèni i za pravac evakuacije.
Obezbje|enje konvoja vr{it }e radnici stanice milicije Pakrac, a to su: Pavi} Ostoja, Kotur
Branko, Dragojevi} \or|e i Komlenac Milutin.
S po{tovanjem,
Prilog: Prikaz broja stanovnika
za evakuaciju po mjesnim
zajednicama144
Na~elnik CZ:
M.P.145
Bani} Marko, Šv.r.š
7
1994., velja~a 1.
Oku~ani
Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva iz zapadne
Slavonije
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA OKUÂNI
SMON O K U ^ A N I
M.P.146
Broj: 08-05-1-38/94.
Dana, 03. 02. 94.
144
Prilog izostavljen. U popisu je navedeno 1480 osoba za evakuaciju.
Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Pakrac.
146
Prijemni pe~at: RSK, MUP, SUP Pakrac, br. 08-05/1-2-1-270/1-94.
145
339
SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA
OKUÂNI
U prilogu dopisa dostavljamo vam plan evakuacije za SMON-i Oku~ani.
M.P.147
–––––––
K O M A N D I R:
[panovi} Rade, Šv.r.š
SMON O K U ^ A N I
Broj: 08-05-1-38/94.
Datum, 01.02.1994. godine
Na osnovu dopisa SUP-a Oku~ani broj 08-05-str pov 1-3-120/2-93 od 03. 01. 94. godine
u vezi eventualne evakuacije stanovni{tva sa podru~ja Zapadne Slavonije u slu~aju potrebe
usled eventualne obnove agresije na ovo podru~je donosi se:
PLAN EVAKUACIJE
civilnog stanovni{tva sa prostora op{tine Oku~ani
1. Planom upoznati sve ovla{tene radnike putem deùrne slu`be
2. U slu~aju potrebe evakuacije mjere i radnje dogovarati i koordinirati sa op{tinskim {tabom
civilne za{tite koji }e rukovoditi evakuacijom. Izvr{ioc komandir sa deùrnom slu`bom.
3. Po dnevnom rasporedu slu`be deùrni odmah odrediti automobil sa po 3 radnika sa dugim
oru`jem u pratnji i obezbjedjenje kolone po predvidjenom pravcu kretanja. Kolonu prepratiti
do podru~ja naredne organizacione jedinice sa kojom stupiti u vezu i predati kolonu na
daljnje obezbjedjenje. Izvr{ioc deùrni sa patrolama.
4. Sa organizacionim jedinicama (Daruvar i Pakrac) sa kojima se grani~i podru~jem, biti u
vezi radi preuzimanja kolona na granicama slu`benog podru~ja i pratnje u pravcu kretanja.
Izvr{ioci: deùrna slu`ba.
5. U slu~aju poja~anog broja kolona u jednom pravcu, prema procjeni optere}enosti pravaca,
pravac kretanja usmjeriti u drugom mogu}em pravcu uz dogovor sa Op{tinskim {tabom
civilne za{tite.
Izvr{ioci: komandir sa deùrnom slu`bom
6. Za potrebe obezbjedjenja prolaska kolona koristiti starije i iskusnije radnike uz upotrebu
raspoloìvih tehni~kih sredstava (vozila i sredstava veze) prema ukazanoj potrebi i trenutnoj
situaciji.
Izvr{ioci: komandir, deùrna slu`ba i angaìrani radnici
7. Kao pravci kretanja kolona predvidjeni su:
– Oku~ani – St. Gradi{ka – Uskoci
– Oku~ani – Gredjani – Medjustrugovi – Mlaka
– Oku~ani – Borovac – nadvo`njak – Mlaka
pa je potrebno kolone usmeravati u tom pravcu.
147
Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, Stanica milicije op{te nadle`nosti Oku~ani.
340
8. Plan je podloàn promjenama i dopunama zavisno od konkretne problematike tokom
priprema ili provodjenja evakuacije, pa }e se kao takav aùrirati i dopunjavati.
Prilog: dopis SUP-a
M.P.148
PLAN SASTAVIO:
Rade [panovi}, Šv.r.š
–––––––
PLAN EVAKUACIJE STANOVNI[TVA OBLASTI
“ZAPADNA SLAVONIJA”
Na osnovu ~lana 64. Glava 5. stav 4. Zakona o odbrani Republike Srpske Krajine od 1993.
godine u slu~aju neposredne ratne opasnosti ratnog stanja ili vanrednog stanja a u skladu sa
Planom odbrane zemlje moè se narediti evakuacija stanovni{tva odnosno pojedinih
kategorija stanovni{tva (djece, staraca, iznemoglih i drugih) sa odre|enog dijela teritorije kao
i evakuacija dràvnih organa, preduze}a i drugih pravnih lica zajedno sa imovinom za koju to
bude nare|eno.
Evakuaciju iz ovog ~lana nare|uje Vlada i odre|uje teritoriju za razmje{taj evakuisanog
stanovni{tva i imovinu.
Evakuaciju civilnog stanovni{tva organizuju i sprovode dràvni organi nadle`ni za poslove
civilne odbrane i za{tite.
Evakuaciju ugroènog ili zahva}enog ratnim dejstvima moè narediti i stare{ina vojske na
poloàju komandanta brigade odnosno puka ili vi{em poloàju. Nosioci evakuacije i
zbrinjavanja stanovni{tva su Op{tinski [tabovi nadle`ni za poslove civilne odbrane i za{tite
kao kordinatori, jedinice civilne za{tite i odbrane u mjesnim zajednicama i pojedinim
dijelovima naselja (mjesto Oku~ani) – povjerenici civilne za{tite i odbrane zaduèni za
evakuaciju. Glavni pravac evakuacije bio bi rijeka Sava sa 4 osnovna prelaza – s. Uskoci, s.
Jablanac, s. Mlaka, s. Jasenovac skelskim prevozom ili pontonskim mostom uz obezbe|enje
vojske ili radnicima Stanice milicije op{te nadle`nosti u Pakracu i Oku~anima konvoja
stanovni{tva predvi|enog za evakuaciju. Evakuacija stanovni{tva po~ela bi se vr{iti sa rubnih
podru~ja op{tine Oku~ani – Istok + Zapad (Paklenica, Raji} i dalje Medari-Oku~ani) te
op{tine Pakrac pravcem Sjever-jug brdske Kri~ke-Gornja [umetlica-Trnakovac).
Za op{tinu Pakrac postoje 2 alternativna pravca kretanja konvoja evakuisanog
stanovni{tva.
1. pravac preko Rogoljice na Trnakovac – Donji Oku~ani – Gre|ani – {umskim putem do
s. Mlaka ili s. Jablanac.
2. pravac preko Bijele Stijene na Ra|enovce za Raji} s. Mlada ili Jablanac.
Za op{tinu Oku~ani postoji nekoliko pravaca kretanja:
1. Oku~ani-Strug-Stara Gradi{ka-Uskoci ({umskim putevima)
2. Oku~ani-Gre|ani-u{}e Struga-Jablanac.
Alternativa Oku~ani-Gre|ani-mostine Mlaka.
3. Oku~ani-Borovac-mostine Mlaka.
Kretanje konvoja evakuisanog stanovni{tva op{tine Oku~ani detaljno je razra|eno u Planu
evakuacije u slu~aju agresije. Za potrebe evakuacije stanovni{tva op{tine Pakrac izuzeta su tri
148
Isto.
341
autobusa i 1 kombi-bus, dovoljan broj osobnih automobila i privatnih traktora. Glavni
pravac kretanja op{tine Pakrac – selo Rogolji-Trnakovac-Oku~ani-Gre|ani-Mlaka.
– s. Rogolji-Trnakovac-Benkova~ko brdo-Raji}-Mlaka ili Jablanac.
Na osnovu ~lana 12. Uredbe o organizaciji i funkcionisanju civilne za{tite evakuaciji
podlijeù slijede}e kategorije ljudi:
1. majke sa decom do 10 godina starosti koje nemaju ratni raspored po osnovu vojne i
radne obaveze ili obaveze u~e{}a u jedinicama i organima civilne za{tite, odnosno druga lica
koja su po zakonu du`na da se staraju o ~uvanju i njegovanju djece mladje od 10 godina.
2. djeca do 14 godina starosti ukoliko je planirana evakuacija {kola.
3. trudne ène.
4. stara i iznemogla lica kojima je potrebna tudja pomo} i njega.
Stanovni{tvo koje podlijeè tretmanu za evakuaciju sa podru~ja “Zapadne Slavonije”
op{tina Pakrac i Oku~ani vidljivo je iz tabelarnog prikaza po kategorijama.
Za evakuaciju stanovni{tva u slu~aju neposredne ratne opasnosti u svim mjesnim
zajednicama izvr{ena je snabdjevenost ljudi koji }e vr{iti evakuaciju, naftom i ostalim
derivatima u op{tinama Pakrac i Oku~ani kao i prijeko potrebnim lijekovima i hranom koja
su stacionirana u prikladnim skloni{tima. U slu~aju evakuacije stanovni{tva Istok-Zapad ili
Sjever-Jug u dubinu teritorije u op{tini Oku~ani stanovni{tvo sa rubnih podru~ja op{tine bilo
bi razmje{teno u MZ La|evac odnosno Bodegraj gdje je stanovni{tvo upoznato i ima
zaduènje za prihvat izbjeglog stanovni{tva. Za op{tinu Pakrac isto je to ura|eno da se prihvat
izbjeglica izvr{i u s. Rogolji, Bobare, Lje{tani i s. âprginci.
8
1994., oùjak 26.
Knin
Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na postavljeno poslani~ko pitanje u svezi
osiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za evakuaciju stanovni{tva
Broj: 01-1020-2/94
Knin, 26. 03. 1994. godine
SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE
–SEKRETARIJAT–
Predmet: Odgovor na poslani~ko
pitanje
342
Sa sjednice Skup{tine Republike Srpske Krajine od 21.03.1994. godine, aktom br. 02-34/94
od 24.03.1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslani~ko pitanje poslanika
Branka Babi}a: “Kada }e biti obezbje|eno gorivo za izvr{enje evakuacije?”
Po osnovi postavljenog pitanja daje se slijede}i
odgovor:
Op{tinski {tabovi civilne za{tite izradili su planove evakuacije stanovni{tva, te su iskazali
potrebe u pogonskom gorivu za njeno izvr{enje. Ukupne potrebe u gorivu za izvr{enje
evakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republi~ki {tab civilne za{tite, koji je u vi{e navrata
traìo da se ovaj veoma zna~ajan problem rije{i. Me|utim, zbog poznatih te{ko}a oko
obezbe|enja nafte i naftnih derivata, te pove}anih potreba za obavljanje teku}ih
funkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogu}nosti obezbjediti ukupno
potrebne koli~ine. Obezbje|ene koli~ine se ~uvaju i bit }e, u datoj situaciji, dostavljene svim
Op{tinskim {tabovima civilne za{tite kojima bude nare|eno izvr{enje evakuacije. U takvoj
situaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon dono{enja odluke o evakuaciji
stanovni{tva sa odre|enog dijela teritorije.
U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo }e uloìti napore u iznalaènju rje{enja da se obezbedi
gorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj koli~ini, nakon ~ega }e se izvr{iti distribucija po
Op{tinskim {tabovima civilne za{tite, odnosno nosiocima izvr{enja evakuacije.
SM/MB
MINISTAR
kontraadmiral
Du{an Raki}, Šv.r.š
M.P.149
HR-HMDCDR, 3., ur. br. 01-1020-2/1994.
9
1995., velja~a 2.
Krnjak
Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki Cerovac, Tu{ilovi} i Brezova
Glava
KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI]
ODELJAK
149
150
M.P.150
Okrugli pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane III, Knin.
Okrugli pe~at: Komanda vojnog odseka Vojni}, Odeljak Karlovac – Krnjak. Potpis ne~itak.
343
Pov. br. 56-2/95.
7. 2. 1995.
KARLOVAC – KRNJAK
Plan CZ za evakuaciju MZ Donji Skrad, s. Koranski Breg, s. Kosijersko.
1. Donji Skrad i naselja Kosijersko Selo i Koranski Breg locirani su u neposrednoj blizini
rijeke Korane, koja je ujedno i linija razdvajanja zara}enih strana. [irina ove zone iznosi cca
9 km, a dubina cca 3,5 km. Samim tim, naselja su izloèna neprijateljskoj vatri i posredno i
neposredno {to zna~i da je zona u potpunosti prostreljiva i po dubini i po {irini.
Pravac evakuacije za Korenski Breg (isklju~no s. Mali}i, Grijakovi}i i Dju}i)
– Galovo Brdo – preko platoa Mlakovac – s. Marinkovi}i – kroz ravne doline do sela Ma}e{i}i
– komunikacijom prema Peni}ima – pravac Krnjak – Bud. Rijeka. Evakui{e se cca 60 lica.
Zaseoci i sela ovog reona dobro su izme|u sebe povezani kolskim putevima. Izbijanjem na
put kod sela Ma}e{i}i put se {iri i pogodniji je za transport stanovni{tva i stoke. Prvi prihvat
stanovni{tva bio bi kod sela Peni}i, gdje bi aktivisti CZ po potrebi vr{ili daljnju evakuaciju za
Buda~ku Rijeku. U tom rejonu mogu}e je obezbijediti privremeni smje{taj za cca 120 lica i
oko 30 mjesta za smje{taj stoke. Za prijem u B. Rijeci zaduèn je Boì} Radovan.
Linija osmatra~kih mjesta: OM -1: Galovo Brdo k. 211, OK-2: s. Marinkovi}i kota 163
Pravac evakuacije za Kosijersko selo:
– Kosijeri – Ma}e{i}i – Biì}i – Peni}i – prema {koli Krnjak – pravac Buda~ka Rijeka.
Komunikacija kojom bi se kretalo stanovni{tvo ovog reona je u vrlo dobrom stanju, tako da
bi se mogla evakuirati i krupnija stoka. U rejonu Peni}a ili kod {kole Krnjak povjerenici CZ
proveli bi stanovni{tvo do prihvatnog centra u Buda~koj Rijeci i po potrebi u Trupinjak.
Za prihvat u reonu Trupinjaka zaduèn je Kosijer Mile iz Buri} sela.
Evakui{e se cca 107 lica.
Linija osmatra~kih mjesta: OM-1: trig. 178, OM-2: trig 196.
Pravac evakuacije za MZ Donji Skrad (uklju~no s. Lu~ani i Milovanovi}i)
– Mar~inkovi}a glavica – kota 171 – s. Bun~i}i – s. Boli}i putem u Skradsku goru – s.
Vuja{kovi}i – s. Velimirovi}i – kroz s. Ponorac – s. Kozline – s. Gornji Skrad – pravac Zagorje.
Evakui{e se cca 160 ljudi.
Kriti~ni deo puta je od Mar~inkovi} glavice do ulaza u Skradsku goru. U rejonu Gornjeg
Skrada mogao bi se improvizirati prihvatni centar. U saradnji sa aktivistima CZ stanovni{tvo
i stoka mogli bi se trajnije smjestiti u selu Zagorje gdje je obezbje|en smje{taj za 174 lica, 74
goveda i 23 svinja. Za prihvat u MZ Zagorje zaduèn je Dudukovi} Nikola.
Linija OM: OM-: Gradina t.260, OM-2: Skrad. gora t.428, OM-3: Vetilja~a T.
M.P.151
–––––––
KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI]
ODELJAK
Pov. br. 56-2/95.
151
152
Okrugli pe~at: RSK, Zonski {tab Kordun, Op{tinski {tab Karlovac. Potpis ne~itak.
Okrugli pe~at: Komanda vojnog odseka Vojni}, Odeljak Karlovac – Krnjak.
344
M.P.152
7. 2. 1995.
KARLOVAC – KRNJAK
Plan CZ za evakuaciju MZ Tu{. Cerovac, Tu{ilovi}, Brezova Glava i s. Mali}i.
1. Navedene MZ nalaze se na udaru neprijateljskog djelovanja sa zemlje i iz vazduha. Dubina
ove zone iznosi u proseku oko 7,5 km, a {irina oko 4,5 km.
S obzirom na blizinu neprijatelja i njegovih OS navedena zona za ove MZ prostreljiva je i po
dubini i po {irini i to odmah po otpo~injanju borbenih djestava.
Nalog za evakuaciju moè izdati samo vojna komanda u saradnji sa dràvnim organima MO
i CZ.
Za MZ Tu{ilova~ki Cerovac pravac evakuacije:
– Macut brdo – Podrljevac- putem kroz Babinu Goru – preko Velikog brda – u rejon sela
Pogledi}.
Za ovaj karakteristi~no je da velikim dijelom prolazi kroz {umu Babina gora i da je put
relativno {irok i u dobrom stanju. Kvalitet puta dosta zavisi od vremenskih uvjeta u datom
trenutku. Izlaskom u rejon sela Pogledi} ~ekati dalja nare|enja. Eventualno daljnja evakuacija
mogla bi te}i u dva pravca:
prvi: prema selu Mandi}i i dalje do Utinje – Vrelo Utinje.
drugi: prema selu Ivkovi}i i dalje prema Bukovici.
Linija osmatra~kih mjesta:
OM-1: Macut brod-kota 221, OM-2: Veliko brdo – trigonometar 243, OM-3: sjeverno od
sela Ivkovi}i trig. 244
Evakui{e se cca 400 ljudi.
Za MZ Tu{ilovi} pravac evakuacije:
MZ Tu{iloiv} i s. Mali}i nalaze se samo nekoliko stotina metara od poloàja neprijateljske
vojske. Mjesto je relativno veliko, a zauzima i vaàn geostrate{ki poloàj zbog raskrsnice
puteva. Osim toga u mjestu se nalazi podru~na {kola, po{ta i benzinska pumpa tj. objekti koji
bi medju prvima bili izloèni neprijateljskoj vatri.
Zbog veli~ine mjesta predlaèmo dva osnovna pravca evakuacije, a za sela Mali}e i Grijakovi}e
poseban pravac evakuacije.
Donji Tu{ilovi} – pravac evakuacije:
– trgovina Djuri} – lijevo putem pored groblja-prema koti 225 – Stani{te s. Cvijanovi}i –
Oki} (do {kole) gdje bi bio prvi prihvatni centar.
Put je dosta dobar jer se velikim dijelom kre}e kroz Babinu goru. Osposobljen je za traktore
i kamione. Evakui{e se cca 200 lica. Linija osmatra~kih mesta: OM-1: trigonometar 225,
OM-2: s. Cvijanovi}i t. 226.
D. Tu{ilovi} (uklju~uju}i s. Mandi} i s. Rape) pravac evakuacije:
– raskrsnica kod benz. pumpe – preko mosta na Radonji – prema s. Dabi}i – s. Komadine –
Piljino vrelo – s. Ivo{evi}i – Kolari} – prih. centar.
Pravac evakuacije velikim djelom je kroz {umu Loskunja. Kriti~ni deo puta je do sela
Komadine (cca 800 m). Put je relativno {irok i ~ist tako da se njime mogu kretati traktori i
stoka. Evakui{e se cca 250 lica.
Osmatra~ka mjesta: OM-1: brdo Glavica kota 222, OM-2: ju`no od sela Komadine kota
253.
345
S. Mali}i – pravac evakuacije:
s. Mali}i – s. Grijakovi}i – s. Djuri}i – prema s. [aule gdje se pridruùju sela Boì}i i
Topa{evi}i – Ponorac – {iri rejon {kole Krnjak (prvi prih. centar). Kriti~ni deo puta je na
potezu s. Mali}i – zaseok Kozline 1 km.
M.P.153
10
1995., travanj
Knin
Procjena ugroènosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje Republi~kog {taba civilne za{tite
RSK
REPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE
ODBRANA
DR@AVNA TAJNA
“DINARA”154
Primjerak br._____
PROCJENA
UGRO@ENOSTI I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE
NAÊLNIK R[CZ
ppukovnik
Babi} Du{ko, Šv.r.š155
Knin, april 1995.g.156
PROCJENA
UGRO@ENOSTI I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE
I PROCJENA UGRO@ENOSTI I POSLJEDICA OD RATNIH DEJSTAVA
1. Poloàj Republike Srpske Krajine
Republika Srpska Krajina kao dio prostora biv{e SFRJ predstavlja nekompaktan prostor
sastavljen od uslovno, dvije cjeline.
153
Okrugli pe~at: RSK, Zonski {tab Kordun, Op{tinski {tab Karlovac.
Dopisano rukom.
155
Isto.
156
U izvorniku je pisalo: Knin, august 1994. Rukom je dopisan novi datum.
154
346
Jednu teritorijalno povezanu cjelinu ~ini prostor Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banije
i uslovno Zapadne Slavonije koja se, u odnosu na komunikacijsku povezanost, moè tretirati
i kao posebna teritorijalna cjelina. Ova teritorijalna cjelina nalazi se izme|u dana{nje
Republike Hrvatske i Cazinske Krajine, a u dijelu Sjeverne Dalmacije, Bosne i Zapadne
Slavonije povezuje se sa Republikom Srpskom.
Drugu teritorijalnu cjelinu ~ini prostor Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji sa
zapadne strane grani~i sa Republikom Hrvatskom, sa sjeverne Ma|arskom, a svojim isto~nim
dijelom povezuje se sa Republikom Srbijom odnosno SR Jugoslavijom.
Ukupna duìna granice prema Republici Hrvatskoj iznosi 923 km, Cazinskoj Krajini 118
km, a prema Ma|arskoj 79 km.
Teritorija Republike Srpske Krajine /bez podru~ja koja se nalaze pod za{titom UN i prostora
koje je okupirala Republika Hrvatska/ ima povr{inu od 17.028 km2, na kojoj ìvi oko
430.000 stanovnika, od ~ega je oko 120.000 izbjeglica /dijelom ratom postradalog
stanovni{tva koje je izbjeglo iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu/.
Prosje~na naseljenost je 25 stanovnika /km2 sa karakteristikom velike neujedna~enosti, od 54
stanovnika /km2 u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu do 10 stanovnika /km2 u
Lici.
Poloàj Republike Srpske Krajine je posebno karakteristi~an po svojoj velikoj duìni i vrlo
maloj dubini /{irini/. Najve}a dubina teritorije iznosi 63,1 km /s. [kabrnja – s. Ti{kovac/, a
najmanja dubina su: kod Jasenovca – 2,5 km; s. Vedro Polje /Sunja/ – Kostajnica 12,5 km i
s. ânak – granica na Plje{evici – 19,5 km.
2. Karakteristike i ugroènost pojedinih djelova i ukupne teritorije Republike Srpske Krajine
U odnosu na oblik i poloàj Republike Srpske Krajine sa karakteristikama velike duìne,
relativno male dubine, pogodnosti za presjecanje i mogu}nosti iznena|enja, a po osnovi vrlo
izraènih agresivnih namjera i stalnih pretnji vojno oja~ane Republike Hrvatske, t e r i t o r i j
Republike Srpske Krajine s e i s t i ~ e p o s v o j o j o p { t o j u g r o ` e n o s t i.
Navedene karakteristike, pored mogu}nosti i z n e n a | e n j a, u odnosu na vojni potencijal
neprijatelja, o m o g u } a v a j u d a c i j e l a t e r i t o r i j a R e p u b l i k e S r p s k e
K r a j i n e b u d e i s t o v r e m e n o u g r o ` e n a.
Me|utim, u strategiji nastupa vjerovatnije je o~ekivati prodore na odre|enim pravcima i o ds j e c a n j e djelova teritorije, a manje je vjerovatna ofanziva na cijelom frontu.
Zbog navedenog, isti~u se mogu}i pravci dejstva neprijatelja:
– na Sjeverno-dalmatinskoj operacijskoj osnovici mogu}i takti~ki pravci su:
– Zadarsko-Kninski pravac /Zadar-Benkovac-Knin/
– Splitsko-Kninski pravac /Mu}-Drni{-Knin/
– [ibensko-Kninski pravac /[ibenik-Oklaj-Knin/
– Sinjsko-Kninski pravac /Sinj-Vrlika-Knin/
s najvjerovatnijim ciljem da istovremenim udarom sa padina Velebita i Skradina /preko
Bribirskih Mostina/ izvr{e odsjecanje Benkovca i Obrovca od Knina, sa spajanjem u reonu
Bru{ke.
Prema Kninu, najvjerovatnije }e primjeniti manevar preko Oklaja, zatim preko Mose}a i
Petrova Polja ~ime se odsjeca {iri rejon Drni{a, {to bi neprijatelju omogu}ilo izlazak na Malu
Prominu, ~ime bi se Knin doveo u veoma nepovoljan poloàj.
347
– na operacijskoj osnovici Lika, mogu}i takti~ki pravci su:
– Gospi} – Gra~ac
– Gospi} – Teslingrad – Ljubovo – Udbina
– Oto~ac – Vrhovine – Plitvice
– Brinje – Pla{ki – Plitvice
– preko Korduna i Banije, izdvajaju se slijede}i takti~ki pravci:
– Ogulin – Slunj – Plitvice
– Karlovac – Vojni} – Velika Kladu{a
– Sisak – Petrinja – Topusko
– Sisak – Kostajnica – Dvor
s napomenom da je najosjetljiviji Slunjski pravac zbog mogu}nosti presjecanja Republike
Srpske Krajine.
– u Zapadnoj Slavoniji, mogu}i pravci djelovanja neprijatelja su:
– Kutina-Novska-Oku~ani
– Pakrac-Oku~ani
sa najvjerovatnijim ciljem odsjecanja Zapadne Slavonije sa pravca Novska-Gradi{ka.
– u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, izdvajaju se slijede}i takti~ki pravci:
– Vrpolje-Vinkovci-Vukovar
– Budimci-Osijek-Kopa~evski rit, ili
– Budimci-Osijek-Bijelo Brdo-Bogojevo
– Valpovo-Beli Manastir-Batina
Na navedenim pravcima o~ekuje se djelovanje jakih kopnenih snaga sa oklopno
mehanizovanim jedinicama uz sna`nu podr{ku artiljerije, s napomenom da se ne isklju~uje
upotreba kratkotrajnih bojnih otrova.
Po navedenoj osnovi, cijeni se u g r o ` e n o s t pojedinih djelova Republike Srpske Krajine
koja se uslovno iskazuje u tri stepena.
U zoni prvog stepena ugroènosti nalaze se redom:
– naseljena mjesta koja se nalaze u zoni izme|u sada{njih linija razdvajanja /tzv.tampon zona/;
– grani~na naseljena mjesta i naseljena mjesta koja se nalaze na udaljenosti do 10 km od
sada{nje linije razdvajanja;
– naseljena mjesta koja se nalaze u {iroj zoni navedenih takti~kih pravaca.
U okviru navedenog posebno su ugroèni gradovi: Drni{, Benkovac, Obrovac, Teslingrad,
Pla{ki, Slunj, Petrinja i Pakrac.
Upotrebom a v i j a c i j e, u zoni ugroènosti istog stepena, pored navedenih gradova jo{ bi
bili Knin, Gra~ac, Udbina, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Kostajnica, Oku~ani, Beli
Manastir i Vukovar.
U zoni drugog stepena ugroènosti nalaze se naseljena mjesta koja se nalaze na udaljenosti do
20 km od linije razdvajanja i naseljena mjesta koja se nalaze izme|u {irih zona takti~kih
pravaca. Do njihova ugroàvanja do{lo bi u slu~aju po~etnih uspjeha neprijateljskih snaga na
odre|enim takti~kim pravcima i u slu~aju dejstva artiljerije.
348
U zoni najmanje tre}eg stepena ugroènosti na{le bi se male enklave izme|u takti~kih pravaca
koje se povezuju sa rubnim djelovima po dubini teritorije me|u kojima je najzna~ajniji {iri
rejon Srb – Donji Lapac.
U slu~aju istovremenog ispoljavanja dejstva sa muslimanske strane ugroènost u ovoj zoni se
znatno pove}ava i na liniji dodira sa Cazinskom Krajinom prerasta u zonu ugroènosti prvog
stepena.
3. Procjena poseljedica dejstava neprijatelja
Posljedice, efekti razaranja i gubici u ljudstvu i materijalnim dobrima cijene se po osnovi vrste,
koli~ine i na~in upotrebe borbenih sredstava, a ovisi o:
– stepenu povredivosti teritorije u zoni ispoljavanja borbenih dejstava;
– funkcionisanja slu`be osmatranja i obavje{tavanja, odnosno pravovremenosti uzbunjivanja
stanovni{tva;
– stanja izgra|enosti objekata za sklanjanje; i
– preduzetim preventivnim mjerama za{tite.
Najintenzivnija dejstva i najve}a koli~ina borbenih sredstava bit }e ispoljena, odnosno
upotrebljena po naseljenim mjestima u zoni prvog stepena ugroènosti, i to na odobrenim
takti~kim pravcima napada.
Posljedice dejstva artiljerije i avijacije ogledati }e se u:
– ru{enju, onesposobljavanju i o{te}enju privrednih, saobra}ajnih, stambenih i drugih
objekata;
– zakr~enosti saobra}ajnica, posebno u ve}im urbanim sredinama – gradovima;
– o{te}enja na komunalnim objektima, ure|ajima i instalacijama /vodni objekti – crpne
stanice i rezervoari, vodovodna, kanalizaciona, elektri~na i PTT-mreà;
– ve}i i manji poàri na stambenim i privrednim objektima, a upotrebom zapaljivih b/s i na
{umskim kompleksima i na poljoprivrednim povr{inama;
– miniranje i palenje objekata na djelovima teritorije koje neprijatelj eventualno zaposjedne,
uklju~ivo sa uni{tenjem kulturnih i drugih materijalnih dobara.
Ru{enja, onesposobljavanja i o{te}enja stambenih objekata u zoni najintenzivnijih dejstava
/rubna naseljena mjesta i gradovi/, uz dosada{nja o{te}enja, mogu iznositi i do 80%, s tim da
20-40% stambenih jedinica pretrpe tolika o{te}enja da vi{e ne budu u funkciji stanovanja.
Ispoljavanjem dejstava avijacije po ve}im urbanim sredinama – gradovima, moè se o~ekivati
5 – 15% razru{enosti do 5% uni{tenih stambenih jedinica, mogu}e o{te}enje ili
onesposobljavanje vitalnih komunalnih objekata i znatna o{te}enja na komunalnoj
infrastrukturi.
Zakr~enost gradskih ulica cijeni se na oko 20% od maksimalno mogu}eg zaru{avanja istih.
Tako|er, znatne {tete pretrpili bi i privredni objekti, skladi{ta hrane, silosi i rezervoari.
Ru{enja objekata redovno }e pratiti pojava vi{e manjih poàra /neuga{ena loì{ta, zapaljenje
elektro-instalacije i dr/ od kojih je mogu}e da znatan broj preraste u ve}e poàre, {to }e zavisiti
o mogu}nosti pravovremene intervencije i koli~ine lako-zapaljivog materijala koji se na|e na
lokalitetu izbijanja poàra. Mogu}nost pojave ve}ih poàra znatno se uve}ava upotrebom
zapaljivih b/s ili ako do|e do zapaljenja pumpnih stanica ili skladi{ta lako-zapaljivih
materijala.
349
Iskustva iz prethodnih akcija Hrvatske vojske i zaposjedanja teritorije Republike Srpske
Krajine, upu}uje na zaklju~ak da }e eventualno zaposjednuta naseljena mjesta bit potpuno
uni{tena.
Pored navedenih posljedica upotrebe raznovrsnih b/s trpjet }e stanovni{tvo. Ve}e gubitke kod
stanovni{tva mogu}e je o~ekivati zbog:
– nepostojanje skloni{ta osnovne za{tite;
– nedovoljnog broja skloni{ta dopunske za{tite, podrumskih i drugih pogodnih prostorija za
sklanjanje;
– nepravovremenog uzbunjivanja stanovni{tva /blizina aerodroma– nemogu}nost
automatskog uklju~ivanja sirena za uzbunjivanje i nedovoljnog vremena za realizaciju
postupaka i zaposjedanje objekata za sklanjanje/;
– nedovoljne osposobljenosti i opremljenosti stanovni{tva za provo|enje li~ne i uzajamne
za{tite.
Po navedenoj osnovi cijene se posljedice kod stanovni{tva i to:
U zonama intenzivnih borbenih dejstava /rubna naseljena mjesta i {ire zone takti~kih pravaca
( 3-5 % poginulih, 10-15 % teè i lak{e povre|enih. U najmanjem broju slu~ajeva mogu}e je
da povre|eni imaju opekotine I i II stepena.)
U gradovima koji mogu biti cilj napada iz vazduha, zbog ve}e koncentracije stanovni{tva, ve}e
izgra|enosti i iskori{tenja zemlji{ta, te u pravilu velikog poàrnog optere}enja, mogu se
o~ekivati gubici 5-10 % lak{e i teè povre|enih do 20 % od ~ega se opekotinama I, II, i III
stepena do 5 %.
Od ukupnog broja stanovnika koji moè biti ugroèn ru{evinama, cijeni se da bi oko 15 %
bilo plitko zatrpano, 10 % srednje zatrpano i do 5 % duboko zatrpano/ cijeniti u odnosu na
karakteristike grada – naseljenog mjesta – izgra|enost, na~in gradnje i katnost/.
U zonama drugog stepena ugroènosti posljedice bi se kretale u rasponu od 20 – 40 % od
posljedica u zonama prvog stepena ugroènosti, dok zone tre}eg stepena ugroènosti uslovno
cijeniti bez posljedica.
Prethodno je istaknuto da bi naseljena mjesta, koje bi neprijatelj eventualno zaposjeo, bila
potpuno uni{tena. Iz navedenog, a po osnovi prethodnog iskustva, za o~ekivati je masovna
ubijanja, a samo manjim djelom hap{enja i odvo|enje zate~enog stanovni{tva u tim
naseljenim mjestima.
Uz navedene posljedice, isti~e se, da }e stanovni{tvo dodatno biti ugroèno i po slijede}em:
– od neeksplodiranih ubojnih sredstava /artiljerijske granate, avio bombe i druga ubojna
sredstva/. Cijeni se da takvih /neeksplodiranih/ ubojnih sredstava moè biti oko 5% od
ukupno upotrebljene koli~ine;
– zbog ru{enja i onesposobljavanja stambenih objekata, odgovaraju}i broj stanovni{tva ostat
}e bez krova nad glavom, {to }e, uz sada{njih 120.000 postradalih /izbjeglica i raseljenih lica/
i mogu}ih daljnjih pomjeravanja stanovni{tva/ organizovanom – planskom evakuacijom ili
samoinicijativnim pomjeranjem/ iz zona intenzivnih borbenih dejstava, znatno usloìti
zadatak na zbrinjavanju stanovni{tva;
– pad ìvotnog standarda, pogor{avanje uslova ìvota i nedostatak sredstava za odràvanje
li~ne i op{te higijene, uz zna~ajna migraciona kretanja utjecat }e na pogor{avanje i onako lo{e
higijensko-epidemiolo{ke situacije.
350
Ovakva situacija dalje }e se pogor{ati zbog oteànog ili potpunog prekida snabdjevanja
stanovni{tva vodom / zbog onesposobljavanja vodnih objekata, o{te}enja na vodovodnoj ili
elektri~noj mreì / sa mogu}no{}u pojava izljeva fekalnih voda. Ovakvo stanje, pogodovat }e
oboljevanju stanovni{tva, {irenju zaraznih bolesti i pojavi epidemije.
O{te}enjem ili paljenjem odre|enih privrednih kapaciteta u kojim su smje{tene ili iz kojih se
mogu razvijati odre|ene opasne materije, moè do}i do hemijskih udesa, {to }e prestavljati
poseban vid opasnosti za stanovni{tvo.
/U svakoj op{tini utvrditi objekte i vrste opasnih materija koje se, pod odre|enim
okolnostima, mogu razvijati, izraditi posebne procjene ugroènosti u varijantama mogu}ih
meterolo{kih uslova, te planirati mjere i postupke za za{titu i ublaàvanje mogu}ih
posljedica/.
U odnosu na navedene posljedice, posebno se isti~e ugroènost sto~nog fonda, bilja i biljnih
proizvoda. Pored pojava odre|enih sto~nih bolesti u navedenim uslovima mogu}e su i pojave
zoonoza. Zbog navedenog, za{titi ìvotinja, namirnica ìvotinjskog porjekla i za{titi bilja i
biljnih proizvoda, posvetiti posebnu pa`nju.
Ukupne posljedice, znatno se pove}avaju za slu~aj istovremene pojave neke od elementarinih
nepogoda: potres, poplava, su{a, ~ime se zadaci za{tite i spasavanja znatno usloàvaju.
Zato je potrebno, u svakoj op{tini izraditi odgovaraju}e procjene i planove za{tite, posebno za
svaku elementarnu nepogodu koja se moè pojaviti u odnosnoj op{tini.
II PROCJENA POTREBA I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE
1. Osposobljavanje i mogu}nost za organizovanje li~ne i uzajamne za{tite
Od ukupnog broja stanovnika /430.000/ cijeni se da je oko 60 % ili 260.000 radno
sposobnog stanovni{tva. Ako se cijeni da je u jedinice, organe i slu`be SVK i MUP-a mogu}e
angaòvati oko 20 %, a u jedinice i {tabove civilne za{tite oko 5 % od ukupnog broja
stanovnika /ukupno oko 110.000/, proizlazi da je oko 150.000 stanovnika mogu}e
organizovati i pripremati-osposobljavati za provo|enje zadataka li~ne i uzajamne za{tite.
I pored toga {to je dio stanovni{tva pro{ao odgovaraju}u obuku po ranijim programima
obuke stanovni{tva, jedinica op{te namjene ili nekih vrsta specijalizovanih jedinica civilne
za{tite, te odre|ene te~ajeve prve pomo}i /{kolski programi, voza~i i dr./, cijeni se da
osposobljenost stanovni{tva za li~nu i uzajamnu za{titu ne zadovoljava potrebe. Mogu}nosti
angaòvanja stanovni{tva na provo|enju li~ne i uzajamne za{tite umanjuju se zbog
nepostojanja formacijskih sredstava za li~nu i kolektivnu za{titu. U odnosu na navedeno
stanje osposobljenosti i opremljenosti, stanovni{tvo se moè angaòvati kod provo|enja
preventivnih mjera za{tite: sklanjanja, zamra~ivanja i za{tite od poàra, te kori{tenjem
priru~nih sredstava u realizaciji operativnih mjera za{tite: pruànja prve pomo}i /samopomo}i
i uzajamne pomo}i/, ga{enja po~etnih i manjih poàra, spasavanja plitko zatrpanih iz ru{evina
i zbrinjavanje postradalog stanovni{tva. Cijeni se da se kroz li~nu i uzajamnu za{titu sa dobro
osposobljenim pripadnicima civilne za{tite (moè ublaìti) 40 % ukupnih posljedica.
2. Potrebe i mogu}nosti za organizovanje i funkcionisanje mjera za{tite i spasavanja
Potrebe za s k l a n j a n j e m stanovni{tva dimenzioniraju se na oko 490.000 skloni{nih
mjesta, od ~ega:
– po mjestu stanovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 340.000 skloni{nih mjesta
– po mjestu rada /sa pred{kolskim i {kolskim ustanovama/ . . . 105.000 skloni{nih mjesta
– na javnom mjestu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45.000 skloni{nih mjesta
351
U odnosu na procjenjene zone ugroènsoti, prema stepenu za{tite objekata za sklanjanje,
cijeni se da je za sklanjanje stanovni{tva potrebno:
– oko 120.000 skloni{nih mjesta u skloni{tima osnovne za{tite
– oko 170.000 skloni{nih mjesta u skloni{tima dopunske za{tite
– oko 200.000 skloni{nih mjesta u rovovskim skloni{tima i zaklonima.
Stanje izgra|enih skloni{ta ne zadovoljavaju iskazane potrebe. Me|utim, pored manjeg broja
skloni{ta osnovne i dopunske za{tite u velikoj mjeri se mogu koristiti podrumske i druge
prostorije pogodne za sklanjanje. Cijeni se da se navedenim objektima moè obezbjediti oko
60 % potreba. Rje{enja za ostalo stanovni{tvo treba traìti u pomjeranju stanovni{tva u manje
ugroène djelove u kojima planirati izgradnju rovovskih skloni{ta i zaklona.
Mogu}nosti izgradnje rovovskih skloni{ta i zaklona su minimalne na mogu}nost angaòvanja
gra|evinske mehanizacije, obezbje|enja pokrivki i odgovaraju}ih koli~ina pogonskog goriva.
Problem sklanjanja se posebno aktualizira u rubnim naseljenim mjestima, gdje postojanje ili
ne postojanje objekata za sklanjanje moè da utje~e na stanovni{tvo u smislu ostati ili oti}i.
E v a k u a c i j u stanovni{tva planirati iz zona prvog stepena ugroènosti, posebno iz rubnih
naseljenih mjesta i mjesta koja se mogu na}i na odre|enom takti~kom pravcu.
Planovima evakuacije obuhvatiti trudnice, ène sa djecom do 10 godina, stara, bolesna i
iznemogla lica.
Iz ve}ih gradova, koji mogu biti cilj napada iz vazduha, evakuaciju planirati u djelu
stanovni{tva navedenih kategorija za koja nije mogu}e obezbjediti sklanjanje, minimalno do
nivoa dopunske za{tite.
Zbog op{teg stava da stanovni{tvo ne napu{ta naseljena mjesta, posebno grani~na, osim u
situaciji neposredne opasnosti, to izradi planova evakuacije pristupiti na na~in da se isklju~uje
p r a v o v r e m e n a evakuacija.
To ujedno zna~i da se u samo izuzetno povoljnim okolnostima moè planirati upu}ivanje
odgovaraju}ih prevoznih sredstava u naseljena mjesta iz kojih se planira evakuacija.
Ovaj princip, da se izvr{enju evakuacije pristupi tek u datoj, odnosno procjenjenoj situaciji
/po odluci nadle`nih organa/ istovremeno zna~i da je ukupno materijalno obezbje|enje
evakuacije / posebno – pogonsko gorivo /, potrebno pravovremeno obezbjediti i staviti ga na
raspolaganje {tabovima odnosno povjerenicima civilne za{tite ili ~ak vlasnicima prevoznih
sredstava.
Za ovakav vid planiranja i izvr{enja evakuacije, u odre|enim sredinama, mogu}e je da
raspoloìva prevozna sredstva ne zadovoljavaju potrebe stanovni{tva planiranog za evakuaciju.
Prihvat, odnosno razmje{taj evakuiranog stanovni{tva planirati u zonama manje ugroènosti,
s tim da se pravovremeno obave detaljne pripreme uza razmje{taj /smje{taj/ i obezbje|enje
osnovnih uslova za ìvot evakuiranog stanovni{tva.
Na ovom zadatku, pored gra|ana, angaòvati odgovaraju}a preduze}a i organe iz oblasti
privrede, zdravstva, komunalnih djelatnosti, gra|evinarstva, dru{tvene prehrane,
humanitarnih organizacija i dru{tava, prosvjete i dr.
Pored planske-organizovane evakuacije, mogu}e su situacije u kojima }e do}i do
samoinicijativnog pomjeranja stanovni{tva. U takvim situacijama, potrebno je preduzeti
ogovaraju}e mjere kojima }e se sprije~iti panika, a stanovni{tvo usmjeravati ka mjestima
planiranim za prihvat i razmje{taj.
Potrebe za z b r i n j a v a n j e u g r o ` e n o g i p o s t r a d a l o g s t a n o v n i { t v a,
cijeniti po osnovi razru{enosti ili onesposobljavanja stambenih objekata i to:
352
– 20-40 % u zonama najintenzivnijih borbenih dejstava
– do 5 % u gradovima po kojima budu ispoljena intenzivna dejstva avijacije.
Mogu}nost za zbrinjavanje stanovni{tva sagledati u okviru njihova mjesta stanovanja ili
susjednih naseljenih mjesta, uz maksimalno kori{tenje stambenog prostora i materijalnih
dobara gra|ana, objekata u javnoj upotrebi ili planiranjem i pripremom posebnih lokacija za
zbrinjavanje. Po ovoj osnovi potrebno je izvr{iti detaljne pripreme /pripremiti odgovaraju}e
preglede po doma}instvima i njihovim mogu}nostima, a u saradnji sa odgovaraju}im
organima lokalne uprave pripremiti odgovaraju}a rje{enja/. Ovo iz razloga {to broj ugroènog
i postradalog stanovni{tva, sa stanovni{tvom koje }e se evakuirati uz postoje}ih 120.000
postradalih /izbjeglica i raseljenih lica/, moè dose}i i preko 50 % ukupnog broja stanovnika.
Na zadacima zbrinjavanja angaòvati preduze}a, organe i organizacije koje se angaùju na
zbrinjavanju evakuiranog stanovni{tva.
Zbog mogu}nosti upotrebe avijacije, ukazuje se potreba provo|enja mjere z a m r a ~ i v an j a radi umanjenja efikasnosti dejstava iz vazduha.
Mogu}nosti za kori{tenje priru~nih sredstava, uz odgovaraju}e angaòvanje elektrodistributivnih preduze}a i obezbje|enje internih izvora elektri~ne energije /za subjekte koji ne
mogu prekidati rad-proizvodnju kod potpunog zamra~ivanja/ ~ine solidnu osnovu za
uspje{no provo|enje ove mjere za{tite.
I pored toga {to se, osim kratkotrajnih bojnih otrova, procjenom ne isti~e mogu}nost
upotrebe drugih NHB b/s, ukazuje se na potrebu provo|enja odre|enih mjera r a d i o l o{ k o - h e m i j s k o – b i o l o { k e z a { t i t e. Ova potreba posebno }e biti izraèna u
op{tinama u kojima se procjeni mogu}nost nastajanja h e m i j s k o g u d e s a, kao i u
op{tinama u kojima bi moglo do}i do posljedica od tih udesa.
U okviru ove mjere za{tite i spasavanja, posebno planirati provo|enje mjera:
– hemijske i biolo{ke kontrole teritorije /izvi|anje/;
– laboratorijskih poslova;
– preduzimanja mjera li~ne i kolektivne za{tite;
– za{tite ìvotinja i namirnica ìvotinjskog porjekla; i
– mjera DDDD.157
U sagledavanju mogu}nosti utvrditi stanje opreme, kapaciteta i sredstava za provo|enje
navedenih mjera.
U ovim uslovima nije mogu}e provoditi posebne – preventivne mjere z a { t i t e o d r u{ e n j a, ve} je potrebno sagledati potrebe i mogu}nosti organizovanja jedinica za spasavanje
iz r u { e v i n a i r a s ~ i { } a v a n j e r u { e v i n a.
U odnosu na poàrnu optere}enost objekata i drugih povr{ina, mogu}nost izbijanja i {irenja
poàra, a posebno u slu~aju upotrebe zapaljivih b/s, posebno su izraène potrebe u
provo|enju kako preventivnih, tako i operativnih mjera z a { t i t e o d p o ` a r a. Obzirom
na relativno male mogu}nosti organizovanja vatrogasnih jedinica, zbog malog broja
profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca i lica koja su zavr{ila odgovaraju}u obuku, kao i
nedovoljnog broja i dotrajalosti vatrogasnih vozila, opreme i sredstava za ga{enje, posebnu
brigu potrebno je pokloniti provo|enju preventivnih mjera za{tite od poàra. Ove mjere
provoditi uslovnim skladi{tenjem zapaljivih i eksplozivnih materijala u stambenim
privrednim i drugim objektima, ~i{}enjem podrumskih prostorija, ostava i potkrovlja od
157
Dekontaminacije.
353
nepotrebnog zapaljivog materijala, pripremom buradi sa zemljom i obezbje|enjem rezervi
vode, redovnim punjenjem i odràvanjem vatrogasnih aparata, te provo|enjem odre|enih
preventivnih radova na {umskim kompleksima. Na ovim zadacima mogu}e je angaòvati
stanovni{tvo kroz li~nu i uzajamnu za{titu, odgovaraju}e slu`be i radnike u preduze}ima,
inspekcijske slu`be organa MUP-a, te vatrogasce profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih
jedinica.
Z a { t i t u o d n e e k s p l o d i r a n i h u b o j n i h s r e d s t a v a, organizovat kroz
upoznavanje stanovni{tva sa postupcima u slu~aju nailaska na neeksplodirano ubojno
sredstvo i organizovanjem jedinica za pronalaènje /otkrivanje/, dezaktiviranje i uni{tavanje
neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Potrebe u provo|enju p r v e m e d i c i n s k e p o m o } i, po osnovi procjene posljedica,
su znatne. Mogu}nosti sagledati po nivoima pruànja prve medicinske pomo}i od
samopomo}i i uzajamne pomo}i, koja se ostvaruje kroz li~nu i uzajamnu za{titu, i daljnjeg
zbrinjavanja povre|enih u ~emu u~estvuju univerzalne jedinice civilne za{tite, specijalizirane
jedinice prve medicinske pomo}i, ekipe prve pomo}i Crvenog krsta i organizacije zdravstva.
Mogu}nosti pruànja prve medicinske pomo}i mogle bi biti umanjene zbog nedostatka
sanitetskog materijala i druge opreme, zbog ~ega rje{enja treba traìti u kori{tenju priru~nih
sredstava.
Z a { t i t u i s p a s a v a n j e ` i v o t i n j a i n a m i r n i c a ` i v o t i n j s k o g p or i j e k l a, zbog ugroènosti i mogu}nosti oboljenja sto~nog fonda organizovati angaòvanjem
svih raspoloìvih snaga i sredstava, od vlasnika stoke, veterinarskih preduze}a i slu`bi,
preduze}a koja se bave uzgojem stoke, klaoni~ke industrije i preduze}a koja se bave za{titom
i skladi{tenjem namirnica ìvotinjskog porjekla.
Z a z a { t i t u b i l j a i b i l j n i h p r o i z v o d a /720.000 ha obradivih povr{ina i oko
540.000 ha {ume/, sagledati mogu}nosti obezbje|enja sredstava za za{titu, mogu}nosti
funkcionisanja protugradne za{tite i provo|enja drugih mjera za{tite – posebno biljnih
proizvoda.
Procjena i broj poginulih ljudi i uginulih ìvotinja, njihova identifikacija, transport i
sahranjivanje, sa uklanjanjem otpadaka i drugih {tetnih materijala sa provo|enjem mjera
DDD, odre|uje potrebe u provo|enju a s a n a c i j e.
Mogu}nosti za provo|enje ove mjere za{tite, koja ima za cilj spre~avanje {irenja zaraza,
epidemija i drugih posljedica, sagledati kroz mogu}nosti angaòvanja komunalnih,
gra|evinskih, transportnih, zdravstvenih, veterinarskih i drugih preduze}a, te ako navedeni
kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe, sagledati mogu}nosti organizovanja i jedinica civilne
za{tite i asanaciju.
Procjenjuje se da se organizovanjem i provo|enjem mjera za{tite i spasavanja moè ublaìti
20-25 % ukupnih posljedica.
3. Potrebe i mogu}nosti za organizovanje jedinica civilne za{tite i organa za rukovo|enje
akcijama za{tite i spasavanja
Prethodno navedene posljedice, kao i ocjenjene mogu}nosti ugroàvanja stanovni{tva i
materijalnih dobara ukazuju na potrebu, kako provo|enja odre|enih preventivnih mjera
za{tite, tako provo|enja operativnih mjera za{tite i spasavanja. Pored preduze}a i drugih
pravnih lica opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje, za provo|enje operativnih
mjera potrebno je organizirati odgovaraju}e sastave jedinica civilne za{tite, te organe za
rukovo|enje akcijama za{tite i spasavanja.
354
U prethodnom dijelu procjene potreba i mogu}nosti ocjenjeno je da se kroz li~nu i uzajamnu
za{titu /uz kvalitetan rad povjerenika civilne za{tite/ moè ublaìti oko 40%, a
organizovanjem i provo|enjem mjera za{tite i spasavanja 20-25 % ukupnih posljedica. Iz
ovog proizlazi da, za ublaàvanje preostalih 35-40 % ukupnih posljedica treba organizovati
odgovaraju}e jedinice civilne za{tite.
Ako se cijeni da bi u jedinice i {tabove civilne za{tite trebalo angaòvati oko 5 % stanovni{tva
ili ne{to vi{e od 20.000, u odnosu na broj radno-sposobnog stanovni{tva, u v a ` a v a j u } i
potrebe SVK, MUP-a, republi~kih organa i organizacija, organa lokalne uprave i preduze}a i
drugih pravnih lica, proizlazi da postoje realne mogu}nosti za organizovanje i popunu
jedinica i {tabova civline za{tite. Problem u popuni mogu se pojaviti kod jedinica u koje je
potrebno rasporediti psiho-fizi~ki zdravo ljudstvo, dakle vojne obveznike /jedinice za
spasavanje iz ru{evina, vatrogasne jedinice, RHB-za{tite i jedinice za dezaktiviranje i
uni{tavanje NUS/. Ovaj problem rje{avati dvojnim rasporedom – istovremeno po osnovi
radne obaveze i po osnovi civilne za{tite /radnik izvr{ava radnu obavezu, a za slu~aj potrebe
za{tite i spasavanja uklju~uje se u odgovaraju}u jedinicu civilne za{tite ili organ rukovo|enja/.
Sli~an problem mogu}e je o~ekvati kod popune jedinica sa MTS (materijalno-tehni~kim
sredstvima) iz popisa /uglavnom se angaùju u jedinicama SVK/.
Rje{enja, u saradnji sa K-dama jedinica traìti na isti na~in kao sa ljudstvom raspore|enim po
osnovi radne obaveze.
U op{tinama, ovisno o ocjenjenim posljedicama, nastojati, u svakom naseljenom mjestu,
obrazovati u n i v e r z a l n e j e d i n i c e c i v i l n e z a { t i t e.
Potrebe za organizovanjem j e d i n i c a z a s p a s a v a n j e i z r u { e v i n a utvrditi po
osnovi procjenjenog broja lica koja se mogu na}i u ru{evinama i koli~ina materijala kojeg }e
trebati ra{~i{}avati ili odvoziti sa zaru{enih saobra}ajnica, odnosno gradskih ulica. Pri tom, u
obzir uzeti da je vrijeme od 3 dana /72 ~asa/ optimalno vrijeme u kojem spasavanje moè biti
svrsishodno i efikasno, te da se spasavanje ne smije prekidati, {to zna~i da se akcije spasavanja
provode u kontinuitetu, dakle u tri smjene.
Nadalje, obra~un potrebnog broja spasioca izvesti po osnovi uslovno uzeti vremena za
spasavanje jednog zatrpanog lica i to:
– za plitko zatrpanog . . . . . . . . . . . . . . . dva ~asa,
– za srednje zatrpanog . . . . . . . . . . . . . . pet ~asova,
– za duboko zatrpanog . . . . . . . . . . . . . dvanaest ~asova.
Iskazane potrebe za brojem spasioca, po navedenoj osnovi, istovremeno }e se iskazati na vrstu
i sastav jedinica civilne za{tite koje treba obrazovati, cijene}i na~elno da se na spasavanju
plitko i srednje zatrpanih angaùju u n i v e r z a l n e j e d i n i c e c i v i l n e z a { t it e, dok se na spasavanju duboko zatrpanih angaùju s p e c i j a l i z o v a n e j e d i n i c e
z a s p a s a v a n j e i z r u { e v i n a.
Mogu}nosti za obrazovanje jedinica za spasavanje /i ra{~i{}avanja ru{evina/ sagledavaju se po
osnovi postojanja gra|evinskih, komunalnih i sli~nih poduze}a s potrebnim brojem ljudstva
odre|enih stru~nosti /zidari, tesari, elektri~ari, stolari, vodoinstalateri, rukovaoci gra|evinskih
ma{ina, voza~i i sli~no/ i sa odgovaraju}im tehni~kim sredstvima i alatima, te broja samostalnih zanatlija i drugih gra|ana koji bi se mogli angaòvati na spasavanju i ra{~i{}avanju
ru{evina.
355
Potrebe za obrazovanjem j e d i n i c a r a d i o l o { k o – h e m i j s k o b i o l o { k e z a{ t i t e cijeniti, prvenstveno, po osnovi posljedica od mogu}eg hemijskog udesa. U ostalim
op{tinama obrazovati jedinice ove vrste najmanje ja~ine odjelenja sa elementima za hemijsko
izvi|anje i dekontaminaciju, s tim da se posebno organizuju laboratorijski poslovi /u skladu
sa mogu}nostima/, te kapaciteti za dekontaminaciju ljudi, materijalno-tehni~kih sredstava i
naoruànja, odje}e i opreme i povr{ina.
U najve}em broju op{tina, u odnosu na mogu}i broj i veli~inu poàra, ne}e biti mogu}nosti
organizovanja v a t r o g a s n i h j e d i n i c a c i v i l n e z a { t i t e, koje bi mogle zadovoljiti
potrebe za{tite i spasavanja od poàra. Zato za organizovanje ovih jedinica maksimalno
iskoristiti mogu}nosti raspoloìvog – osposobljenog ljudstva i vatrogasne opreme i tehnike.
Uz to, radi pravovremenosti intervencije, bitno je obezbjediti {to bolju pokrivenost teritorije
sa u n i v e r z a l n i m j e d i n i c a m a c i v i l n e z a { t i t e koje se uspje{no mogu
upotrebiti na ga{enju po~etnih i manjih poàra.
Obrazovanju j e d i n i c a z a d e z a k t i v i r a n j e i u n i { t a v a n j e n e e k s p l od i r a n i h u b o j n i h s r e d s t a v a, zbog nedostatka potrebnih stru~nih kadrova pristupiti
na na~in da se uslovno, u svakoj op{tini obrazuje bar jedna ekipa. Mogu}nosti obrazovanja
ovih jedinica – ekipa sagledati po osnovi broja lica koja su zavr{ila odgovaraju}u obuku, broja
minera i odgovaraju}ih kadrova koji se nalaze u organima MUP-a. Pri popuni ovih jedinica
nastojati zadovoljiti princip d o b r o v o l j n o s t i. Pored mogu}ih problema u obezbje|enju
potrebnog ljudstva, poseban problem predstavljat }e obezbje|enje odgovaraju}ih
instrumenata, sredstava i opreme potrebne za obavljanje poslova pronalaènja, dezaktiviranja
i uni{tavanja NUS.
Potrebe obrazovanja j e d i n i c a p r v e m e d i c i n s k e p o m o } i cijeniti po osnovi
procjenjenog broja povre|enih lica, pripremljenosti i osposobljenosti stanovni{tva za
samopomo} i uzajamnu pomo}, organizovanosti i osposobljenosti univerzalnih jedinica,
brojnosti ekipe prve pomo}i Crvenog krsta i razvijenosti zdravstvene slu`be. Pri tom cjeniti
da od ukupnog broja povre|enih, uslovno je 60 % lak{e povre|enih ~ije zbrinjavanje je
mogu}e kroz samopomo}, uzajamnu pomo} i uz angaòvanje univerzalnih jedinica civilne
za{tite. Za potrebe pruànja prve pomo}i za preostalih 40 % teè povre|enosti organizovati
jedinice prve medicinske pomo}i, ra~unaju}i da jedna ekipa za osam ~asova moè pruìti
pomo} za 25 teè povre|enih. Za popunu ovih jedinica koristiti ve} osposobljeno ljudstvo uz
angaòvanje srednjo{kolske omladine medicinskog usmjerenja, te eventualno nezaposleno
zdravstveno osoblje, a po potrebi i ostale gra|ane koje rasporediti na du`nosti nosa~a, voza~a
i sl.
Jedinice za a s a n a c i j u, obrazovati u op{tinama u kojima se ocjeni da odgovaraju}a
preduze}a iz oblasti komunalnih poslova, gra|evinarstva, zdravstva i veterinarske slu`be, nisu
svojom organizacijom i popunom, u mogu}nosti zadovoljiti ukupne potrebe iz oblasti ove
mjere za{tite i spasavanja.
Svaka op{tina posebno }e cijeniti potrebe i mogu}nosti organizovanja jedinica za spasavanje
na vodi, veterinarskih jedinica /za spasavanje ìvotinja i n`p/, te eventualno i jedinica za
za{titu bilja i biljnih proizvoda.
Ovisno o potrebama i mogu}nostima i organizovanosti civilne za{tite u pojedinim op{tinama,
mogu}e je na r e g i o n a l n o m nivou organizirati odre|ene vrste jedinica civilne za{tite
kao interventne snage za{tite i spasavanja za teritoriju odre|ene regije.
Radi uspje{nog rukovo|enja akcijama za{tite i spasavanja, potrebe u obrazovanju organa
rukovo|enja prema sljede}em:
356
– Republi~ki {tab civilne za{tite,
– Regionalni {tabovi civilne za{tite,
– Op{tinski {tabovi civilne za{tite,
– [tabovi civilne za{tite, dijela teritorije op{tine,
– Povjerenici civilne za{tite u ve}im stambenim zgradama, blokovima zgrada, ulicama,
naseljenim mjestima i u preduze}ima i drugim pravnim licima.
Mogu}nost poplava /postavljenja/ sagledavati sa aspekta:
– radnika na poslovima civilne za{tite u Ministarstvu odbrane,
– stru~nost za odre|ene oblasti za{tite i spasavanja,
– prethodno iskustvo /i osposobljavanje/ u radu {tabova civilne za{tite.
4. Potrebe i mogu}nosti za izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja od strane preduze}a
opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje
Ugroènost i procjenjene posljedice isti~u izrazitu potrebu punog angaòvanja preduze}a
opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje, a posebno iz oblasti gra|evinarstva,
komunalija, zdravstva, veterinarstva, dru{tvene prehrane, ugostiteljstva, vatrogastva i dr.
Potreba njihova angaòvanja na zadacima za{tite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnih
dobara proizlazi iz njihove redovne djelatnosti.
Radi uspje{nog provo|enja potrebnih priprema, {tabovi civilne za{tite za sva preduze}a
opremljena i osposobljena za za{titu i spasavanje pripremiti }e konkretne zadatke po osnovi
kojih }e, u skladu sa mogu}nostima, navedena preduze}a dimenzionirati /uve}ati/ svoje ratne
sistematizacije, te obaviti potrebne pripreme, uz pomo} {tabova civilne za{tite, na planu
popune, osposobljavanja i opremanja odgovaraju}im sredstvima i opremom.
Stanje organizovanosti odnosnih preduze}a ne zadovoljavaju ni minimum potreba, zbog ~ega
je potrebno uloìti napore na njihovu oìvljavanju i osposobljavanju za izvr{avanje obimnih
zadataka za{tite i spasavanja.158
11
1995., svibanj 11.
Knin
Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o
poja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a, gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te
iseljavanju civila iz Benkovca
Glavni {tab SVK
str.pov.br. 37-403
11. 05. ’95. god.
Upravi bezbednosti
158
Istu procjenu usvojio je Republi~ki {tab civilne za{tite 14. 07. 1995.
357
Dnevni izve{taj.1. Aktivnosti neprijatelja:
HV nastavlja sa intenzivnim ppd plasiraju}i pored ostalog obilje kontradiktornih informacija
o vremenu i pravcima napada na RSK tako da je veoma te{ko odvojiti pravi podatak od
la`nog. Delovanje bojne za ppd Glavnog stoèra HV u poslednjih desetak dana ocenjeno je
najvi{om ocenom, a u radu su im obilato pomagali stru~njaci iz SAD, SRN i Austrije.
2. Stanje u jedinicama i teritoriji
Stanje u jedinicama po pitanju morala, motivisanosti i prisutnost na p/k nije se bitnije
promjenilo u odnosu na prethodne izvje{taje. Glasine se i dalje prenose intenzivno tako da je
navodno u Petrinji formiran ogranak HDZ sa oko 1000 ~lanova Hrvata i Srba, a na ~elu se
nalazi Srbin.
U nekim mjestima u zoni razdvajanja 39. k HV je koristila razglase i pozivala na{e borce na
predaju obe}avaju}i da }e prema svima biti primjenjena abolicija.
Zbog spre~avanja oticanja tajnih vojnih podataka ob 39.k u saradnji sa SDB i MUP
pokrenuo je akciju oduzimanja ilegalnih radio stanica i mobitela. Do sada su oduzeli 4
mobitela i to od:
– D.B., preduzetnik iz Gline
– N.N., privatni preduzetnik iz Gline
– M.B., direktor NIK-a u Petrinji
– C.D., vlasnik “Drvoplasta” iz Petrinje.159
Sva ova lica od ranije su poznata ob u vezi nedozvoljene trgovine i veza sa licima u RH.
U akciji osloba|anja prethodno zauzetih kota od strane 5.k (ABiH) jedinice SVK su imale tri
mrtva i pet ranjenih boraca, a jedinice VZB 3 mrtva i 6 ranjenih. Pored toga gotovo pouzdano
se zna da su muslimani zarobili 9 mu{karaca koji su se bavili {vercom (sada se vode kao
nestali) i oko 20 èna.
Na podsticaj svojih ro|aka i dr. Srba u Francuskoj stanovni{tvo iz Benkovca i okoline
intenzivno se priprema za iseljenje porodica u srj. Kako izvor navodi u zadnjih desetak dana
u Beograd su oti{la 3 autobusa èna i dece, sve iz straha da ne budu odse~eni od ostalog dela
RSK kao i Z. Slavonija.
Grupa “Min|u{ari” koja se povremeno angaùje za b/d u sastavu posebnih jedinica milicije
najavljuje da bi mogla upasti u Ministarstvo odbrane i sve pohapsiti jer ih, na ~elu sa
Tanjgom160 smatraju odgovornim za pad Z. Slavonije.
Predsednik Udruènja boraca iz 1991. god. Rade ûbrilo, poznat po paravojnim ambicijama
i pro~etni~koj orjentaciji tokom dana je u Kninu presretao stare{ine SVK, pored ostalih i g/m
Lon~ara,161 i provocirao re~ima da ih traè i pozdravljaju Oku~ani i Z. Slavonija, za{to nisu
tamo, zbog ~ega primaju platu od 3000 din. i sl.
Po saznavanju za ovo predsednik Marti}162 je naredio njegovo hap{enje ali do ve~eras to nije
u~injeno i isti se slobodno {eta.
159
U dokumentu su navedena puna imena i prezimena.
Rade.
161
Du{an.
162
Milan.
160
358
Poslanici RSK iz Z. Slavonije nameravaju se povu}i iz Skup{tine na prvom zasedanju iz
razloga {to Z. Slavonija vi{e ne postoji u RSK. To bi u~inili u znak protesta zbog pada iste.
djr.Pom. komandanta
za bezbednosne poslove
Pukovnik
Rade Ra{eta
M.P.163
HR-HMDCDR, 6., Odelenje bezbednosti, 37-403/1995.
12
1995., svibanj 30.
Knin
Zapovijed Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera za otklanjanje slabosti u vojsci i
drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija
Sp. Br.____
30. 05. 1995. god.
VOJNA TAJNA
STROGO POVERLJIVO
Primerak br.__________
Problemi u vojnoj organizaciji
i eliminisanje negativnih pojava
koje su jedan od uzroka poraza i
gubitaka teritorije RSK,
N a r e | e n j e .Na{a mlada dràva RSK stvara se po èlji svih njenih gra|ana, kao garancija njihovog
slobodnog ìvota.
Naàlost i pored napora koji su ulagani, mnoge funkcije dràve nisu oìvele. Svedoci smo
nejedinstva rukovodstva, slabog funkcionisanja pravnog sistema, postojanja {verca i brzog
boga}enja pojedinaca. Navedene pojave negativno su uticale na stasanje Srpske vojske
Krajine, posebno na funkcionisanje sistema komandovanja. Slabosti u vojnoj organizaciji
demorali{u}i su delovale, kako na pripadnike Vojske, tako i na gra|ane na{e dràve.
Zahvaljuju}i slabostima u dràvi i u SVK, do sad je izgubljen Miljeva~ki plato, Maslenica,
Divoselo i Zapadna Slavonija.
Da bi se prekinulo sa slabostima i spre~ilo dalje ugroàvanje naroda i dràve jednovremeno je
pokrenut ~itav lanac akcija koje treba da omogu}e jedinstveno delovanje dràve i njenih
organa uklju~uju}i i SVK na planu ja~anja odbrane.
163
Prijemni pe~at: Brzojav br. 177, 11. 5. 1995.
359
Glavni {tab SVK ubrzano radi na dogra|ivanju vojne organizacije. Obrazuju se prvi
profesionalni sastavi i specijalne jedinice. Na putu smo da za kratko vreme stvorimo Vojsku
na koju }e na{ narod i Srbi {irom sveta biti ponosni.
U mogu}nosti smo da spre~imo i kaznimo svaki napad usta{a, ako se oslobodimo
nediscipline, {verca, samovolje, napu{tanja borbenih strojeva u toku trajanja borbenih
dejstava.
U vezi sa navedenim, a u cilju otklanjanja svih krupnijih slabosti i nediscipline u SVK.
NARE\UJEM
1. Prekinuti {verc sa na{im neprijateljima, jer smo zbog {verca gubili ljude i teritorije. Mesta
razmene robe {vercera i neprijatelja staviti pod vatreni udar, sredstvima po odluci
komandanta korpusa.
2. Spre~iti u borbi beànje i nekontrolisano napu{tanje poloàja i uno{enje panike me|u
borce i narod. U izvo|enju b/d pridràvati se borbenih pravila. Za spre~avanje nediscipline
u borbi dozvoljavam upotrebu oru`ja.
3. Ovla{}uju se komandanti korpusa, da u zoni spre~e destruktivno delovanje pojedinaca i
grupa usmerenih na slabljenje odbrane i stvaranje panike kod naroda.
4. Borce zaduìti sa municijom i samovoljno {enlu~enje strogo ka`njavati – evidentirati, kao
i sve koji ne po{tuju disciplinu i upu}ivati u preme{taj, po posebnom planu.
5. Komande korupsa u svojim zonama razradi}e mere civilne za{tite, zaduìti op{tinske
organe i mesne zajednice da organizuju izvla~enje, sme{taj i ishranu stanovni{tva (èna,
dece i starih ljudi) iz mogu}ih zona dejstva.
6. Oficiri i podoficiri, svojim pona{anjem van borbe i u borbi moraju biti primer borcima i
starati se o realizaciji ovog nare|enja. Prema pojedincima, koji odstupaju od ovih stavova
primeniti ovo nare|enje.
7. Sa nare|enjem upoznati Srpsku vojsku RSK, uz predhodnu analizu stanja po korpusima i
brigadama, gde ista}i konkretne probleme u jedinicama i zonama odgovornosti.
Nare|enje ne sankcioni{e dosada{nje gre{ke pojedinaca, ve} ubudu}e gre{ke i stupa na snagu
02. 06. 1995. godine od 12.00 ~asova.
Vojnici i stare{ine RSK, ulazimo u zavr{nu fazu ostvarenja na{ih nacionalnih ciljeva i ne
smemo vi{e dozvoliti gubitak naroda i teritorije. RSK va`nija je od interesa i prava pojedinaca
i zbog toga sam svestan svoje odgovornosti i mera koje preduzimam.
Sa verom u srpskog borca i njegovu hrabrost, sebe stavljam u slu`bu svog naroda.
KOMANDANT
general – potpukovnik
Mile Mrk{i}, Šv.r.š
M.P.164
HR-HMDCDR, 6., str. pov. 30. 05. 1995.
164
360
13
1995., lipanj 6.
Knin
Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu SVK o posjetu delegacije iz
Obrovca koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj situaciji koja prijeti spontanim
ili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva
SLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE
VOJNI KABINET
Broj: 020/8-513/2/95
Knin, 09. 06. 1995. g.
Glavni {tab SVK
Predmet: Slu`beni razgovor sa delegacijom
op{tine Obrovac, informacija
[ef Vojnog kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine general-potpukovnik Milan
êleketi} primio je dana 08. 06. 1995. g. na sugestiju Predsjednika Marti}a,165 delegaciju
op{tine Obrovac koju su sa~injavali: gos. Vuk~evi},166 predsednik Skup{tine op{tine Obrovac,
gos. Macura,167 narodni poslanik u Skup{tini RSK i gos. Dopu|,168 biv{i komandant
obrova~ke brigade.
Pomenuta gospoda iznose da je vojno-bezbednosna situacija u op{tini Obrovac alarmantna, i
ako se trenutno ne preduzmu radikalne i konkretne mere na planu ja~anja odbrambene
sposobnosti tog podru~ja, do}i }e do spontanog ili organizovanog iseljavanja stanovni{tva.
Mi{ljenja smo da treba uvaìti njihovu ozbiljnu zabrinutost i razmotriti slabosti vojne
organizacije na koje ukazuju.
U tom cilju predlaèmo da se na licu mesta utvrdi ~injeni~no stanje u zoni odgovornosti 4.
lpbr i da najodgovornije stare{ine Glavnog {taba SVK prime delegaciju SO Obrovac, na ~emu
oni inzistiraju.
U prilogu vam dostavljamo izve{taj sa obilaska poloàja 4. lpbr u rejonu Velebita koji su nam
uru~ili predstavnici obrova~ke op{tine.
S po{tovanjem,
potpukovnik
@arko Novakovi}, Šv.r.š
165
Milan.
Mirko.
167
Lazar.
168
Jovan.
166
361
14
1995., srpanj 29.
Knin
Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim {tabovima civilne za{tite za
provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja
Broj: nov. 01-78/95.
Knin, 29. 07. 1995. god.
ODBRANA
SLU@BENA TAJNA
REGIONALNI [TABOVI
CIVILNE ZA[TITE
Svima na koje se odnosi:
Na osnovu Odluke o progla{enju ratnog stanja, a u skladu sa nastalom situacijom, Republi~ki
{tab civilne za{tite
NARE\UJE
1. Odmah aktivirati Regionalne {tabove civilne za{tite, uspostaviti permanentno deùrstvo, te
ovisno o potrebama aktivno zadràti odre|eni broj ~lanova {taba.
2. Op{tinskim {tabovima civilne za{tite narediti:
– permanentno deùrstvo i aktivnost ~lanova {taba posebno po mjerama: sklanjanje,
evakuacija i zbrinjavanje;
– aùriranje planova sklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja, sa stavljanjem u pripravnost nosioca
izvr{enja odre|enih zadataka;
– stavljanje u pripravnost organizovanih jedinica civilne za{tite;
– preko povjerenika civilne za{tite animirati gra|ane na pripremu i ure|enje objekata za
sklanjanje, te provo|enje drugih mjera i postupaka li~ne i kolektivne za{tite;
– utvrditi mogu}nosti preduze}a radi njihova uklju~ivanja u provo|enje mjera za{tite i
spasavanja.
3. Preko odgovaraju}ih K-di SVK pratiti situaciju te preduzeti odgovaraju}e mjere.
4. Pratiti aktivnost op{tinskih {tabova civilne za{tite, te pruìti, stru~nu i drugu pomo} u
iznalaènju odgovaraju}ih rje{enja.
5. O preduzetim mjerama i aktivnostima, eventualnim problemima redovno dnevno
izvje{tavati ovaj [tab po~ev{i od 30.07.1995. godine u 13.00 ~asova.
Dostaviti:
1. Regionalnim {tabovima
civilne za{tite S. Dalmacija, . . . . . kurirom
2. Lika, Kordun, Banija
I. Slavonija, Baranja i Z. Srem . . . faksom
169
Okrugli pe~at: RSK, Republi~ki {tab civilne za{tite, Knin.
362
M.P.169
NAÊLNIK
3. Arhiva – ovdje . . . . . . . . . . . . . . . 1x
NA ZNANJE:
1. Ministarstvo odbrane
2. K-dantu G[ SVK
3. Predsjedniku Vlade
Babi} Du{ko, Šv.r.š
15
1995., srpanj 31.
Knin
Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja ratnog stanja pripreme brzu
evakuaciju pismohrane
M. P.170
MUP
KABINET MINISTRA
BROJ: 08/1-1-6314/95.
KNIN, 31. 07. 1995. GOD.
.
– {ifrirano – 00 –
SUP-A U RSK – SVIMA
M.P.171
N/R SEKRETARA
USLJED PROGLA[ENJA RATNOG STANJA NA PROSTORU REPUBLIKE SRPSKE
KRAJINE I NEIZVJESNE DALJNJE POLITI^KE SITUACIJE, A POUÊNI
ISKUSTVOM ZAPADNE SLAVONIJE
N A R E DJ U J E M
SVI SEKRETARIJATI UNUTRA[NJIH POSLOVA U SVOJIM ORGANIZACIONIM
JEDINICAMA PRIPREMITI ZA BRZU EVAKUACIJU SLEDE]E ARHIVE I TEKU]E
DOKUMENTACIJE:
1. UPRAVNI POSLOVI
– MATI^NE KNJIGE RODJENIH I DR@AVLJANSTVA (RANIJE PARICE)
– REGISTRE ORU@JA
– DOSIJE VOZILA
– KARTOTEKE (LI^NIH KARATA, PASO[A, KAZNENIH EVIDENCIJA)
– PLATIVE TISKANICE (SAOBRA]AJNE VOZA^KE LI^NE KARTE, ORU@ANE
LISTOVE)
– I SVU OSTALU VOZNU DOKUMENTACIJU
170
171
Prijemni pe~at: RSK, MUP-Knin, 08/3-1-6314/1-94.
Prijemni pe~at: Brzojav br. 1128, poslan 31. 07. 1995.
363
2. KADROVSKI POSLOVI
1. PERSONALNE DOSJEE RADNIKA
2. EVIDENCIJE O RANJENIM I POGINULIM
3. FINANSIJSKI POSLOVI
– ISPLATNE LISTE
– PERIODI^NE OBRAÛNE I ZAVR[NE RAÛNE
– BLAGAJNI^KE IZVJE[TAJE
– MATERIJALNO I FINANCIJSKO KNJIGOVODSTVO
– RASPOLO@IVA NOVÂNA SREDSTVA
4. OP[TI POSLOVI
– PRIJEMNE I OSTALE PEÂTE
– SP ARHIVA
– OSTALA ARHIVA
5. ODBRAMBENE PRIPREME
– SVE POSTOJE]E EVIDENCIJE
6. OPERATIVNI POSLOVI
– KU – UPISNIKE
– KOPIJE KRIVI^NIH PRIJAVA, POSEBNIH IZVJE[TAJA
– UPISNIK PREKR[AJNIH PRIJAVA SA KOPIJAMA ZAHTJEVA ZA POKRETANJE POSTUPKA
– OSTALE OPERATIVNE EVIDENCIJE
– DEPE[E
– EVIDENCIJE, ELABORATI I FILMOVI KRIM TEHNIKE.
7. DE@URNA SLU@BA I POSLOVI MILICIJE
– DNEVNIK DOGADJAJA
– OBAVEZNE INSTRUKCIJE I “AKCIJE”
– EVIDENCIJA ZADR@ANIH LICA
– PLANOVI BLOKADA
– DOSIJE SEKTORA
– REGISTAR SLU@BENIH POSLOVA
– RASPORED SLU@BE
8. VEZA
– KOMPLETAN CENTAR VEZE ZA KT I KZ
– SPECIJALNA DOKUMENTA I OSTALA DOKUMENTACIJA
ZA IZVR[ENJE NAVEDENOG ZADATKA O D G O V O R A N JE SEKRETAR SUPA I SAM DONOSI PROCJENU O EVAKUACIJI KAKO IZ SUP-A TAKO I IZ ORGANIZACIONIH JEDINICA.
MINISTAR
TO[O PAI]
HR-HMDCDR, 16., ur. br. 08-1-1-6134/1995.
364
16
1995., srpanj 31.
Drni{
Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna Dalmacija o poduzetim mjerama
u svezi priprema za evakuaciju
Op{tina Drni{
Ministarstvo odbrane
Odelenje Drni{
Broj: str.pov.01-10/95.
Drni{, 31.07.1995.
Ministarstvo odbrane
Uprava “Sjeverna Dalmacija”
KNIN
Predmet: Izvje{taj o poduzetim
mjerama u novonastaloj
situaciji.U skladu sa novonastalom situacijom u Op{tinskom {tabu CZ poduzete su slijede}e mjere:
– uvedeno je permanentno deùrstvo ~lanova {taba, zajedno sa zaposlenima u MO
– obi|eni povjerenici svih mjesnih zajednica na podru~ju op{tine Drni{, osim povjerenika
MZ Baljci s kojim smo u svakodnevnoj vezi. Odlazak u Baljke planiran je za 01.08.1995.
godine.
Prilikom razgovora s povjerenicima upoznali smo ih sa trenutnom situacijom, mjerama i
radnjama koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno teì{te stavljeno je na sklanjanje i
pripremne radnje vezane za evakuaciju.
Povjerenici su svoje zadatke izvr{ili i u O[CZ stigli su u toku dana izvje{taji iz svih MZ.
Aùrirani su spiskovi lica predvi|enih za evakuaciju, provjereno je gorivo koje je podjeljeno u
novembru 1994.g., provjerena je i ispravnost vozila.
Osim problema u samom gradu Drni{u, gdje je utvr|ena neispravnost dvaju vozila (traktor i
kamion), na podru~ju ~itave op{tine nije bilo nikakvih problema ni sa vozilom ni sa gorivom.
U {to hitnijem roku u dogovoru sa direktorom DP “Drni{trans” osigurat }e se zamjena za
vozila koja su neupotrebljiva.
– ~lan {taba CZ ]aki} Branka zaduèna je da u {to kra}em roku organizira kurs Prve pomo}i,
{to nam je sada jedan od prioritetnijih zadataka.
O svim promjenama blagovremeno }emo Vas obavjestiti.
S po{tovanjem!
M.P.172
NAÊLNIK O[CZ:
Mirkovi} Ana, Šv.r.š
172
Okrugli pe~at: RSK, Op{tinski {tab civilne za{tite Drni{.
365
17
1995., srpanj 31.
Knin
Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o provo|enju mobilizacije i ratne
popune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon vijesti da su hrvatske snage probile crte
obrane VSK na podru~ju Strmice
Sektor za vojna i civilna pitanja
Slu`bena tajna
Strogo poverljivo
Broj: 403-201/95
Knin, 31.07.1995.g.
Redovni dnevni
izve{taj dostavlja.
1. Mobilizacija i ratna popuna:
Kod provo|enja op{te javne mobilizacije teì{te je dato popuni RJ SVK v/o MTS i statusom
iz popisa. Mobilizacija ljudstva vr{i se uz pomo} vojne policije i odmah se v/o sprovode u RJ.
S obzirom da nema ne raspore|enih v/o radi se samo o upu}ivanju u RJ v/o koji naj~e{}e
samovoljno borave van RJ. U periodu od 17.07. do danas sa radne obaveze u RJ upu}eno
2.850 v/o. U RJ SVK na osnovu nare|enja MO upu}eno je 51 v/o, radnika MO.
Na podru~ju Knina u toku je mobilizacija 30 m/v za potrebe G[ SVK. Tako|e, na podru~ju
Knina za potrebe 7. POB mobilisano je 4 tovara konja. Sa specijalizacije iz SRJ vratilo se 9
lekara i isti }e biti raspore|eni u RJ i bolnicu “Sveti Sava” Knin.
Na podru~ju Like op{ta mobilizacija je zavr{ena a po zahtjevima RJ mobili{u se m/v, traktori
i sli~no. Isto proti~e u redu. Na podru~ju Pla{kog za potrebe Had-a mobilisano je 6 traktora.
Tako|e za potrebe SnOs Pla{}anske brigade mobilisano je 6 èna medicinskih sestara. Za
potrebe 103. lbr. Lapac mobilisano 6 teretnih vozila.
Kordun
Na podru~ju Korduna za potrebe SVK mobilisano je 8 teretnih vozila.
Banija
Na prostoru Banije u jedinice SVK javilo se 17 dobrovoljaca tj. lica koji su ogla{eni
nesposobni za slu`bu u OS.
2. regrutacija i mirnodopska popuna
Na sluènje vojnog roka upu}eno je:
– sa prostora Sjeverna Dalmacija
– sa prostora Like
– sa prostora Korduna
– sa prostora Banije
Ukupno
366
38 r/o
61 r/o
23 r/o
68 r/o
190 r/o
3. Civilna za{tita
Jedinice, {tabovi i povjerenici civilne za{tite rade na aùriranju planova po merama za{tite i
spasavanja, evakuacije, zbrinjavanja i sklanjanje. U toku agresije na Grahovo [tabovi CZ
Sjeverne Dalmacije i Like zbrinuli su 220 izbjeglih lica.
Poverenici CZ angaìrali su se posebno na zadatku spre~avanja pomeranja stanovni{tva koje
se de{avalo zbog {irenja glasina.
Sino} je u selu Strmica neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane i da ulaze u
Strmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva. Blagovremenom
intervencijom na~elnika Op{tinskog {taba civilne za{tite Knin i poverenika panika je
uklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama.
4. Odbrambene pripreme:
Teì{te aktivnosti je bilo na daljnjem reduciranju radne obaveze privremeno u dràvnim
organima. Tako su u ministarstvima Vlade na radnoj obavezi zadràni ministri, njihovi
pomo}nici i po 1 voza~. Ostalo administrativno osoblje su lica koji nisu v/o (ène i
nesposobni).
Na nivou brigade formiraju se jedinice radne obaveze koje se angaìraju na pripremi i
ure|enju teritorije za vo|enje oruàne borbe. Na teritoriji Knina do sada su formirane takve
4 jedinice ja~ine 30-50 lica.
5. Slu`ba osmatranja i obavje{tavanja
Prati stanje na frontu, teritoriji i u vazdu{nom prostoru i u gotovosti je za obave{tavanje
stanovni{tva po ispoljenoj opasnosti i nare|enju nadle`nih lica.
Dostavljeno:
– Arhiva MO-ovde . . . . 1x
– Ministru odbrane. . . . 1x
– G[ SVK – general
Sekuli} . . . . . . . . . . . . . 1x
POMO]NIK MINISTRA
pukovnik
18
1995., kolovoz 2.
Knin
Republi~ki {tab civilne za{tite RSK traì od regionalnih {tabova izvje{}e o provo|enju
plana civilne za{tite te evakuacije i zbrinjavanja
Broj: pov. 01-82/95
Knin, 02.08.1995.god.
ODBRANA
SLU@BENA TAJNA
POVJERLJIVO
367
REGIONALNIM [TABOVIMA
CIVILNE ZA[TITE
SVIMA
Po osnovi nare|enja pov.br.01-78/95. od 29. 07. 1995. godine O D M A H, a najkasnije 03.
08. 1995. godine do 19.00 ~asova, dostavite i z v j e { t a j po slijede}im pitanjima:
1. Sklanjanje (aùriranje plana, ure|enje i priprema objekata za sklanjanje, animiranje
stanovni{tva);
2. Evakuacija (aùriranje plana, materijalno obezbje|enje, pripravnost izvr{ioca, formiranje
odbora – ekipa za prihvat i razmje{taj i dr.);
3. Zbrinjavanje (kapaciteti za prihvat: obezbje|enje opreme i sredstava za smje{taj, artikala
ishrane i sredstva za odràvanje li~ne i op{te higijene);
4. Pripremljenost i organizacija provo|enja mjera za{tite i spasavanja (pojedina~no: {to se
preduzelo i organizovalo, uklju~ivo sa mogu}nostima preduze}a za njihovo uklju~ivanje u
akcije za{tite i spasavanje);
5. Postojanje opasnih materija i preduzete mjere za{tite;
6. Aktivirane snage za za{titu i spasavanje i snage koje su stavljene u pripravnost;
7. Problemi: funkcionisanja i materijalnog obezbje|enja.
MS/OS
Dostaviti:
1. Regionalni {tab civilne
za{tite “S. Dalmacija” . . . . . . . . . 1 x kurirom
2. Regionalni {tabovi civilne
za{tite “Lika”, “Kordun”, “Banija”
i “I. Slavonija, Baranja i Z. Srem”. . . . faksom
3. Arhiva, ovdje
NA ZNANJE:
1. Ministru odbrane
2. K-dantu G[ SVK
M.P.173
NAÊLNIK
19
1995., kolovoz 2.
Knin
Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima CZ da odmah zapovjede
provo|enje planova za evakuaciju
173
Okrugli pe~at: RSK, Republi~ki {tab civilne za{tite.
368
Broj: Str.pov.01-92/95.
Knin, 02. 08. 1995.god.
ODBRANA
SLU@BENA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
[IFROVANO
REGIONALNIM [TABOVIMA
CIVILNE ZA[TITE
SVIMA
Pripreme za evakuaciju
materijalnih, kulturnih
i drugih dobara
Preko Op{tinskih {tabova civilne za{tite, organima i organizacijama, organima op{tinskih
uprava, preduze}ima i drugim pravnim licima, O D M A H narediti provo|enje priprema
za evakuaciju;
– materijalnih dobara;
– arhiva, mati~nih knjiga, evidencija i materijala povjerljive naravi;
– pokretnih kulturnih dobara;
– nov~anih sredstava, vrednosnih popisa i odgovaraju}e dokumentacije.
U pripremi za evakuaciju, navedeni nosioci trebaju:
– izraditi spiskove – preglede materijalnih dobara po vrsti i koli~ini i iste pripremiti za
evakuaciju;
– utvrditi lokacije – objekte za njihov smje{taj na novoj lokaciji (u saradnji sa Upravama i
odelenjima MO);
– obezbjediti vozila za transport (nedostaja}a vozila poku{ati obezbjediti preko organa MO);
– formirati ekipe za utovar – istovar;
– formirati komisije koje }e biti odgovorne za izvr{enje.
Evakuaciju materijalnih dobara u pravilu ne provoditi istovremeno sa evakuacijom odre|enih
kategorija stanovni{tva (ukoliko ista bude pravovremeno nare|ena), osim artikala, sredstava i
opreme koje sluè za zbrinjavanje stanovni{tva.
O provo|enju priprema dnevno izvje{tavati ovaj [tab po~ev{i od 04. 08. 1995. godine do
20.00 ~asova.
NAÊLNIK
M.P.174
Dostaviti:
1. Regionalni {tab civilne
za{tite “S. Dalmacija”. . . . . . . . . . . . 1x kurirom
2. Regionalni {tabovi civilne
za{tite “Lika”, “Kordun”, “Banija”
i “I. Slavonija, Baranja, i Z. Srem” . . . {ifrovano
3. Arhiva – ovdje
174
Isto.
369
NA ZNANJE:
1. Ministru odbrane
2. K-dantu G[ SVK
20
1995., kolovoz 3.
Korenica
Upute Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica op}inskim {tabovima civilne za{tite o
pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih dobara te evakuaciju stanovni{tva
MINISTARSTVO ODBRANE UPRAVA LIKA
REGIONALNI [TAB CIVILNE ZA[TITE
BROJ: STR. POV.03-31/2-95
KORENICA, 03. 08. 1995.GODINE
ODBRANA
SLU@BENA TAJNA
STROGO POVJERLJIVO
([IFROVANO)
PREDMET: PRIPREMA ZA EVAKUACIJU MATERIJALNIH, KULTURNIH
I DRUGIH DOBARA.OP[TINSKOM [TABU CIVILNE
ZA[TITE
SVIMA
AKTOM REPUBLI^KOG [TABA CIVILNE ZA[TITE BROJ STR. POV. 01-83/95 OD
02. 08. 1995. GODINE, NAREDJENO JE REGIONALNOM I OP[TINSKIM
[TABOVIMA CIVILNE ZA[TITE DA O D M A H PISMENO NAREDE,
ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA, PREDUZE]IMA I USTANOVAMA, PROVODJENJE PRIPREMA ZA EVAKUACIJU:
– MATERIJALNIH DOBARA
– ARHIVE, MATI^NIH KNJIGA, DOKUMENATA SA VI[IM STEPENOM
POVJERLJIVOSTI
– POKRETNIH KULTURNIH DOBARA
– NOVÂNIH SREDSTAVA, VREDNOSNIH PAPIRA I SL.
– TEHNI^KIH SREDSTAVA I UREDJAJA.
U PRIPREMI ZA EVAKUACIJU POTREBNO JE URADITI SLEDE]E:
– IZRADITI SPISKOVE – PREGLEDE MATERIJALNIH DOBARA PO VRSTI I
KOLIÎNI, I ISTE PRIPREMITI ZA EVAKUACIJU,
370
– UTVRDITI LOKACIJE OBJEKATA ZA SME[TAJ NA NOVOJ LOKACIJI (U
SARADNJI SA UPRAVOM I ODELENJIMA MO),
– OBEZBEDITI VOZILA ZA TRANSPORT,
– FORMIRATI KOMISIJE KOJE SU ODGOVORNE ZA IZVR[ENJE EVAKUACIJE,
– FORMIRATI EKIPE ZA UTOVAR I ISTOVAR.
EVAKUACIJU MATERIJALNIH DOBARA U PRAVILU NE PROVODITI
ISTOVREMENO SA EVAKUACIJOM STANOVNI[TVA (UKOLIKO ISTA BUDE
PRAVOVREMENO NAREDJENA) OSIM ARTIKALA, SREDSTAVA I OPREME KOJE
SLU@E ZA ZBRINJAVANJE STANOVNI[TVA.
NA OVOM ZADATKU RADITI SAVJESNO I TEMELJITO, BEZ PANIKE, A U
TUMAÊNJU I RAZGOVORIMA OBJA[NJAVAT, DA SE OVO RADI PREVENTIVE,
I DA SE VE]I DIO OVIH ZADATAKA TREBAO PRIPREMITI U MIRU.
O ANGA@OVANJU NA OVOM ZADATKU OBAVJESTITE ORGANE VLASTI I K-DE
RJ.
O PROVODJENJU OVIH PRIPREMA IZVE[TAVAJTE NAS SVAKI DAN DO 15.00
ÂSOVA.
DOSTAVITI:
1. OP SCZ KORENICA – KURIROM
2. OP SCZ VRHOVINE, GRAÂC, D. LAPAC
NAÊLNIK
I PLA[KI
([IFROVANO) POZNANOVI] MIRKO
3. ARHIVA, OVDJE
M.P.175
21
1995., kolovoz 3.
Knin
Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ o
traènju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split zbog napada na Drvar, {irenju glasina
o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenju
javnog mnijenja da SVK nije u stanju obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane
u okruènju i izgine
GLAVNI [TAB SVK
175
Prijemni pe~at: brzojav br. 1999, primljeno 3. 8. 1995.
371
Str.pov.br. 37-616
03.08.1995. godine
Dnevni izve{taj.UPRAVI BEZBJEDNOSTI G[ VJ
– Na li~nost generala A.176 Dimitrijevi}a –
U toku dana na{e jedinice su zadràvale posednute poloàje uz dejstvo avijacije i artiljerije,
nije bilo znatnog pomeranja linije fronta koji se proteè levo s. Mandi}i – Dubrave – brdo
Breìne, kota Ko{~ica – k. Ograci – Javorov Vrh – Veliki i Mali Mra~aj – Javorova Glava –
Samar – Igla – Bezdan – Grgi} – Suvi Vrh – Dinara – Razvale – zaseok Uni{te i velika {pilja
desno.
U toku dana na~elnik G[ SVK ostvario je kontakt sa IKM G[ VRS radi sadejstva i planiranja
daljih napadnih dejstava na grahovsko-livanjskom pravcu. Dogovoreni su konkretni zadaci ali
do realizacije istih ne znamo kad }e do}i jer se sti~e dojam da u zapadnom delu RS skoro
nema jedinica sposobnih za ofanzivna dejstva {to VRS prikriva.
Na dana{njem sastanku na~elnika G[ SVK na IKM G[ VRS traèno je od SVK da avionima
bombarduje Split kao odmazdu za artiljerijsko tu~enje Drvara.
Na sastanku su takodje okrivljavali SVK za pad Grahova i Glamo~a.
1. – Strani faktor
Analizom dobijenih podataka od razli~itih izvora o agresiji HV na RSK sa sjevera do{lo se do
slede}ih zaklju~aka:
HIS ili SOS zapadnih zemalja, a sigurno u funkciji globalne politike prema Krajini, dnevno
po nekoliko puta iz razli~itih izvora plasirane su dezinformacije o bezuslovnoj agresiji HV na
RSK.
Ustanovljeno je, da je preko 80 % dezinformacija plasirano preko UNPROFOR-a, naj~e{}e
posredstvom oficira za vezu raznih prijateljskih veza, ali u prvom i drugom slu~aju vode}i
ra~una da dezinformacije dodju do najvi{ih nivoa (komandanata brigada, korpusa do najvi{ih
starje{ina u Komandi G[ SVK). Ostavljali su dostupne pisane sadràje licima za koja su cjenili
da }e sa istim upoznati napred pomenute organe, takodjer sa la`nim i dezinformiraju}im
tekstom.
Drugu kategoriju izvora preko kojih su SOS plasirale dezinformacije bile su veze
obavje{tajnih organa i RSDB u inostranstvu i to putem telefonskih komuniciranja.
Tre}u kategoriju plasiranih dezinformacija ~inila je HIS preko radio veza koje su RPG
pra}enjem otkrivale i registrovale.
êtvrtu skupinu dezinformacija – ili poluistinitih podataka ~ine podaci dobijeni od izvora
koji su po zadacima razli~itih slu`bi upu}ivani u RH i 5. K., a koja nisu osposobljena da
kvalifikovano ocjene i procjene ono {to vide i ~uju.
I na kraju dodati je i to da nigdje trupna obavje{tajna slu`ba nije u funkciji i uop{te se ispred
p/k na{ih jedinica na takti~kim dubinama ne prati niti se raspolaè podacima o
neprijateljskim snagama.
Sve napred izneto jasno govori koliko su onda realne i blagovremene odluke koje se donose
od najvi{eg do najnièg nivoa.
176
Aleksandar.
372
Tokom ju~era{njeg dana (02. 08.) RC i timovi EZ u RSK od glavne komande UN iz Zagreba
dobili su zadatak da ustanove slede}e:
* Dejstvo avijacije na Dinari i objektima prema Grahovu: dali su avioni poletali sa aerodroma
Udbina ili Mahovljana kod B. Luke. Ako su poletali sa Udbine dali su avioni i piloti iz sastava
RV R. Srpske?
* Broj poginulih i ranjenih pripadnika SVK? Na kojim lokalitetima i gdje su zbrinuti?
Mogu}nost MCK da ih obidje i razgovara?
* Poloàji sa kojih je dejstvovala artiljerija i rakete i da li je VRS u~estvovala u artiljerijskoj
podr{ci.
* Reakcija vojno-dràvnog vrha na pregovore u @enevi, a kako na to reaguju obi~ni gradjani?
2. Stanje u jedinicama:
Progla{enjem ratnog stanja, sve su prisutnije pojave da borci na poloàjima prekomjerno
konzumiraju alkohol odkud posledice sve ~e{}eg ranjavanja, ubistva, verbalnih i fizi~kih
obra~una, posticanja na opstrukciju komandovanju u alkoholisanom stanju i ozbiljnom
naru{avanju b/g.
înjenica je, da je dono{enjem odluke VK SVK o izvodjenju aktivne operacije na grahovskolivanjskom pravcu su angaòvani dijelovi KSJ, jedinice MUP-a, deo specijalne jedinice “Kap.
Dragana”177 i da iste po na{oj ocjeni nisu izv{ile dobijene zadatke, nakon ~ega je nastupilo
neko stanje spa{avanja ne~ijih autoriteta, a samim tim i izvla~enje ovih jedinica iz borbe.
Ta~no je, da 2. gbr. kojom komanduje “pukovnik” MILO[ CVJETIÂNIN nije izvr{ila
dobijeni zadatak. Odradila je neke minimalne zadatke od nebitnog zna~aja za dalja dejstva.
Jedinice MUP-a koje su “Vidovdanskom smotrom” u{le u sastav KSJ, ne da nisu izvr{ile
zadatak, ~ak su napu{tale poloàje, ponovo su vra}ane na poloàje, ali ne èle da se vi{e bore
u sastavu SVK. “Kapetan Dragan” je primio zadatak takti~kog dubinskog izvidjanja rasporeda
neprijatelja, a ustvari je izvi|ao poloàje na{ih snaga.
Jedino je ta~no, da se jedinice VP svih nivoa Komandi uklju~uju}i i BVP bore propisno, bez
kolebanja i straha i ni jedan poloàj nisu napustile.
U vezi s nastalom situacijom, Komandant povla~i slede}e poteze:
Dana 02. 08. izvukao je “generala” Stupara sa grahovskog rati{ta, formirao strategijsku
rezervu od slobodnih snaga KSJ i pridodatih djelova na Kordunu ~iji je komandant
MILORAD STUPAR.
U toku dana je izvla~enje 2. gbr. iz borbe i vra}anje na prostor s. Bruvno (SO GRAÂC) u
gotovosti za “specijalna dejstva” u svim pravcima.
“Kapetan Dragan” tokom dana napu{ta SVK i odlazi nezadovoljan jer je traìo da bude
Komandant 92 mtbr. u 7.K. obe}avaju}i za mjesec dana punu njenu b/g. Kada se sa tim nije
sloìo Komandant SVK, on je demonstrativno napustio Krajinu.
Napominjem da je “Kap. Dragana” na du`nost k-danta 92 mtbr. formirala RSDB R Srbije
(KNE@EVI] MILAN, zv. “Medo”) jer su uporno nastojali prikazati sada{njeg Komandanta
92. mtbr. ppuk. JANKA \URICU nesposobnim da komanduje jedinicom.
Nastupa dosta sloèna unutra{nja situacija za sada sa neizvjesnim ishodom, a ako tome
dodamo jo{ na{e unutra{nje politi~ko i spoljnje okruènje onda je vi{e nego ozbiljno.
177
Dragan Vasiljkovi}.
373
Pouzdano i provjereno nema nikakve prakti~ne saradnje i sadejstva sa VRS, izuzev
deklaracionog. Neistine i laì se pla}aju ljudskim ìvotima.
Zamrzavanje daljih ofanzivnih dejstava prema 5.K., ilegalna trgovina cvjeta {to }e ponovo
prouzrokovati nekontrolisane dimenzije.
Sistem bezbjednosti na svim nivoima Komandovanja je u funkciji u kojoj je i RiK. Me|utim
kontraobavje{tajni sistem bez obzira na sve probleme funkcioni{e i jedinstvo unutar slu`be je
jo{ na visokom nivou.
Jedino poku{aj naru{avanja sistema imali smo u KSJ i u 15.K. potpukovnik PETAR BORI]
se u potpunosti identifikovao sa “generalom” [EVOM STEVOM koji ina~e slu`bu
bezbjednosti ne podnosi i ~esto zajedni~ki vr{e pritisak na pojedine OB iz Odsjeka
bezbjednosti i u pojedinim brigadama. Me|utim, odgovornim i profesionalnim radom OB
iz OB 15.K. (kap. POTKONJAK i poru~nik LONÂR) koji li~no drìm na vezi odra|uju
solidno zadatke i isklju~ivo zahvaljuju}i njihovom radu odràli su KO sistem u funkciji.
Veza: na{a informacija st. pov.br. 33-226 od 26.07.1995. godine:178
Na strani tri (3), ~etvrti pasus, nazna~ena je suma od 37.000 DeM. Naknadno smo dobili
podatak da se radi o sumi od 190.000 DeM, koje je naknadno dobio.
3. Stanje na teritoriji:
Dana 03. 08. 1995. godine u kontaktima sa gradjanima stekao se utisak da postoji elemenata
panike ali jo{ uvek kontrolisane. Gradjani najvi{e optuùju vlast odnosno politi~ki vrh RSK,
te smatraju da je njihovom nebrigom i java{lukom do{lo do ovakvih posledica. Postoji nada
da nismo izdati ni ostavljeni i cene kao zadnju mogu}nost da }e pomo} dobiti od SRJ.
Gradjani dalje cene da nismo u stanju da se sami odbrane te ako nisu u mogu}nosti dobiti
zna~ajniju pomo} od SRJ da je bolje da se narod preseli na druga (mjesta) nego da dodje u
okruènje i izgine.
Prema pouzdanim podacima tokom dana predsjednik Vlade RSK M.179 BABI] je preneo
Ministrima da se spakuju i budu spremni za predislokaciju u D. Lapac. Pitao je sekretara
Vlade Nikolu [trbca da li je siguran da bi Kninjani branili Knin u slu~aju napada? Na
odgovor [trbca, da on (Babi}) treba njemu dati odgovor obzirom na vrijeme provedeno u
njemu BABI] nije vi{e na tu temu diskutovao.
RMR/MT
POMO]NIK KOMANDANTA
za bezbed. poslove
pukovnik
178
Vidi: Prilog II, Dok. br. 35.
Milan.
180
Okrugli pe~at: ne~itko.
179
374
M.P.180
22
1995., kolovoz 4.
Knin
Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac,
Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu
VRHOVNI SAVJET ODBRANE
Knin, 4. august 1995. godine
16.45 ~asova
Broj: 2-3113-1/95.
Zbog novonastale situacije izazvane otvorenom op{tom agresijom Republike Hrvatske na
Republiku Srpsku Krajinu i nakon prvih po~etnih uspjeha u odbrani do{lo je do ugroàvanja
velikog dijela teritorije Sjeverne Dalmacije i dijela Like, zbog toga
ODLUÛJEMO
1. Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tina
Knin, Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac.
2. Evakuaciju sprovoditi prema pripremljenim planovima pravcima koji izvode prema
Kninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu.
3. Za evakuaciju zatraìti pomo} od komande UNPROFOR Sektor “Jug” sa sjedi{tem u
Kninu.
Knin, 4. 08. 1995. godine
Mile Marti}, Šv.r.š
M.P.181
OVJERENO U G[ SVK u 17,20 sati 04.08.1995. godine i zavedeno pod gore navedenim
brojem.
@rtve agresije Hrvatske vojske na Republiku Srpsku Krajinu – Sjeverna Dalmacija, Lika,
Banija i Kordun (Oluja) – avgust 1995., izdava~ Savo [trbac, urednik Jovo Ra{kovi},
www.veritas.org.yu/srpski/publikacije.htm
181
375
PRILOG 4
PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNE
REINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U
USTAVNO-PRAVNI POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE,
POÊTKOM 1995.
PRILOG 4
1
1995., sije~anj 18.
“PLAN Z-4”
18. sije~nja 1995.
Prijevod!
NACRT SPORAZUMA O KRAJINI, SLAVONIJI, JU@NOJ
BARANJI l ZAPADNOM SRIJEMU
Sadràj
Dio Poglavlje
^lanak
Prvi
USTAVNI SPORAZUM O KRAJINI
I
Uspostavljanje Srpske krajine
I.1 Granice
I.2 Primjenjivost zakona i upravnih akata
I.3 Zastave i znakovlje
I.4 Jezik
I.5 Prebivali{te
II
Podjela nadle`nosti izme|u sredi{nje i krajinske vlade u odnosu na Krajinu
II.1 Op}a podjela
II.2 Me|unarodni sporazumi i predstavljanje
II.3 Nov~ana jedinica
II.4 Oporezivanje
III
Ustroj krajinske uprave
III.1 Zakonodavno tijelo
III.2 Predsjednik
III.3 Sudovi
III.4 Nezavisnost du`nosnika
III.5 Prijelazne odredbe
IV
Sudjelovanje Krajine u Sredi{njoj vladi
IV.1 Izbori
IV.2 Imenovanje na du`nosti u Sredi{njoj vladi
V
Razvoja~enje
V.1 Razvoja~enje Krajine
V.2 Granica s Bosnom i Hercegovinom
379
VI
Drugi
VII
Redarstvene snage u Krajini
VI.1 Redovno redarstvo
VI.2 Grani~no redarstvo
ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JU@NOM
BARANJOM, ZAPADNIM SRIJEMOM I DRUGIM
PODRU^JIMA
Uprava
VII.1 Op}enito
VIII Prijelazne odredbe
VIII.1 Me|unarodne snage i promatra~i
VIII.2 Razvoja~enje
VIII.3 Nadzor nad redarstvom
IX
Posebna uprava i dioba vlasti za Isto~nu Slavoniju, Ju`nu Baranju i Zapadni Srijem
IX.1 Posebna uprava
IX.2 Dioba vlasti
X
Redarstvene snage
X.1 Sastav i naoruànje
Tre}i
OP]E ODREDBE
XI
Ljudska prava i temeljne slobode
XI.1 Op}enito
XI.2 Povratak izbjeglica i prognanika
XI.3 Dràvljanstvo
XI.4 Vra}anje ili naknada izgubljene imovine
XI.5 Vezanost organa vlasti
XI.6 Ugovori o ljudskim pravima
XI.7 Sud za ljudska prava
XI.8 Pu~ki pravobranitelji
XII
Samouprava i uprava u podru~jima s manjinskim pu~anstvom
XII.1 Podru~ja s manjinskim pu~anstvom
XII.2 Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom
XII.3 Odredbe za podru~ja s manjinskim pu~anstvom
XIII Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz Drugog dijela
XIII.1 Osnivanje, nadle`nost i postupci
XIII.2 Sastav
XIV Kazneno gonjenje u svezi sa sada{njim sukobom
XIV.1 Doma}e kazneno gonjenje
XlV.2 Me|unarodno kazneno gonjenje
XV
380
Izmjena i dopuna Ustava Hrvatske i hrvatskih zakona
XV.1 Dono{enje izmjena i dopuna
XV.2 Daljnje promjene izmjena i dopuna
XVI Nedjeljivost Hrvatske
XVI.1 Nepostojanje namjere promjena
XVII Zavr{ne odredbe
XVII.1 Stupanje na snagu i provedba
XVII.2 Jezici
Prilozi
A
Granice
1. Krajine
2. Isto~nog podru~ja
B
Popis me|unarodnih instrumenata u svezi s ljudskim pravima koje treba
uklju~iti u ovaj Sporazum
C
Sastav i nadle`nost Suda za ljudska prava Hrvatske
D
Po~etno imenovanje i nadle`nost pu~kih pravobranitelja
E
Tekstovi dogovorenih izmjena i dopuna hrvatskog Ustava i zakonodavstva za
provedbu ovog Sporazuma
F
Prijelazna uprava Isto~nog podru~ja
NACRT SPORAZUMA O KRAJINI, SLAVONIJI, JU@NOJ BARANJI
l ZAPADNOM SRIJEMU
Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i predstavnici tvorevine nazvane Republika Srpska
Krajina (RSK)
ovime su se sporazumjeli kako slijedi:
DIO PRVI:
USTAVNI SPORAZUM O KRAJINI
I. Poglavlje: Uspostavljanje Srpske krajine
^lanak I.1 Granice
1. Uspostavit }e se autonomna Srpska krajina (u daljnjem tekstu “Krajina”), koja }e se
sastojati od podru~ja nazna~enog na karti 1 u prilogu A1.182
Š1To }e podru~je biti jedinstveno kontinuirano podru~je koje }e obuhva}ati podru~ja sa srpskom ve}inom u
podru~jima pod za{titom Ujedinjenih Naroda (UNPA) Sektor Sjever i Jug, prema popisu pu~anstva iz 1991.
uzimaju}i u obzir zemljopisne i gospodarske faktore.š
182
Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.
381
2. Granice Krajine mogu u svako doba po stupanju na snagu ovoga Sporazuma, u dogovoru
mijenjati Vlada Republike Hrvatske ({to se treba odraziti u odgovaraju}em zakonodavstvu)
i zakonodavno tijelo Krajine. Tijekom razdoblja od {est mjeseci po stupanju na snagu
ovoga Sporazuma Povjerenstvo za provedbu predvi|eno stavkom 2 ~lanka XVIL.1
ovla{teno je za promjenu granica za udaljenost koja ne prelazi dva kilometra od njihove
lokacije prema karti 1 u Prilogu A, s time da }e po{to saslu{a predstavnike Vlade Republike
Hrvatske i Vlade Krajine odluku donijeti konsenzusom.
3. Na granicama izme|u Krajine i drugih dijelova Republike Hrvatske ne}e biti nikakvih
grani~nih kontrola.
^lanak I.2 Primjenjivost zakona i upravnih akata/propisa
(sredi{njih hrvatskih vlasti)
1. Zakoni {to ih usvoji hrvatski Sabor primjenjivat }e se u Krajini samo u onoj mjeri u kojoj
oni ulaze u isklju~ivu odgovornost Sredi{nje Vlade prema stavku l ~lanka II.1 ili u kojoj su
delegirani toj Vladi prema stavku 3 istog ~lanka, ili u kojoj ih odobri zakonodavno tijelo
Krajine.
2. Nadle`na tijela krajinske vlade dosljedno }e provoditi i primjenjivati Ustav Republike
Hrvatske i sve zakone koji se primjenjuju na Krajinu sukladno stavku 1.
3. Upravne vlasti Krajine prihvatit }e kao valjane sve radnje {to ih poduzme nadle`na upravna
vlast Republike Hrvatske, a upravne vlasti Republike Hrvatske prihvatit }e kao valjane sve
radnje {to ih poduzme nadle`na upravna vlast Krajine.
^lanak I.3 Zastave i znakovlje
1. Krajina moè prihvatiti znak i zastavu, koji se mogu koristiti na njezinu podru~ju,
uklju~uju}i i na svim njezinim granicama, u skladu sa zakonima {to ih donese
zakonodavno tijelo Krajine.
2. Zastava i znak Republike Hrvatske mogu se isticati u Krajini na ili pri zgradama {to ih
zauzimaju tijela hrvatske Vlade, kao i na me|unarodnim granicama.
3. Pojedinci }e u svakom dijelu Republike Hrvatske mo}i koristiti znak i zastavu Republike
Hrvatske i Krajine.
^lanak I.4 Jezik
Zakonodavno tijelo Krajine moè predvidjeti kori{tenje srpskog jezika i }irilice, pod uvjetom
da su interesi manjina u Krajini propisno za{ti}eni sukladno Poglavlju XI.
^lanak I.5 Prebivali{te
Svaki dràvljanin Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini imat }e pravo primiti od
krajinske vlade isprave koje potvr|uju takvo prebivali{te, a one }e se izdavati sukladno
propisima dogovorenima s vlastima Republike Hrvatske.
II. Poglavlje: Podjela nadle`nosti izme|u sredi{nje i krajinske
vlade u odnosu na Krajinu
^lanak II.1 Op}a podjela
1. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu ponekad “Sredi{nja vlada”) imat }e, u
odnosu na Krajinu, isklju~ivu odgovornost za sljede}e, osim u slu~ajevima gdje je to ovim
Sporazumom druk~ije odre|eno ili dopu{teno:
382
(a) vo|enje vanjskih poslova, uzimaju}i u obzir ~lanak II.2;
(b) obrana Republike Hrvatske od vanjskih prijetnji;
(c) dràvljanstvo Republike Hrvatske podlo`no ~lanku XI.3,
(d) ure|ivanje sljede}eg, pod uvjetom da se s Krajinom ne}e postupati nepovoljnije od
ostalih dijelova Hrvatske;
(i) me|unarodna trgovina, uklju~uju}i i carine;
(ii) doma}a trgovina preko granica Krajine, uklju~uju}i kori{tenje glavnih cestovnih
prometnica i èljeznice;
(iii) financije;
(iv) intelektualno vlasni{tvo;
(v) standardi za proizvode;
(vi)komunikacije
(e) izdavanje i ure|ivanje nov~ane jedinice, podlo`no ~lanku II.3;
(f) dodjela elektronskih frekvencija za radijske, televizijske i druge svrhe, s time {to }e se
Krajini dodijeliti najmanje onoliko frekvencija koliko ih sada koristi, te najmanje jedna
televizijska stanica;
(g) po{tanske aktivnosti;
(h) za{tita okoli{a osim u mjeri u kojoj ona nema utjecaja izvan granica Krajine.
2. Vlada Krajine imat }e sve odgovornosti u odnosu na Krajinu koje nisu obuhva}ene
gornjim paragrafom/stavkom I, a osobito sljede}e, osim u slu~ajevima gdje je ovim
Sporazumom druk~ije predvi|eno ih dopu{teno:
(a) obrazovanje;
(b) kultura;
(c) stambena pitanja;
(d) javne slu`be;
(e) gospodarstvo;
(f) dobrotvorne djelatnosti;
(g) energetika;
(h) lokalna namjena povr{ina;
(i) za{tita okoli{a Krajine podlo`no podstavku l(h);
(j) prirodna bogatstva;
(k) radio i televizija;
(1) socijalna za{tita;
(m) turizam;
(ti) potvrde o prebivali{tu u Krajini, podlo`no ~lanku 1.5;
(o) osnivanje poduze}a i drugih pravnih osoba;
(p) redarstvo, podlo`no Poglavlju VI;
(q) oporezivanje, podlo`no ~lanku II.4.
3. Sredi{nja i krajinska vlada mogu se suglasiti da uzajamno prenesu, ili da zajedni~ki ili na
koordiniran na~in upravljaju svakom od svojih nadle`nosti. U tu svrhu one mogu
uspostaviti zajedni~ka povjerenstva.
^lanak II.2 Me|unarodni sporazumi i predstavljanje
1. Vlada Krajine moè sklapati sporazume u svezi s obrazovanjem, kulturom, dobrotvornim
aktivnostima, radiom i televizijom, te turizmom s drugim tvorevinama ili dràvama s
prete`no srpskim pu~anstvom, te moè sklapati trgova~ke i poslovne sporazume s takvim
383
tvorevinama ili dràvama podlo`no podstavcima 1 (d) (i-ii) ~lanka II.1, pod uvjetom da
takvi sporazumi ne budu nespojivi s interesima Republike Hrvatske.
2. Vlada Krajine moè sklapati druge me|unarodne sporazume uz odobrenje Sredi{nje Vlade,
s time da navedeno ne smije biti odbijeno bez opravdanog razloga.
3. Vlada Krajine moè slati predstavnike u dràve i me|unarodne organizacije.
^lanak II.3 Nov~ana jedinica
1. Sredi{nja banka Hrvatske izdat }e posebnu nov~anu jedinicu (nov~anice i kovanice) za
Krajinu, ~ija }e vrijednost biti jednaka nov~anoj jedinici {to je izdaje za ostatak Republike
Hrvatske, i ~ije }e oznake i likovno rje{enje odrediti vlada Krajine.
2. Banke i ostale financijske institucije u cijeloj Republici Hrvatskoj bit }e du`ne prihva}ati
oba oblika nov~ane jedinice {to ih izdaje Sredi{nja banka Hrvatske. Zakonsko sredstvo
pla}anja u Krajini bit }e nov~ana jedinica izdana za Krajinu, a za pla}anja u drugim
dijelovima Hrvatske druga nov~ana jedinica {to je izda Sredi{nja banka. Ovisno o
ugovornim ili drugim zahtjevima, pojedinci }e se mo}i slobodno koristiti jednim ili
drugim oblikom nov~ane jedinice ili objema.
^lanak II.4 Oporezivanje
1. Sredi{nja Vlada ne}e oporezivati, a krajinska vlada moè oporezivati sljede}e:
(a) imovinu u Krajini (uklju~ivo poreze na ostav{tinu i nasljedstvo);
(b) poslove unutar Krajine (uklju~ivo porez na promet, porez na dodatnu vrijednost i
tro{arine);
(c) dohodak {to ga u Krajini steknu fizi~ke osobe s prebivali{tem u Krajini (uklju~ivo porez
na socijalno osiguranje);
(d) dohodak {to ga u Krajini steknu pravne osobe osnovane sukladno zakonima Krajine.
2. Sredi{nja i krajinska vlada moga sklapati sporazume radi spre~avanja ili smanjenja
izbjegavanja poreza i dvostrukog oporezivanja nastalih zbog odredbi iz stavka 1.
3. Sredi{nja i krajinska vlada mogu sklapati sporazume o me|usobnom prijenosu poreznih
ovla{tenja odre|enih u stavku 1, te o odgovaraju}em prijenosu upravnih odgovornosti
sukladno stavku 3 ~lanka II.1.
III. Poglavlje: Ustroj krajinske uprave
^lanak III.1 Zakonodavno tijelo
1. Zakonodavno tijelo Krajine birat }e se demokratski na srazmjernoj osnovi na razdoblje od
4 godine. Svi dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini koji su navr{iti 18
godina, mogu glasovati na izborima za zakonodavno tijelo i biti kandidati za mjesto u
zakonodavnom tijelu.
2. Zakonodavno tijelo moè donositi zakone koji se odnose na sljede}e:
(a) pitanja koja su u odgovornosti vlade Krajine;
(b) organizacija i djelovanje svih tijela krajinske vlade, uklju~iv{i sve potrebne mjere za
ure|enje prora~una i prikupljanje za to potrebnih poreza.
^lanak III.2 Predsjednik
1. Predsjednik Krajine birat }e se na demokratski na~in na razdoblje od 5 godina. Svi
dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini, a koji su navr{ili 18 godina mogu
glasovati na izborima za predsjednika i mogu biti kandidati za tu du`nost.
384
2. Predsjednik Krajine bit }e odgovoran za izvr{enje:
(a) onih odredbi ovoga Sporazuma koje su u nadle`nosti vlade Krajine;
(b) svih zakona i uredbi Sredi{nje Vlade koji se primjenjuju na Krajinu;
(c) svih zakona {to ih donese zakonodavno tijelo Krajine;
(d) svih uredbi {to ih proglasi predsjednik Krajine.
3. Predsjednik Krajine moè progla{avati uredbe sukladno s ovla{tenjem dobivenim na
temelju zakona Sredi{nje Vlade koji se odnose na Krajinu ili zakona {to ih donese
zakonodavno tijelo Krajine.
4. Predsjednik Krajine imenovat }e ministre kako je predvi|eno zakonima {to ih donese
zakonodavno tijelo Krajine; ministre }e potvrditi navedeno zakonodavno tijelo, a njihove
}e du`nosti, odgovornosti i ovla{tenja odre|ivati navedeni zakoni. Predsjednik moè
smijeniti svakog ministra u svako doba nakon {to mu zakonodavno tijelo izglasa
nepovjerenje. Ministri }e sa~injavati Kabinet Krajine koji }e se sastajati pod
predsjedavanjem predsjednika i ~ije }e du`nosti, odgovornosti i ovla{tenja biti kako je
predvi|eno zakonom ili uredbom.
^lanak III.3 Sudovi
1. Sudsku vlast u Krajini imat }e oni sudovi prvog stupnja i àlbeni sudovi kako je to
navedeno u zakonima koje }e donijeti zakonodavno tijelo Krajine; tim }e se zakonima
odre|ivati odgovaraju}a nadle`nost tih sudova, te pla}e i ostali uvjeti suda~ke slu`be. Suce
svih sudova u Krajini imenovat }e predsjednik Krajine, a potvrditi ve}inom glasova
zakonodavno tijelo, i oni }e obna{ati tu du`nost do dobi od 70 godina, ako ne podnesu
ostavku, ili ako ih s razlogom ne smijene suci istog suda i to konsenzusom.
2. Na odluke àlbenih sudova Krajine moè se uloìti priziv posebnom odjelu Vrhovnog suda
Republike Hrvatske, ~ije ~lanove imenuje predsjednik Posebnog ustavnog sada iz redova
sudaca Vrhovnog suda Hrvatske i najvi{eg àlbenog suda Krajine, u konzultaciji s
predsjednikom Dràvnog sudbenog vije}a Hrvatske i predsjednikom odgovaraju}eg tijela
Krajine.
^lanak III.4 Nezavisnost du`nosnika
Imenovanje ~lanova zakonodavnog tijela, predsjednika, ministara, sudaca ili drugih tijela
krajinske vlade ne podlijeè odobrenju nijednog du`nosnika ili tijela Sredi{nje Vlade, niti
takav du`nosnik ili tijelo moè smijeniti bilo kojeg ~lana, slu`benika ili du`nosnika krajinske
vlade, s time da ih moè smijeniti Posebni ustavni sud, ako su osu|eni zbog zlo~ina koji
zahtijeva zatvorsku kaznu.
^lanak III.5 Prijelazne odredbe
1. Izbori predvi|eni stavkom 1 ~lanka III.1 i stavkom 1 ~lanka III.2 odràt }e se najkasnije
godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma.
2. Tijekom prijelaznog razdoblja sve do izbora navedenih u stavku 1, ali u svakom slu~aju ne
kasnije od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, djelatnost tijela i
du`nosnika predvi|enih ~lancima III. 1-3 obavljat }e odgovaraju}a tijela, i du`nosnici koji
sada obavljaju takve djelatnosti u Krajini.
385
IV. Poglavlje: Sudjelovanje Krajine u Sredi{njoj vladi
^lanak IV.1 Izbori
1. Dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini sudjelovat }e na isti na~in kao i
ostali dràvljani u izboru ~lanova Sredi{nje Vlade, uklju~uju}i izbore za Hrvatski sabor i
Predsjednika.
2. Za svrhu izbora u @upanijski dom Hrvatskog sabora Krajina }e se sastojati od dva kotara
~ije }e granice i nazive2 odrediti zakonodavno tijelo Krajine.
Š2Premda je hrvatski izraz za ’county’ ’ùpanija’, krajinska vlada ne}e biti obvezna upotrebljavati potonji izraz.š
3. Sve do novih izbora za Hrvatski sabor, zakonodavno tijelo Krajine imenovat }e deset
~lanova u Zastupni~ki dom Sabora i devet3 ~lanova u @upanijski dom.
Š3Sukladno stavku 2. ~lanka VI, Krajina }e imati pravo na {est ~lanova u @upanijskom domu; ovdje predloèno
prijelazno ure|enje privremeno dodaje sva mjesta za Sektor Istok i jedno mjesto za Sektor Zapad.š
4. Sve osobe u jednom ili drugom domu Hrvatskog sabora, koje se izjasne kao Srbi,
predstavljat }e Srpski odbor u Saboru.
^lanak IV.2 Imenovanje na du`nosti u Sredi{njoj Vladi
U imenovanju na bilo koje du`nosti i poloàje u Sredi{njoj Vladi, uklju~uju}i poloàje
ministara i sudaca, dràvljani Republike Hrvatske, Srbi s prebivali{tem u Krajini, uzimat }e
se u obzir na istoj osnovi kao i svi ostali dràvljani Hrvatske, a te osobe s takvim prebivali{tem
bit }e zastupljene na navedenim du`nostima i poloàjima u istom omjeru u odnosu na njihov
omjer u ukupnom broju dràvljana. Najmanje jedan ~lan krajinske vlade mora biti imenovan
~lanom Sredi{nje Vlade4.
Š4 Ova je odredba u skladu sa zavr{nim stavkom ~lanka 18. Ustavnog zakona o ljudskim pravima itd. Hrvatske.š
V. Poglavlje: Razvoja~enje
^lanak. V.1 Razvoja~enje krajine
1. Krajina ne}e osnivati, odràvati ili dopu{tati stvaranje nikakvih vojnih snaga.
2. Razvoja~enje Krajine zapo~et }e najkasnije tri godine od stupanja ovoga Sporazuma na
snagu, i bit }e dovr{eno najkasnije pet godina poslije navedenog stupanja na snagu. Sve
naoruànje odstranjeno iz Krajine uni{tit }e UNPROFOR, ili }e se uni{titi pod nadzorom
UNPROFOR-a.
3. Osim u slu~ajevima predvi|enima stavkom 3. ~lanka V. 2. vojne snage Sredi{nje Vlade
ne}e ulaziti ni u koji dio Krajine osim na izri~iti poziv predsjednika Krajine.
^lanak V.2 Granica s Bosnom i Hercegovinom
1. Vlada Republike Hrvatske nastojat }e zaklju~iti sporazum s odgovaraju}im vlastima u
Bosni i Hercegovini radi razvoja~enja njihove zajedni~ke granice.
2. Sve dotle dok se ne postigne sporazum o razvoja~enju granice s Bosnom i Hercegovinom,
Vije}e sigurnosti Ujedinjenih Naroda moè odlu~iti razmjestiti snage Ujedinjenih Naroda
na onom dijelu granice koji predstavlja granicu s Krajinom5. Uz suglasnost vlada Republike
Hrvatske i Krajine, na tom se dijelu granice mogu razmjestiti snage drugih me|unarodnih
organizacija ili dràva.
ŠŠ5 Podrazumijeva se da ni Vlada RH niti Vlada Krajine ne mogu prigovoriti razmje{taju snaga UN-a.š
3. Ako se mogu provesti razvoja~enje ili razmje{taj ikakvih me|unarodnih ili inozemnih
snaga na bilo kojem dijelu krajinskog dijela hrvatske granice s Bosnom i Hercegovinom,
386
Vlada Republike Hrvatske moè razmjestiti svoje vojne snage du` tog dijela granice, s time
da takve snage ne smiju biti razmje{tene dalje od 5 kilometara od me|unarodne granice.
VI. Poglavlje: Redarstvene snage u Krajini
^lanak VI.1 Redovno redarstvo
1. Redarstvene snage u Krajini uspostavit }e se sukladno zakonima {to ih donese
zakonodavno tijelo Krajine, te }e biti pod nadzorom predsjednika Krajine putem ministra
kojeg odredi predsjednik.
2. Etni~ki sastav redarstvenih snaga odraàvat }e sastav pu~anstva Krajine prema popisu
pu~anstva iz 1991. sve dok se ne obavi op}i popis pu~anstva za cijelu zemlju, kada }e sve
redarstvene jedinice stacionirane u odre|enim zajednicama odraàvati etni~ki sastav tih
zajednica.
3. Redarstvene snage }e biti opremljene oru`jem i vozilima iste ili odgovaraju}e vrste kao i
redarstvo u ostalim dijelovima Republike Hrvatske.
^lanak VI.2 Grani~no redarstvo
Na postajama pri slu`benim prijelazima du` granice Krajine s Hercegovinom bit }e grani~no
redarstvo Republike Hrvatske. Ophodnju du` te granice obavljat }e zajedni~ke jedinice
hrvatskog i krajinskog redarstva.
DRUGI DIO:
ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JU@NOM BARANJOM, ZAPADNIM
SRIJEMOM I DRUGIM PODRU^JIMA
VII. Poglavlje: Uprava
^lanak VII.1 Op}enito
Sva podru~ja, osim onih koja su obuhva}ena 1. dijelom, koja su pod za{titom Ujedinjenih
Naroda prema Rezolucijama 743 (1991.) i 762 (1992.) Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda
(u daljnjem tekstu ’podru~ja iz 2. dijela’) bit }e pod upravom Republike Hrvatske sukladno
odredbama koje su izloène ili navedene u ovom dijelu.
VIII. poglavlje: Prijelazne odredbe
^lanak VIII.1 Me|unarodne snage ili promatra~i
1. Ovisno o odlukama Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda ili nadle`nih tijela drugih
me|unarodnih organizacija prihvatljivih vlastima Republike Hrvatske i Krajine, u svim
podru~jima iz 2. dijela na njihovim dijelovima bit }e tijekom prijelaznog razdoblja od
najmanje pet godina razmje{tene snage UNPROFOR-a ili druge me|unarodne snage, kao
i civilne promatra~ke jedinice, radi osiguranja potpune i vjerne provedbe 2. dijela i
primjenjivih odredbi 3. dijela ovog Sporazuma; kao i ’Vanceova plana’ kako je on izloèn
u Prilogu III izvje{taja Glavnog tajnika Vije}u sigurnosti od 11. prosinca 1991. (S/23280).
2. Vlada Republike Hrvatske }e u potpunosti sura|ivati s me|unarodnim snagama
navedenima u stavku 1 kako bi olak{ala obavljanje njihovih djelovanja.
387
^lanak VIII.2 Razvoja~enje
1. Tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. ~lanka VIII.1., podru~ja iz 2. dijela bit }e
razvoja~ena, s time {to vojne snage Republike Hrvatske mogu biti razmje{tene do pet
kilometara od me|unarodnih granica, te mogu koristiti prilazne putove navedenim
granicama u sporazumu s me|unarodnim snagama navedenima u stavku 1, te pod
njihovim nadzorom.
2. Razvoja~enje podru~ja iz 2. dijela zapo~et }e najkasnije mjesec dana od stupanja na snagu
ovog Sporazuma, a bit }e zavr{eno najkasnije tri mjeseca od dana njegova stupanja na
snagu. Sve oru`je odstranjeno iz tih podru~ja {titit }e UNPROFOR ili }e ono biti uni{teno
pod nadzorom UNPROFOR-a.
^lanak VIII.3 Nadzor nad redarstvom
Tijekom prelaznog razdoblja navedenog u stavku 1. ~lanka VII.1. sastav i djelovanje
redarstvenih snaga u podru~jima iz 2. dijela pratit }e redarstvene postrojbe me|unarodnih
snaga navedenih u tom stavku.
IX. Poglavlje: Upravljanje i dioba vlasti za Isto~nu Slavoniju,
Ju`nu Baranju i Zapadni Srijem
IX.1 Posebno upravljanje i dioba vlasti
1. Tijekom prve dvije godine prijelaznog razdoblja opisanog u ovom dijelu, ako Vije}e
sigurnosti ne odredi neko drugo razdoblje, Isto~nom Slavonijom, Ju`nom Baranjom i
Zapadnim Srijemom (u daljnjem tekstu ’Isto~no podru~je’), koji }e obuhva}ati podru~je
prikazano na karti 2 u Prilogu A, upravljat }e, ovisno o odobrenju Vije}a sigurnosti,
Ujedinjeni Narodi, sukladno odredbama u Prilogu F.
2. Kako bi se osiguralo mirno upravljanje Isto~nim podru~jem i provedba prijelaznih odredbi
ovog dijela, posebna zada}a uprave Ujedinjenih Naroda bit }e:
(a) poticati i olak{avati povratak i osoba koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u
isto~nom podru~ju nakon 1. srpnja 1991;
(b) organizirati izbore du`nosnika i zakonodavaca koji }e, sukladno zakonu Republike
Hrvatske, upravljati Isto~nim podru~jem ili ga predstavljati po zavr{etku posebnog
prijelaznog razdoblja navedenog u stavku 1.
^lanak IX.2 Dioba vlasti
Po zavr{etku razdoblja upravljanja Ujedinjenih Naroda sukladno stavku 1 ~lanka IX.1, sva
sela, gradovi ili op}ine u Isto~nom podru~ju koji predstavljaju podru~je sa srpskom ve}inom
u smislu ~lanka XI.1 imat }e samoupravu sukladno ~lanku XI.3.
X. Poglavlje: Redarstvene snage
^lanak X.1 Sastav i naoruànje
1. Etni~ki sastav svih redarstvenih snaga u podru~jima iz 2. dijela odraàvat }e etni~ki sastav
podru~ja u kojima te snage djeluju, prema popisu pu~anstva iz 1991., sve dok se ne obavi
kasniji popis pu~anstva u cijeloj zemlji.
2. Redarstvene }e snage biti opremljene naoruànjem i vozilima iste ili odgovaraju}e vrste kao
i redarstvene snage u europskim dràvama.
388
TRE]I DIO:
OP]E ODREDBE
XI. Poglavlje: Ljudska prava i temeljne slobode
^lanak XI.1. Op}enito
U cijeloj Hrvatskoj osigurat }e se primjena najvi{e razine me|unarodno priznatih ljudskih
prava i temeljnih sloboda {to ih predvi|a Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o
ljudskim pravima i slobodama, i pravima nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u
Republici Hrvatskoj, te instrumenti navedeni u Prilogu B, a osobito:
1. Sve osobe u Republici Hrvatskoj imat }e pravo:
(a) na ìvot;
(b) na slobodu, a uhi}enje i zato~enje mogu biti temeljeni jedino na zakonu;
(c) na ravnopravnost pred zakonom;
(d) na za{titu od diskriminacije na temelju rase, boje, spola, jezika, vjere ili uvjerenja,
politi~kih ili drugih mi{ljenja, te nacionalnog ili socijalnog porijekla;
(e) na pravedni kazneni postupak;
(f) na za{titu od mu~enja i okrutnog ili neljudskog postupka ili ka`njavanja;
(g) na privatni ìvot;
(h) na slobodu kretanja;
(i) na azil;
(j) na za{titu obitelji i djece;
(k) na imovinu;
(l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu misli, savjesti i uvjerenja;
slobodu vjere, uklju~uju}i privatno i javno bogo{tovlje; slobodu okupljanja;
slobodu udruìvanja, uklju~uju}i pravo na stvaranje i pripadanje sindikatima, kao i
slobodu neudruìvanja; i slobodu rada;
(m) na obrazovanje;
(n) na socijalnu za{titu;
(o) na zdravstvenu za{titu;
(p) na prehranu;
(q) na skloni{te;
(r) i na za{titu manjina i skupina izloènih povredama.
2. Svi dràvljani Republike Hrvatske uìvat }e pravo:
(a) osnivanja i pripadanja politi~kim strankama;
(b) sudjelovanja u javnim poslovima;
(c) na ravnopravan pristup javnoj slu`bi;
(d) da glasuju i budu birani.
^lanak XI.2 Povratak izbjeglica i prognanika
Svi izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak svojim prvobitnim domovima.
389
^lanak XI.3 Dràvljanstvo
1. Svaka osoba koja je bila dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Hrvatske u sklopu
Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije na dan 21. prosinca 1990., smatrat }e se
od tog datuma dràvljaninom Republike Hrvatske.
2. Dvojno }e dràvljanstvo biti dopu{teno:
(a) Nijednom dràvljaninu Republike Hrvatske ne}e se bez njegova pristanka oduzeti
dràvljanstvo samo zato {to je stekao dràvljanstvo Savezne Republike Jugoslavije.
(b) Nijednom dràvljaninu Savezne Republike Jugoslavije ne}e se uskratiti, samo zbog tog
dràvljanstva, stjecanje dràvljanstva Republike Hrvatske, niti }e se od njega zahtijevati
da se odrekne prvog dràvljanstva kao uvjeta za stjecanje potonjeg.
^lanak XI.4 Vra}anje ili naknada izgubljene imovine
Svatko }e imati pravo, koje }e se provesti sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske i, gdje
je to primjenjivo, Krajine, na vra}anje imovine koje je li{en tijekom etni~kog ~i{}enja ili
drugih protuzakonitih postupaka, te na naknadu za svu imovinu koja mu se ne moè vratiti.
Sve izjave ili obveze dane pod prisilom, osobito one koje se odnose na odustajanje od prava
na zemlji{te ili imovinu, smatrat }e se ni{tavnima.
^lanak XI.5 Vezanost organa vlasti
Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine primjenjivat }e i po{tovati prava
i slobode predvi|ene Ustavom i Ustavnim zakonom koji su spomenuti u ~lanku XI. 1, te one
koji su ina~e navedeni u ovom Poglavlju, ili u instrumentima navedenim u Prilogu B.
^lanak XI.6 Ugovori o ljudskim pravima
1. Republika Hrvatska potpisat }e {to je prije mogu}e me|unarodne ugovore navedene u
prilogu B.
2. Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine sura|ivat }e sa svim
nadzornim tijelima uspostavljenima sukladno bilo kojem od instrumenata iz Priloga B.
^lanak XI.7 Sud za ljudska prava
Republika Hrvatska }e se dogovoriti s Vije}em Europe radi osnivanja Suda za ljudska prava
Hrvatske sukladno Rezoluciji 93(6) Ministarskog odbora Vije}a, te kako je odre|eno u
Prilogu C ovog Sporazuma.
^lanak XI.8 Pu~ki pravobranitelji
Vlada Republike Hrvatske pobrinut }e se za imenovanje pu~kih pravobranitelja kao pomo}i
u provedbi prava i sloboda odre|enih u ovom poglavlju. Tijekom po~etnog razdoblja od
najmanje tri godine, te sve dotle dok Hrvatski sabor uz suglasnost Srpskog odbora ne usvoji
odgovaraju}e zakonodavstvo, za po~etno imenovanje i djelovanje pu~kih pravobranitelja
vrijedit }e odredbe iz priloga D.
XII. Poglavlje: Samouprava i uprava u podru~jima s manjinskim pu~anstvom
^lanak XII.1 Podru~ja s manjinskim pu~anstvom
Kad god je u odre|enom selu, op}ini ili gradu u Krajini ve}ina pu~anstva hrvatska, odnosno
u podru~jima iz 2. dijela srpska (u daljnjem tekstu ’podru~je manjinskog pu~anstva’),
primjenjivat }e se odredbe iz ovog poglavlja, da bi se osigurao najvi{i stupanj samouprave za
takvu lokalnu ve}inu.
390
^lanak XII.2 Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom
1. Bez obzira na odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi od 29. prosinca 1992. (u
daljnjem tekstu ’Zakon o samoupravi’) ili Zakona o podru~ju ùpanija, gradova i op}ina
Republike Hrvatske od 29. prosinca 1992., granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom
odredit }e se tako da obuhvate {to vi{e ~lanova skupine za koju se takvo podru~je
uspostavlja, s time da se njihov postotak ne smanjuje ispod 60%.
2. Podru~je s manjinskim pu~anstvom ne moè se sastojati od dvaju ili vi{e nepovezanih
podru~ja.
3. U odre|ivanju granica podru~ja s manjinskim pu~anstvom uzet }e se u obzir gledi{ta osoba
koje bi mogle biti uklju~ene u takvo podru~je ili isklju~ene iz njega.
4. Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom mogu se mijenjati kao rezultat slu`benog
popisa pu~anstva.
5. Sporove u svezi s granicama podru~ja s manjinskim pu~anstvom rje{avat }e Posebni ustavni
sud osnovan sukladno ~lanku XIII.1.
^lanak XII.3 Odredbe za podru~ja s manjinskim pu~anstvom
1. Na podru~ja s manjinskim pu~anstvom primjenjivat }e se Zakon o samoupravi, sa
sljede}im iznimkama:
(a) Sva podru~ja s manjinskim pu~anstvom smatrat }e se jedinicama lokalne uprave i
samouprave.
(b) Svako navo|enje Ustavnog suda Republike Hrvatske smatrat }e se da se odnosi na
Posebni ustavni sud osnovan sukladno ~lanku XIII.1.
(c) Sva imenovanja du`nosnika podru~ja s manjinskim pu~anstvom ili du`nosnika koji
djeluju u podru~jima s manjinskim pu~anstvom, uklju~iv{i nastavnike, moraju biti
izvr{ena sukladno Ustavu i primjenjivim zakonima Republike Hrvatske; ako navedene
du`nosnike ne imenuju vlasti tog podru~ja, te vlasti mogu podnijeti obrazloèni
prigovor tijelu koje imenuje du`nosnike, te ako se ne prona|e rje{enje koje zadovoljava
obje vlasti, jedna ili druga vlast mogu pitanje podnijeti na razmatranje Posebnom
ustavnom sudu. Koliko je to god mogu}e, du`nosnici }e se imenovati iz redova stalnih
stanovnika podru~ja s manjinskim pu~anstvom u kojem }e djelovati, a etni~ki sastav
svake skupine navedenih du`nosnika mora, koliko je to god mogu}e, odraàvati etni~ki
sastav podru~ja.
(d) ^lanak 65. ovog Zakona primjenjivat }e se samo ako je lokalna jedinica dio istog
podru~ja s manjinskim pu~anstvom kao i op}ina ili grad naveden u tom ~lanku.
(e) Ne}e se primjenjivati ~lanci 71 i 82, te tre}i stavak ~lanka 83 Zakona.
(f) Oni kojih se to ti~e mogu uloìti priziv Posebnom ustavnom sudu na razrje{enje
zastupni~kog tijela lokalne samoupravne jedinice sukladno ~lanku 81, ili na razrje{enje
op}inskog predsjednika ili gradona~elnika sukladno tre}em stavku ~lanka 83. i u tom
slu~aju odluka ne}e stupiti na snagu sve dok taj sud tako ne odlu~i.
(g) Samo Posebni ustavni sud moè narediti, kao privremenu mjeru, suspenziju op}eg akta
prema ~lanku 80 Zakona.
(h) Sporove navedene u drugoj re~enici drugog stavka ~lanka 87. rje{avat }e Posebni ustavni
sud.
2. Prije podno{enja spora ili pitanja Posebnom ustavnom sudu sukladno gornjem stavku 1.
vlasti ili strane kojih se to ti~e nastojat }e rije{iti sve razlike sporazumno. Sud moè u svako
doba zahtijevati da se u tom smislu uloè daljnji napori.
391
XIII. poglavlje: Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz 2. dijela
^lanak XIII.1 Osnivanje, nadle`nost i postupci
1. Osnovat }e se Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz 2. dijela (u daljnjem tekstu
’Posebni ustavni sud’ ili ’Sud’), kojemu }e se podnositi na kona~no rje{avanje svi sporovi
proizi{li iz ovog Sporazuma (osim pitanja koja se rje{avaju sukladno stavku 2 ~lanka
XVII.1), uklju~uju}i sve sporove koji se odnose na tuma~enje ili provedbu svih odredbi
Ustava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama, i pravima
nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, ili svakim drugim
zakonom i zakonodavnom uredbom izmijenjenom ili dopunjenom sukladno ovom
Sporazumu ili potrebnom radi njegove provedbe.
2. Osim u slu~ajevima gdje ovaj Sporazum predvi|a druga~iji postupak, sporove Posebnom
ustavnom sudu moè podnijeti Predsjednik Republike Hrvatske ih Predsjednik Vlade,
predsjednik ili zakonodavno tijelo Krajine i predsjedavaju}i Srpskog odbora u Saboru.
3. Posebni ustavni sud uspostavit }e vlastita pravila postupka koja mogu uklju~ivati odredbe
za osnivanje odjela i za razmatranje àlbe na odluke tih odjela.
4. Sve tro{kove Posebnog ustavnog suda, uklju~uju}i pla}e sudaca, koje ne}e biti niè od pla}a
sudaca Ustavnog suda Hrvatske, snosit }e Republika Hrvatska.
^lanak XIII.2 Sastav
1. Posebni ustavni sud sastojat }e se:
(a) od dva suca Ustavnog suda Hrvatske koje }e imenovati predsjednik tog suda;
(b) od dva suca najvi{eg ili vi{eg @albenog suda Krajine koje }e imenovati predsjednik tog
Suda;
(c) od tri suca koji ne}e biti dràvljani Republike Hrvatske, niti koje od susjednih dràva,
a koje }e imenovati predsjednik Suda Europske unije6.
Š6Prije dono{enja ovog Sporazuma treba se obratiti predsjedniku tog suda kako bi se utvrdilo ho}e li on
prihvatiti tu du`nost. Ako ne}e, drugi du`nosnici koje bi se moglo kontaktirati jesu predsjednik
Me|unarodnog suda, predsjednik Europskog suda za ljudska prava ili predsjedavaju}i KESS-a.š
2. Predsjednik Posebnog ustavnog suda bit }e izabran ve}inom glasova svih sudaca suda iz
redova imenovanih sukladno podstavku 1 (c).
XIV. poglavlje: Kazneno gonjenje u svezi sa sada{njim sukobom
^lanak XIV. 1 Doma}e kazneno gonjenje
1. Niti Republika Hrvatska niti Krajina ne}e kazneno goniti, osim u slu~ajevima
predvi|enima stavkom 2, nijednu osobu za zlo~ine navodno po~injenje u svezi sa sukobom
u Hrvatskoj nakon 1. kolovoza 1990.
2. Me|utim, sukladno stavku 2 ~lanka XIV.2, bit }e gonjena svaka osoba optuèna zbog
te{kih povreda @enevskih konvencija iz 1949., kr{enja ratnog prava i obi~aja, genocida ili
zlo~ina protiv ~ovje~anstva7 prema svim odredbama doma}eg prava koje dopu{taju takvo
gonjenje.
Š7 ’To su isti zlo~ini na koje se proteè nadle`nost Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju
sukladno ~lancima 2-5 Statuta Suda,š
3. Osobama optuènima sukladno stavku 2 sudit }e se isklju~ivo na Sudu za ratne zlo~ine za
Hrvatsku koji }e osnovati Posebni ustavni sud i koji }e djelovati pod nadzorom potonjeg
392
suda. Tu`bu na tom sudu mogu zastupati tuìtelji koje u tu svrhu imenuje ili Vlada Republike
Hrvatske ili vlada Krajine.
^lanak XIV.2 Me|unarodno kazneno gonjenje
1. Svi organi Vlade Republike Hrvatske i Krajine sura|ivat }e s Me|unarodnim sudom za
kazneno gonjenje osoba odgovornih za ozbiljna kr{enja me|unarodnog humanitarnog
prava po~injena na teritoriju biv{e Jugoslavije od 1991., osnovanim Rezolucijom Vije}a
sigurnosti Ujedinjenih Naroda 827 (1993.) u prikupljanju dokaza ili dopu{tanju tuìtelju
Me|unarodnog suda da prikupi dokaze o zlo~inima koji su u nadle`nosti tog suda, u
osiguranju raspoloìvosti svjedoka i optuènih osoba, te u svakom drugom pogledu kako
to zatraè nadle`ni organi Suda.
2. Ako to Me|unarodni sud formalno zatraì, Sud za ratne zlo~ine za Hrvatsku priznat }e
nadle`nost potonjeg suda u odnosu na svaki postupak8.
Š8 Na temelju stavka 2. ~lanka 9. Statuta Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju.š
XV. poglavlje: Izmjena i dopuna Ustava Hrvatske i hrvatskih zakona
^lanak XV.1 Dono{enje izmjena i dopuna
Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama, i pravima
nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, kao i ostali zakoni i
zakonodavne uredbe, bit }e izmijenjeni ili dopunjeni, kako je navedeno u Prilogu E, radi
provedbe odredbi ovog Sporazuma.
^lanak XV.2 Daljnje promjene izmjena i dopuna
Izmjene i dopune te propisi doneseni sukladno ~lanku XV.1, kao i postoje}e odredbe
instrumenata spomenutih u stavku 1 ~lanka XV.1 koji su potrebni za provedbu odredbi ovog
Sporazuma, ne}e se mijenjati ili dopunjavati niti opozivati bez odobrenja zakonodavnog tijela
Krajine i suglasnosti Srpskog odbora u Saboru.
XVI. poglavlje: Nedjeljivost Hrvatske
^lanak XVI.1 Nepostojanje namjere promjene
Ni{ta u ovom Sporazumu ne}e se smatrati mijenjanjem nedjeljivosti Republike Hrvatske
navedene u ~lanku 1. njezina Ustava.
XVII. poglavlje: Zavr{ne odredbe
^lanak XVII.1 Stupanje na snagu i provedba
1. Ovaj }e Sporazum stupiti na snagu nakon {to ga potpi{u obje strane i to na dan kad
protekne mjesec dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna propisa koje treba donijeti
sukladno stavku 1. ~lanka XV.1, te po zavr{etku dogovora s Vije}em Europe navedenog u
~lanku XI. 7.
2. Sva pitanja u svezi s vremenskim programom ili na~inima provedbe odredbi ovog
Sporazuma moè rije{iti Povjerenstvo za provedbu koje }e se sastojati od po jednog
predstavnika Ruske Federacije, Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, Ujedinjenih Naroda i
Europske Unije, pri ~emu }e posljednju dvojicu imenovati supredsjedatelji Upravlja~kog
odbora Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji9.
393
Š9Predvi|a se da bi Povjerenstvo za provedbu moglo biti nastavak postoje}e skupine koja je bila supredlaga~
pregovara o sporazumu za prekid vatre od 29. oùjka 1994., i procesa pregovaranja o kasnijim stupnjevima,
uklju~uju}i pripremu ovog teksta.š
^lanak XVII.2 Jezici
Ovaj }e Sporazum biti sklopljen na engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku. U slu~aju
nesukladnosti, prevladavat }e engleski tekst.
Potpisano dne _________________ 1995. u _____________ u tri primjerka.10
Š10Po jedan za dvije strane, i jedan za Ujedinjene narode.š
PRILOG A
KARTA 1: GRANICE KRAJINE
(^lanak I.1)
^lanak 1 Karta 1
Granice Krajine bit }e kako je nazna~eno na priloènoj karti.11
Š11Kako je navedeno u bilje{ci 1. podru~je Krajine treba biti jedinstveno povezano podru~je koje obuhva}a
podru~ja sa srpskom ve}inom u UNPA sektorima Sjever i Jug. Prema popisu pu~anstva iz 1991., uzimaju}i u obzir
zemljopisne i gospodarske ~imbenike.š
^lanak 2 Povjerenstvo za odre|ivanje granica
1. Osnovat }e se Povjerenstvo za odre|ivanje granica radi fizi~kog razgrani~enja onih dijelova
granica Krajine koji ne predstavljaju me|unarodnu granicu.
2. Najkasnije {est mjeseci po stupanju na snagu ovog Sporazuma, Predsjednik Republike
Hrvatske i predsjednik Krajine imenovat }e po jednog ~lana Povjerenstva za odre|ivanje
granica. Tre}ega ~lana povjerenstva, koji }e biti predsjednik povjerenstva, imenovat }e oba
predsjednika zajedno ili, ako se ne mogu sloìti, predsjednik Posebnog ustavnog suda na
zahtjev ili Predsjednika Republike Hrvatske ili predsjednika Krajine; predsjednik
povjerenstva ne~e biti dràvljanin Republike Hrvatske.
KARTA 2: GRANICE ISTO^NOG PODRU^JA
(^lanak IX.1. stavak l)
^lanak 1 Karta 1
Granice Isto~nog podru~ja bit }e kako je nazna~eno na priloènoj karti 11.
PRILOG B
POPIS ME\UNARODNIH INSTRUMENATA U SVEZI S LJUDSKIM PRAVIMA
KOJE TREBA UKLJUÎTI U OVAJ SPORAZUM
1. Konvencija o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida iz 1948.
2. Op}a deklaracija o ljudskim pravima iz 1948.
3. @enevske konvencije I-IV o za{titi `rtava rata iz 1949. i odgovaraju}i @enevski protokoli III iz 1977.
394
4. Europska konvencija za za{titu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. i odgovaraju}i
protokoli
5. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i odgovaraju}i Protokol iz 1966.
6. Konvencija o dràvljanstvu udatih èna iz 1957.
7. Europska socijalna povelja iz 1961. i odgovaraju}i Protokol 1
8. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dràvljanstva iz 1961.
9. Me|unarodna konvencija o eliminiranju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965.
10. Me|unarodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima iz 1966. i odgovaraju}i Protokoli
iz 1966. i 1989.
11. Me|unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.
12. Me|unarodna konvencija o eliminiranju svih oblika diskriminacije protiv èna iz 1979.
13. Deklaracija (UN) o eliminiranju svih oblika nesno{ljivosti i diskriminacije na temelju
vjere ili uvjerenja iz 1981.
14. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili poniàvaju}ih postupaka ili
ka`njavanja iz 1934.
15. Europska konvencija o spre~avanju torture i neljudskih ili poniàvaju}ih postupaka ili
ka`njavanja iz 1987.
16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
17. Konvencija o pravima radnika-migranata i ~lanova njihovih obitelji iz 1990.
18. Dokument Kopenha{kog sastanka Konferencije o humanoj dimenziji KESS-a iz 1990.
Dio IV
19. Preporuka Parlamentarne skup{tine Vije}a Europe o pravima manjina iz 1990. par. 1013
20. Deklaracija (UN) o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etni~kim, vjerskim i
jezi~nim manjinama iz 1992.
21. Europska povelja za regionalne i manjinske jezike iz 1992.
PRILOG C
SASTAV I NADLE@NOST SUDA ZA LJUDSKA PRAVA HRVATSKE
(^lanak XI.7)
^lanak 1 Rezolucija vije}a Europe
Sud za ljudska prava Hrvatske (“Sud”) djelovat }e u okviru mehanizma {to ga je utvrdilo
Vije}e Europe Rezolucijom 93 (6) svog Ministarskog vije}a, te eventualnih povremenih
izmjena ili dopuna navedene Rezolucije.
^lanak 2 Sastav
1. Sud }e se isprva sastojati od devet sudaca:
(a) dva }e suca imenovati Visoko sudbeno vije}e Hrvatske (primj. prevoditelja: vjerojatno
Dràvno sudbeno vije}e:
(b) jednog }e suca imenovati odgovaraju}e tijelo Krajine;
(c) jednog }e suca imenovati predsjednik Posebnog ustavnog suda nakon konzultacija s
predstavnicima drugih nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina;
(d) pet }e sudaca imenovati Ministarsko vije}e Vije}a Europe sukladno gore navedenoj
rezoluciji; ti suci ne}e biti dràvljani Republike Hrvatske niti koje od susjednih dràva.
395
2. Suci imenovani prema podstavcima 1 (a)-(c) ostat }e na du`nosti do 70 godina ìvota kada
mogu biti smijenjeni, s razlogom, i to konsenzusom svih ostalih sudaca Suda.
3. Ako Sud odlu~i da njegovo djelovanje zahtijeva sudjelovanje ve}eg broja sudaca kako bi se
izbjegao nepotreban zastoj u rje{avanju slu~ajeva, Vlada Republike Hrvatske }e se
dogovoriti s Vije}em Europe o imenovanju dodatnih sudaca sukladno gore izloènim
postupcima i omjerima.
^lanak 3 Postupci i ustroj
1. Sud }e sam urediti svoj postupak i ustroj.
2. Sastav svakog vije}a Suda odgovarat }e odredbama stavka 1. i 2. ^lanka 2 ovog Sporazuma.
3. U svakom }e postupku biti osigurana ravnopravnost strana.
4. Sud }e dopustiti pismene i usmene prizive/àlbe u svakom postupku sukladno ~lancima 5.
do 7. ovog Priloga.
^lanak 4 Nadle`nost
Nadle`nost suda obuhva}at }e sva pitanja povezana s ustavnom ih drugom zakonskom
odredbom Republike Hrvatske ili Krajine u odnosu na ljudska prava ili temeljne slobode,
uklju~uju}i one sadràne u ovom Sporazumu ili u bilo kojem od instrumenata navedenih u
Prilogu B ovog Sporazuma.
^lanak 5 Podno{enje priziva
Svaka strana u postupku u kojem je neki drugi sud Republike Hrvatske ili Krajine donio
presudu koja ne podlijeè prizivu (iz drugih razloga koji se ne odnose na prekora~enje roka za
koje je odgovorna strana koja podnosi zahtjev) moè uloìti priziv na takvu presudu Sudu na
temelju svakog pitanja koje je u njegovoj nadle`nosti. Odluka Suda u odnosu na navedeni
priziv bit }e kona~na i obvezatna.
^lanak 6 Priziv na otezanje postupka
1. Sud moè tako|er razmotriti priziv ako neki postupak po njegovu mi{ljenju traje
nepotrebno dugo vrijeme u nekom drugom sudu Republike Hrvatske ili Krajine.
2. Sud }e odlu~iti ho}e li prihvatiti takav priziv nakon prethodnog razmatranja traje li
navedeni postupak u drugom sudu predugo, te da li je predmet priliva u njegovoj
nadle`nosti.
^lanak 7 Upiti Sudu
Svaki àlbeni sud Republike Hrvatske ili Krajine moè, na zahtjev bilo koje od strana u
postupku {to ga rje{ava, ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takav postupak, uputiti Sudu
pitanje koje se odnosi na postupak ako se pitanje odnosi na bilo koji predmet koji je u
nadle`nosti Suda. Odgovor Suda obvezivat }e sud koji je postavio pitanje.
^lanak 8 Mandat
Sud }e djelovati sve dok Republika Hrvatska ne potpi{e Europsku konvenciju o ljudskim
pravima i temeljnim slobodama, ako mehanizam Vije}a Europe naveden u ~lanku 1. ovog
priloga ne stupi ranije van snage u odnosu na Republiku Hrvatsku.
396
PRILOG D
POÊTNO IMENOVANJE I NADLE@NOSTI PU^KIH PRAVOBRANITELJA
(^lanak XI.8)
I. OP]E ODREDBE
^lanak 1 Nadle`nosti pu~kih pravobranitelja
1. Pu~ki pravobranitelji {tite ljudsko dostojanstvo, prava i slobode predvi|ene u svim
ustavnim ili drugim zakonskim odredbama Republike Hrvatske ili Krajine u svezi s
ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, uklju~uju}i prava i slobode iz ovog Sporazuma
ili iz bilo kojih od instrumenata navedenih u Prilogu B, te osobito djeluju kako bi ispravili
posljedice kr{enja tih prava i sloboda, naro~ito posljedice etni~kog ~i{}enja.
2. U obavljanju svojih nadle`nosti pu~ki se pravobranitelji moraju voditi zakonom i na~elima
moralnosti i pravde.
^lanak 2 Pojedina~no djelovanje
Svaki }e pu~ki pravobranitelj obavljati svoje djelatnosti pojedina~no osim u slu~ajevima u
kojima je ovime druga~ije predvi|eno. Dva ili vi{e pu~kih pravobranitelja mogu sura|ivati u
obavljanju svojih nadle`nosti.
^lanak 3 Samostalnost
Pu~ki su pravobranitelji samostalni u obavljanju svojih nadle`nosti, te nijedno upravno tijelo
niti bilo koja druga osoba ne smije ometati obavljanje navedene nadle`nosti.
^lanak 4 Imenovanje
1. Bit }e ~etiri pu~ka pravobranitelja: dva hrvatska, jedan srpski, te jedan za druge nacionalne
ili etni~ke zajednice ili manjine. Sve dotle dok Hrvatski sabor ne donese, u suglasnosti sa
Srpskim odborom u Saboru, zakon o imenovanju i djelovanju pu~kih pravobranitelja, njih
}e postavljati i smjenjivati predsjedatelj Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji
(KESS).
2. Svaki }e pu~ki pravobranitelj imenovati, uz odobrenje Visokog sudbenog vije}a Hrvatske
(primj. prevoditelja: vjerojatno Dràvnog sudbenog vije}a), jednog ili vi{e zamjenika.
3. Mandat pu~kih pravobranitelja odnosno njihovih zamjenika, bit }e isti kao mandat
predsjednika odnosno sudaca Vrhovnog suda Hrvatske.
4. Svaki pu~ki pravobranitelj moè imenovati suradnike u okviru prora~una odobrenog u tu
svrhu sa strane Visokog sudbenog vije}a Hrvatske.
II. NADLE@NOST I OVLA[TENJA PU^KIH PRAVOBRANITELJA
^lanak 5 Organi i tvorevine podlo`ne nadzoru
Pu~ki pravobranitelji mogu pratiti djelovanje svakog tijela Vlade Republike Hrvatske i Vlade
Krajine, ili svake njima podre|ene upravne jedinice, kao i svakog drugog tijela koje moè
zanijekati ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ili provoditi etni~ko ~i{}enje ili odràvati
njegove posljedice.
397
^lanak 6 Ovla{tenja
Tijekom obavljanja svoje djelatnosti pu~ki pravobranitelj moè pregledavati sve slu`bene
isprave, uklju~uju}i i one tajne, kao i sudsku i upravnu evidenciju, te zahtijevati od svake
osobe (uklju~uju}i svakog du`nosnika) suradnju, osobito u preno{enju odgovaraju}ih
obavijesti, isprava i evidencije. Pu~ki pravobranitelji mogu tako|er prisustvovati sudskim i
upravnim raspravama, kao i sastancima drugih tijela, te ulaziti na svako mjesto gdje su
zato~ene ili gdje rade osobe li{ene slobode i pregledati ga.
^lanak 7 Odràvanje povjerljivosti
Pu~ki pravobranitelji, njihovi zamjenici i svaka druga osoba koja obavlja ispitivanja prema
gornjem ~lanku 6 moraju ~uvati tajnost ~injenica koje su doznali tijekom navedenog
ispitivanja, te postupati sa svim ispravama i evidencijom u skladu s vaè}im propisima.
III. IZVJE[TAJI PU^KIH PRAVOBRANITELJA
^lanak 8 Godi{nji i posebni izvje{taj
1. Svaki }e pu~ki pravobranitelj podnijeti godi{nji izvje{taj Predsjedniku Republike Hrvatske
i predsjedniku Krajine, supredsjedateljima Upravlja~kog odbora Me|unarodne
konferencije o biv{oj Jugoslaviji i predsjedatelju KESS-a. Ti }e izvje{taji biti objavljeni.
2. Pu~ki pravobranitelj moè, tako|er, u svako doba podnositi posebne izvje{taje svim
nadle`nim vlastima.
IV. PRAVILNICI PU^KIH PRAVOBRANITELJA
^lanak 9 Usvajanje pravilnika
Svaki }e pu~ki pravobranitelj ponaosob, ili pu~ki pravobranitelji zajedno, izraditi pravilnik s
opisom ustroja i na~ina obavljanja funkcija, koji }e se objaviti u “Narodnim novinama
Republike Hrvatske”. Taj se pravilnik moè mijenjati zakonom {to ga usvoji Hrvatski sabor
u suglasnosti sa Srpskim odborom u Saboru.
PRILOG E
TEKSTOVI DOGOVORENIH IZMJENA I DOPUNA HRVATSKOG USTAVA I
ZAKONODAVSTVA ZA PROVEDBU OVOG SPORAZUMA
(^lanak XV.1)
(treba pripremiti tijekom pregovora o Sporazumu)
PRILOG F
PRIJELAZNA UPRAVA ISTO^NOG PODRU^JA
1. U isto~nom podru~ju ne}e biti vojnih snaga osim snaga Ujedinjenih naroda ili snaga bilo
neke druge me|unarodne agencije koju pozove Vije}e sigurnosti. U vrijeme uspostave
uprave UN-a sve }e vojne snage na tom podru~ju biti odmah rasformirane. Sukladno niè
navedenom stavku 7 UN upravitelj }e ustrojiti redarstvo koje }e djelovati na tom podru~ju.
398
2. Nakon konzultacije sa stranama u ovom Sporazumu. Glavni }e tajnik UN-a imenovati
upravitelja za Isto~no podru~je, kojega Glavni tajnik moè smijeniti u svako doba.
3. Upravitelj }e obavljati sve izvr{ne funkcije u odnosu na Isto~no podru~je uz ostale funkcije
koje su ovdje navedene.
4. Upravitelj }e uspostaviti Savjetodavno vije}e, u koje on moè isprva imenovati lokalne
du`nosnike koji djeluju na tom podru~ju i predstavnike izbjeglica i prognanika iz tog
podru~ja, koje }e zamijeniti, ~im to bude izvedivo, osobama izabranima sukladno
postupku koji }e odrediti upravitelj. U obavljanju svojih du`nosti on }e se savjetovati s
navedenim Vije}em.
5. Upravitelj }e odrediti, te moè od vremena do vremena izmijeniti, granice lokalnih
upravnih okruga, kao i sustav lokalnog upravljanja, uklju~uju}i sudove i upravne ustanove,
uzimaju}i u obzir, u onoj mjeri u kojoj to smatra primjerenim, relevantne odredbe Ustava
i zakonodavstva Republike Hrvatske.
6. Osim u slu~ajevima u kojima upravitelj odredi druk~ije, zakoni koji }e se primjenjivati
tijekom razdoblja upravljanja UN-a bit }e zakoni koji se primjenjuju u ostalim dijelovima
Republike Hrvatske.
7. U skladu s odredbama ovog Sporazuma upravitelj }e – kako bi olak{ao siguran povratak
izbjeglica i prognanika – organizirati i upravljati uniformiranim policijskim snagama, koje
}e {to je prije mogu}e imati razmjerno uravnoteèn etni~ki sastav; u tu }e svrhu upravitelj
koristiti, ~im to bude izvedivo, onoliko nesrpskih (hrvatskih i ostalih) redarstvenih snaga
koliko bude potrebno. U tom mu pogledu mogu pomo}i redarstvene snage ili savjetnici
koji }e se staviti na raspolaganje na zahtjev Ujedinjenih Naroda.
8. Tijekom razdoblja uprave UN-a me|unarodnu granicu Isto~nog podru~ja nadzirat }e
hrvatski carinici u suradnji s vojnim i policijskim snagama kojima }e zapovijedati
upravitelj.
9. Tro{kove svih me|unarodnih elemenata upravljanja UN-a snosit }e Ujedinjeni Narodi. Sve
ostale tro{kove upravljanja snosit }e Republika Hrvatska ili }e biti na teret sredstava
Isto~nog podru~ja, u koju svrhu upravitelj moè nametnuti odgovaraju}e poreze i druge
izvore prihoda. Tijekom razdoblja upravljanja UN-a, Republika Hrvatska moè, uz
odobrenje upravitelja nametati poreze u Isto~nom podru~ju i od njegovih stalnih
stanovnika, radi pokri}a izdataka Isto~nog podru~ja i u druge svrhe, s time da
proporcionalno porezno optere}enje u podru~ju i za njegove stalne stanovnike ne prelazi
optere}enje u ostalim dijelovima Republike Hrvatske.
HR-HDA, Ured Predsjednika, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.
399
2
2007., velja~a 17.
Iz intervjua s Leonidom Kerestedìjancem, prvim ruskim veleposlanikom u Hrvatskoj, o
srpskom odbijanju “Plana Z-4”
Po~etkom 1995. predvodili ste pregovore o planu Z-4.
Da, uz mene je bio i tada{nji ameri~ki veleposlanik Peter Galbraith. Nas dvojica iskreno smo
èljeli sprije~iti krvoproli}e i vjerovali smo u Z-4 kao dokument koji }e osigurati teritorijalnu
cjelovitost Hrvatske i uklopiti 'odmetnute' krajeve, ali i dugoro~no rije{iti srpsko pitanje u
Hrvatskoj. Ozbiljno smo se prihvatili tog posla. Dodu{e, iz ove perspektive mi to vi{e izgleda kao
formalnost, nego {to je to stvarno bilo.
Zna~i mislite da je Z-4 bio vrlo ozbiljan plan?
Naravno, jer smo smatrali da bi on bio osnova i za rje{avanje svih ostalih problema u regiji.
Ministar Kozirjev mi je rekao da se me|unarodna zajednica prema Z-4 odnosi vrlo ozbiljno, jer
se taj plan zapravo radio kao svojevrstan uvod u sli~an plan za Kosovo. Upravo je ta ~injenica, koja
je o~ito do{la do Milo{evi}a,183 iako se to krilo, i odredila ovakav ishod rata u Hrvatskoj.
Kako su tekli pregovori?
Plan Z-4 osmislili su tada{nji me|unarodni predstavnici. Kad smo dobili plan, Peter Galbraith i
ja morali smo ga predstaviti hrvatskoj i srpskoj strani. Bili smo zaduèni za operativu. Oti{li smo
izloìti plan Tu|manu.184 Dogovorili smo se da }e Galbraith plan predstaviti Hrvatima i time
pokazati da iza toga stoji Washington, dok }u ga ja predstaviti u Kninu kako bih dao do znanja
da je Rusija suglasna. Sje}am se da je, kad smo do{li na Pantov~ak, za stolom ve} sjedilo najuè
hrvatsko vodstvo s Tu|manom na ~elu. Dok je Peter govorio, vladala je mu~na ti{ina, kao na
pogrebu. Osje}alo se da se Hrvati odupiru, ali se ~ekala Tu|manova reakcija. On je bio zami{ljen
i zabrinut. Po~eo je vrlo nervozno govoriti. Kratko je rekao da nije odu{evljen i da to za Hrvate
nije stimulativan plan, ali da razumije kako je ovo tek po~etak potrage za kona~nim rje{enjem
krize i da je jedino pozitivno {to dokument polazi od ’teritorijalne cjelovitosti Hrvatske’. No, rekao
je i da je cijena plana neproporcionalna onom {to se doga|alo u Hrvatskoj. Plan je smatrao suvi{e
prosrpskim. Nakon {to smo oti{li, Peter i ja smo se osje}ali kao da nam je pao kamen sa srca.
Vjerovali smo da je najteì dio posla obavljen i da }e Srbi u Kninu prihvatiti plan bez ikakva
kolebanja i diskusije, jer smo ’na~eli Hrvate’. Razgovarali smo o tome kako }emo nakon srpskog
pristanka odmah po~eti raditi na tome da polako neke stvari ’oduzimamo Srbima i dajemo
Hrvatima’.
Odmah ste oti{li u Knin?
Da, do{li smo u Knin i tamo sam predstavio plan. Doveli su nas u kninsku tvr|avu, a na platou
su se pekli janjci. Peter i ja shvatili smo to kao ohrabruju}i znak. Prema na{em dogovoru govorio
sam na srpskom, izbjegavaju}i hrvatske termine. I kad sam pred kraj izlaganja rekao: ’I kad
uzmete u ruke ovaj plan ...’, guraju}i ga prema Marti}u,185 uslijedio je {ok. U mrtvoj ti{ini Marti}
je kratko rekao: ’Mi to ne}emo uzeti u ruke.’ Odgurnuo ga je od sebe. Nastala je neugodna ti{ina.
Promijenio sam ton i po~eo otvoreno prijetiti. Rekao sam im da }e sve zavr{iti ’vrlo lo{e po njih iz
vodstva i po Krajinu’, ako ne uzmu plan u ruke. [tovi{e, rekao sam da me nije briga za njih
183
Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
185
Milan, predsjednik “RSK”.
184
400
osobno, ali neka barem malo razmisle o ljudima koje su poveli za sobom. I dalje su odbijali.
Sastanak je postao bespredmetan pa smo oti{li. Pri{ao sam Marti}u i rekao: ’Ovim ste potpisali
smrtnu presudu Krajini i srpskoj nazo~nosti na tom podru~ju. Odgovarat }ete za ovo, a uvjeravam
vas da }e se Rusija pobrinuti za to.’ No, on je tvrdo ostao pri svom. Tada mi je pri{ao jedan ~lan
njihova vodstva, ~ije ime jo{ ne}u re}i, i rekao: ’To nam je naredio Milo{evi}.’ Odmah mi je bilo
jasno da je to u~inio zbog Kosova, odnosno zbog primjene sli~nog plana na Kosovo. Danas Srbi
gube Kosovo, a propustili su {ansu da dobiju autonomiju u Hrvatskoj.
Vlado Vuru{i}, “Rusija je bila na strani Hrvatske”, Jutarnji list, Zagreb, subota 17. velja~e
2007., 34-35.
3
2003., lipanj 25.
Svjedo~enje Petera Galbraitha na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju
“Plana Z-4”
Sreda, 25. jun 2003.
Svedok Majkl Vilijams
Svedok Piter Galbrajt
Otvorena sednica
Optuèni je pristupio Sudu
Po~etak u 9:07h
Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju zaseda. Izvolite sesti.
Š...š
TU@ILAC NAJS – PITANJE: [to se ti~e procesa Z-4, a o tome je Sud ~uo od nekoliko
svedoka, pa me|u njima je bio i sam Babi},186 taj proces se zvao Z-4, Z zna~i Zagreb, u njemu
su u~estvovale Ujedinjene nacije, SAD, Rusija i Evropska unija. Dokle je trajao taj proces?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Od 23. marta 1994. godine do operacije “Oluja” u
avgustu, 4. avgusta 1995. godine.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kakva je bila op{ta struktura tog procesa?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: To je bio proces od tri faze koji je po~eo
pregovorima o prekidu vatre u Hrvatskoj izme|u Srba, ta~nije teritorija koje su dràli Srbi i
teritorija koje je imala pod svojom kontrolom Vlada. Posle toga su do{li ekonomski pregovori,
pregovori o merama za ja~anje poverenja, a tre}a faza je trebalo da bude politi~ko re{enje za
Hrvatsku.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Dokle je stigao taj proces?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Uspeli smo da postignemo sporazum o prekidu
vatre, to je bilo u ranim jutarnjim satima 30. marta. Posle mnogo odlaganja, sa velikim
186
Milan, u to vrijeme ministar vanjskih poslova u Vladi “RSK”.
401
zaka{njenjem smo uspeli da postignemo sporazum o ekonomskim merama i merama za
ja~anje poverenja 2. decembra 1994. godine. Me|utim, taj sporazum je samo delimi~no
sproveden. Nismo uspeli da napravimo nikakav politi~ki plan i da zapo~nemo pregovore o
politi~kom re{enju.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na va{u procenu svih u~esnika ubrzo, ali recite
mi prvo, kakav je entuzijazam pokazivao Marti} za ceo ovaj proces? Kako se on prema tome
odnosio?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je on podràvao prekid vatre, mislim da
je vrlo negativno gledao na bilo kakve ekonomske i mere za ja~anje poverenja i bio je protiv
bilo kakvog politi~kog re{enja.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Po va{em sudu, da li je takav njegov prilaz stvar njegove li~ne,
nezavisne ta~ke gledi{ta ili je on imao smernice odnekle?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je optuèni na njega imao veliki uticaj.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li znate kakav je stav optuènog bio prema planu Z-4 i
prema merama za ekonomski razvoj i ja~anje poverenja? Da li znate ne{to o tome, i ako znate,
kako?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Optuèni je aktivno u~estvovao u pregovorima o
ekonomskom razvoju i ja~anju poverenja. To su bili oni pregovori koje su vodili lord Oven
(Owen)187 i Torvald Stoltenberg (Thorvald Stoltenberg), ali ja u njima nisam u~estvovao. On
je nekoliko puta istupao sa raznim stavovima, poku{avao je da izbegne da Hrvatska ima bilo
kakvu kontrolu na granici izme|u Srbije i isto~ne Slavonije ili izme|u Krajine i teritorije koju
su dràli bosanski Srbi. To ga je brinulo najvi{e od svega i na kraju je pristao da se sklopi taj
sporazum i to se, zapravo i desilo.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se sretali sa Babi}em tokom 1994. godine?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ne.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste saznali kakav je njegov stav prema procesu Z-4?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesam. Prvi put sam ga sreo 23. januara 1995.
godine...
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Izvinite {to vas prekidam. Da li znate kakva je bila njegova
reakcija na sve to tokom 1994. godine?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je tada bio vo|a u Skup{tini Republike
Srpske Krajine, predvodio je najve}u politi~ku partiju i zapravo je bio protiv ekonomskih
mera i mera za ja~anje poverenja. Mislim da je on mislio da je to jedna korisna politi~ka
toljaga koja se moè iskoristiti protiv Marti}a.188
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vi ste ga sreli 23. januara 1995. godine i to je va{ prvi
sastanak, to stoji u paragrafu 4, mislim.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: [ta se desilo tada?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja sam oti{ao u Knin da razgovaramo o tom
politi~kom planu koji smo nameravali da predloìmo slede}e nedelje, zajedno smo ru~ali i
187
188
David.
Milan, predsjednik “RSK”.
402
imali smo vrlo angaòvanu diskusiju. Njega je taj plan zaintrigirao, mislio je da u njemu ima
nekoliko stvari koje su vrlo interesantne, mada plan, u celini, moè da bude i bolji, ali njegov
op{ti pristup je bio pristup zainteresovanog ~oveka koji smatra da vredi na tome raditi.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Molim vas da na kratko pogledamo tabulator 1. Ambasadore,
da li ovaj dokument sadrì nacrt dogovora Z-4?
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Ne}u i}i u detalje. Vi ste rekli da je to bio velikodu{an
sporazum.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je davao krajinskim Srbima skoro potpunu
nezavisnost u vladanju njihovom teritorijom na teritoriji Hrvatske gde je prema popisu iz
1991. godine bilo ve}insko srpsko stanovni{tvo. Tako da je zaista bio velikodu{an predlog.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: U pogledu tih konkretnih podru~ja?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Uze}emo par primera. Na strani 6 se govori da je trebalo da
imaju sopstvenu zastavu i svoje ambleme, svoje grbove?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Strana 10, pitanje valute i oporezivanja.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. Pitanje valute je bilo bitno pitanje zbog toga {to
oni nisu hteli da koriste hrvatsku kunu, jer su rekli da je to ista valuta koju je koristila NDH
u Drugom svetskom ratu. I ovaj plan je predvi|ao da oni mogu da imaju svoje sopstvene
nov~anice. Oni mogu da ih nazovu dinar ili kako god èle, mogli su da kreiraju tu nov~anicu
kako èle, me|utim {to se ti~e monetarne strane svega toga, to bi bio ekvivalent kune. A kunu
kontroli{e Hrvatska narodna banka.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Strana 12, trebalo je da imaju svog predsednika i tako dalje.
Da li je tako?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jeste.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Zna~i, vi ste se sastali sa Babi}em 23. januara. Da li je posle
toga trebalo da se vidite sa Marti}em?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ako mogu samo jo{ jednu stvar da dodam o
Babi}evoj reakciji. U jednom trenutku tog sastanka 23. januara njega je brinulo da taj plan
nudi preveliku autonomiju, da je previ{e velikodu{an. Njega je brinulo da bi Krajina mogla
da postane srpska autonomna pokrajina koja bi morala da odgovara i za penzije. On se nadao
da }e takve stvari da re{ava Vlada u Zagrebu. Ja sam rekao da ne}e biti nikakav problem da
se smanji stepen autonomije. Trebalo je da se sretnemo sa Marti}em tog popodneva, a Marti}
je otkazao taj sastanak, rekao je da nema nikakvog smisla i da je to prekr{aj protokola da se
jedan ambasador sre}e prvo sa ministrom za spoljne poslove, a tek onda sa predsednikom.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na va{u procenu njihovih li~nosti i karaktera.
30. januara, da li ste vi i drugi pobornici tog plana oti{li na sastanak sa Babi}em, Marti}em i
Mikeli}em?189
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesmo.
189
Borislav, predsjednik Vlade “RSK”.
403
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Recite nam ne{to o tom sastanku.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mi smo predstavili taj plan kao osnovu za
pregovore, a ne kao dokument koji je ne{to u smislu uzmite ili ostavite. Mi smo to predstavili
predsedniku Tu|manu tog jutra, a tog popodneva smo oti{li u Knin gde je trebalo da se
sastanemo sa Marti}em, Babi}em i Mikeli}em. Poku{ali smo da im prezentiramo taj plan, ali
Marti} nije hteo ni da ga pipne, nije hteo da ga uzme u ruke.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kako se zavr{io taj sastanak?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mi smo, naravno, bili malo {okirani da on ni fizi~ki
ne}e da ga uzme u ruke, a kamoli da pregovara na osnovu tog plana. Mi smo poku{ali da ih
ubedimo na sve na~ine da to nije u njihovom interesu, da ne treba da odbijaju pregovore jer
}e onda Hrvatska najverovatnije preduzeti vojne mere, da }e biti mnogo teè me|unarodnoj
zajednici da spre~i vojno re{enje problema, me|utim, ni jedan od tih argumenata nije stizao
do njihovih u{iju i na kraju Mikeli}, takozvani predsednik Vlade je nama rekao slede}e:
“Treba da budete profesionalne diplomate, a vi ~inite veliku gre{ku”. Ja sam mu odgovorio da
je velika gre{ka ve} napravljena, ali da }emo jo{ videti ko ju je u~inio.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Mislim da ste ne{to rekli o prilazu Babi}a.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Kada smo odlazili, Babi} nam je pri{ao i na
engleskom rekao: “@ao mi je”.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kada ste se sa Tu|manom sastali tog jutra, da li ste ubedili
Tu|mana190 da prihvati taj dogovor?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je prihvatio da pregovara na osnovu tog nacrta,
ali vrlo nerado. Srpska strana je odbila da uop{te primi taj plan i da testira dobru volju Hrvata.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: A {ta biste rekli o optuènom?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Deo na{eg plana je da prvo idemo do Tu|mana,
zatim u Knin, a posle u Beograd. Optuèni je odbio da nas primi.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se 9. marta ponovo sastali sa Babi}em?
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Tom prilikom koja je bila svrha sastanka?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Svrha sastanka je bila slede}a. Mi smo napravili
jedan sporazum u Kopenhagenu (Copenhagen) sa Tu|manom da se produì mandat
Ujedinjenih nacija, da se promeni taj mandat iz mandata UNPROFOR i da ta snaga postane
UNCRO, to su Ujedinjene nacije u Hrvatskoj, to je samo jedna kozmeti~ka promena. Ja sam
oti{ao tamo da poku{am da ubedim Babi}a, kad sam se s njim video, da treba da sara|uju u
tom pogledu, me|utim, imao sam priliku da s njim razgovaram i o drugim stvarima, o planu
Z-4.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: [ta je onda bilo, {ta je on rekao u vezi sa tim?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je uzeo primerak tog plana i bio je zainteresovan
za razne njegove aspekte.
190
404
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na neke stvari koje je on rekao o planu i na razne
njegove aspekte. Ali da idemo hronolo{ki. Operacija “Oluja”. Kada ste saznali da Hrvatska
planira tu operaciju?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: 21. jula 1995. godine ili negde u to vreme.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Koji je bio naizgled razlog tome?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Razlog je taj da su krajinski Srbi i bosanski Srbi
zajedni~ki napadali enklavu u Biha}u. To se desilo ubrzo posle uspe{nog napada na
Srebrenicu koji je ko{tao 7.000 ìvota, a nastavljao se napad na enklavu @epa. Hrvati su bili
zabrinuti da, ako padne Biha}, njihova strate{ka pozicija }e se pogor{ati jer srpska strana ne
bi imala nikakve unutra{nje veze da se brani, ne bi morali onda vi{e da se brane od Petog
korpusa koji je onda bio u Biha}u. Tako|e su se bojali da }e ovo dovesti do stvaranja zapadne
srpske dràve koja }e se ujediniti sa bosanskim Srbima i krajinskim Srbima. Kao drugo,
brinulo ih je to {to bi onda imali nove izbeglice iz Biha}a koji bi do{li u Hrvatsku, a ve} su
imali dovoljno izbeglica koji su pristizali tokom svih godina rata. I na kraju, smatrali su da
nema puno {ansi da se mirno re{i problem u Krajini. Smatrali su da je to zgodan trenutak da
oni ponovo zauzmu to podru~je i smatrali su da me|unarodna zajednica ne}e kazniti
Hrvatsku ako ona preduzme ne{to {to bi, u su{tini, spasilo Biha}.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je neuspeh pregovora o planu Z-4 koje je trajalo oko
osam meseci, da li je taj neuspeh igrao neku ulogu u svemu tome?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Igrao je veoma bitnu ulogu. Hrvatski predsednik
Tu|man i njegove kolege u Vladi nisu videli nikakve {anse da se pregovorima postigne neko
re{enje koje }e njima obezbediti povratak te teritorije u okvire Hrvatske ili povratak Hrvata
koji su odatle proterani i smatrali su da im je vojna opcija jedina opcija koja im je na
raspolaganju. Mislim da su razmatrali mogu}nost da to urade kasnije te godine u decembru
1995. godine kada bi istekao mandat Ujedinjenih nacija u Hrvatskoj, ali onda su de{avanja
u Srebrenici i u Biha}u njima pruìla mogu}nost da to urade ranije.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kakav je bio stav optuènog prema procesu pregovaranja o
planu Z-4 i prema re{enju? Kako ste vi to shvatali i {ta ste znali o njegovom stavu u to vreme?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: U to vreme, ja sam stalno razgovarao o tome sa
ljudima koji su u~estvovali u mirovnom procesu. Hrvatska Vlada je u svakom slu~aju smatrala
da optuèni ima klju~nu ulogu u re{avanju problema u bilo kakvom sporazumu, nisu smatrali
da je verovatno da }e on da se sloì i zbog toga je odlu~eno da se ide na vojnu opciju.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste vi 25. jula poslali telegram dràvnom sekretaru SAD
gde se prenosi u su{tini pri~a jednog preìvelog iz Srebrenice?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesam.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Mada nemamo vremena za ovaj materijal, iako je jako
interesantan, ovaj materijal vam je dala va{a èna ili neki va{ prijatelj?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Moja èna.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I to je bila pri~a jednog o~evica, preìvelog?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je. To je bio ~ovek koji je bio jedini preìveli
iz grupe ljudi. On je preìveo zapravo masovno streljanje.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I kakva je ta pri~a koju ste vi ~uli i kako ste vi shvatili i to
preneli u Sjedinjene Ameri~ke Dràve? Da li je to bila detaljna pri~a o tom masakru?
405
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, i konkretno je u njoj navedeno da je general
Mladi} govorio ne{to toj grupi, da im se obratio, da im je rekao da ne mogu o~ekivati nikakvu
utehu ili pomo} od svog Alije, to jest od predsednika Bosne i Hercegovine.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kad je re~ o jedinicama koje su u tome u~estvovale, da li je
taj o~evidac ne{to detaljno rekao o tome?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je u svakom slu~aju rekao da su ti vojnici bili
pripadnici vojske bosanskih Srba. Mislim da u dopisu koji sam ja dobio nije naveo konkretne
jedinice, ali ja nisam sad ponovo pogledao taj dokument da bih osveìo pam}enje.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li vam se pokojni predsednik Tu|man obratio i pitao
kakav bi bio stav SAD prema toj vojnoj akciji?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, je.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste mu odgovorili? I ako jeste, kada je to bilo?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Odgovorio sam mu, naime mi smo poslali nekoliko
demar{a hrvatskoj Vladi u tom razdoblju, Hrvati su bili zabrinuti da, ako preduzmu vojnu
akciju, da bi im mogle biti nametnute sankcije zbog pro{irenog rata od strane Generalne
skup{tine Ujedinjenih nacija. Mi smo izrazili razumevanje za situaciju u kojoj su se na{li i
razumevanje za ~injenicu da su oni spremni proliti krv da bi za{titili Biha}. Mi smo bili
duboko zabrinuti da }e Biha} pasti, da }e to postati druga Srebrenica. Tu je bilo ~etiri puta
vi{e stanovnika nego u Srebrenici, pa smo predvi|ali da bi moglo biti ubijeno 30 do 40 hiljada
ljudi ako bi se ponovila ista situacija, ako bi Mladi}191 i bosanski Srbi uradili istu stvar. Mi
nismo odobrili bilo kakvu vojnu akciju i naglasili smo da bi vojna akcija mogla biti vrlo
rizi~na i da, ako bi Hrvatska do{la u neke pote{ko}e, da ni u kom slu~aju ne bi mogla
o~ekivati pomo} od SAD. Vrlo sam izri~ito rekao Tu|manu da ukoliko do|e do bilo kakve
vojne akcije, mi }emo smatrati njega i Hrvatsku odgovornim za za{titu civilnog stanovni{tva,
srpskih civila, i za to da ne budu povre|eni ili ranjeni pripadnici mirovnih snaga UN.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se vi izri~ito protivili toj vojnoj akciji ili ste bili
neutralni?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Nismo je podupirali niti smo joj se protivili.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Uprkos tome {to je neizbe`no do{lo do rata, da li ste vi li~no
u~inili posebni poku{aj da to spre~ite?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Na{ stav o tome, naime stav Vlade SAD, kao {to
sam ve} rekao, ali èlim to ponovo naglasiti, bio je pod uticajem onoga {to se doga|alo u
Biha}u. Nama je bilo jasno da bi rat doveo do stra{nih humanitarnih posledica ali da je to
manje zlo od mogu}eg masakra 30 hiljada ljudi u Biha}u ako bi Srbi tamo primenili ona
pravila koja su primenili u Srebrenici. Uprkos tome, mi smo poku{ali da u~inimo sve da
do|emo do mirnog re{enja. Kada sam razgovarao sa predsednikom Tu|manom 1. avgusta na
Brionima, slede}i instrukcije iz mog Ministarstva spoljnih poslova, ja sam mu predloìo da se
te nedelje kasnije sastanem sa Babi}em u Beogradu. Trebam napomenuti da sam prethodnog
vikenda imao kontakte sa Babi}em putem Ujedinjenih nacija i predloìo sam sastanak kako
bismo zajedno mogli videti moèmo li spre~iti rat. On je rekao: “Vi niste dobrodo{li u Kninu,
ali ja sam spreman da se sa vama sastanem u Beogradu”.
191
Ratko, zapovjednik Vojske Republike Srpske.
406
TU@ILAC NAJS – PITANJE: A zbog ~ega niste bili dobrodo{li u Knin?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Zbog Marti}a.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: No Babi} je bio spreman da se sastane sa vama u Beogradu.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je rekao da ne}u biti dobrodo{ao u Kninu
ali da }u biti dobrodo{ao u Beogradu. Tu|man je u po~etku rekao da bi to bila zanimljiva
ideja ali je rekao: “Nemojmo ~ekati kraj tjedna, u~inimo to odmah”. I usput budi re~eno,
nekoliko sati kasnije zamenik njegovog sekretara za medije je nazvao i rekao da to mo`da nije
tako dobra ideja, ali Vlada SAD je odlu~ila u~initi sve kako bi postigla mirno re{enje tako da
smo oti{li u Beograd i 2. avgusta u osam sati nave~e sam se sastao s Babi}em.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I {ta ste mu tom prilikom rekli?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja sam mu rekao da }e se krajinskim Srbima uskoro
dogoditi katastrofa, da je hrvatska vojska spremna na vojnu akciju, da zbog napada u kojima
je u~estvovala vojska Srpske Krajine u Biha}u ne postoji nikakvo razumevanje za njih u
me|unarodnoj zajednici i da }e oni morati da se sloè sa uslovima koje je naveo predsednik
Tu|man kako bi izbegli vojnu akciju. Ti uslovi su uklju~ivali povla~enje svih snaga Vojske
Republike Srpske iz Biha}a, nadalje su uklju~ivali ponovno otvaranje naftovoda kroz sektor
Sever, to je ve} bilo otvoreno pod ekonomskim ugovorom ali su krajinski Srbi to ponovo
zatvorili, zatim otvaranje cestovnih veza i veza èleznice kroz Knin, kao i da odmah po~nu
pregovori o politi~kom re{enju u Hrvatskoj.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li se se}ate koliko je bilo ta~aka?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da ih je bilo sedam.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I kakva je bila generalna reakcija Babi}a na taj predlog?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Babi} je sam do{ao na taj sastanak koji je odràn u
ameri~koj ambasadi u Beogradu i njegovo drànje je bilo vrlo ozbiljno. On je pa`ljivo slu{ao
sve {to sam ja rekao, a zatim je odgovorio na slede}i na~in. Rekao je, naime po~eo je sa
izvinjenjem zbog onoga {to se dogodilo 30. januara, rekao je da je neshvatljivo da Vlada
kraji{kih Srba prima predstavnike najmo}nijih zemalja sveta, Rusije, SAD i Evropske unije a
da zatim odbija da primi plan, da je to ne{to o ~emu su odlu~ili ljudi na vi{em poloàju od
njega, naime Marti} i Milo{evi},192 on ih je izri~ito naveo. Zatim je rekao da moè u
potpunosti da razume za{to Hrvati napadaju Glamo~ i Grahovo, to su mesta u dolini Livna
i za{to su spremni da napadnu podru~je Krajine, i da ne shvata razloge zbog kojih je njegova
vlada krenula u napad na Biha}. Zatim je rekao da on moè prihvatiti sve uslove osim
poslednjeg, politi~kog uslova o ~emu smo jo{ razgovarali. Smatrao je da ne moè re}i da }e
prihvatiti re{enje koje se temelji na reintegraciji u Hrvatsku, on je rekao: nijedan politi~ki
vo|a to ne moè re}i. A ja sam rekao: “Pa alternativa bi mogla biti da kaète da }ete se sloìti
sa pregovorima na bazi plana Z-4, a to je u osnovi i bio plan da se Krajina reintegrira u
Hrvatsku”. Mi smo zatim razgovarali o isto~noj Slavoniji, ja sam rekao da je nemogu}e i}i
dalje od odredbi plana Z-4 o isto~noj Slavoniji, ona ne bi imala autonomiju jer tamo ve}insko
stanovni{tvo nije bilo srpsko.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vratimo se malo natrag. Sada smo krenuli napred prebrzo. Vi
ste ranije objasnili da bi po planu Z-4 autonomiju dobila ona podru~ja gde je ve}insko
192
Slobodan, predsjednik Republike Srbije.
407
stanovni{tvo bilo srpsko u vreme popisa stanovni{tva, a to se nije odnosilo na isto~nu
Slavoniju.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je, isto~na Slavonija nije zadovoljavala taj
uslov, a isto tako i drugi delovi sektora Sever i Jug.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Je li vam Babi} u toj fazi i{ta rekao o razlozima zbog kojih se
optuèni protivi tom planu, a ako nije, da li ste vi iz drugih izvora saznali za{to se on protivi
tom planu?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja bih ukratko objasnio. Rezultat sastanka je bio
dogovor da }e on u javnosti re}i da prihvata sve ove ta~ke, ali umesto da kaè da }e pregovarati
na bazi reintegracije u Hrvatsku, on }e re}i da }e pregovarati na bazi plana Z-4. Nadalje, ja
sam mu rekao da se plan Z-4 u tom trenutku ne moè posti}i jer je Tu|man u sna`nijoj
poziciji, on nikada ne}e to prihvatiti i najvi{e ~emu se mogu nadati kraji{ki Srbi je ne{to {to
se zasniva na hrvatskom ustavnom pravu. On je to shvatio i prihvatio, a ja sam rekao da }u
to preneti kao privatnu poruku od njega Tu|manu, da je on to shvatio i da razume da nikada
ne}ete posti}i plan Z-4. On se u potpunosti sloìo. Tada se postavilo pitanje da li se
rukovodstvo u Kninu moè navesti da to prihvati, a on je rekao: “Moja stranka ima ve}inu u
skup{tini, ja mislim da mogu njih nagovoriti da pristanu na to”, moje pitanje je bilo da li }e
Marti} na to pristati. A on je rekao: “Jedna re~enica od Milo{evi}a i Knin }e se s tim sloìti”.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I on je imao pravo i stvari se ne bi odvijale onako kako su se
odvijale?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, po mom mi{ljenju rat se mogao izbe}i i 180
hiljada Srba ne bi postalo izbeglice.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je Babi} ne{to rekao o svojim naporima da se sastane sa
optuènim?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, i optuèni ga je odbio primiti.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je to bilo za vreme te posete Beogradu ili nekom drugom
prilikom?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tokom te posete Beogradu.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I da li je to {to je on rekao bilo u skladu sa onim {to ste vi ~uli
o naporima otpravnika poslova SAD?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, nakon {to je postignut taj dogovor, obzirom na
ono {to je Babi} rekao o odlu~uju}oj ulozi optuènog i s obzirom na na{e shvatanje odlu~ne
uloge, presudne uloge optuènog, Sjedinjene Dràve su odlu~ile optuènom poslati demar{.
Otpravnik poslova se poku{ao sastati sa njim 3. avgusta, slede}eg dana kako bi naveo
Milo{evi}a da izjavi kako podràva taj dogovor, a on je odbio da primi otpravnika poslova.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: On je tada bio najvi{e rangirani diplomata po{to nije bilo
ambasadora?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. To je ta~no.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: U redu. Babi} je dao svoju izjavu u javnosti.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, jeste.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je dobio neku znatnu podr{ku za to?
408
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je dao izjavu i do{lo je do sastanka u @enevi 3.
avgusta izme|u delegacije hrvatske Vlade i delegacije kraji{kih Srba. Ideja je bila da delegacija
kraji{kih Srba ima instrukcije da prihvati puni paket koji je prihvatio Babi}. Oni su bili
nejasni u svojoj izjavi, to nije bilo jasno prihvatanje koje se traìlo, a mislim da je razlog za to
taj {to Babi}, koji je u tom trenutku bio predsednik Vlade RSK, nije imao autoritet da bi
zapovedao delegaciji u @enevi. Milo{evi} je, naravno }utao. Ja sam se vratio u Zagreb gde sam
se sastao s Tu|manom. Na sastanku sa Tu|manom, to je bilo u 5:45 h, 3. avgusta, ja sam ga
zamolio da odloì vojnu akciju, rekao sam mu da }emo saznati u roku od nekoliko dana da
li kraji{ki Srbi misle ozbiljno jer su oni trebali da preduzmu konkretne korake i to vrlo brzo.
Ja sam smatrao da je va`no dati im {ansu da se vidi da li misle ozbiljno, zato {to bi rat bio
katastrofa, posebno za stanovni{tvo u podru~ju Krajine. Tu|man nije verovao da Babi} ima
dovoljno mo}i, i on je slu{ao, ali u osnovi se odlu~io za rat.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Molim vas da pogledate dokazni predmet 352 tabulator 144,
to je {ifrirani telegram koji se bavi tim pitanjima. Ve}e je to ve} videlo, Ve}e to ve} ima. Da
li ste vi pogledali taj telegram od va{eg britanskog kolege?
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je ta~no ono {to stoji u odlomku broj 8?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, to je bio vrlo ve{t diplomata.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: U odlomku 8 on kaè slede}e: “Komentari{u}i o svojim
razgovorima, Galbrajt je priznao da Babi} mo`da nema dovoljno mo}i da sklopi takav
sporazum jer ga se mogu odre}i njegove sopstvene kolege u RSK, Vlada i Skup{tina, ali to je
bila poslednja {ansa za mir. On, Galbrajt, }e se videti sa Tu|manom ve~eras u 5:45 po
lokalnom vremenu da ga izvesti o rezultatu svojih razgovora sa Babi}em u Beogradu.
Milo{evi} je dobijao informacije od ambasade u Beogradu”. Imate li komentar?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: U to vreme, ja sam se nadao, naravno, da }e na{
otpravnik poslova uspeti da se sastane sa Milo{evi}em i obzirom na to da je rat trebao zapo~eti
svakog trenutka, i to bi bila najve}a akcija posle 1992. godine u tom ratu, pa sam se nadao
da }e Milo{evi} primiti na{eg predstavnika. U trenutku kad sam brifirao svoje diplomatske
kolege, ja nisam znao {ta }e se dogoditi. Ambasador Hjuit (Hewitt) je ta~no preneo moje re~i,
ali naravno, ono ~emu sam se ja nadao i {to sam sasvim iskreno o~ekivao se nije dogodilo.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Na kraju tog dokumenta stoji nada da }e gospodin Roberts
(Roberts) uspeti da razgovara sa Milo{evi}em, to je bio britanski otpravnik poslova, gospodin
Ajvori Roberts (Ivory Roberts). Da li je on, prema va{im saznanjima, imao dobre odnose sa
Milo{evi}em?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je imao dobre odnose s vlastima u Beogradu.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Dakle, da je optuèni to èleo, njemu se moglo sve to preneti.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, to je ta~no.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: U redu. Nakon ovih napora, do{lo je do napada.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vi ste ve} ukratko naveli posledice toga. Mo`da je sada
prikladan trenutak da kaète svoju ocenu iz svog iskustva o dva ili tri lika o kojima ste govorili,
409
da kaète ne{to o njihovoj inteligenciji i njihovim sposobnostima kao vo|a, onako kako ste
vi to videli. Molim vas da najpre govorite o Marti}u.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Marti} je bio biv{i policajac, po mom mi{ljenju
~ovek vrlo ograni~ene inteligencije, mislim da, iako je on bio predsednik takozvane Republike
Srpske Krajine, mislim da nije imao nikakvog posebnog interesa, zanimanja za ljude na tom
podru~ju i da jednostavno nije bio na visini zadatka.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Pod ~ijim je uticajem bio?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pod uticajem optuènika, Vlade Srbije,
jugoslovenske vojske, srpske vojske, svakako ne bi rado postupao samovoljno bez dozvole,
odnosno dopu{tenja iz Beograda.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: A Babi}?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Babi} je tako|e bio nacionalista. Ja naime ne èlim
ovde ostaviti utisak da je tu bilo ikakvih svetaca u ~itavom ovom procesu, dakle on jeste bio
nacionalista i u~estvovao je u stvaranju RSK i proterivanju hrvatskog stanovni{tva iz tog
podru~ja. No ipak, smatrao sam da je najharizmati~niji od svih politi~ara i mislim da mu je
interes krajinskih Srba bio na srcu daleko vi{e nego drugima, nego bilo kome od njih. Mislim
da mu je bilo vi{e stalo do lokalnog stanovni{tava nego drugima. Me|utim, mislim da ga se
lako moglo zastra{iti, kako od strane Marti}a, tako od strane Milo{evi}a.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kad je re~ o ovoj dvojici, da li je ikakva kohabitacija bila
mogu}a?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa kohabitacija njih dvojice svakako bi bila vrlo
te{ka.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Ne, mislim na zajedni~ki ìvot etni~kih grupa.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa za Marti}a to je bilo, to nije dolazilo u obzir, on
je rekao, u vi{e navrata mi je rekao da Srbi i Hrvati ne mogu ìveti zajedno i da ukoliko to
podru~je bude reintegrisano da on ne}e ostati. A {to se Babi}a ti~e, ja mislim da je on bio
otvoreniji prema ideji, mogu}nosti da Srbi i Hrvati ìve zajedno.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je on bio popularan me|u narodom Krajine?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je bio najpopularniji politi~ar, pogotovu u
sektorima Sever i Jug, bio je gradona~elnik Knina, a po mom sudu, naravno, on je zapravo
bio ~ovek koji je dobio izbore 1994. godine.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je ikakvu kontrolu imao nad vojskom?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ne, nikakvu, i upravo zato ga se moglo lako
intimidirati.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Idemo dalje. Za vreme operacije “Oluja”, da li ste vi zauzeli
nekakav javni stav o kr{enjima ljudskih prava koja su po~inili pripadnici hrvatske vojske?
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: I ja i Vlada Sjedinjenih Ameri~kih Dràva smo
stalno javno u mnogo navrata kriti~ki govorili o kr{enjima ljudskih prava od strane Hrvata,
{to se nije moglo ni na koji na~in opravdati.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste to i koliko ~esto spominjali Tu|manu?
410
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa ja znam da sam se s njim susreo vi{e puta tokom
tog perioda zajedno sa na~elnikom njegovog kabineta, gospodinom Hrvojem [arini}em, kao
i drugim du`nosnicima hrvatske Vlade i svaki put sam im na to skretao pa`nju, odnosno na
ono {to se doga|alo sa stanovni{tvom u Krajini i kr{enjima ljudskih prava.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se i vi, jednom prilikom, na{li na jednom traktoru
poku{avaju}i da spre~ite slu~aj jednog takvog kr{enja? Ukratko nam recite ne{to o tome.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. Naime, postojala je jedna grupa od otprilike 40
hiljada srpskih izbeglica koji nisu uspeli pobe}i u Bosnu i okruìle su ih hrvatske snage blizu
Topuskog, to je biv{i sektor Sever. Dogovoren je prekid vatre koji im je omogu}io da pro|u
kroz Sisak i izbiju na auto put prema isto~noj Slavoniji i onda verovatno ka Srbiji. Kada je
prva grupa tih izbeglica oti{la i pro{la kroz Sisak, napala ih je svetina, napali su ih Hrvati u
tom gradu i dogodilo se da je tu bio prisutan izve{ta~ Aso{ijeted presa (Associated Press).
Mislim da je to bilo kasno uve~e, i mislim da je bio 9. avgust. Ja sam slede}eg jutra, rano
ujutro pro~itao tu pri~u u kojoj je opisan taj napad. Naime, jedna majka je, prozor na njenom
automobilu je bio razbijen i ona je morala komadi}e stakla da vadi iz pokriva~a kojim je bila
pokrivena njena beba. Policajci koji su stajali okolo su se smejali i manje-vi{e rekli ne{to u
smislu “Ovi ljudi su dobili ono {to su zasluìli”. To je bila sramota, ja sam pro~itao ovu pri~u
Hrvoju [arini}u preko telefona i rekao sam da, ukoliko oni ne{to ne u~ine u vezi toga, ja }u
oti}i tamo i pridruì}u se konvoju. Ugovorio sam sastanak sa Tu|manom u 12:30 i pro~itao
sam mu tu pri~u, taj ~lanak. Rekao sam mu da oni moraju, da oni moraju tome da stanu na
kraj, da }e takve stvari imati stra{an u~inak na hrvatske odnose sa Sjedinjenim Dràvama i da
oni to apsolutno moraju da zaustave. Rekao sam mu i da bi u svakoj normalnoj demokratskoj
zemlji ministar unutra{njih poslova bio smenjen ili bi trebalo da podnese ostavku zbog toga.
Tu|man se me|utim naljutio i ja sam odlu~io da moram da odem tamo i pridruìm se
konvoju.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: I vi ste oti{li dole u jednom oklopnom vozilu, ali...
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, ja sam oklopnim vozilom oti{ao do Petrinje gde
zapravo nije bilo hrvatskih civila, to je bila vojna zona. Konvoj je ve} bio na auto putu i bio
je zaustavljen pa sam ja pro{ao kroz konvoj. Moj plan je bio da sa svojim oklopnim vozilom
pro|em kroz konvoj, da istaknem ameri~ku zastavu, ali naleteo sam na jedno vozilo koje je
skupljalo sme}e, koje je bilo iz Karlovca ali je pre{lo preko linije na srpsku stranu. Voza~ je
bio prili~no ljubazan, prijateljski nastrojen i prepoznao me je sa televizije. Rekao mi je da
do|em, da se popnem na traktor sa njegovom ènom i dvoje male dece pa sam odlu~io da to
i uradim. Tako sam sa njim na traktoru pro{ao kroz Sisak. Video sam masu, svetinu koja se
tu okupila, vikala je uvrede na ra~un tih ljudi a nekih deset metara dalje su stajali hrvatski
policajci i incidenata nije bilo.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Jo{ jedan detalj iz ovog perioda. Vi ste se s vremena na vreme
pojavljivali na televiziji. Jednom prilikom ste dali intervju gde ste komentarisali etni~ko
~i{}enje i mo`da bi trebalo to da nam malo objasnite.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, tako je, to je bilo za britansku televiziju, mislim
da je to bio BBC. Rekao sam da Hrvati nisu u~estvovali u etni~kom ~i{}enju u Krajini, ali da
je ovde sa njihove strane do{lo do ozbiljnih zloupotreba i kr{enja ljudskih prava. Poanta je bila
u tome da je tamo na delu bilo etni~ko ~i{}enje kada su snage, paravojska, u{le u grad. Imali
su podr{ku vojske, oni su terorisali stanovni{tvo, po~inili ubistva, silovanja i prisilili
411
stanovni{tvo da ode. U ovom slu~aju, stanovni{tvo jeste oti{lo pre nego {to su Hrvati stigli,
verovatno zbog svog opravdanog straha zbog onoga {to bi im se moglo dogoditi, {to bi im
Hrvati mogli uraditi. Bilo kako bilo, oni nisu bili tamo u tom trenutku kada su Hrvati do{li,
dakle, to nije bilo etni~ko ~i{}enje. Analogija je mo`da slede}a, vi mo`da u|ete u jednu
prostoriju sa namerom da po~inite ubistvo, ali osoba koju ste nameravali da ubijete nije
unutra, ona je oti{la. Sama va{a namera ne predstavlja krivi~no delo.
TU@ILAC NAJS – PITANJE: Pre nego {to pre|emo na Dejton, hteo bih ~uti va{u procenu
Tu|mana na osnovu kontakata koje ste imali s njim, kao lidera, stratega i takti~ara u to doba.
SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je Tu|man bio vrlo efikasan lider i u
smislu da je znao kuda vodi, kuda èli da odvede Hrvatsku. On se okruìo sposobnim
saradnicima, kao {to je bio ministar spoljnih poslova Grani}, ministar odbrane [u{ak. Dakle
on je bio sposoban da na njih delegira neke stvari, oni su bili u stanju da sami vode pregovore
u njegovo ime, a on je i dalje imao vlast. Kad kaèm da je bio efikasan lider, to ne zna~i da su
njegovi motivi uvek bili dobri. On jeste bio nacionalista, on je imao jednu viziju Hrvatske
koja je za mene bila vizija iz 19. veka, i mora se re}i da je imao vrlo malo respekta za osnovna
ljudska prava.
Š...š
http://www.hlc.rdc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/transkripti.php/file=941.html,
dostupno 24. 08. 2007.
4
2002., studeni 21.
Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4”
Otvorena sednica:
sekretar: âsni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici.
Š...š
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, pomenuli ste plan Z4. [ta su bili
osnovni ciljevi, osnovne ideje ovog plana?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Glavna ta~ka, odnosno su{tina ovog plana je bila
da teritorij Republike Srpske Krajine, koja je ranije bila poznata pod nazivom Srpska
autonomna oblast Krajina, a koja se tada vodila pod nazivom sektor Sever i sektor Jug pod
za{titom Ujedinjenih nacija, dobije politi~ku, teritorijalnu autonomiju u Republici
Hrvatskoj, gde bi imala parlament, vladu, institucije, novac koji bi bio posebnog izgleda ali
bi ga {tampala Narodna banka Hrvatske, nadle`nost nad regionalnom policijom i sudovima,
zna~i jedan visoki stepen autonomije.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A ko je sugerisao taj plan Z-4? Da li je to predlog
koji je potekao od me|unarodne zajednice?
412
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Z-4 se zove tako zato {to su ga predloìla
~etvorica ambasadora u Zagrebu, zna~i me|unarodna zajednica.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U transkriptu je ranije stajalo, to je na strani 61
transkripta, red 14, tu stoji ambasador Olbrajt da je ona prihvatila taj plan. Da li je to ta~no?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Galbrajt, ambasador Galbrajt, ambasador
Sjedinjenih Dràva u Hrvatskoj Piter Galbrajt je bio glavni tvorac i predlaga~ tog plana.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je ovaj plan u stvari podrazumevao
reintegraciju one tri oblasti RSK, dakle, Krajine i zapadne i isto~ne Slavonije u Republiku
Hrvatsku?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, s tim {to bi se teritorij zapadne Slavonije
integrisao odmah, teritorij isto~ne Slavonije u prelaznom periodu od pet godina, a teritorij
SAO Krajine bi imao zna~i politi~ku autonomiju, visoki stepen politi~ke i teritorijalne
autonomije u Hrvatskoj.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su politi~ari iz Krajine prihvatili taj plan Z4,
dakle, politi~ari u RSK?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Po~etkom marta, krajem februara i po~etkom
marta politi~ari u Krajini su taj plan odbacili. Plan je jedino bio prihva}en od strane
poslednjeg predsednika Vlade, jedino je poslednji predsednik Vlade Republike Srpske Krajine
prihvatio plan, u avgustu mesecu 1995. godine.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A kada kaète mart i februar, koje godine, je li to
tako|e bilo 1995. godine?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, 1995. godine.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A ko se protivio planu Z-4?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Predsednik Republike Srbije, prema navodima
predsednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a koji je rekao pola sata uo~i sastanka sa
me|unarodnom delegacijom da je predsednik Milo{evi}193 rekao da se taj plan ne uzme niti
u razmatranje.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Kada se gospodin Milan Marti} konsultovao sa
gospodinom Milo{evi}em i o kom vremenskom periodu govorite kada spominjete sastanak
sa predstavnicima me|unarodne zajednice?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: To je bilo te nedelje, mislim da je bio kraj
februara, po~etak marta, zna~i po~etkom nedelje je Marti} oti{ao u Beograd na konsultacije,
to je bio ponedeljak, utorak. U ~etvrtak je iza{lo saop{tenje Vrhovnog saveta odbrane
Republike Srpske Krajine, bilo je negativno, u negativnom smislu o tom planu. I mislim da
je onda bio u slede}i ponedeljak taj sastanak sa predstavnicima me|unarodne zajednice na
kojem je Marti} pola sata prije sastanka rekao ostalima da je Milo{evi} rekao da se plan ne
uzme niti u razmatranje. Na samom sastanku sa predstavnicima me|unarodne zajednice
Marti} nije hteo da ga uzme, ambasador Farstadìjan (Faristadjijan; tj. Leonid Kerestedìjanc)
mu ga je davao da ga uzme. On nije hteo da ga uzme niti u ruke.
193
Slobodan.
413
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Tom prilikom, da li su vlasti Krajine odbacile taj
plan, dakle na tom sastanku sa predstavnicima me|unarodne zajednice?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: On u stvari nije ni uzet u razmatranje. Na taj
na~in prakti~no nije prihva}en.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Bilo bi potrebno da pre|emo na privatnu raspravu
kako bi smo pre{li na jedan drugi sastanak ovog svedoka.
Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:
sekretar: Na privatnoj smo raspravi.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi li~no sa gospodinom Milo{evi}em
razgovarali o ovom planu Z-4?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jesam, po~etkom aprila 1995. godine.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A o ~emu ste razgovarali?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa on je rekao, prvi je dodu{e pomenuo, da je
plan Z-4 dobar, s tim {to bi trebalo teritoriju op{tine Slunj podeliti uzdu`. Nije mi
obja{njavao detalje oko toga, a onda smo razgovarali o doga|ajima u Livanjskom polju i o
zale|u Knina, o agresiji Hrvatske i HVO-a prema Kninu, ve} smo govorili o tome. I tada je
rekao da, tako|e da ne stojimo nas 300 hiljada Kraji{nika prema ~etiri miliona Hrvata, nego
da iza Krajine stoji cela logistika Srbije. To je taj sastanak bio.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, vi ste rekli da je gospodin Milo{evi}
bio za plan Z-4 kad ste vi razgovarali s njim. Dakle, on je imao samo neke opaske u vezi sa
Slunjom. Da li je tako?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa izgledalo je da da. Me|utim, kod njega se
nikada nije znalo ba{ sigurno da li zaista stoji iza onoga {to govori. Ja barem nisam uvek bio
siguran.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ve} ste spomenuli taj sastanak vezano za borbe
koje su se tada vodile u Bosni, u kojima su u~estvovali Milan Marti} i njegove jedinice. Bili
ste spomenuli Livno i onaj pokret gospodina Milo{evi}a u vezi sa linijom. Da li su se u to
vreme tako|e vodile borbe u Biha}u uz u~e{}e snaga RSK?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, to je drugi navrat bio ...
SUDIJA MEJ : Vidim da je ve} 12.15. Da li bismo mogli da napravimo pauzu?
TU@ILAC UERC-RECLAF: U redu.
SUDIJA MEJ : Pauza od 20 minuta. Molim ustanite.
(pauza)
sekretar: âsni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici.
SUDIJA MEJ: Izvolite.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Hvala, ~asni Sude. Da bi imali bolju orijentaciju,
sada smo na paragrafu 280 rezimea iz pripreme svedoka, ali }u tako|e da pominjem paragraf
312 zbog toga {to se on uklapa u ovaj kontekst i da bi ubrzali stvari. Gospodine, snage
414
Marti}a ili snage RSK su u~estvovale u borbama u Bosni. Moje pitanje je da li su snage
Marti}a ili RSK u~estvovale u borbama u Bosni i Hercegovini ve} u leto 1992. godine?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, u takozvanom koridoru u Bosni i
Hercegovini.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li se radi o posavinskom koridoru?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U ~emu je zna~aj tog koridora za Bosnu i za Srbe,
kako u BiH, tako i u Krajini?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: To je put koji je povezivao Bosansku Krajinu i
Republiku Srpsku Krajinu sa Srbijom, odnosno sa Jugoslavijom.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U kom periodu su snage RSK na ~elu sa Marti}em
u~estvovale u borbama 1992. godine?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa po~etkom rata 1992. godine. U junu mesecu
ve} su bili tamo, krajem juna.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je rukovodio operacijama u posavinskom
koridoru u celini?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Vojska Republike Srpske i general Mladi}.194
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Pomenuli ste borbe 1994. i 1995. godine u
podru~ju Livna u Hercegovini. Pre pauze sam vas pitala da li su snage RSK tako|e u~estvovale
u borbama oko Biha}a?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jesu.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Koje su bile snage na obe strane? Koje su snage
bile na obe strane? Ko se i protiv koga borio oko Biha}a?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Na jednoj strani je bio Peti korpus vojske Bosne
i Hercegovine, koji je {titio tu teritoriju, svoju teritoriju a napadale su ga snage vojske
Republike Srpske i snage Republike Srpske Krajine, koje su se sastojale od srpske vojske,
milicije i DB-a195 Srbije i pardon, snage Fikreta Abdi}a.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Kaète da su u~estvovale snage policije iz DB-a
Srbije. Ko je bio na njihovom ~elu u tim borbama?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Meni su rekli da je Frenki196 bio, komandovao,
odnosno DB sa Petrove gore.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko vam je to rekao?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ljudi sa Korduna iz tog reona, zna~i ~lanovi
vlade Krajine.
194
Ratko.
Dràvne bezbjednosti.
196
Franko [imatovi}.
195
415
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: To u~e{}e snaga RSK u Bosni i Hercegovini, da li
je ono izazivalo probleme u poloàju RSK prema me|unarodnoj zajednici i hrvatskim
vlastima?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. 1994. godine, pogotovo 1995. godine
to je jako kompromitovalo poloàj Republike Srpske Krajine prema me|unarodnoj zajednici,
jer je zona Biha}a bila zabranjena zona od strane me|unarodne zajednice.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je to pove}alo opasnost od napada,
sveobuhvatnog napada od strane hrvatskih snaga?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. To je i bio razlog za{to je hrvatska vojska
i HVO sa teritorije Bosne i Hercegovine krenula u ofanzivu da deblokira Biha}. Tako je javno
objavljeno od vlasti Bosne i Hercegovine, {to je predstavljalo odsecanje Republike Srpske
Krajine od Republike Srpske i Jugoslavije.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su vlasti RSK i Republike Srpske imale neki
vojni sporazum o uzajamnoj pomo}i u tom vremenu?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja znam da je bio sporazum izme|u Marti}a i
Karadì}a, odnosno vlasti Republike Srpske Krajine i Republike Srpske o pomo}i. U tom
sporazumu je bilo re~i o osam brigada vojske Republike Srpske, koji bi pomagali vojsci
Republike Srpske Krajine. Za ostale delove sporazuma nisam siguran.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} posluìtelja èlela bih da pokaèm
svedoku dokaz pod tabulatorom 96 iz dokaznog predmeta 352. Gospodine, ovo je dokument
od 30. jula 1995. godine, gde se govori o poseti Jasu{i Aka{ija, posebnog predstavnika
generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i drugih li~nosti, vezano za jedan predlog ili nacrt
sporazuma. Da li se taj sporazum zvao plan Z-4?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne. Ovo je prakti~no trebao biti sastanak dio
plana Z-4, odnosno uslov za realizaciju plana Z-4, pardon. Ovo je dogovor o dezangaòvanju
vojske Republike Srpske Krajine u biha}kom dèpu, odnosno, jo{ da budem precizniji, ne
sporazum, ovo je saop{tenje o saglasnosti na predloge koje je Jasu{i Aka{i dao rukovodstvu
Republike Srpske Krajine.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A predlog je bio da nikakvi vojnici ili snage RSK
ne budu angaòvani u biha}kom dèpu i da ne preduzimaju nikakve akcije sa druge strane
granice. Da li je to to {to se ovde predlaè?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ovde je ne{to dopisano rukom, pi{e 20.
septembar, ne izvinjavam se. Povla~im pitanje. Ovaj predlog o neangaòvanju snaga RSK. Da
li je on istinski realizovan?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: [ta se zapravo desilo? [ta je u~injeno?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Nastavljene su borbe. Niti Mrk{i}197, niti Mile
Novakovi} koji je tamo komandovao, niti Marti}, niti je policija, MUP Srbije povu~en iz
borbi iz tog regiona.
197
Mile
416
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U transkriptu pi{e Maksi}. Da li je to ta~no? U
dokumentu pi{e general Mrk{i}.
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. Mile Mrk{i}, general Mile Mrk{i},
komandant srpske vojske Republike Srpske Krajine.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da, hvala vam. Moèmo da sklonimo ovaj
dokument. Da li je 1994. godine ministar unutra{njih poslova RSK imao te{ko}e u
preuzimanju kontrole nad policijom na teritoriji isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, tako je. Ministar unutra{njih poslova, je l’
tako?
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da, da. Ko je tada, 1994. godine, bio ministar
unutra{njih poslova?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Do po~etka 1994. godine bio je Ilija Priji}, koji
je smenjen sa tog poloàja a skup{tina je imenovala Slobodana Peri}a, me|utim on uop{te nije
ni preuzeo du`nost u isto~noj Slavoniji, niti u ostalim delovima Republike Srpske Krajine.
Zna~i, negde od kraja 1994. godine do avgusta 1995. godine Republika Srpska Krajina nije
imala ministra unutra{njih poslova, ve} je du`nost obavljao jedan od zamenika.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je jedna delegacija iz RSK tada imala
sastanak sa gospodinom Milo{evi}em radi konsultacija o ovom problemu?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, 1995. godine u aprilu, oko 26. aprila.
TU@ILAC UERC-RECLAF: âsni sude, moram da se izvinim, ali za ovo nam treba privatna
sednica.
SUDIJA MEJ: Izvolite.
sekretar: Sad smo na privatnoj sednici.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi bili deo ove delegacije?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bio sam.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je jo{ bio u delegaciji na obe strane?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Borislav Mikeli}, Uro{ Funduk, Slobodan
Milo{evi}, Jovica Stani{i}, koliko se se}am, ali je jo{ neko bio, sad ne mogu da se setim.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: [ta ste vi traìli od gospodina Milo{evi}a, ukoliko
ste bilo {ta traìli?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Traèno je od Milo{evi}a da se Slobodan Peri}
postavi, odnosno da Slobodan Peri}, izabrani ministar unutra{njih poslova Republike Srpske
Krajine preuzme Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: I kako je reagovao gospodin Milo{evi} na to? [ta
se desilo na sastanku?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Prvo je Jovica Stani{i} komentarisao taj zahtev.
Rekao je, Jovica Stani{i}: “Mi smo previ{e uloìli u to”, misli na MUP Krajine “da bismo sad
to dali nekome drugome.” Na to je Slobodan Milo{evi} reagovao i rekao delegaciji iz
Republike Srpske Krajine, nama: “Vi morate da razumete da vas moramo pomagati na ovakav
417
na~in, preko slu`be dràvne bezbednosti, zato {to ona radi na specifi~an tajni na~in i zbog
toga vas ne moèmo pomagati preko slu`be javne bezbednosti”. Na taj na~in je dao podr{ku
Jovici Stani{i}u i njegovom stavu po tom pitanju.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je ta situacija razre{ena tim sastankom? Da
li vam je gospodin Milo{evi} pomogao da re{ite pitanje ministra unutra{njih poslova?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne, Republika Srpska Krajina je ostala bez
ministra unutra{njih poslova.
TU@ILAC UERC-RECLAF: Moèmo se vratiti na otvorenu sednicu.
Š...š
sekretar: Na privatnoj smo raspravi.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Sada sam stigla do paragrafa 293 u rezimeu
Tuìla{tva o pripremi svedoka. Gospodine, da li ste vi imali jedan razgovor sa gospodinom
Milo{evi}em o planu Z-4 u avgustu 1995. godine?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, telefonski razgovor.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U to vreme da li ste vi razgovarali o planu Z-4 sa
gospodinom Galbrajtom?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, sa gospodinom ambasadorom Piterom
Galbrajtom vi{e puta pre toga.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Neposredno uo~i tog telefonskog razgovora, kakve
vam je alternarnative dao ambasador Galbrajt?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ponudio je da prihvatimo plan Z-4, da
prihvatimo dezangaòvanje oruànih snaga Krajine u biha}kom dèpu, da prihvatimo novi
mirovni mandat Ujedinjenih nacija, poznat kao UNKOM mandat i da se otvore
komunikacije u Hrvatskoj.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U to vreme da li ste vi bili predsednik RSK?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja sam bio predsednik Vlade Republike Srpske
Krajine. Marti} je bio predsednik.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A za{to niste to jednostavno prihvatili?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja sam prihvatio u svojstvu predsednika Vlade,
ali sam upoznao gospodina ambasadora Galbrajta da se to ne moè realizovati bez volje i
saglasnosti predsednika Milo{evi}a.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Rekli ste da ste telefonom razgovarali sa
predsednikom Milo{evi}em 3. avgusta 1995. godine. Kako ste stupili u kontakt sa njim? Da
li vam je neko pomogao pri tome?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, Jovica Stani{i}, iz kabineta Jovice Stani{i}a.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi oti{li kod njega u kancelariju? Ako
jeste, recite nam gde?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oti{ao sam kod Stani{i}a u njegovu kancelariju
koja se nalazila u zgradi Saveznog ministarstva unutra{njih poslova.
418
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je jo{ tamo bio prisutan kad ste se susreli s
njim?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bio je prisutan Radovan Stoj~i} Badà i bio je
prisutan na~elnik Kontraobave{tajne slu`be Dràvne bezbednosti Srbije, ~ovek ~ijeg se imena
ne se}am, koji je li~io na Frenkija.198
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je to onaj isti ~ovek koga ste spomenuli
ranije da ste ga videli na jednom drugom sastanku na kome je bio prisutan Kertes?199
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. To je taj ~ovek, 4. januara 1992.
godine...200
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Dobro, ali ste toj trojici objasnili da vi èlite da
prihvatite taj plan Z-4 i da o tome èlite da porazgovarate sa gospodinom Milo{evi}em?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. Rekao sam da sam ja to prihvatio sa
Galbrajtom. Oni su se samo neprijateljski zgledali onako izme|u sebe. Zauzeli su
neprijateljski, odbojan stav, ali su mi dali vezu sa Milo{evi}em.
TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A {ta vam je gospodin Milo{evi} rekao u vezi sa
tim planom?
SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ponavljao je ne{to. Vi{e je mrmljao, rekao bih
ovako ilustrativno, kao iz sna da govori ~ovek: “Da, da, da, samo mirno. Da, da, t

Davor Marijan OLUJA - Hrvatski memorijalno

Transcription

Similar documents

BiH obustavila istragu o Dobrovoljačkoj Novi serijal: Kulinarske

Dragan Radovi}, Jelena Kralj, Vesna Tuti{, Jasminka Radovi

Strategiju naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske 2012.

hmdcdr - Hrvatski memorijalno

hmdcdr - Hrvatski memorijalno

hmdcdr - Hrvatski memorijalno

Seminarski rad: Mašinsko ucenje, inteligentni agenti

Vrhbosnensia (2007)

Celo besedilo v PDF - CEK

Etika u medijima - primeri i kontroverze

ogledi 7 - Helsinki Committee for Human Rights in Serbia

Ku ni radovi sa Rigips-om

86 - JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine

7 - JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine