Električne ograde za zaštitu stoke Električne ograde za zaštitu stoke

LIFE COEX
Električne ograde
za zaštitu stoke
Za više informacija
molimo obratite se:
Zavod za biologiju
Veterinarski fakultet
Sveuãili‰ta u Zagrebu
Heinzelova 55
10 000 Zagreb
tel: 01 2390 141
huber@vef.hr
Photos: Grupo Lobo,
Fundación Oso Pardo
Design: Pandion-Rome
Sustav nadoknade šteta
LIFE-COEX projekt
Napadi na domaçe Ïivotinje jedan su od razloga za‰to su ljudi stoljeçima proganjali
velike zvijeri, ‰to je dovelo do njihovog nestajanja iz pojedinih podruãja ili, u najboljem
sluãaju, reduciranja na malene ostatke populacije. Danas se u mnogim podruãjima
tradicionalne metode za sprjeãavanje ‰teta vi‰e ne koriste te su neza‰tiçena
poljoprivredna dobra unutar stani‰ta velikih zvijeri podloÏna napadima. Posljediãno
dolazi do uãestalih ‰teta i rasta negativnih stavova ruralnog stanovni‰tva prema velikim
zvijerima. Utjecaj ‰teta prouzrokovanih velikim zvijerima na javno prihvaçanje je visok
zato ‰to je gospodarenje zvijerima ãesto vi‰e emocionalan nego ekonomski problem.
Smanjenje konflikta izmed-u velikih zvijeri i poljoprivrede je preduvjet za uspje‰no
oãuvanje ovih vrsta.
LIFE COEX projekt je dio LIFE Nature programa, financiran od strane Europske
Zajednice, a provodi se na podruãju Hrvatske, Italije, Francuske, ·panjolske i Portugala.
Glavni cilj projekta u Hrvatskoj je zadrÏavanje i poveçanje opçenito pozitivnog stava
javnosti prema rastuçoj populaciji smed-eg medvjeda.
To se nastoji postiçi nizom projektnih akcija koje objedinjuju podizanje razine znanja o
medvjedima i metodama prevencije napada, unaprjed-ivanje sustava nadoknade ‰tete,
donacije elektriãnih ograda, sanacije kritiãnih odlagali‰ta otpada koja privlaãe medvjede,
te poticanje razvoja poljoprivrede i lokalnih proizvoda u suÏivotu s medvjedima.
PARTNERI
Kako pravilno gospodariti stadom?
Faculdade de Cências
- Universidade de Lisboa
Grupo Lobo - Portugal
WWF France - France
Istituto di Ecologia
Applicata
a Cremona, 71 - 00161 Roma
tel. e fax: +39.06.4403315
web: www.ieaitaly.org
iea@ieaitaly.org
Legambiente - Italy
U Hrvatskoj postoji razrad-en sustav nadoknade ‰teta koju uzrokuju divlje Ïivotinje.
Temeljem Zakona o lovstvu, ‰tetu koju poãine lovne vrste duÏan je, u ‰to kraçem roku,
nadoknaditi ovla‰tenik prava lova, dok ‰tetu koju poãine strogo za‰tiçene Ïivotinjske
vrste, temeljem Zakona o za‰titi prirode, nadoknad-uje Ministarstvo kulture.
U podruãjima gdje se lovno gospodari medvjedom, ovla‰tenik prava lova duÏan je
nadoknaditi svu ‰tetu koju medvjed prouzroãi unutar lovi‰ta, ukoliko vlasnik nije
doprinio nastanku ‰tete neodgovornim pona‰anjem. Kada medvjed poãini ‰tetu unutar
za‰tiçenih podruãja, ‰tetu pokriva drÏava. Ukoliko smatrate da je medvjed odgovoran za
‰tetu nastalu na Va‰em vlasni‰tvu, ‰to prije kontaktirajte ovla‰tenika prava lova koji
gospodari lovi‰tem na Va‰em podruãju ili se za savjet obratite Upravi za lovstvo,
Ministarstva poljoprivrede, ‰umarstva i vodnog gospodarstva (telefon 01 61 09 460).
Nakon uvid-aja na mjestu ‰tete odrediti çe se iznos nadoknade.
Ministarstvo kulture, Uprava za za‰titu prirode, nadleÏno je za ‰tete koje poãine strogo
za‰tiçene Ïivotinjske vrste - vuk i ris. Ukoliko smatrate da su vuk ili ris odgovorni za
napad na Va‰e Ïivotinje bez odgad-anja se obratite vje‰taku za procjenu ‰teta od strogo
za‰tiçene Ïivotinjske vrste, nadleÏnom za va‰e podruãje. Vje‰tak je obavezan izvr‰iti
nadzor na mjestu ‰tete u roku od tri dana. Temeljem ispunjenog i ovjerenog zapisnika,
napravljenog tijekom oãevida, Ministarstvo kulture predlaÏe visinu od‰tete koja pokriva
nastalu ‰tetu. Isplata od‰teta vezana je za upotrebu mjera za prevenciju napada. U
podruãjima u kojima se pojavljuju predatori, domaçe Ïivotinje noçu moraju biti
zatvorene u toru ili ‰tali, a danju ih na pa‰i mora ãuvati jedan ili vi‰e pastira sa psima
ãuvarima i pastirskim psima. Ako stoka nije prikladno ãuvana, iznos se umanjuje za
40%. Za sve dodatne informacije i popis vje‰taka nadleÏnih za va‰e podruãje obratite se
Ministarstvu kulture (telefon 01 4866 666).
Parco Nazionale Gran Sasso
e Monti della Laga - Italy
Escola Superior Agrária Instituto Politécnico de
Castelo Branco - Portugal
Fonds d'Intervention
Ecopastoral - France
Parco Nazionale d’Abruzzo,
Lazio e Molise - Italy
Fundación Oso
Pardo - Spain
Ferus - France
Parco Nazionale della
Majella - Italy
Veterinarski fakultet, Sveuciliste
u Zagrebu Croatia
Associacion pour la
Cohabitation
Pastorale - France
Provincia di Terni - Italy
Ministarstvo Poljoprivrede
Sumarstvai Vodnoga
Gospodarstva - Croatia
Association Pays de
l'Ours - ADET - France
Provincia di Perugia - Italy
LIFE04NAT/IT/000144
www.life-coex.net
Osnovni preduvjet za sprjeãavanje napada na domaçe Ïivotinje je pravilno gospodarenje
stadom, koje se nikada ne smije ostaviti bez nadzora. Kombiniranom upotrebom
elektriãnih ograda, nastambi za Ïivotinje, ovãarskih i pasa ãuvara, te uz nadzor pastira
uãinkovito se mogu sprijeãiti sve ‰tete i gubici. Îivotinje tijekom cijelog dana trebaju biti
za‰tiçene tako da budu nedostupne predatorima. Tradicionalne kamene ili drvene ograde
vi‰e sluÏe za ograniãavanje kretanja domaçih Ïivotinja, nego za sprjeãavanje napada
predatora. Ako
predator prodre unutar takve ograde, ãesto dolazi do vi‰estrukih
gubitaka, buduçi da stoka ne moÏe pobjeçi. Uãinkovitost tradicionalne ograde najbolja je
ako se izvana dodatno osigura i elektriãnom ogradom.
Ukoliko se Ïivotinje na pa‰i ãuva pomoçu pastirskih pasa i pasa ãuvara, neophodno je
njihov broj prilagoditi veliãini stada jer su u suprotnome i najbolji psi neuãinkoviti.
Naravno, potrebno je da njihov rad nadzire i pastir. Takod-er, niti tijekom noçi Ïivotinje
ne smiju biti neza‰tiçene. Trebale bi biti zatvorene u ‰talama ili za‰tiçene elektriãnom
ogradom uz nadzor pasa ãuvara. U razdoblju kada Ïivotinje donose na svijet mlade,
poÏeljno ih je odvojiti od ostatka stada i zadrÏati u ‰tali. Îenke tijekom poroda i mladi u
prvim danima Ïivota su osobito izloÏeni napadima. Ukoliko do poroda ipak dod-e na pa‰i,
potrebno je ukloniti posteljicu i sve tragove krvi jer njihov miris privlaãi predatore. VaÏno
je napomenuti da domaçe Ïivotinje koje se prvi put susreçu s elektriãnom ogradom treba
nauãiti da je dodir sa Ïicom ograde bolan. Najbolje je svaku Ïivotinju pojedinaãno dovesti
do ograde i dopustiti da osjeti elektriãni udar. Time çe se izbjeçi da Ïivotinja prilikom
prvog iskustva skoãi, potrãi i time slomi ogradu ili se ozlijedi.
Zašto koristiti električne ograde?
Elektriãne ograde se u poljoprivredi mogu koristiti kao uãinkovito sredstvo za kontrolu
domaçih Ïivotinja te za za‰titu poljoprivrednih povr‰ina. Takod-er, predstavljaju i vrlo
uãinkovito sredstvo za obranu od napada divljih Ïivotinja, kao ‰to su vukovi, medvjedi,
psi lutalice i divlje svinje. Osnovne prednosti su sljedeçe:
- Postavljanje je vrlo jednostavno pa iziskuje znatno manje vremena nego ‰to je potrebno
za postavljanje konvencionalne ograde (drvene, kamene, Ïeljezne ili Ïiãane).
- MoÏe se koristiti i u udaljenim podruãjima koja se nalaze daleko od cesta i naseljenih
mjesta.
- Sprjeãava nekontrolirano kretanje domaçih
Ïivotinja.
- Baterija od 12V (auto akumulator) se moÏe
upotrijebiti kao izvor energije za ogradu, a
ujedno ju je lako ponovno napuniti.
- Kao izvor energije se mogu koristiti i solarne
ploãe, ako izvor elektriãne struje nije dostupan.
Koji tipovi električnih ograda postoje?
Postoje dva osnovna tipa elektriãnih ograda:
1. Fiksne ograde
Namijenjene veçim ili manjim podruãjima koje je potrebno ograditi na duÏe razdoblje.
Za njihovo postavljanje se najãe‰çe upotrebljavaju drveni stupovi, a kao vodiã se koristi
puna metalna Ïica. Ovakav sustav je otporniji i dugotrajniji od mobilnih ograda, ali
iziskuje odred-eno vrijeme i trud prilikom postavljanja.
2. Mobilne ograde
Mobilne ograde se upotrebljavaju za ograd-ivanje Ïivotinja koje se ãesto sele. Vrlo se brzo
postavljaju i uklanjaju, te su pogodne za upotrebu u udaljenim podruãjima.
Koriste se dva razliãita tipa vodiãa:
• MreÏe od savitljive Ïice, postavljene na plastiãne stupove. MreÏe su najãe‰çe dostupne
u duÏini od 50 metara. Vrlo se brzo i lako postavljaju. No, ne‰to su skuplje i doseÏu
najvi‰u visinu od 105 cm.
• Razliãiti broj redova Ïice ili trake, ãija je upotreba olak‰ana ako su postavljeni na
posebne koloturnike. Ove ograde mogu dosegnuti znatniju visinu (do 160 cm), a
udaljenost izmed-u stupova se moÏe prilagod-avati terenu.
Koji tip ograde upotrijebiti?
Opća struktura
Za nadzor domaçih Ïivotinja prikladni su svi tipovi elektriãnih ograda.
Za prevenciju ‰teta koje uzrokuju divlje svinje preporuãuje se upotreba fiksnih ograda
sa Ïicama od provodljivog metala (ãelika, bakra, aluminija, magnezija). Preporuãuje se
upotreba 3 ili 4 reda Ïice kako bi se postignula ukupna visina od 80 cm. NajniÏa Ïica bi
trebala biti postavljena na visinu od
30 - 35 cm.
Da bi se sprijeãili napadi predatora
(medvjeda, pasa, vukova) mogu se
koristiti fiksne i mobilne ograde
postavljene na prikladan naãin.
Elektriãne ograde mogu biti razliãitih oblika, kvadratnog, trokutastog, kruÏnog ili
sloÏenijeg oblika. Neki struãnjaci nagla‰avaju da je kruÏni oblik najpogodniji za
prevenciju napada predatora jer se tada domaçe Ïivotinje ne mogu grupirati u jednom
kutu gu‰eçi se med-usobno. Naravno, ovo nije obvezno.
Sistem duplih ograda
U sluãaju napada predatora
prepla‰ene domaçe Ïivotinje mogu
razbiti ogradu i razbjeÏati se. Tada,
osim ‰to su izloÏene predatorima,
Ïivotinje mogu stradati zbog med-usobnog gaÏenja i gu‰enja. Da bi se to sprijeãilo
preporuãa se upotreba duple ograde koja se sastoji od:
- unutra‰nje, tradicionalne ograde koja nije elektrificirana (drvena, metalna, kamena...),
a koristi se za sprjeãavanje raspr‰ivanja stada u sluãaju pribliÏavanja predatora
- vanjske, elektriãne ograde koja sluÏi za sprjeãavanje ulaska predatora kroz unutra‰nju
ogradu.
Cijena ograda
Cijena elektriãnih ograda varira, ovisno o sastavnim dijelovima, dimenzijama ograde i
proizvod-aãu.
Gdje ih kupiti?
Navodimo popis dobavljaãa elektriãnih ograda u Hrvatskoj:
GUMEX Eko
Vulinãeva 10, 10310 Ivaniç Grad
Tel: 01 28 82 811 - www.gumex-eko.hr
V-ELIN d.o.o.
Prelo‰ka 25, 40 000 âakovec
Tel: 040 36 41 36 - www.v elin.hr
Osnovni sastavni dijelovi električne ograde su:
- Vodiã: Ïica, traka, mreÏa
- Plastiãni i/ili drveni
stupovi
- Kutni stupovi za
stabilizaciju ograde
- Izolatori
- Koloturnici za vodiãe
(za Ïicu i trake)
- Generator strujnih
impulsa
- 12 V baterija
- Kablovi za spajanje
vodiãa
- Kablovi za
spajanje
generatora
i vodiãa
- Kablovi za
spajanje
generatora i
uzemljenja
- Uzemljenje
- Dijelovi za vrata
- Voltmetar
Stupovi
Vrata
Da bi se osigurala bolja stabilnost mobilnih ograda preporuãa se postavljanje posebnih
stupova sa sistemom za usidrenje kutova. Umjesto njih se mogu postaviti obiãni drveni
stupovi ãime se smanjuju tro‰kovi.
Stupovi su kod mreÏnih ograda veç postavljeni unutar mreÏe, tako da je njihova
med-usobna udaljenost kod postavljanja predodred-ena. Med-utim, pri postavljanju ograda
od Ïice ili traka (mobilnih ili fiksnih) neophodno je prilagoditi udaljenost izmed-u stupova.
Ona opçenito ne bi trebala prelaziti 10 metara. Potrebno je izbjeçi preveliku udaljenost
izmed-u najniÏeg vodiãa i tla kako bi se sprijeãio pristup predatorima. Stoga, na neravnom
terenu s «jarcima» i uzvisinama, stupovi moraju biti postavljeni bliÏe jedan drugome
kako bi slijedili oblik tla.
Iznimno je vaÏno da i vrata
ograde budu pod naponom.
Na trÏi‰tu je prisutno nekoliko
odgovarajuçih modela. Neki
od njih su vrata naãinjena od
vodljivog metala koja imaju
izolirane ruãke, postavljene
na posebne opruge ili na
jednostavnu Ïicu ili traku.
Vodiči
Îice od punog metala su
najotporniji i najsnaÏniji vodiãi.
No, te‰ki su i slabo fleksibilni pa
su pogodni samo za upotrebu
kod fiksnih ograda.
Za sprjeãavanje prolaska divljih
svinja preporuãa se Ïica debljine
od najmanje 2.5 mm, dok su za
sprjeãavanje predatora dovoljne
ne‰to tanje Ïice (oko 1.5 mm).
Za
mobilne
ograde
se
upotrebljavaju trake i Ïice
razliãitih dimenzija. Najãe‰çe su
grad-ene od niti sintetiãkog
materijala isprepletenog s razliãitim brojem ãeliãnih i/ili bakrenih niti. U pravilu,
provodljivost raste s brojem metalnih niti, no to povisuje i cijenu.
Udaljenost izmed-u traka ili Ïica ovisi o visini ograde i broju postavljenih vodiãa. Za
za‰titu od pasa lutalica i vukova preporuãa se da razmak izmed-u Ïica ne bude veçi od
20 cm te da razmak izmed-u zemlje i najniÏe Ïice ne prelazi 20 cm, teÏeçi tome da vodiãi
u donjem dijelu budu gu‰çe postavljeni.
Struja
Struju unutar elektriãne
ograde proizvodi generator
koji mora biti snaÏniji ‰to je
ograda duÏa i ‰to ima vi‰e
Ïica.
Da bi se sprijeãio prolaz
predatora, struja mora imati
napon najmanje 5 000 V,
najbolje izmed-u 8 000 i
10 000 V.
Buduçi da je snaga struje koju
proizvodi generator vrlo mala,
ovaj napon ne moÏe na‰koditi
ni ljudima ni domaçim Ïivotinjama.
Preporuãa se upotreba generatora strujnih impulsa od najmanje 2 J. Oni se mogu
napajati direktno iz elektriãne mreÏe (220 V) ili putem baterija od 9 V ili 12 V.
Baterije od 9 V se ne moÏe ponovno napuniti pa se njihova upotreba ne preporuãa zbog
ekonomskih razloga, ali i zbog za‰tite okoli‰a.
Bolje je i ekonomiãnije koristiti baterije od 12 V koje se lako mogu napuniti, takod-er i
upotrebom solarnih ploãa.
Uzemljenje
Da bi Ïivotinja doÏivjela elektriãni ‰ok struja mora zatvoriti krug. Stoga je za pravilan rad
ograde neophodno pravilno postaviti sustav uzemljenja, inaãe strujni krug neçe biti
zatvoren.
Kvaliteta uzemljenja osobito je vaÏna u sluãaju su‰e, buduçi da suho tlo ima vrlo slabu
sposobnost provod-enja elektriãne struje. Tada moÏe biti korisno navlaÏiti zemlju u blizini
ograde.
Sistem 2.
Sistem s unutarnjim uzemljenjem: u ovom sustavu elektriãni vodiãi su zamijenjeni s
onima koji su nenabijeni i provode struju natrag do generatora. Strujni krug prolazi od
izvora, preko faze, Ïivotinje pa putem zemlje natrag do izvora.
Električne ograde mogu imati dva tipa uzemljenja:
Sistem 1.
Sistem s vanjskim uzemljenjem (svi vodiãi su spojeni na izvor struje): u ovom sustavu svi
vodiãi provode struju, a strujni krug teãe kroz fazu, Ïivotinju, kroz tlo i preko tla natrag
do izvora. Jedna Ïica vodi struju od generatora do vodiãa, a druga povezuje generator i
uzemljenje. To se postiÏe metalnim stupovima postavljenim u tlo, med-usobno spojenim
elektriãnom Ïicom ili trakom. Broj stupova i njihova udaljenost ovise o terenu. U pravilu
je dostatno postaviti ãetiri stupa duÏine 50 cm u redu ili tako da tvore kvadrat ‰irine 1 m
(povr‰ine 1 m2). U posebnim uvjetima (npr. ako je tlo vrlo suho) ovaj sistem moÏda neçe
djelovati. Tada je neophodno poveçati broj stupova, njihovu duÏinu i/ili njihovu
udaljenost. Za pobolj‰anje kvalitete uzemljenja, stupove se moÏe postaviti u rupe
ispunjene ugljenom pra‰inom.
Ovaj je sustav osobito pogodan za vrlo suho tlo. No, radi jedino ako Ïivotinja istovremeno
dotakne dvije Ïice. Dakle, postoji veça vjerojatnost da Ïivotinja neçe osjetiti elektriãni
udar, osobito kada se radi o predatorima koji nju‰e Ïicu dok oprezno prilaze ogradi.
Takod-er, ne‰to je teÏe postaviti ovakvu ogradu pa se preporuãa upotreba vanjskog
uzemljenja (svi vodiãi vezani na izvor struje), osim ako je tlo previ‰e suho.
Važno je zapamtiti
pri upotrebi ograde:
- Izbjegavajte preveliku udaljenost izmed-u
najniÏeg vodiãa i tla.
- Uvjerite se da je uzemljenje prikladno.
- Redovito provjeravajte napunjenost baterije
i snagu impulsa u cijeloj ogradi.
- Nikada ne ostavljajte generator iskljuãen
kako domaçe ili divlje Ïivotinje ne bi o‰tetile
ogradu.
- Stabilizirajte ogradu postavljanjem stupova
sa sistemom za usidrenje kutova.
- Vrata trebaju biti pod naponom i uvijek
zatvorena.
- OdrÏavajte vegetaciju uz ogradu kako biste
izbjegnuli dodirivanje vodiãa i vegetacije
ãime se struja odvodi u tlo.
- Jednostavan voltmetar moÏe biti dragocjena
pomoç za provjeru snage struje kroz ogradu.
Pas čuvar stada. Pouzdana pomoć
Što je pas čuvar stada?
Pas ãuvar stada jest pas koji je uvijek uz stado te ga ‰titi od napada predatora, poput
vukova, medvjeda ili pasa lutalica. Najãe‰çe je to miran pas koji ne remeti svakodnevne
aktivnosti stada, ali çe reagirati u svakoj neobiãnoj situaciji ili na svakog stranca koji se
pribliÏi stoci. Takvo za‰titniãko pona‰anje je rezultat odrastanja uz stado pa nikakav
formalni trening nije potreban. Autohtoni hrvatski pas ãuvar stada je tornjak. Zbog
stoljetnog prilagod-avanja ulozi za‰titnika stoke, klimi i drugim uvjetima opstanka u
na‰im krajevima, tornjaci su primjereniji za upotrebu u Hrvatskoj od upotrebe stranih
pasmina.
Pas čuvar stada nije ovčarski pas
Buduçi da je pas ãuvar stada vrlo samostalan, za rad mu nije potrebna prisutnost ili
nadgledanje pastira. Takvi psi nisu ovãarski psi koji su nauãeni upravljati stadom i prema
uputama pastira pomagati pri vod-enju stada, te ih se, u pravilu, ne ostavlja same sa
stadom. Psi ãuvari stada i ovãarski psi, dakle nemaju istu ulogu, no mogu raditi zajedno.
Prednosti upotrebe psa čuvara stada
Postoji nekoliko prednosti:
- smanjenje ‰teta koje uzrokuju predatori poput vukova, medvjeda, lisica ili pasa lutalica
(u nekim sluãajevima i do 100%) te shodno tome poveçanje ekonomskih prihoda;
- olak‰avaju posao pastiru upozoravanjem i reagiranjem na prisutnost predatora, stranih
osoba ili pojavu ostalih neobiãnih situacija;
- bolja iskoristivost pa‰njaka u sluãaju kada prisutnost predatora to onemoguçuje.
Koja je tajna u posjedovanju uspješnog psa čuvara stada?
Da biste dobili uspje‰nog psa ãuvara, dvije su stvari temeljne: izabrati psa primjerene
pasmine i primjereno ga odgojiti.
Izborom prikladne pasmine poveçava se vjerojatnost da çe se pas primjereno pona‰ati i
biti uãinkovit. Pas uspostavlja socijalne veze s ãlanovima stada, smatra ih dijelom obitelji
i stoga ih uãinkovito ‰titi.
Primjeren odgoj ‰teneta temelj je dobrog ãuvara. To zahtjeva posveçenost i odred-eno
vrijeme potrebno da bi pas bio spreman uãinkovito ‰tititi stado. Kao ni druge Ïivotinje,
psi se ne pona‰aju automatski, njihovo pona‰anje varira pa neki psi mogu biti bolji od
drugih.
Kako izabrati psa čuvara?
Kako biste poveçali izglede za dobivanje dobrog ãuvara, prvo je potrebno izabrati roditelje.
Najbolje je da su oni radni psi pa da se moÏe procijeniti njihova uãinkovitost. Psi bi
takod-er trebali biti zdravi i dobre grad-e, te ne bi smjeli biti nosioci nasljednih bolesti,
kao ‰to su displazija kukova ili lo‰ zagriz. Takod-er treba izabrati zdravo i pravilno gradeno ‰tene koje nema tjelesnih mana. ·tene ne bi smjelo biti niti previ‰e Ïivo niti previ‰e
mirno, veç treba odavati dojam samouvjerenog i opreznog psa.
Izabrati mužjaka ili ženku?
Nema razlike u uãinkovitosti izmed-u muÏjaka i Ïenki, veç izbor spola ovisi o osobnim
Ïeljama. Ali prije izbora treba uzeti u obzir spol drugih pasa koji ãuvaju stado.
Kako odgajati psa čuvara stada?
Nakon napunjena 2
mjeseca ‰tenad treba
smjestiti uz stado, uz
koje uvijek ostaju, te
treba izbjegavati svaki
nepotreban kontakt s
ãovjekom (osobito s
djecom) ili drugim
psima. Pas treba biti
odgojen uz stado, u
‰tali ili ogradi iz koje
ne moÏe pobjeçi. Treba
pripremiti jednostavan
odjeljak u kojeg se
‰tene moÏe povuçi i
odmaknuti se od stada. Taj odjeljak treba drvenim daskama odvojiti od ostatka ‰tale tako
da ‰tene moÏe unutra uçi ali ne i stoka. Tamo treba smjestiti hranu za ‰tene, no voda bi
trebala biti smje‰tena u zajedniãkom prostoru ãime se potiãe kontakt izmed-u ‰teneta i
stoke.
Nakon razdoblja socijalizacije, koje ne bi trebalo biti kraçe od 15 dana, ‰tene moÏe içi na
pa‰u sa stadom. Ovo druÏenje dovodi do toga da pas prati stado u svim aktivnostima te
da ga ‰titi u sluãaju napada. Ipak, ‰tene bi trebalo fiziãki sazreti (starost 6-8 mjeseci) prije
nego poãne pratiti stado na pa‰njake gdje su napadi predatora uãestali.
Ponašanje prema stoci
Psi ãuvari stada su druÏeljubivi prema domaçim Ïivotinjama, liÏu ih te im nju‰e glavu ili
analno podruãje. Prema stoci ne oãituju agresivno, veç vrlo za‰titniãko pona‰anje. Vrlo je
vaÏno priviknuti stoku na prisutnost psa, tako da ih on ne prestra‰i ili da stoka ne bude
agresivna prema psu.
Koliko je pasa čuvara stada potrebno?
Broj pasa potrebnih za uãinkovitu za‰titu stada ovisi o vi‰e faktora: vrsti i broju Ïivotinja
u stadu, vrsti i broju predatora, uãestalosti napada, te karakteristikama ispa‰e. Za stada
srednje veliãine (50 - 100 Ïivotinja) dovoljna su 2 psa, buduçi da zajedno imaju vi‰e
samopouzdanja i upotpunjuju se.
Kod uvod-enja pasa ãuvara u stado preporuãa se najprije uvesti jednog psa, a drugog se
predstavlja stadu nakon ‰to se prvi dobro udomaçio, ãime postaje uzor mlad-em psu.