docVelike šanse za stalni državni fond
download 
Report Transcription
Velike šanse za stalni državni fond
Iz Networka Intervju: Matthew Rycroft, ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Dvojno državljanstvo treba riješiti u Sarajevu U Sarajevu kao kod kuće ● Reforme u BiH mogu pospješiti i ekonomsku i kulturnu saradnju naše dvije zemlje ● Nadam se da će BiH za pet godina biti mnogo bliže članstvu u EU ● Građani se trebaju privići na online vizne aplikacije Vaša ekselencijo, ko je ustvari Matthew Rycroft osim što je Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini. Osim što je ambasador, Matthew Rycroft je porodični čovjek, suprug, i ponosni otac tri lijepe djevojčice. Također i zaljubljenik u fudbal i muziku, naročito svoj instrument, kontrabas, sa kojim sam nastupao i sa orkestrima u Sarajevu. U posljednje dvije i po godine Sarajevo i Bosna i Hercegovina su dom za Vas i Vašu familiju. Da li Vi osjećate da je ovaj grad i država Vaš stvarni dom i ako jeste zašto je to tako? Ja se ovdje uistinu osjećam kod kuće, i što vrijeme duže prolazi i taj osjećaj je jači. Isto HABER Izdavač: B&H UK Network, HOUSE OF WELCOME, 172 Herbert Road, Small Heath, Birmingham B10 0PR Tel/Fax: 0121 773 3861, 0121 772 3052 E-mail: uknetwork@btconnect.com www.uknetwork.freeserve.co.uk Glavni urednik: Namik Alimajstorović alimajstorovic@gmail.com Redakcija: Anes Cerić, Nihad Filipović, Kelima Dautović, Idriz Kadunić, Zaim Pašić, Zaim Viteškić Stalna saradnja: S paho Bajrić, Meho Barakovic (Švedska), Zijad Bečirević (Sabah-SAD), Dr. Zdenka Besara, Dr. Murhaf Gakney, Ferid Kevrić, Haris Halilović (Njemačka), Faruk Tičić Štamparija GN-Printers, Birmingham važi i za moju suprugu Alison. Mi smo stekli drage prijatelje ovdje, i vrijeme van posla rado provodim družeći se, odlazeći u prirodu, na planine i slično. Bosanci i Hercegovci su prijazni i druželjubivi ljudi, i uvijek mi je drago putovati po BiH i dodatno se upoznavati sa vašom zemljom. Mnogi Bosanci i Hercegovici napravili su svoj dom u Velikoj Britaniji, završili prestižne fakultete, zaposlili se u uspješnim kompanijama i na taj način oni kroz poreske obaveze daju značajan doprinos u razvoju britanskog društva. Također, velika većina ima dvojno britansko i bosanskohercegovačko 2 državljanstvo, ali ukoliko Bosna i Hercegovina i Velika Britanija do 2012. godine ne potpišu bilateralani sporazum o dvojnom državljanstvu u skladu sa BiH zakonom mnogi građani BiH izgubit će državljanstvo Bosne i Hercegovine iako britanski zakoni dozvoljavaju da državljani Velike Britanije mogu imati šest državljanstava. Po Vama, gdje je tu problem i zašto Velika Britanija i Bosna i Hercegovina nisu potpisale bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu? Velika Britanija ni sa jednom državom nema potpisan sporazum o dvojnom državljanstvu, tako da sa naše strane nema Iz Networka nikakvih problema ukoliko državljani BiH koji žive u Velikoj Britaniji dobiju i britansko državljanstvo. Međutim, stvar je kako će se to pitanje dvojnog državljanstva riješiti ovdje u Sarajevu. Možete li pomoći da se ovaj problem riješi? Ovdje se ne radi samo o Velikoj Britaniji, ja vjerujem da ima zemalja u kojima ima mnogo više bh. državljana nego u Velikoj Britaniji, tako da vjerujem da je moj uticaj tu ograničen. Ali, kao što sam rekao, pozicija Velike Britanije je ovdje jasna i mi nemamo smetnji da bosanski useljenici u Veliku Britaniju zadrže i svoje bh. državljanstvo. Jačanje kulturne saradnje Veoma nam je žao što niste bili u mogućnosti da prisustvujete Danima bosanskohercegovačke dijaspore proteklog ljeta u Sarajevu. Predstavnici bh. zajednice iz Velike Britanije (većina njih su također i britanski državljani) na dostajanstven način prezentovali su svoje stvaralačke sposobnosti na očuvanju tradicije i kulture Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji. Kako Vi ocjenjujete dosadašnju saradnju na kulturnom polju između dvije zemlje i kakve su šanse da se ona podigne na još veći nivo? onih iz BiH Britaniji, pa do organizovanja festivala, kakvi su bili npr. Dani Velike Britanije u BiH, ili festivali bosanskohercegovačkog filma u Londonu, mislim da se ne možemo požaliti na nedostatak kulturne saradnje. Naravno, uvijek je moguće više i bolje, i ja znam da naši uposlenici u Britanskom savjetu predano rade na tome. Ta saradnja se svakako može pojačati i tako što će popravljanje imidža BiH u Evropi, pa time i u Britaniji, povećati interes tamošnjih umjetnika da prezentiraju svoje radove u BiH, a i tako što će bh. umjetnici i naučni radnici iskoristiti taj interes da svoje radove predstave u Britaniji. Sa napretkom u reformama i sa približavanjem Evropi, prirodno će se proširivati i ova forma kulturne saradnje. Naša pozicija je jasna: BiH treba ispuniti zahtjeve koji su postavljeni pred nju kako bi se priključila evropskim integracijama. To je neophodan proces, jer svaka država u EU mora poštovati i ispuniti određene standarde koji se tiču njene upravne strukture, administracije, vojske i policije, pravosuđa, ekonomije itd. Tako i BiH, ukoliko želi ući u EU, mora ispuniti te uslove. A ja ne vidim da BiH ima neki veliki izbor: ulazak u EU je za BiH stvar nužnosti. Zato je bitno da političari pokažu zrelost i dokažu da im je uistinu stalo do građana tako što će donijeti odluke koje su zaista od koristi za građane i koje će zemlju uvesti u EU. Samo to će donijeti stalni mir i prosperitet za Bosnu i Hercegovinu. Svima je poznato da ste itekako uključeni u rješavanje ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Kakav je stav Britanske vlade spram reforme policije i predstojećih ustavnih promjena? Naša pozicija je da policija treba biti reformirana u skladu sa tri principa EU, i da su ustavne promjene stvar konsenzusa onih koje su građani na izborima opunomoćili da ih predstavljaju, no svaka promjena izvodiva je isključivo u NETWORKOV INFORMACIONI CENTAR TELEFONI: 0121 772 3052. TEL/FAX 0121 773 3861 ADRESA: BOSNIA AND HERZEGOVINA UK NETWORK BOSNIA HOUSE Britanski savjet, koji ima svoj Ured u Sarajevu, sad je već više od deset godina angažovan na promoviranju kulturne saradnje između naše dvije zemlje. Počevši od uzajamnih posjeta umjetničkih stvaralaca iz Britanije BiH, i 36 Medley Road Birmingham, B11 2NE England E-mail: uknetwork@btconnect.com www.uknetwork.freeserve.co.uk 3 Iz Networka Svima je poznato da ste itekako uključeni u rješavanje ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Kakav je stav Britanske vlade spram reforme policije i predstojećih ustavnih promjena? Naša pozicija je da policija treba biti reformirana u skladu sa tri principa EU, i da su ustavne promjene stvar konsenzusa onih koje su građani na izborima opunomoćili da ih predstavljaju, no svaka promjena izvodiva je isključivo u skladu sa Ustavom BiH i tamo datim procedurama. Vaša ekselencijo, po Vama, gdje će biti Bosna i Hercegovina za pet godina? Nadam se što bliže Evropskoj uniji. To nije nemoguć cilj, i to je ono što će garantovati sigurnost i prosperitet BiH. Potrebno je samo više volje da se provedu reforme, i da se više vodi računa o samoj BiH i građanima, a manje o sebičnim partijskim ili nacionalnim interesima. Približavanje EU je i najbolji način da se poboljšaju svakodnevni uvjeti života svih građana. Imam osjećaj da se britanske kompanije stide ulagati u Bosnu i Hercegovinu, također slično se ponašaju bosanskohercegovačke kompanije na britanskom tržištu. Gdje je, po Vama, problem i šta Britanska ambasada čini da unaprijedi poslovne odnose između dvije zemlje? Kompanije su kolebljive u pogledu investicija i dolaska u BiH samo zato jer je politička situacija, s njihove tačke gledišta, još nestabilna. Kompanije žele biti sigurne da je njihov novac u sigurnom okruženju, da nema korupcije, kriminala, da je ad- ministracija efikasna, da pravosudni sistem funkcioniše efikasno i nezavisno itd. Ukoliko toga nema, niko neće imati hrabrosti investirati. Ja zato naglašavam da je put ka EU najbolji način za privlačenje investicija. Stoga je možda korektno reći da našim pomaganjem da se BiH pridruži evroatlantskim integracijama mi indirektno pomažemo i privlačenje stranih investicija. Poduzimate li u tom cilju neke konkretne korake? Da, recimo jedan od projekata koji je finansirala Vlada Velike Britanije je i reforma sistema registracije poslovnih subjekata. Ovaj projekat, koji je nedavno završen, imao je, između ostalog, za cilj skraćenje procesa registracije na samo pet dana čime se značajno doprinijelo razvoju lokalnog poduzetništva ali i kreiranju povoljnije klime i za privlačenje stranih firmi u BiH. U sklopu Ambasade djeluje i Komercijalno odjeljenje koje ima zadatak da pomogne britanskim kompanijama i samostalnim poduzetnicima da na ovom tržištu što uspješnije posluju. U ovom trenutku, direktno ili putem predstavnika, u BiH je prisutno oko 80 britanskih kompanija. Kad se otklone pomenute barijere uvjeren sam da će ih biti i više. se promijenili, promijenila se samo tehnička procedura. Sada se sve odvija online i ambasada u Sarajevu više ne prima aplikacije, niti odgovara na upite. Ova promjena nije se dogodila samo u BiH, već u cijelom svijetu, što znači da sve britanske ambasade na svijetu sada posluju na taj način. Konkretno, kada neko želi aplicirati za vizu, treba otići na web, na stranicu www.visainfoservices.com gdje će pronaći informacije kako popuniti online aplikaciju za vizu, te potom, također online, zakazati termin koji aplikantu najviše odgovara da dođe u ambasadu i preda aplikaciju, pasoš i prateće dokumente. U slučaju potrebe, postoji centralni telefonski broj na koji se može nazvati i razgovarati sa službenikom. Ovaj proces značajno ubrzava dolaženje do vize, nema čekanja u redovima, i također omogućava da se za vizu aplicira sa bilo kojeg mjesta na planeti. Štaviše, vaš sponzor za ulazak u Veliku Britaniju može popuniti tu aplikaciju umjesto vas i tako vam olakšati posao. Vaša ekselencijo, hvala Vam na ovom razgovoru, a na kraju, koristim priliku da Vas pozovem na svečano otvaranje Bosanke kuće narednog proljeća u Birminghamu. Brže do viza U proteklom periodu došlo je do nekoliko promjena procedure prilikom traženja viza za Veliku Britaniju. Šta se ustvari tačno promijenilo, jer neki ljudi misle da su se i kriterijumi za dobivanje viza promijenili. Da li su? Kriteriji za izdavanje viza nisu 4 Pripremio: Namik Alimajstorović HABER Iz Networka Fondovi Velike šanse za stalni državni fond Zajednica bosankohercegovačkih asocijacija i humanitarnih organizacija - Bosnia UK Network iz Birminghama na dobrom je putu da dobije stalni državni fond za finansiranje svojih redovnih aktivnosti. Ukoliko se to desi, sve buduće brige oko finansiranja ove krovne organizacije Bosanaca i Hercegovaca na Ostrvu bile bi riješne. Na nedavno održanom sastanku u Londonu, o ovoj mogućnosti predstavnici Britanske vlade informisali su koordinatora Networka Selima Zlomužicu. Državni fond "Capacity Builders" rasplaže sa 88,5 miliona funti koje po zadatim kriterijima dijeli nevladinim organizacijama koje pomažu udruženja i pojedince. Kao što znate, naš Network je u januaru dobio fond od 108.000 funti koji treba da potroši na razvoj svojih članica u periodu od 15 mjeseci. Nakon šestomjesečnog izvještaja o načinu realizacije fonda, odgovorni ljudi iz Capacity Builderasa bili su više nego oduševljeni dosadašnjom realizacijom i otvoreno su mi rekli da ako nastavimo ovako, bit ćemo među organizacijama koje će predložiti za stalni državni fond. Naravno da smo počašćeni takvim informacijama, jer malo je asocijacija iz nevladinog sektora koje imaju Inače, mnogi članovi Networka vjeruju da će ovaj fond biti realizovan i zbog toga što je britanska Charity komisija (komisija zadužena za poslovanje nevladinog sektora) nedavno detaljno pretresla rad naše Zajednice i u svom izvještaju dala odličnu ocjenu o radu organizacije. članova našeg udruženja." Inače, osim što će putem interneta lakše komunicirati sa familijom i prijateljima širom svi- Informatički kurs u Birminghamu Kompjuteri nisu bauk Tokom protekle školske godine u svojim prostorijama Zajednica bosanskohercegovačkih asocijacija i humanitarnih organizacija - Bosnia UK Network iz Birminghama organizovala je dva kursa kompjutera za naše građane koji žive u ovom gradu. O tome profesionalni radnik Selim Zlomužica za naš list kaže: - U saradnji sa "South Birmingham Colegom" organizovani su ovi kursevi, naime njihovi učitelji su dva puta sedmično dolazili u prostorije Networka gdje su naše građane, pretežno srednje generacije, podučavali tajnama kompjutera. Kroz ovakav način obuke prošlo je 38 Bosanaca i Hercegovaca i svi su oni sada osposobljeni za služenje osnovnim programima - Wordom, Ex- obezbijeđene državne pare za svoj rad. Naravno da je to i priznanje našoj zajednici i našim članovima čije su zasluge nemjerljive. Nakon godišnjeg izvještaja narednog januara definitivno ćemo znati da li smo na državnom fondu - rakao je za Haber Selim Zlomužica. elom, Power Pointom i naravno interetom. Za sljedeću školsku godinu u našim novim prostorijama orgnizovat ćemo i složenije kurseve u oblasti web dizajna i DVD produkcije, za šta takođe ima zainteresovanih 5 jeta, našim građanima će ovo znanje pomoći i u svakodenevnim poslovima jer bez kompjuterskog znanja danas je veoma teško naći imalo pristojan posao. Iz Networka Iz prve ruke: Spaho Bajrić, predsjednik Bosnia UK Networka o predstojećim aktivnostima ove asocijacije Ne možemo se samo oslanjati na fondove Bliže se kraju radovi na Bosanskoj kući ● Pripreme za Čevrti Kongres Svjetskog Saveza dijaspore BiH ● Krajem oktobra sastanak sa fonderima ● Još uvijek čekamo na sastanak sa ambasadorkom BiH u Velikoj Britaniji Gospodine Bajrić, ljetno ferje je prošlo. Pred Networkom je duga godina pa vas moilimo da nam kažete koje su to sljedeće aktivnosti koje se planiraju provesti? Prije odlaska na godišnje odmore dobili smo pismenu saglasnost od Birmingham Councila da možemo početi sa radovima na produženju gradnje Bosanske kuće. Za ovaj projekat trebalo je pronaći sredstva kao i izvođača radova. Posao se odvijao tako da smo kontaktirali mjesnu asocijaciju u Birminghamu koja je izdvojila nešto svojih slobodnih sredstava za kupovinu materijala a radovi na temeljima i iskopu temelja odrađeni su na volonterskoj bazi. Moram reći da bi bez pomoći lokalne asocijacije ovi radovi bili odgođeni za neko buduće vrijeme. Ali, evo baš ovih dana priveli smo kraju zidanje te pokrivanje objekta. Računamo da ćemo vrlo brzo uspjeti ugraditi električne instalacije, opremiti unutrašnje prostorija kao i završiti poslove na uvođenju grijanja. Što se tiče daljnih aktivnosti, one se odvijaju prema utvrđenom godišnjem planu s tim da smo neke aktivnosti morali i proširiti. U narednom periodu, tačnije prije njenog zvaničnog otvaranja početkom slijedeće godine, moramo uraditi vanjsku fasadu kuće. Istovremeno, neophodno je i unutrašnje uređenje objekta prilagoditi njegovoj stvarnoj namjeni. Dalje, velike aktivnosti će se od- vijati na pripremi i organizovanju Petog Svjetskog prvenstva dijaspore BiH u fudbalu obzirom da je BiH UK Network prihvatio da djelimično u pogonu. Zvanično još uvijek nije otvorena i mi smo u ovom trenutku još u fazi uređenja prostora, sređivanje enterijera i nabavku određene opreme. Pitanje pokretanja novih projekata kao i otvaranje novih radnih mjesta vezano je za pitanje novca i fondova. U stalnom smo kontaktu sa fonderima i pratimo zašto se određeni fondovi nude pa, prema tome, moramo da se ponašamo u skladu sa zahtjevima fondera. U ovom periodu prioritet nam je da počne raditi Bosanski klub za starije. Već smo već tražili fond za to a namjera nam je i da počne aktivnost na većem okupljanju mladih te organizovanje biblioteke i čitaonice. bude domaćin ovih susreta. Uz to, treba reći da će BiH UK Network biti domaćin sastanka Glavnog Odbora Svjetskog Saveza dijaspore BiH, a obzirom da se sljedeće godine održava i redovni Četvrti Kongres Svjetskog Saveza dijaspore BiH, i Network će se punim kapacitetom aktivno uključiti u pripremi njegovog rada. Obzirom da je sjedište Svjetskog Saveza u Velikoj Britaniji naše obaveze su povodom toga puno veće. Sa Birmingham Councilom smo u pregovorima za pružanje određenih usluga za njihove klijente tako da je to prilika da se što više otvorimo i prema drugim etničkim grupama. Naime, svjesni smo da ne možemo opstati samo na fondovima koje dobivamo nego da moramo dugoročnije razmišljati kako da se i sami finansiramo. Dovršetkom i opremanjem prostorija otvara nam se, recimo, put da ih povremeno iznajmljujemo drugima za održavanje seminara, treninga, konferencija kao i za druge potrebe. Obzirom da je u pogon stavljena Bosanska kuća, da li Odbor planira pokretanje novih projekata koji bi otvorili prostor i za otvaranje novih radnih mjesta? Treba reći da je Bosanska kuća tek 6 Takođe, nabavljena je i štamparija što otvara mogućnost da se pružaju usluge i drugim zainteresovanim organizacijama kao i pojedincima. Iz Networka Kako će Network u narednom periodu pomagati svojim članicama? Moram priznati da su u ovom periodu profesionalni radnici i rukovodstvo UK Networka bili su i previše angažovani a vezano oko kupovine, proširenja i dogradnje Bosanske kuće te pronalaženja finansijskih sredstava. Stoga se se možda i nisu u dovoljnoj mjeri mogli posvetiti radu sa članicama Networka. Opet, htjeli mi priznati ili ne, odrađen je ogroman posao a rezultati su mnogo veći nego što se moglo i očekivati. Istina, potrošeno je u ovom periodu dosta sredstava tako da u fondovima nema nekih posebnih zaliha što bi se moglo posebno odraziti na rad Bosanskih dopunskih škola koje smo u prošlosti djelimično finansirali, a sada bi, kako izgleda, ta finansijska pomoć mogla izostati. Nadam se, samo na kraće vrijeme, dok se ne završe poslovi oko izgradnje Bosanske kuće. Želio bi napomenuti i da će se u našim prostorijama 31. oktobra održati skup fondera sa većim brojem onih koje traže fondove za svoje organizacije. Stoga pozivam predstavnike naših asocijacija koje su zainteresovane za traženje fondova da dođu na ovaj sastanak na kojem imaju priliku direktno razgovarati sa fonderima i predstaviti svoje organizacije. Prisustvo na ovakvim skupovima itekako mogu dobro koristiti u daljem radu i traženju fondova za svoje organizacije. Ovo je neki vid indirektne pomoći ali je itekako dobar za one koji je znaju iskoristiti. Saradnja sa bosanskohercegovačkom Ambasadom u Londonu i nije baš na nekom zavidnom nivou. Znamo da je Odbor donio odluku da na jedan od svojih narednih sastanaka pozove ambasadoricu Milašinović kako bi se u otvorenom razgovoru riješile sve nesuglasice. Da li će do tog sastanka doći, da li će ambasadorka Tanja Milašinović posjetiti Bosansku kuću? Pitanje saradnje sa Ambasadom BiH u Londonu je pitanje koje su inicirale neke naše asocijacije kao i pojedinci. Razlog za to je nezadovoljstvo radom Ambasade i njen odnos prema asocijacijama kao i pojedincima, naročito kada se radilo o skupovima i prijemima koji su se dešavali u prostorijama Ambasade. Istina, moram da kažem da je bilo i onih koji su se o odnosu i radu Ambasade u Londonu pohvalno izražavali pa je UK Network od svojih članica zatražio da sve primjedbe kao i iskustva u radu sa Ambasadom iznesu u pismenoj formi te da, uz to iznesu i prijedlog mjera koje bi eventualno popravile međusobnu saradnju na dobrobit svih naših građana kao i države Bosne i Herzegovine u cjelini. U julu ove godine uputili smo na adresu Ambasade pismo sa ciljem održavanja sastanka u mjesecu septembru kako bi sve nesporazume pokušali prevazići. Do sastanka u tom periodu nije došlo jer smo pismeno obaviješteni da je ambasador Milašinović bila spriječena zbog ranije preuzetih obaveza. Slijedeći sastanak zakazan je za konac oktobra a ako i tada ambasadorka bude spriječena određenim obavezama zamolićemo da ona sama odredi termin sastanka. Mi ćemo se nastojati prilagoditi tom terminu. Bosnia-Herzegovina Community UK 24 Churton Street, London SW1V 2LP tel/fax: 020 7976 5225 e mail: bosniavictria@btconnect.com Job Vacancy Caseworker 8,005 per annum, including NI and Pension (Parttime, 14 hours a week) The BHCUK is an independent charity organisation offering free advice and practical help particularly to elderly and disabled group of people from Bosnia and Herzegovina needing assistance in the UK. We are seeking an enthusiastic person with some experience in service delivery to supplement our existing casework for two days weekly. You will be part of the team of the BHCUK professional service and take responsibility for organisation’s service provision and development. If you are; a Bosnian speaker, innovative and dynamic in the fields of casework and service provision, we want to hear from you. Deadline for submitting applications: 20 October 2007 Interview: 27 October 2007 7 Iz Networka BIRMINGHAM Uskoro veća Bosanska kuća Novu prostoriju svojim sredstvima će izgraditi lokalna bosanskohercegovačka asocijacija Urbanistički odjel birmingemske opštine prije dvije sedmice pozitivno je odgovorio na zahtjev Zajednice bosanskohercegovačkih asocijacija i humanitarnih orgnizacija "Bosnia UK Network" iz Birminghama za dogradnju dodatne prostorije za postojeću Bosansku kuću. Ta vijest obradovala je sve članove bh. zajednice u Birminghamu, jer će se kapacitet Bosanske kuće povećati na 200 osoba. Osim toga, rukovodstvo Networka i lokalne bh. asocijacije, koja je član Networka, dogovorili su da novu prostoriju svojim sredstvima izgradi lokalna bosanskohercegovačka asocijacija i da je koristi za svoje potrebe. Na ovaj način, pored Networka, svoju prostriju dobit će i prvo bh. udruženje koje je osnovano u Birminghamu, a u sklopu kojeg djeluje bh. dopunska škola i folklor "Mladost Bosne". Sekretar bh. asocijacije Birmingham Selim Zlomužica za "Avaz" je rekao: - Naš klub raspolaže sa viškom sredstava koje smo spremni uložiti u izgradnju dodatne prostorije od nekih 80 m2 koja će se koristiti za potrebe bh. dopunske škole i vježbe naše folklorne sekcije, te, naravno, i za sve duge aktivnosti naše lokalne zajednice u Birminghamu. Koristim priliku da se zahvalim rukovodstvu Networka što su omogućili da nakon 13 godina uselimo u svoj vlastiti prostor. Također, moram naglasiti da su proteklog vikenda počeli radovi na dogradnji Bosanske kuće i da je vrijedni volonter Admir Kolić iz Brčkog, iz svoje firme besplatno dovezao mali bager za kojim je očišćen teren i iskopani temelji za novi objekat. Na ovaj način, Admir Kolić je našem klubu uštedio Admira Kolića zaslužuje posebnu pažnju zbog toga što on živi 130 kilometara od Birminghama, u jednom malom mjestu u Welsu, ali ga to nije spriječilo da ovaj posao profesionalno odradi, a za naš list 1.000 funti! Hvala mu na tome. Ovaj potez vrijednog volontera Admir kaže: - Meni je čast i zadovoljstvo 8 Iz Networka ovakve mašine, i tokom dva radna dana uspjeli smo očistiti predviđeni prostor, iskopati temelje i postaviti novu kanalizaciju. O kakvom poslu je riječ, možda najbolje govori činjenica da smo tokom tih radova iskopali i utovarili sedam kontejnera zemlje i betona. Sada je mnogo lakše. Iduće sedmice izlit ćemo temelje, i na red dolaze zidari koji će preuzeti daljnje građevinske radove. pomoći našoj zajednici u Birminghamu koja je jedna od najbolje organizovanih bosanskih komuna u Velikoj Britaniji. Moji šefovi u firmi imali su razu- mijevanja za ovaj projekat i besplatno su mi dali mali bager na korištenje. Drago mi je da smo odradili dobar posao koji se ne bi mogao završiti bez 9 S obzirom da je većina članova bosanskohercegovačke zajednice na godišnjem odmoru, u Bosni i Hercegovini ovaj posao će završti lokalni profesionalci i za nadati se da će nova školska godina u bh. dopunskoj školi startovti u novoj prostoriji. Iz Networka Bosanskohercegovački savjetodavni centar Brent-London Nove aktivnosti Zadovoljstvo nam je da obavijestimo čitaoce Habera da je Bosanskohercegovački savjetodavni centar Brent sklopio ugovor sa Socijalnim zavodom opštine Brent na godinu dana o pružanju praktične pomoći osobama starije dobi - preko 60 godina, koje žive u opštini Brent, a porijeklom su iz Bosne i Hercegovine. Ovaj ugovor nam je omogućio da zaposlimo našu vrijednu volonterku Nerminu Lemeš na pola-radno vrijeme kao profesionalnog radnika tzv. Elderly Support Worker. Da naša sreća bude još veća, organizaciji je odobren i trogodišnji fond u cjelokupnom iznosu od £79,000 od City Bridge Trust fondacije. Fond je namjenski i obuhvata pola-radno vrijeme profesionalnog radnika (caseworker) i troškove programa rada. Sa novim kapacitetima osoblje centra će biti u mogućnosti pružiti više usluga i ponuditi bogatiji program baziran na informiranju, kulturi i edukaciji. S obzirom na nove okolnosti, Bosanskohercegovački savje- todavni centar Brent je otvoren za novo članstvo i osoblje centra svima zainteresovanim želi toplu dobrodošlicu. četkom od 19. 10. 2007.) između 14:00 i 16:00 časova. Sa dodatnim sredstvima naše Povodom predstojećeg vjerskog praznika, Izvršni odbor aktivnosti se proširuju i već od novembra 2007. počinju različita zdravstvena predavanja, časovi interneta, joge, plesa i cvjećarstva. Časovi engleskog jezika će se održavati svakog petka (sa po- Bosanskohercegovačkog savjetodavnog centra Brent sa svojim osobljem želi svim muslimanima; članovima, korisnicima usluga i čitaocima Habera Bajrum Šerif Mubarek Olsun. POZIV NA SARADNJU Naša namjera je da povećamo broj stranica na kojima objavljujemo članke, vijesti i ostale priloge, zato trebamo i vašu pomoć dragi čitaoci. Stoga vas pozivamo da se aktivno uključite u naš rad slanjem vaših tekstova i pisama sa kojima bismo obogatili nas i vaš “Haber”. 10 Haberi iz Asocijacija Derby "Bosanski biseri" sačuvali obraz bosanskohercegovačke dijaspore Folklorna sekcija bosanskohercegovačke asocijacije iz Derbyja "Bosanski biseri" obilježava deset uspješnih godina postojanja Ove godine folklorna sekcija bosanskohercegovačke asocijacije iz Derbyja "Bosanski biseri" obilježava 10 godina postojanja, koje su obilježene velikim entuzijazmom i usponima. Trenutno u folkloru djeluju dvije sekcije, omladinska i dječija i obje ubiru značajne pohvale. Ovaj veliki jubilej bio je povod da porazgovaramo sa koor- tako teško padalo. Svi smo željeli da učestvujemo u nečemu, da doprinesemo nečemu. Fino sjećanje na jedno teško vrijeme iz 1996/1997., prvih poslijeratnih godina. I još nešto: imati radio kasetu sa našom muzikom bila je vrijednost. Nije bilo te konekcije sa domovinom kao sada. Međutim, ovo nije sjećanje na postanak bh. udruženja u Derbyju koje je dinatorom bosanskohercegovačke asocijacije u Derbyju, gospodinom Feridom Kevrićem, i zamolimo ga za kratku priču o folkloru. - Davno je to bilo... Prva okupljanja bh. građana, izbjeglica u Derby. Naravno da se sjećamo "Chestergreena", sale koju smo iznajmljivali nedjeljom uveče po četiri sata. To smo, naravno, plaćali i to iz cijene prodate kafe, soka i čaja te večeri. I svi smo volontirali i, vjerujte, nije to nikome zvanično ustanovljeno 16. januara 1995. kako bi se pomoglo ljudima u nevolji. Želim da podsjetim da je pored mnogih stvari o kojima se tada razmišljalo i koje su počinjale na neki način (škola, savjeti, druženja, sport), počelo da se radi na formiranju folklora - kaže Kevrić. U početku, sjeća se Kevrić, nije bilo nimalo jednostavno, samo entuzijazma nije nedostajalo. - Nije bilo kostima, nije bilo adek11 vatne muzike i ozvučenja, ali je bilo puno entuzijazma. Folklor je organizovala i počela da vodi Alma Pašić, a u folkloru su počeli da igraju roditelji onih o kojima želim više da kažem kasnije, jer su tada bili djeca. To je bio početak formiranja folklorne grupe, mada nezvaničan, a onda je došla 2000/2001. godina, kada su se uslovi u mnogome poboljšali. Imali smo objekat, imali smo i novac, i puno više članova i pomoći u radu, i, naravno, da ne zaboravimo, folklornu grupu je počela da vodi Fahira Hasedžić, legendarna plesačica bosanskog folklora u Engleskoj, a uz pomoć tadašnjeg Upravnog odbora bh. udruženja, roditelja i drugih.To je bio jedan nezaboravan period, nastupalo se na raznim mjestima i naš folklor je postao poznat lokalno i regionalno. Otkud ime "Bosanki biseri"? - Ime "Bosanski biseri" sam ja dao i pod tim imenom prvi put su nastupili na osnivačkoj konferenciji bh. dijaspore u Londonu u dvorani Brent.adi. A onda, kako to obično i biva, sve se mijenja, pa tako i način rada folklorne grupe. Odlaskom Alme iz grupe, 1997. godine, i Fahire 2005/2006. zbog objektivnih razloga, folklorna grupa je ostala bez ključnih figura u radu pa je postojala mogućnost da se aktivnost udruženja ugasi. Ali, mi smo, čini mi se, neuništivi i uvijek se dižemo iz pepela, pa tako i ovog puta. I da se vratim na početak priče gdje sam spomenuo roditelje koji su počeli da igraju u folkloru. Ovog puta taj preokret su napravila njihova djeca, sada djevojke, pravi "Bosanski biseri", Iz Networka Šejla Skopo, Indira Čustić, Vanja Šačić, Sandra Trčić, Amela Grabovica, Alisa Hamzić i Lejla Halilović. Postali su sami svoji koreografi, a uz pomoć Sanjina i Senana Hadžića počeli su redovno da uvježbavaju korake i plesove, ali na neki svoj način, malo moderniji, fin način, vjerujte. Prvi nastup novih "Bosanskih bisera" bio je na koncertu Sanele Sijerčić u Derbyju, potom nastup u Nottinghamu 15. jula ove godine One World Festival i naravno, ono najljepše, za nastup "Dani dijaspore" u Sarajevu 26. jula 2007. Sve se može kad se hoće, to one dokazuju. Same uvježbavaju dva puta sedmično. I još nešto, preuzele su da uvježbavaju našu mlađu grupu koja se pojavila kratko na susretu skola u Londonu. Nas duh, jezik i kultura ostaju na ovim prostorima za generacije koje dolaze, zahvaljujući ovom mladim djevojkama, istinskim biserima bosanke kulture i tradicije. Inače, "Bosanski biseri" iz Derbyja na proteklim "Danima dijaspore" u Sarajevu "sačuvali su obraz" kompletne bosanskohercegovače dijaspore. Naime, oni su bili jedino kuturno-umjetničko društvo koje je doputavalo u Sarajevo i svojim izvanrednim nastupom oduševilo sve prisutne u Domu mladih na Skenderiji. Boravak u Sarajevu, nažalost, ostat će im u trajnom sjećanju i po tome što su u hotelu "Terme" provaljene tri sobe u kojima su boravili članovi folklora i tom prilikom nepoznati lopovi ukrali su im 3.000 funti. Cambridge-Naš Sejad Mekić, glavni imam glavne džamije u Cambridge-u Sljedeća stanica - London Mekić je završio medresu u Travniku, fakultet u Walesu (Lampeter University), postdiplomske studije na Cambridgeu, a primljen je na SOAS u Londonu, najpoznatiju školu za orijentalne studije u UK, da radi doktorat o Husejnu Đozi Z v u č i nevjerovatno, ali je istinito: glavni imam centralne džamije u Cambridgeu je Bošnjak hafizefendija Sejad Mekić rođen je u Kaćunima kod Busovače, mjestu gdje se nalazi jedna od najpoznatijih tekija u Bosni i Hercegovini. Sejad je završio medresu u Travniku, fakultet u Walesu (Lampeter University), postdip- lomske studije na Cambridgeu, a primljen je na SOAS u Londonu (najpoznatija škola za orijentalne studije u UK) da radi doktorat o Husejnu Đozi. Naravno da je ovo bio povod da porazgovarmo sa ovim izuzetno vrijednim imamom i da ga predstavimo našim čitaocima Možete li nam reći nešto o vašim počecima? Odrastajući uz Madresu u Kaćunima uvijek sam maštao pa postanem imam, ta želja mi se počela ispunjavati upisom na Elči 12 Ibrahim-pašinu medresu u Travniku koju završavam 1999/2000. kao najbolji učenik u generaciji, a već u to vrijeme kroz sekciju hifza naučio sam napamet 5/6 Kur'ana. Nakon medrese dolazim u Veliku Britaniju, tačnije Wales. Naime, jedan od mojih muhafiza iz Sarajeva dr. Abdullah, inače porijeklom Sirijac, preporučio mi je i pomogao mi da apliciram na EIHS koledž ili Institut (European Institute of Human Sciences), gdje dolazim u oktobru 2000. i studiram klasični arapski jezik kao priprema za teologiju ili šerijatski Haberi iz Asocijacija fakultet koji započinjem slijedeće 2001. godine u oktobru, a završavam u junu 2004. sa najvećom ocjenom ili sveukupnim prosjekom u sve tri godine iznad 90 posto. Paralelno sa ovim fakultetom, završio sam fakultet, ili po engleskom -BA in Islamic Studies- na Lampeter Univerzitetu, koji je nedaleko od ovog Instituta na kojem sam inače boravio. Nakon boravka u Walesu, sljedeća stanica bio vam je London, gdje ste zvanično postali hafiz? Tačno tako, naime od septembra 2002. pa do odlaska iz Walesa bio sam upravitelj, ili Principal, u dvije vandredne škole u gradovima Carmarthen i Haverfordwest. Ove pozicije su mi posebno pomogle da usavršim engleski jezik i trasiram sebi put za London gdje počinjem raditi kao glavni imam Hendon džamije i istoimenog Islamskog centra. U tom Islamskom centru 2004. godine prvi put zvanično sam proučio ili položio cijeli Kur'an, i postao hafiz. Od tada redovno klanjam teraviju sa hatmom, sam ili u društvu još jednog hafiza. I pored svih škola koje sam završio, da bih radio kao imam u britanskoj džamiji morao sam završiti poseban kurs za imame ili upravitelje institucija vjerskog i kulturnog karaktera, iz oblasti menadžmenta, jednostavno proučiti sistem po kojem se radi i posluje u Velikoj Britniji". Inspiracija - Husein ef. Đozo Nakon Londona prelazite u Cambridge i postajete glavni imam Centralne džamije u tom studentskom gradu, a uz to i završavate postiplomske studije. U Londonu sam ostao do oktobra 2005. kada se selim u Cambridge radi postdiplomskog studija na Teološkom fakultetu (Faculty of Divinity) Univerziteta u Cambridgeu. Ovaj studij sam završio u julu 2006. braneći disertaciju o rahmetli Husein ef. Đozi, njegovom životu, ličnosti i djelima. Od samog početka ovog studija pa i prije bio sam u kontaktu sa vodećim ekspertima Islamskih studija u Sarajevu, koji su mi ili predložili ili me podržali da pišem o Đozi i njegovim fetvama. Od dolaska u Cambridge postavljen sam imamom i hatibom glavne džamije u gradu kao i upraviteljem njene medrese ili mekteba." 13 Vaš dosadašnji boravak u velikoj Britaniji za ovdašnju bh. zajednicu protekao je nekako neprimjećeno. Da li ste se uopšte sretali sa našim džeamatlijama u Londonu i Cambridgeu? U Londonu sam imao mjesani džemat, gdje je bilo dosta Albanaca i Kosovara, mnogo manje Bošnjaka, a u većem broju su se pojavljivali kada je bila neka bošnjačka dženaza. Slično je u Cambridgeu gdje sam upoznao oko pet-šest bošnjačkih familija od kojih dvije dolaze redovno na dzumu a ostali na bajram, pa tako se i vidimo. Od naših studenata u Cambridgeu, najčešće viđam mog prijatelja dr. Kerima Suruliza koji je nedavno doktorirao iz fizike." Kakvi su vaši daljni planovi, nastavljate školovanje? Trenutno pripremam doktorsku disertaciju koju sam prijavio na SOAS-u Univerzitetu u Londonu. Zašto u Londonu iz Cambridgea? Čisto zbog teme koju obrađujem, jer jedino tamo i u Birminghamu sam uspio naći nekoga ko je zainteresiran i u stanju da supervizira tezu o fetvama na Balkanu ili ulemi Balkana! Zvuči neobično, ali je tako. Dakle, prvi i najbitniji plan je da uspješno završim studije. Tek nakon toga drugi planovi dolaze u razmatranje, a o njima ćemo razgovarati kada doktoriram. I pored izuzetno velikih obaveza, hafiz-efendija Sejad Mekić se oženio ovdje u Velikoj Britniji, supruga mu je iz Bangladeša i imaju predivnu kćerkicu Hanifu, redovno ga obilaze njegovi roditelji, a uz sve to, pokrenuo je humanitarnu organizaciju The European Benevolence Fund, koja, između ostalog, ima za cilj da u oblasti obrazovanja pomaže siročad u Bosni i Hercegovini. Iz Networka Udruženje Prijedorčanki "Izvor" Zahvalnost na donaciji Udruženje Prijedorčanki "Izvor" je izrazilo svoju iskrenu zahvalnost bosanskohercegovačkoj organizaciji sa Viktorije i njenom članstvu koji su sakupili donaciju u visini oko 400 funti za plemenite djelatnosti "Izvora". Novac će poslužiti prije svega za prikupljanje informacija o nestalim i ubijenim Prijedorčanima, ostvarivanju statusnih prava porodica ubijenih i nestalih osoba, te podršci pravosuđu u svjedocima u procesuiranju ratnih zlo č ina. Članovi Viktorije, u najvećem broju majke djece koja pohađaju našu Dopunsku školu, ubijeđeni su da je novac namijenjen za prave svrhe koje su pobrojane u Misiji "Izvora". Gilford Sjećanje na Srebrenicu Uz prisustvo stotinjak članova bosanskohercegovačke zajednice iz Gilforda i njihovih engleskih prijatelja, na dostojanstven način je obilježenja 12-godišnjica genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Ovo obilježavanje imalo je i posebnu težinu jer u ovom gradiću južno od Londona živi desetak familija koje su prošle golgotu Srebrenice i koje još uvijek traže svoje nestale. Među njima je i 35godišnji Mujo Delić, koji se nakon sedam dana uspio probiti do Tuzle i koji je na ovoj javnoj tribini imao šta reći. Naravno, njegovo iskustvo i ono što je doživio tokom izlaska na slobodnu teroriju nikoga nije ostavilo ravnodušnim. Osim ovoga, svim prisutnim je prezentiran i film "Marš smrti" autora Muhameda Mujkića, te video kaseta sa snimcima svih TV 14 kuća koji su napravljeni tih dramatičnih dana. Haberi iz Asocijacija Mujo Delić, nekadašnji komandant odezbjeđenja Nasera Orića Žive sjećanja na Marš smrti Mujo je poznat i kao borac koji se među prvima probio iz Srebrenice i, kako kaže, ovih dana slavi svoj "drugi rođendan" U gradiću Gilfordu, koji se nalazi 40 milja južno od Londona, od 2001. godine sa svojom porodicom živi 36godišnji major bosanskohercegovačke armije Mujo Delić iz Srebrenice, borac poznate 28. divizije a od 1994. godine i komandant obezbjeđenja legendarnog Nasera Orića. Na naše pitanje kakav je Naser bio i kako je pazio svoje obezbjeđenje, Mujo kratko kaže:"Iskreno rečeno, njemu u Srebrenici nije ni trebalo obezbjeđenje, svi su ga voljeli i poštovali a, brate, bio je i sposobniji od sviju nas". Inače, osim ovoga, Mujo je poznat i kao borac koji se među prvima probio iz Srebrenice i, kako kaže, ovih dana slavi svoj "drugi rođendan" : -Tačno tako, moja jedinica ili tačnije rečeno ono što je od nje ostalo, sedam živih boraca, prvi smo se sastali sa borcima koje u Tuzli okupio Naser Orić i zajedno sa njim na potezu sela Baljkovica tri dan držali otvoreni koridor na koji su dolazili naši saborci. Nažalost, nakon toga uslijedila je komanda da se povučemo sa tog prostora. U prvi mah je nismo poslušali, a onda je došla vojna policija Drugog korpusa i mi smo se morali povući. Ni danas mi nije jasno zašto se to dogodilo. Kažu, viši interesi... Inače, Marš smrti je bio nešto što nikada u životu neću zaboraviti. Moja jedinica je bila ta koja je prva probijala koridor na tom putu, od nas 15 živo je stiglo sedam boraca, mislim da je o tome sve rečeno. Opet moram ponoviti da u svom životu nisam sanjao da se na tom putu može dogoditi da otac na cjedilu ostavi sina, sin oca, brat brata... Za to su, nažalost, najviše krivi nervni otrovi koje cu četnici ostavljali u kanisterima sa vodom, žedni ljudi su pili zagađenu vodu i onda bi izgubili razum. Pošto sam više puta tih dana išao naprijed i vraćao se do nasih jedinica, molio sam ih de ne uzimaju te kanistere sa vodom jer voda u takvom pakovanju ne teče tim predjelima. Džabe, žeđ je bila jača od svega. U tom haosu, izgubio sam kontakt sa svojom familijom, na svu sreću nakon 20 dana u Tuzli se pojavio i moj brat Redžo, koji sada živi u Austriji i koji za to vrijeme imao sreću da preživi dva streljanja u 15 Konjević Polju i Cerskoj. Naime, oba puta kada je stajao pred streljačkim strojem prilikom streljanja vjerovatno je padao u nesvijest a budio se zatrpan leševima svojih sunarodanjaka. Ni on sam ne zna kako je mogao imati takvu sreću. Nažalost, takve sreće nisu imali moji rođaci i komšije iz rodnog sela Voljavica, i u tom periodu ja sam ostao bez trojce amidža, osam amidžića, dvojice daidža i sedam daidžića. Uglavnom, preko 35 članova moje porodice je brutalno pobijeno u "zaštićenoj zoni". Nad Bošnajcima Srebrenice je izvršen genocid samo zato što su branili sebe i svoje najbliže i što je naš gerilski rat bio trn u oku nekim većim političkim ciljevima, pa evo, ni danas ti mrtvi nisu još uvijek našli svoj smiraj, niti će, kako stvari stoje, naći za još deset godina - priču dovršava Delić. Inače, Mujo danas sa suprugom i dvoje djece živi miran porodični život u ovom prelijepom gradiću, kako kaže, redovno posjećuje eksperte za posttraumatske stresove jer skoro svake noći na san mu dođu slike srebreničkog užasa. Osim toga, redovno ga traže ovdašnje TV kuće da im ispriča svoju životnu priču koju u kompletu ipak još čuva samo za sebe. Dio te priče poklonio je čitaocima Habera. Iz Networka London Pamtimo da se zlo ne ponovi U prostorijama bosanskohercegovačkog kluba Brent u Londonu obilježena je 12. godišnjica srebreničkog genocida. Predsjednik kluba, gospodin Zaim Pašić, je tom prililikom rekao: -Zbog srebreničkih žrtava, a zbog nas samih, zbog naše djece, zbog cjelokupne svjetske javnosti te naravno i zbog počinitelja ovog drugog, najvećeg genocida u prošlom stoljeću, mi moramo svake godine dostojno obilježiti ovaj datum. Jednostavno, ako to ne budemo činili, istorija će se ponoviti. Ovom prilikom pozivam vas da zajednički odemo na dženazu u Potočare i na licu mjesta odamo počast nevinim žrtvama. Naravno, ponovo koristimo priliku da dignemo glas protiv svih onih koji ne dozvoljavaju da se još uhapse ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Ovom skupu prisustvovalo je preko 50 naših građana koji Džemat West Midlands Mevlud za Srebrenicu U organizaciji džemata West Midlands, u njihovim prostorijama proučen je tradicionalni mevlud za sve žrtve genocida u Srebrenici. Nakon učenja dove, prisutnima se biranim riječima obratio imam ovog džemata Hazim ef. Fazlić, koji je podsjetio prisutne na srebrenički genocid. - Ovo je deseta godina zaredom kako naš dzemat obilježava neviđeno stradanje Bošnjaka u "zaštićenoj zoni". Ja vam večeras nemam reći ništa novo o tome, sve je već poznato, ali vas podsjećam da svi zajedno trebamo svake godine obilježavati genocid u Srebrenici. Samo na taj način pomoći ćemo novim generacijama da ne zaborave šta se desilo sa Bošnjacima Srebrenice 1995. godine. Također, pozivam sve koji su u mogućnosti da se naredne sedmice okupimo u Potočarima na novoj dženazi nevinih Bošnjaka - poručio je Fazlić. Inače u prigodnom programu učestvovao je hor ilahija i kasida "Menar" iz Birminghama a preko stotinu Bošnjaka iz Birming16 žive u Londonu a svi zajedno su imali prilike da vide dva dokumantarna filma posvećena Srebrenici i dugometražni film "Grbavica" Jasmine Žbanić. hama, Koventrija, Manchestera, Derbyja i Wolverhamptona bili su oduševljeni ilahijom koju su izvele najmlađe članice hora šestogodišnjakinje Selma Bogdanić i Lejla Karić. Naravno, i ovaj put su vrijedne domaćice iz West Midlandsa priredile zajedničku večeru sa sve pristne na mevludu. Haberi iz Asocijacija Birmingham Pozdravljena odluka o posebnom statusu Centra Potočari U organizaciji bosanskohercegovačke asocijacije iz Birminghama, početkom jula je u prostorijam Bosanske kuće prigodnim programom obilježena je 12. godišnjica genocida u Srebrenici. Na tribini, na kojoj se okupilo oko 80 naših građana, biranim riječima o ovom najvećem savremnom genocidu govorio je sekretar asocijacije gospodin Selim Zlomužica, koji je istakao: "Srebreničke žrtve ni 12 godina nakon neviđenog zločina u novijoj istoriji još uvijek nisu našle svoj mir. Nažalost, i dalje su predmet raznih političkih i svakih drugih igara. Naravno, danas mi je drago da je među prisutnim puno djece koja će na ovom svojevrsnom času istorije mnogo toga naučiti." Svi prisutni su pozdravili nedavnu odluku gospodina Schil- inga da se Memorijalni centar u Potočarima izuzme iz nadležnosti onih koji su neposredni krivci za srebrenički genocid, a nakon učenja fatihe za sve žrtve agresije na Bosnu i Hercegovinu, prisutni su sa velikim bolom u duši i sa suznim očima odgledali dokumentarni film "Marš smrti" autora Muhameda Mujkića. Wallsal Podsjećanje na genocid i logore Pod geslom "Never Again - nikada više" u velikom amfiteatru Centralnog Univerziteta Engleske u Wallsalu odžana je javna tribina posvećena 12-godišnjici genocida u Srebrenici. Organizator ovog javnog skupa bila je asocijacija "Bridging Beliefs Forums" iz Londona koju sačinjavaju predstavnici svih religija i čiji je osnovni zadatak da javnost podsjeća na sve genocide koji su učinjeni u prošlosti. Na tribini se govorilo o genocidu počinjenom nad Srebreničanima, a u kontekstu toga i o fenomenu koncentracionih logora koje su u prošlom vijeku otvarali Nijemci i 17 Iz Networka Srbi. Na ovoj tribini aktivno učešće uzeo je i bivši zatočenik logora Keraterm i Manjača Kemal Pervanić koji je u nadahnutom govoru prisutnima objasnio kako izgleda biti logoraš. Njegovo iskustvo nikoga nije ostavilo ravnodušnim. Nakon tribine, Kemal Pervanić je za naš list rekao: Zajedno sa jevrejskim žrtvama njemačkog nacizma organizujemo ove tribine i podsjećanje na zlo koje nas je zadesilo. Jednostavno, koristimo iskustva jevrejskih logoraša i stalno podsjećamo javnost na opasnost koja vreba u glavama mnogih nacionalista. Godišnjica Srebrenice se također uklapa u naš program rada i vidjeli ste na ovoj tribini da je bilo još uvijek onih koji nisu znali za razmjere genocida počinjenih u Bosni i Hercegvoini. Zato smo mi tu da ih podsjetimo. Inače, ovakve tribine tokom jula mjeseca pored Wallsala, održane su još u Leichesteru, Leedsu, Manchesteru i Londonu. London: Islamic TV chanal Genocide in Srebrenica Greg Hobbs -a film maker from Birmingham, Mirsad Solakovic - an actor from Prijedor and Nasir Choudhry – a British publicity campaigner were the invited studio guests at a special televised discussion on the Islam Channel (Sky 813) on the 12th memorial of Srebrenica. Nasir, who has recently launched the publicity organisation Britons Against Genocide (bagen.org) has said that it is essential that we do not forget the needless suffering and agony experienced by so many and so close to home. He said “We must not forget because the suffering is still going on and certain authorities are happy to let this chapter close without having acknowledged that it even happened.” At the same time Nasir stressed the fact that July 11th (7/11) is the date of remembrance of the extensive genocide throughout Bosnia and Herzegovina and not only of Srebrenica. As a reminder of this we heard the testimony of Mirsad who, as a young teenager, found himself in a concentration camp in his home town of Kozarac. We also saw on the programme, video footage of a young Mirsad recounting his ordeal after having been imprisoned. A number of Mirsad’s relatives were killed as a result of the assault on the town. Mirsad now lives in Birmingham and has established himself as an actor. Greg Hobbs is currently producing a full length dramatisation focussing on the true life stories of some of the inhabitants of North-West Bosnia who lived, and died, through the period of genocide that began in 1992. Much of the film is being shot on location. Greg, together with his crew has so far completed just a third of the filming but the production is now facing serious financial difficulties. Greg is actively looking for potential film sponsors in order to complete what promises to be a highly compassionate film. During the programme we also had the honour of hearing live from Sarajevo from Hasan Nuhanovic who had finally been given the the opportunity to bury his father with dignity. May he rest in peace. 18 Haberi iz Asocijacija Ramazan na Ostrvu Njegovanje vjere i tradicije Bosanskohercegovačka zajednica u Velikoj Britaniji ovogodišnji ramzan provodi na uobičajeni načina, naime, redovni teravih namazi klanjaju se u bošnjačkim mesdžidima u Londonu i Birminghamu te u prostorijama lokalne bh. zajednice u Derbiju. Pored toga, vikend teravija za naše građane organizuju se u Manchesteru dok u Kemebridju teraviju u Centralnoj gradskoj džamiji prevodi imam hafiz Sejad Mekić. Imam Ahmed Ef Gopo je prezadovoljan odzivom naših građana u Derbyju, a za nas list kaže: "Iskreno rečeno, nisam se nadao da će prostorije naše asocijacije biti ovako popunjene. Naravno da me najviše raduje činjenica da je na teravijama prisutno sve više mladih ljudi koji su shvatili da je njegovanje vjere i tradicije jedan od najvaznijih zadataka naših ljudi u dijaspori. Do sada smo orgnizovali dva zajednicka iftara i mevlud povodom bitke na Bedru, takođe planiramo organizovati i mevlud za 27. noć ramazana. Uporedo sa ovim aktivnostima, svakog vikenda odvija se i vjerska nastava koju pohađa dvadesetero djece." Birmingemski mesdžid nije popunjen kao proteklih godina, a imam Hazim ef. Fazlić kaže: "Veliki broj naših starijih članova ramazanske blagdane odlučio je provesti u Bosni i Hercegovini sa svojom familijom, i to je jedini razlog što mesdžid izgleda malo praznije. Međutim, i naš džemat se ove godine znatno podmladio, što me posebno raduje, a specijalnu vjersku nastavu tokom ovog ramazana pohađa više do 20 djece. Moram takođe istaći da su do sada naše džematlije organizovali jedan zajednicki iftar na kojem smo imali i speci- Slične aktivnosti provode se i u londonskom mesdžidu, dok se na vikend teravijama i zajednickim iftarima u Manchesteru okupi preko 60 naših građana. Inače, u obilježavanje ramazana uključila se i lokalna bosanskohercegovačka asocijacija iz Birminghama koja je za sve naše građene u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu organizovala dva iftara. Predsjednik bh.asocijacije Mehmed Zulkić za Haber je rekao: - Rukovodstvo naše lokalane asocijacije na ovaj način željelo se odužiti svim našim građanima u Birminghamu koji su volonterski radili na renoviranju naše Bosanske kuće i naravno na ovaj način otvoriti i Bosansku kuću za sve vrste vjerskih aktivnosti. Ovu priliku iskoristio bih da se zahvalim našim vrijednim kuharima jalne goste - potencijalne donatore koji će pomoći našem džematu da kupi svoje vlastite prostorije, te mevlud dovu povodom bitke na Bedru." Fedžri i Abidu Kahrimanu koji su pripremili izvanredan iftar i dobili sve pohvale naših članova. 19 Iz Networka Obilježavanje 27. noći ramazana u Birminghamu Plakete učenicima mekteba Klanjanjem teravih namaza i učenjem mevluda džemat Birmingham je obilježio 27. noć ramazana, noć kada je počela objava Kur'ana. O značaju ove noći u prepunom mesdžidu govorio je imam ovog džemata Hazim Ef Fazlić, koji je rekao: - Ova noć značajnija je nego 1.000 drugih noći jer je udarila temelj islamu, i sve one koji ibadete ove noći dragi Allah će posebno nagraditi. Mene, kao imama ovog džemata, posebno raduje da je večeras u mesdžidu prisutno više od stotinu džematlija a polovinu toga čine djeca i omladina. Ovo je najbolji način da sačuvate svoju vjeru i tradiciju, i ovdje bih uputio pohvale svim roditeljima koji vode računa o tome. Inače, u odlično koncipiranom programu učestvovali su hor ilahija i kasida "Menar" džemata Birmingham, predvođene odličnom solisticom Samirom Karić, hor ilahija i kasida bošnjačkih studenata Islamskog fa- kulteta u Welsu, koji su izveli destak ilahija i kasida i proučili jasin. Mevlud je također iskorišten da se oda priznanje učenicima mekteba koji su završili sufaru i počeli učiti u Kur'anu: Berina Alima- jstorović, Alma Bogdanić, Dženana Hurem, Hajrija Dergić, Amar Viteškić, Muhamed Dergić, Muharem Vunić i Mirela Zulkić. Njih osam dobilo je zaslužene plakete. Centralno bajramsko sijelo održano u Derbyju Slavlje potrajalo do zore sevdalinkom, a na kraju mladi i svi oni koji se osjećaju mladima uživali su u novokomponovanoj narodnoj muzici. Slavlje je trajalo do ranih jutarnjih sati a vidjelo se da odavano na ovim prostorima nije bilo zabave pa je posjeta bila više nego dobra. Centralno bajramsko sijelo u Velikoj Britaniji održano je u hotelu Hambden u Derbyju gdje je oko 300 naših građana uživalo u programu kojeg su samo za njih izveli popularna Zehra Bajraktarević i Muharem Selimović Muki iz Dublina. Kako i priliči ovakvom koncertu, on je otpočeo ilahijama i kasidama, nastavio tradicionalnom poluparnom HABER 20 Haberi iz Asocijacija Bošnjaci Velike Britanije svečano obilježili Ramazanski bajram Bajramluk vrijedan £50.000 Ovogodišnji Ramazanski bajram medju Bošnjacima u Velikoj Britaniji obilježen je na tradicionalan način. Stotine džematlija klanjale su naime bajramske namaze u našim mesdžidima u Londonu, Birminghamu i Derbiju. Posebno svečan bajramnamaz bio je u Birminghamu gdje je predsjednik džemata Zaim Viteškić objavio vijest da bi ovaj džemat uskoro trebao da kupi svoje vlastite prostorije od oko 300 kvadratnih metara i da je za to na razne načine do sada prikupljeno oko 58 000 funti. Taj novac biće dovoljan da se podgne kredit i u narednom periodu otplate prostorije koje koštaju oko 150 hiljada funti. Osim toga, Heritige fond džematu je donirao 50 hiljada funti a ta sredstva su namjenjena za finansiranje rada ovdašnjeg imama Hazim Ef Fazlića. Po riječima predsjednika džemata, fromalnosti oko dobivanja kredita i prihvatanje ponude trajaće jos otprilike mjesec dana. Inače, u prigodnoj bajramskoj hudbi, imam Fazlić govorio je o potrebi zajedničkog rada i djelovanja svih ljudi u Bosni i Hercegovini i dijaspori i bajramsku hudbu reisa Mustafe Ef Cerića koja je također govorila o boljoj saradnju i suživotu građana Bosne i Hercegovine. Sličan program odvijao se i u džematima u Londonu i Derbiju, gdje je također uz prigodne hudbe prenesena i reisova poruka iz Sarajeva. Bosnia & Herzegovina UK Network Bosnia House 36 Medley Road Birmingham B11 2NE 21 BiH dopunske škole Nakon ljetne pauze Početak nove školske godine u londonskoj školi Broj učenika je u porastu. Upisu se odazvalo 37 učenika, što je razlog za optimizam Nakon tromjesečne ljetne pauze, u subotu, 22. septembra 2007. godine, u prostorijama The Abbey Community Centre sastali su se učenici, roditelji, nastavnici, socijalni radnik i članovi Odbora Asocijacije. Razlog – početak nove školske 2007/08. godine. Osmijesi na licima, zagrljaji, razmjene utisaka i informacija, te vidljive emocije na licima prisutnih sve govori. Naime, većina je svoj odmor provela u Bosni i Hercegovini i na pitanje kako je protekao taj dugo očekivani, planirani odmor, svi uglavnom imaju isti odgovor:" Bilo je lijepo, samo je kratko trajalo." Slijede uzdasi i već u mislima novi planovi… Nakon magičnih trenutaka i sjećanja na trenutke provedene u dragoj nam zemlji, slijedi neumoljiv povratak u stvarnost, neizbježnu svakodnevicu i uobičajenu rutinu. Učenici polako pristižu sa roditeljima koji su učinili velik napor da budu na ovom mjestu, s obzirom na ramazanske dane i dodatne obaveze. Čini mi se da su učenici za ovo vrijeme odsustva porasli. Naravno, većina se osjeća zrelije jer prelazi u viši razred. Tu je i nekoliko mlađe braće i sestara koji već godinama borave u prostorijama škole, ali u ulozi onih koji čekaju sa roditeljima stariju braću i sestre. Njihova uloga sada se mijenja, oni idu stepenicu naprijed, i umjesto djece koja čekaju postaju učenici prvog razreda. Reakcije su različite – ushićenje, nestrpljivost, radost, ali i strepnja i nesigurnost od onog što slijedi. Prvi radni dan mnogo obećava; upisu se odazvalo 37 učenika, a od tog broja tri nova učenika. Broj učenika je u porastu, te s optimizmom očekujemo novu školsku godinu. Bh. dopunsku školu u Londonu pohađaju sljedeći učenici: Armin, Ernad i Šejla Nasić, Almedina Halilović, Hena i Ema Pašić, Nejla, Senad i Muhiba Delkić, man. Nadamo se da ćemo opravdati očekivanja roditelja i učenika, kao što smo to radili i proteklih godina, te ohrabriti sve one koji žele da maternji jezik otrgnu od zaborava i svojoj djeci u amanet ostave našu bogatu kulturnu bastinu. Ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane Ena i Hana Buljko, Almir i Amir Hodžić, Adil Selimović, Kristina i Antina Zelceska, Maida i Mujo Muratović, Aida i Sabina Podbičanin, Belma, Muhamed i Amar Jakupović, Kenan, Selma i Emir Zengin, Sara Handžar-Maldonado, Elma Gredelj, Ajdin Dedić, Omar Selman, Haris Kekić, Irma i Emina Eminić, Sabahudin i Eldin Hasanović, Izudin Burzić, Isabel Stekić, Džemo|Posković. Nastavno osoblje i dalje je u starom sastavu, s učenicima mlađeg uzrasta radit će Semira Jakupović, a Faruk Selman će predavati učenicima starijeg uzrasta. Očekujemo da nam se u jednoj od narednih subota pridruži naš mladi, perspektivni učitelj vjeronauke Sedin Šah- učenike da nam se pridruže u prostorijama navedenog centra, na adresi:34 GREAT SMITH STREET, SW1 3BU u vremenskom periodu od 13:00 -16:00 sati. I prije smo u našim tekstovima govorili o značaju školovanja na maternjem jeziku kao velikom zalogu za budućnost, a uz konstataciju da je "Znanje najbolje imanje" i dobrodošlicu svim novim članovima naše male, ali važne zajednice, završavam ovaj tekst. Usput koristim priliku da svim nastavnicima, učenicima, te koordinatorima bh. dopunskih škola u Velikoj Britaniji poželim sretnu i uspješnu novu školsku 2007/ 2008. godinu. 22 SEMIRA JAKUPOVIĆ BiH dopunske škole Birmingham Uspješno završena školska godina Prigodnim programom i podjelom svjedočanstava, u prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu završena je ovogodišnja dopunska škola na bosanskom jeziku koju je u toku ove školske godine pohađalo 17 učenika. Prisutnim đacima i njihovim roditeljima obratili su se koordinator dopunske škole Velid Šarčević i učiteljica Azra Bašić, koja je tom prilikom rekla: - Prije svega, zahvalila bih se svim roditeljima i djeci koji su našli interesa da kroz bosanskohercegovačku dopunsku školu njeguju tradiciju i kulturu svoga naroda,a jezik je osnova svega toga. Iskoristila bih priliku da vas zamolim da sa svojom djecom u kući obavezno pričate na našem jeziku, jer to je put da ga unaprijede i dobro nauče. Danas bih uputila čestitke svim učenicima koji su uspješno završili svoj razred, a posebno bih čestitala Muharemu Vuniću, koji je bio jedini maturant i koji je sa odličnim uspjehom završio kompletno osmogodišnje dopunsko školovanje. Naravno, zahvalila bih se i lokalnoj bh. asocijaciji iz Birminghama koja već 12 godina uspješno vodi ovu školu. Inače, od naredne školske godine redovna nastava u ovoj školi odvijat će se svake subote u prostorijama Bosanske kuće. Birmingham: Počela nova školska godina u bosanskohercegovačkoj dopunskoj školi Sedam novih učenika i novi profesor U prostorijama Bosanske kuće u Birminghamu polovinom septembra otpočela je nova školska godina u bosanskohercegovačkoj dopunskoj školi koju od ove godine pohađa 23 djece. U rad škole uključio se i učitelj Emir Bolić koji je to zvanje stekao na ovdašnjem fakultetu. O prvim časovima u novoj školi učitelj Emir Bolić za naš list kaže: - Veliko mi je zadovoljstvo da sam se uključio u rad škole. Prošle godine stekao sam ovu kvalifikaciju i kada je lokalna BiH asocijacija poslala pismo i pozvala sve kalifikovane učitelje da se uključe u rad škole, rado sam se odazvao. Uslovi u Bosankoj kući su odlični i konačno smo dočekali da nastavu prilagodimo svojim potrebama. Djeca su dobra a samo ove godine upisano je sedam novih učenika a sa njima i učenicima do četvrtog razreda radiće moja koleginica Azra Bašić dok ću ja preuzeti brigu o starijim đacima. Moram pohvaliti dosadašnji rad učiteljice Azre koja je radila sama i vidio sam da naša djeca imaju dobro podlogu za daljnje usavršavanje Bosanskog jezika. Naravno, sada će i njoj a i djeci biti mnoglo lakše da rade i uče jer ćemo raditi u manjim grupama. U narednom periodu u rad škole uvešćemo niz novina izmedju ostalog i škole u prirodi i posjete značajnim kul23 turno-istorijskim spomenicima ovdje u Velikoj Britaniji. Inace, u okviru bosanskohercegovačke dopunske škole u Birminghamu i ove godine fakultativno ce se održavati vjeronauaka koju će za sada voditi imam Hazim ef. Fazlić. BiH dopunske škole Manchester Zaljubljena u bosanski jezik i sevdalinku Pedesettrogodišnja Diana Muss iz Manchestera već godinu dana pohađa bosanskohercegovačku dopunsku školu u ovom gradu Da je pokojni reporter Mladen Delić živ, sigurno bi na ovu informaciju uzviknuo legendarnu rečenicu "Pa ljudi moji, je li to moguće". Naime, 53-godišnja gospođa Diana Muss iz Manchestera već godinu dana pohađa bosanskohercegovačku dopunsku školu u ovom gradu. Prilikom nedavnog susreta bh. dopunskih škola u Velikoj Britniji iskoristili smo priliku da je upitamo odakle želja za učenjem bosankog jezika. - Moj hobi su jezici i muzika, tečno govorim deset jezika i na mojoj flauti sviram muziku koja je karakteristična za te jezike. Zašto učim bosanski jezik? Pa zato što ću kada ga naučim moći komunicirati sa čitavim Balkanom. Inače, na učenje vašeg jezika odlučila sam se nakon sto sam prije tri godine vidjela nastup bosanskohercegovačke folklorne sekcije iz Manchestera i na tom nastupu sam upoznala gospođu Sadiju Muminović, koordinatora bh. dopunske škole, koja me je pozvala da se priključim školi i zajedno sa vašom djecom učim bosanki jezik. Naravno, uz učenje jezika dobila sam i pregršt vaših sevdalinki, a meni na nedavnom susretu bh. dopunskih škola u Londonu gospođa Muss je dobila gromo- se posebno dopala muzika vaše prve himne "S one strane Plive" i iz prve sam je naučila svirati a pjevanje sam ostavila vašoj djeci. Učenje mi ide dobro, pogotovo što vidim da ima dosta sličnih riječi sa ruskim jezikom kojeg sam naučila prije 15 godina. Za izvođenje naše prve himne glasni aplauz svih prisutnih gledalaca u dvorani "Pilmiko". Inače, Diana Muss je po profesiji ekonomista i radi u ovdašnjoj finansijskoj inspekciji pa joj jezici i muzika dobro dođu kao "otpusni ventil" od svakodnevnog hvatanja nesavjesnih poreznih obveznika. Birmingham: Apel za pomoć Pomozimo Amiri Neradin Na adresu Zajednice bosankohercegovačkih asocijacija i humanitarnih organizacija stigao je zahtjev za pomoć od gospođe Amire Neradin iz Sarajeva. Naime, gospođa je samohrana majka 17-godišnjeg sina, teško bolesna i bez ikakvih materijalnh primanja kojoj samo za neophodne ljekove treba preko 100 KM mjesečno a tek je potom čekaju troškovi za hranu i režije. Gospodja Neradin u svom pismu piše: - Iskreno se nadam da će se naći ljudi dobre volje koji će meni i mom sinu pomoći da samo preživimo. Sin je treća godina zanata i akobogda iduće godine 24 će postati svoj čovjek i moći će nas od svog rada izdržavati. Samo do tada vas molim za razumjevanje. Svi koji žele da se uključe u akciju pomoći svoje priloge mogu poslati na adresu: Amira Neradin Trg ZAVNOBIH-a 4/1, Sarajevo kontakt telefon 00387 33 543 405 (kod komšinice) Humanitarne aktvnosti 25 Humanitarne aktvnosti INFORMACIJA O DISTRIBUCIJI KURBANSKOG MESA OBEZBJEĐENOG U AKCIJI HO “MERHAMET” MDD “KURBAN 2006/1427” HO “Merhamet” MDD, u saradnji sa “Merhametom” Australije, već duži niz godina provodi akciju klanja kurbana i dopremanja kurbanskog mesa u Bosnu i Hercegovinu. Cilj ove akcije, s obzirom da obred klanja kurbana ima duboko utkanu dimenziju darivanja i humanitarno/humanog djela, jeste da se doprinosom što većeg broja građana kurbansko meso, na najbolji način, distribuira onima kojima je najviše potrebno, prije svega to su korisnici naših javnih kuhinja, socijalno ugrožene kategorije stanovništva i institucije koje pomažu socijalno ili na drugi način ugroženim licima. Ono što je velika prednost ove akcije, koja je, što je s vjerskog aspekta najvažnije šeriatski utemeljena i opravdana, jeste činjenica da se kurbansko meso analizira kako u Australiji tako i pri ulasku u Bosnu i Hercegovinu, što je veoma bitno u situaciji kada imamo veoma raširena oboljenja stoke u zemlji i regionu, osim toga prema mišljenju stručnjaka time čuvamo i stočni fond naše zemlje koji nije na zadovoljavajućem nivou. Akcija “Kurban 2006/1427” zvanično je pokrenuta polovinom novembra 2006. godine i uspješno je privedena kraju. Koncipirana je na način da zalihe kurbanskog mesa traju do naredne akcije a sve u cilju nesmetanog funkcionisanja naš ih j avni h kuhi nj a. Skladno tome dogovorno se vrši raspodjela kurbanskog mesa po regionalnim odborima koji dalje vrše distribuciju prema našim javnim kuhinjama, osnovnim odborima odnosno socijalno ugroženim kategorijama Regionalni odbor Sjedište HO “Merhamet” MDD primljenog kurbanskog mesa Sjedište HO “Merhamet” MDD je zadužilo 22.222,08 kg. Skladno potrebama ove količine su, u vremenskom periodu od četiri mjeseca podijeljene na slijedeći način: Fizičkim licima – socijalno ugroženim Distribuirana količina kurbanskog mesa 22.222,08 kg RO Tuzla RO Zenica 42.058,00 kg 35.119,00 kg RO Sarajevo 48.000,00 kg RO Bihać RO Travnik 19.497,16 kg 31.000,00 kg RO Mostar 12.000,00 kg RO Maglaj 14.000,00 kg RO Banja Luka 19.033,72 kg OO Goražde 7.000,00 kg UKUPNO: 249.929,96 kg stanovništva. Nakon blagovremenog poduzimanja svih neophodnih koraka u drugoj polovini februara tekuće godine počeli smo sa prihvatom kurbanskog mesa u skladištu firme “Simes” doo u Sarajevu odnosno njegovom distribucijom po regionalnim odborima. S obzirom da je već izvršena dogovorna podjela, u skladu sa potrebama, pristupilo se distribuciji kako je prikazano u tabeli. Kao što je prikazano u tabeli od ukupne količine 26 kategorijama 14.943,62 kg; Federalnom ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica 2.000,00 kg; Kuhinja Stari Grad 160 kg; Udruženje Roma “Naša budućnost” 320 kg; Medžlis IZ Foča 48 kg; Nakšibendijska tekija 48 kg; Centar za liječenje od ovisnosti Ilijaš (preko RO HO “Merhamet” MDD Sarajevo a u ime “Merhameta” Sandžak) 1.000,00 kg; Kuhinjama Merhameta 3.702,46 kg. Regionalni odbor HO “Merhamet” MDD Tuzla je Humanitarne aktvnosti primio 42.058,00 kg kurbanskog mesa koje je planski podijeljeno: Fizičkim licima – socijalno ugroženim kategorijama 4.276,64 kg; OO Srebrenik 1.350,00 kg; OO Kladanj 500,00 kg; OO Gračanica 1.200,00 kg; OO Lukavac 1.500,00 kg; OO Živinice 1.100,00 kg; OO Banovići 1.250,00 kg; OO Tuzla 1.500,00 kg; OO Teočak 500,00 kg; OO Sapna 500,00 kg; OO Čelić 500,00 kg; OO Kalesija 1.250,00 kg; Povratnicima u Odžak 503,00 kg; Ratnim vojnim invalidima, porodicama šehida I ostalim 2.105,56 kg; Narodnoj kuhinji RO HO “Merhamet” Tuzla 24.022,80 kg. Regionalni odbor HO “Merhamet” MDD Zenica primio je 35.119,00 kg kurbanskog mesa koje je distribuirano slijedećim korisnicima: Fizičkim licima – socijalno ugroženim kategorijama 4.536,00 kg; OO Breza 98,00 kg; OO Zenica 2.597,00 kg; OO Žepče 147,00 kg; Merhametova kuhinja u Brezi 3.284,05 kg; Merhametova kuhinja u Kaknju 3.530,24 kg; Gradska narodna kuhinja 8.911,19 kg; Kuhinja Zenica 186,17 kg; Dječiji dom “Dom porodica” 196,00 kg; Medresa Visoko 70,00 kg; Kantonalna bolnica 1.427,29 kg; Abonenti – kuhinja 161,00 kg; Izbjeglički kamp “Banlozi” 129,50 kg; Kolektivni centar “Putovići” 120,00 kg; Analiza mesa, kalo i rastur 258,47 kg. Ostatak mesa koji iznosi 9.481,09 kg propisno je uskladišten u hladnjačama i koristit će se za potrebe javnih kuhinja u Zenici, Kaknju i Brezi, kao i za podjelu socijalno ugroženom stanovništvu po potrebi. Regionalni odbor HO “Merhamet” MDD Travnik je prema planu raspodjele zaprimio 31.000,00 kg kurbanskog mesa kojeg je rasporedio/distribuirao ovako: Fizičkim licima – socijalno ugroženim kategorijama 7.863,58 kg; Ustanovama 343,68 kg; Kuhinjama Merhameta Travnik 7.736,26 kg. Ostatak od 15.056,48 kg kurbanskog mesa uskladišten je u komorama “Borac” Travnik i predviđen je za snabdjevanje Merhametovih kuhinja i podjelu socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Regionalnom odboru HO “Merhamet” MDD Bihać je dodijeljeno 19.467,16 kg kurbanskog mesa koje je raspoređeno/distribuirano: Fizičkim licima – socijalno ugroženim kategorijama 7.149,65 kg; Ustanovama, bolnicama i sl. 1.650,17 kg; Kuhinjama Merhameta Bihać 2.532,09 kg. Ostatak od 8.165,25 kg kurbanskog mesa propisno su uskladištene i predviđene su za snabdjevanje Merhametovih kuhinja i podjelu socijalno ugroženom stanovništvu. Regionalni odbor HO “Merhamet” MDD Maglaj zaprimio je ukupno 14.000,00 kg kurbanskog mesa koje je distribuirao: Fizičkim licima – socijalno ugroženim kategorijama 487,37 kg; Drugim socijalnim organizacijama 1.496,00 kg; Za potrebe javne kuhinje 3.362,70 kg. Ostatak od 8.653,93 kg kurbanskog mesa propisno je uskladišten i predviđen za potrebe Merhametove kuhinje i podjelu socijalno ugroženom stanovništvu. Regionalni odbor HO “Merhamet” MDD Mostar (sa 27 sjedištem u Jablanici) primio je 12.000,00 kg kurbanskog mesa i distribuirao isto na slijedeći način: Fizičkim licima – socijalno ugroženim kategorijama 7.620,00 kg; Drugim socijalnim organizacijama 3.265,00 kg; Utrošeno za potrebe kuhinja Merhameta 761,00 kg. Ostatak kurbanskog mesa uskladišten je za potrebe kuhinja Merhameta u ovom regionalnom odboru. Regionalni odbor HO “Merhamet” MDD Sarajevo kao jedan od najvećih odbora primio je 48.000 kg kurbanskog mesa koje je rasporedio i distribuirao kako slijedi: Fizičkim licima – socijalno ugroženim kategorijama 26.828,55 kg; Za potrebe kuhinja Merhameta 1.840,00 kg; Drugim socijalnim organizacijama 14.520,00 kg; Kalo i rastur 480,00 kg. Ostatak od 2.993,62 kg je uskladišteno sa planom da se utroši u kuhinjama Merhameta. Regionalni odbor “Merhamet” MDD Banja Luka je primio 19.033,72 kg kurbanskog mesa koje je distribuirano putem ovog regionalnog i osnovnih odbora koji mu pripadaju. Kurbansko meso je dijelom podijeljeno fizičkim licima – socijalno ugroženim kategorijama i usmjereno za rad Merhametovih kuhinja. Ostatak je uskladišten i predviđen da se tokom godine utroši na isti način, tačnije za Merhametove kuhinje i podjelu socijalno ugroženom stanovništvu. GENERALNI SEKRETAR: Sidik Aždahić Kako pomoći sebi 8 PRAVILA ZA DUG ŽIVOT Dugovječnost je djelomično rezultat genetike, a puno više načina života. Danas, kad to znamo, shvatamo da je veliki dio odgovornosti na nama svima Naučnici su odavno odustali od potrage za vječnom mladošću i usmjerili pažnju na realnu varijantu - produženje kvalitetnog života. Ovaj izraz na najkraći mogući način opisuje da su kvalitet i trajanje života podjednako važni. Danas se i same starije osobe prema sebi odnose drukčije nego prije dvadeset godina, a i društvo ih drukčije tretira. Suprotno ranijim razmišljanjima, aktivnost, raznolikost i dinamičnost nisu primjereni isključivo dobu mladosti, pa se danas tzv. treća dob ne doživljava kao čekaonica za groblje. Pročitajte ovaj tekst i izaberite barem jedan od osam načina kojima možete odgoditi starost. Zaplešite sa nama Mnogi profesionalni plesači ni nakon odlaska u penziju ne prestaju plesati. Profesionalni ples prenaporan je za starije, ali nema ni razloga potpuno prestati plesati. Ples nije samo tjelesna, nego i mentalna aktivnost. Ovo vrijedi i za amatere-plesače, jer je ples odlična aktivnost koja spaja tjelovježbu, glazbu i druženje. Kad se družimo sa ljudima, u stalnom smo kontaktu sa različitim karakterima, suočavamo se sa različitim manifestacijama ega,…sve to čovjeka održava vedrim i aktivnim, mentalno i fizički. Hodanje i fizička aktivnost Što smo stariji, tjelesna aktivnost postaje važnija. Nije dobro pretjerano opteretiti kosti i mišiće, ali ni puno mirovati, pa je preporučljivo redovno se baviti normalnim oblicima fizičke aktivnosti. Nezahtjevne ali i vrlo korisne fizičke aktivnosti su vrtlarenje, planinarenje, hodanje, plivanje, itd…(eventualna ograničenja mogu biti vezana uz bolesti, odnosno liječničke savjete). Umjerena tjelesna aktivnost podiže raspoloženje, što kod starijih ljudi može biti ključno, posebno ako su izgubili dragu osobu ili ako su odlazak u penziju teško podnijeli. Pozitivno utiče na samopuzdanje i osjećaj efikasnosti, što je, također, preventiva, jer mnoge starije ljude počinju mučiti razmišljanja da više nisu korisni i da ih niko ne treba. Šest mjeseci življenja bez ikakve psihičke ili fizičke aktivnosti značajno će smanjiti gubitak moždanog tkiva, što je inače normalna i neizbježna pojava s godinama. Neizbježno, znači da neku pojavu ne možemo izbjeći u potpunosti, ali je možemo bitno ublažiti ili odgoditi njeno pojavljivanje. Učenje stranih jezika Višegodišnje korištenje barem dva strana jezika odgađa demenciju, što je i naučno dokazano. Dvojezičnost poboljšava moždanu prokrvljenost i tzv. neuralnu plastičnost. Internet i televizija su sjajna prilika da već naučeno znanje stranih jezika ne zaboravite. Crno grozđe i vino Rast standarda i blagostanja življenja u razvijenim zemljama sve više se očituje pretjeranim unosom kalorija, što nanosi nepopravljivu štetu. Fitonutrijent resveratrol, koji se nalazi u crnom grozđu i vinu, pokazao se jednako djelotvoran protiv 28 starenja kao i smanjenje dnevnog unosa kalorija. Odlazak u planine Život na većim nadmorskim visinama pogoduje usporavanju starenja, pa i kod onih sa visokim krvnim pritiskom i povišenim holesterolom. Adaptacija na visine tijelu pomaže funkcionikrati s manje kisika, a redovito hodanje uzbrdo intenzivno pomaže srcu. Imajte na umu : redovite šetnje uzbrdicama, kao i odlasci na izlete na obližnje brežuljke. Pobjede u važnim natjecanjima Dobiti Nobelovu nagradu (ne biti samo za nju nominiran) produžuje život za dvije godine. Ovdje nije riječ o novcu, nego statusu i potvrđivanju samog sebe. Svi se moramo, prema svojim mogućnostima, boriti za uspjeh. Podrška supružnika Dobar brak produžuje život na više načina. Istraživanja su pokazala da ljudi u braku duže žive, boljeg su psihičkog stanja, a sve je ovo posebno izraženo kod muškaraca. Prijatelji Porodične veze su lijepe i važne, no jednako je važno družiti se sa vršnjacima kao i bliskim prijateljima. Pravi prijatelji su uz vas i u radosti i u žalosti. Prijateljska povezanost ima pozitivne fiziološke rezultate na više tjelesnih sistema, te služi kao korisno sredsvo u borbi protiv stresa. Besara dr.Zdenka pedijatar Kako pomoći sebi 29 Bosanskohercegovačka dijaspora "DANI BH DIJASPORE" Dajte nam bh.dokumente Pise: Mugdim GALIJASEVIC Najvazniji zahtjev bh. dijaspore, istaknut minulih dana u Sarajevu, bio je ukidanje famoznog clana 17. Zakona o drzavljanstvu Proteklog vikenda u Sarajevu su odrzani „Dani bh. dijaspore". Sarajevo je bilo domacin jos jednom znacajnom skupu, mozda za buducnost BiH i mnogo vaznijem nego sto se to trenutno procjenjuje. Predstavnici Svjetskog saveza dijaspore BiH zeljeli su da ovdje, u svojoj maticnoj zemlji, kazu sta oni, ustvari, zele, sta ocekuju i sta mogu ponuditi. To su uradili na vise veoma dobro organiziranih tribina, gdje su o toj temi govorili ugledni strucnjaci iz dijasporei zemlje. Pozvani su da vise ulazu i da budu hrabriji u investiranju. Prije svega, mogucnost je u malim firmama, koje se bave proizvodnjom zdrave hrane i turizmom. Ejup Ganic, ugledni profesor, nekadasnji visoki politicki duznosnik, vlasnik renomiranog fakulteta u Sarajevu, kazao je da nijedna velika kompanija ili banka koja je do sada ulozila kapital u BiH nije poslovala negativno. Ponovo je kazano koliko BiH ocekuje od ljudi iz dijaspore koji su uspjeli. Oni su domovini pot- rebni i sa svojim iskustvom, a svakako i novcem. Medjutim, i ovom prilikom jos jednom je kazano kako, ustvari, ljudi koji bi zeljeli da u domovini organizuju ozbiljni biznis nemaju podrsku drzave. Anes Ceric je u ime Biznis kluba Svjetskog saveza dijaspore BiH to kazao jasno i glasno. Poslije ovih „Dana" u Sarajevu ipak je za ocekivati da vise nece nista biti kao sto je bilo. Uspostavili su se ovdje i cvrsci mostovi razumijevanja dijaspore i domovine. Neke stvari je, izgleda, trebalo i vise puta naglas kazati da bi bile ozbiljno shvacene. Valjda ce se vec 30 jednom poduzeti i pravi koraci da ljudi iz dijaspore dodju do CIPS-ovih dokumenata. U RS cine sve da odvrate bh. dijasporu od inicijative Svjetskog saveza dijaspore BiH da vadi CIPS-ove dokumente na adresama gdje je zivjela 1992. godine. Ustvari, ljudi iz dijaspore to stalno isticu kao svoj prvi zahtjev Bosni i Hercegovini, svojoj maticnoj zemlji. A ti dokumenti nasim ljudima u inostranstvu osiguravaju i potvrdjuju da su bh. gradjani prvog reda i daje im se pravo da aktivno sudjeluju u svim normama zivota BiH. - Nista nas nece sprijeciti da se borimo protiv famoznog clana 17. Zakona o drzavljanstvu BiH i da svi dobijemo CIPS-ove dokumente na adresama iz 1992. godine. Borit cemo se pa makar to trajalo i deceniju - kazala je agilna predsjednica Svjetskog saveza dijaspore BiH. Minulih dana u Sarajevu je vladala neka drugacija atmosfera. Sve je bilo u znaku nase dijaspore. Mnogi bh. gradjani koji zive van granica svoje domovine zeljeli su da upravo u tim danima budu u Sarajevu i da kazu ono sto im je na srcu. Odrzane su i brojne kulturne manifestacije, pjevale su se nase pjesme, igrao se bh. folklor. Bosanskohercegovačka dijaspora Sa otvaranja manifestacije „Dani BiH dijaspore“ U organizaciji Svjetskog saveza dijaspore i Centra Skenderija, a pod pokroviteljstvom članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i dr. Harisa Silajdžića i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, danas su u Sarajevu zvanično otvoreni „Dani BiH dijaspore“. Cilj manifestacije je predstavljanje rada i stvaralaštva Bosanaca i Hercegovaca koji žive u različitim državama širom svijeta. Učesnicima su se obratili članovi Predsjedništva BiH-predsjedavajući Željko Komšić i dr. Haris Silajdžić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH dr. Safet Halilović, premijer Kantona Sarajevo Samir Siljadžić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Emir Hadžihafizbegović, predsjednica Svjetskog saveza dijaspore BiH Senada SoftićTelalović, generalni direktor Centra Skenderija Suad Džindo i predsjednica nevladine organizacije „Djeca, stubovi svijeta“ Fatima Hukić. U svom obraćanju u č esni cima i gostima, ministar Halilović je istakao spremnost i opredjeljenost Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH na suradnju sa dijasporom te ukratko izložio aktivnosti koje je ovo Ministarstvo, kroz svoju nadležnost za iseljeništvo, poduzelo u cilju rješavanja pitanja od značaja za dijasporu. U okviru manifestacije danas je održana i javna tribina na temu „Globalizacija, mogućnosti i značaj očuvanja bosanskohercegovačkog identiteta“, a predavači su bili dr. Haris Siljadžić, prof. dr. Nikola Kovač i mr. Alaga Dervišević. Paralelno sa održavanjem javne tribine, nevladina organizacija „Djeca, stubovi svijeta“ organizovala je odvojenu sesiju na temu „Moja domovina BiH – ja ambasador u BiH i dijaspori“, na kojoj su predstvanik Ministarstva vanjskih poslova BiH. „Dani BiH dijaspore“ trajaće do 29. jula ove godine, a pro- učestvovala djeca iz Bosne i Hercegovine i dijasore. Učesnicima sesije su se obratili dr. Safet Halilović, ministar za ljudska prava i izbjeglice i gospodin Husein Panjeta, gramom su predviđena stručna predavanja, promocije umjetnika i književnika iz dijaspore, sportske aktivnosti i koncerti. 31 Bosanskohercegovačka dijaspora OKRUGLI STO „DIJASPORA KAO INVESTITOR I ULAGAČ” U okviru manifestacije „Dani bh. dijaspore“ koja se održava od 25.do 29. jula u Sarajevu danas je održan okrugli sto o temi „Dijaspora kao investitor i ulagač“. Ovom prilikom je posebno istaknuta važnost saradnje domaćih institucija s bh. dijasporom te ukazano na potrebu rješavanja administrativnih problema i prepreka koji se postavljaju pred bh. dijasporu u situaciji kad žele ulagati u BiH. Uvodničar na okruglom stolu Ejup Ganić pozivajući bh. dijasporu da ulaže u matičnu državu naglasio je kako je evidentno da nijedna velika kompanija ili bankarska institucija koja je do sada uložila kapital u BiH nije poslovala negativno. održali smo i niz seminara za našu dijasporu u Turskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Austriji i još nekim državama, rekao je Cerić. Valentić je kazao kako ta saradnja intenzivno traje tri godine, što pokazuje i sponzorstvo Western uniona u manifestaciji „Dani bh. dijaspore. Sead Terzimehić, šef odjela FIPA-e za razvoj investicija, tokom skupa, prezentirao je tu državnu agenciju i kazao kako smatra da je još ključna stvar za ulaganje stranih investicija u BiH poboljšanje imidža države BiH. Western union omogućava da finansijska podrška stiže u BiH maksimalno brzo i pouzdano i mi smo izgradili svjetsku mrežu za transfer novca koja se danas prostire na više od 275.000 lokacija, u više od 200 država. U BiH smo od 1998. godine i našu uslugu pružamo u 220 gradova, sela i naselja, na 950 šaltera, rekao je Valentić. Ta slika o BiH u svijetu je puno lošija nego u realnosti i mi moramo konstantno pokazivati da je BiH sigurna zemlja, u koj se više ne ratuje, rekao je Terzimehić. Riječ je bilo i o povezanosti Na kraju skupa zajednički je ocijenjeno kako je današnji razgovor bar djelomično podstaknuo predstavnike bh. di- -Krenite s manjim projektima, uzmite lokalne konsultante i onda slobodno investirajte, ali krenite s manjim projektima i ulažite u proizvodnju. Ljudi koji su uspjeli u dijaspori potrebni su ovoj državi, rekao je Ganić, te ocijenio da su sve zemlje u svijetu koje imaju veliku dijasporu kao i BiH uspjele napraviti značajan ekonomski napredak. Predstavnik Biznis kluba Svjetskog saveza dijaspore BiH Anes Cerić posebno je pohvalio saradnju s Agencijom za promociju stranih investicija u BiH (FIPA) s kojom saradnja traje od 2004. Mi smo potpisali protokol o saradnji, a uz pomoć FIPA-e Svjetskog saveza dijaspore BiH i Western union kompanije, a o tome je govorio Kruno Valentić, direktor Western union Adriatic. 32 jaspore da razmisle o mogućnosti pokretanja vlastitog biznisa u matičnoj državi. Bosanskohercegovačka dijaspora Slovo o bosanskom jeziku BOSANSKI JEZIK U MATICI U TEŠKOJ SITUACIJI Pitanje očuvanja jezika jeste pitanje očuvanja kulturnog identiteta, ne nacionalnog prije svega, nego prije svega kulturnog, a onda i nacionalnog i svega onoga što čovjek u suvremenom društvu i životu prati, naglasio je danas prof. dr. Dževad Jahić na javnoj tribini u okviru manifestacija "Dani bh. d i j a s p o r e " "Bosanski standardni jezik u matici nalazi se u izuzetno teškoj situaciji, razvija se u vrlo specifičnim okolnostima čija je glavna odlika odsustvo bilo kakve strategije države u odnosu na jezik", stav je prof. dr. Dževada Jahića iznesen na stručnom predavanju o asimilaciji, mogućnostima i značaju očuvanja bh. identiteta s osvrtom na pitanje očuvanja bosanskog jezika. To je najteža dijagnoza i ona nas određuje i sve naše napore čini gotovo uzaludnim, jer standardni jezik, civilizirani jezik, kulturni jezik bez države zapravo da gotovo ne može funkcionirati i gotovo da ne možemo o njegovoj svjetlijoj budućnosti ni govoriti. Jahić smatra da se sve ono što se događa u BiH odražava i na dijasporu. Naglasio je da dijaspora ulaže napore da se odupre jezičkoj asimilaciji, a bosanski jezik, ovakav kakav je sada, „vrlo je podložan toj asimilaciji i praktički je nezaštić e n j e z i k “ . „Mi se nalazimo u procijepu između matice i dijaspore. Matica, odnosno država ne čini ono što bi morala, a dijaspora daje neke znake usmjerenosti ka matici i pokušava da se poveže i uveže, ali su to sve još vrlo slabi koraci i malo rezultata ima“, kazao je uz napomenu da je glavni problem u tome što bosanski jezik nema onaj tretman koji u civiliziranom svijetu jedan jezik ima. "Pošto smo mi u svijetu već poznati kao ljudi koji se kolebaju nad stvarima koje nam je historija već ostavila i razotkrila, mi se kolebamo i nad vlastitim jezikom. U našem mentalitetu postoje nedoumice u odnosu na vlastiti jezik. I sve dok postoje te nedoumice, naravno da će svijet sa svojim nemilosrdnim mehanizmom asimilacionih procesa za nas biti jedan usisivač, mi ćemo se gubiti u tom svijetu i postepeno gubiti i jezički identitet. To znači gubiti i nacionalni identitet, ali što je još važnije za čovjeka, znači gubiti i vlastiti kulturni identitet“, kazao je Jahić. Prof. dr. Dževad Jahić je predavanje završio pitanjem može li dijaspora zaštititi svoj jezički identitet i oduprijeti se asimilaciji. A onda je tom pitanju dao formu u obliku postavke: može li dijaspora iznaći svoju maticu ako je već nema u matici. Prof. dr. Jusuf Žiga obuhvatio je svojim predavanjem pitanje krize identiteta čovjeka. Ustvrdio je da se ta kriza manifestira u tri razine. Prva je u odnosu čovjeka prema samom sebi – u smislu samoiščašenja od svog vlastitog duhovnog, kulturnog, tradicijskog i svakog drugog žilišta, dok je druga raz33 ina - unutar ljudskog roda, jer u ovom vremenu čovjek je sve manje sposoban i spreman prihvatiti drugog sa svim njegovim drugostima, pogotovo da te drugosti jednako uvaži kao i vlastitost. Posljednja razina krize identiteta u ovom vremenu čovjeka manifestira se na relaciji čovjek i cjelina svijeta koji ga okružuje. "Bosna i Hercegovina je superdragocjena planetarna multilateralnost života koja je milenijski sedimentirana i kao takva morala bi biti, po prirodi stvari, tako tretirana kod svih ključnih centara moći na planeti Zemlji. BiH nije parče planete na kome su se susrele pa onda sukobile različite vjere, kulture i tradicije itd., već obrnuto – planetarno čvorište na kome su se one srele i plodonosno uvezale“, kazao je Žiga. Naglasivši da ne želi komentirati izjave „polupismenih ljudi koji, obnašajući najveće državne funkcije, izađu hladno za govornicu i kažu da bosanski jezik ne postoji , te da je to izmišljeno, ukratko je zaključio da je riječ o „bezočnim i bezobzirnim neznalicama“. "Bosanski jezik je dugo vremena prisutan na ovim prostorima, jezik komunikacije, govora itd. Kad je zabranjen, onda je uveden srpsko-hrvatski odnosno hrvatsko-srpski jezik i ta povijesna greška je kolikotoliko anulirana najnovijim popisom 1991. godine gdje je dato pravo da se bosanski jezik ponovno uvede u oficijelnu upotrebu“, kazao je Žiga. Bosanskohercegovačka dijaspora Dani bh dijaspore Bit će formiran savez mladih u dijaspori U roku od godinu dana bit će formiran savez mladih u dijaspori "mlada dijaspora BiH" koji će kao krovna organizacija moći artikulirati interese omladinske dijaspore i nastupati prema institucijama i javnosti. Ovo je jedan od zaključaka učesnika 1. susreta mladih BiH iz svijeta održanog od 21. do 26. jula u Sarajevu, uz učešće više od 100 mladih Bosanaca i Hercegovaca iz 20 zemalja. "Ova organizacija će djelovati neovisno od Svjetskog saveza dijaspore BiH (SSDBiH), ali će surađivati s njima. Također, naša namjera je da ovaj savez registriramo u BiH kako bi veze s domovinom bile još jače", kazao je na danas na konferenciji za novinare upriličenoj nakon završetka Susreta mladih Ivan B u t i n a . Radna grupa za mlade Svjet- skog saveza dijaspore BiH i partner skupa Omladinska informativna agencija (OIA) nezadovoljni dosadašnjom saradnjom i slabim vezama između omladine bh. dijaspore, proteklih dana u Sarajevu su javnim raspravama i okruglim stolovima donijeli nekoliko konkretnih zaključaka u cilju poboljšanja suradnje bh. omladine iz BiH i inostranstva. Mladi dijaspore BiH pozvali su državne institucije, prije svega Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice da u okviru godišnjeg programa za 2008. predvide saradnju sa savezom kroz posebne aktivnosti te zahtijevaju da se ukine član 17. Zakona o državljanstvu BiH zbog kojeg veliki broj mladih gubi bh. d r ž a v l j a n s t v o . "To je problem koji se mora riješiti jer ne možemo sebi dozvoliti da gubimo mlade, obra- Zijad Bećirević iz Bosanske Dubice kao izbjeglica u Americi U 65. godini diplomirao ekonomiju Prijeratni bosanskodubički privrednik Zijad Ziko Bećirević ovih dana u Americi je u 65. godini života završio studij ekonomskih nauka, finansijski smjer. Na promociji održanoj tom prilikom, pred nekoliko hiljada građana u Burlingtonu u državi Vermont gradonačelnik je posebno naglasio da je od 465 studenata trogodišnjeg studija najmlađi imao 17 godina, a najstariji Zijad Bećirević 65 godina. Ekonomski fakultet završio sam u Banjoj Luci 1976. godine. Sada radim u velikoj kompjuter- skoj kompaniji IBM, koja zapošljava 236.000 radnika u 20 zemalja. Moj posao sastoji se od programskog praćenja testiranja kompjutera - priča Zijad Bećirević, koji je ovih dana na odmoru u Bosanskoj krajini. Bećirević je u SAD stigao iz Njemačke 1998. godine, a u Njemačku je došao iz Bosanske Dubice kao izbjeglica. Danas sa suprugom Hateminom, kćerkom Enidom i sinom Arminom, koji živi na Floridi, zetom Senadom i unukom Edinom živi u Vermontu. 34 zovane kadrove koji mogu pomoći BiH. Mladi iz BiH i svijeta će usko surađivati na različitim projektima koji će rezultirati konkretnim rezultatima", rekao je novinarima predstavnik IOA Jan Zlatan Kulenović. On je dodao kako je jedan od zahtjeva proizašlih iz održanog skupa i onaj koji se odnosi na pojednostavljivanje nostrifikacije diploma. Podršku idejama mladih dala je i Parlamentarna skupština BiH s predsjedavajućim Predstavničkog doma BiH Berizom Belkićem na čelu koji je istakao značaj donesenih zaključaka za rješavanje brojnih problema omladine u BiH i inostranstvu te Ministarstvo za obrazovanje i nauku KS-a. Organizatori skupa najavili su sastanak i za sljedeću godinu kada će već biti vidljivi plodovi njihovog rada. Bosanskohercegovačka dijaspora Pred sastanak Glavnog odbora SSDBIH u Jajcu sa predsjednicom Senadom Softić – Telalović Program rada napunjen do vrha BH dijaspora daje podršku gradu Jajcu za ulazak na listu UNESCO-a Od 19 - 21 oktobra Jajce će biti domaćin sastanka Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine što je povod za kratki razgovor sa predsjednicom SSDBiH gospođom Senadom Softić – Telalović Gospođo Softić - Telalović, zašto je izbor baš pao na Jajce i šta je povod za ovaj sastanak Glavnog odbora? Ovo je redovni šestomjesečni sastanak GO SSD BiH i na njega dolaze članovi Odbora iz ukupno 17 zemalja uključujući Australiju, Ameriku i sve Evropske zemlje. Sastanak je koncipiran tako da prije svega iskaže jaku podršku bosankohercegovačke dijaspore gradu Jajcu za njegovo uvrštavanje na listu UNESCO-a. Domaćin našeg sastanka je Grad Jajce na čelu sa gradonačelnikom gosp. Hrnjić i u ime SSDBiH želim javno da mu se zahvalim na gostoprimstvu. Ipak vratimo se na suštinu, šta će se konkretno dešavati u petak, tokom prvog dana sastanka? U petak popodne je formalna tribina po pitanju UNESCO-a, domaćin tribine je grad Jajce. Navečer se održava tribina SSD BiH sa gostima iz političkog života BiH, a zatim modna revija Aide Korman, naše dizajnerice koja živi i stvara u Rimu. Na ovim tibinama biće govora o konkretnoj podršci gradu Jajcu i zajedničkim pro- jektima koje ovaj grad već ima sa našom dijasporom a na večernjoj tribini sa našim političarima sigurno će biti dosta "vruće" jer kao što znate niti jedan dosadašnji zahtjev bosankohercegovačke dijaspore nije priveden kraju. Jednostavno, želimo izvršiti iventuru naših zahtjeva sa nadležnim ljudima iz ministarstava. Ja te zahtjeve ne bih ponavljala, oni su svima više nego poznati. Subota je predviđena za radni sastanak G.O. SSDBIH ? Tačno tako, u sklopu sastanka GO razgovarati će se i projektu gosp. Zekerijaha Smajića o namjenskoj internet televiziji za dijapsoru, te ocjena i diskusija o proteklim Danima BiH dijaspore održanim u Sarajevu 25 29 jula 2007. godine i IV Svjetskog prvenstava BIH di35 jaspore u malom fudbalu održanom maj mjeseca u Minhenu. Potom, raspravljaće se o izvještajima radnih grupa, rezultatima projekta CIPS-a, narednim opštinskim izborima, odboru za dijasporu pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, kao i o početku priprema za naredni redovni IV Kongres SSDBIH koji bi se trebao održati naredne godine. Takođe će biti riječi o predstojećem V Svjetskom prvenstvu bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu koje će se održati u Birminghamu u martu iduće godine i još o nizu drugih pitanja važnih za normalan rad i finansiranje Saveza. Završni dan obično je rezervisan za odvojeni rad radnih grupa. Da li će tako biti i u Jajcu ? Ne odstupamo od te tradicije jer ovo je prilika da članovi tih radnih dijela SSDBIH na miru i u živom razgovoru izdiskutuju sve predstojeće aktivnosti svoje grupe i da daju dinamiku realizacije svakog od projekata." Inače, tokom ovog malog samita bosanskohercegovačke dijaspore u Jajcu ce biti organizovan i bogat kulturnozabavni program a predstavnici bosanskohercegovačke dijaspore nakon toga u svojima sredinama će sigurno moći lobirati za ulazak Jajca na listu UNESCO-a. Pripremio: N. Alimajstorović Moj stav Tragom negiranja, podmetanja i akademskog pljuvanja po dijaspori Slavuj-Špirić-Tunjo = DODIK Piše: Namik Alimajstorović "Ima jedna čudna i magična riječ koja se u ljetne dane ponajčešće čuje po našim bosanskim gradovima i selima, osobito onima iz kojih je tokom proteklog rata bilo obimnijeg emigriranja u inozemstvo." Ovako genocid nad Bošnjacima "akademski obrađuje" akademik Muhamed FilipovićTunjo, čovjek sistema (samo ovaj put je pitanje kojeg sistema) koji treba da nas ubijedi da mi nismo poklani, da mi nismo silovani, da mi nismo bili u logorima, da mi nismo brutalno etnički očišćeni te da uz to kažemo da nad nama nije izvršen genocid, već da smo samo tako, drage volje "emigrirali". Na prvi pogled ovo bi "normalno" zvučalo da je to rekao "Nemanja Filipović" ali je strašno zabrinjavajuće da je to izrekao i u Nezavisnim novinama napisao akademik Muhamed Filipović-Tunjo, i uz to se naljutio, kada mu na javnoj tribini u Skenderiji bh. dijaspora nije dala za pravo... U želji da dobije što veći publicitet napustio je okrugli sto. Dobio je publicitet, ali se ovim potezom uklopio na kompletnu srpsku ujdurmu oko manifestacije Dani bh. dijaspore koju je svojom prepiskom i laganom prijetnjom "mi o tome vodimo računa i pažljivo pratimo Vaš rad" otpočeo parlamentarac "Slavuj" (imate prepisku u prilogu) dočekao premijer Špirić, a završni žig dao Tunjo. Teško je povjerovati da se sve ovo slučajno desilo, pogotovo nakon što je Tunjin pripremljeni komentar objavljen u Nezavis- nim novinama isti dan kada je bilo i otvaranje Dana bh. dijaspore i kada je on ovo sve odradio... U želji da dokučim zašto je ovo urađeno, pozvao sam par svojih prijatelja u Sarajevu koji poprilično prate Tunjine aktivnosti i oni su mi jednostavno rekli: "Šta se čudiš, pa on je ovdje poznat kao najveći branitelj lika i djela Druga Mićka = Dodika" E sada, šta je sljedeća stanica ove kampanje? Vjerovatno da nas proglase emigracijom o kojoj smo slušali u prošlom sistemu (ustaškoj ili četničkoj koja želi ubiti Druga Tita), odnosno možda u nekoj daljnoj fazi da svi skupa budemo proglašeni islamskim teroristima itd.... Zato svi skupa dignimo glas i po ko zna koji put ponovimo zašto smo mi postali dijaspora i jednostavno ne dozvolimo da se to zaboravi, a pogotovo nedajmo za pravo ekipi koju sačinjavaju: Slavuj-Špirić-Tunjo = DODIK -----------------------------------------Fenomen dijaspore Muhamed Filipović 25.07.2007 22:42 (NEZAVISNE NOVINE) Ima jedna čudna i magična riječ koja se u ljetne dane ponajčešće čuje po našim bosanskim gradovima i selima, osobito onima iz kojih je tokom proteklog rata bilo obimnijeg emigriranja u inozemstvo. Ta riječ, po svom značenju u našem narodu gotovo nepoznata jer je grčkog porijekla, a po zvučnosti neobična, već svojim zvukom izgleda fascinira mnoge naše ljude, osobito one koji cijele godine sjede besposleni, navidaju o svemu i 36 svačemu po lokalnim kafanama, petkom se iskupljaju po obnovljenim džamijama i oko crkava i čekaju da se pojavi neko ili da se dogodi nešto, što bi ih probudilo iz letargije. Tako prolazi vrijeme dok ne dođe ljeto i dok se ne čuje ta čarobna riječ - dijaspora i ne pomole dijasporci u svojim velikim kolima i sa, za naše prilike, dosta novca u džepovima. U zadnjih nekoliko godina proputovao sam cijelu Bosnu i Hercegovinu. Snimao sam obimnu seriju o našoj lijepoj zemlji i bio od Duži u Travuniji i od Rudog na Limu, do Bosanske Rače na Savi i do rodnog mi kraja u Bosanskoj Krajini, na Sani i Uni, ali i u ženinoj postojbini u Zapadnoj Hercegovini. Tu sam prvi put čuo i osjetio posebno značenje riječi dijaspora. Ljetno doba, za razliku od normalnih zemalja gdje je to doba intenzivnog rada, u našoj gotovo opustjeloj zemlji jer se gotovo sve njeno stanovništvo slilo u gradove, predstavlja period smanjene aktivnosti, čak i u odnosu na uobičajenu standardu aktivnost koja je kod nas bila uvijek mala zbog nedostatnog ekonomskog razvoja. U toj praznini svake vrste čuje se ta čarobna riječ koja znači nešto novo, nešto što mijenja ustaljeno stanje i ponašanje. Dolaze naši ljudi koji žive u izbjeglištvu, kako se to što se njima dogodilo prirodno zove, odnosno u emigraciji, ako su tamo etablirani, tj. zaposleni i ako su na trajan način riješili egzistencijalna pitanja. Ti ljudi su dijaspora. Oni unose neku živost u ljetnu Moj stav čamotinju naše provincije. Dolaze u automobilima, što većim i boljim (često i iznajmljenim za tu priliku), dovode familije i dolaze da pokažu kako su uspjeli u tom nekom dalekom svijetu u kojem sada, eto, zadovoljno i sretno žive. Prestali su kukati da im je tamo gore, jer eto izgaraju od čežnje i nostalgije za rodnim krajem. Uživaju u svojoj nadmoći nad nama koji ovdje životarimo. Oni se nazivaju dijaspora i ta riječ, u kontekstu njihovog značenja i uloge u našim životima, odista nema više nikakve veze sa svojim prvobitnim značenjem, tj. oni nisu dio našeg naroda koji se iselio, planski i s ciljem da tamo gdje živi, gdje obitava, stvori uvjete života u kojima bi živio na sopstvenom tradicijom određen način u smislu kulture, tradicije i ukupnog načina života. Oni ne stvaraju mjesto na kojem bi njihove kultura i tradicija nastavile da žive svoj originalni život, dakle u smislu onih ideala koji su ih eventualno vodili i bili sadržaj njihovog života na rodnom tlu. To nisu tadašnjim egejskim i mediteranskim svijetom rasijani Grci ili Jevreji koji su prognani iz Palestine i koji su tražili svoje mjesto pod suncem, ali su svagda i na svakom mjestu na kojem bi se skrasili u duši i srcima, tokom dvije hiljade godina, nosili ideju povratka Hramu i Jerusalimu. To nije, dakle, dijaspora u njenom originalnom značenju, nego jedna nova vrsta postojanja. Naši ljudi koji su zapravo emigranti u drugim zemljama. Nije ovdje važno kako su i zbog čega su to postali, ko ih je u tu poziciju doveo, ko ih je prevario i obmanuo i ko je kakve račune i planove s njima imao, ali oni nisu u stvari nikakva dijaspora nego naši ljudi koji su emigrirali i sada žive u drugim zemljama po drugim a ne našim zakonima, u skladu sa tuđim tradicijama i navikama i postaju postepeno ali sigurno za nas stranci, naši ali stranci, ako ne oni sami, a ono zasigurno njihova djeca i pogotovo unuci. Logika života je neminovna i nikakve velike i zvučne riječi i njihova nejasna značenja ne mogu skriti golu istinu, koja već sada izvire iz svih pora života, a to je da smo mi već i sada, za, evo, jedva dvanaest ili petnaest godina postali dva svijeta. Jedan svijet su oni koji u ljetno doba dođu da bi nam pokazali da su u tuđem svijetu uspjeli, dok mi u svom svijetu, u svojoj zemlji i unutar svojih uvjeta života, eto, živimo tako da nam treba pomoć, a oni nam žele pomoći. Tako naši dijasporci dođu, poneko oženi sina ili uda kćer, jer tamo negdje daleko djevojke neće da znaju za muževe roditelje, mnoge neće ni da rađaju, a da rade po kućama itd. nema ni govora, pa je za svaki slučaj bolje naći neku našu, dok se i ona ne ohavijesti i ne postane moderna u gledanju na žensko pitanje. S druge strane, naše djevojke, koje žive u čamotinji neravnopravnosti i beznađa nezaposlenosti i svake druge bijede, jedva čekaju da se udaju u taj neki daleki i svakako ljepši, kako misle, svijet, pogotovo ako kandidat živi u atraktivnoj zemlji i ima veliki automobil. Sve drugo je puka priča, loša politika i obmana. Najbolje što bi za sve nas ovdje mogli učiniti naši ljudi koji žive u emigraciji bi bilo da tamo gdje su odabrali da žive postanu uvaženi, ugledni i po mogućnosti dobro stojeći ljudi. To bi i za njih, ali i za nas bilo najbolje. Ostavimo se velikih riječi i po37 gotovo praznog rodoljublja. Za rodoljublje su svi imali šansu i nikakvo naknadno rodoljublje nije nam više potrebno, a trebalo bi i znati koju i kakvu to Bosnu i Hercegovinu svako od nas voli ---------------------------------------Špirić odbio uvrstiti izjašnjavanje o novcu za "Dane bh. dijaspore" 26.7.2007. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić ponovno je odbio u dnevni red današnje sjednice uvrstiti Prijedlog odluke o odobravanju finansijskih sredstava za održavanje manifestacije "Dani bh. dijaspore“, koji je predložio ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilović, saopćeno je iz Kabineta ministra Halilovića. Ministar Halilović podsjeća da je Prijedlog odluke, uz sva prethodna potrebna mišljenja, dobio podršku Odbora za unutarnju politiku Vijeća ministara. "Predsjedavajući Špirić i ministar Puhalac bili su protiv uvrštavanja Prijedloga ove odluke u dnevni red današnje sjednice i time blokirali mogućnost efektivne saradnje Vijeća ministara BiH sa Svjetskim savezom dijaspore (SSD) BiH tokom održavanja manifestacije "Dani bh. dijaspore“, koja je počela jučer u Sarajevu", navodi se. Ovakav postupak predsjedavajućeg Špirića izražava, ističe se u saopćenju, njegovo negiranje problema više od milion prognanih i raseljenih bh. građana u dijaspori, odnosno blokiranje poštivanja njihovih ljudskih prava u pogledu povratka, dvojnog državljanstva, kulturne i privredne saradnje s maticom. Moj stav Dakle, sami legitimitet kategorije građana BiH. ove "Ovakav samovoljni akt predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH stvara pogrešnu predodžbu o negativnom odnosu i nebrizi BiH o gotovo četvrtini njenih građana koji žive izvan domovine, a čiji je on čelnik izvršne vlasti, koja treba raditi na rješavanju vitalnih pitanja više od milion građana BiH koji imaju status dijaspore", navodi se. Prema Prijedlogu odluke o odobravanju finansijskih sredstava za održavanje manifestacije "Dani bh. dijaspore“ predviđena je jednokratna finansijska pomoć od 15.000 KM za organiziranje i održavanje manifestacije "Dani bh. dijaspore“. (Fena) ----------------------------------------Poruka poslanika Slavka Jovičića Slavuja bh dijaspori: Od nas nikada nećete dobiti bilo kakvu podršku Naravno da ništa nemam protiv aktivnosti vaše asocijacije koja se predstavlja kao bh. "dijaspora". Za celu BiH, bilo bi dobro da postoji multietnička i multinacionalna i jedinstvena bh. dijaspora. No, sasvim je jasno da to ne postoji i da se radi o bošnjačkoj dijaspori, koja je da ponovim legalna i legitimna organizacija i koja može da predstavlja samo jedan narod, a to je Bošnjački. Ali, ta organizacija nema nikakvo pravo da se predstavlja kao bh. dijaspora, jer bi u tom slučaju impliciralo da su u toj asocijaciji zastupljeni i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati, i ostali građani BiH. A, to je i vama jasno da to nije slu- čaj. Zato vas molim da prestanete da nas "bombardujete" sa vašim pamfletima i raznim zahtevima, jer je sasvim jasno da od srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, nijedan vaš projekat nikada neće dobiti našu podršku, jer u vašim programima i raznim aktivnostima nisu zastupljeni i interesi srpskog, hrvatskog i drugih, osim bošnjačkog naroda. Dakle, samo je kontraproduktivno što nam putem bh. servisa prosleđujete svoje materijale, jer od nas nikada nećete dobiti bilo kakvu podršku za vaš rad. To je uzaludan posao i od toga nećete imati nikakve koristi, pogotovo što su srpskom narodu poznati ciljevi i aktivnosti vaše asocijacije. Pozdrav! Slavko Jovičić Slavuj, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH -----------------------------------------Odgovor gospodinu Slavuju: Dobro poznata pjesma Gospodine Slavuj, moj odgovor počet ću sa vašom rečenicom "Ali, ta organizacija nema nikakvo pravo da se predstavlja kao bh. dijaspora, jer bi u tom slučaju impliciralo da su u toj asocijaciji zastupljeni i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati, i ostali građani BiH." Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine je zbog takvih rečenica i registrovan u Velikoj Britaniji gdje vlada istinska demokratija i gdje pjesme "slavuja" niko ne shvata ozbiljno. Drugo, statut Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine je vrlo jasan i on glasi : Član Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine može biti 38 organizacija čiji članovi priznaju Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu. Treće, Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine je organizacija okrenuta budućnosti, demokratiji i građanskom društvu, naravno sve po uzoru na zemlje u čijim parlamentima ne odzvanja "pjesma slavuja". Za kraj, nešto lično.Moram vam reći da je "Slavuj iz Mrčajevaca" mnogo bolji pjevač od vas. Tako divno je pjevao pjesmu "Pozdravi je pozdravi". Pozdrav iz kišovite Engleske Namik Alimajstorović ----------------------------------------Ponovo gospodin Slavuj: Pažljivo pratimo vaš rad Poštovani gospodine jstoroviću, Alima- Naravno da mi ne pada na um da se sa Vama prepucavam ili da Vam namećem svoje mišljenje, no želim da Vam kažem da za Bosnu i Hercegovinu apsolutno nije važno što "Slavuja" niko u Velikoj Britaniji ozbiljno ne shvata! To pogotovo nije važno za srpski narod u Bosni i Hercegovini, a još više u Republici Srpskoj, koja je dio BiH. Najvažnije je da "Slavujeva pjesma" se mora uvažavati u Bosni i Hercegovini. I ne samo moja "pjesma", već svih srpskih predstavnika u zajedničkim organima BiH. Bez saglasnosti srpskog ili hrvatskog ili bošnjsčkog naroda u BiH se ništa ne može odlučiti ili donijeti bilo kakva odluka na štetu bilo kojeg drugog ili trećeg naroda u BiH, dakle ovdje. A, moram Vam priznati da Vam zavidim što uživate u Engleskoj demokratiji. Znam ja dobro kakva je demokratija u Velikoj Britaniji, ali i Vama je jasno da BiH nije Ve- Moj stav lika Britanija, nažalost. Srpski narod, a pogotovo Republika Srpska priznaju BiH, kao državu, ali samo ako je u BiH priznata i Republika Srpska kao njen sastavni dio. Ništa ni manje, niti više. I šta je tu sporno? Sporno je to što to Vama ne odgovara. Ali, to je Vaš problem i mi o tome vodimo računa i pažljivo pratimo Vaš rad. Vaša asocijacija sa riječima zaista izvanredne pjesme i još boljeg pjevača Miroslava Ilića "Pozdravi je pozdravi" nikada neće biti usmjerena na nestanak Republike Srpske! Slavko Jovičić Slavuj, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH ………………………………… Odgovor gospodinu Slavuju Ja sam Vam samo pisao da uzalud na naše srpske parlamentarne mejlove ne šaljete svoje pamflete, programe, prijedloge, zahtjeve, razne ideje, jer nikada nećete za takve aktivnosti dobiti našu srpsku podršku. O tome se radi! Zašto? Pa, zato što u Vašoj asocijaciji nisu zastupljeni Srbi, niti Hrvati. Niko Vama ne može osporiti da se Vi zalažete za Vaše ideje, jer je to demokratija, ali nikada ih nećete sprovesti bez naše volje, što je takođe demokratija. Zaista nemate razloga za ljutnju, a pogotovo nemate razloga za omalovažavanje jednog državnog poslanika. Nažalost, kod nas ovdje su paklene vrućine koje stvaraju ogromne probleme u svim sferama života svim narodima, jer Bog nije selektivan ni prema Bošnjacima, ni prema Srbima, ni prema Hrvatima, ni prema svakom dobronamjernom čovjeku. Bosna i Hercegovina je i sada država njenih građana, ali nikada se neće moći zaobići i postojanje nacija i naroda. Dakle, BiH je država tri konstutitivna i ravnopravna naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata i naravno ostalih koji ovdje žive. I ja ću Vama nešto lično da kažem. Ja odlično pjevam narodne pjesme, naravno i sevdalinke i nemate potrebe da se uzbuđujete zbog bilo čega. Britanska demokratija Poštovani gospodine Slavuj Meni je stvarno žao što ću vas morati razočarati i i ponoviti da u Svjetskom savezu dijaspore Bosne i Hercegovine ima mnogo članova koji nisu Bošnjaci i koji zauzimaju značajne funkcije u radu Saveza. Naravno, ni njih puno ne interesuje "slavujeva pjesma". Recimo, gospodine Slavuj, meni nije naum palo da reagujem na vaše mnogbrojne istupe, niti me nešto mnogo iznenadilo vaše nedavno slikanje sa Ivanićem i Dodigom u Bratuncu. To je vaš izbor i vaše pravo... Prema tome, vi dobro znate da će u Bosni Hercegovini biti onako kako će biti, da o tome sigurno sami neće odlučivati niti Slavuj, niti Namik, niti svi ti koje ste pobrojali, već će biti onako kako "babo" ili "tata" kaže, kao i do sada... Ove informacije koje vi nazivate pamfletima Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine šalje svim članovima Parlamenta BiH i čudno je da to samo vama smeta kada već kažete "mi o tome vodimo računa i pažljivo pratimo Vaš rad". Pa, jednostavno mi vam pomažemo da lakse pratite nas rad... Za kraj, opet nešto oko pjesme: britanska demokratija prošle godine je fino opustila gospodina Mladena Ivanića koji je u jednom restoranu u Londonu uživao u pjesmi Halida Bešlića "Poljem se širi miris ljiljana" koju je samo za njegovu dušu izveo gospodin Zaim Pašić, to je popraćeno burnim aplauzom oko 20 prisutnih Bosanca i Hercegovaca a aplauz je dobila i zgodna sekretarica-pratilja gospodina Ivanića, koja je odlično otpjevala pjesmu "Zajdi zajdi". Možda čak negdje u svojoj arhivi imam i fotografije sa tog druženja. Ako kada budete dolazili u Britaniju, javite se da i vas malo opustimo.... Namik Alimajstorović CIJENE OGLASA U HABERU 1/16 strana £20 1/8 strana £30 1/4 strana £50 1/2 strana £80 1/1 strana £150 Oglasi na web strani £25 Oglasi na prvoj i posljednjoj stranici skuplji su za 50% od gore navedenih cijena. 39 Iz štampe Reforma policije u BiH Lajčak: Moramo pronaći nove partnere u BiH "Ja sam doista očekivao više ozbiljnosti", "Ja sam doista očekivao više ozbiljnosti", kazao je Lajčak, istaknuvši da su se sudionici pregovora o reformi policije ponašali kao da imaju beskrajno mnogo vremena. ozbiljnosti", kazao je Lajčak, istaknuvši da su se sudionici pregovora o reformi policije ponašali kao da imaju beskrajno mnogo vremena. Postizanje dogovora o reformi policije bio je glavni uvjet da BiH ove godine s EU-om pot- 15.10.2007. 21:05 Nakon što je tokom dana u Bruxellesu razgovarao s predstavnicima Kontakt grupe o neuspjehu reforme policije u BiH, Lajčak je, kako javlja dopisnik BHT 1, izjavio da je najveća odgovornost za takvo stanje na političarima iz Republike Srpske. "Ja sam želio da moj glavni posao (u BiH) bude približavanje Evropskoj uniji. Trenutno za to nemamo partnere i time se trebamo pozabaviti tako da ne dođemo u situaciju kao prošle sedmice (kada su propali pregovori)", izjavio je Lajčak. Odgovarajući na pitanje koga međunarodna zajednica smatra odgovornim za najnoviju političku krizu u BiH, Lajčak je kazao da su političari iz Republike Srpske "u najvećoj mjeri odustali od prethodno preuzetih obveza". "To je činjenica i oni to dobro znaju", kazao je slovački diplomat ali je pritom dodao kako nisu samo oni krivi. "Ja sam doista očekivao više 40 piše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Pregovori o tom pitanju propali su jer političari iz RS-a nisu pristali da se ukine policija tog entiteta niti da je se stavi pod nadzor državnih tijela vlasti. Iz štampe neprofesionalnost djelatnika Harisa Lukovca, koji se u BH diplomaciju, kako piše Slobodna Dalmacija, probio zahvaljujući tomu što je početkom rata bio u pratnji pokojnoga predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića. Ništa bolja situacija nije ni u Moskvi gdje funkciju veleposlanika obnaša Enver Halilović, kadrovik SDA iz Tuzle. Prema pisanju splitskog dnevnog lista, veleposlanik Halilović je rad veleposlanstva Skandal: U Londonu se potukle veleposlanica BiH i njezina zamjenica MOSTAR - Nakon odluke Željka Komšića o smjeni Lidije Topić, veleposlanice pri EU-u, Darije Krstičević u Beču te Miroslava Palamete u Vatikanu, vrh ledenoga brijega BH diplomacije zahvatilo je globalno zatopljenje a na površinu je počelo izlaziti dugo čuvano prljavo rublje BH diplomacije. Tako je u veleposlanstvu BiH u Londonu došlo do fizičkog obračuna između veleposlanice Tanje Milašinović i njezine zamjenice Vesele Planinić. Prema informacijama Slobodne Dalmacije, Planinićeva više nije mogla izdržati "teror" i samovolju svoje šefice koji godinama Milašinoviceva provodi u Londonu. Podsjećanja radi, Tanja Milašinović u četiri godine svojega mandata s najbližim suradnicima, pa i sa svojom zamjenicom komunicira elektroničkom poštom. Bivši ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić bio joj je glavna zaštita. No, Sven Alkalaj je nakon tučnjave u Londonu već izdao nalog unutarnjoj inspekciji MVP-a, koja bi za nekoliko dana trebala krenuti put Otoka i istražiti cijeli slučaj, piše list. Isto tako smijenjena veleposlanica pri EU-u u Bruxsellesu Lidija Topić obratila se ovih dana MVP-u u Sarajevu pismom u kojem je iznijela činjenice koje ukazuju da su pojedini djelatnici koji se nalaze na radu u Belgiji činili opstrukcije, pa čak i ometali njezin rad. Posebno je navela opstrukcije i 41 Iz štampe Ukopani posmrtni ostaci 37 žrtava S. Lemo SARAJEVO - Posmrtni ostaci 37 žrtava Bošnjaka iz Kasindolske ulice, iz sarajevske općine Ilidža, jučer su ukopani na šehidskom mezarju "Kovači" u Sarajevu. Dženazu, kojoj je prisustvovalo nekoliko hiljada građana, klanjao je naibu reis Ismet efendija Spahić. Posmrtne ostatke jučer su, osim rodbine ubijenih i mnogobrojnih građana, ispratili i predstavnici svih nivoa bh. vlasti. Bošnjaci koji su jučer sahranjeni, 14. maja 1992. godine odvedeni su iz svojih domova u Kasindolskoj ulici u zatvor "Kula". Porodice kažu da su nakon višednevnog mučenja u zatvoru odvedeni na Romaniju, gdje su na svirep način ubijeni i zakopani u masovnu grobnicu. Njihova tijela pronađena su 26. maja ove godine u grobnici u Visokom vrhu na Romaniji, na putu Pale - Sokolac. Ramiz Durić jučer je ukupao brata, dva bratića i dajdžića. Kaže kako su njegovog brata Aliju Durića i njegove sinove Suvada i Samira Durića odveli s kućnog praga. "Znamo da su bili u zatvoru 'Kula', te da su odvezeni na Romaniju. Njihove kosti pronađene su u masovnoj grobnici na Romaniji. Alijina žena i kćerka ranjeni su na pijaci 'Markale'. Izmještene su u Veliku Britaniju i danas su na liječenju", rekao je Ramiz Durić. Braću Dervu i Saliha Bihorca jučer je ispratio Hamdija Bihorac. "Odveli su ih isti dan kad i ostalih 35 ljudi. Tukli su ih i mučili dok ih nisu ubili. Teško mi je. Ovo ne može biti završeno dženazom ubijenih. Pravda mora izaći na vidjelo", kazao je Bihorac. Dva brata jučer je sahranio i Adem Turković. "Osjećam se kao da su umrli jutros. Zadovoljni smo jer smo pronašli njihova tijela i što ćemo moći doći na mezarje i proučiti im fatihu", rekao je Turković. 42 Ruža za oproštaj Sahranjen Toše Proeski Makedonski pjevač Toše Proeski sahranjen je danas u svom rodnom mjestu Kruševu nešto poslije 14.00, uz najviše državne i crkvene počasti... Proeski, koji je jučer ujutro poginuo u saobraćajnoj nesreći u Hrvatskoj, sahranjen je na gradskom groblju, u prisustvu porodice, zvaničnika i mnogobrojnih obožavatelja. Misu je služio poglavar Makedonske pravoslavne crkve, arhiepiskop Stefan sa najvišim sveštenicima crkve, a prisutni su bili i diplomate te brojne kolege iz cijelog regiona a i šire. "Ne odajte se alkoholu, drogi i drugim zlima, nego, poput Toše, iskoristite talente koje vam je Bog dao", poručio je arhiepiskop ohridsko-makedonski Stefan i dodao da je "rijetko ko bio omiljen kao Toše" i da "niko nije za života stekao toliko prijatelja". Na sahrani stradalog pjevača govor je održao makedonski premijer Nikola Gruevski, zvaničnici Kruševa i njegovi drugovi i kolege. "Toše je ušao u legendu. Makedonija je u suzama jer je izgubila mnogo. Toše je bio taj koji se uvijek trudio da Makedoniju svijetu prikaže u najboljem svjetlu", rekao je Gruevski. On je govor završio riječima: "Toše, ti si naš anđeo". Govor je održala i menadžerica poginulog pjevača Vesna Petruševska, koja se nalazila u kolima u kojima je Proeski poginuo. "Makedonija je izgubila svoje najveće blago, svog najvećeg muzičara. Nema utjehe. On nije bio umjetnik. On je bio remek djelo". "Pozdravljam te u velikoj tuzi i boli zbog toga što si nas ostavio prerano", rekla je Petruševska. Mnogi obožavatelji Proeskog nosili su majice sa njegovim likom uz poruku da nikada neće biti zaboravljen. Grob Toše Proeskog se nalazi iznad grada sa pogledom na cijelo Kruševo. Iz štampe Oli Ren Registracija Imaju li bh. političari želju za EU ? Svi korisnici fonda PIO RS dužni da se registruju do 31. decembra Stanovište Evropske unije jasno bez reforme policije nema sporazuma Evropski komesar Oli Ren danas je u Briselu doveo u pitanje "istinsku želju" političkih vođa u BiH da se ta zemlja uključi u Evropsku uniju, zbog neuspjeha pregovora o reformi policije. Ren je poručio da "bez reforme policije, nema sporazuma BiH sa EU" i time se osvrnuo na sinoćnji neuspjeh vođa političkih stranaka u Federaciji BiH i Republici Srpskoj da se dogovore o preustrojstvu policije u saglasnosti sa zahtjevima Evropske unije, kao uslovu za potpisivanje sporazuma o pridruživanju BiH i EU. Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje /PIO/ Republike Srpske pozvao je sve korisnike prava penzijskog i invalidskog osiguranja sa prebivalištem u RS da se registruju od 10. oktobra kako bi se lakše kontrolisali korisnici i isplate penzija. Registracija korisnika PIO RS trajaće do 31. decembra 2007. godine, a svim korisnicima koji se do ovog datuma ne registruju penzija neće biti isplaćivana. Poziv se odnosi na sve korisnike, bez obzira da li penziju primaju putem pošte ili banke. "Žalim što su pregovori o tome propali poslije više nedjelja snažnih napora i što glavni politički prvaci nisu iskazali ni političku volju, ni potrebni duh nagodbe kako bi odgovorili evropskim težnjama svojih građana", poručio je evropski komesar za proširenje. Regitracija korisnika obavljaće se svakim radnim danom u poslovnicama Fonda PIO RS, prema opštinama stanovanja korisnika. "Korisnik je obavezan da se lično odazove registraciji, da ponese ličnu kartu i ček od penzije, a u slučaju da nije u mogućnosti da lično dođe, neophodno je da Ren je naglasio da "politički vođi prijavi razlog", navodi se u sa(BiH) moraju odlučiti kojim opštenju. pravcem žele da se usmjeri njihova zemlja - žele li oni istinski Mobilni timovi i ovlaštena lica da napreduju na putu ka Evrop- Fonda PIO RS obići će sva neskoj uniji ili, naprotiv, da zaostanu pokretna lica i lica smještena u i da ih preteknu njihovi susjedi?". staračke domove ili bolnice i "Oni moraju da odluče da li je obaviti registraciju. evropska integracija zaista glavni prioritet", istakao je evropski ko- Ukoliko se penzija isplaćuje mesar i stavio do znanja da je putem punomoći, punomoćnik "stanovište Evropske unije jasno: uz sebe mora ponijeti uredno bez reforme policije nema spora- ovjerenu kopiju punomoći. zuma". 43 Ukidanje bh državljanstva: Švedska političarka među mudžahedinima Poznatoj švedskoj političarki Margareti Viklund oduzeto je državljanstvo BiH, koje joj je dala vlada u Sarajevu 1995. godine, za zasluge u pružanju pomoći izbjeglicama iz BiH. Kako je Nezavisnim novinama potvrđeno u Povjerenstvu za reviziju državljanstva, Viklundovoj (77), v e t e r a n k i š ve d s k e po l i ti k e , državljanstvo je oduzeto zajedno s još 98 stranaca, uglavnom bivših mudžahedina. Ona je jedini političar među više od 500 stranaca, koji su do sada ostali bez bh putovnice, u procesu revizije nelegalno izdanih državljanstava. Većina njih su bivši mudžahedini afro-azijskog porijekla, koji su se tijekom rata borili u redovima Armije BiH. "Razočarana sam zbog ove odluke jer, ipak, tu putovnicu sam zaslužila zbog pomoći koju sam tijekom rata pružala bosanskim izbeglicama u Švedskoj i BiH", rekla je Viklundova, prenosi Tanjug. Ona je bivši zastupnica Kršćanskodemokratske stranke u švedskom parlamentu i predsjednica ženskog aktiva te stranke. U švedskom veleposlanstvu su rekli kako nisu obaviješteni o toj odluci, već da samo znaju da je ona ranije dobila počasno državljanstvo, zbog zasluga za BiH. Šef Povjerenstva za reviziju državljanstava Vjekoslav Vuković nije želio otkriti zašto se Viklundova našla među osobama koje su ostale bez putovnice BiH. On je banjalučkom listu rekao kako državni organi nisu dužni pojašnjavati takve odluke, ali da ona, kao i svi ostali kojima su poništena rješenja o državljanstvu, može pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH. Iz štampe Haški Tribunal oslobodio Sefera Halilovića SREBRENICA INVESTMENT CONFERENCE Apelaciono veće Haškog tribunala danas je pravosnažno oslobodilo penzionisanog generala Armije BiH Sefera Halilovića krivice za zločine nad hrvatskim civilima u Hercegovini 1993, potvrdivši prvostepenu presudu suda. Dear, Haliloviću je 2005. godine bilo sudjeno po optužnici za ubistvo 63 hrvatska civila u selima Grabovica i Uzdol tokom operacije "Neretva 93" koju su u septembru 1993. u Hercegovini sprovele snage Armije BiH za koje je Tužilaštvo tvrdilo da su bile pod njegovom komandom. Potvrdjujući prvostepenu oslobadjajuću presudu i odbacivši žalbu Tužilaštva, apelaciono veće je danas zaključilo da tužioci nisu van razumne sumnje dokazali da je Halilović komandovao operacijom tokom koje su zločini počinjeni. Prema konačnoj presudi, nije dokazano ni da je Halilović mogao da spreči zločine ili kazni počinioce. Halilović je od jula do novembra 1993. godine bio zamenik komandanta Štaba vrhovne komande ABiH, a zatim i načelnik tog štaba. Optuženi se dobrovoljno predao Haškom tribunalu 2001, a krajem te godine je pušten na slobodu do početka sudjenja. Sudjenje je počelo 31. januara 2005., a prvostepena presuda izrečena je u novembru 2005. It is our pleasure to invite you to the Srebrenica Investment Conference, scheduled to take place on Tuesday, 6 November 2007, at the Bistrica Hotel, Jahorina (Bosnia and Herzegovina). The application form and the draft program of the Conference are attached. The Conference is supported by all relevant international and domestic stakeholders, including the responsible authorities in Bosnia and Herzegovina, the Office of the High Representative (OHR), the European Commission (EC), the United Nations Development Program (UNDP), and non-governmental organizations. The main goal of the Conference is to present opportunities for business development and investment in the Srebrenica area, thereby encouraging new business incentives to the benefit of the potential investors themselves and the Srebrenica area. We, therefore, welcome your participation and encourage your consideration of business expansion to this part of Bosnia and Herzegovina. To register for this Conference, we would kindly ask you to fax your completed application form to (++ 387 33) 278 081 by 30 October 2007. Applications may also be completed online on the FIPA website (www.fipa.gov.ba) and then e-mailed to becirovic@fipa.gov.ba The proceedings of the conference will be in the languages of Bosnia and Herzegovina and in English, with simultaneous translation. Further information on the Conference is available on the FIPA website or from Ms. Maida Becirovic and Ms. Aida Terzimehic, whose contact details are as follows: Maida Bećirović, executive director E-mail: becirovic@fipa.gov.ba Tel: (++ 387 33) 278 080 Aida Terzimehić, senior advisor for marketing E-mail: terzimehica@fipa.gov.ba Tel: (++ 387 33) 278 080 Bush: Treći svjetski rat je moguć Američki predsjednik George W. Bush izjavio je u srijedu kako bi međunarodni lideri trebalo da spriječe Iran da se domogne nuklearnog oružja ako žele "izbjeći treći svjetski rat". "Imamo jednoga iranskog lidera koji je kazao kako želi da uništi Izrael", podsjetio je Bush na konferenciji za štampu u Bijeloj kući nakon upozorenja Rusije da se ne pristupa nikakvoj vojnoj akciji kojoj bi meta bio nuklearni program Teherana, javio je AFP. "Zato sam rekao svjetskim liderima: ako želite da izbjegnete treći svjetski rat, morat ćete da ih spiječite da dođu do neophodnih znanja za proizvodnju nuklearnog oružja", kazao je on. 44 Kultura West Midlands Hiljadu posjetilaca vidjelo Avliju Instalacija koja je postavljena prilikom Sedmice arhitekture je vrijedan korak ka predstavljanju suvremene bosanske umjetnosti protkane tradicionalnim elementima Sabina Fazlić, d i p lomirana arhitektica iz Chicaga k o j a trenutno doktorira n a Ar hit ektonskom fakultetu u Kardifu u Velsu, svojom nedavnom izložbom Avlija, koja je urađena u suradnji sa renomiranim umjetnicama Myfanwy Johns i Francoise Dupre te Bosanskim kulturnim centrom - Midlands iz Birminghama, izazvala je veliko interesovanje publike i medija u Velikoj Britaniji. Bio je to povod da porazgovaramo sa gospođom Sabinom Fazlić, suprugom imama u džematu West Midlands Hazima Fazlića. ● Čestitke za izvanrednu izložbu i jedna molba: možete li za naše čitatelje pojasniti šta je bio cilj Avlije? - Sredinom prošle godine dobila sam e-mail od Savjeta za umjetnost Velike Britanije u kojem me pozivaju da uzmem učešća u izložbi prilikom Sedmice umjetnosti koja se tradicionalno svake godine održava u Birminghamu. Pod impresijama mog nedavnog boravka u Svrzinoj kući, željela sam engleskoj javnosti predstaviti moderan izgled jedne bosanske kuće ili barem sobe. Ideja je pretočena u formu aplikacije za finansiranje koja je poslana, u suradnji sa predavačem na Univerzitetu Centralne Engleske, Francoise Dupre, i poznatom engleskom umjetnicom dr. Myfanwy Johns, profesorom na Oksford Bruks univerzitetu, na adresu nekoliko organizacija. Na kraju su nam izašli u susret i projekat pomogli: Arts Council England, New Generation Arts, Unltd i University of Central England. Također, Bosanski kulturni centar- Midlands u projektu se pojavljuje kao vrijedan partner koji je organizirao dolazak i rad učesnika. Zbog više razloga nismo bili u mogućnosti predstaviti inicijalnu ideju, ali instalacija koja je postavljena prilikom Sedmice arhitekture je vrijedan korak ka predstavljanju suvremene bosanske umjetnosti protkane tradicionalnim elementima. Konkretno, projekat Avlija je veliki digitalni print i vezena instalacija veličine 3x3x3 koji koristi tradicionalne bosanske ornamente prenesene na instalaciju putem kompjuterske obrade. ● Ovaj kulturni događaj zabilježili su i ovdašnji mediji. Možete li nam reći kako je, iz vašeg ugla, protekla ova izložba? - Mi smo izuzetno zadovoljni posjetom i pažnjom javnosti za naš projekat. S obzirom da je Avlija bila dio Sedmice arhitekture, uz naš projekat pojavljuju se mnoge druge umjetničke inastalacije, te je preko hiljadu posjetilaca, bilo zbog nas samih, ili zbog drugih, vidjelo Avliju. Od nekoliko pisanih medija koji su posjetili izložbu, izdvojila bih lijep članak u Bir45 mingham Postu, koji se može naći i na internetu. ● Ko je sve učestvovao u ovom zahtjevnom projektu? "Prije svih željela bih istaći članove bosanske zajednice u Birminghamu, kako mlađih tako i starijih, bez čije pomoći i učešća ovaj projekat ne bi uspio. Ove vrijedne žene, djeca i omladina bili su toliko strpljivi i ustrajni prilikom projekta, da sam pred saradnicima Englezima bila izuzetno ponosna na njih. Osim njih, kao lideri projekta pojavljuju se Myfanwy Johns i Franocise Dupre, zatim institucije: University of Central England, Millennnium Awards Trust, MADE, Architecture Week, UCEEL Digital library, New Generation Arts, Bosnian Cultural Centre – Midlands i mnogi drugi. ● Da li se Avlijom završava predstavljanje bosanskohercegovače tradicije i kulture, ili planirate i nove projekte? - Saradnja sa umjetnicama Johns i Dupre, kao i sa Bosanskim kulturnim centrom – Midlands, ovim projektom se ne završava. Mi smo već uputili molbu za drugi dio Projekta B, kojeg smo nazvali Sebilj. Planiramo za juni mjesec 2009. godine ovdašnjoj javnosti predstaviti umjetničku viziju sarajevskog Sebilja u prirodoj veličini, koji je prepoznatljivo obilježje bosanskog dizajna i arhitekture. U tom smislu ostvarili smo neke kontake u Sarajevu i Granadi, a Johns i Dupre planiraju već u oktobru posjetiti Sarajevo i značajne institucije u ovom gradu. Sport Tišina prijedorskog rukavca Magla skriva dobro znane krajolike, u nepovrat vrijeme, nosi nas i tare. Po nasipu šetam, tražim davne slike, jedino što poznam, to su lipe stare. Hiljadu sam puta, prošao ovuda, Da li zbog djevojke, muzike il' pića, I sad kanim sići, do rječnoga spruda, kuda nestadoše, sva ta draga bića? Koraci su teški, izdaje me snaga, godine prolaze, kao da ih kradu. Lutam, tražim, trebam sva ta lica draga, ne poznajem nikog u rođenom gradu. Rahmetli Avdo Bilal će ostati i upamćen po tome što u zadnje dvije godine nije održan niti jedan šahovski turnir jer jednostavno Avdi nije imao ko da se suprostavi. Svi njegovi potencijalni protivnici umorili su se od pokušaja da matiraju Avdu. Osim toga, Avdine komšije u Lutonu, što je neobično za ove prilike, iskazale su poseban respekt prema rahmetli Avdi samo zbog toga što im je on pokazao kako se pazi komšija u Bosni. Naime, Avdo je imao poveliku baštu u Lutonu gdje je uzgajao zdravu hranu, i na čuđenje čitavog Susret s nekim dragim, osta samo želja, bilo bi mi lakše, da bar suza krene. Mezari su puni, mojih prijatelja, zli su ljudi pobili, drage uspomene. Znam da moram dalje, sad ne smijem stati, ponosno, prkosno, sve do kraja ravno. Ni izdajnik suza, neće da me prati, nema baš nijedne, presahle su davno. Meho Jakupović Luton Odlazak šahiste Avde Bilala Šampion bez dostojnog protivnika Bosanskohercegovačka zajednica na Ostrvu nedavno je ostala bez jednog od od svojih prepoz natlji vih veterana. Naime, od posljedica srčanog udara u Lutonu je umro šahovski šampion ovih prostora, gospodin Avdo Bilal, šahista koji je osvojio sve i jedan turnir koji su u Velikoj Britniji organizovala naša udruženja. svog komšiluka, poklanjao je svima koje je poznavao. Naravno komšije Engleze na tečnom bosankom jeziku podučavao je tajnama povrtlarstva koje je on savladao tokom svog života u rodnom Kozarcu. Onako kako je "posijao", rahmetli Avdo je i ispraćen odavde iz Engleske, a uz prisustvo velikog broja rodbine i prijatelja sahranjen je u rodnim Kevljanima. "ribarskih priča" naučio ga je da, uz ostalu potrebnu ribarsku opremu, sa sobom obavezno nosi i digitalnu kameru. Zahvaljujući toj svojoj navici bogatiji je za ovaj snimak koji je nedavno načinjen na jednom jezeru blizu Woostera, gradića udaljenog 40 milja od Birmighama. Po procjeni prisutnih ribara, šaran je bio težak oko 12 kilograma a Admir je za čitatelje “Habera” dodatno pojasnio svoj uspjeh : - Prije svega, moram reći da mi je u hvatanju ove ribe pomoglo ljetošnje iskustvo iz Bosne i Hercegovine. Naime, sa prijateljima sam proveo nezaboravnih deset dana na Boračkom jezeru i savladao niz ribarskih vještina. Na žalost, nisam pri sebi imao vagu i morat ću je od sada obavezno nositi na pecanje. Tako neće biti pogađanja oko težine ribe. Inace, ovdasnja jezera su puna ovakvih kapitalca, dodoše teško se hvataju jer su ljeni da idu u potragu za hranom a mana je i to što se shodno ovdašnjim zakonima sve ribe moraju vratiti žive i zdrave u jezero. U suprotnom, ako je stavite u torbu a čuvar vas uhvati kazne su enormono visoke Wooster Kapitalac za slikanje i odoka vaganje Inježinjer Admir Baždarević, 23-godišnji Sarajlija ponovo je pokazao da je vrstan ribar a tradicinalni odnos spram 46 i kreću se do 2000 funti." Pa ko voli nek´ izvoli. Info Bosnia & Herzegovina UK Network Head Office: Bosnia House, 36 Medley Road, Greet, Birmingham B11 2NE Tel: +44 (0) 121 772 3052, Fax: +44 (0) 121 773 3861, Email: uknetwork@btconnect.com, Website: www.bhuknetwork.org Dear Friends Bosnia & Herzegovina UK Network in partnership with Refugee Strategy Network would like to invite you to a Funding Information Day for Refugee and Community Organisations in Birmingham that will be held from 10:30 until 16:00 on Wednesday 31st October 2007 at our centre: 36 Medley Road, Greet, Sparkhill, Birmingham B11 2NE. The participants on the day will be representatives from: Big Lottery Fund, Capacity Builders, Heritage Lottery Fund, Scarman Trust, Unltd, Leonardo (European Programme) and Lloyds TSB Foundation. Please find enclosed Booking Form and Programme for the day. Please fill in Booking Form and return it to address provided as soon as possible, because we have limited places for the day and booking will be taken on first come first served basis. Lunch and refreshments will be provided. The venue is suitable for wheelchair users. We look forward to seeing you on the 31st October 2007. Yours faithfully Charity Reg. No. 1067411 PROGRAMME 10:30 Arrivals and Coffee 10:45 Introduction Anes Ceric, Bosnia & Herzegovina UK Network 11:00 Christopher Tomlin Heritage Lottery Fund 11:15 Mary-Jane Peach Capacity Builders 11:30 Sharon Nembhard The Scarman Trust 11:45 Marcia Springer Big Lottery Fund 12:00 Chris Taylor Leonardo 12:15 Shamiela Ahmed Unltd 12:30 Melinda Connelly Lloyds TSB Foundation 12:45 Lunch 13:45 Case studies Refugee Community Organisations 14:15 Workshops 14:45 Break 15:00 Feedback from workshops way forward Selim Zlomuzica Selim Zlomuzica Co-ordinator It will be your chance to find out: what kind of work they fund, funding criteria local and regional support in making applications 15:30 47 Evaluation and Close
Similar documents
IV KONGRES SSDBiH RADNI MATERIJAL
Takođe je podnesen izvještaj o završenom 4.SP dijaspore u malom fudbalu čiji domaćin je bila Zajednica bh Minhen. Na SP je učestvovalo 13 reprezentacija. Prvi put učešće su uzele reprezentacije
Dan...
Haber 50.indd - Bosnia and Herzegovina UK Network
Ludmila Fesenko i Muhamed Siranović, Derby
Redakciji „Habera“ sve čestitke na upornosti, na očuvanju
naše tradicije i kulture ovdje u Velikoj Britaniji. Zadovoljni
smo sadržajem, ali mislimo da bi ...
