Zeljoteka 2012.indd - OSNOVNA ŠKOLA KOPRIVNIČKI BREGI

Zeljoteka 2012.indd - OSNOVNA ŠKOLA KOPRIVNIČKI BREGI

ISSN 1847 9820
List uenika OŠ Koprivniki Bregi/ Koprivniki Bregi/ god. IX./ broj 9/ rujan, 2012.
- Lje
tne b
- foto oje
-stri
p
- Jun
a
male ci naše
knjiž
- dup nice
leric
a
tema
broj
a
/ POL
- put
JE SN
ujem
o
OVA
ZELJOTEKA - list uenika i nastavnika
Adresa uredništva:
OŠ Koprivniki Bregi, Trg sv. Roka 2
Koprivniki Bregi
48000 Koprivnica
E-mail: os-koprivnicki-bregi@kc.t-com.hr
Priprema:
Georg, Koprivnica
Izdava:
OŠ Koprivniki Bregi
Naklada:
250 komada
Za izdavaa:
Karolina Vidovi, ravnateljica
Cijena:
15,00 kuna
Glavne odgovorne urednice:
Sanja Danek, prof. i Antonija Šikulec,
prof.
Zahvaljujemo na suradnji svim uenicima,
nastavnicima i ravnateljici.
Tisak:
Školska knjiga, Zagreb
Uredništvo:
uenici 5.r.: Petra Puž, Lana Galinec, Matej Srši,
Doroteja Blažekovi
uenici 6.r.: Luka Varga, Tihana Mustaf
uenici 7.b: Ivan Srši, Marta Kuni, Lovro Sever
uenica 8.a Laura Vegh
Naslovnica: fotograja Darije olig, 8.b
Zadnjica: fotograja Veronike Jakupek, 8.b
Grako oblikovanje:
Lovro Sever, Lana Galinec
Dragi naši itatelji, mali i veliki,
radosno vas pozdravljamo na pragu devete
„Zeljoteke“!
Uskoro ete zakorai u naš šaroliki svijet
dogaanja, putovanja, proživljavanja i stvaralaštva nastojali smo vam na što zanimljiviji nain približi
školski svijet naših uenika i njihovih nastavnika.
Tema broja su putovanja - ostvarena i sva ona
koja još ekaju negdje u sjeni da se realiziraju…
Više o našim školskim projekma otkrit e
vam ravnateljica u svojoj pozdravnoj rijei.
Izvješujemo o Unicef-u, razgovarali smo s
našim najboljim uenicima sa županijskih
natjecanja, na duplerici donosimo pregled
dogaanja iz knjižnice, iz prostora u kojem
se naša djeca osjeaju sigurno i radosno.
Nakon što zatvorimo vrata svijeta u kojima se
slika, piše, fotograra i smije, nebo e posta
ogromno za naše drage osmaše od kojih se
opraštamo…
Sve vas pozivamo na zajedniko putovanje
školskim listom.
Vaše uredništvo
POTRAŽI
U OVOM BROJU
RIJE RAVNATELJICE
4
S TERENA
Comenius
Polje snova
Ljetne boje
Na izvoru
Sindikalni izlet Vukovar - Ilok
Put putujem
4,5
6,7
8
9
9
9
DOGAAJNICA
Prvašii
Achtung! Achtung! Polizei!
Pemo pak bežat
Zrno do zrna pogaa
Ljubavni pejzaš
20 godina kasnije
Dogradnja škole
Bili smo u kinu
Božina priredba
Ljubav je u zraku
Natjecanje iz odbojke
Maškare
Natjecanja
Škola plivanja
Veer folklora u Koprivnikim Bregima
Crveni križ
Vijes iz Glogovca
IZ KNJIŽNICE
Junaci naše male knjižnice
UNICEF
Uz tebe sam
Ali, uiteljice, mi se samo igramo
Da ne pokisnem
10
10
10
10
10
10
10
11
11
11
11
12
12
13
13
13
13
16
17
17
18,19,20,21
21
PAZI SNIMAM
22
ZBORNIKE VIJESTI
Ravnateljiina nagrada
23
SRETNO, OSMAŠI
Maturalac Korula
8
Škola pl
13
14,15
PITALI SMO
Naši genijalci
Školsko biserje
LIKOVNO-LITERARNI DOLISTAK
MAŠKARE
12
am
m
Pazi sni
22
24,25,26,27
28
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
ivanja
RIJE RAVNATELJICE
Dragi itatelji,
ove školske godine našu
školu pohaa tono 200
uenika u 14 razrednih odjela ,
10 u MŠ i 4 razredna odjela u PŠ
Glogovac.
Izuzetno smo zadovoljni
jer ve drugu školsku godinu
radimo na projektu - Mreže
škola bez nasilja. Uitelji
provode UNICEF-ove radionice
o spreavanju meuvršnjakog
nasilja.
Takoer smo formirali izvannastavnu akvnos za
uenike od 5.-8. razreda „Od samo sebe do pomoi
drugima”. Neposredni cilj programa vršnjake skupine
potpore je poui lanove skupine nekim socijalnim
vješnama, a posredan je cilj zapravo ohrabri i
podrža vršnjake pomagae da budu promicatelji
ideja podrške, suradnje i nenasilnikog ponašanja.
Naime, uenici pou vršnjake u razredu na
pomaganje u uenju i savladavanju razliih vješna,
pomažu dežurnim uiteljima kod dežuranja na
hodnicima i uionicama jekom odmora, sprjeavaju
navijanje promatraa ukoliko doe do sukoba. Moram
s ponosom naglasi da kroz ovakav rad s djecom, bilo
kakav oblik nasilja sveden je na najmanju mjeru ili ga
uope nema.
Naravno, do toga je dovela i izvrsna suradnja
s Policijskom upravom Koprivnica koji su proveli
predavanja za roditelje „Nisi sam” i „24 sata zajedno
on line”.
Sa školskom medicinom Zavoda za javno zdravstvo
provodimo projekt „Otvoreni kišobran” s uenicima 6.
razreda, a koji je vezan za prevenciju ovisnos (droge,
alkohola i pušenja). Suradnja e se naravno nastavi,
gdje e se roditelji, uenici i uitelji ukljui u razliite
interakvne radionice.
Osim toga, naša se škola prijavila za Comenius
projekt Agenciji za mobilnost i programe Europske
unije. Formirali smo školski Comenius m koji ine
desetak naših uitelja. Uiteljica njemakog jezika
Sunica Vuljak, koja je ujedno i koordinatorica
projekta, stupila je u kontakt sa zemljama
Rumunjskom, Bugarskom, Italijom, Poljskom, Litvom,
Latvijom, Španjolskom, Belgijom i Turskom.
Dobili smo od Agencije sredstva za prijemni posjet
školi u Milanu gdje su se koordinatori svih škola
dogovorili o zajednikom projektu pod nazivom:
Obiaji, tradicija i umjetnost: rijeka koja tee
Europom.
U sklopu projekta predstavit emo svoju zemlju,
njene obiaje i kulturu, ali nam je i cilj upozna život
i obiaje drugih zemalja ukljuenih u projekt. Bavit
emo se glazbom, plesom, likovnom umjetnošu,
gastronomijom i drugim zabavnim i pounim temama,
usavršavat emo svoja znanja engleskog, poznavanje
informacijske tehnologije, razvija svijest o pošvanju
drugih kultura i razliitos, ali i uoava ono što nas
povezuje.
Ukoliko se to ostvari, projekt emo poe provodi
od sljedee šk. godine i trajalo bi dvije školske godine.
Projektom su predviena putovanja uitelja i uenika
u zemlje ukljuene u zajedniki projekt, izrada web
stranice, power point prezenatcije, snimanje CD-a i
još mnogo toga.
Naravno, radi zadovoljavanja razliih potreba
i interesa uenika škola organizira i razliite
izvannastavne akvnos: plesne skupine, recitatorske,
dramsko-scenske, male keramiare, tamburaški
sastav, pjevaki zbor, crveni križ. Kroz veinu
izvannastavnih akvnos njegujemo i poemo
Agencija za mobilnost i programe
Europske unije (AMPEU) javna je ustanova
koja se bavi mobilnošu, promocijom i
provedbom programa Europske unije koji
se u obrazovanja i mladih. AMPEU je
osnovana u listopadu 2007., dok u zemljama
Europske unije djeluje duži niz godina. S
programima koje Agencija provodi upoznala
nas je na sjednici Uiteljskog vijea održanoj
8. srpnja 2011. uiteljica njemakog jezika
Sunica Vuljak. Uiteljsko je vijee odmah
pokazalo velik interes za mogunost
ukljuivanja škole u mullateralni projekt
te je stoga oformljen školski Comenius m
koji ine: Sunica Vuljak kao koordinatorica
projekta, Karolina Vidovi kao ravnateljica te
uiteljice Sanja Danek, Ivana Biluš, Vlatka
Kuni, Biserka Vlah, Dragica Horvat-Fuek,
Petra Rožmari, Ivana Koranin, Ivana Devi,
uitelj Goran Patljak i knjižniarka Antonija
interes za hrvatsku tradicijsku glazbu, kao
i plesove našeg kraja, njegujemo narodne
obiaje i kulturnu bašnu, što naši
uenici vrlo esto prenose kroz priredbe
i razne manifestacije.
Naravno, uspješni smo i u dramskim
izriajima - pa je tako naša dramska
skupina pozvana na županijsko
natjecanje LIDRANO.
Moramo spomenu i naše
sportaše koji su vrlo uspješni na
održanim meuopinskim i županijskim natjecanjima
u stolnom tenisu, šahu i skupnim sportovima.
Važnost novoizgraene sportske dvorane vidi
se i kroz ukljuenost naših uenika u razliite
izvanškolske akvnos. U suradnji s Košarkaškim
klubom Koprivnica provodimo školu košarke za
djeaka i djevojice. Takoer su uenici ukljueni
u sportsku skupinu - borilakih vješna. Naša je
Opina prepoznala važnost ulaganja u školstvo
i sport te se ukljuila u program Male sportske
škole koju provodi i poe Koprivniko-križevaka
županija u suradnji sa Zajednicom sportova. Mala
sportska škola namijenjena je predškolskoj djeci.
Važnost toga nije samo podizanje kvalitete života,
ve i konstantna edukacija o nužnos zdravog
naina života i vrijednos organiziranog bavljenja
sportskim akvnosma. Svi projek i akvnos
potvruju da su ulaganja u sportske objekte uveliko
pridonijeli razvoju sporta i života ovog kraja. Kad se
ve doemo predškolskog odgoja željela bi rei da
naša škola uz osnovnoškolsko obrazovanje provodi
i predškolski odgoj. Imamo 4 odgojne skupine(2
skupine predškolaca i 2 skupine sportske igraonice
za djecu od 3-6 godina). Kako bi se osigurali što
kvalitetniji uvje predškolskog i školskog odgoja
Šikulec.
Prvi zadatak koji smo morali odradi bio je
pronai škole partnere. Koordinatorica ma
registrirala se na e-twinning portalu, pa je m
putem stupila u kontakt s 8 zemalja EU (Rumunjska,
Bugarska, Italija, Poljska, Litva, Latvija, Španjolska
i Belgija) i Turskom. Škola koordinator projekta
je škola iz Milana u Italiji. Dogovarajui se putem
e-maila odluili smo da emo naš projekt nazva
“Art and Culture: a bridge over us” („Umjetnost
i kultura: most izmeu nas“). U sklopu projekta
predstavit emo svoju zemlju, njene obiaje i
kulturu, ali cilj nam je takoer upozna život i
obiaje drugih zemalja ukljuenih u projekt. Bavit
emo se glazbom, plesom, likovnom umjetnošu,
gastronomijom i mnogim drugim zabavnim i
pounim temama, usavršavat emo svoja znanja
engleskog, poznavanje informacijske tehnologije,
razvija svijest o pošvanju drugih kultura i
razliitos, ali i uoava ono što nas povezuje.
krenuli smo u nadogradnju škole i djejeg vra.
Invescija ovog projekta je oko 3 milijuna kuna
te ju zajedniki nanciraju Opina, Županija i
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva. Svi su oni prepoznali važnost ulaganja
u školstvo, našu djecu i u generacije koje dolaze jer je
to temelj razvoja onda i Opine i preduvjet pozivnih
i dugoronih demografskih trendova u svim njenim
naseljima. Projekt e bi završen tokom sljedee šk.
godine te e se naša škola pridruži malobrojnima
školama koje rade u jednoj smjeni. Takvom
jednosmjenskom nastavom znaajno se poboljšava
kvaliteta nastavnog procesa koja se ogleda kroz bolju
organizaciju nastave, više slobodnog vremena za
nastavu i izvannastavne akvnos.
Ovim se putem zahvaljujem Opini, Županiji i
svima koji su na bilo koji nain pomogli ili pomažu
školi, a posebno roditeljima na suradnji i podršci jer
su njihova djeca i naša djeca, djeca koju zajedniki
odgajamo i obrazujemo, djeca koju volimo.
Svim uenicima želim puno uspjeha u daljnjem
školovanju, a posebno našim dragim osmašima.
Srdano, vaša ravnateljica
Karolina Vidovi, dipl. uitelj
Da bismo to mogli ostvari, potrebno je puno
truda i rada. Sljedea stepenica na putu je bio
pripremni posjet koji e se održao od 26. studenog
do 30. studenog u Milanu. Tamo je koordinatorica
našeg ma Sunica Vuljak sa svojim kolegama
iz drugih zemalja detaljno dogovorila sve etape
projekta kako bi se u veljai 2012. mogli prijavi
na natjeaj AMPEU i dobi potrebna sredstva
za provoenje programa. Ukoliko dobijemo
pozivan odgovor Agencije, projekt emo poe
provodi školske godine 2012./2013. i trajat e
dvije školske godine. Projektom su predviene
mobilnos (putovanja) uitelja i nastavnika u
zemlje ukljuene u projekt, izrada web stranice,
Power Point prezentacije, plaka, snimanje CD-a i
još mnogo toga. Dat emo sve od sebe kako bismo
stekli što više prijatelja iz Europe, a nadamo se i
da e uenici naše škole uživa u provoenju ovih
akvnos.
Marta Kuni, 7.b
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
Intervju s uiteljicom Petrom Rožmari
POLJE SN
Petra Rožmari
Mlada profesorica Petra Rožmari naša je nova
uiteljica koja predaje hrvatski jezik pem i šesm
razredima, a uinila nam se zanimljivom zbog svoje
stras prema putovanjima. Raskošne snove oživjela je
i pretvorila ih u stvarnost u Italiji, Sloveniji, Austriji, Bosni, Poljskoj, Velikoj Britaniji,
Australiji, Kataru, Srbiji, Francuskoj, Maarskoj, Monte Carlu i nama posebno
zanimljivima Norveškoj i Portugalu. Budui da ima neka iskustva vezana uz putovanja
vezana uz projekt „Comenius“, kojem i mi kao škola težimo, zamolili smo je da podijeli
s nama neke trenutke i mjesta…
P: Što je to Comenius?
O: Comenius je dio programa za cjeloživotno uenje
i obuhvaa predškolski odgoj i školsko obrazovanje.
Cilj programa je poboljšanje kvalitete nastave, uenje
stranih jezika, upoznavanje drugih školskih sustava,
druženje... Nakon pisanja projekta s partnerima iz
šest europskih zemalja, osnovnoj školi iz Novigrada je
od strane Agencije za mobilnost i programe Europske
unije odobren projekt ekološke temake pod nazivom
„How big is your foot?“ i tako je sve krenulo...
P: Kamo ste sve putovali?
O: Putovalo se u sve zemlje partnere, a to su: Irska,
Estonija, Turska, Portugal, Norveška, Velika Britanija.
Ja sam sudjelovala na mobilnosma u Portugalu i
Norveškoj. Naš Comenius m ini desetak nastavnica
i trinaest uenika sedmih i osmih razreda koji su
pokazali zavidno znanje iz engleskog jezika i me
si priskrbili mjesto u Vijeu zelenih koje je takoer
sudjelovalo u ovim mobilnosma. Uenici su imali
prilike upozna svoje vršnjake iz drugih zemalja što je,
naravno, za njih bilo jedno veliko iskustvo i avantura.
P: Opišite nam putovanje u Norvešku.
O: U Norveškoj smo boravili od 23. do 27.11.2011.
u gradiu Fredrikstadu. Tamo smo posjeli njihovu
osnovnu i srednju školu, gradsku vijenicu, njihov Stari
grad Gamlebyen, Fredrikstad arhipelag i još mnogo
toga, a jedan dan smo
Farma vjetrenj
proveli
aa, Port
i u glavnom gradu Norveške, Oslu. Na putu do
Osla posjeli smo i popeli se na svjetski poznatu
skijašku skakaonicu Holmenkollen s koje se pruža
prekrasan pogled, ali i ledi krv kad pomislite da se
tuda s neizmjernom lakoom spuštaju najbolji svjetski
skakai.
P: Izdvojite neke zanimljivos s putovanja u
Norvešku.
O: Kad smo se spremali u Norvešku, svi su nam govorili
da se toplo odjenemo. Poslušali smo ih. Spakirali smo
debele vunene pulovere, odjeu za prave zimske dane,
a doekali su nas zeleni, rijetko vieni za to vrijeme
godine, norveški travnjaci.
Poprilino su nas iznenadile cijene koje su vrlo visoke
u Norveškoj pa smo tako jednom prilikom od šoka i
„zaboravili“ pla raun. Naravno da su nas u tome
sprijeili revni konobari, na našu sramotu.
P: Kako funkcionira školski sustav u Norveškoj?
O: Drugaije nego naš. Škole su im jako lijepo ureene,
a posebno srednja škola u Fredrikstadu, gdje svaki
zid i pod ima svoju namjenu, npr. na jednom zidu se
nalaze ploice sa svim ratnim sukobima koji su se vodili
u svijetu kad je graena ta škola. Ono što mi se jako
svidjelo jesu brojne radionice
koje se provode u školama i to od najnižih razreda
pa sve do srednjih škola. Uenici upotrebljavaju
prirodne materijale pa tako od drva rade vješalice, od
ugal
u Lourinhi,
Pješana plaža
Portugal
u
and park u Osl
Monolit, Vigel
Pogled
NOVA
al
Lisabon, Portug
recikliranog papira estke, od istrošenog voska nove
svijee, od starih materijala izrauju jastuke itd. Veliku
pažnju posveuju okolišu. Unutar školskih prostora
nalazi se puno biljaka pa ak i ribnjak o kojemu brinu
uenici.
I nešto što e sigurno bi zanimljivo našim uenicima,
a to je da do sedmog razreda nema ocjena nego
se uenici ocjenjuju opisnim ocjenama i prema
anitema usmjeravaju za daljnje školovanje.
P: Opišite nam putovanje u Portugal.
O: U Portugalu smo boravili u listopadu i hvatali
zadnje trzaje visokih temperatura. Bili smo smješteni
u pokrajini Lourinha, udaljenoj 60-ak km od
glavnoga
grada Lisabona. I tamo smo posjeli njihove škole i
poprali dio školskog sata gdje su nam njihovi uenici
pripremili lijep program i s oduševljenjem prepriali
što su
nauili o zemljama iz kojih dolazimo. Posjeli smo i
farmu vjetrenjaa koja je još uvijek u funkciji i daje
posebnu ar te vas svojim izgledom i priom vraa
u neka prošla vremena. Jedan dan smo proveli u
glavnom gradu, uživali u portugalskom suncu, kupali se
u oceanu i uili o kulturi Portugalaca.
S nama je bilo i troje naših uenika koji su bili
smješteni kod portugalskih obitelji i svakodnevno
polazili, za njih, drugaiji p nastave.
P: Kako funkcionira školski sustav u Portugalu?
O: Ono što smo mi vidjeli ne ini mi se toliko
drugaijim od našeg. Drugaije su organizirani razredi
te kao i kod nas postoji mogunost
privatnih škola. Meum, svidjelo mi se da u nastavi
sudjeluju asisten koji pomažu uenicima u radu.
Mislim da uenici imaju više prava kod biranja izbornih
predmeta i njihov nastavni dan završava popodne
kad odlaze svojim kuama, ali s obavljenim domaim
zadaama.
d s bedema Obi
dosa,
Portugal
P: Izdvojite neke anegdote s
putovanja u Portugal.
O: Kad smo se vraali kui na aerodromu smo prošli
dvije provjere i zaboravili oi na treu. Cijelo vrijeme
smo mislili kako imamo vremena pa smo ležerno
švrljali po duanima i ekali vrijeme polaska. Nakon
nekog vremena smo shvali da smo zaboravili na
zadnju provjeru pa smo morali zamoli policiju da
nas provede kroz službene prolaze.
Nisu bili oduševljeni našom smotanošu, ali su nas
ipak uz službenu pratnju otprali do aviona u koji smo,
naravno, sgli zadnji.
P: Hoete li skoro na neko novo putovanje?
O: Nadam se da hou. Kao što znate i naša škola
se prijavila na Comenius i to s projektom „Art and
culture: a bridge over us“ s još osam zemalja partnera
i nadamo se da emo taj projekt uspje realizira.
Držimo si ge.
P: Budui da ste vi posjeli vaše partnere projekta u
njihovim zemljama, dolaze li oni u posjet u Hrvatsku?
O: Da, dolaze 9. svibnja i ostaju do 13. svibnja. Dolazi
30-ak profesora i uenika iz 6 europskih zemalja
koje emo ugos u našoj županiji i glavnome gradu
Zagrebu. Nadam se da emo im bi dobri domaini
kao što su i oni bili nama te im u h nekoliko dana
ole,
šk
e
nj
približi i pokaza naš prekrasan kraj i ljepote kojima
ed
sr
ed
Ispr
ška
ve
or
N
d,
se možemo svi zajedno ponosi.
ta
ks
Fredri
Petra Puž, 5.r.
Holmenkollen
i Doroteja Blažekovi, 5.r.
skakaoni
ca, Norveška
a
na svim jezicim
Zid na kojem je
n
bo
sa
lerancija, Li
ispisana rije to
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
LJETNE
BOJE
Nakon dvanaest sa putovanja i kratkog razgleda Splita,
bivši sedmaši sgli su na svoje maturalno odredište - Korulu
na kojemu su boravili od 16. do 20. lipnja. Korula je
prekrasan stari grad poznat po brodovima, jedrenjaštvu, rodnoj kui Marka Pola, katedrali sv. Marka, Gradskom
muzeju Korula, crkvi Svih Sveh i zbirci ikona i prekrasnim pješanim plažama. Po povratku su svrali na
fotosafari Neretvom gdje su se provezli tradicionalnim neretvanskim plovilom kroz stone kanala neretvanskom
movarom.
Jesi mi dosadna,
al’ si mi od
razrednice ker!
e mi
, vid !
e
l
g
Joj… šlau”!! k!
se “ i runi
em
Dajt MAH!
OD H!!!
A
ODM
Daj šu! Kaj
ne vidiš da mi
je pjena u oi
ošla?!!
mi
Kak su da
l’
A
i!
slatk
mo
a
s
m
sa
iss…
m
još JA
Gle
Jad tu
Iv
n
po ica, s anu!
crv va
en
ila! je
Joj, kak me
živcira s m plesanjem! Još mi
bude i na prste
stala!!!
No daj, Filip,
trgni se… nije
nitko umro.
mi
aj zauz
Daria, d aj ne
pozu. K o na
sm
vidiš da enu.
h
fotoses
Renato!!!
Dušo!!!
Pa kaj to
delaš??
Zvla
Sad iš se, h
a?
u
uto te ja
pi
!!!
Sv
žele e me c
.Š
ur
kad ta si m e
sam
ogu
ja
gaz
da! tu
!!
Daj, Patrik, jesi si
mogel kupi još
smješnije kupae!
Moje
su ipak
najbolje!
ONA… Bila je tako
lijepa. Onda je
prošla rukom kroz
kosu, a ja sam se
rastopio…
Ma nemaš
pojma kaj
je danas u
modi!
Daj ih samo
pogle kak
se blesave!!!
DOSADNO!!!
Kak sam si
cool.
Dajte
prestanite
ve jednom!
Joj, daj šu,
jedan
zamišljeni
Shakespeare!
Vidi, koji
komad,
tamo na
obali
Da bar
Filip to
o meni
govori.
Tihana Mustaf, 6.r. i Marta Kuni, 7.b
Na izvoru
Viši razredi naše škole 24.4.2012.
išli su na izlet u eko selo na Žumberku,
gdje je snimana serija Najbolje
godine. Nakon dva i pol sata vožnje
autobusom, na ulazu u eko selo
doekao ih je bernski planinski pas.
Oduševili su ih konji i koze te legenda o izvoru koji su posjeli. Legenda
kaže: ako se djevojka umije vodom tog izvora, zauvijek e osta lijepa, no
ako se zao muškarac umije tom vodom, s vremenom e se pretvori u
žapca. Meum, odlazak u Samobor pokvarila nam je kiša i glad.
Marta Kuni, 7.b
SINDIKALNI IZLET VUKOVAR – ILOK
Djelatnici naše škole bili su na izletu u Vukovaru i Iloku u subotu 14.4.2012.
Prvo su posjeli Vukovar gdje su vidjeli mnoge znamenitos kao što su: Križ na ušu Dunava i Vuke, Mitnicu,
vodotoranj, groblje, bolnicu, Ovaru. Nakon toga su posjeli Ilok gdje su ošli do dvorca obitelji Odescalchi koji je
središnje zdanje srednjevjekovne jezgre Iloka. U sklopu dvorca posjeli su stare podrume, degusrali kvalitetno
vino. Kasnije su ošli do crkve sv. Ivana Kapistrana. U poslijepodnevnim su se sama vraali kui, a na putu su
pristali u restoranu na veeri i muzici.
Ivan Srši, 7.b
Vukovar
Ovara
Ilok
Motovun
PUT PUTUJEM
Djelatnici Osnovne škole Koprivniki Bregi
posjeli su Istru.
Na svom strunom putovanju vidjeli su
Ro, Hum i Motovun.
Razgledali su Aleju glagoljaša te uživali u
istarskoj prirodi i specijalitema.
Marta Kuni, 7.b
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
5. rujna 2011.
Našim
preplašenim
i uzbuenim
prvašiima i
ove je godine
etvr razred
pripremio
program ohrabrenja. Program je održan 5.9.
na prvi dan njihove nove školske avanture u
paviljonu ispred OŠ Koprivniki Bregi. Želimo
im puno uspjeha i zabave u školi.
Marta Kuni, 7.b
8. rujna 2011.
ACHTUNG! ACHTUNG!
POLIZEI!
Dana 8. 9. 2011.
prometna policajka
Aleksandra Krnjaši
održala je vrlo pouno
predavanje o ponašanju
u prometu za uenike 1. razreda. Uenici su akvno
sudjelovali.
Ivan Srši, 5.r
9. rujna 2011.
7. listopada 2011.
PEMO PAK
BEŽAT
Dana 9.9.
naša škola
obilježila
je Hrvatski
olimpijski dan. Ve tradicionalno u bijelim
majicama naši uenici trali su kros oko
parka i škole te su se okušali u prijateljskim
utakmicama nogometa i košarke. Još jednom
smo pokazali da je sportski duh važna
poveznica naše škole.
Luka Varga, 6.r.
28. listopada 2011.
LJUBAVNI PEJZAŽ
Pjesnika maneja
Mali Galovi održana je
u petak, 28. listopada
2011. u Gimnaziji
Fran Galovi. Bio je
to susret pjesnika i sudionika natjeaja te
izvješe o provedenom natjeaju za nagradu
Mali Galovi. Na natjeaju su sudjelovali
suvremeni hrvatski i inozemni pisci:
dopredsjednik DHK-a Stanislav Marijanovi,
Krešimir Bagi, Hrvoje Barbir, Silvija Benkovi
Peratova, Enerika Bija, Maja Gjarek, Jakša
Fiamengo, Pajo Kanižaj, Božidar Prosenjak,
Šimo Eši (Njemaka), Ljubo Krmek (BiH),
Ana Schorlits (Austrija), Tomislav Žigmanov
(Srbija, Vojvodina) i Timea Hrvath
(Maarska). Našu su školu predstavljali
radovi Sanele Miglez, Nives Komljenovi i
Marte Kuni. Literarni rad Marte Kuni pod
nazivom Ljubavni pejzaž ušao je u uži izbor
od 10 radova.
Marta Kuni, 7.b
ZRNO DO ZRNA POGAA
Kao i svake godine tako
smo i ove godine dana 7.10.
obilježili Dane kruha. Svaki
razred donio je prigodnu
košaru punu slasnih peciva
i razliih vrsta kruha.
Prigodnim programom i
blagoslovom kojeg je predvodio župnik Josip Košak
obilježili smo Dane kruha. Dvije košare poklonjene su
crkvi jer je u nedjelju izravno prenošena Sveta misa
na HRT-u.
Matej Srši, 7.b
18. studenoga 2011.
20 GODINA KASNIJE…
Uenici naše škole mirno i dostojanstveno zapalili
su lampaše ispred škole na sjeanje na grad heroj
Vukovar. Ove godine obilježavamo 20. godinu pada
Vukovara. U šini smo zapalili svoje svijee i lampaše
uz poruku:
ZAPAMTITE VUKOVAR!
Ivan Srši, 7.b
2011.
Dogradnja škole
zapoela je sredinom
2011. škole. Nakon
završetka radova škola
e ima jednosmjensku
nastavu. Ivan Srši, 7.b
23. prosinca 2011.
5. prosinca 2011.
Uenici mane škole i
PŠ Glogovac 5.12. posjeli
su koprivniko Kino
“Velebit” gdje su pogledali
animirani lm Athur Boži.
Petra Puž, 5.r
Zbor nastavnika Saše Novaka
14. veljae 2012.
LJUBAV JE U ZRAKU
Dana 14.2.
obilježava se
DAN LJUBAVI VALENTINOVO.
Uenici naše škole
ve su tradicionalno
ubacivali svoja ljubavna
pisma u Valenno kuje. Podari nekome
toplu rije, svoju pažnju ili ljubavnu poruku
najmanje je što možemo uini jedni za
druge.
Ljubav nas oplemenjuje stoga slavimo
ljubav svaki dan.
Marta Kuni, 7.b
Tamburaška skupina
nastavnika Saše Novaka
Dramska skupina uiteljice
Vlatke Kuni
15. veljae 2012.
Naša škola bila je domain Županijskog
natjecanja u odbojci. Sudjelovale su 4 ekipe.
U kategoriji djeaka pobjedu je odnijela
Osnovna škola Ljudevita Modeca iz
Križevaca. Drugo mjesto osvojili su uenici
Osnovne škole “Fran Koncelak” iz Drnja.
U kategoriji djevojica prvo mjesto osvojile
su uenice Osnovne škole”Vladimir Nazor” iz
Križevaca. Drugo mjesto pripalo je Osnovnoj
školi “Fran Koncelak” iz Drnja.
Dramska skupina
uiteljice Ivane
Biluš koja je
bila pozvana
sa svojom
predstavom na
Županijski Lidrano
predškolci
Marta Kuni, 7.b
21. veljae 2012.
MAŠKARE
I ove su godine ve tradicionalno u
pokladnom duhu našom školom zavladale
maškare. Svi smo se opusli i zabavili, a
najbolje maske dobile su i nagradice…
U 1. razredu su pobijedili Emili Singer s
maskom mala maka i Dominik Gazdek s
maskom strašna Njinja, u 2. razredu Dorian
Blažekovi s maskom stara bakica i Ela
Gašpari s maskom prelijepa princeza, u 3.
razredu Ivan Mari s maskom smiješni klaun
i Nina Hudi s maskom mala Crvenkapica
i u 4. razredu Sara Križaj s maskom plava
Štrumpfeta i Andrijano Kruhoberec s
maskom Aladina. U višim razredima su bila
3 mjesta. 1. mjesto je osvojila Leonarda
Tomiek - Štrumpfeta iz 5. razreda, 2. mjesto
je osvojio Luka Srbiš stara bakica iz 6. razreda
i 3. mjesto je osvojila Manuela Polanec žena
s istoka iz 8.a razreda.
Petra Puž, 5.r.
1. ožujka 2012.
Županijsko natjecanje iz njemakog jezika, na kojem
je sudjelovalo 32 uenika osnovnih i srednjih škola iz
cijele županije (od ega 18 uenika iz osnovnih škola i
14 uenika iz srednjih škola), 1. ožujka 2012. održano
je u OŠ Koprivniki Bregi. Nakon ravnateljiinog
prigodnog pozdrava te programa zboraša i recitatorica
naše škole, uenici su u 10,00 sa zapoeli s
rješavanjem testova.
Županijsko povjerenstvo predložilo je 24 uenika za
Državno natjecanje.
Svim uenicima koji su sudjelovali na natjecanju
zahvaljujemo na sudjelovanju i estamo na odlinim
rezultama.
U kategoriji osnovnih škola uenici su posgli sljedee
rezultate:
Kategorija OŠ A
1. mjesto: Ines Rukelj, OŠ Sokolovac
1. mjesto: Nera Deli, OŠ „Vladimir Nazor“, Križevci
2. mjesto: Viktorija Palavri, OŠ Legrad
3. mjesto: Toni Puhalo, OŠ „uro Ester“, Koprivnica
3. mjesto: Vanessa Ivankovi, OŠ „uro Ester“,
Koprivnica
Kategorija OŠ B
1. mjesto: Maja Lucia Bošnjak, OŠ „Antun Nemi
Gostovinski“, Koprivnica
Uenici srednjih škola naše županije posgli su
sljedee rezultate:
Kategorija SŠ I. A
1. mjesto: Lana Bogojevi, Gimnazija dr. Ivana
Kranjeva, urevac
2. mjesto: Suzana Zeko, Gimnazija „Fran Galovi“,
Koprivnica
3. mjesto: Ivona Stojani, Gimnazija dr. Ivana
Kranjeva, urevac
Kategorija SŠ II. A
1. mjesto: Nikola Kolari, Gimnazija „Fran Galovi“,
Koprivnica
2. mjesto: Mihael Kore, Gimnazija I. Z.
Dijankovekoga, Križevci
3. mjesto: Ivana Škripa, Gimnazija „Fran Galovi“,
Koprivnica
Kategorija SŠ II. B
1. mjesto: Ivana Posavec, Srednja škola Koprivnica
2. mjesto: Sara Matulin, Srednja škola Koprivnica
3. mjesto: Dario Kovai, Strukovna škola urevac
Marta Kuni, 7.b
19.-23. ožujka 2012.
Uenici treih razreda od 19.3-23.3.2012.
pohaali su školu plivanja na bazenima
Cerine.
Ivan Srši, 7.b
28. travnja 2012.
VEER FOLKLORA U
KOPRIVNIKIM BREGIMA
Folklorna skupina pod vodstvom uiteljice Dragice
Horvat-Fuek i tamburaška skupina koju vodi Saša
Novak nastupili su na veeri folklora u Društvenom
domu 28. 4. na veeri folklora.
Marta Kuni, 7.b
24. ožujka 2012.
Mihael,
Daria, Petra,
pomozite!
U našoj
školi od
prošle
godine
postoji
izvannastavna akvnost Crveni križ. Tu
izvannastavnu akvnost pohaa 14 uenika
od 5. do 8. razreda. Ove školske godine
oformili smo ekipu koja je po prvi puta
sudjelovala na natjecanju mladih Hrvatskog
Crvenog križa održanom 24.3.2012. godine
u Osnovnoj školi Sokolovac. lanovi ekipe
bili su: Mihael Baani kao voa ekipe, Daria
olig, Lana Galinec, Petra Puž i Mihael Vusi.
Ukupno se natjecalo 12 ekipa iz osnovnih
škola, a naša ekipa zauzela je 8. mjesto.
Dojmovi s natjecanja su bili pozivni, bilo je
zabavno i upoznali smo vršnjake. Kada smo na
radilišma vidjeli „unesreene“, pomalo smo
se uplašili, ali je sve prošlo u najboljem redu.
Ozljede su bile na primjer opekline, unutarnji
prijelomi, ogrebone i unesreeni koji su
stvarali paniku da nas zbune, ali mi se nismo
dali smes u svome poslu. Suci na radilišma
bili su pozna koprivniki kirurzi. Bili su
nam spremni pomoi tamo gdje smo zapeli.
Naravno, natjecanju je prethodilo naporno i
marljivo vježbanje i uenje. Želimo nastavi i
dalje marljivo ui da to možemo primijeni
u stvarnom životu i stvarnim situacijama.
Dakako, želimo i dalje sudjelova na
natjecanjima te posza sve bolje rezultate.
Lana Galinec, 5. razred
Vijes iz Glogovca
VIJESTI IZ GLOGOVCA
Novu školsku godinu 2011./2012. u našoj
školi zapoeli smo u veselom ozraju. Sveano
smo doekali naše prvašie. Kratki program
dobrodošlice pripremili su stariji uenici i uiteljice
Jasna Podgorelec i Mira Hrpalo. Roditelje i uenike
pozdravili su: ravnateljica Karolina Vidovi,
donaelnica urica Mustaf i župnik Josip Košak.
Hrvatski olimpijski dan obilježen je u našoj školi 9.
rujna sportskim igrama na školskom igralištu.
12. listopada sveano smo obilježili Dan kruha
i zahvalnos za plodove zemlje. Prigodni program
pripremile su vjerouiteljica Ivana Koranin i uiteljica
engleskog jezika u prvom razredu Jasmina Azeni.
Nakon zajednike molitve, koju je predvodila naša
vjerouiteljica, svi smo zajedno blagovali kolae i
peciva koja su donijeli naši uenici.
uiteljica Biserka Vlah
29. ožujka 2012.
U sklopu programa profesionalne orijentacije
uenici osmih razreda imali su se priliku upozna
s programima srednjih škola i upisnim uvjema u
Domu kulture u urevcu 29. ožujka. Veina njih
pokušala je pronai svoje idealno zanimanje uz
pomo informakog programa koji na temelju
njihovih specinih osobina i sklonos nudi
najprimjerenije zanimanje.
Laura Vegh, 8.a
JUNACI NAŠE M
Ove godine akvnos su bile mnogobrojne. Uili
smo kroz igru, putovali kroz razliite predjele i „probili“
smo zidove naše male i skuene knjižnice. Akvno
je krenuo program Informacijskog opismenjavanja
uenika. Naši uenici upoznali su se sa udesnim
svijetom enciklopedija, rjenika, leksikona. Sami
su postali pravi mali istraživai. U sklopu nastave
hrvatskog jezika upoznali su se sa asopisima, on-line
katalozima drugih knjižnica te su nauili kako pisa
referat.
Mjesec hrvatske knjige bio je posebno zanimljiv.
Ove godine posveen je velikom djejem piscu
Grigoru Vitezu. Uenici viših razreda sudjelovali su u
Nacionalnom kvizu za pocanje itanja. Rješavali su
testove u kojima je trebalo prepozna zagonetke i
pjesme Grigora Viteza. Cilj projekta je senzibilizira
uenike za itanje poezije. Moto Mjeseca knjige glasio
je: „ ITAJMO PJESNIKE”. Svi sudionici nagraeni
su šarenim
oznaivaima za
knjige. Pobjednica
naše škole Marta
Kuni sudjelovala
je na sveanoj
dodjeli nagrada u
kongresnoj dvorani
na Zagrebakom
velesajmu. Isto tako
je prisustvovala
sajmu knjiga
Interliber.
Uenici drugog razreda zajedno sa svojom
uiteljicom Aleksandrom Brako imali su neobian blok
sat.
Zajedno su ponovili sve što su uili
o obitelji i izradili dvije knjige jednu o mami, a drugu
o ta. U knjizi se mogu nai njihova razmišljanja emu
služi mama i emu služi tata, zam fotograje roditelja
kad su bili mali i na kraju likovni radovi na kojima su
djejim oima prikazene mame i tate. Kako izgledaju
njihove knjige možete vidje izložene u njihovom
razredu.
Uenici prvog razreda mane i podrune škole
Glogovac posjeli su školsku knjižnicu. Naše najmlae
doekali su uenici 6. razreda koji su im itali slikovnicu
Oproste jeste li vi vješca? Uenici su uživali u
druženju s malim vješcama te zajedno s njima
degusrali arobni napitak i arobne kekse.
ALE KNJIŽNICE
Uenici 5. razreda isprobali su drugaiji sat
prirode. Spojili smo prirodu, temu puberteta i strunu
literaturu. Sat prirode zamišljen je kao pravi mali
istraživaki laboratorij. Nakon itanja odlomaka iz
knjige Sasvim sam popuberteo i nakon razgovora
i najave sata uenici su rasporeeni u dvije grupe.
Djevojice u jednu grupu, djeaci u drugu. Svaka
grupa dobila je zadatak da proita odlomke iz dviju
strunih knjiga: Pazi pubertet i Kako preživje pubertet
te na hamere s ljudskim siluetama napisa koje se
promjene dešavaju kod djevojica, a koje kod djeaka.
Ova osjetljiva tema na ovaj nain približena je našim
petašima. Cilj ovakvog sata bio je potaknu naše
uenike na samostalan i grupni rad te na korištenje
strune literature.
Uenici drugog razreda na zanimljiv i drugaiji nain
uili su o toleranciji i meusobnom pošvanju. Ponovili
su i na drugaiji nain proživjeli poznato lekrno djelo
H.C.Andersena Ružno pae.
Nakon prianja prie uenici su zaigrali igru pod
nazivom Ja sam poseban. Uenici su trebali jednom
reenicom ispria po emu su oni posebni te po
emu su posebni njihovi prijatelji iz razreda.
Korelacijom i ispreplitanjem poznate prie uenike
se ui razvija smisao za pošvanje sebe i drugih.
Zajedno smo zakljuili: BITI DRUGAIJI ZNAI BITI
POSEBAN!
Veselo druženje završili smo radionicom na kojoj
smo crtali i pisali svoje poruke ljubavi i tolerancije.
Da nastava može bi zanimljiva i drugaija isprobali
su uenici 7. razreda zajedno sa svojom nastavnicom
Andrejom Šimuni. Nastavnu temu Viktorijanske
Engleske zainili su pravom malom ceremonijom
ispijanja aja. Umjesto injenica i brojki, uenici su
uz taktove viktorijanske glazbe ispijali aj te zajedno
uili o viktorijanskim obiajima i kulturi. Naši sedmaši
nauili su i osnovne manire ponašanja u visokom
društvu. Ovakav p nastave uvelike movira i
približava daleku povijest našim uenicima.
Može li se spoji knjižnica i geograja? Što
dobijemo kada spojimo strune asopise (Merdijane,
Drvo znanja) i brojne enciklopedije? Dobijemo pravi
mali istraživaki sat.
Uenici 6. razreda putovali su Amerikom listajuu
brojne izvore. Podijeljeni u 10 grupa, putovali su
Argennom, Jamajkom, Havajima te mnogim drugim
predjelima.
Osim što isprobavaju drugaiji vid nastave,
uenici ue kako radi u skupini te razvijaju svoje
prezentacijske vješne.
Uenici treeg razreda posjeli su knjižnicu i nauili
kako nastaje knjiga. Put od autora do itatelja i sami
su crtali na svojim zamišljenim stablima, a na samom
kraju ilustrirali su svoje vlaste naslovnice slikovnica.
Sve ove akvnos samo su dio mozaika u
kojem knjižnica želi našim uenicima približi pisanu
rije. Da bi upoznali razliite dijelove svijeta, da bi
se sprijateljili s najneobinijm likovima, da bi postali
junaci dovoljno je samo uze knjigu, okrenu prvu
stranicu i krenu u pustolovinu! Krenimo...
knjižniarka Antonija Šikulec
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
Prošle školske godine ukljuili smo se u UNICEF-ov program „Za sigurno i
poticajno okruženje u školama”, stoga smo zamolili našu knjižniarku Antoniju
Šikulec da nam da detaljnije izvješe kako se provodio program tijekom cijele školske
godine.
Osnovna karakteriska ovog programa je akvno ukljuivanje cijele škole, uenika, uitelja, svih zaposlenika,
roditelja i lokalne zajednice. Program se sastoji od 7. koraka. Mi trenutno provodimo 2.
Deniramo elemente zaštne mreže. Provodimo akvnos na razini odjela, škole i akvnos za roditelje.
Zapoeli smo s razrednim pravilima. Svaki razred izradio je svoja razredna pravila, koja se trebaju pridržava.
Uz razredna pravila jasno moraju bi istaknute i posljedice.
Nakon razrednih pravila, razradili smo i školska pravila.
Naši razrednici na satu razrednika sustavno provode radionice. Vrlo je važno da upravo uenici raspravljaju
o pojavi zlostavljanja i oblikuju svoje vrijednos. Razrednik je samo posrednik koji vodi raspravu, postavljajui
pitanja, poui raspravu, vodi brigu da svaki uenik kaže svoje mišljenje.
Radionice su osvježile satove razrednika, potaknuli su uenike da se oslobode te da osjete povjerenje jedni u
druge. Da otvoreno kažu što ih š te da se naue sami bori za sebe.
Druga važna akvnost ovog program je svakako ukljui roditelje. Ako hoemo uinkovije djelova na
uenike nužno je pokrenu njihove roditelje. Tako u isto vrijeme dvije odgojne snage i modeli djeluju sukladno.
Na roditeljskim sastancima roditelji su upozna s programom te ih se akvno ukljuuje.
Na kraju svakako valja spomenu Vršnjake pomagae. Skupinu uenika koju vodi nastavnica Andreja Šimuni.
Vješne vršnjaka pomagaa odnose
radionica roditelja 8.a
se na uvježbavanje vješne slušanja,
komuniciranja, socijalnih vješna.
Vršnjaci pomagai sami odluuju koje
e akvnos provodi i na koji e se
nain ukljui.
Marta Kuni i Ivan Srši
radionica uenika 7.a
UZ TEBE SAM
Nastavljena suradnja u provoenju projekta „Nisi sam“. Policijski službenici Policijske uprave koprivnikokriževake u srijedu i etvrtak, 7. i 8. ožujka 2012. god., održali su dvije edukavne radionice u 5. i 6. razredu OŠ
Koprivniki Bregi. Osim policijskih službenika, dvjema odvojenim
radionicama prisustvovalo je 24 uenika 5. razreda, 28 uenika 6.
razreda, razrednice, uiteljica informake te pedagoginja škole.
Na polju prevencije vršnjakog nasilja, tolerancija i prihvaanja
razliitos te konkretni savje kome se obra u sluaju
poinjenog nasilja, teme su koje su bile obuhvaene u jednosatnim
radionicama. Osobita pozornost posveena je prevenciji
zlostavljanja putem elektronikih medija, osobito putem sve
prisutnijih društvenih mreža. Uenici su upozna s konkretnim
opasnosma kojima bi mogli bi izloženi te praknim savjema
pomou kojih e zaš svoje osobne podatke i podesi postavke
sigurnos svojih korisnikih rauna. Kao što sam naziv projekta
govori, naši uenici nisu sami i za pomo se uvijek mogu obra svojim roditeljima, bilo kojem djelatniku škole,
ali isto tako i policijskim službenicima, koji ih mogu i žele zaš.
Nakon održanih radionica dogovorena je daljnja suradnja i podrška uenicima, ali i roditeljima, koji e isto
tako bi ukljueni u nadolazee projektne akvnos.
Ivan Srši, 7.b
U našoj je školi održano predavanje vezano uz vršnjako nasilje od strane Policijske uprave.
ALI, UITELJICE, MI SE SAMO
IGRAMO
Za roditelje uenika od 1. do 4. razreda u ponedjeljak 7.
11. 2011. u 18,00 sa te 14. 11. 2011. takoer s poetkom
u 18,00 sa za roditelje uenika od 5. do 8. razreda održano
je predavanje “NISI SAM” i “24 SATA ZAJEDNO ON LINE” radi
sprjeavanja vršnjakog nasilja te sprjeavanja elektronikog
zlostavljanja djece.
Predavai Dražen Magdi i Maja Vrbek naglasili da djeca,
graani, tj. svi, imaju opciju educira se te što je najvažnije -
- PRIJAVITI SVAKI OBLIK
VRŠNJAKOG NASILJA
Krajnji cilj edukacije je
PREPOZNATI I PRIJAVITI svaki
oblik zlostave, tako i vršnjakog
nasilja te nasilja putem modernih
elektronikih tehnologija - novih
medija.
Ivan Srši, 7.b
DA NE POKISNEM
U utorak, 28. veljae 2012., održan je roditeljski sastanak 6. razreda prilikom kojeg je OŠ Koprivniki Bregi
ugosla predavaicu iz Zavoda za javno zdravstvo, višu medicinsku sestru gospou Milicu Pakasin. Povezanost
škole i Zavoda za javno zdravstvo ogleda se u suradnji na provoenju projekta prevencije ovisnos meu
uenicima 6. razreda.
Roditelji su na predavanju informirani o samom projektu, ali i o aktualnom stanju meu uenicima, koji
upravo u razdoblju 6. razreda naješe dolaze u kontakt
s iskušenjima koje nose ovisnos. Eksperimenranje s
alkoholom, pušenjem pa i teškim drogama u našoj okolini nije
rijetkost, stoga škola poinje s provoenjem projekta u vidu
interakvnih radionica s uenicima prilikom kojih e uenici
upozna sve loše strane ovisnos i naui kako rei ‘ne’.
Roditelji su na sastanku upozna sa staskim podacima
o korištenju opojnih sredstava ovisnos meu mladima
u osnovnim školama, kao i s nainima na koje se može
ostvari bolja komunikacija s djecom. Razvijanje povjerenja
meu roditeljima i djecom te sustavan rad na edukaciji o
ovisnosma kljuni su imbenici u prevenciji ovisnos meu
našim uenicima.
Marta Kuni, 7.b
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
Naši uenici na županijskim natjecanjima.
NAŠI GENIJALCI
I ove školske godine pojedini naši uenici istaknuli su se brojnim športskim akvnosma i natjecanjima
znanja. Posebno je pohvalno da uz brojne školske obveze naši uenici posžu dobre rezultate na županijskoj
razini. Razgovarali smo sa svakim uenikom koji je došao do županijske razine te vam omoguili da ih bolje
upoznate.
1. Iz kojeg si predmeta bio/bila na županijskom natjecanju?
2. Jesi li se puno pripremao/pripremala?
3. Tko je bio mentor?
4. Jesi li zadovoljan posgnum uspjehom?
5. Koji je najdraži predmet?
6. Koliko vremena provodiš uei?
7. Kako provodiš slobodno vrijeme?
8. Po emu eš pam natjecanje?
DOROTEJA BLAŽEKOVI, 5.r.
1. Iz Tehnike kulture, i moj je
jedan likovni rad predložen za
državnu razinu.
2. Da.
3. Nada Križaj.
4.
5.
6.
7.
Da.
Informaka.
Pola sata.
Igram košarku i sviram
tamburicu.
8. Upoznala sam mnogo prijatelja.
2. Za LiDraNo sam se puno
pripremao.
3. Na natjecanju iz košarke,
nastavnik Mihovil Kokot, a na
LiDraNu nastavnica Ivana Biluš.
4. Zadovoljan sam uspjehom
na natjecanju iz košarke, ali
uspjehom na LiDraNu ne baš.
5. Tjelesna i zdravstvena kultura.
6. 20-30 min
7. Igram košarku, igram igrice
na raunalu i družim se s
prijateljima.
8. Natjecanje iz košarke pamt u
po Alley oop-u.
5. Tehnika kultura.
6. Pola sata.
7. Igram se sa psima i družim s
prijateljima.
8. Po dobrim uspjesima i novim
prijateljima.
DOMAGOJ MIHOKOVI, 6.r.
1. Iz košarke.
2. Jesam.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
MARIJA PIŠKOR, 6.r.
1. Iz Tehnike kulture i stolnog
tenisa.
4.
5.
6.
7.
Djelomino sam zadovoljan.
Tjelesna i zdravstvena kultura.
2 sata.
Igram košarku i igram igrice na
raunalu.
8. Po uspjehu.
LUKA VARGA, 6.r.
1. Iz košarke i na županijskom
LiDraNu.
PETAR TUŠEK, 6.r.
1. Iz košarke.
2. Da.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
2. Da.
3. Nastavnica Nada Križaj iz
Tehnike kulture, a nastavnik
Mihovil Kokot iz stolnog tenisa.
4. Da.
4.
5.
6.
7.
Da.
Tjelesna i zdravstvena kultura.
Sat i pol.
Igram košarku i igrice na
raunalu.
8. Po pobjedi.
TIHANA MUSTAF, 6.r.
1. Iz LiDraNa i stolnog tenisa.
2. Jesam.
DOMAGOJ DŽANKO, 6.r.
1. Iz Geograje, na LiDraNu, iz
košarke.
2. Da, jesam.
3. Iz Geograje nastavnica
Andreja Šimuni, nastavnik
Mihovil Kokot iz košarke, a na
4. Da.
5. Informaka.
6. 2 i pol sata.
7. Na fejsu sam i vani.
8. Po uspjehu.
MIHAEL BAANI, 7.a
1. Iz Tehnike kulture i košarci.
2. Dosta.
LiDraNu nastavnica Ivana Biluš.
Da.
Njemaki jezik.
Oko 1 sat.
Treniram hrvanje i družim se s
prijateljima.
8. Po dobrom uspjehu.
4.
5.
6.
7.
LOVRO KUNI, 6.r.
1. Bio sam na županijskom
LiDraNu.
2. Jesam.
3. Nastavnica Ivana Biluš.
4. Jesam.
5. Priroda.
6. Pola sata.
7. Igram košarku.
8. Po druženju.
3. Nastavnik Mihovil Kokot i
nastavnica Ivana Biluš.
4. Da.
5. Informaka.
6. Pola sata.
7. Sviram gitaru i igram košarku.
8. Po novim prijateljima.
PETRA OREHOVEC,7.a
1. Iz Biologije.
2. Da, jesam.
3. Nastavnica Marina Valdec.
4. Ne baš.
5. Tjelesna i zdravstvena kultura,
Biologija.
3. Nastavnica Nada Križaj.
4. Baš i ne.
5. Tjelesna i zdravstvena kultura i
tehnika kultura.
6. Sat i pol.
7. Pomažem roditeljima i igram.
8. Po novim prijatelja.
LOVRO SEVER, 7.b
1. Iz Tehnike kulture.
6. 2 sata.
7. Igram badminton i slušam
muziku.
8. Po prijateljima koje sam
upoznala.
ROBERT MIHOKOVI, 7.a
1. Iz košarke.
2. Ne.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Nisam.
Nada Križaj.
Jesam.
Tehnika i zdravstvena kultura.
Pola sata.
Igram se na raunalu, gledam
telku.
8. Po uspjehu.
4. Ne.
5. Tjelesna i zdravstvena kultura.
6. 1 sat.
IVAN SRŠI, 7.b
1. Iz LiDraNa.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Iz LiDraNa.
Da.
Nastavnica Ivana Biluš.
Ne.
Biologija i Kemija.
Pola sata do 1 sat.
itam, crtam, pjevam (dok me
nitko ne gleda).
8. Po društvu i zabavi.
IVAN VLAH, 8.a
1. Iz košarke.
2. Pa, dosta.
7. Igram igrice i gledam TV.
8. Po hrani.
VEDRAN MARINKOVI, 7.b
1. Iz košarke.
2. Ne.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
4. Ne.
5. Tjelesna i zdravstvena kultura.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Jesam.
Nastavnica Ivana Biluš.
Ne baš.
Informaka.
20-30 min.
Igram igrice na raunalu.
Po pjesmi Ai se eu te pego.
FILIP VEGH, 8.a
1. Iz Tjelesne i zdravstvene
kulture.
2. 2 tjedna.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
4. Da.
JAKOV GATARI, 7.b
1. Iz LiDraNa.
2. Da.
3. Nastavnica Ivana Biluš.
6. 1 sat.
7. Igram igrice na raunalu i na
igralištu sam.
8. Po dobroj hrani i soku.
MARTA KUNI, 7.b
4.
5.
6.
7.
8.
Ne.
Informaka.
1 sat.
Igram igrice i gledam telku.
Po svemu.
DORIAN MARGETI, 7.b
1. Iz LiDraNa.
2. Ne.
3. Nastavnica Ivana Biluš.
Nastavnik Mihovil Kokot.
Da.
Fizika i Informaka.
1 sat.
Igrajui igrice na raunalu.
Po hrani i curama.
5. Informaka, Tjelesna i
zdravstvena kultura.
6. 1 sat.
7. Igrajui igrice na raunalu.
8. Po curama.
IVANA KUŠENI, 8.a
1. Iz šaha.
2. Pa, malo.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
4. Da.
5. Fizika i Hrvatski jezik.
LEONA ŠEGRC, 8.b
1. Iz šaha.
2. Malo.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
4. Da.
5. Sat razredne zajednice.
DARIO BAJUŠI, 8.a
1. Iz košarke.
2. Dosta.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
6. 1 sat.
7. Svašta, to što mi se da u to
doba dana.
8. Po prijateljima.
4.
5.
6.
7.
Da.
Informaka i Fizika.
1 sat.
Igrajui košarku i igrice na
raunalu.
8. Po curama.
LAURA VEGH, 8.a
1. Iz šaha.
2. Pa, ne dugo.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
4. Da.
5. Biologija, Tjelesna i zdravstvena
kultura.
6. Pola sata.
ŠTEFANI TELEBAR, 8.b
1. Iz šaha i stolnog tenisa.
2. Malo.
3. Nastavnik Mihovil Kokot.
4. Da.
5. Sat razredne zajednice.
6. Skoro ništa.
7. Igram košarku i družim se s
prijateljima.
8. Po kolegama iz busa.
Školsko
biserje
N: Navedi neki primjer
višeznanos rijei.
U: Automehaniar, auto i
mehaniar.
N: Koji je tvoj zaviajni govor?
U: Hrvatski.
N: Što je to razgovorni jezik?
U: To je kad razgovaramo s
jezikom.
N: Dinosauri nisu bili prozirni pa
su morali ima…
U: Klorole!
7. Igram košarku, družim se sa
prijateljima i igram igrice na
raunalu.
8. Po prijateljstvima koje sam
stekla.
N: Kako se zove ovaj lik
(Nastavnica pokazuje na
piramidu pravilne prehrane)?
U: Raznohranian trokut.
6. Pola sata.
7. Svašta.
8. Po prijateljima.
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
N: Koje vrste betona poznaješ?
U: Animirani beton!
Tihana Mustaf, 6.r i Marta Kuni, 7.b
Pazi, snimam
Lana Galinec
Kao što znate do nedavno ste
se mogli prijavi na mali školski
natjeaj za najbolju fotograju
i to na tri teme: Razglednica
Koprivnikih Bregi ili Glogovca,
Uhva trenutak i Znamenitos.
Natjeaj je završen, a naše je
povjerenstvo odluilo ije su
fotograje najbolje: nastavnice
Petra Rožmari, Nada Križaj, Ivana
Devi i Sanja Danek odluile su
nagradi sljedee uenice:
1. mjesto – Lana Galinec
2. mjesto – Veronika Jakupek
3. mjesto – Daria olig
4. mjesto – Doroteja Blažekovi
5. mjesto – Ivana Kušeni
Povjerenstvo je naglasilo
da je prisglo jako puno lijepih
fotograja i bilo je teško odabra
pet najboljih. Osim nagraenih
uenica pohvaljujemo sve ostale uenike koji
su se javili na natjeaj, a to su: Ivan Sarajli,
Dejan Živkovi, Laura Vegh i Leonarda Tomiek.
Ivan Srši, 7.b
Veronika Jakupek
Daria olig
Doroteja Blažekovi
Ivana Kušeni
Uz dobitnika nagrade Karla Severa, u uži izbor za Ravnateljiinu nagradu ušli su i Ivan Vlah i Veronika
Jakupek.
Ravnateljiina nagrada
Marta Kuni i Ivan Srši razgovarali su s dobitnikom Ravnateljiine nagrade Karlom Severom, uenikom 8.b
razreda koji se odlikuje zrelošu, plemenitošu i moralnošu svojih postupaka. Uenici i nastavnici izrazito ga
izrazito vole jer je iskren, pošten i zabavan. Uz to što je odlikaš, ostvario je zapažene rezultate na Natjecanjima
iz Tehnike kulture. Osim što se ise u predmema kao što su Fizika i Matemaka, Karlo s veseljem pomaže
svojim roditeljima u obiteljskom poslu.
1. Jesi li zadovoljan svojim uspjesima ili misliš da si mogao bolje?
Relavno sam zadovoljan sa uspjesima, ali mislim da sam mogao bolje.
2. ime se baviš i slobodno vrijeme?
U slobodno vrijeme pomažem roditeljima, igram igrice na raunalu itd.
3. Koji je najdraži predmet? Zašto?
Najdraži predmet mi je Tehnika kultura.
4. Imaš li neku neispunjenu želju vezanu uz osnovnu školu?
Nemam
5. Tko tebi predstavlja osobu kojoj vjeruješ i povjeravaš svoje tajne?
/ (rekao je da nema odgovor na to pitanje)
6. Što misliš upisa? Što bi želio posta u budunos?
Mislim upisa elektrotehniku. U budunos bih želio posta asnik HV-a.
Zbornike vijesti
U našoj maloj zbornici opet su se
dogodile velike kadrovske promjene. U naš
kolekv došla je nova pedagoginja Jelena
Šimek, nova nastavnica iz Njemakog jezika
- Ivana Mihoci, nastavnik iz Fizike-Danijel
Kolari, nastavnica iz Hrvatskog jezika-Petra
Rožmari, Ana Ljubi - uiteljica Engleskog
jezika i nastavnik iz Glazbene kulture Saša
Novak.
Nastavnik Igor Gložini ove je godine
postao ponosan otac male Zare, a nastavnici
Mario Sinovec, Saša Novak, Danijel Kolari
i Goran Patljak zaplovit e uskoro u branu
luku.
Ivan Srši, 7.b
Jelena Šimek
Ivana Mihoci
Sanda Strelec
Danijel Kolari
mala Zara
Saša Novak
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
Petra Rožmari
JESEN U VONJAKU
Sgla je jesen. Najviše se promijenio moj
vonjak. Umjesto liša su gole grane. Liše
je otpalo i napravilo šareni tepih. Volim
hoda po lišu i bira koji mi je najljepši.
Kad puhne vjetar, nosi liše svuda naokolo.
Na granama je ostala još koja jabuka ili
kruška. Kroz gole grane ponekad proviri
sunce. Tada je sve ljepše.
Claudia Podoreški
PŠ Glogovac, 2.r.
MOJA DOMOVINA,
RAVNICA I MORE
Domovina je na razliku
kristalna jutarnja rosa,
domovina je vilin konjic
i neešljana vilina kosa.
Kad sunce poljubi more,
zaleluja žito u podravskoj ravnici.
probudi se pjesma u usnuloj pci,
zatraju žice na tamburici.
Iris Ciglae, 4.r. PŠ Glogovac
PRIJATELJSTVO
Domovina je prva visibaba
i neubrano voe zrelo.
Domovina je zlatno klasje
i pahuljasto jutro bijelo.
Adriano Kruhoberec, 4.r.
LARINO PISMO
Draga Sara, pišem ovo pismo da kažem
neke stvari i stvarice. Svia mi se nova
vodilica i šetnja po pješakoj stazi, ali me
malo plaše zloes psi. Malo je jutro hladno pa te molim da mi doneseš lijepu malu
dekicu, ali ni arapice ne bi bile na odmet.
Imam i jednu molbu: za blagdane mi stavi
moju maramu oko vrata da budem glavna
dama u kvartu. Svia mi se nova hrana
api i to što me ne zaboravljaš nahrani. Ja
nemam nikakve primjedbe na tebe, svoju
gazdaricu.
Puno pusa i pozdrava.
Tvoja kujica Lara!
Sara Križaj, 4.r.
Prema prijatelju trebaš
bi dobar i onda e
on bi dobar prema
tebi. Prijatelji si moraju
meusobno pomaga.
Domovina je velika rijeka
Kad smo tužni, prijatelji
i u gori najmanji vrutak.
nas razvesele. Uvijek
Domovina je hidroelektrana
su uz nas kad nam je
i bijeli rijeni oblutak.
to potrebno. Prijatelji
Kad umorno sunce nad morem klone moraju bi iskreni jedni
prema drugima. Divno
i ravnica u modru no utone,
je ima prijatelja i zato
na žitna polja rosi zlatni san,
prijateljstvo treba uva.
silaze zvijezde ravnici na dlan.
Marija Piškor, 6.r.
Adela Grahovac, 2.r.
PŠ Glogovac
Ana Vanija, 4.r. PŠ Glogovac
Juliana Singer, 3.r.
U ŠETNJI S PROLJEEM
PROLJEE
Jednog jutra netko mi je kucao na prozor. Kada sam otvorila prozor, nisam mogla vjerova da mi to proljee kuca. Odmah sam se obukla i krenula proljeu.
Izašla sam van i uvjerila se da je to zaista proljee. Pitala sam ga je li za vožnju
biciklom. Kada smo prošli kraj vlaka,vlak je postao sav pun cvijea. Bila sam
oduševljena. Oko nas su letjele pce, lepri, pele i dosadne muhe. Proljee
i ja stali smo u kau da popijemo cedevitu. Proljee nikad nije pilo cedevitu. Poslijepodne smo ošli u šumu. Kada smo prolazili kroz šumu, drvee je
prolistalo, cvijee je propupalo, a medvjedii su se htjeli igra s nama. Proljee
mi je prialo kako je putovalo svijetom i upoznalo razne živonje. Upitala sam
ga je li i on polazio neku školu. Proljee mi je objasnilo da je polazilo školu za
proljee, iako je ho bi ljeto da se može kupa u moru i malo pocnije jer
je bijelo kao bijeli sir. Spuštala se no. Proljee me zamolilo da mu sjednem
u krilo. Kada sam sjela, za otprilike minutu sam ve bila pod oblacima. Drago
proljee dovelo me kui. Bilo mi je žao što je dan tako brzo prošao. Utješilo me
to što mi je proljee šapnulo da e me uskoro posje. Bila sam tako umorna
da sam za minulu spavala kao beba.
Dora Gašparec, 4.r.
Proljee je jako lijepo.
Dolaze nam prve
proljetnice. Neke od njih su:
visibabe, zvonii, jaglaci,
šafrani. Vrijeme je sve
toplije. Oblaimo se malo
laganije. Pce selice dolaze
s juga. Moj najdraži proljetni
cvijet je visibaba. Ona je
bijela. Možemo je vidje u
šumi. Meni se najviše svia
to što u proljee ima puno
lijepog cvijea . Drvea
pupaju. Dozrijevaju prve
voke. Sunce jae grije. Sve
je jako lijepo.
Nina Hudi, 3.r.
JESEN
LIJEPA NAŠA HRVATSKA
Vjetar puše,
krošnje trese
liše s grana
svud raznese.
Što se to tamo plavi iza onih planina,
baš kao u bajkama onim iz davnina.
To je naš Jadran znamo to svi,
za njega smo se davno izborili mi.
I jabuke
ve su zrele,
došla djeca
pa se vesele.
Zagrebakim Jarunom svi se ponose,
duboko u svom srcu ga nose.
Ljubav prema domovini nikad neemo ugasi,
ve se prirodnim ljepotama Hrvatske zanosi.
Nikola Kapusta,
4.r. PŠ Glogovac
Tko to tamo sjajne kulene radi,
to su naši Slavonci mladi.
Za Slavonkama mladim srce im bije,
baš kao za domovinom nekada prije.
Drava, Sava i Dunav sve dok teku,
u duši stare rane neka nas ne peku.
Naši junaci kao da su s nama,
i kliu: „Oj, Hrvatsko, rasteš u nama!“
Veronika Jakupek, 8.b
Za natjeaj „Volim Hrvatsku“
Dunja Svržnjak, 2.r.
Cvijee šareno
u mojem selu
veselo raste.
Lana Galinec, 5.r.
Barbara Vrbani, 2.r. PŠ Glogovac
JESEN
Jesen sže
Liše šuš
Kiša pljuš
Maka mijaue
Klokan skae
Ronioc roni
Zvono zvoni
Pca cvrkue
Djeak šapue
Marino Mikor, 3.r.
Lara Geci, 4 r
Vilim Gašpari, 6.r.
NAJDRAŽE BOJE
Visibabe su bijele kao snijeg.
Ljubiica je ljubiasta isto kao i
lavanda.
Srebrne zvjezdice sjaje po noi.
Žuta boja je boja meda i sunca.
Miši je uvijEk sivi.
Plavo je more,kao i oblaci na
nebu.
Medo je smei kao i stablo.
Zeleni je list,trava,salata i
špinat.
U crvenoj se boji ljubav krije.
Kad ne bi bilo boja svijet bi bio
crno-bijeli.
Lecija Mari, 2.r.
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
Lecija Mari, 2.r.
KVARTET
Plavetnilo neba. Miris cvijea.
Šumski žubor vode.
Na livadi blijedi oblak visibaba.
Svježina otopljenog snijega.
Tajanstvo sunca, rose
i zelenih grana.
Pupovi trešnje.
ar šumskog
cvijea.
Toplo blato.
Miris sjena
i pokošene trave
ispunjava zrak.
Žega. Suha zemlja.
Dosada bez vjetra.
Stvarnost
dugog dana.
Let šarenog liša.
Suh kukuruz.
Talasanje boja.
Miris crnog groža
i zujanje pela.
Zalazak sunca.
udljivost vremena.
Crn, velik oblak.
Tuga.
Snaga hladnog vjetra.
Hladnoa
ježi granje.
Težina golih
namrzlih grana.
Bjelina lakih pahuljica.
Smrznuta zemlja.
Šuma pod zvjezdanim nebom.
Obasjan led.
Srebrno inje. Bijele ipke malog
bora.
Namrznu krovovi. Tama.
Ledeni san u zaprepletenom
bršljanu.
Šumski put ljubavnih odaja.
Izgubljene sjene drvea.
Nives Komljenovi, 8.a
CRVENA
Sjedila je u parku na klupi u crvenoj kabanici s crvenim
šeširiem na glavi. Nebo se crvenilo nad njom kao i
obino poslije kiše. Plakala je. Jecaji su potresali njeno
krhko jelo. Nikoga nije primjeivala. A matemaka...
pala je.
***
Prišao joj je i lagano prebacio ruku preko njena ramena.
Poveo ju je na sladoled. Oiju crvenih od suza, povjerila
se nepoznatom mladiu. Imala je sedamnaest godina,
punu vreu snova, oi u kojima se ogledala sva nada
njenih proljea. Šetali su parkom i uili...
***
Dani su prolazili, a crvena kao da je zavoljela
matemaku, kao da je zavoljela sve što je uz nju i vezano,
sve što je nekad mrzila. ekao ju je svaki dan na crvenoj
klupi u velikom parku, a ona je dolazila u crvenom
kaputu. Sa smijehom su ponavljali matemaku, a onda,
jednog dana, on nije došao. Stajala je oima crvnih od
plaa kraj klupe i plakala, plakala...
***
Uzalud ga je zvala telefonom... Prošla je jedna godina, pa
još jedna...
***
Opredjelila se za matemaku... Prve dane predavanja
odmah je zapazila rijei urezane u klupu: ŽELIO SAM
JE, IMALA JE OI U KOJIMA SE OCRTAVALA SVA SNAGA
NJENIH PROLJEA, IMALA JE SEDAMNAEST GODINA
I PUNU VREU SNOVA... ALI DRUGOJ SAM OBEAO
PRSTEN, ZVAO SAM JE CRVENA I BILA JE MOJE SVE...
MOJA MALA CRVENA...
Sanela Miglez, 7.a
Saša Kukec, 8.b
Kapljice kiše
ispiru prašinu ceste
s mladog lista.
Paulina Škoda, 5.r.
Doroteja Blažekovi, 5.r
DJECA - UVARI PRIRODE
Veronika Jakupek, 8.b
Marta Kuni, 7.b
Hrvatska... zemlja koja se razvija od bespomone sjemenke u
vrsto stablo…
Kada bi mu odsjekli njegovo razgranato korijenje, uvenulo bi.
Naša bi Hrvatska bez svojih brižnih ljudi, koji stoje kao potporni
stupovi, uvenula.
Brojni otoci, koji kao da plutaju na prekrasnom plavom
Jadranskom moru, predstavljaju zelene osunane listove koji
podrhtavaju pod težinom kapljica rose.
Naše planine prekrivene šumom deblo su obraslo mahovinom.
Kroz deblo naše prekrasne Hrvatske ravaju se žile kojima tee
život. Život su naša ista, pitka voda. Taj život, bio on sadržan u
rjeici, slapu, jezeru ili aši vode u djejoj ruci, dragocjen je.
Na sjeveru je hrvatska zelena krošnja, naše Zagorje, Meimurje,
Podravina i naši kajkavci.
Ipak, stablo, koliko god ono bilo jako i veliko, izgubilo bi bitku za
život da nema onih na kojima svijet ostaje, koji e se brinu za nju,
š je i pruži joj šansu za život. To su djeca. I to ne bilo kakva
djeca, ve ona koja žele samo najbolje svojoj zemlji. Samo uz njih,
Hrvatska može ras.
Marta Kuni, 7.b
Za natjeaj „Volim Hrvatsku“
Sunce zabljesnulo
prozore. Iz svakog
kuta išezla tama.
Lorena Buni, 5.r.
LJUBAVNI PEJZAŽ
Zimska veer. U daljini most
i djeca koja se kližu
na zaleenom jezeru.
Benjamin Bukvi, 1.r.
Gledam prema jezeru.
Meu djecom i taj
Tajanstveni osmijeh
u koji sam se
zaljubila.
Ljubiice, visibabe, tranice, narcise,
sve su to najobinije biljke,
ali nitko ne zna da je perunika
rodom iz naše domovine.
Flaute, violine, bubnjevi, gitare,
za njihovo podrijetlo ljudi ne mare.
Ali kada more odsvira svoje note,
orgulje su glavna tema,
da su podrijetlom iz Zadra,
to nitko pojma nema!
U zraku miris bora.
S neba mjesec
namiguje šumi - kraljici u
bijelom.
Snijeg škripa, pucketa led
pod nogama.
Hladan vjetar
na licu i prsma.
ZANIMLJIVA PJESMA
Liše pada, sve
pljuš, jesen je
pokucala na vrata.
Ivan Azeni, 5.r.
Marta Kuni, 7.b
Rad predložen za nagradu
„Mali Galovi“
Plaža Bol na Brau,
najvjerojatnije ste za nju uli,
ali da svoj oblik može promijeni
zavisno od vjetra,
nad me bi se mogli malo i zaudi.
Mnogo toga još mnogi ne znaju,
ali možda je i tako bolje,
jer uostalom, da je neki Francuz,
Nijemac, Švicarac
otkrio kako se stvara struja
Nikola Tesla bio bi još samo jedna
neznalica
ko i svaka druga.
Tihana Mustaf, 6.r.
ŠLJIVA
SANJAO SAM ZLATNE SNOVE
Vjerujem da svako dijete mašta. Maleni
Anja Loinjak, 1.r.
ne znaju da želje nije lako ostvari.
Ja sam još uvijek dijete. Normalno je da maštam i postavljam
sebi nekakve ciljeve. Ali, sada sam malo vee dijete i maštam o
neemu što bih u skoroj budunos mogao i ostvari.
U ranom djenjstvu bio sam jako zaigran. Volio sam se igra
u društvu, ali sam se volio igra i sam. Nisam zahjevao puno
igraaka. Dovoljne su mi bile kockice od kojih sam mogao
slaga što sam ho. Igrake sam pronalazio i u predmema
koje sam smio dira bilo u kui, bilo u dvorištu. Sjeam se da su
se odrasli esto smješkali kada su uli što mi pojedini predmet
predstavlja. Ali, ja sam to zamislio i to je bilo tako. Pri svakoj
sam igri puno priao i oponašao zvukove iz okoline.
Kasnije mi je glavna preokupacija postala lopta. Pa koji klinac
ne mašta o tome da postane nogometaš? Znao sam mnoge
slavne nogometaše i skupljao njihove sliice. Puno sam se
družio s prijateljima na školskom igralištu. Ponekad smo
nabijali loptu do besvijes, a ponekad smo samo sjedili i
priali što bismo mogli radi. Bilo je davno kada sam bio lud
za nogometom i maštao o igri u poznam klubovima, a onda
bi odjednom sve splasnulo jer je trebalo ulaga puno truda i
vremena.
Danas još povremeno maštam i pitam se kada u snove polako
pretaka u stvarnost.
Ivan Vlah, 8.a
Proljee me privuklo u vonjak i pokazalo mi lijepu šljivu. U kosi je imala
crvenkasto cvijee i nekoliko špangica
koje su joj prekrivale kosu. Bila je stalno
nasmijana i dobre volje. Voljela je pria i broja do deset. Voljela je kada pada
kiša, da se može okupa i umi svoje
lice. Ali voljela je da nou trava ne bude
rosna da može spava, da je ne budi
kiša. Najviše od svega, voljela je ima
društvo i danju i nou. Jako se veselila kada su joj došle prijateljice pce i
nježan povjetarac da ju nasmije. Nije
voljela mrko nebo, munje ni gromove.
Bila je sretna u mom vonjaku kao i ja,
kad su oko nas zapjevale pce.
www.os-koprivnicki-bregi.skole.hr
Tina Ferenak, 4.r.
Robert Mihokovi, 7.a
OSMAŠI,
SRETNO
Pitali smo osmaše što žele posta u životu…
8.a
Suzana Adleši - slasarka
Dario Bajuši - tehniar za raunarstvo
Patrick uriš - hotelijersko-turiski tehniar
Renato Horvat - prehrambeni tehniar
Valenna Jakupek - trgovkinja
Nives Komljenovi - zioterapeutkinja
Ivana Kušeni - nutricionisca
Nikolina Logar - slasarka
Marko Miglez - kuhar
Manuela Polanec - medicinska sestra
Filip Vegh - tehniar za raunarstvo
Laura Vegh - hotelijersko-turiski tehniar
Ivan Vlah - tehniar za raunarstvo
Razrednica: Sanja Danek
8.b
Daria olig - farmaceutkinja
Marko Duki - ne znam još
Alen Hojsak - tehniar za raunarstvo
Veronika Jakupek - medicinska sestra
Saša Kukec - zioterapeutkinja
Davor Oršuš - vodoinstalater
Karlo Sever - elektrotehniar
Nikola Srbiš - automehaniar
Karlo Srpi - automehaniar
Leona Šegrc - zioterapeutkinja
Krisjan Štrkalj - kuhar
Štefani Telebar - frizerka
Razrednik: Danijel Kolari