jp elektroprivreda hz hb - Elektroprivreda HZHB Mostar

Transcription

Vjesnik
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
DVADESET
USPJEŠNIH GODINA
INFORMATIVNO – STRUČNI LIST / Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013.
Dragi čitatelji!
Pred vama je novi 49. broj Vjesnika JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar, informativno – stručnog časopisa ovog poduzeća. U moru informacija koje dobivate
preko svih medija, nadamo se da će ovaj časopis namijenjen svim našim uposlenicima, kupcima, poslovnim
partnerima i široj društvenoj zajednici biti dio ugodnoga štiva, a sve u cilju što boljega upoznavanja s onim
što naše poduzeće radi i čime se bavi. Iako ste putem
mrežne stranice EPHZHB upoznati s dosta aktivnosti
koje su se zbile u proteklome razdoblju, ovdje ćete naći
opširnije informacije vezane za sve sfere poslovanja i
djelovanje JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Ovaj
je broj mnogo veći po broju stranica zbog malo duljega
vremenskog razdoblja od izlaženja posljednjeg broja do
danas. Iako kvantiteta ne mora nužno pratiti kvalitetu,
vjerujem kako smo zabilježili sve važne događaje. Uz
sve one uobičajene rubrike koje ste navikli vidjeti u
prošlim brojevima, u ovome vam izdvajamo kao posebnost predstavljanje članova Nadzornog odbora i Uprave
poduzeća, te opširan intervju s generalnim direktorom
Nikolom Krešićem. Važan je dio časopisa posvećen obilježavanju 20. obljetnice poduzeća, posjetima članova
Uprave proizvodnim objektima, distributivnim i opskrbnim dijelovima poduzeća, te raznim udrugama, kao
i informacijama o poslovanju, razvojnim projektima i
mnogim drugim temama. Koristim se ovom prigodom
pozvati vas da se uključite u kreiranje našega sljedećeg
50. jubilarnog broja. Svi su vaši prijedlozi dobro došli.
Do sljedećeg broja Vjesnika, pozivam vas da aktivnosti i
informacije vezane za naše poduzeće pratite na mrežnoj
stranci www.ephzhb.ba.
Uz srdačne pozdrave do sljedećega broja, nadam se
da ćete uživati čitajući ovaj časopis.
sadržaj
4
29
34
35
INTERVJU S GENERALNIM
DIREKTOROM NIKOLOM KREŠIĆEM
SVEČANA SJEDNICA U POVODU
20. OBLJETNICE
DANI OTVORENIH VRATA
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA
NAŠ INTERVJU s generalnim direktorom
Nikolom Krešićem
OČEKUJEMO REKORDNU DOBIT
U 2013. GODINI........................... 4
USPJEŠAN OSMOGODIŠNJI RAD
HE PEĆ MLINI..............................38
PRIMJENA ODLUKE O SUBVENCIJAMA ZA
KUPCE ELEKTRIČNE ENERGIJE EP HZ HB..50
POSJETI ELEKTROPRIVREDI HZ HB.......66
MOSTARSKIM MJESNIM ZAJEDNICAMA
JASENICI I KRUŠEVU UPLAĆENO
1.050.000,00 KM......................39
ELEKTROENERGETSKE STUDIJE...........51
NAJVEĆE SMANJENJE GUBITAKA
ELEKTRIČNE ENERGIJE NA PODRUČJU
POGONA LIVNO............................40
NOVI PRISTUP U PRENAPONSKOJ
ZAŠTITI ELEKTROENERGETSKIH
SREDNJENAPONSKIH MREŽA.............53
ZIMA 2011./2012.......................41
MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE,
INDUSTRIJE I RUDARSTVA U TUZLI.......59
U POSJETU POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO.82
KONFERECIJE ZA MEDIJE .................43
KONFERENCIJA O PROBLEMATICI OIE....60
KRATKE VIJESTI............................84
POSLOVANJE U 2013. GODINI ..........44
EDUKACIJA, KONGRESI,
PREDSTAVLJANJA..........................61
TRADICIJA..................................88
NOVI ČLANOVI UPRAVE I NADZORNOGA
ODBORA JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar...................................... 7
IZ RADA SKUPŠTINE DRUŠTVA............14
POSJET UPRAVE ORGANIZACIJSKIM
JEDINICAMA I HIDROELEKTRANAMA.....17
NAŠI PROJEKTI.............................21
17.11.1992.-17.11.2012.
20 godina JP ELEKTROPRIVREDA
HZ HB D.D. MOSTAR......................29
DANI OTVORENIH VRATA..................34
glavni i odgovorni urednik
Mario Fofić, mag.
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA....................35
Informativno-stručni list, Vjesnik
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Ulica dr. Mile Budaka 106a, Mostar
tel.: 036 335 740
faks: 036 335 765
e-mail: info.sluzba@ephzhb.ba
www.ephzhb.ba
POSLOVANJE S ALUMINIJEM
D.D. MOSTAR..............................46
FERK I EP HZHB ..........................47
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D. MOSTAR
NA GODIŠNJEM SKUPU SAP WEST
BALKANS.................................... 64
IZASLANSTVO ELEKTROPRIVREDE
HZHB U MAĐARSKOJ......................75
AKTIVNOSTI SINDIKATA....................76
IZ OPSKRBE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM... 79
ZANIMLJIVO I KORISNO...................90
FOTO SAFARI PO RAMSKOME JEZERU....99
UNIŠTAVANJE IMOVINE PODUZEĆA U
NOVOME TRAVNIKU I NOVOJ BILOJ.......49
ZAJEDNIČKE SJEDNICE UPRAVA
ELEKTROPRIVREDE HZ HB I
ELEKTROPRIVREDE BIH ...................65
IN MEMORIAM - DAMIR LEKO, IZVRŠNI
DIREKTOR ZA DISTRIBUCIJU
EL. ENERGIJE............................101
44
59
82
POSLOVANJE U 2013.
MEĐUNARODNI SAJAM ENERGIJE,
INDUSTRIJE I RUDARSTVA U TUZLI
U POSJETU
POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO
Izdaje
Sektor za odnose s javnošću
Glavni i odgovorni urednik
Mario Fofić, mag.
Uredništvo
Vlatko Međugorac, Mira Radivojević, mr. sc. Irina Budimir
Naklada
2.000 primjeraka
Tisak
FRAM ZIRAL, Mostar
Rukopisi se i fotografije ne vraćaju.
Naslovna fotografija predstavlja generalne direktore od osnutka
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar do danas.
2
REVIZIJA MREŽNOGA KODEKSA..........52
UPRAVA U POSJETU NAJPOTREBNIJIMA.. 70
INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB
Godina XIV. / Broj 49 / Mostar, srpanj 2013.
3
NAŠ INTERVJU
generalni direktor Nikola Krešić
OČEKUJEMO
REKORDNU
DOBIT U
2013. GODINI
O trenutačnome stanju u JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar, rezultatima poslovanja, projektima,
razvojnim planovima, očekivanjima i drugim
aktualnostima razgovarali smo s generalnim
direktorom Nikolom Krešićem, dipl.ing.el.
Gosp. Krešiću, prošlo je nešto više od godinu i pol dana od
kako ste preuzeli dužnost generalnoga direktora. Možete
li nam reći kakvo ste stanje zatekli i koji su Vam najveći
izazovi bili u proteklome razdoblju?
Nova Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
imenovana je na sjednici Nadzornog odbora 18. studenoga 2011. godine i prvi radni dan smo imali 21. studenoga 2011. godine. Od prvoga dana krenuli smo s
ozbiljnim poslom jer situacija u to vrijeme nije bila baš
zadovoljavajuća. Sagledavajući trenutačno stanje u poduzeću konstatirali smo nekoliko važnih činjenica koje su
zahtijevale žurno djelovanje. To se prije svega odnosi na
lošu hidrologiju za to doba godine (oko 30%) za razliku
od početka 2011. godine kad su hidrološke prilike bile
4
znatno povoljnije. Zatim, nabave nedostajućih količina
električne energije vrše se na dnevnoj osnovi i u posljednjem tjednu studenoga prosječna cijena nabavljene energije iznosila je oko 100 EU/MWh. Također, akumulacija
HE Rama, koja je najvažnija hidroelektrana u našem
sustavu, krajem studenoga dosegla je razinu od 549,50
m n.m. uz dalje padanje kote od 30-40 cm dnevno što
bi dovelo do obustave rada bar jednoga agregata. Kota
akumulacije HE Rama u to doba godine manja je za 28,5
m, što u energetskome pogledu iznosi oko 150 GWh.
Koji su bili Vaši prvi koraci kako bi se prevladala takva
situacija?
Iako smo se mi u Upravi počeli, uvjetno rečeno, upoznavati, nismo imali mnogo vremena jer smo morali žurno reagirati. Krenuli smo s nabavom nedostatnih količina
električne energije na tjednoj i mjesečnoj osnovi, angažirali smo CHE Čapljinu u noćnim satima u crpnom režimu rada kupovinom jeftinije noćne energije, a tijekom
dana turbinskim radom pokrivanjem vršnih opterećenja,
obustavili smo opadanje kote akumulacije HE Rama.
Zatim smo obustavili sve nabave osim onih koje su se
odnosile na pogonsku spremnosti postrojenja i sigurnost
pogonskoga osoblja. Konkretni rezultati poduzetih mjera
tijekom prosinca 2011. godine bili su smanjenje troškova
nabave el. energije za 3.000.000 KM, troškovi poslovanja
smanjeni su za 1.800.000 KM, prihod od prodaje električne energije povećan je za oko 800.000 KM, izravni financijski efekt crpnog rada CHE Čapljina iznosi 925.000
KM, a radom CHE Čapljina u crpnom režimu rada kota
akumulacije HE Rama povećana je za oko 4,5 m. Ukratko, gubitak u odnosu na projekciju krajem studenog manji je za oko 5.600.000 KM i Rebalansom plana za 2011.
godinu usvojenim na Skupštini 30. prosinca 2011. godine
iznosi 12.267.264 KM.
Nažalost, hidrološke se prilike cijelu 2012. godinu nisu poboljšale. Štoviše, vremenske neprilike u veljači 2012. godine dodatno su otežale poslovanje poduzeća. Mnogi kažu
kako je prošla godina bila jedna od najtežih od kada postoji Poduzeće u posljednjih 20 godina.
Ja sam već 35 godina u Poduzeću, i istina, da se rijetko
dogodilo da je bilo takvo stanje, odnosno da su bile tako
loše hidrološke prilike. Također, snijeg koji je pao u veljači i sve ono što je s njim prouzročeno, nije registrirano u
posljednjih 50 godina. Iako smo u to vrijeme bili suočeni s
mnogim problemima, od nabave električne energije po vrlo
visokim cijenama, do nedostatka el. energije na tržištu, pa
sve do saniranja kvarova prouzročenih nevremenom, moram reći da smo, zahvaljujući naporima naših uposlenika,
sve to uspješno prevladali i da su, ono što je najvažnije, naši
kupci bili redovito opskrbljeni el. energijom.
Dakle, loše hidrološke prilike izravno su utjecale na negativno poslovanje poduzeća za 2012. godinu?
Apsolutno! Dugo vremensko razdoblje bez obilnih i
očekivanih oborina u 2012. godini izravno je utjecalo na
naše negativno poslovanje, odnosno gubitak u iznosu od
oko 44 milijuna za 2012. godinu. Reći ću vam samo podatak da smo u prvoj polovici 2012. godine proizveli 62 %
planirane proizvodnje.
Bez obzira što smo smanjili troškove poslovanja po
svim stavkama gdje je to bilo moguće, zbog loše hidrologije nismo mogli izbjeći gubitak u poslovanju. Kao što
znate naše je Poduzeće u cijelosti ovisno o hidrološkim
prilikama, no unatoč tomu uvelike smo smanjili gubitak
koji je bio predviđen Planom poslovanje za 2012. godinu.
Unatoč svemu, naglašavam da JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar kroz cijelu 2012. godinu uspješno i redovito izmirivala sve svoje obveze bilo da se radi o državi,
dobavljačima, uposlenicima, lokalnoj zajednici i drugim.
Znači li da je loša poslovna godina utjecala i na investicije,
odnosno na projekte? Kakvo je trenutačno stanje s investicijama u nove proizvodne i druge objekte?
Bez obzira na sve navedene poteškoće, kao što sam
najavio i prvoga dana, radit ćemo na očuvanju stabilnosti
poduzeća i njegovom razvoju koliko god bude moguće u
danim okolnostima. Dakle, loša poslovna 2012. godina
bitno nije utjecala na investiranje u nove projekte te smo
sve započete projekte nastavili bez ikakvih poteškoća, te
sve svoje obveze u vezi sa servisiranjem kredita za projekt uredno izmirujemo, tako da tu nema brige. Dakle,
investicije i ulaganje u nove projekte nisu niti smiju biti
upitni.
Na kojim se kapitalnim investicijama danas najviše radi,
odnosno koji su to najvažniji projekti završeni u prošloj
godini?
Konstanto radimo na održavanju i modernizaciji naših već postojećih objekata, bilo proizvodnih ili drugih
te usporedo s tim radimo na izgradnji i planiranju novih
objekata. Izdvojio bih sada samo završetak odvodnoga kanala na HE Mostarsko blato i radove na revitalizaciji HE
Rama. Moram reći da su poslovi na rekonstrukciji agregata 1 i zamjeni bloka transformatora 1 u HE Rama gotovi
i očekujemo puštanje u probni rad početkom kolovoza,
nakon čega će ubrzo početi rekonstrukcija agregata br. 2.
Najintenzivnije se radi na projektu VE Mesihovina,
kao prvoj vjetroelektrani u BiH.
Također, mnogi su drugi projekti kao što su Crpna HE
Vrilo i mala HE Mokronoge u Tomislavgradu u različitim
fazama, od pripreme, planiranja ili izhođenja određenih
dozvola.
Hidrološke prilike u 2013. godini mnogo su povoljnije. Kakvi su financijski rezultati na polovici godine?
Već sam rekao kako je 2012. godina bila jako teška, i
nekako sam očekivao i vjerovao da će ova godina biti pozitivnija, što se i ostvarilo. Štoviše, rezultati u prvih šest
mjeseci 2013. godine mnogo su bolji od onog što smo
priželjkivali. Prema usvojenoj Elektroenergetskoj bilanci
za 2013. godinu, planirana je proizvodnja od 1376 GWh,
a nabava nedostajućih količina el. energije na tržištu u
iznosu od 1400 GWh. Međutim, zahvaljujući povoljnim
hidrološkim prilikama, ali i održavanju visoke pogonske
spremnosti svih hidroelektrana te maksimalnoj angažiranosti i stručnom radu naših uposlenika, racionalnom
upravljanju i vođenju energetskoga sustava, te dobroj kontroli i smanjenju troškova poslovanja na koje se moglo
utjecati, 28. travnja smo ispunili Plan proizvodnje za 2013.
godinu. Naime, do 28. travnja tekuće godine sedam hidroelektrana u proizvodnome sustavu poduzeća proizvelo je
ukupno 1391 GWh električne energije, što je i više nego
Planom poslovanja predviđena godišnja proizvodnja za
2013. godinu od 1376 GWh. U šest mjeseci 2013. godine proizvedeno je 1690 GWh
električne energije, što je za 22 % više od Plana proizvodnje, a takva proizvodnja je rezultirala i pozitivnim financijskim pokazateljima odnosno dobiti od 72.255.337 KM
za prvu polovicu tekuće godine.
Samo da još spomenem kako je u proteklome razdoblju
bilo dana kada je svih 15 proizvodnih agregata (osim jednoga u Rami koji je u fazi remonta) radilo maksimalnom
snagom, što je rijetkost. Također, moram naglasiti da je u
ožujku CHE Čapljina ostvarila proizvodnju od 225 GWh
što predstavlja maksimalnu mjesečnu proizvodnju od puštanja u pogon 1979. godine.
Možemo li već sada najaviti da će ova 2013. godina završiti
s dobiti?
Uprava će JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i
nadalje poduzimati sve što je u njezinim mogućnostima
kako bi se takav trend poslovanja nastavio i u budućnosti.
Prema sadašnjem stanju naših akumulacija i prema našim
informacijama oko hidroloških prilika do kraja godine, te
na osnovu sadašnjeg dobitka možemo očekivati da ćemo
ovu poslovnu godinu završiti s pozitivnim ishodom. Čak
vjerujem da će ova godina biti rekordna po dobiti.
Što možemo očekivati na našim prostorima kada je u pitanju tržište el. energije, potaknuti najnovijim događanjima
u susjednoj Hrvatskoj nakon ulaska u EU i otvorene tržišne
utakmice?
Gotovo se svakodnevno pripremamo za otvoreno tržište el. energije i eventualnu konkurenciju. Najbolji je način
da u svim segmentima našega rada stalno osposobljavamo
stručne kadrove i primjenjujemo najviše standarde u poslovanju, kao i direktive Europske zajednice. Dakle, činimo što možemo, a na zakonodavnoj i izvršnoj vlasti je da
stvore korektne zakonske pretpostavke i jednake uvjete za
sve kako bi se svi mogli natjecati u jednoj zdravoj konkurenciji. Ako tako bude, ne trebamo strahovati za naše
poslovanje i kupce.
U posljednje se vrijeme često spominje spajanje federalnih
elektroprivrednih poduzeća. Koji je Vaš komentar?

5
To je u prvome redu političko pitanje koje se povremeno lansira iz različitih interesnih skupina ili pojedinaca kojima nije u interesu opstanak JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar, zato nema ni smisla takve špekulacije
komentirati. Ono što sa sigurnošću mogu kazati jeste da
će ova Uprava raditi sve što je u interesu očuvanja, jačanja
i pravnoga subjektiviteta JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar, na prostorima gdje djelujemo od samoga osnutka poduzeća.
Posljednjih mjeseci problemi Aluminija d.d. Mostar dosegli
su vrhunac. Može li to utjecati na odnos Elektroprivrede HZ
HB i Aluminija kao najvećega našeg kupaca, odnosno hoće
li Elektroprivreda HZ HB osigurati dovoljne količine električne energije za Aluminij?
Problema s opskrbom Aluminija električnom energijom nema. Jedini je problem cijena električne energije
koja u cijeni proizvodnje aluminija sudjeluje u velikoj mjeri. Podsjećam kako je Aluminij d.d. Mostar kvalificirani
kupac, ali je i ove godine iskoristio mogućnost i izabrao
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za opskrbljivača,
pa smo i za 2013. godinu potpisali kupoprodajni ugovor.
Ovo će poduzeće osigurati dovoljne količine električne
energije za sve svoje kupce proizvodnjom iz vlastitih hidroelektrana i nabavom na tržištu.
Nadamo se da je sporazumom između Vlade FBiH i
Aluminija dugoročno riješen problem i da će Aluminij
opstati kao najveći izvoznik u BiH.
Dana 17.11. 2012. godine navršilo se punih 20 godina
Poduzeća. Kako gledate na to razdoblje i kako vidite ovo
poduzeće u budućnosti?
Prije svega, nemoguće je ne prisjetiti se okolnosti u kojima je nastalo ovo poduzeće, u teškim ratnim uvjetima,
kada se raspao cijeli politički, a s time i elektroenergetski
sustav BiH. U takvim izvanrednim okolnostima trebalo je na prostorima koji su bili pod kontrolom HVO-a,
6
osigurati dovoljne količine električne energije te neprestano brinuti o cijelome sustavu. Uposlenici Elektroprivrede u isto vrijeme radili su na osiguranju proizvodnje
i isporuke električne energije tamo gdje je bilo moguće,
a kada nisu bili na radnim mjestima, bili su na prvim
crtama bojišnice. Stoga, nezaobilazno je prisjetiti se svih
naših umrlih uposlenika, posebice onih koji su poginuli
obavljajući svoje radne zadatke i tako utkali svoje živote
za ono što danas s ponosom zovemo JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar.
Završetkom rata, nastalo je dosta teško razdoblje jer
smo morali sanirati sve ratnim djelovanjem i razaranjem
pričinjene katastrofalne štete, kako na proizvodnim tako i
na prijenosnim i distribucijskim objektima. I ne samo da
smo sanirali sve štete, nego smo krenuli u izgradnju novih
objekata. Tako je ova elektroprivreda jedina na prostorima
bivše države izgradila i pustila u pogon, prije devet godina,
novi proizvodni objekt – HE Peć Mlini, a prije tri godine puštena je u probni rad i HE Mostarsko blato. Danas
je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar respektabilno
poduzeće koja ima veliku važnost ne samo za prostore na
kojima djeluje nego i šire.
Budućnost je ovoga poduzeća neupitna. Naš je strateški
cilj nastaviti pozitivni trend, a to je prije svega izgradnja
novih proizvodnih objekata, iskorištenje hidroenergije,
vjetroenergije i termoenergije, te postati izvoznik električne energije, tj. dovesti ovo poduzeće, koje sada kupuje
električnu energiju na tržištu, u poziciju da postane njezin
izvoznik.
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar želi ostati
osloncem i pokretačem ukupnoga gospodarskog razvitka na područjima svoje djelatnosti, u prvome redu: kroz
očuvanje stabilnosti poduzeća, kroz proširenje kapaciteta i
kroz razvoj elektroenergetskoga sustava odnosno vlastitim
napretkom koji će pridonijeti ukupnome boljitku.
Već ste u razgovoru spomenuli važnost uposlenika za sam
nastanak i razvoj Poduzeća. Za kraj, koja je Vaša poruka
uposlenicima?
Mislim da je temelj svakoga poduzeća ljudski potencijal.
Posebno je to važno za poduzeća kao što je Elektroprivreda
jer je bez stručnoga i obrazovnoga kadra, te odgovornosti
samih uposlenika teško održati razinu kvalitete naših usluga i biti konkurentan na tržištu. Što se tiče statusa naših
uposlenika oni su gledajući trenutačnu situaciju u cijeloj
BiH na visokoj razini. Ono što sigurno mogu potvrditi je
to da će se sva prava zajamčena Kolektivnim ugovorom poštivati i da ćemo sigurno biti spremni u svakome segmentu
poboljšati uvjete i status uposlenika. Jer, svima nam je cilj da
ovo poduzeće bude što stabilnije i što prosperitetnije. Potpuno sam uvjeren da zajedničkim snagama možemo realizirati sve zacrtane ciljeve. 
razgovarao: Mario Fofić, mag.
rukovoditelj Sektora za odnose s javnošću
PREDSTAVLJANJE NOVE UPRAVE I NADZORNOGA ODBORA EPHZHB
NOVI ČLANOVI UPRAVE I NADZORNOGA
ODBORA JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar
N
a 50. sjednici Vlade FBiH od 14.5. 2012. usvojen je prijedlog Odluke
o davanju prethodne suglasnosti Nadzornomu odboru JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za imenovanje Uprave Društva.
Za generalnoga direktora Uprave Društva na razdoblje od četiri godine
imenovan je Nikola Krešić, a na isto razdoblje imenovani su i izvršni direktori
(članovi Uprave) i to:
1. za Proizvodnju električne energije – mr.sc. Robert Križan
2. za Distribuciju električne energije – Damir Leko
3. za Opskrbu električnom energijom – Robert Majić
4. za ekonomske poslove – Ivana Bunoza
5. za pravne poslove – Mate Pavković
6. za razvoj – Milan Lovrić
Na 21. sjednici Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
od 17. svibnja 2012. dana je suglasnost na predložena imenovanja, a za novoga predsjednika Nadzornoga odbora imenovan je dotadašnji član Nadzornoga
odbora, Marinko Ivanković.
Uprava
Nikola Krešić
OSOBNI PODATCI
Datum rođenja: 1.1.1952.
Mjesto: Sjekose, općina Čapljina, BiH
OBRAZOVANJE
Osnova škola: Dračevo i Višići
Srednja škola: Gimnazija, Čapljina
Fakultet: Elektrotehnički fakultet Sarajevo (smjer energetika 1975.)
RADNO/PROFESIONALNO ISKUSTVO
CC 1975. CHE Čapljina – izgradnja i puštanje u pogon
CC do 1991. rukovoditelj Elektro službe CHE Čapljina
CC 1991. – 1992. direktor Uprave prihoda općine Čapljina
CC 1993. – 2000. pročelnik Odjela za obnovu i graditeljstvo i zamjenik načelnika općine Čapljina
CC 2001. – 2005. rukovoditelj radne jedinice CHE Čapljina
CC 2006. – studenoga 2011. rukovoditelj samostalnog pogona CHE Čapljina
CC od 18. studenoga 2011. v.d. generalnoga direktora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
CC od 14. svibnja 2012. generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
Bračno stanje: oženjen, otac dvoje djece
7
Robert Križan
Damir Leko
Robert Majić
Ivana Bunoza
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
Mjesto: Travnik, BiH
Fakultet: Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje –
Split – diplomirani inženjer elektrotehnike (smjer energetika)
Fakultet elektrotehnike strojarstva i brodogradnje – Split
– magistar znanosti, elektrotehnika, energetika
CC 1996.-2011. JP EP HZ HB d.d. Mostar
CC samostalni referent za energetiku
CC tehnički rukovoditelj RJ Elektro Livno
CC rukovoditelj Službe za energetiku i investicije
CC rukovoditelj Službe za tehničke poslove
CC voditelj projekta 3 – Project Manager EIB
CC od 18. studenoga 2011. v.d. izvršnoga direktora za Proizvodnju električne energije JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar
CC od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za Proizvodnju električne energije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
OBJAVLJENI RADOVI
CC Struktura gubitaka snage i energije u srednjenaponskoj
distributivnoj mreži Pogona Livno, dr. sc. Ranko Goić,
d.i.e., mr. sc. Eugen Mudnić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e,
„Vjesnik Elektroprivrede HZ HB“ (12/2002)
CC Gubici snage i energije u NN mrežama Distributivnog
područja Elektro Livno i Elektro Tomislavgrad, dr. sc.
Ranko Goić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e, „Vjesnik Elektroprivrede HZ HB“ (02/2005)
CC Neki aspekti rada vjetroelektrana u elektroenergetskom sustavu, dr. sc. Ranko Goić, d.i.e., Robert Križan, d.i.e,
„Vjesnik Elektroprivrede HZ HB“ (09/2007)
Mjesto: Grude, BiH
CC 1999.-2003. Ekonomski fakultet, smjer: financije, računovodstvo i revizija – VSS
CC 1994.-1997. Ekonomski fakultet, smjer: poslovna škola
– VŠS
CC 1986.-1990. Srednja škola, smjer: strojarski tehničar
– SSS
SEMINARI
CC 1999. Leadership for Leaders, Colorado Tehinical University, SAD
CC 1999. Seminar za interne i eksterne auditore ISO 9001,
RWTUV, Hrvatska
CC 1999. Seminar o higijeni živežnih namirnica HACCP,
RW TUV Essen, Njemačka
CC Opća gimnazija, Grude
CC Ekonomski fakultet, Mostar
CC 2006.-2007. Megalopter d.o.o. Mostar, voditelj informatičkog odjela
CC 2007.-2009. MSR d.o.o. Mostar, voditelj komercijalne
službe
CC 2009.-2012. D.D.D. Zaštita d.o.o. Mostar, direktor
CC od svibnja 2012. – izvršni direktor za Opskrbu električnom energijom
OSTALO
Poznavanje rada na računalu: MS Office
Strani jezik: engleski
CC 1997.-2006. Lijanovići d.o.o. Široki Brijeg
- Služba uvoza i izvora-referent
- Odjel plana i analize-referent
- PJ Prerada – direktor
- MI Lijanovići – član uprave
- Društvo Lijanovići d.o.o član uprave
CC 2007.- 2010. Pili sh.p.k, Tirana, Albanija
- Direktor društva
CC od 28. lipnja 2011. do 14. svibnja 2012. predsjednik Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
CC od 18. svibnja 2012. izvršni direktor za Distribuciju
električne energije.
OSTALO
OSTALO
1998.-2007. – honorarni predavač informatike na Narodnom sveučilištu u Livnu
2001.-2009. – sudski vještak za elektrotehniku (2001.-2009.)
Rad na računalu: MS Office paket
Strani jezici: engleski jezik (aktivno pisanje, čitanje i govor)
njemački jezik (pasivno pisanje, čitanje, govor aktivan)
8
Mjesto: Mostar, BiH
CC 2012. Federalno ministarstvo pravde, Sarajevo, Stalni
sudski vještak ekonomske struke, podoblast ekonomija
i tržišni odnosi i financije
CC 2007. Savez računovođa, revizora i financijskih djelatnika FBiH, Sarajevo, certificirani računovođa
CC 1999. Ekonomski fakultet, Zagreb
CC 1994. Srednja ekonomska škola, Ljubuški
CC veljača 2000.- lipanj 2000. Interijer d.o.o. Ljubuški, voditelj marketinga
CC srpanj 2000.- srpanj 2001. Mališić d.o.o. Čitluk, voditelj
marketinga, komercijalist
CC srpanj 2001.- rujan 2005. General tobacco industry d.o.o.
Ljubuški, direktor nabave
CC listopad 2005. – ožujak 2006. T – Šped d.o.o. Ljubuški,
računovođa
CC rujan 2007. – travanj 2008. Origent d.o.o. Ljubuški, šef
računovodstva
CC travanj 2008. – kolovoz 2010. Uprava za inspekcijske poslove Županije zapadnohercegovačke, pomoćnik
ravnatelja
CC kolovoz 2010. – svibanj 2011. Uprava za inspekcijske poslove Županije zapadnohercegovačke, v.d. ravnatelja
CC svibanj 2001.– studeni 2011. Uprava za inspekcijske poslove Županije zapadnohercegovačke, pomoćnik ravnatelja
CC od 18. studenoga 2011. do 17. svibnja 2012. – v.d. izvršne
direktorice za ekonomske poslove JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar
CC od svibnja 2012. – izvršna direktorica za ekonomske poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
OSTALO
Poznavanje rada na računalu: MS Office paket
Strani jezici: engleski, njemački i francuski
Bračno stanje: udana, majka sedmogodišnje djevojčice.
Umro 2. srpnja 2013. u Zagrebu nakon kratke i neizlječive bolesti.
Mjesto: Mostar, BiH
9
Nadzorni odbor
Mate Pavković
Milan Lovrić
Marinko Ivanković predsjednik Ervin Vrdoljak član
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
Datum rođenja: 28.4. 1977.
Mjesto: Široki Brijeg, BiH
CC 1995. Opća gimnazija u Zagrebu
CC 2004. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
CC 2011. pravosudni ispit
CC 2005. – 2006. MUP Zapadnohercegovačke županije
CC 2006. – 2007. Unimar d.o.o. Posušje, opći, pravni i kadrovski poslovi
CC 2007. – 2011. Skupstina Zapadnohercegovačke županije, profesionalni zastupnik
CC 2011. MPT d.o.o. Posušje, pravni poslovi
CC od 18.11. 2011. v.d. izvršnoga direktora za pravne poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
CC od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za pravne poslove
OSTALO
Poznavanje rada na računalu: MS Office paket
Strani jezici: engleski jezika (aktivno); njemački jezik
(pasivno)
10
Mjesto: Krehin Gradac, općina Čitluk, BiH
Srednja škola: Gimnazija Ljubuški
Fakultet: Ekonomski fakultet Zagreb
Ostalo: Ekonomski fakultet Zagreb – magistar ekonomije
Poznavanje stranih jezika: engleski jezik
CC Soko Mostar 1981. – 1989. (ekonomski poslovi)
CC Kerametal 1989.-1990. (šef poslovnice)
CC Općina Čitluk 1990. – 1992. (predsjednik SO-e),
CC Gospodarska komora HR HB/FBiH 1994. – 2001.
(direktor sajma Neum / Mostar)
CC Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija 2001. –
2003. (zamjenik ministra)
CC Vanjskotrgovinska komora BiH 2003. – 2010. (potpredsjednik/ predsjednik)
CC od 18.11. 2011. v.d. izvršnoga direktora za razvoj JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
CC od 14. svibnja 2012. izvršni direktor za razvoj JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
CC od 1987.-1991. – Elektrotehnička škola, Široki Brijeg
CC 1998. – Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu
CC Strani jezik: engleski
CC Microsoft Office paket, Internet i razni seminari iz područja upravljanja i rukovođenja poduzećima.
CC 1999.-2003. – izvršni direktor u društvu Ivanković
d.o.o Široki Brijeg
CC 2006. – do danas – izvršni direktor za razvoj Modra
stijena d.o.o. Široki Brijeg
KLJUČNE KVALIFIKACIJE
diplomirani inženjer geologije
OSTALO
CC 2000.-2006. – zastupnik u Skupštini Zapadnohercegovačke županije
CC član Odbora za gospodarstvo u Skupštini Zapadnohercegovačke županije
Mjesto: Livno, BiH
Bračno stanje: oženjen
CC Srednja škola: Realna gimnazija Livno (1968.)
CC Fakultet: Elektrotehnički Sarajevo (1975.)
CC Strani jezik: pasivno poznavanje francuskoga i engleskoga jezika
Ukupno radno iskustvo od 36 godina, od kojih je u Elektroprivredi proveo 32 godine. Najveći dio radnoga iskustva
stjecao je na poslovima tehničkoga rukovoditelja Elektrodistribucije Livno, a u posljednjih deset godina vodi službu ZNR i PPZ DP Jug Pogon Livno.
Elektrotehnički fakultet u Sarajevu i položen stručni ispit
u Zagrebu, te se dodatno educirao i stekao kvalifikacije za
područja ZNR-a i PPZ-a.
OSTALO
2001.- 2003. godine – član Upravnoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
11
Midhat Arpadžić član
Ante Kolobarić član
Marijo Bencun član
Marijan Bunoza član
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OSOBNI PODATCI
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE I
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
Mjesto: Bosanski Šamac, BiH
Bračno stanje: oženjen i otac dvoje djece.
CC Srednja škola: Osnovna škola i Gimnazija u Orašju.
CC Fakultet: Elektrotehnički fakultet u Sarajevu, VSS
CC Strani jezici: tečaj engleskoga jezika, ruski jezik
CC 18.4 1980. – 31.3.1981. RO Elektro-Tuzla – OOUR
Elektrodistribucija-Brčko u Brčkom (pripravnički staž)
CC 1982. – 1992. RO Elektro Tuzla – OOUR/DP Elektrodistribucija-Orašje (tehnički direktor/direktor)
CC 1992. – 1995. JP Elektroprivreda HZ HB Mostar, PJ
Elektro Orašje u Orašju (direktor PJ)
CC 1995. – 2001. JP Elektroprivreda HZ HB Mostar, Prijenosno-distributivno područje Bosanska Posavina u
Orašju (tehnički rukovoditelj)
CC 2001. – danas JP Elektroprivreda HZ HB Mostar- Distributivno područje Sjever, (rukovoditelj Sektora za
tehničke poslove/Sektora za razvoj DP-a Sjever)
diplomirani inženjer elektrotehnike
OSTALO
CC 2005. godine položen stručni ispit iz područja elektrotehnike u Federalnom ministarstvu uređenja i okoliša.
CC 2008. godine certifikat o stručnom usavršavanju iz područja zaštite u elektroenergetskom sustavu distribucije.
CC dobro poznavanje informatičke tehnologije
12
Zvanje: magistar ekonomije
CC 1988.- 1992. boravak u inozemstvu i poslijediplomska
izobrazba
CC 1992.- 1993. Privredna banka Zagreb d.d. Zagrebu
- asistent poslovanja s inozemstvom
- koordinator osnivanja banke u inozemstvu.
CC 1993.- 1998. Hrvatska banka d.d. Mostar u Mostaru
(današnja Unicredit Zagrebačka banka d.d. u Mostaru)
- rukovoditelj deviznoga i poslovanja s inozemstvom,
- direktor Sektora poslovanja s stanovništvom
CC 1998.- 1999. Hercegovačka banka d.d. Mostaru
- direktor Sektora gospodarstva, poslovne mreže i
riznice
CC 1999.- 2000. Ministarstvo financija Federacije BiH
- pomoćnik federalnoga ministra financija
- savjetnik federalnoga ministra financija
CC 2002.- 2005. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostaru
- savjetnik Uprave Banke
- voditelj Odjela potpore tržištu
- voditelj Odjela investicijskog bankarstva
CC od 2000. Hypo Alpe-Adria-Invest d.o.o. Mostaru
- direktor Društva za upravljanje fondovima
Mjesto: Baden-Baden, Njemačka
Bračno stanje: oženjen, otac troje djece
CC Srednja škola: Građevinska srednja škola u Mostaru
CC Fakultet: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
CC Strani jezik: njemački
CC tijekom studiranja na Arhitektonskom fakultetu počinje raditi u poduzeću Marben d.o.o. kojem je projektiranje osnovna djelatnost
CC do polaganja stručnoga ispita surađivao je s drugim arhitektima, a potom radi samostalno na izradi idejnih i
glavnih projekata, izvođenja nadzora, elaborata etažiranja i svega vezano uz projektiranje arhitektonsko-građevinskih objekata
diplomirani inženjer arhitekture
OSTALO
Položen stručni ispit za arhitektonsku i građevinsku struku
CC Srednja škola: Srednja strukovna škola Ljubuški
CC Fakultet: VSS, Sveučilište u Zagrebu, Geotehnički fakultet Varaždin,
CC Ostalo: Seminari i tečajevi: Potecon, kreditne vještine
I &II, EBRD, trening za financijske institucije, Hypo
– Mentoring, Next Level Consulting – Projektno i
multiprojektno upravljanje za voditelje, Korn & Korn
Austrija, analiza poslovnoga rizika i financije poduzeća
I i II, korištenje računala (Windows,Word, Excel, Internet i dr.).
CC Strani jezik: engleski
CC od 1997 godine do danas – bankarstvo i financije (poslovi prodaje kreditnih, garancijskih i drugih proizvoda
pravnim osobama, javnom sektoru i sl.).
- viši stručni suradnik za obradu kreditnih zahtjeva,
- voditelj Pododjela međunarodnih poslova i grupne
mreže,
- zamjenik voditelja tržišta,
- voditelj filijale Mostar
- voditelj Pododjela Corporate Finance
- diplomirani ekonomist,
- magistar ekonomije,
- specijalizacije u inozemnim bankama,
- specijalizacija međunarodnog platnog prometa,
- specijalizacija financija i bankarstva,
- specijalizacija korporativnoga financiranja i tržišta
kapitala,
- pasivno znanje engleskoga i aktivno njemačkoga jezika.
Mjesto: D. Radišići, općina Ljubuški, BiH
Bračno stanje: oženjen, otac petero djece
Fakultet:
- projektiranje i izvođenje geotehničkih radova i konstrukcija,
- projektiranje i provođenje terenskih istraživanja i laboratorijskih ispitivanja
- opažanje geotehničkih radova i konstrukcija,
OSTALO
CC član Nadzornog odbora Banja Kiseljak - Hotel Dalmacija d.d., Kiseljak,
CC predsjednik Odbora za reviziju PIF CROBiH FOND
d.d. Mostar,
13
IZ RADA
SKUPŠTINE DRUŠTVA
13. skupština Društva
13. skupština dioničkog društva JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar održana je 3. studenog 2011. pod presjedanjem Nedžada Nujića, opunomoćenika Federalnoga
ministarstva industrije, rudarstva i industrije. Na sjednici
su donesene sljedeće odluke:
CC na prijedlog NO imenovan je Odbor za reviziju i to:
Draško Krišto, dip.oec. iz Livna, Tomislav Galić, dipl.
oec. iz Gruda i Nedžad Balavac, dipl. oec. iz Mostara.
CC na upražnjeno mjesto preminuloga Živka Marića, člana
Nadzornoga odbora koji je bio imenovan ispred državnoga kapitala, imenovan je Mario Bencun, dipl. ing.arh.
CC Uprava Društva na čelu s generalni direktorom Matanom Žarićem razriješena je zbog gubitka povjerenja
dioničara.
15. sjednica skupštine Društva održana je 28. lipnja 2012.
godine. Skupštinom je predsjedavao Darko Pranjić, predstavnik najvećega dioničara FMERI. Na Skupštini je između ostalog:
CC donesena Odluka o usvajanju godišnjega izvješća o poslovanju za 2011. godinu, a koje uključuje: Financijsko
izvješće, Izvješće revizora, Nadzornoga odbora i Odbora za reviziju.
CC donesena je Odluka o načinu pokrića gubitka iskazanoga u Godišnjem izvješću o poslovanju Društva za
2011. godinu u iznosu od 14.994.675 KM koji će se
pokriti iz neraspoređene dobiti ranijih godina u iznosu
od 8.381.339 KM te iz rezervi Društva u iznosu od
6.613.337 KM.
CC usvojen je Plana poslovanja Društva za 2012. godinu.
CC donesena je Odluka o razrješenju člana Nadzornoga
odbora Društva kojom je Damir Leko, dipl. oec. razriješen članstva u NO Društva, a zbog neopozive ostavke
te po osnovi prethodne suglasnosti Vlade FBiH imenovan je za člana Uprave – izvršnoga direktora za Distribuciju el. energije u JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar.
14.
skupština Društva
14. skupština Društva održana je 30. prosinca 2011. gdje
je donesena odluka o Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2011. godinu. Rebalans je rađen na temelju dostavljenih materijala svih organizacijskih dijelova Društava
s obrazloženjem izmjena planiranih veličina koje se odnose
na:
CC Rebalans elektroenergetske bilance za 2011. godinu;
CC Rebalans preuzimanja fakturiranja i naplate električne
energije;
CC Rebalans troškova poslovanja;
CC Rebalans prihoda i rashoda i
CC Rebalans investicijskih ulaganja za 2011. godinu.
14
Na 16. skupštini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
održanoj 20. studenoga 2012. donesena je Odluka o Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2012. godinu.
Rebalans je rađen na temelju dostavljenih materijala svih
organizacijskih dijelova Društava s obrazloženjem izmjena planiranih veličina koje se odnose na: Rebalans elektroenergetske bilance za 2012 godinu; Rebalans preuzimanja
fakturiranja i naplate električne energije; Rebalans troškova poslovanja; Rebalans prihoda i rashoda; Rebalans investicijskih ulaganja za 2012. godinu; Rebalans plane otplate
kredita u 2012. godini i Rebalans plana za uposlenike za
2012. godinu. Nakon što je utvrđen kvorum, Skupština je
izabrala radnja tijela pod presjedanjem Nedžada Numića.
O Rebalansu (revidiranoga) plana poslovanja za 2012.
godinu iscrpno je izvijestila izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza istaknuvši nekoliko razloga
za Rebalansom plana poslovanja za 2012. godinu.
Budući da je zbog izrazito sušnoga razdoblja hidrologija bila nepovoljna, hidroelektrane su ostvarile samo
62,53 % planirane proizvodnje što se pokazalo gubitkom
poslovanja u prvih šest mjeseci. Zbog manjka proizvodnje
iz vlastitih hidroelektrana, dovoljne količine za potrebe
kupaca, nabavljene su na tržištu. Trošak nabave električne
energije u odnosu na plan povećan je za 20,8 %, tj. 36,5
milijuna KM, tako da su ti troškovi najveći utjecaj imali na povećanje rashoda. Ostali troškovi poslovanja (bez
amortizacije, troškovi nabave el. energije i troškovi plaća)
povećani su za 827.100 KM.
Direktorica Bunoza pri objašnjenju Rebalansa plana
poslovanja za 2012. godinu istaknula je: Rebalansom plana
poslovanja za 2012. godinu prikazan je višak rashoda nad
prihodima, odnosno gubitak u iznosu od 56,2 milijuna KM.
Masa sredstava za plaće smanjena je za 1,1 % . Razlog je toga
smanjenja smanjenje obračunske vrijednosti boda za izračun
plaća za preostala četiri mjeseca ove godine kao i značajno
smanjenje plana prijama uposlenika u tekućoj godini u odnosu
na plan, za 68 uposlenika ili za 3,4 %.
Rebalans plana investicija urađen je samo za organizacijske jedinice Proizvodnja el. energije i Direkcija Društva
čime je ukupan iznos planiranih investicija Rebalansom
umanjen za 13,1 milijun KM ili 14,8 % (u Proizvodnji su
smanjenje za 12 milijuna KM, a u Direkciji Društva 1,2
milijuna KM). Rebalansom plana uposlenih na dan 31.
prosinca 2012. predviđeno je 1928 uposlenih.
Za donošenje Odluke o Rebalansu (revidiranoga) plana
poslovanja za 2012. godinu glasovalo je 95,35 % nazočnih
dioničara, a protiv 4,64 %.
17. sjednica Skupštine Društva održana je 7. svibnja 2013.
godine.
Na sjednici su bili nazočni dioničari ili njihovi punomoćnici s 92,7 % od ukupnog broja dionica s pravom glasa.
U ime Uprave Društva, izvršna direktorica ekonomskih
poslova Ivana Bunoza obrazložila je sve stavke predloženoga Plana poslovanja Društva za 2013. godinu, s posebnim osvrtom na elektroenergetsku bilancu, financijske
pokazatelje, plan investicijskih ulaganja, preuzimanje, fakturiranje i naplatu električne energije, te mjere za smanjenje troškova poslovanja.
Nakon provedene rasprave Plan poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za 2013. godinu je usvojen.
Dioničarima su predstavljeni i iznimno dobri rezultati
poslovanja Društva za četiri mjeseca tekuće godine, pa su
dioničari izrazili potporu Upravi Društva u njezinu daljnjem radu i poduzimanju svih mjera koje su im na raspolaganju kako bi se takav trend nastavio.
15
NADZORNI ODBOR
UTVRDIO PRIJEDLOG
KANDIDATA ODBORA
ZA REVIZIJU
ELEKTROPRIVREDE HZ HB
18. skupština Javnog poduzeća Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar održana 27. lipnja 2013. godine usvojila je izvješća o prošlogodišnjem poslovanju poduzeća. Usvojena
su financijska izvješća; izvješća revizora i Odbora za reviziju kao i izvješća Nadzornoga odbora.
Također, usvojena je Odluka o načinu pokrića iskazanog gubitka u Godišnjem izvješću o poslovanju Društva
za 2012. godinu koji iznosi 44.193.812,00 KM. Kako je
istaknula izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana
Bunoza razlog negativnog poslovnog rezultata je izuzetno nepovoljna hidrološka situacija tijekom obračunskog
razdoblja koja je za rezultat imala manju ostvarenu proizvodnju električne energije od bilancirane i znatno manju
od proizvodnje za isto razdoblje 2011. godine. Ukupna
proizvodnja električne energije za 2012. godine iznosila
je 1.229.302 MWh, a dok do 26. lipnja 2013. godine ona
iznosi 1.676.702 MWh što pokazuje konstantan rast i poboljšanje poslovanja u 2013. godini. Radi urednog zadovoljenja potreba svih kupaca poduzeće je u 2012. godini
bilo primorano nedostatnu električnu energiju nabavljati
na tržištu električne energije.
Predsjednik Nadzornoga odbora Marinko Ivanković
obrazložio je stanje poslovnih rezultata u 2012. godini naglasivši da je 2012. godina bila je dosta složena u pogledu
poslovanja Elektroprivrede HZ HB zbog ukupnog stanja
u elektroenergetskome sektoru u BiH. Trenutačno stanje
osnovnih sredstava, investicija i tržišta el. energije upućuje
na optimizam u saniranju postojećeg stanja glede financijskog
poslovanja, a za što će biti potrebno i važnije uključivanje i
svih odgovornih, zaključio je Ivanković.
Šesta sjednica Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar održana je 10. listopada 2011. godine u prostorijama DP Jug – Pogon Grude, a na dnevnom redu bila je i redovita analiza energije za mjesec
kolovoz, kao i razdoblje I. – VIII. mjesec 2011. godine.
Hidroelektrane su u proizvodnome sustavu poduzeća proteklih mjeseci ostvarile za 30 % manju proizvodnju od planirane, zbog loše hidrologije.
Provedba niza aktivnosti, posebice kontrole mjernih
mjesta i priključaka, zamjena i izmiještanje brojila, rezultirale su nastavkom trenda smanjenja gubitaka na
distribucijskoj mreži.
Održan je visoki stupanj naplate potraživanja za
utrošenu električnu energiju i uspješno je izvršen obračun subvencija kupcima koji su to pravo ostvarili za
mjesec kolovoz 2011.
Nadzorni je odbor nakon ponovljenoga natječaja
utvrdio prijedlog kandidata za nove članove Odbora za
reviziju JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar. Predloženi kandidati su: Draško Krišto, dipl. oec. iz Livna,
Tomislav Galić, dipl. oec. iz Gruda i Balavac Nedžad,
dipl. oec., iz Mostara.
16
POSJET UPRAVE
ORGANIZACIJSKIM
JEDINICAMA I
HIDROELEKTRANAMA
U
poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar vrlo
je važna pogonska spremnost
i kvaliteta opskrbe kupaca. Kako bi ta
dva vrlo važne poslovna dijela bila ispunjena, neprestano se ulaže u održavanje svih postojećih proizvodnih kao
i u razvoj i u izgradnju novih objekata. Svjesni te važnosti Uprava je nastavila praksu održavanja svojih sjednica na terenu, obilaženjem pogona i
uposlenika koji su uz dobre prirodne
i tehničke preduvjete uvelike zaslužni za održavanje zavidnoga stupnja
pogonske spremnosti elektrana. Pripravnost i odgovornost uposlenika
posebice u situacijama elementarnih
nepogoda, u vrijeme velikih oborina
ili oštrih zima još je i veća, a potpora Uprave i Nadzornoga odbora je
neupitna.
U proteklome poslovnom razdoblju Uprava je boravila izvan upravne
zgrade i održala redovite sjednice.
mogućnostima izvode se projekti revitalizacije, zamjene dotrajale opreme
i modernizacija opreme na HE Jajce
I i HE Jajce II.
HE PEĆ MLINI
U povodu obilježavanja 8. godina
od puštanja u rad HE Peć Mlini,
Uprava je Društva održala 6. rujna
2012. godine redovitu sjednicu na toj
hidroelektrani.
HE NA SLIVU VRBAS
Hidroelektrane na Slivu Vrbas u Jajcu posjetila je Uprava 4. svibnja 2012.
Bila je to prva sjednica Uprave koja je
u skoro 20 godina osnutka poduzeća
prvi put održana u Jajcu.
Članovi su Uprave nakon posjeta
pogonskim postrojenjima razgovarali
s uposlenicima toga organizacijskoga
dijela kako bi se izravno upoznali s
uvjetima rada i njihovim potrebama.
Osim
redovitoga
održavanja i godišnjih remonta, sukladno
17
HE MOSTAR
POSLOVNICA ELEKTRO
POSUŠJE
Dana 20. rujna 2012. godine Uprava
je boravila u radnome posjetu Posušju. Rukovoditelji posuških poslovnica Opskrbe i Distribucije električne
energije, Martina Čutura i Veselko
Penava iscrpno su predstavili ukupnu
problematiku vezanu za organizaciju,
funkcioniranje i uvjete u kojima rade.
Prema riječima generalnog direktora Nikole Krešića, poseban naglasak stavljen je na stalno poboljšanje
suradnje i kvalitete usluga kupcima,
ne samo u Posušju gdje danas imamo
6.350 aktivnih kupaca, nego u svim
drugim općinama konzumnog područja Elektroprivrede HZ HB.
POSLOVNICA ELEKTRO
NOVI TRAVNIK
Nakon prigodne svečanosti otvorenja Poslovnice Dobretići, 7. listopada 2012. godine generalni
direktor Nikola Krešić s ostalim članovima Uprave posjetio je sjedište
18
Distribucijskog i Opskrbnog područja Centar u Novom Travniku.
Rukovoditelji su tih organizacijskih
dijelova detaljnije predstavili stanje,
trenutačne aktivnosti i planove, kao
i problematiku s kojom se susreću u
svakodnevnom radu na terenu, s ciljem pronalaska adekvatnih rješenja
za njihovo otklanjanje. Uprava je
posjetila i naše poslovnice u općini
Gornji Vakuf-Uskoplje.
CHE ČAPLJINA
Radni posjet u CHE Čapljina, gdje
je održana i redovita sjednica Uprave,
upriličen je 11. ožujka 2013. Naglašeno je zadovoljstvo pogonskom spremnošću CHE Čapljina koja je u veljači 2013. godine ostvarila rekordnu
mjesečnu proizvodnju od 187 GWh,
od njezina puštanja u pogon davne
1979. godine.
Inače, od siječnja 2013. godine
do ožujka 2013. godine proizvela je
400 GWh, i tako najviše doprinijela
ostvarenoj dobiti od oko 42 milijuna
KM u prva dva mjeseca 2013.
Osim za ogroman doprinos u proizvodnji el. energije, veliku korist od
rada te elektrane ima i lokalna zajednica, budući da su nakon njezina puštanja u pogon, poplave u Popovome
polju znatno smanjene, dok su vode
rijeke Trebišnjice ostale na površini u
izgrađenom kanalu dugom 65 km.
K tomu u prilog govori i činjenica
kako je samo za protekla dva mjeseca
(siječanj i veljaču) tekuće godine na
ime naknada za hidroakumulaciju,
općinama Čapljina, Neum i Ravno
uplaćen prihod od Elektroprivrede
HZ HB u visini od 3.390.000 KM.
Prema važećim propisima, najveći dio
pripada općini Čapljina, a obveza je
svih općina najmanje 50 % tih sredstava investirati u eventualno saniranje oštećenja na područjima gdje se
hidroakumulacijski objekti nalaze.
Od početka 2013. godine HE Mostar proizvela je 30% više električne
energije od plana i bila je to prigoda
zbog koje je 14. ožujka 2013. godine
Uprava bila u radnome posjetu toj
hidroelektrani.
Na sjednici članova Uprave i rukovodstva HE Mostar naglašena je važnost kvalitetnoga održavanja, nadzora i upravljanja hidroelektranom koju
redovito obavljaju uposlenici u suradnji s dispečerima u Centru za upravljanje proizvodnjom (CUP). Stručnost i odgovoran pristup uposlenika
kako te, tako i drugih hidroelektrana,
uz povoljne hidrološke prilike svakako su najvažniji čimbenik koji je
pridonio ostvarenju dobrih poslovnih
rezultata u 2013. godini.
Inače, ta je hidroelektrana rekordnu godišnju proizvodnju ostvarila
2010. godine a iznosila je 320 GWh
električne energije, dok su od siječnja
2013 godine do ožujka 2013. agregati
HE Mostar već proizveli 74 GWh
što je za oko 30 % više od planiranih
količina za to razdoblje.
Kako i na drugim hidroelektranama tako su i na ovoj hidroelektrani
dosada osim kontinuiranih poslova
redovitog održavanja, izvedeni i brojni revitalizacijski poslovi na modernizaciji opreme elektrane i samog
rada pogona, a uskoro slijedi i remont agregata broj 3, te rekonstrukcija mostnog krana 125/25/5 tona u
strojarnici.
HE RAMA
U okviru radnog posjeta 4. travnja
2013. godine općini Prozor Rama,
Uprava je prvo posjetila branu HE
Rama zbog jako velike razine vode
u akumulaciji uzrokovane velikim
oborinama u tome razdoblju. Na svu
sreću plimnoga vala na rijeci Neretvi
nije bilo.
Nakon uvida u ozbiljne moguće
probleme uslijed velikih voda, Uprava
je nastavila obilazak strojarnice HE
Rama u kojoj je završna faza rekonstrukcije agregata br. 1 i zamjena bloka transformatora 1.
Istaknuto je kako unatoč činjenici
da ta hidroelektrana već dulje vrijeme
radi s jednim agregatom zbog rekonstrukcije, uspjela je premašiti planiranu proizvodnju el. energije od siječnja
2013. do travnja 2013. za 45 GWh. O
stanju pogonske spremnosti i tijeku
trenutne faze revitalizacije HE Rama
Upravu su detaljno upoznali rukovoditelj pogona Ivo Dedić i rukovoditelj
projekta revitalizacije HE Rama Ivan
Brizar. Svi predviđeni poslovi uglavnom teku prema planiranoj dinamici, a rekonstrukcija agregata br. 1 je
završena krajem srpnja 2013., sada
se očekuje njegovo puštanje u probni
pogon, a potom bi započela rekonstrukcija i agregata br. 2.
Inače, ovo je drugi poslovni posjet Uprave koja je na početku svoga
mandata još 20. siječnja 2012. godine
posjetila kada je stručno povjerenstvo Elektroprivrede HZ HB predstavilo detaljno izvješće o revitalizaciji elektrostrojarske opreme, kao i
aktivnosti koje se trebaju obaviti na
sanaciji uzvodnoga dijela armirano-betonskoga ekrana brane. Ukupna vrijednost projekta revitalizacije
HE Rama iznosi oko 80.000.000
KM, koji se financira najvećim dijelom iz kreditnih, i vlastitih sredstava
poduzeća.
19
mještani u području Popova polja, i
obećano je da će se sve učiniti što je
u nadležnosti JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar da ne dođe do neželjenih situacija u budućnosti. U sklopu toga posjeta upriličen je i radni
sastanak članova Uprave i predstavnika općine Ravno. Razgovaralo se
o unaprjeđenju suradnje između te
dvije institucije. Zaključeno je kako
korektan poslovni i partnerski odnos
nema alternative što je u obostranom
interesu, jednako kada je u pitanju
proizvodnja električne energije, kao i
suradnja na projektima od zajedničkoga interesa za sve građane općine
Ravno.
DISTRIBUCIJSKO I
OPSKRBNO PODRUČJE
SJEVER
OPĆINA RAVNO
Članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjetili 10.
travnja 2013. područje općina Ravno, Neum i Čapljina gdje se nalaze
objekti CHE Čapljina te su boravili
u radnom posjetu općini Ravno, gdje
su održali i redovitu sjednicu. Izvrsni su rezultati CHE Čapljina
najviše doprinijeli ostvarenoj dobiti,
u prvome tromjesječju 2013. godine,
od oko 60 milijuna KM, ostvarenom
proizvodnjom od 564,386 GWh, što
je višestruko od plana proizvodnje za
to razdoblje. Posjećeno je i područje
Popova polja, koje je zbog obilnih
oborina bilo djelomično ugroženo
poplavama, te su članovi Uprave
u razgovoru s mještanima izrazili
zabrinutost zbog takvih nekontroliranih situacija. Naime, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nije u
mogućnosti utjecati na dotok vode
rijekom Trebišnjicom iz područja
Republike Srpske koji dovodi do
20
plavljenja pojedinih poljoprivrednih
područja.
Naglašeno je apsolutno razumijevanje poteškoća u kojima su se našli
Radni posjet Posavini počeo je 20.
svibnja 2013. u okviru kojeg su posjećeni budući poslovni objekti poduzeća u izgradnji na području općine
Orašje.
Prema već ustaljenoj praksi članovi
su Uprave u Orašju održali i redovitu
sjednicu, a razgovarali su i s uposlenicima o njihovim poteškoćama i uvjetima rada.
Osim članova Uprave u radnom
posjetu bio je i Midhat Arpadžić,
član Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, inače
uposlenik poduzeća iz Orašja. 
NAŠI PROJEKTI
IZ DISTRIBUCIJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
U
sklopu se redovitoga poslovanja JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar u organizacijskoj jedinici Distribucija el. energije redovito obavlja rekonstrukcija i izgradnja novih distributivnih objekata
kao i elektrifikacija područja na kojima djeluje u cilju kvalitetne i sigurne
isporuke el. energije.
Za bolje poslovne uvjete kako za
uposlenike tako i za kupce otvoreni
su novi poslovni objekti.
POSLOVNICA
ELEKTRO DOBRETIĆI
U Dobretićima je 3. listopada 2012.
godine otvorena nova poslovna zgrada. Poslovnica Elektro Dobretići sve
potrebne poslovne aktivnosti obavljala je do sada u sklopu poslovnoga
prostora i uz pomoć Poslovnice Elektro Jajce u Jajcu, što je stvaralo uz veće
troškove poslovanja i dodatne napore
kupcima s toga područja.
Zgradu Poslovnice svečano su
otvorili generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić i predsjednik Općinskoga
vijeća Dobretići, Marko Idžanović,
uz nazočnost članova Uprave, predsjednika i članova Nadzornoga odbora, Sindikata, uposlenika poduzeća
i mještana Dobretića, rukovoditelja
Poslovnica Distribucije i Opskrbe
distribucijskoga i opskrbnog područja Centar, te predstavnike izvođača
radova.
O važnosti Poslovnice za općinu
Dobretići govorio je predsjednik Općinskoga vijeća Dobretići, Marko Idžanović i pri tome posebnu zahvalnost
izrazio Upravi Elektroprivrede HZ
HB koja je istoga dana u novim prostorijama održala i redovitu sjednicu.
Okupljene je pozdravio i rukovoditelj Distribucijskoga područja
Centar Ivo Tadić, koji je osim ostaloga naglasio kako naše poduzeće u
kontinuitetu ulaže bitna financijska
sredstva u obnovu i izgradnju distribucijske mreže i objekata, ali i za
sanacije, opremanje i izgradnju novih
poslovnih objekata, na cijelom prostoru toga područja.
U svom je obraćanju generalni
direktor Elektroprivrede HZ HB
Nikola Krešić istaknuo: Dosada smo
obnovili i izgradili brojne objekte, a
kada su u pitanju uvjeti za rad naših
uposlenika i pružanje usluga našim
kupcima, nastavljamo raditi. U različitim su fazama pripreme ili izgradnje
objekti u Busovači, Fojnici i Novom
Travniku. Cilj nam je u svim općinama gdje obavljamo djelatnosti imati
adekvatne prostore i stalno poboljšavati
kvalitetu naših usluga. JP Elektroprivreda HZ HB i dalje nastoji ostati dosljedna svojoj razvojnoj strategiji, koja
se pored ostaloga ogleda kroz pokretanje
i realizaciju različitih projekata i investiranja na području svih segmenata
21
našega djelovanja, koliko god smo to
u mogućnosti, a sve s ciljem daljnjega
poboljšana sigurnosti i kvalitete opskrbe električnom energijom, zaključio je
Krešić i poželio uposlenicima Dobretića ostvarenje još boljih poslovnih
rezultata.
Financijska sredstva uložena u izgradnju objekta Poslovnice iznosila
su 135.000 KM, uz dodatnih 18.000
KM za namještaj i opremu. Zgrada
je građena godinu dana, a radove je
izvodila tvrtka Komotin d.o.o. Jajce.
U njoj su osigurani uvjeti za smještaj kako uposlenika, tako i svih potrebnih poslovnih sadržaja i Distribucije električne energije i Opskrbe
električnom energijom.
Sa 100 m² uredskoga prostora i
uređenim vanjskim prostorom s natkrivenim parkiralištem, na lokaciji od
1000 m², oko 400 kupaca toga konzumnog područja dobilo je bolju i
kvalitetniju uslugu.
Preseljenjem Poslovnice iz Jajca, osim poboljšavanja uvjeta za rad
postigla i bolja iskorištenost radnoga
vremena.
Prostorije novoizgrađenoga objekta Poslovnice Elektro Dobretići, blagoslovio je mjesni župnik fra Krešimir Vukadin.
U ORAŠJU USKORO
NOVO SKLADIŠTE ZA
DISTRIBUCIJSKO PODRUČJE
SJEVER I NOVA POSLOVNA
ZGRADA ZA OPSRBNO
PODRUČJE SJEVER
(natkrivenog) skladišnoga prostora.
To je velika prednost za sigurniji i
operativniji rad jer se trenutačno sva
oprema i rezervni dijelovi čuvaju u
improviziranome skladištu.
Budući da su uposlenici Opskrbe
smješteni u zajedničkim prostorijama
s Distribucijom, izgradnjom nove poslovne zgrade, prema riječima rukovoditelja OP Sjever Pave Dujmenovića stvorit će se puno bolji uvjeti za
pružanje još kvalitetnije usluge svim
kupcima Elektroprivrede HZ HB s
ovoga područja, te poboljšati uvjeti za
rad uposlenika. Vrijednost je investicije oko 980.000 KM.
IZGRADNJA I ADAPTACIJA
POSLOVNIH PROSTORA U
DISTRIBUCIJI
Tijekom 2011. godine, prema planu,
a i ukazanim potrebama, izvršena je
izgradnja (u manjem opsegu) te sanacija i adaptacija poslovnih zgrada
na cijelom prostoru koji pokriva JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
U nastavku je kraće izvješće o vrsti
radova i uloženim sredstvima (vlastitim) uz nemalo zadovoljstvo zbog
poboljšanih uvjeta rada, ali i ugodnijoj i uvjetnijoj atmosferi za kupce
koji su u čestom kontaktu s našim
uposlenicima.
Poslovnica Elektro Čapljina
Radovi na sanaciji zgrade i partera
Poslovnice Elektro Čapljina izvedeni
su od rujna do prosinca 2011. godine. Radovi su unutar zgrade obuhvatili sanaciju prvoga kata oko 280 m2
zgrade koji je bio neuvjetan i devastiran. Kompletan je prostor preuređen
tako da su urađeni novi gips-kartonski zidovi, nove podne obloge i potpuno preuređeni mokri čvorovi kao
i sanacija prostora boravka montera.
Radovi na parteru obuhvatili su ograđivanje parcele s urađenim ogradnim
zidom i ogradom, proširenje armiranobetonskoga parkinga, sanaciju dijela krovišta i fasade garaža te izrada
rampe za prilaz invalidnih osoba. Vrijednost je ugovorenih radova iznosila
oko 157.953,58 KM.
Poslovnica Elektro Glamoč
Rekonstrukcija krovišta, sanacija
ureda i uvođenje grijanja u poslovni objekt Poslovnica Elektro Glamoč izvedeni su od rujna 2010. do
travnja 2011. godine. Urađena je
rekonstrukcija oko 290 m2 dotrajaloga krova s drvenom konstrukcijom
tko da je postavljena krovna folija,
sloj termoizolacije i crijep. Postojeća je stolarija zamijenjena novim
PVC otvorima, a urađena je i fasada
na objektu kao i gromobranska instalacijama čime je zgrada dobila na
funkcionalnom i vanjskom izgledu.
Urađeno je i grijanje u zgradi poslovnice i u objektu boravka montera
uz njegovu potpunu sanaciju. Vrijednost je ugovorenih radova iznosila
oko 108.943,38 KM.
Za potrebe kupaca i uposlenika JP
u Orašju u tijeku je izgradnja novoga
centralnog skladišta za Distribucijsko
područje Sjever u Orašju i nove zgrade za Opskrbno područje Sjever.
Rukovoditelj DP Sjever Mato
Madžarević predstavljajući projekt
izgradnje centralnoga skladišta čija
je financijska vrijednost oko 350.000
KM, naglasio je kako će se njegovom
realizacijom za Poslovnice Elektro
Orašje, Odžak i Domaljevac-Šamac
osigurati adekvatan prostor od 162,9
m2 zatvorenoga i 285,8 m2 otvorenoga
22
Poslovnica Elektro Grahovo
Vrijednost ugovorenih radova za ovu
poslovnicu iznosila oko 60.699,22
KM. Zamijenjeni su vanjski otvori, izrađena je fasade, zamijenjena
su unutarnja vrata, ugrađena je nova
podna obloga i čajna kuhinja. Preuređen je i skladišni prostor. Na parteru
je ugrađen ogradni zid s pripadajućom ogradom i kliznom kapijom, a
dio je partera asfaltiran.
Poslovnica Elektro Jajce
Vrijednost ugovorenih radova na sanaciji zgrade Poslovnice jajce iznosi
oko 126.976,59 KM. Zamijenjeni
su vanjski otvori, izrada fasade, uređen je jedan dio ureda i izgrađena je
pristupne rampa za osobe s posebnim
potrebama.
prostor u potkrovlju preuređen. Rekonstrukcijom potkrovlja dobio se
novi radni prostor oko 350 m2. U
potkrovlju se objekta sada nalazi 5
novih ureda, dispečerski centar, arhiv. Vrijednost je ugovorenih radova
iznosila oko 158.744,95.
Poslovnica Elektro Vitez
Sanacija poslovne zgrada i transformatorske stanice Poslovnice Elektro
Vitez trajali su 2 mjeseca i završeni su
15. prosinca 2011. godine. Sanacijom
je obuhvaćena zamjena svih vanjskih
otvora na zgradi, uređivanje unutarnjih prostorija objekta, ograđivanje
parcele te sanacija ulegnuća krovišta
na trafostanici. Vrijednost je ugovorene investicije oko 62.816,13 KM.
Poslovnica Elektro Novi Travnik
Radovi na sanaciji krova i uređenju
potkrovlja objekta Poslovnice Novi
Travnik trajali su 2 mjeseca i završeni
su 26. listopada 2011. godine. U potkrovlju postojeće upravne zgrade DP
Centar nalazio se skoro neiskorišten
prostor koji se katkad koristio i kao
arhiv. Radovi na sanaciji postojećega
krovišta obuhvatili su ugradnju nove
termoizolacije krova kao i hidroizolacije krovišta i oluka. Izvedene su nove
električne i vodovodne instalacije kao
i instalacije grijanja, a kompletan je
23
Poslovnice Elektro Rama
IZ PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
Radovi na izgradnje garaže i asfaltiranju unutarnje prometnice otvorenoga
skladišta Poslovnice Rama izvedeni su
od svibnja do listopada 2011.godine.
VE MESIHOVINA – PROJEKT
DANAS ZA BOLJE SUTRA
Urađena je zatvorena garaža dimenzija 13,25 x 8,00 m s drvenom
podkonstrukcijom krova i pokrivena
LTP trapeznim limom. Sanirano je i
uređeno otvoreno skladište površine
500 m2. Vrijednost ugovorenih radova iznosila je oko 70.636,89 KM.
Na Međunarodnoj konferenciji
Energa, kao programsko – stručnom
dijelu Sajma energetike u Tuzli, u
sklopu sudjelovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 6. lipnja 2013.
godine predstavljen je i projekt VE
Mesihovina.
Voditelj je toga projekta Dalibor
Marinčić predstavio osnovne karakteristike VE Mesihovina, rezultate
analiza vjetropotencijala, tijek i dinamiku realizacije Projekta s naglaskom
na izradu dokumentacije, ishođenje
dozvola i trenutačne aktivnosti.
Istaknuo je i određene prepreke s
kojima se susreće JP Elektroprivreda
Poslovnica Elektro Nova Bila
U radove su na sanaciji poslovne
zgrade u Novoj Biloj uključeni radovi na sanaciji ureda, sanaciji krovišta,
izradi pročelja, izradi nadstrešnice,
ograđivanju i uređenju partera, kao
i izradi sustava grijanja u dijelu poslovne zgrade. Obloženo je stubište i
uređen je pristupni prilaz poslovnici.
Vrijednost je ugovorenih radova oko
104.995,22 KM.
Poslovnica Elektro Usora
Izgradnja poslovne zgrade i skladišta
Poslovnice Elektro Usora trajala je
šest mjeseci i svi radovi završeni su
23. kolovoza 2011. godine. Ugovorna je cijena svih radova iznosila oko
464.023,22 KM. Poslovna se zgrada
sastoji od 2 etaže, ukupne korisne
površine 370,2 m2. Bruto izgrađena
površina pod objektom iznosi 205,6
m2 i 85,7 m2 ispod skladišta. Preostali
je dio parcele, od oko 1088 m2, parter
objekta, većim dijelom iskorišten za
skladište krupnoga elektromaterijala
i parkirališnim prostorom.
Poslovnica Elektro Orašje
Građevinski radovi u DP Sjever obuhvatili su dogradnju upravne zgrade
DP Sjever u Orašju. Radovi su započeli u travnju 2010. god. izvodili
su se u nekoliko faza i obuhvaćali su
sljedeće radove: dogradnja prostora
prijamne (šalter) sale s odgovarajućom čekaonicom, dogradnja arhiva,
dogradnja novoga poslovnog dijela
zgrade s uredskim prostorima i opremanje uredskim namještajem spomenutih poslovnih prostora. Radovi
su završeni u studenom 2011. god.
Ukupna je vrijednost svih radova na
adaptaciji poslovne zgrade DP Sjever
bila oko 150.000 KM.
24
Revitalizacija HE Rama
HZ HB d.d. Mostar tijekom izvođenja projekta, kao i prijedlog mjera za
povećanje stupnja realizacije te iznimno važne investicije kada su u pitanju obnovljivi izvori energije.
Za potpuniji uvid i još kvalitetniju predstavljanje pripremljen i stručni rad pod nazivom VE Mesihovina
– Projekt danas za bolje sutra, koji je
uvršten u prigodnu sajamsku publikaciju Energa 2013.
REVITALIZACIJOM
PROIZVODNIH OBJEKATA
DO VEĆE PROIZVODNJE
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s ciljem održavanja visoke pogonske spremnosti i kvalitetne opskrbe svojih kupaca kontinuirano ulaže
u održavanje svih svojih postojećih
proizvodnih objekata, ali i u razvoj i
izgradnju novih elektrana. U 2011.
godini izvršena je u većoj mjeri revitalizacija HE Rama, HE Mostar i
CHE Čapljina. Većina je projekta revitalizacije složena i zahtjeva, stoga je
svakim godišnjim planom poslovanja
planirano ulaganje u objekte po stupnju važnosti.
Revitalizacija se HE Rama provodi
zbog produljenja njezina radnoga vijeka, budući da je u pogonu od 1968.
godine. Ukupna investicija revitalizacije HE Rama iznosi 39 milijuna
eura od čega se najveći dio odnosi
na kredit i grant sredstava KfW-a i
Svjetske banke, a ostalo na vlastita
sredstva Elektroprivrede i sredstva iz
proračuna FBiH. Svi bi predviđeni
poslovi trebali biti dovršeni do kraja
2014. godine.
Revitalizacija HE Rama obuhvaća
realizaciju sljedećih projekata:
1. revitalizacija turbina, generatora i
ugradnja monitoringa za turbinu,
generatore i blok transformatore;
2. ugradnja novih blok transformatora i
3. proširenje 220 kV GIS postrojenja sa sekundarnom opremom i
kabelima.
Sanacija lijevoga boka i injekcijske
zavjese
U razdoblju od 1. ožujka do 15. listopada 2011. godine na brani je izvršena
sanacija injekcijske zavjese – II faza.
Osim injekcijske zavjese izvršena je i
sanacija lijevoga boka brane. Glavni
je cilj radova smanjenje propusnosti
brane u što je moguće većoj mjeri,
budući da je proteklih godina, u više
navrata, upravo na lijevom boku brane, zabilježeno značajno propuštanje
vode. Izvršeno je 26.650 metara bušenja, a ovisno o mjestu dubina bušotina iznosila je 81 do 150 metara.
Vrijednost je te sanacije oko tri
milijuna eura. Izvođači radova u toj
fazi rekonstrukcije bili su zagrebačka
Geotehnika kao glavni nositelj i podizvođač radova zenička Geosonda. Sanacija AB ekrana brane
U 2012. planirana je sanacija ekrana
brane, prema projektu Sanacija AB
ekrana brane.
Urađen je glavni projekt, odabran
način sanacije (geomehaničke folije),
raspisan međunarodni natječaj i prikupljene ponude. Evaluacija je ponuda završena međutim iz poslovnih
razloga postupak je obustavljen.
Rekonstrukcija agregata 1 i zamjena
blok tansformatora 1
Početkom rujna 2012. godine započeli
su radovi na rekonstrukciji agregata 1
te zamjeni blok transformatora 1.
Planirana je zamjena: statora generatora, zamjena uzbudnoga sklopa
generatora, zamjena nosećeg ležaja
agregata te zamjena pratećih sklopova
25
generatora.
Na rotoru je izvršena demontaža i
preizoliranje polova rotora, zamjena
ventilatorskih sklopova, te zamjena ili
dorada još nekih dijelova.
Na turbini se mijenja: turbinski ležaj, servomotori sprovodnog aparata,
brtveni sklop sa sustavom hlađenja
uz još neke sitnije dijelove. Ostali se
dijelovi turbine demontiraju, a nakon
kontrole i obrade u hidroelektrani ili
tvornici, ponovno ugrađuju. Planirana je ugradnja i novoga zajedničkog
on-line monitoring agregata i blok
transformatora. Stari je blok transformatora zamijenjen novim i izrađena je nova uljna jama.
Uz nazočnost izvršnoga direktora za Proizvodnju el. energije mr.sc.
Roberta Križana izvršen je najsloženiji dio posla pri velikim remontima,
vađenje rotora generatora teškog 220
tona. Vađenje (spuštanje) izvršeno je
uz najveće moguće mjere pripreme,
te dobru koordinaciju svih sudionika
koristeći specijalne naprave.
Voditelj projekta za poslove rekonstrukcije HE Rama Ivan Brizar potvrdio je da svi poslovi na rekonstrukciji
26
agregata 1 i zamjeni blok transformatora 1 u HE Rama idu prema planu. Radovi na agregatu br. 1. trebaju
biti završeni do kolovoza 2013. kada
se očekuje puštanje agregata br. 1. u
probni pogon, nakon čega će početi
rekonstrukcija agregata br. 2.
Sukladno ugovorima radove na
agregatu 1 izvodi konzorcij KončarKET Zagreb & Litostroj Power Ltd
Ljubljana sa svojim podizvođačima:
SPIN d.o.o. Posušje i Brinell d.o.o.
Sinj, dok radove na zamjeni blok
transformatora izvodi tvrtka Končar
energetski transformatori d.o.o. Zagreb, sa svojim podizvođima: HELB
d.o.o. Dugo Selo i Nevistić Commerce
d.o.o. Tomislavgrad.
Integracija sekundarnih sustava i
primarne opreme
Usporedo s realiziranjem navedenih
ugovora obavlja se integracija sekundarnih sustava i primarne opreme,
koja obuhvaća rekonstrukciju sustava uzbude, zamjenu i rekonstrukciju
sustava električnih zaštita generatora
i blok transformatora te dogradnju
sustava upravljanja. Prema Ugovoru
urađen je i odobren dio tehničke dokumentacije, te izvršena izrada, tvorničko ispitivanje i isporuka na elektranu dijela opreme.
Sukladno provedenim procedurama javnih natječaja tvrtke koje izvode
radove i isporučuju opremu sa svojim
podizvođačima su: Končar – KET-a
Zagreb, Litostroj Ljubljana, Končar
Power transformators, Geotehnika
i Energocontrol iz Zagreba, Simens
Sarajevo, Lahmeyer international
GmbH – Njemačka i Stucky iz
Švicarske.
Revitalizacija CHE Čapljina
Na objektima dovodnoga sustava
CHE Čapljina u koje se ubraja i dovodni kanal, tijekom vremena nastala
su znatna oštećenja obloge, kosine i
dna kanala.
Uzrokom su tih oštećena izrazito
nepovoljni hidrološki uvjeti u proteklom razdoblju.
Zaštita korita dovodnoga kanala
izvršena je mlaznim betonom debljine
5 cm s armiranom mrežastom armaturom. Obloga je od mlaznoga betona
usidrena u obalne betonske zidove i
betonske blokove u dnu korita.
Većina je oštećenja nastala za vrijeme poplava koje su se dogodile početkom i krajem 2010. godine. Veća
se oštećenja obloge pojavljuju u obliku kidanja većih komada obloge od
prskanoga betona i ispiranja podloge,
betonske obloge i odnošenje većih
količina pijeska i šljunka te podlokavanje postojeće obloge kanala.
Takva se oštećenja odnose uglavnom na dionicu kanala od ulaza kanala Strujići u dovodni kanal pa do
cca 1.000 m nizvodno od mosta u
Veljoj Međi.
Dio je tih oštećenja saniran tijekom
mjeseca svibnja i lipnja 2011. godine.
Sanirana su oštećenja ispod naseljenoga mjesta Orašje, sanirano je
625 m² betonske obloge dna i kosine
kanala.
Tijekom poplava 2010. i početka 2011. godine došlo je do znatnoga oštećenja pristupnoga puta uz
dovodni kanal. Takva je vrsta oštećenja najizraženija na dionici most
Velja – Međa. Sanacija toga dijela
transportnoga puta uz kanal i većih
oštećenja obloge dna kanala na toj
dionici, predviđena je u sljedećem
razdoblju.
Građevinska služba poduzeća vršila je čišćenje pokosa dovodnoga
kanala i GKB-a od raslinja i korova,
a vršene su i manje sanacije obloge
dovodnoga kanala i GKB tijekom
izvođenja radova za vrijeme trajanja redovnoga godišnjeg pregleda
na objektima i postrojenjima CHE
Čapljina.
Tijekom kolovoza 2011. godine
izvršena je sanacija obloge dovodnoga kanala neposredno iznad tunela
Klek kao i sanacija ponorne zone i
lokalnih oštećenja dovodnoga kanala
od Orašja do Velje Međe.
Izvršeno je čišćenje nanosa iz dovodnoga kanala od mosta u Turkovićima do ulaza u tunel Klek. Očišćeno
je i izvezeno oko 8.000 m³ pijeska i
šljunka.
Također je izvršeno čišćenje, nanosa smeća i raznoga otpadnog materijala, iz taložnice ispred ulazne građevine Hutovo. Na području gornjega
kompenzacijskog bazena izvršeno
je zatrpavanje niza manjih ponora evidentiranih nakon pražnjenja i
pregleda akumulacije kao i sanacija
jednoga većeg ponora koji se pojavio
tijekom izvođenja radova, na sanaciji
obloge dovodnoga kanala. Izvršena je
i obnova hidrometerološke postaje u
Ravnom, na dovodnom kanalu CHE
Čapljina.
Nasipi i donji kompenzacijski bazan
Redovno su vršeni obilasci nasipa
uz donji kompenzacijski bazan, kao
i praćenje postojećih oštećenja na
istim. Geodetska služba u poduzeću
vršila je redovita snimanja svih nasipa.
Na nasipu uz rijeku Krupu čija je
ukupna duljina 1860 m, sanirana je
dionica u duljini od 615 m, nastavak
sanacije na tome nasipu.
Na tome dijelu nasipa za vrijeme
poplava 2011. došlo je do preljevanja
vode iz DKB-a u rijeku Krupu i to na
dvije dionice.
Cijela je sanirana dionica nadvišena zemljanim materijalom do kote
6,20 m n.m., kao i sanirana dionica
iz 2011. godine, te obložena složenim
kamenom debljine 40 cm.
Na nasipu uz obodni kanal također
je vršena sanacija ispod naseljenoga
mjesta Bajevci.
Ta je dionica nasipa bila kotom
i najniža dionica, gdje je za vrijeme
poplava dolazilo do preljevanja vode
iz obodnoga kanala u bazen. I na tom
nasipu primijenjen je isti način sanacije kao i na nasipu uz rijeku Krupu.
Na preglednom nasipu rijeka Krupa – Obodni koji spriječava prodor
vode prema naselju Ovanj uz prometnicu Dračevo-Ustava Krupa vršena je sanacija u duljini od 320 m, gdje
je nasip samo nadvišen i nije obložen
kamenom zbog blagih pokosa pregradnoga nasipa.
Revitalizacija HE Mostar
HE Mostar nije važna samo kao
energetski objekt, nego i kao vodogospodarski objekt jer regulira razinu rijeke Neretve kroz grad Mostar.
Relativno nova, HE Mostar puštena
je u pogon 1987. godine, međutim
znatna oštećena zadobila je tijekom
rata. Najveći je dio opreme bio uništen, obnova je počela 1996. godine
i ponovo je puštena u pogon 1997.
godine s ugrađenom najmodernijom opremom koja je u to vrijeme
postojala na tržištu. Uz jako dobru
pogonsku spremnost, najveću godišnju proizvodnju preko 320 GWh
ostvarila je u 2010. godini. Iako je
sanirana od ratnih oštećena s ugrađenom modernom opremom, da bi
nastavila kontinuiranu dobru proizvodnu potrebna su njezina pravodobna održavanja.
Tako su u 2011. godini izvršeni su
poslovi na remontu turbine i sanaciji
kavitacijskih oštećenja na turbini br.
3. Ugovor Remont turbine i sanacija
kavitacijskih oštećenja turbine br.3 u
vrijednosti od 287.000 eura dodjeljen je poduzeću Litostroj Power
d.o.o Ljubljana koji je i proizvođač
turbine.
U sklopu izvođenja remonta turbine obavljeni su sljedeći radovi:
CC kontrole i ispitivanja prije zaustavljanja agregata, prije i tijekom demontažnih radova;
CC demontažno – montažni radovi,
kontrole i mjerenja na sljedećoj
opremi:
27
17.11.1992.-17.11.2012.
- gornji vodeći ležaj i hladnjak
ležaja
-donji vodeći ležaj i hladnjak
ležaja
- noseći ležaj i hladnjak ležaja
- zračni ventili (4 kom.)
-servomotori brave privodnog
kola (2 kom.)
- ventil brave i ventil za zaštitu
brave
- turbinska brtva
- privodno kolo
CC mehaničke kontrole (stator generatora, rotor generatora, kočioni
sustav generatora, križni nosač
gornjeg vodećeg ležaja, vratilo
agregata);
CC sanacija kavitacijskih oštećenja
turbinske opreme u protočnom
traktu i
CC završne kontrole i puštanje u pogon.
20 godina JP ELEKTROPRIVREDA
HZ HB D.D. MOSTAR
Ugovorom je predviđeno da na
svim navedenim poslovima remonta aktivno sudjeluju uposlenici pogona HE Mostar te su tako bitno
smanjili troškove remonta. Važno je
spomenuti da na slivu Neretve od
svih elektrana koje imaju instalirane
Kaplan-turbine, HE Mostar je prva
izvršila remont na spomenutom tipu
turbine.
Aktivnosti za obavljanje remonta
generatora agregata br. 3, remonta
agregata br. 1 i agregata br. 2, još uvijek čekaju realizaciju.
Revitalizacija hidroelektrana na
Silvu Vrbas
Veliki posao na revitalizaciji hidroelektrana na Slivu Vrbas obavljen je od
siječnja 2011. do lipnja 2013. godine.
U 2013. godine izvršena je dogradnja
određenih funkcije slivnog Centra
upravljanja Vrbas u vrijednosti od oko
70.000 eura.
Na HE Jajce I izvršena je ugradnja
novih regulacijskih transformatora
110/35 kV pouzdanosti i sigurnosti
rada jer su zamijenjeni stari transformatori od 1957. godine, a zbog dotrajalosti izvršena je i sanacija krana
100+5t.
Zbog velikih oštećena pristupnoga
mosta čime je bila ugrožena njegova nosivost na HE Jajce II izvršena
28
je njegova sanacija te je zamijenjen
stabilni sustav za gašenje požara. Vrijednost svih radova iznosi oko 2,5
milijuna KM.
Tijekom cijeloga razdoblja vršena su i redovita godišnja ispitivanja,
sanacija opreme i agregata, istražni i
drugi radovi na projektu revitalizacije
HE Jajce II.
USPJEŠNO ZAVRŠENA
PROCJENJIVAČKA MISIJA
KfW-a PROJEKTA CHE
VRILO
U razdoblju od 3. do 6. listopada
2011. godine izaslanstvo KfW banke pod vodstvom Olafa Zymelka,
direktora Odjela za energetski sektor
za jugoistočnu Europu i Tursku izvršilo je procjenjivačku misiju Projekta
Crpne HE Vrilo.
Nakon obilazaka lokacija izgradnje VE Mesihovina i Crpne HE
Vrilo, predstavnici poduzeća i izaslanstvo banke sastali su se i s načelnikom općine Tomislavgrad Ivanom
Vukadinom na lokaciji buduće crpne
hidroelektrane.
Projektna procjenjivačka misija
projekta CHE Vrilo na obostrano
zadovoljstvo uspješno je provedena,
što je još jedna potvrda vrlo kvalitetne i dugogodišnje poslovne suradnje Elektroprivrede HZ HB i KfW
banke. 
J
ubilarnih dvadeset godina postojanja JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar obilježeno je nizom
prigodnih manifestacija u mjesecu studenome 2012.: održavanjem
Okrugloga stola pod nazivom Uloga,
razvoj i perspektiva JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar; otvaranjem
manifestacije Dani otvorenih vrata
i posjetom prvih učeničkih stručnih
ekskurzija proizvodnim objektima,
druženjem jubilaraca, otvorenjem
izložbe fotografija objekata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja
je gostovala u svim županijskim centrima na prostoru djelovanja poduzeća, promocijom publikacije 20 godina
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i nezaobilaznom svečanom sjednicom Uprave Društva. Manifestacije
su to kojima je ovo poduzeće obilježilo svoja dva desetljeća postojanja, a
kako je bilo počnimo redom:
OKRUGLI STOL – ULOGA,
RAZVOJ I PERSPEKTIVA JP
D.D. MOSTAR
Okrugli stol Uloga, razvoj i perspektiva JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar održan je 5. studenoga 2012.
u mostarskom hotelu Ero.
Na toj manifestaciji sudjelovalo je 150 sudionika, međunarodnih
i domaćih stručnjaka iz područja
elektroenergetike, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, regulatornih agencija u BiH i Federaciji BiH,
partnerskih tvrtki poduzeća i brojnih
drugih.
Moderator Okrugloga stola Vlado
Marić, savjetnik generalnoga direktora u uvodnoj najavi podsjetio je da
20 godina djelovanja elektroprivrede
znači samo nastavak elektroprivredne djelatnosti, čiji početak na ovim
prostorima datira još od 1899. godine puštanjem u rad male elektrane
u gradu Jajcu. Od tada pa do danas
elektroprivreda je doživjela veliki broj
transformacija, da bi posljednjih dvadeset godina djelovala kao JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Predsjednik Nadzornoga odbora
Marinko Ivanković, u pozdravnom
obraćanju sudionicima izrazio je
opredijeljenost ka ostvarenju misije i vizije ovoga poduzeća i usvojene
srednjoročne strategije poslovanja.
Posebno je istaknuo usmjerenost na
projekte obnovljivih izvora energije,
smanjenje uvoza el. energije i stalnu
modernizaciju poslovanja.
Generalni direktor Nikola Krešić u
svome izlaganju ukratko je predstavio
današnje kapacitete poduzeća, podcrtao najvažnije probleme s kojima se
u radu susreće i temeljne odrednice
poslovne politike.
29
JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar želi postati temeljnim pokretačem ukupnoga gospodarskog razvitka
na područjima svoje djelatnosti, a u Bosni i Hercegovi želi biti konstruktivni
čimbenik ukupnoga razvitka. Svi programi razvoja moraju otvarati vizije
ukupnoga razvoja drugih djelatnosti, a
time i boljitka građana Bosne i Hercegovine, prvenstveno kroz viđenje svoga
napretka razvojem elektroenergetskoga
sustava(...)
Naša misija ostaje kvalitetna, pouzdana i sigurna proizvodnja, distribucija
i opskrba električnom energijom te razvoj
novih elektroenergetskih kapaciteta prema razvojnim potrebama korisnika, a u
skladu s planovima razvoja Bosne i Hercegovine, naglasio je generalni direktor.
Miroslav Nikolić, rukovoditelj za
razvoj obnovljivih izvora energije i
energetsku učinkovitost u Elektroprivredi HZ HB, detaljno je predstavio
elemente razvojne politike poduzeća
u svim organizacijskim jedinicama.
Konstatirao je kako Održivi razvoj
mora ostati strateško opredjeljenje
Elektroprivrede HZ HB, koje podrazumijeva promicanje temeljnih vrijednosti EU na području energetike,
uključujući sigurnost opskrbe i rad
prema načelima održivog razvoja.
Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava sadašnje potrebe, a istodobno ne
ugrožava mogućnost budućih generacija
da zadovolje svoje potrebe, te doprinosi uspješnom poslovanju Društva. Na
korist je prostoru, društvenoj zajednici
u kojoj djelujemo, posebice lokalnoj zajednici gdje se projekt realizira, i prihvatljiv je za okoliš, zaključio je svoje
predstavljanje Nikolić.
Doc. dr. sc. Mladen Zeljko, zamjenik direktora Instituta Hrvoje Požar
iz Zagreba, govorio je o ulozi Elektroprivrede HZ HB u energetskoj zajednici Jugoistočne Europe u svjetlu
reforme elektroenergetskoga sustava.
Podsjetio je kako su osnovni ciljevi utemeljenja energetske zajednice
stvaranje stabilnoga regulatornog i
tržišnog okvira sposobnoga da privuče ulaganja u mreže i proizvodne
energetske objekte, kako bi sve stranke imale pristup stabilnoj i stalnoj
opskrbi električnom energijom koja
30
je bitna za gospodarski razvoj i socijalnu stabilnost.
Budućnost energetskoga sektora će
biti moguće samo malim dijelom kreirati
vlastitim aktivnostima, jer će najvećim
dijelom ona biti definirana čimbenicima
izvan naše kontrole, ali Elektroprivreda
HZ HB kao najbolje organizirano poduzeće na ovim prostorima, treba gdje je to
moguće, aktivno upravljati procesima, a
ne biti samo njihov pasivni promatrač,
naglasio je Zeljko, kao i to da se stalno mora biti na usluzi građanima, ne
dovoditi u pitanje financijsko stanje
tvrtke, optimalno koristiti postojeće
resurse, a kod investicija u nove projekte voditi se logikom pozitivnih financijskih učinaka.
Nakon izlaganja otvorena je rasprava u kojoj se moglo čuti dosta
korisnih i konstruktivnih prijedloga
i sugestija.
Zaključujući rad Okrugloga stola
Vlado Marić naglasio je: Bez obzira na
sve transformacije i teškoće u proteklome
razdoblju, možemo sa sigurnošću i ponosom reći da je JP Elektroprivreda HZ
HB d.d Mostar ispunila svoju ulogu u
obnovi, proizvodnji, prijenosu i distribuciji el.energije, u osiguranju uvjeta za
povratak raseljenih, u obnovi i razvoju
uništenoga gospodarstva, odnosno u osiguranju normalnoga života na prostoru
svoga djelovanja i u BiH u cjelini. Jednako tako moramo pronaći odgovore na
izazove koji su pred nama kako bismo
sačuvali stabilnost poslovanja poduzeća i
njegov daljnji razvoj.
U ime poduzeća Marić je zahvalio
sudionicima na brojnim čestitkama
upućenim za 20. obljetnicu rada.
SVEČANA SJEDICA UPRAVE
Kao i svake godine održana je i svečana sjednica Uprave Poduzeća. Na
sjednici održanoj 16. studenoga 2012.
koja je upriličena u mostarskome
hotelu Ero uz članove Uprave, Nadzornoga odbora, Odbora za reviziju,
trojicu bivših generalnih direktora,
poslovne partnere, predstavnike Nezavisnoga sindikata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i ostale goste
nazočili su: predsjednik FBiH, Živko
Budimir, ministar energije, industrije
i rudarstva FBiH, Erdal Trhulj, izaslanik i savjetnik dopremijera Vlade
FBiH Jerke Lijanovića Ivankovića,
Vjekoslav Domljan, ministar financija FBiH, Ante Krajina kao i drugi
mnogobrojni gosti.
Sjednicu je otvorio predsjednik
Nadzornoga odbora, Marinko Ivanković naglasivši: svjesni smo i dobro
nam je poznato kako svjetska ekonomska kriza, koja je nastupila prije nekoliko godina, nije zaobišla niti
elektroprivrednu djelatnost pa tako i
Elektroprivredu HZ HB. Hidrološka
situacija 2012. godine ne ide nam na
ruku, ali sam siguran kako ćemo i dalje
uspješno provoditi srednjoročnu strategiju razvoja, te osigurati normalan rad
i financijsku stabilnost JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
U svom obraćanju svečanom skupu
generalni direktor, Nikola Krešić vratio
se na ratne godine, osnutak poduzeća i
njegov razvoj do danas istaknuvši: naš
je cilj da izgradnjom novih proizvodnih
objekata, iskorištenjem hidroenergije,
vjetroenergije i termoenergije, ovo poduzeće, koje sada kupuje električnu energiju
na tržištu, dovedemo u poziciju da postane njezin izvoznik.
Nakon domaćina prepunoj dvorani obratili su se i gosti iz izvršne
vlasti. Tako su svoje čestitke uputili i
ministar financija FBiH, Ante Krajina i izaslanik i savjetnik dopremijera
Vlade FBiH Jerke Lijanovića Ivankovića, Vjekoslav Domljan, koji je
naglasio da u budućnosti cijena električne energije treba biti komercijalna
što je i želja budućem poslovanju JP
Ministar energije, industrije i rudarstva FBiH, Erdal Trhulj izrazio
je zadovoljstvo radom Elektroprivrede koja je u svom 100 % iskorištenju
obnovljivih izvora ispred zemalja
Europske unije, a obveze pristupanju
EU nametnule su i promjene energetske legislative na kojima ministarstvo trenutno radi.
Upravljati jednom ovakvom kompanijom nije lako, isključivo zbog toga što se
radi o obnovljivim izvornima energije,
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ima sto posto instaliranu snagu iz
obnovljivih izvora energije i to je nešto
31
čemu teži Europa, naglasio je ministar.
Resorni ministar je istaknuo da
je JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar temelj energetskoga sektora FBiH i BiH. BiH je malo tržište
električne energije, ona je nešto što nije
nužno za Europu, ali Europska zajednica nužna je nama ako želimo ostati u
ovom okruženju. Mi ćemo unutar ministarstva učiniti sve da ispunimo sve
svoje obaveze i da kao do sada pružimo punu podršku Upravi i Nadzornom
odboru Elektroprivrede HZ HB da ova
kompanija ostane likvidna i da u budućnosti poveća broj svojih kupaca, zaključio je ministar Truhulj.
Predsjednik FBiH, Živko Budimir u svom obraćanju čestitavši 20.
obljetnicu pohvalio je ovo poduzeće, njegov rad i napore te zalaganje
Uprave u upravljanju poduzećem
dodavši kako je lijepo u okvirima
BiH imati nešto čemu teži Europa.
Imati obnovljive izvore u 100 postotnom kapacitetu jako je dobro. Danas
nije dan kada trebamo govoriti o problemima. Cilj svima treba biti da se
ima kontinuitet jedne uzlazne putanje
i uvjeren sam kako će se rukovodstvo
društva voditi tim ciljem. Nije rijetkost
da je politika svojim djelovanjem činila
i ovom poduzeću i mnogima drugima
suprotno od onoga što je njezina uloga,
a to je stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva, istaknuo je predsjednik
FBiH apelirajući na utjecajne institucije FBiH da svoje djelovanje usmjere
na realizaciju gospodarskih projekata
i osiguranju uvjeta za rast i razvoj
ovakvih grana gospodarstva.
Tijekom sjednice pristigle su
mnogobrojne čestitke pozvanih, a
spriječenih gostiju kao što je čestitka
premijera Federacije BiH Nermina
Nikšića i predsjedavajućega Vijeća
ministara BiH Vjekoslava Bevande.
Za glazbeni predah na svečanoj
sjednici pobrinula se mostarska klapa
Hrvoje, a još mnoga desetljeća ovome
važnom poduzeću poželjeli su svi gosti, posebice uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
DRUŽENJE JUBILARACA
U povodu 20. godina JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 14.
32
studenoga 2012. godine 32 jubilaraca
s 35 godina radnoga staža sastali su
se s generalnim direktorom Nikolom
Krešićem i ostalim članovima Uprave
Društva na tradicionalnome skupu.
U ugodnome razgovoru o iskustvu
i dugogodišnjem radu s kolegama generalni direktor, Nikola Krešić, koji je
i sam prošle godine slavio taj jubilej,
istaknuo je:
Vaše radno iskustvo i znanje dio je
značajnoga kadrovskog kapitala ovoga
poduzeća koje respektiramo i cijenimo, a
dodatno je dragocjeno jer ste ga prenosili
i prenosite na naše mlađe uposlenike.
Proizvodnja električne energije:
Jelena Lasta (Sektor za ekonomskofinancijske poslove, Mostar), Ilija
Bošnjak (HE Rama), Berislav Jović
(CHE Čapljina), Đure Krešić (CHE
Čapljina), Rade Krešić (CHE Čapljina), Martin Pavlović (CHE Čapljina),
Srećko Raić (CHE Čapljina), Nikica
Šutalo (CHE Čapljina), Željko Vego
(CHE Čapljina), Marko Kalinić (HE
Jajce), Mateo Leovac (HE Jajce), Niko
Leovac (HE Jajce).
Distribucija električne enrgije:
Tomislav Džidić (DP Jug); Zorana
Šaravanja (DP Jug); Mladen Pehar
(Poslovnica Elektro Čitluk); Drago Tolj (Poslovnica Elektro Čitluk);
Ivica Đevnica (Poslovnica Elektro
Čapljina); Jozo Ivanković (Poslovnica Elektro Čapljina); Cmiljko Jurić
(Poslovnica Elektro Čapljina); Krešo Galić (Pogon Grude), Miro Perić
(Pogon Grude), Svetoslav Karamatić
(Poslovnica Elektro Posušje); Jozo
Mihalj (Poslovnica Elektro Posušje);
Ante Pervan (Poslovnica Elektro Livno); Snježana Jurčević (DP CentarNovi Travnik), Žarko Marković (DP
Centar- Novi Travnik), Vinko Pecirep
(Poslovnica Elektro Kiseljak) Niko
Delać (Poslovnica Elektro Uskoplje).
Opskrba električnom energijom:
Žarko Ostojić (Poslovnica Elektro
Čitluk), Zdenka Miloš (Pogon Grude, Služba za obračun), Anto Barešić
(OP Centar, Poslovnica Novi Šeher).
Pravni poslovi: Mara Topalović
Budući da je 35 godina rada gotovo cijeli radni vijek i od posebne važnosti za svakoga uposlenika, prostor
u ovim novinama kao i sama prigoda,
dopušta nam da predstvimo proslavu
toga jubileja i za 19. godina Elektroprivrede HZ HB. U 2011. najviše
jubilarca bilo je iz Distribucije i Proizvodnje električne energije.
Proizvodnja električne energije:
Srećko Vučina (Ured izvršnoga direktora); Janjko Antunović, (Pogon
HE Rama); Vinko Mišura (Pogon
HE Rama); Jagoda Bukmir (Pogon CHE Čapljina); Nikica Curić
(Pogon CHE Čapljina); Đure Kević (Pogon CHE Čapljina); Nikola
Krešić (Pogon CHE Čapljina); Josip Gavrić (HE Sliv Vrbas); Hrvoje
Ljubez (HE Sliv Vrbas); Milan Pilić
(HE Sliv Vrbas); Frano Jurić (HE
Sliv Vrbas);
Distribucija električne energije:
Alojz Radoš (DP Jug); Mirko Sivrić
(DP Jug); Blaženka Šoljić (DP Jug);
Zdravko Krešić (DP Jug); Davorin
Bevanda (DP Jug); Drago Jovanović (DP Jug); Drago Antunović (DP
Jug); Srećko Bulić (DP Jug); Muharem Gasal (DP Jug); Krešimir Varešković (DP Jug); Niko Mrkonjić (DP
Jug); Sead Kapetanović (DP Jug).
Opskrba električnom energijom:
Ivica Štrkalj (Poslovnica Jajce)
Ekonomski poslovi: Branka Denda
PROMOCIJA PUBLIKACIJE
20 GODINA EPHZHB
U sklopu svečane sjednice Vlado
Marić, savjetnik generalnoga direktora JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar predstavio je publikaciju 20
godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar koja ukratko prikazuje najvažnije smjernice rada u posljednjih
20 godina. 
33
DANI OTVORENIH VRATA
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA
U
JP ELEKTROPRIVREDA HZ
HB D.D U FOTOGRAFIJI
PRIKAZANA JAVNOSTI
sklopu obilježavanja 20 godina JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar u razdoblju
od prosinca 2012. do srpnja 2013.
godine održana je manifestacija Dani
otvorenih vrata. Tko je tom prigodom
posjetio Elektroprivredu pročitajte....
UČENICI SREDNJE
STRUKOVNE ŠKOLE IZ
TOMISLAVGRADA U
POSJETU CHE ČAPLJINA
Učenici trećih razreda budućih elektrotehničara i elektromehaničara
Srednje strukovne škole Tomislavgrad, njih 50-ak, upriličili su 12. studenoga 2012. godine posjet CHE
Čapljina u Svitavi kod Čapljine.
U pratnji profesorā Vinka Banovića, Ivice Papca i Ivana Delača učenici su sa zanimanjem pratili što su
im govorili: Rafo Jovanović dipl. ing.
stroj., rukovoditelj Stojarske službe,
te inženjeri Katica Bulum, Mario
Dodik, Zoran Matić, Pavle Kapular i
Robert Zrnić.
Kako škola surađuje s poduzećem
Armature iz Čapljine Cvijetko Martić direktor toga poduzeća, također je
nazočio posjetu hidroelektrani.
Učenici su obišli pristupni tunel,
plato strojarnice, komandnu sobu,
postrojenja na koti -26,90 m.n.m. (ispod morske razine) i koti -18 m.n.m.
i sa zanimanjem su pratili izlaganje o
radu i funkcioniranju hidromehaničke i elektro opreme.
34
Dani otvorenih vrata počeli su
ovim posjetom.
PREDSTAVNICI EUFORA
Nakon posjeta učenika iz Srednje
strukovne škole iz Tomislavgrada,
19. prosinca 2012. godine proizvodne objekte Elektroprivrede HZ HB
posjetili su predstavnici Eufora, kontingenta švicarske vojske. Naši gosti posjetili su Centar za upravljanje
proizvodnjom i HE Mostarsko blato.
Vidno zainteresirani i oduševljeni
htjeli su kao misija u Bosni i Hercegovini s boravištem u Mostaru, osim
kulture i tradicije, upoznati se i s
gospodarskim subjektima, tako da je
upravo ova manifestacije bila prilika
i za to.
Najavljen je i drugi posjet, u većem
broju, pripadnika Eufora čija je uloga
osiguranje stabilnosti i mira u Bosni i
Hercegovini.
NAJMLAĐI GRUĐANI
U Distribuciji el. energije u Pogonu
Grude 25. travnja 2013. godine bilo
je bučno i veselo. Naime, grudski
pučkoškolci iz Osnovne škole Ruđera Boškovića, posjetili su taj organizacijski dio i pogledali su izložbu
fotografija.
Okupljenim učenicima (šest odjela
sedmih i osmih razreda) i njihovim
nastavnicima na čelu s ravnateljicom
Ružicom Mikulić, prigodno se obratio rukovoditelj Odjela za održavanje u Službi za tehničke poslove Ivo
Zovko, osvrnuvši se ukratko na 20.
obljetnicu Elektroprivrede, njezinu
djelatnost kao i važnost u društvenoj
zajednici.
Mlade i zainteresirane posjetitelje
pozdravio je kratko i rukovoditelj Pogona Grude Josip Pezer, a učenici su
nakon izložbe ostali na malom, njima
primjerenom slatkom domjenku.
BLJESAK.INFO NA
HE MOSTAR
Dan 26. travanj 2013. godine obilježili su novinari i urednici portala
Bljesak.info koji su posjetili posljednju elektranu na toku rijeke Neretve,
HE Mostar. Razlog je gostovanja te
novinarske ekipe specifičnosti hidroelektrane na kojoj su domaćini
bili rukovoditelj HE Mostar, Božo
Krstanović i rukovoditelj Službe za
održavanje Draženko Rajić.
Vidno zainteresirana ekipa Bljeska.info upoznala se s glavnim tehničkim karakteristikama elektrane, njezinoj pogonskoj spremnosti,
ulozi na tok rijeke Neretve, utjecaju na okoliš i ostalim zanimljivim
podatcima.
Rukovoditelj HE Mostar, Božo Krstanović upoznao je novinare s podatcima vezanim za proizvodnju električne energije, a novinari su snimili sam
pogon, krunu brane, akumulaciju i dio
strojarnice. Kako bi njihova priča o HE
Mostar bila objavljena i široj javnosti,
obećali su pripremiti i video zapis o
HE Mostar. 
Poseban događaj za 20. jubilej bila je izložba fotografija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koja se publici
predstavila u Mostaru 15. studenoga 2012. i tijekom cijele
2013. godine putovala je po Bosni i Hercegovini kako bi
se fotografije iz rada poduzeća prikazale široj javnosti.
Desetljećima skupljan radni materijal u svrhu redovitoga objavljivanja i upoznavanja javnosti, kroz takav tip manifestacije, prikupljen je i najbolji radovi našli su mjesto u
maloj kolekciji koja je prikazana javnosti u devet gradova.
Mnogobrojne fotografije proizvodnih i distribucijskih
objekata, prikazani radnici na poslovnim zadatcima u raznim klimatskim uvjetima i situacijama često opasnim po
život samo su dio svakodnevnoga života Elektroprivrede u
posljednjih 20 godina.
Kamo je izložba putovala i kako je bilo na njezinom
otvaranju po svim županijskim centrima koje opskrbljuje
Elektroprivreda, u nastavku.
Orašje, 9. prosinca 2012.
Izložbu su 9. prosinca 2012. godine otvorili najstariji uposlenik Distribucijskoga područja i Opskrbnoga područja
Sjever Đuro Marković i član Nadzornoga odbora Midhat
Arpadžić.
U ime domaćina (Uprave Društva) okupljene je na
otvaranju izložbe pozdravio Mato Madžarević, rukovoditelj DP Centar u Orašju, te je prenio pozdrave i ispriku
generalnoga direktora Nikole Krešića koji, kao i ostali članovi Uprave Društva, nisu mogli doći zbog vremenskih
neprilika.
Midhat Arpadžić, u ime Nadzornog odbora zahvalio
je Upravi kao organizatoru izložbe, što je omogućila da
se ona upriličili najprije u Orašju, odnosno u Posavskoj
županiji, dok je najstariji uposlenik Đuro Marković u svome obraćanju podsjetio na izgradnju kapaciteta i zavidan
razvojni put Elektroprivrede HZ HB kroz proteklih 20.
godina.
Novi Travnik, 3. veljače 2013.
U predivnoj bosanskoj zimskoj večeri uz izvrsnu atmosferu na otvorenju izložbe u DP Centar u Novom Travniku okupilo se dosta gostiju i znatiželjnika, ali i travničkih
akademskih slikara i kipara. Izložbu je otvorio rukovoditelj DP Centar Ivo Tadić, a počasni govor održao je i
najstariji radnik toga područja Anto Fiščić koji se zahvalio što pred svoje uskoro umirovljeničke dane može dati
svoj skromni doprinos u podršci jedne takve hvalevrijedne
manifestacije.
Jajce, 17. veljače 2013.
U kraljevskome je gradu Jajcu izložbu otvorio rukovoditelj
HE Sliv Vrbas Davorin Đaković zahvalivši se što je upravo njegov odjel u Proizvodnji el.energije dobio mogućnost
35
da se kupcima i svim zainteresiranim predstavi ovo javno
poduzeće na malo drugačiji način. Počasne je riječi zahvale uputio svim nazočnima najstariji uposlenik Milan Pilić
koji nije krio oduševljenje zbog izravnoga sudjelovanja u
ovoj izložbi.
Livno, 27. veljače 2013.
U prostorijama franjevačkoga muzeja i galerije Gorica
među brojnim posjetiteljima osim uposlenika poduzeća,
predstavljanju fotografija nazočili su i načelnik općine
Livno Luka Čelan, gvardijan franjevačkoga samostana
Gorica Livno, fra Miroslav Ištuk i brojni drugi.
U ulozi domaćina bio je Belizar Križan, rukovoditelj Pogona Livno koji je objasnio povod organiziranja
izložbe. U svom se izlaganju fra Miroslav Ištuk zahvalio Elektroprivredi HZ HB na suradnji i zalaganju pri
održavanju elektroenergetskoga sustava u toj općini, te
za susretljivost i brzu reakciju u otklanjanju bilo kakvih
kvarova na mreži i osiguravanju uredne opskrbe električnom energijom. Izložbu su zajednički otvorili Ante
Pervan, jedan od najstarijih uposlenika u Livnu i Robert
Križan izvršni direktor za Proizvodnju električne energije Elektroprivrede HZ HB. U svom izlaganju direktor
Križan posjetio je na važnost poduzeća za cijeli prostor
na kojem djeluje, te je naglasio da se kroz izložene fotografije može pratiti njegov razvoj kao i nastojanja JP
Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar da prati trendove iz
elektroenergetskog područja.
Poseban doprinos ugodnoj atmosferi otvorenja izložbe
dali su članovi Kulturno umjetničkog društva Rudine.
Tomislavgrad, 26. ožujka 2013.
gospodarskoga, kulturnog i političkoga života Zapadnohercegovačke županije, odnosno općina Grude, Ljubuški,
Posušje i Široki Brijeg, te uposlenici JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar imali su prigodu vidjeti fotografije
koje prikazuju djelatnosti poduzeća i uposlenike u izvršavanju različitih radnih zadataka.
Kao i do sada u drugim općinama gdje je gostovala,
izložbu je otvorio najstariji radnik, operativni dispečer u
Dispečerskome centru Pogona Grude, Stipe Miličević
zajedno s izvršnim direktorom za Opskrbu električnom
energijom Robertom Majićem.
Čapljina, 10. svibnja 2013.
U zgradi Poslovnice Čapljina otvorena je izložba za čapljinsku publiku. Okupljenima su dobrodošlicu uputili
Berislav Jović, rukovoditelj pogona CHE Čapljina i Vide
Bošković, rukovoditelj Poslovnice Elektro Čapljina izrazivši zadovoljstvo organizacijom izložbe u Čapljini, što
je izvrsna prilika široj javnosti kroz fotografije predstaviti
djelatnosti poduzeća.
Kao domaćin mnogobrojnim građanima, predstavnicima
izvršne i zakonodavne vlasti općine Tomislavgrad i viših
razina vlasti kao i predstavnicima vjerskih zajednica obratio se, rukovoditelj Pogona Livno, Belizar Križan, a svečano je izložbu otvorio najstariji uposlenik u OP Jug, Pogon
Livno Poslovnica Elektro Tomislavgrad, Ante Bagarić. U
ime Uprave otvorenju je nazočio izvršni direktor za Opskrbu el. energijom Robert Majić.
Rama, 4. travnja 2013.
U zgradi HE Rama, uz članove Uprave i mnogobrojne
posjetitelje otvorena je izložba u Rami. Zajedno s generalnim direktorom Elektroprivrede HZ HB Nikolom
Krešićem izložbu su na prigodnoj svečanosti otvorili naši
ramski uposlenici s najviše radnoga staža Tomo Vukoja,
tajnik Društva i Ivo Beljo, čuvar.
Grude, 22. travnja 2013.
U prostorijama Pogona Grude brojni okupljeni gosti iz
Generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Nikola
Krešić također je pozdravio nazočne istaknuvši kako će
osim redovitoga izvršavanja svih obveza koje poduzeće
ima prema društvenoj zajednici, uvijek biti na raspolaganju, podupirati i graditi kvalitetnije odnose na načelima
transparentne i korektne poslovne suradnje, posebice s lokalnom zajednicom.
Čast da izložbu proglasi otvorenom imala je Cmiljka
Matić uposlenica s najviše radnoga staža iz Čapljine.
franjevačke nazočnosti u Sarajevu.
Generalni direktor Nikola Krešić istaknuo je da Uprava
svakodnevno nastoji raditi kako bi poduzeće kontinuirano
podizalo razinu svoje društvene odgovornosti i otvorenosti prema javnosti.
Smatrali smo kako je i ova izložba jedan od zgodnih načina unapređenja odnosa s ukupnom društvenom zajednicom
i približavanja Elektroprivrede HZHB svima koji su za to
zainteresirani, što se pokazalo ispravnim, zaključio je Krešić.
Članovi Uprave nisu propustili prigodu razgledati i
crkvu Sv. Ante koja je s umjetničkoga aspekta jedna od
najbogatijih franjevačkih (i ne samo franjevačkih) crkava
u Bosni i Hercegovini. Osim Dulčićevih djela, u njoj se
nalaze i različita djela Sedera, Kršinića, Michielia, Kesera,
Vulasa i Lovrenčića. Svoj sadašnji izgled dobila je prije
100 godina, a izgrađena je na mjestu nekadašnje crkve posvećene istoimenom svecu 1881. godine.
Sarajevo, 20. lipnja
U galeriji Franjevačkoga samostana Sv. Ante na Bistriku
upriličena je od 20. lipnja do 23. lipnja 2013.
Gvardijan samostana fra Ivan Šarčević na početku svečanosti pozdravio je okupljene i izrazio zadovoljstvo što
se ta specifična i zanimljiva izložba jednoga važnog gospodarskog subjekta kakva je JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar, održava u galeriji samostana koji je simbol
36
37
MOSTARSKIM MJESNIM
ZAJEDNICAMA JASENICI I KRUŠEVU
UPLAĆENO 1.050.000,00 KM
USPJEŠAN
OSMOGODIŠNJI RAD
HE PEĆ MLINI
U
rujnu 2012. godine obilježeno je 8. godina od službenoga puštanja u rad HE Peć
Milini u elektroenergetski sustav JP
Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar.
Kao prva hidroelektrana izgrađena na
prostoru bivše Jugoslavije nakon ratnih djelovanja, u svojih osam godina
rada ukupnim prihodom dostigla je
uloženo. Oko 500 GWh proizvedene
električne energije (70 GWh srednje
godišnje proizvodnje) s dva agregata od 15,3 MW ta hidroelektrana
opravdala je projektna rješenja stara
više od pola stoljeća.
Izgradnja je počela 2001. godine
prema projektu Elektroprojekta Zagreb
38
i trajala je dvije i pol godine. Elektrana
je financirana kombiniranjem vlastitog
kapitala i kredita u omjeru 50/50. Godine 2012. otplaćen je kredit za investiciju koja je ukupno iznosila 62 milijuna maraka, istaknuo je rukovoditelj
hidroelektrane Živko Mikulić. U povodu svega danas je obilježen uspjeh
HE Peć Mlini skromnom svečanošću.
Pozitivan utjecaj na okoliš, višenamjensko korištenje objekta, mogućnost korištenja velike obradive
površine za poljodjelstvo te pouzdan
doprinos sustavu zaštite od poplava
i razvoju turizma, odrednice su HE
Peć Mlini, koji taj dio Hercegovine,
grudski kraj, nedvojbeno zaslužuje. 
O
sim primarnih djelatnosti JP
Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar, od svog osnutka pa
do danas, veliku brigu posvećuje i
razvoju lokalnih zajednica, posebice
onih gdje se nalaze proizvodni pogoni poduzeća. Sufinanciranje projekata
u mostarskim mjesnim zajednicama
Jasenica i Kruševo koje se nalaze na
području novoizgrađene HE Mostarsko blato samo je jedna u nizu
aktivnosti Elektroprivrede HZ HB
prema lokalnoj zajednici.
Izravnim kontaktima i razgovorima s predstavnicima i relevantnim
osobama iz kulturnoga, obrazovnoga, sportskoga i crkvenoga života tih
mjesnih zajednica, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar definirala je
konkretne projekte za financiranje i s
gradom Mostarom, koji zastupa navedene mjesne zajednice, potpisani su
sporazumi za njihovu realizaciju.
Naime, prema Sporazumu između Elektroprivrede HZ HB i grada
Mostara definirano je između ostaloga da grad Mostar u cijelosti provede
postupke rješavanja imovinsko-pravnih odnosa potrebnih za dovršenje
izgradnje odvodnoga kanala u Jasenici i dovršenje izgradnje akumulacije
na platou Mostarsko blato, odnosno
za dio koji pripada MZ Kruševo.
S druge strane obveza je Elektroprivrede HZ HB uplatiti sredstva
u iznosu od 700.000 KM kako bi
financijski sudjelovala u sljedećim
aktivnostima grada Mostara u MZ
Jasenica: uraditi novi asfaltni zastor
na putu u duljini od oko 4.000 m habajućim slojem asfalta debljine 3 cm;
izgraditi most preko rijeke Jasenice
(Kožulov most) raspona od 10 do 12
m; izvršiti sanaciju crpnih stanica za
navodnjavanje; izgraditi bazen za kupanje uz donji bazen HE Mostarsko
blato; urediti korito rijeke Jasenice
od izvora do ušća; staviti u funkciju
oštećeni kanal za natapanje vodama
Mostarskog blata i drugim projektima usuglašenim između MZ Jasenica
i grada Mostara. Budući da je odvodni kanal prema rijeci Neretvi dovršen,
gradu Mostaru je Elektroprivreda
HZ HB u cijelosti uplatila predviđena sredstva na ime sudjelovanja u
realizaciji navedenih projekta u MZ
Jasenica.
Kada je u pitanju MZ Kruševo,
također je potpisan Sporazum koji
podrazumijeva iste obveze grada
Mostara kod rješavanja imovinskopravnih odnosa, i obvezu Elektroprivrede HZ HB da uplati isti iznos
od 700.000 KM za sudjelovanje: u
sanaciji putova oko akumulacije; u
premještanju nogometnoga igrališta
iz neposredne blizine akumulacije; u
izgradnji tri mosta za prijelaz preko
dovodnoga kanala i u drugim projektima usuglašenim između MZ Kruševo i grada Mostara.
Kako je izgradnja akumulacije na
platou Mostarskoga blata u tijeku,
Elektroprivreda HZ HB, sukladno
naknadno potpisanom aneksu Sporazuma, uplatila je avansno 350.000
KM gradu Mostaru, budući da je
plaćanje ukupnoga iznosa predviđeno
nakon završetka svih radova.
Dakle, JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar gradu Mostaru za sudjelovanje u navedenim aktivnostima
odnosno projektima mjesnih zajednica Kruševo i Jasenica uplatila ukupno
1.050.000 KM.
Podsjećamo da je sukladno zakonskoj obvezi plaćanja naknada na
ime hidroakumulacija gradu Mostaru
samo od novoizgrađene HE Mostarsko blato (bez HE Mostar) od početka njezina rada (od svibnja 2010. do
prosinca 2012. godine) uplaćeno oko
550.000 KM unatoč tomu što je u
protekle dvije godine proizvodnja el.
energije znatno smanjenja zbog nepovoljnih hidroloških prilika.
Prema istome zakonu i zaključku Doma naroda Federacije BiH ta
su sredstva, u minimalnome iznosu od 50 %, lokalne zajednice dužne ulagati u sanaciju oštećene infrastrukture na područjima gdje se
nalaze hidroakumulacijski objekti, što
u konkretnome slučaju znači na područje spomenutih mostarskih mjesnih zajednica.
Iz svega navedenoga razvidno je
kako Uprava Elektroprivrede HZ
HB ispunjava svoje predviđene financijske obveze za nabrojane projekte, čija je realizacija u nadležnosti
grada Mostara.
S ciljem daljnjega razvijanja dobrih
odnosa s lokalnom zajednicom, članovi su Uprave Elektroprivrede HZ
HB u više navrata i posjećivali mjesne
zajednice kako bi se upoznali s dinamikom realizacije projekata, kao što
je to bio slučaj za nedavnoga posjeta
MZ Kruševo generalnoga direktora
Nikole Krešića, izvršne direktorice
za ekonomske poslove Ivane Bunoze
i izvršnoga direktora za Proizvodnju
el. energije mr. sc. Roberta Križana. 
39
NAJVEĆE SMANJENJE
GUBITAKA ELEKTRIČNE
ENERGIJE NA PODRUČJU
POGONA LIVNO
P
roteklih godina u organizacijskoj jedinici Distribucija električne energije JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar bilježi se trend smanjenja ukupnih
gubitaka električne energije na mreži. Osim tehničkih
posebice je vidljivo smanjenje netehničkih gubitaka prouzročenih najvećim dijelom zbog neovlaštene potrošnje
električne energije. Tomu je svakako pridonijela ugradnja
brojila za mjerenje i daljinsko očitanje na svim trafostanicama poduzeća, ali i druge poduzete mjere.
Tako je najizraženije smanjenje gubitaka na mreži u
protekle dvije godine zabilježeno na području organizacijskoga dijela Distribucije električne energije Pogon Livno,
u prosjeku za oko 3%. To se postiglo zahvaljujući mjerenjima ukupne potrošnje u trafostanicama čime su detektirana trafo područja s najvećim gubitcima.
Prema riječima rukovoditelja Pogona Livno Belizara
40
S
tručnjaci koji se bave analizom
i praćenjem meteoroloških
pojava, zimu već daleke 2012.
godine često su definirali s mnogo
“rekorda”.
Rekordno niske temperature i visina snijega, a neposredno prije toga
rekordno niska razina vode u akumulacijskim jezerima, travanj s rekordno
lošim kišnim danima…
No, vratimo li se na zimske uvjete
rada, teško je ne prisjetiti se svih onih,
samo oku ugodnih prizora s terena.
Silni kvarovi na niskom naponu: Mostar, Čapljina, Stolac, Rama, Doljani,
Neum (preko 9 stupova DV 110 kV
porušeno), Tomislavgrad i Livno.
Najteže je, svakako, bilo u Neumu i
uloženi su, bez pretjerivanja, nadljudski napori da se, zajedno s uposlenicima Elektroprijenosa OP Mostar saniraju velika oštećenja i stanovništvu
osigura električna energija.
Situacija je gotovo na cijelom teritoriju koji pokriva naša Elektroprivreda, službeno i neslužbeno bila
izvanredna, a po svemu najgore stanje
bilo je na području DP Jug.
Stoga, uz dužno poštovanje svima koji su uložili dodatne napore
ZIMA
da električne energije bude za sve,
navodimo imena uposlenika Pogona Elektro Mostar, koji su, što bismo rekli, “iznijeli” tu situaciju: Jozo
Miškić, Jure Vidović, Krešo Goluža,
Ante Nikolić, Dalibor Rosić, Mirko
Mikić, Zoran Mršić i Mario Topalović i uposlenika Poslovnice Elektro
Neum, gdje su se posebno istaknuli:
Stojan Bogdanović, Vidan Leženić,
Marinko Obradović i Ivica Bogdanović, Ivica Franić iz Poslovnice Elektro
Ravno je također bio na ispomoći,
kao i ekipa iz Prijenosa električne
energije: Zoran Raič, Darko Prce,
Mario Pavlović, Vinko Golemac (svi
pod vodstvom Darke Škota). Oni su
pomogli na otklanjanju kvara na DV
35 kV CHE Čapljina – TS Hutovo.
Od velike pomoći bila je i ekipa iz
Stona (HEP Hrvatska), predvođena
Antunom Krajićem. 
2011./2012.
Križana, u prvome je koraku analizirana nelogična potrošnja kupaca s obzirom na veličinu kućanstva i načina grijanja prostorija, pa su takvima ugrađivana kontrolna brojila
i otkrivena eventualna neregistrirana potrošnja. Zatim su
ciljano izmještena mjerna mjesta gdje je uočena razlika
između stvarno utrošene i fakturirane električne energije,
što je novina u odnosu na dotadašnji način rada.
Osim toga vršene su redovite kontrole i zamjene mjernih mjesta prema planu za smanjenje gubitaka. Sva su
„sumnjiva“ trafo područja sustavno kontrolirana po nekoliko mjeseci što je u konačnici i polučilo dobre rezultate.
Na trafo područjima koja su pokrivena daljinskim očitanjem (u Pogonu Livno je oko 3100 mjernih mjesta koja se
daljinski očitavaju) i kontrolna mjerenja uvrštena su u sustav
tako da je moguće u realnom vremenu pratiti potrošnju kupaca, naveo je rukovoditelj Križan.
Uz rad na smanjenu spomenutih netehničkih gubitaka
kontinuirano se radi na poboljšanju i unaprjeđenju niskonaponske i srednjonaponske mreže, kao i na optimizaciji snage distribucijskih transformatora u cilju smanjenja
tehničkih gubitaka. Trend ulaganja u distribucijsku mrežu
osim povećane sigurnosti opskrbe kupaca donosi na taj
način i bitne uštede, a s obzirom na planove investicija za
očekivati je i daljnji pad gubitaka. 
41
ELEKTROPRIVREDA HZ HB
OSIGURALA GORIVO ZA
HERCEGOVAČKU GORSKU
SLUŽBU SPAŠAVANJA
Osim napora koji su se činili kako bi
svi potrošači u zimskim okolnostima
2012. imali električnu energiju, JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nastojala je podupirati i one koji su svojim
nesebičnim radom na različite načine
pomagali našim brojnim sugrađanima
u nevolji.
Tako je osigurana određena količina
goriva za potrebe Hercegovačke gorske
službe spašavanja, kako bi se podržao
plemeniti rad na spašavanju ljudskih
života s nepristupačnih terena, po
teškim vremenskim prilikama odnosno u svim situacijama kod kojih treba
primijeniti posebno stručno znanje i
opremu.
To nije bio prvi put da Elektroprivreda HZ HB pomaže HGSS-u, ali i brojnim
drugim udrugama i organizacijama,
koje nemaju osigurane stabilne izvore
financiranja za svoje aktivnosti.
KONFERECIJE ZA MEDIJE
U
proteklome razdoblju od preuzimanja dužnosti
generalni direktor Nikola Krešić s ostalim članovima Uprave Društva upriličio je dvije konferencije za medije, kako bi izravno upoznao javnost s poslovanjem poduzeća i aktualnostima iz toga razdoblja.
Prva konferencija za medije održana je 14. veljače 2012.
godine u povodu vremenskih nepogoda koje su prouzročile ogromne poteškoće u opskrbi električnom energijom na
području djelovanja Elektroprivrede HZHB.
Zbog vremenskih nepogoda izazvanih velikim snježnim
oborinama te niskim temperaturama EP BiH i Rundap obustavile se isporuku el.energije i ozbiljno je bila ugrožena stabilnost EES-a BiH i sigurnost opskrbe kupaca koje opskrbljuje
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Samo izuzetnim
naporima u ovoj više nego složenoj situaciji te nabavom električne energije na tržištu po vrlo nepovoljnim uvjetima spriječen je kolaps, naglasio je tada v.d. generalnoga direktora
Nikola Krešić. V.d. izvršnoga direktora za Distribuciju
električne energije Miroslav Galić upoznao je sve nazočne
da je najviše problema izazvalo urušavanje 110 kV DV na
području Neuma i Mostara.
Konferencija za medije održana 7. ožujka 2013. godi-
ne bila je povodom negativnih napisa u medijima o poslovanju Poduzeća. Generalni direktor predstavio je vrlo
uspješno poslovanje u prvome tromjesečju 2013. godine,
osvrnuvši se na podatke o proizvodnji u 2010. i 2012.
godini, te planiranom i ostvarenom planu proizvodnje u
2013. godini. Pozitivan poslovni trend i rast proizvodnje
može se zahvaliti dobroj hidrologiji i redovitom održavanju i visokoj pogonskoj spremnosti proizvodnih objekata.
Generalni je direktor istaknuo: Uz navedene razloge, takav
samo rezultat ostvarili i racionalnim korištenjem svih naših
kapaciteta, smanjenjem troškova poslovanja gdje god smo mogli, posebice smanjenjem troškova nabave električne energije na tržištu te dobrim upravljanjem i dobrim financijskim
efektima trgovanja na tržištu el. energije. 
42
43
POSLOVANJE U 2013. GODINI
MJESEČNA PROIZVODNJA HIDROELEKTRANA
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB d.d. Mostar
od 1.1.2013. do 30.6.2013. godine (GWh)
HE Rama
CHE Čapljina
HE Mostar
HE Jajce I
HE Jajce II
HE Peć Mlini
Siječanj
38, 35
151,69
30, 83
27, 35
19,22
9,56
HE Mostarsko
blato
18,76
Veljača
50,60
187,57
28,86
25,24
18,08
14,85
28,84
354,07
Ožujak
57,07
225,11
39,05
30,72
20,47
19,55
43,64
435,63
Travanj
56,86
115,28
40,34
32,06
19,64
17,30
40,10
321,61
Svibanj
57,95
1,66
35,81
23,94
19,15
9,06
6,20
153,79
Lipanj
56,77
2,88
23,98
17,64
14,52
8,17
5,56
129,55
UKUPNO
317,62
684,22
198,90
156,98
111,10
78,50
143,12
1.690,46
UKUPNO
295,78
foto
Rekordna polugodišnja proizvodnja električne energije od osnutka poduzeća!
UPLAĆENE NAKNADNE
ZA HIDROAKUMULACIJE OPĆINAMA
Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o izdvajanju
i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata, (temeljni tekst
Službene novine FBiH br. 44/02 i izmjene i dopune Službene novine FBiH br. 57/09) na ime te naknade u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2013. godine, JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u općinske proračune
uplatila je 16.904.668,71 KM.
Na temelju zaključka Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (DN broj 02-02-874/09 od
30. srpnja 2009. godine) prigodom usvajanja izmjena i
dopuna navedenoga Zakona, općine su dužne od prikupljenih sredstava u iznosu od minimalno 50% tih naknada investirati u infrastrukturne projekte područja koja su
oštećena hidroakumulacijom.
Od početka primjene izmjenama i dopunama Zakona o
izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumulacijskih objekata od 30.
srpnja 2009. godine do 30. lipnja 2013. godine, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u općinske proračune uplatila je oko 81 milijun KM.
PREGLED UPLAĆENIH NAKNADA (KM)
od 1.1.2013. do 30.6.2013.
r.br. Pogon
Općina/grad
Ukupno (KM)
1.
HE Rama
Rama
3.176.206,50
2.
CHE Čapljina
Čapljina
3.006.472,48
3.
CHE Čapljina
Neum
1.964.402,03
4.
CHE Čapljina
Ravno
1.871.347,80
5.
HE Peć Mlini Grude
Grude
785.079,90
6.
HE Mostar i HE Mostarsko blato
Mostar
2.655.411,62
7.
HE Mostarsko blato
Široki Brijeg
8.
Sliv Vrbas (HE Jajce I i II)
Jajce
764.850,38
2.680.898,00
UKUPNO: 16.904.668,71
44
ISPUNJEN PLAN PROIZVODNJE
ZA 2013. GODINU
Plan proizvodnje za 2013. godinu JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar ispunila je 29. travnja 2013. godine u prvom redu zahvaljujući povoljnoj hidrologiji u prvome tromjesečju kao i jako dobrome stanju proizvodnih objekata.
Naime, do 30. lipnja 2013. godine sedam hidroelektrana u proizvodnome sustavu poduzeća proizvelo je ukupno
1690 GWh električne energije, što je i više nego Planom
poslovanja predviđena godišnja proizvodnja za 2013. godinu od 1376 GWh. Tako iznimno dobrom rezultatu, osim
navedenih razloga svakako je u velikoj mjeri pridonijela
maksimalna angažiranost i stručan rad naših uposlenika,
racionalno upravljanje i vođenje energetskoga sustava, te
dobra kontrola i smanjenje troškova poslovanja na koje se
moglo utjecati.
Ostvarena proizvodnja rezultirala je dobiti od
72.255.337 KM. Uprava će i nadalje poduzimati sve što
je u njezinoj mogućnosti kako bi se takav trend poslovanja
nastavio i u budućnosti.
I OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
BILJEŽI IZVRSNE REZULTATE POSLOVANJA
U 2013. GODINI
Od početka tekuće 2013. godine JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar ostvaruje zavidne rezultate poslovanja u
svim segmentima svoga djelovanja.
To najbolje potvrđuje ostvarena proizvodnja električne
energije budući je već krajem mjeseca travnja ispunjen godišnji plan za 2013. godinu.
Osim toga, i Opskrba električnom energijom kao jedna
od organizacijskih jedinica JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar, kontinuirano iz godine u godinu uspješno ostvaruje svoje poslovne ciljeve, nastojeći pružati svim svojim
kupcima što kvalitetniju i pouzdaniju uslugu opskrbe
električnom energijom.
Središnja aktivnost Opskrbe poslovi su naplate električne energije što je jedan od ključnih pokazatelja kvalitete i učinkovitosti cjelokupnog poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Kroz primjenu jedinstvenih i obvezujućih postupaka
koji su sukladno važećim zakonskim propisima u danim
trenutcima bili provedivi, u razdoblju od I. do IV. mjeseca
2013. godine ostvaren je iznimno dobar ukupan stupanj
naplate električne energije fakturirane na distribucijskim
naponskim razinama, koji uvelike premašuje postotak naplate predviđen Planom poslovanja Društva.
Uspoređujući isto razdoblje prošle godine, postotak je
naplate u 2013. godini znatno veći na cijelom području
koje opskrbljuje poduzeće. Takav je uspjeh rezultat jasno
postavljene strategije, koja se učinkovito provodi kroz
maksimalno zalaganje, koordiniran rad i međusobnu suradnju svih uposlenika kako na poslovima naplate električne energije, tako i na ostvarivanju ostalih poslovnih
ciljeva. 
45
POSLOVANJE S
ALUMINIJEM
D.D. MOSTAR
POTPISANI KUPOPRODAJNI
UGOVORI ZA
ELEKTRIČNU ENERGIJU S
KVALIFICIRANIM KUPCIMA
Prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilniku o stjecanju statusa kvalificiranoga kupca koji je donio
FERK (23. prosinca 2011. godine),
produženo je prijelazno razdoblje u
kojem se do 31. svibnja 2012. kupci
na 110 kV naponskoj razini imaju
pravo opskrbljivati po tarifnim stavovima FERK-a.
Budući da je Vlada FBiH donijela
Zaključak 22. prosinca 2011. kojim je
suglasna da se u cilju osiguranja sigurne i kontinuirane opskrbe električnom energijom svih kupaca potpišu
ugovori o nabavi el. energije sukladno
provedenim zakonskim procedurama
za nabavu, JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar je za sve svoje kupce osigurala dostatne količine el. energije
za 2012. godinu.
Dva velika kupca Aluminij d.d.
Mostar i B.S.I. d.o.o. Jajce izrazili su, u utvrđenim rokovima, svoje
potrebe za električnom energijom u
2012. godini i svoje su zahtjeve uputili EPHZHB-u kao opskrbljivaču,
što prema propisima Općih uvjeta za
isporuku el. energije znači da je potrebno s kupcima potpisati ugovore.
Tako da je 30. prosinca 2011. godine potpisan kupoprodajni ugovor između Aluminija i JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar za isporuku električne energije u ukupnom iznosu od
1.098.000 MWh godišnje i 125 MW
vršne snage po svakom mjesecu. Isti
46
FERK I EP HZHB
dan ugovor je potpisao i B.S.I. d.o.o.
Jajce u iznosu od 237.168 MWh, vršne snage 27 MW po mjesecu.
Cijene su za isporučenu električnu
energiju usklađene prema mjesecima za tekuću godinu, a za prvih pet
mjeseci obračunavaju se prema važećim tarifnim stavovima koje je donio
FERK za kupce na 110 kV naponskoj razini.
Za ostale se mjesece cijene obračunavaju prema, u trenutku obračuna,
važećim tarifama JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar za kvalificirane
kupce na 110 kV naponskoj razini.
NAPLATA DUGOVANJA ZA
ELEKTRIČNU ENERGIJU OD
ALUMINIJA MOSTAR
Nepovoljne okolnosti poslovanja JP
u 2012. godini dodatno su otežane
neredovitim izmirenjem obveza za
preuzetu električnu energiju od strane Aluminija d.d. Mostar.
Aluminij d.d. Mostar ima status
kvalificiranoga kupca električne energije (prema Pravilniku FERK-a), što
znači da može samostalno kupovati
el. energiju na tržištu i tako birati dobavljača. Koristeći tu mogućnost Aluminij d.d. Mostar kao i svih prethodnih godina odabrao je ovo poduzeće
za opskrbljivača, a time se obvezao i
izvršavati sve predviđene ugovorne
obveze (ugovor od 30. prosinca 2011.
godine). Neizvršavanje obveza plaćanja računa za utrošenu el. energiju od
strane Aluminija počelo je ozbiljno
narušavati stabilnost ukupnog poslovanja JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar, a time i ugrožavati i opskrbu
svih ostalih naših kupaca koji redovito izmiruju svoje obveze.
Razlog je to što je, sukladno odredbama kupoprodajnoga ugovora za
isporuku električne energije Uprava
bila primorana upotrijebiti sve ugovorene mehanizme u svrhu osiguranja naplate dugovanja.
Krajem studenoga 2012. godine, a zbog ukupnoga duga do oko
31.951.000 KM JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar je putem aktiviranja mjenica blokirala račun
Aluminija d.d. Mostar. Uslijedila je
konferencija za tisak u Aluminiju, a
neposredno nakon deblokade računa
i konferencija u JP Elektroprivredi
HZ HB d.d. Mostar.
Na istoj je član Uprave i izvršni
direktor za Distribuciju električne
energije Damir Leko napomenuo
kako Aluminij smatra jako bitnim
za razvoj gospodarstva Hercegovine,
te je izrazio razumijevanje za sve poteškoće s kojima se Aluminij susreće.
Osim toga, napomenuo je da Uprava
Elektroprivrede HZ HB nema mogućnosti zaštiti Aluminij d.d. Mostar,
nego joj je primarni zadatak zaštiti
svoje poduzeće. Rezultat nastojanja
Uprave za prevladavanjem nastale situacije je i usmeni sporazum oko naplate preostalog duga za utrošeni el.
energiju, a prema kojem je i deblokiran račun Aluminija d.d. Mostar. Izvršni direktor za Distribuciju el. energije Damir Leko posebno je istaknuo
da će u mogućem novom tarifnom
postupku tražiti samo poskupljenje
za 110 kV kupce te učiniti sve da se
zaštite kućanstva. 
PROVEDBA
PETOGA
TARIFNOG
POSTUPKA
Zbog objektivnih okolnosti koje su
poslovanje poduzeća dovele u iznimno nepovoljan položaj dana 30.
prosinca 2011. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar podnijela je Regulatornoj komisiji za
električnu energiju u Federaciji BiH
(FERK) Zahtjev za pokretanje 5. tarifnog postupka za djelatnost opskrbe
električnom energijom prvoga reda
i odobrenje troška nabave nedostajućih količina električne energije, te
je zatraženo odobrenje potrebnoga godišnjeg prihoda u iznosu od
352.610.928,00 KM.
Poštujući Zaključke Vlade Federacije BiH koji su Elektroprivredu HZ
HB d.d. Mostar obvezali da izvrši
potrebnu nabavu nedostajućih količina električne energije za sve svoje
kupce i preporuku Nadzornoga odbora Društva, FERK-u je predložena
izmjena samo za kategoriju kupaca
priključenih izravno na prijenosnu
mrežu (tzv. veliki kupci), dok je za
ostale kategorije kupaca predloženo
da tarifni stavovi ostanu isti, odnosno
na razini iz 2010. godine.
Naime, zbog uvjeta i cijena električne energije na tržištu električne
energije, kao i ekstremno loših hidroloških prilika kroz cijelu 2011.
godinu, JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar našla se u teškoj situaciji.
Dodatni je razlog i produljenje „u zadnji čas“ prijelaznoga razdoblja statusa kvalificiranih kupaca s 1. siječnja
2012. godine na 31. svibnja 2012.
godine, a omogućeno je FERK-ovim
donošenjem Pravilnika o izmjenama
i dopunama Pravilnika o stjecanju
statusa kvalificiranog kupca, po kojemu je JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar i nadalje bila obvezana nabaviti velike količine električne energije.
Poteškoće je prouzročilo i proglašenje stanja elementarne nepogode
u Federaciji BiH, početkom veljače
2012. godine, te otkazivanje već ugovorene isporuke električne energije
od dobavljača, pa je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bila primorana kupovati i dodatne količine
električne energije na tržištu po jako
visokim cijenama koje su se kretale i
do 135 EUR/MWh.
Budući da posjeduje dozvolu za
rad – licenciju za obavljanje elektroprivredne djelatnosti opskrba električnom energijom prvog reda JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ima
obvezu vršenja javne usluge opisane u
stavcima 4.2.1. i 4.1.1. u kojima stoji: Imatelj dozvole je obvezan obavljati
opskrbu električnom energijom prvog
reda za nekvalificirane (tarifne) kupce
kao javnu uslugu na svom geografskom
području, kako je propisano važećim
zakonima, podzakonskim aktima, propisima i pravilima FERK-a i sukladno
direktivama EU i međunarodnim ugovorima koje je prihvatila BiH.
Zato je i učinjeno sve kako bi svi
naši kupci bili kontinuirano opskrbljeni električnom energijom tijekom
cijele godine, a posebice za vrijeme
stanja elementarne nepogode, izuzev
nekoliko dana reducirane isporuke
energije velikim kupcima.
FERK je na temelju svojih ovlasti utvrđenih Zakonom o električnoj
energiji, suprotno prijedlogu našega poduzeća, na 4. redovitoj sjednici održanoj 24. veljače 2012. godine
osim Odluke o tarifnim stavovima za
korisnike distributivnog sustava Javnog
poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske
zajednice Herceg Bosne“ dioničko društvo Mostar, donio i Odluku o tarifnim
stavovima za prodaju električne energije nekvalificiranim (tarifnim) kupcima
Javnog poduzeća „Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne“ dioničko
društvo Mostar, te Rješenje o odobrenju potrebnoga godišnjeg prihoda
od nekvalificiranih (tarifnih) kupaca
uključujući i trošak nabave električne
energije za potrebe nekvalificiranih
(tarifnih) kupaca.
Tako su tarifni stavovi za nekvalificirane (tarifne) kupce po kategorijama i grupama potrošnje određeni na osnovu ukupnoga potrebnog
godišnjeg prihoda u iznosu od
337.262.146,00 KM, što je manje od
traženoga za 15.348.782,00 KM.
Struktura
odobrenih
prihoda: za djelatnost proizvodnje
80.512.628,00 KM, za trošak nabave energije 160.270.896,00 KM,
potreban prihod distribucije u iznosu od 54.162.000,00 KM, dok je
potreban prihod opskrbe električnom energijom prvog reda u iznosu od 14.763.893,00 KM. Za troškove prijenosa odobren je iznos od
23.139.287,00 KM, a za troškove
rada NOSBIH-a 1.112.128,00 KM
uključujući i troškove usluga sekundarne i tercijarne regulacije u iznosu
od 5.563.194,00 KM i umanjeno za
2.261.880,00 KM. To se odnosi na
iznos prijenosnih gubitaka kvalificiranih kupaca kojima je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar balansno odgovorna strana, što odgovara
troškovima koje te kategorije i skupine potrošnje stvaraju svojim načinom i vremenom korištenja električne energije, uvažavajući načelo
postupnosti promjena.
Odlukom o tarifnim stavovima za
prodaju električne energije nekvalificiranim (tarifnim) kupcima, na
području opskrbe JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar, povećanje cijene
električne energije iznosi u prosjeku
9,72%. 
47
Tarifni stavovi za prodaju električne energije za nekvalificirane (tarifne) kupce JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s
primjenom od 1. ožujka 2012. godine.
UNIŠTAVANJE IMOVINE
PODUZEĆA U NOVOME
TRAVNIKU I NOVOJ BILOJ
N
Tarifni stavovi za korisnike distribucijskoga sustava JP Elektroprivreda HZ HB d.d.Mostar s primjenom od 1. ožujka
2012. godine.
48
a području Poslovnicā Novi
Travnik i Nova Bila 2. rujna
2011. nepoznati počinitelji
zapalili su dva teretna vozila koja su se
nalazila u krugu navedenih poslovnica, a uništeno je i 20-ak mjernih mjesta, odnosno ormara s brojilima. Pričinjena šteta iznosi oko 300.000 KM.
Zanimljivo je da se to vandalsko
uništavanje imovine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar događalo
u vrijeme akcije smanjenja gubitaka i
sprječavanja krađa električne energije
na prostorima djelovanja poduzeća,
odnosno izmiještanja mjernih mjesta
– brojila. Do smanjenja ilegalne potrošnje električne energije, zbog koje
je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar godinama imala ogromne gubitke, došlo se uvođenjem novoga sustava
očitanja brojila, ali i obveze kupaca da
omoguće slobodan pristup brojilu el.
energije.
Najčešći su slučajevi zloporabe potrošnje električne energije u Središnjoj Bosni i u općini Čitluk, gdje je
veliki broj objekata ilegalno spojen na
el. mrežu. Maštovitosti neodgovornih
i krajnje nemoralnih pojedinaca/lopova el. energije nema granica - razdvajaju kabele prije brojila, koriste
snažne magnete ili elektromagnete
koji imaju za cilj usporiti ili jednostavno blokirati mjerenje brojila.
Ugradnjom sustava daljinskoga
očitovanja i ostale suvremene opreme
na transformatorima, te su manipulacije potpuno smanjenje, pa ogorčenost pojedinaca ide dotle da se uništava imovina JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar.
Nekoliko dana nakon paljena
kamiona u Novom Travniku, 2. listopada 2011. meta vandalizma bila su
dva vozila i poslovna zgrada u Novoj Biloj i 20-ak ormarića s mjernim
instrumentima.
Iz MUP-a i Tužilaštva SBK-a potvrđena je ogromna materijalna šteta,
a do danas se traga za počiniteljima
tih barbarskih djela koji se ponavljaju
skoro svaki mjesec.
Mostar pozvala je nadležne organe unutarnjih poslova i institucije
vlasti da žurno reagiraju i poduzmu
sve nužne mjere i aktivnosti u zaštiti
imovine poduzeća, jer se izravna šteta
nanesena i krađom bakarnih dijelova
transformatorskih stanica i ostaloga materijala procjenjuje na više od
330.000 KM u 2011. godini. 
49
PRIMJENA ODLUKE O SUBVENCIJAMA ZA KUPCE
ELEKTRIČNE ENERGIJE EP HZ HB
R
eforme u elektroenergetskome sektoru usmjerene su na
postizanje ekonomskih cijena
električne energije za sve kategorije
kupaca, odnosno na to da svaka kategorija kupca treba plaćati troškove
koje prouzrokuje u elektroenergetskom sustavu. Činjenica je da su još
uvijek cijene za kategoriju kućanstva
ispod ekonomskog troška i da socijalno ugroženi kupci imaju teškoća
pri redovnom izmirivanju obaveze za
električnu energiju.
Budući da je jedna od odgovornosti Vlade u okvirima socijalne politike
briga o kućanstvima sa malim prihodima Vlada F BiH je donijela Odluku o
provedbi mjera za ublažavanje porasta
cijena električne energije građanima i
kućanstvima i stimulaciji energetske
učinkovitosti. Kako je vidljivo iz naziva odluke pored ublažavanja cijena
cilj Odluke je i stimulacija energetske
učinkovitosti, odnosno stimuliranje racionalne potrošnje električne energije.
Na 14. sjednici održanoj 19. srpnja
2011. godine Vlada Federacije Bosne
i Hercegovine donijela je Odluku o
provedbi mjera za smanjenje troškova
električne energije kućanstvima i stimulaciji energetske učinkovitosti. Odluka se Vlade FBiH trebala primjenjivati u razdoblju od 1. kolovoza 2011.
do 31. prosinca 2012. U listopadu
2012. godine na zahtjev Saveza udruženja umirovljenika Federacije BiH, a
na osnovi prijedloga koji je napravilo
Federalno ministarstvo rada i socijalne
politike, Vlada FBiH je, produžila važenje Odluke i u 2013. godini.
Također, Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine je u siječnju 2012. godine proširila broj potencijalnih korisnika subvencije i na umirovljenike
korisnike zajamčene mirovine.
Nakon donošenja Odluke Vlade
FBiH u srpnju, 24. kolovoza 2011. godine Uprava Elektroprivrede HZ HB
donijela je Odluku o njezinoj primjeni.
Odluka se odnosi na kupce električne energije (nositelje računa) iz kategorije kućanstvo, a osnovni preduvjeti
50
za ostvarivanje prava na subvenciju su:
CC da kupac ostvaruje pravo na najniži
iznos mirovine i zajamčene mirovine počevši od siječnja 2012. godine,
a koje je u tekućem mjesecu isplatio
Federalni Zavod za MIO/PIO ili
da ostvaruje pravo na stalnu novčanu pomoć s izdanim rješenjem od
nadležnog centra za socijalni rad i
CC da kupac ima potrošnju električne
energije u tekućem obračunskom
razdoblju (mjesec) manju od 348
kWh.
Kupac pravo na subvenciju stječe
na temelju popisa korisnika najniže
mirovine/stalne novčane pomoći koji
Zavod za MIO/PIO i Ministarstvo
rada i socijalne politike FBiH dostavlja JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar. Dostavljaju se za svaki mjesec
posebno, a najkasnije desetog dana u
tekućem mjesecu, a za subvencije koje
će se iskazivati na računima za sljedeći
mjesec. Moramo naglasiti da smo zadovoljni dosadašnjom suradnjom na
realizaciji tih aktivnosti sa Zavodom
MIO/PIO i Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike.
Kupci električne energije mogu
provjeriti nalaze li se na popisima
koje je dostavio Federalni Zavod za
MIO/PIO i Federalno ministarstvo
rada i socijalne politike u poslovnicama Opskrbe električnom energijom (pozivom na broj telefona koji
je naznačen na računu za utrošenu
električnu energiju ili na blagajnama/
šalterima), kao i pozivom na besplatan broj telefona 080 080 001 u Informativnome centru za kupce.
Odlukom Uprave Društva utvrđen je i način obračuna subvencije
ovisno o potrošnji električne energije
s minimalnim iznosom od 1,5 KM
i maksimalnim iznosom od 7 KM.
Ona se posebno naznačava na računu
za utrošenu električnu energiju. Iznos
subvencije ovisi o mjesečnoj potrošnji, a obračunava se na sljedeći način:
1. za iznos utrošene električne energije od 0 do 50 kWh – 1,50 KM
2. za iznos utrošene električne energije
od 51 do 100 kWh – 2,50 KM
Utvrđeno je također da kupci, koji
imaju više mjernih mjesta, subvenciju
mogu ostvarivati samo na jednome
mjernom mjestu.
Od ukupnoga broja kupaca iz kategorije kućanstvo oko 14% kupaca
su potencijalni korisnici subvencije, a
pravo na subvenciju ostvari od 6% do
8% kupaca ovisno o obračunskome
mjesecu.
Broj kupaca potencijalnih korisnika subvencije oscilira iz mjeseca u
mjesec u ovisnosti o podacima koje
nam dostavljaju Zavod za MIO/PIO
i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, a obračunavanje subvencija potencijalnom korisniku određuje
ekonomičnost u potrošnji električne
energije. Prosječno umanjenje računa po kupcu koji ostvaruje to pravo u
razdoblju od kolovoza 2011. do lipnja
2013. godine iznosi 4,40 KM.
Najveći je broj, čak 93% kupaca –
korisnika subvencije, kupaca koji to
pravo imaju po osnovi najniže i zajamčene mirovine.
Pravo na subvenciju u lipnju 2013.
godine ostvario je 14.281 kupac, te je
time umanjen fakturirani iznos tim
kupcima za 67.183,50 KM.
U razdoblju od kolovoza 2011. godine do lipnja 2013. navedeni su kupci
subvencionirani u iznosu od 1.257.927
KM, a to se potraživanje posebno iskazuje u poslovnim knjigama Društva
kao potraživanja od Vlade FBiH.
Tihana Farac, dipl.oec.
rukovoditeljica obračuna u
Uredu izvršnoga direktora
za Opskrbu el. energijom
ELEKTROENERGETSKE
J
P Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar u posljednjih nekoliko
godina pristupila je izradi studija
iz područja elektroenergetike, koje su
osnova dugoročnih planiranja i ulaganja u mrežu i postrojenja.
ELEKTROENERGETSKE
STUDIJE RAZVOJA OPĆINA
Protekle se dvije godine intenzivno
radi na izradama elektroenergetskih
studija razvoja općinskih područja,
koje osim za poduzeće predstavljaju i
vrlo važne razvojne općinske projekte.
Studije analiziraju postojeće stanje
mreže i postrojenja, daju prijedlog za
kratkoročno i dugoročno planiranje
razvoja mreže s ciljem poboljšanja
postojećega stanja naponskih prilika i kvalitete opskrbe električnom
energijom.
Samom izradom studija općine
imaju puno jasniju predodžbu o mogućim smjerovima svoga budućeg
razvoja. Kroz neposrednu suradnju i
sudjelovanje općinskih predstavnika
tijekom njihove izrade, vodilo se računa o planovima lokalnih zajednica,
posebice planovima razvoja gospodarskih zona.
Bilo kakav gospodarski napredak
nije moguć bez planske i sustavne
izgradnje infrastrukture u kojoj važno mjesto ima i elektroenergetska
infrastruktura.
Te su studije zapravo strateški
energetski dokumenti i dobra podloga za izradu novih ili izmjenu postojećih prostornih planova u općinama,
a imaju i svoju praktičnu primjenu
kod priključivanja na elektroenergetski sustav potrošača i sve većega broja
proizvodnih objekata iz obnovljivih
izvora energije.
STUDIJE
Dosada su završene elektroenergetske studije za grad Mostar i općine: Tomislavgrad, Posušje, Grude,
Široki Brijeg, Ljubuški, Čitluk i Čapljinu, Livno, Prozor-Ramu, Stolac,
Neum i Ravno.
U sljedećem se razdoblju planira i
izrada studija razvoja za ostala općinska područja čime bi se završila izrada
dokumenata elektroenergetskoga razvoja za sve općine na području djelovanja Elektroprivrede HZ HB.
STUDIJA PRIJELAZA
DISTRIBUCIJSKE MREŽE S
10 NA 20 KV POGONSKI
NAPON
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osim elektroenergetskih studija
razvoja za pojedinačna općinska područja radi i sveobuhvatnu studiju za
Distribuciju u cjelini: Prijelaz distribucijske mreže u EP HZ HB s 10 na
20 kV pogonski napon i perspektiva
prelaska distribucijske mreže na 20 kV
pogonski napon.
Rezultat će te studije biti analiza
procesa prijelaza distribucijske mreže
koja radi s 10 kV pogonskim naponom na pogonski napon 20 kV, te
utvrđivanje perspektive i strategije
prijelaza na 20 kV naponsku razinu,
s redoslijedom i dinamikom prelaska
po poslovnicama Distribucije električne energije.
STUDIJA UTJECAJA
DISTRIBUIRANE
PROIZVODNJE (ELEKTRANA)
NA DISTRIBUCIJSKU MREŽU
Osim navedenoga u tijeku je i izrada studije: Utjecaj distribuirane
proizvodnje (elektrana) na distribucijsku mrežu.
Pod pojmom „distribuirana proizvodnja“ podrazumijevaju se svi
proizvodni objekti (elektrane) koji se
u pravilu grade na lokalitetima potrošnje električne energije, odnosno
u distribucijskoj razdjelnoj mreži ili u
njezinom bliskom okruženju.
Budući da distribucijska mreža
inicijalno nije izgrađena za prihvat
proizvodnih objekata, logično je očekivati tehničke probleme koji se u
dosadašnjoj praksi nisu javljali kod
priključenja potrošača na istu.
S obzirom na to da je sve veći interes potencijalnih investitora za izgradnju proizvodnih objekata manje
snage koja se u pravilu priključuju
na distribucijsku mrežu, nametnula
se potreba za izradom jedne takve
studije, koja treba dati analizu pozitivnih i negativnih utjecaja distribuiranih izvora (elektrana) na mrežu,
zatim definirati tehničke i pogonske uvjete za priključenje elektrana.
Očekujemo da će taj dokument biti
potencijalna osnova za djelomičnu
izmjenu postojećih akata koji trenutačno uređuju tehničke i pogonske
uvjete za priključenje elektrana na
mrežu. Konačno, izradom navedenih
elektroenergetskih studija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dobit će dokumentaciju koja će svojim
sadržajem definirati strateške smjernice i koncepte razvoja distribucijske
mreže u cjelini.
Milenko Bekavac, dipl.ing.el.
rukovoditelj za razvoj
elektroenergetskih mreža
(organizacijska jedinica Razvoj)
51
N
akon što je DERK sredinom
2006. godine usvojio prvi
Mrežni kodeks, uspostavljena su pravila prema kojima su se
svi sudionici u elektroenergetskom
sustavu dužni ponašati u uvjetima
dereguliranoga okruženja. Krajnji su
ciljevi bili osigurati pouzdano funkcioniranje elektroenergetskog sustava Bosne i Hercegovine u skladu s
definiranim standardima kvalitete te
osiguranje priključka na elektroenergetski sustav potencijalnih korisnika
na objektivan, nediskriminirajući i
ujednačen način.
Naime, daljnjim razvojem tržišta,
novih procedura u vođenju sustava te
rastućim brojem zahtjeva za izgradnju objekata za proizvodnju energije
iz obnovljivih izvora, javila se potreba
za nadopunom, revizijom i prilagodbom postojećega Mrežnoga kodeksa
kako bi se spomenute stvari definirale
ili jasnije precizirale.
Radna skupina i
Tehničko povjerenstvo
Za realizaciju je navedene zadaće
formirana Radna skupina za pripremu prijedloga izmjena i dopuna
Mrežnoga kodeksa od predstavnika
Elektroprijenosa BiH i NOS-a BiH.
Potom je revidirani prijedlog dostavljen Tehničkom povjerenstvu sastavljenom od licenciranih sudionika na
tržištu (elektroprivrede u BiH, kvalificirani kupci, proizvođači, trgovci…)
na raspravu i mišljenje. Usuglašeni je
prijedlog dokumenta poslan DERKu koji ga je usvojio u svibnju 2011.
godine. Bitne su izmjene i dopune
u poglavljima Indikativnoga plana
proizvodnje i Dugoročnoga razvoja
prijenosne mreže, a dodano je i novo
poglavlje o tehničkim zahtjevima za
priključak vjetroelektrana.
Izmjene i dopune
Izmjene su dokumenta dijelom prilagođene trenutačnoj praksi, te su
uvedena poboljšanja gdje je to bilo
moguće. Uz poboljšanja i pojašnjenja
teksta (prilagodba definicija i kratica
u uvodnom dijelu dokumentu, korekcija naziva relevantnih zakona i naziva subjekata odgovornih za provedbu
52
REVIZIJA
MREŽNOGA KODEKSA
Mrežnog kodeksa), navedene su u
nastavku važnije izmjene i dopune
Mrežnog kodeksa.
CC U indikativni se plan razvoja proizvodnje bilančno uključuju samo
projekti koji imaju Ugovor o koncesiji i Elaborat tehničkog rješenja
priključka na mrežu. Skraćeni su
rokovi za dostavu podataka zainteresiranih strana i samu njegovu
izradu.
U kodeksu planiranja i razvoja prijenosne mreže ažurirani su kriteriji za
izradu dugoročnoga plana, korigirana procedura planiranja i sadržaja u
smislu skraćenja roka njegove izrade i
uvođenja dodatnih kriterija o načinu
priključka novoga objekta, te poboljšana razmjena podataka između relevantnih subjekata pri njegovoj izradi.
CC U Poglavlju Priključenje korisnika
na prijenosnu mrežu izostavljen je
dio Zahtjev za priključenje budući
da je DERK, krajem 2008. godine,
donio Pravilnik o priključku (izmjene i dopune dokumenta odobrene
2010 odnosno 2012 godine), u kojem je jasnije definirana procedura
priključenja korisnika na prijenosnu mrežu. Izostavljena je također
stavka Ugovor o korištenju prijenosnoga sustava budući da se kroz
Ugovor o priključku mogu definirati
svi relevantni odnosi između Elektroprijenosa i budućega korisnika
mreže.
S obzirom na sve veći broj zahtjeva
za izgradnjom proizvodnih objekata
koji koriste obnovljive izvore energije,
pogotovo vjetar, dodano je i novo poglavlje o vjetroelektranama, kako bi se
definirao minimum tehničkih uvjeta
za njihovo priključenje na mrežu.
CC U poglavlju Kodeks operativnoga
planiranja produžen je rok za dostavu godišnjeg plana isključenja
korisnika sustava u funkciji detaljnijeg planiranja radova u sustavu
i poštivanja planiranih termina u
godini izvršenja. Ažurirana je stavka Balansna odgovornost licenciranih strana u smislu ispunjavanja
ugovornih obveza, te stavka Aktivnosti dan unaprijed u pogledu dostavljanja, provjere i odobravanja
dnevnih rasporeda.
CC U poglavlju Kodeks mjerenja izostavljena su pomoćna mjerenja na
točkama razgraničenja, detaljnije
su definirane mjerne točke između Elektroprijenosa i korisnika
kao i obveze pojedinoga subjekta,
detaljnije uređen registar mjerenja
i baza podataka obračunskih mjerenja na mjestima razgraničenja.
Nove revizije
Donošenje Mrežnoga kodeksa BiH
bio je prvi korak ka uređenju odnosa između subjekata u dereguliranom okruženju. Opisana revizija
dokumenta, drugi je korak prilagođen uvjetima daljnjeg razvoja tržišta
i liberalizacije energetskog sektora.
Naravno, u procesu revizije Mrežnog
kodeksa bilo je i primjedaba koje su
razmatrane, ali nisu usvojene ili su
definirane kao izdvojena mišljenja,
a vezana su za organizaciju i način
upravljanja EES-om.
Međutim, daljnjim razvojem tržišta i izmjenom uvjeta ili odnosa između subjekata u energetskom sektoru kao i sve većim porastom zahtjeva
za izgradnju elektrana na obnovljive
izvore, mogu se skoro očekivati nove i
sve češće revizije dokumenta.
mr.sc. Dalibor Jarak, dipl. ing. el.
rukovoditelj Sektora za upravljanje
Elektroprijenos BiH – OP Mostar
NOVI PRISTUP U
PRENAPONSKOJ ZAŠTITI
ELEKTROENERGETSKIH
SREDNJENAPONSKIH MREŽA
UVOD
Oprema distribucijskih elektroenergetskih mreža izložena je brojnim naprezanjima. Jedna od glavnih opasnosti
su prenaponi. Visoki troškovi onemogućuju da električni
strojevi i oprema budu projektirani za podnošenje po volji
visokih napona. Priroda spomenutih opasnosti općenito
znači da se one ne mogu eliminirati, već samo umanjiti.
Iz tih razloga obično se slijedi pristup ugradnje zaštitnih
uređaja u mreže. To se pokazalo troškovno djelotvornom
i pouzdanom metodom radi postizanja ekonomičnog i
pouzdanog pogona mreža. To vrijedi za visokonaponske,
srednjenaponske i niskonaponske mreže.
U prijenosu i distribuciji električne energije kroz elektroenergetski srednjenaponski distribucijski sustav, neodgovarajuća prenaponska zaštita i koordinacija izolacije
mogu za posljedicu imati smanjenje kvalitete isporučene
električne energije, u svim aspektima koje kvaliteta električne energije podrazumijeva, nepouzdanost elektroenergetskih nadzemnih mreža i jako velike materijalne štete,
kao i indirektne štete, uslijed atmosferskih prenapona.
Problemi, kao posljedice djelovanja atmosferskih prenapona, ne mogu biti u potpunosti riješeni, pogotovo ako
se radi o područjima s izuzetno velikim vrijednostima specifičnih otpora, koji u nekim područjima mogu dostizati
vrijednosti preko 1000 Ωm, pa i nekoliko tisuća Ωm. Pored
toga, potrebno je naglasiti da neka područja pripadaju izokerauničkim zonama s 30 do 45 grmljavinskih dana godišnje, što se smatra izuzetno velikom izloženošću utjecaju
atmosferskih prenapona.
PRENAPONI OPĆENITO
Električna oprema distribucijskih elektroenergetskih postrojenja je tijekom pogona, izložena dielektričnim naprezanjima različitih oblika, trajanja i učestalosti, koja se
prema uzroku nastajanja mogu podijeliti u dvije osnovne
kategorije:
CC napon pogonske frekvencije u redovnom pogonu:
radni ili pogonski napon;
CC prenaponi.
Radni ili pogonski napon je efektivna vrijednost linijskog napona pogonske frekvencije (50 Hz) u redovnom
pogonu, a koji ne prelazi određenu vrijednost definiranu
kao najviši napon opreme, Um. Najviši napon opreme, Um,
je najveća efektivna vrijednost linijskog napona za koji je
oprema dimenzionirana obzirom na njenu izolaciju i na
neke druge karakteristike koje se odnose na taj napon, a
čiji je iznos utvrđen važećim standardima.
Prenapon je svaki vremenski ovisan napon između jedne faze i zemlje ili između faza, čija tjemena vrijednost
premašuje odgovarajuće tjemene vrijednosti utvrđene na
osnovu najvišeg napona opreme.
Pogonski naponi i prenaponi se sa gledišta naprezanja
izolacije razlikuju utoliko što je u prvom slučaju naprezanje trajno, dok prenaponi imaju ograničeno trajanje, nastupaju kao događaji i mogu se brojati.
Prenaponi se mogu definirati kao naponska prijelazna
pojava, tijekom koje njihova tjemena vrijednost poprima
iznose veće od pogonskog napona mreže.
Djelovanje prenapona na izolaciju je različito, ovisno
o tijeku prijelazne pojave, odnosno, obliku prenaponskog
vala.
Tri glavne kategorije prenapona su:
CC privremeni (dugotrajni) prenaponi;
CC sklopni prenaponi;
CC atmosferski prenaponi.
Prema porijeklu, dakle mjestu i uzroku nastanka, prenaponi se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:
CC vanjski prenaponi;
CC unutarnji prenaponi.
Vanjski ili atmosferski prenaponi su oni, kojima je
uzrok, a time i izvor energije izvan elektroenergetske mreže u kojoj se javljaju, te njihova veličina ne ovisi o pogonskom naponu mreže.
Unutarnji prenaponi su oni, kojima je uzrok i izvor
energije sama mreža u kojoj se javljaju, iz čega slijedi da
njihova veličina ovisi o pogonskom naponu mreže i najčešće se mogu izraziti njegovim višekratnikom. Javljaju se
uslijed prijelaznih pojava čiji je uzrok u samoj mreži, a vrijednost im je ovisna o elektrostatičkoj i elektromagnetskoj
energiji koja se nalazi u sustavu. Privremeni (dugotrajni) i
sklopni prenaponi su po mjestu i uzroku nastajanja unutarnji prenaponi.
53
Prema duljini trajanja prijelaznih pojava, unutarnji prenaponi mogu biti:
CC tranzijentni;
CC dinamički;
CC stacionarni.
Vanjski prenaponi se dijele u dvije grupe:
CC atmosferski prenaponi;
CC vanjski prenaponi koje uzrokuje druga mreža višeg
napona od promatrane.
Osnovne vrste naponskih naprezanja izolacije opisane
su s dva temeljna parametra:
CC veličina napona, U (p.u.);
CC trajanje prijelazne pojave, t (s).
Glavne karakteristike prenapona su:
CC amplituda;
CC oblik ili strmina čela vala.
Strmina čela vala je brzina njegove promjene izražena u kV/μs. Vrijeme trajanja, kao karakteristika prenapona
je važno zbog termičkog djelovanja na izolaciju. Podaci o
vjerojatnosti pojave prenapona omogućuju ekonomičniji
pristup dimenzioniranju izolacije.
Pri tom treba uzeti u obzir da na ponašanje unutarnje
izolacije može utjecati njezino starenje, a na vanjsku izolaciju bitno utječe stupanj atmosferskog zagađenja.
Amplituda prenapona se najčešće izražava koeficijentom prenapona K, koji je definiran odnosom amplitude
prenapona, U, i amplitude faznog napona koji odgovara
najvišem naponu opreme prema sljedećem izrazu:
K=
U
Um ⋅
2
3
(1)
gdje su:
U – tjemena vrijednost prenapona;
Um – najviši napon opreme.
KARAKTERISTIKE MO ODVODNIKA
PRENAPONA – OSNOVNE U-I I U(T)
KARAKTERISTIKE
Jedno od osnovnih svojstava MO odvodnika je to da oni
ne sadrže iskrišta već jedino slog MO otporničkih blokova
vrlo nelinearnih karakteristika.
Usporedbe radi, koeficijent nelinearnosti SiC otporničkih blokova je približno 6, a za MO ta vrijednost prelazi
20, s tim da u području struja od desetak kA doseže vrijednost 50. Upravo je taj vrlo visok stupanj nelinearnosti
MO blokova omogućio izvedbu odvodnika prenapona bez
serijskih iskrišta, jer u redovnom pogonu kroz MO odvodnik teče vrlo mala struja (manja od 1 mA, kapacitivnog
karaktera), koja ne napreže odvodnik prenapona i predstavlja zanemariv gubitak energije. Iz gore navedenog slijedi, da se kod MO odvodnika ustvari ne može govoriti o
proradnom naponu, već je zaštitna razina MO odvodnika
određena preostalim naponom, koji je u funkciji amplitude i oblika vala odvodne struje.
54
S porastom odvodne struje odvodnik postaje sve vodljiviji, pa je daljnji porast napona na priključcima odvodnika
sve manji [1].
PRENAPONSKA ZAŠTITA
SREDNJENAPONSKIH NADZEMNIH VODOVA
DUGIM PRESKOČNIM ODVODNICIMA
PRENAPONA S ANTENSKIM MODULIMA
Uvodna razmatranja
Dugi preskočni odvodnik prenapona (LFA – Long-Flashover arrester) s novim antena-modulom, preporuča se
za zaštitu od atmosferskih pražnjenja 35 kV nadzemnih
vodova [2]. Model, označen kao LFA-AM, kombinacija
je prednosti ranijih izvedbi LFA-Antena i LFA-Modular,
te probija dok se kanal atmosferskog pražnjenja približava vodu. Pražnjenje se razvija u nekoliko relativno malih
modula, tako da preskok modula čuva izolaciju kabela na
odvodniku neoštećenu uslijed pojave prenapona. Učinkovitost izvedbe novog odvodnika, dokazana je njegovim
testiranjem na širokoj skali 35 kV naponskog simulatora,
uključujući 4 MV pražnjenje 14 m dugog predvodnika iz 6
MV impulsnog generatora.
Princip ALFA (Antenna-module Long Flashover Arrester) sustava je u tome da antena, bilo da je spojena na
odvodnik ili da je sastavna komponenta odvodnika, okida
probijanje odvodnika dok se kanal atmosferskog pražnjenja približava vodu, dakle prije nego atmosfersko pražnjenje udari u vod. Tako je osigurana dobra koordinacija između odvodnika prenapona i štićene izolacije.
Modul dugog preskočnog odvodnika prenapona se
sastoji od nekoliko modula za pražnjenje [2]. Prenapon
uzrokuje ‘’puzajuće’’ širenje pražnjenja preko svih modula
istodobno. Nakon što su moduli izvršili proboj, biva formirana duga preskočna staza oko vanjštine dugog preskočnog odvodnika prenapona, sprječavajući razvoj prenapona atmosferskog pražnjenja u izmjenični električni
luk. Modularni oblik osigurava ovom modelu odvodnika
dobru vremensko-naponsku krivulju i uštedu izolacije na
kabelu odvodnika.
Dizajn i princip djelovanja dugog preskočnog
odvodnika prenapona s antenskim modulom
Slika 1. prikazuje princip djelovanja i dizajn dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom.
Prikazana su dva serijski spojena modularna odvodnika.
Svaki modul odvodnika uključuje dva prehvatna kabela –
kao dijelove s kružnom poluvodljivom jezgrom. Preskočna
duljina svakog modula je 0,84 m, a ukupna preskočna du=
L 6x0,84 ≈ 5 m .
ljina odvodnika prenapona iznosi
Početni središnji dijelovi kabela dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom su izolirani i od
stupa i vodiča i vrše funkciju antene. Potencijal antene je
induciran elektrostatičkim djelovanjem kanala atmosferskog pražnjenja, dok krajnje sekcije kabela na odvodniku
imaju potencijal nula, tj. U p = 0 (stup) i U c ≈ 0 (vodič).
Jezgre središnjih sekcija kabela na odvodniku su spojene
na terminalne elektrode koje osiguravaju kabel od vanjskih krakova odvodnika. Tako se potencijalna razlika razvija između terminala i kabelske jezgre, što daje porast do
puzajućeg površinskog pražnjenja (slika 1.) [3].
U trenutku udara groma u stup ili vodič nadzemnog
voda, odvodnik je preskočen u cijelosti (slika 1.). Vodič
nadzemnog voda je potpuno spojen na stup preko prilično
dugog preskočnog kanala (L = 5 m za 35 kV vod) uzduž
odvodnika prenapona. Kao rezultat, atmosferski prenapon
ne raste toliko da bi se omogućilo nastajanje električnog
luka.
Odvodnik prenapona je spojen paralelno s linijskim
izolatorom štiteći ga od prenapona i preskoka, osiguravajući tako besprekidan pogon voda bez variranja.
Slika 1. Princip djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antennamodule) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim
modulom
1 – grmljavinski oblak;
2 – kanal predvodnika atmosferskog pražnjenja;
3 – prostor naboja predvodnika pražnjenja;
4 – stup;
5 – “puzajuće” (površinsko) pražnjenje;
6 – terminalna elektroda;
7 – poluvodljiva kabelska jezgra, antena;
8 – izolacija kabela;
9 – linijski izolator (izolator na vodu);
10 – linijski vodič (vodič nadzemnog voda).
Širokopojasni laboratorijski testovi uz pomoć 6 MV
impulsnog generatora
Sustav zaštite uslijed atmosferskog pražnjenja u razvoju je
dao širokopojasno izvođenje ispitivanja u vanjskim uvjetima obuhvaćeno 6 MV impulsnim generatorom (slike 7.
i 8.). Pražnjenje je simulirano predvodnikom pražnjenja
u dugoj zračnoj praznini između štapa i modela zračnog
voda u prirodnoj veličini u pozitivnom polaritetu okidnog
impulsa.
Pripreme ispitivanja simulacije udarnog pražnjenja u
stup i vodič su prikazane na slikama 7.a i 8.a, za svaki
zasebno. Vodič voda je simuliran aluminijskim kabelom
promjera 9 mm. U ispitivanju udarnog pražnjenja u stup
(slika 2.) vodič je žicom spojen na tornjić ispitnog uređaja
koji je spojen na uzemljenje čiji otpor uzemljenja iznosi
Rg = 1 Ω ≈ 0.
Za simuliranje udarnog pražnjenja u vodič, koji je povezan s visokim naponom vodiča obzirom na veliku potencijalnu razliku prema zemlji, vodič voda je uzemljen
preko dva metalna štapa međusobno razdvojenih 70 cm i
zabodenih u dubinu od 70 cm u pješčanu sol. Procjenjuje
se da bi u ovom slučaju otpor uzemljenja mogao biti nekoliko kilo-ohma.
10-metarski vodljivi stup u prirodnoj veličini je bio
obješen o najlonsko uže ovješeno između vrha impulsnog
generatora i tornjića. Stup u prirodnoj veličini je izrađen
od četiri bakrena vodiča promjera 6 mm koji su u mjestu
držani aluminijskim prstenima. Promjer prstena, udaljenih 1,5 m, umanjivan je od 0,5 m na dnu prema vrhu, dajući stupu istanjeni oblik. Stup u prirodnoj veličini je bio
osiguran sa četiri metalna užeta duga 70 cm zabodena u
pješčanu sol. Otpor uzemljenja stupa u prirodnoj veličini
se procjenjuje na nekoliko kilo-ohma.
Izolator nadzemnog voda je bio simuliran 35 kV kompozitnim izolatorom s 52 cm izolacijskog zračnog prostora
između metalnih kapica izolatora. Izolator je bio držan u
mjestu između vodiča voda i stupa bakrenom žicom. Jedan
kraj testiranog odvodnika bio je učvršćen na vrh stupa a
drugi na vodič voda.
U ovim ispitivanjima su korišteni impulsi pozitivnog
polariteta 250/2500 μs i 500/2500 μs. Impulsni napon je
bio u rasponu od 3,8 do 4,2 MV. U ispitivanjima atmosferskih pražnjenja u stup (slika 2.) pražnjenja se općenito
događaju između užeta i stupa. Kako bi simulirali atmosfersko pražnjenje na vodič voda, neophodan je vodič u prirodnim dimenzijama postavljen prema gore na visinu 0,5
m od vrha stupa (slika 3.). Ovdje se pražnjenja događaju
između impulsnog vodiča i stupa ili vodiča voda u prirodnoj veličini. Lučno iskrenje u zračnom prostoru između vodiča impulsnog generatora i vodiča iznad stupa, te
preskoci na odvodniku i izolatorima, snimaju se konvencionalnim i digitalnim kamerama, kao i izravnim promatranjem. Snimci kamera se koriste za utvrđivanje zaštitne
izvedbe odvodnika prenapona.
U prvom prizoru, simuliran je povratni preskok linijskog izolatora tijekom pražnjenja na stupu. Drugim riječima, tijekom ovog pokaznog ispitivanja (slika 2.), nije bilo
instaliranog simuliranog odvodnika prenapona. Rezultat
ove simulacije bio je preskok na izolatoru voda.
U sljedećem prizoru, instaliran je dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM)
(slike 7. i 8.). Od ukupno 50 snimljenih udarnih pražnjenja, polovica je bila simuliranje atmosferskog pražnjenja u
stup, a polovica u vodič voda. Nije se dogodio niti jedan
preskok na izolatoru. Dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) je uspješno štitio
izolator voda i kad se radilo o pražnjenju u stup i kad se
radilo o pražnjenju na vodič voda. S jako dobrim uzemljenjem ( R=c Rg ≈ 0) , atmosferska pražnjenja u stup praćena su
sjajnijim preskocima na površini odvodnika. To proizlazi
55
iz činjenice da struja pražnjenja nije zapravo ograničena
otporom uzemljenja vodiča. U slučaju atmosferskog pražnjenja u vodič voda, gledajući preskok na odvodniku,
struja pražnjenja je snažno ograničena velikim otporom
uzemljenja stupa i intenzitet sjaja preskočnog bljeska je
znatno niži.
proračun je rađen za struje pražnjenja s minimalnom jakosti od 5 kA. Koristeći metodu ekvivalentnog naboja, kanal
pražnjenja je predstavljen kao 5000 m dugi vertikalni cilindrični vodič. Linearni naboj je uzet u iznosu 180 μC/m,
a ukupni naboj simuliranog kanala – cilindričnog vodiča
je bio 0.9 C. Promjer simuliranog kanala pražnjenja – cilindričnog vodiča je dobiven iz formule:
=
r1
3.b) fotografija simulacije
2.a) operativna sredstva simulacije
Slika 3. Simulacija djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with
Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s
antenskim modulom pri udarnom pražnjenju u linijski vodič voda
(1 – linijski vodič, 2 – stup, 3 – linijski izolator, 4 – dugi preskočni
odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM), 5 – impulsni
generator 6 MV, 6 – čelično uže, 7 – štap, 8 – tornjić, 9 – najlonsko uže,
10 – kanal pražnjenja, 11 – žica)
Ispitivanja su potvrdila ispravnost operativnog djelovanja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim
modulom (LFA-AM) i dokazala njegovu učinkovitost.
Proračun napona antene induciranog
predvodnikom atmosferskog pražnjenja
Inducirani napon na anteni (središnji dio odvodnika, slika
1.) je direktno srazmjeran linijskom naboju približavajućeg kanala pražnjenja. Linijski naboj može biti aproksimativno određen strujom pražnjenja po relaciji [4]:
2.b) fotografija simulacije
Slika 2. Simulacija djelovanja LFA-AM (Long Flashover Arrester with
Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s
antenskim modulom pri udarnom pražnjenju u stup
(1 – linijski vodič, 2 – stup, 3 – linijski izolator, 4 – dugi preskočni
odvodnik prenapona s antenskim modulom (LFA-AM), 5 – impulsni
generator 6 MV, 6 – čelično uže, 7 – štap, 8 – tornjić, 9 – najlonsko uže,
10 – kanal pražnjenja)
3.a) operativna sredstva simulacije
56
=
τ
Il
⋅100 (2)
1,56
gdje su Il – struja pražnjenja u kA i τ – linearni naboj u
μC/m.
Iz ovoga je jasno da što je veća struja pražnjenja, veći je
i inducirani napon, i u suprotnom manja struja pražnjenja,
manji je i inducirani napon.
Prema CIGRE-ovim izvješćima (K. Berger), karakteristika 95% atmosferskih pražnjenja je ta da struja pražnjenja prelazi jakost od 5 kA [5]. Atmosfersko pražnjenje
sa strujom takve jakosti uzrokuje na vodiču prenapone u
iznosima 800-900 kV, što uvelike prelazi razinu izolacije
srednjenaponskog voda. Takav izravan udar atmosferskog
pražnjenja na vod spomenutih karakteristika rezultira
proboj izolacije i s manjim iznosom jakosti struje.
To je razlog zbog kojeg bi učinkovitost djelovanja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) trebala biti provjerena i s manjim iznosima struje pražnjenja. Ako je odvodnik prenapona dobro
izveden za manje struje pražnjenja, biti će još učinkovitiji
za veće jakosti struje pražnjenja. Uzimajući sve ovo u obzir,
τ
180 ⋅10−6
=
≈ 4m
2 ⋅ π ⋅ ε 0 ⋅ Estr 2 ⋅ 3,14 ⋅ 8,85 ⋅10−12 ⋅ 0,8 ⋅106
(3)
gdje je Estr=0,8 MV/m jakost električnog polja negativnog
polariteta kanala pražnjenja.
Vrh kanala pražnjenja je simuliran 8 m dugim cilindrom promjera 4 m. Pretpostavlja se da naboj vrha kanala
iznosi:
q1 = 9 ⋅τ ⋅ r1 = 9 ⋅180 ⋅ 4 = 6480 µ C
(4)
Naboj grmljavinskog oblaka nije uzet u proračun. Uzeto je također da se cilindar giba prema dolje konstantnom brzinom. Proračun je izveden za dvije brzine i to:
v1= 3⋅105 m/ s i v1= 3⋅106 m/ s . Visina spuštanja iznad
zemlje je određena kao visina pražnjenja, krećući se u granicama od 300 do 30 m. Proračun je pokazao da potencijal
kanala varira beznačajno, od 20, 3 MV do 19,7 MV, ili
drugim riječima da se kreće oko U l ≈ 20 MV .
Kako se kanal pražnjenja približava zemlji, parcijalni
kapacitet Cla između kanala i zemlje se povećava (slika 1.).
Kapacitet antene prema zemlji (srednji dio odvodnika)
Cag uključuje također kapacitet antene prema uzemljenim
kabelskim jezgrama na vanjskim dijelovima odvodnika.
Kako pražnjenje raste, vrh se povezuje s elektrodom antene, tvoreći antenski sustav većeg kapaciteta. Oba kapaciteta Cla i Cag rastu s porastom i razvojem kanala pražnjenja.
Spojen u paralelu s Cag je otpor čija vrijednost je u
ovisnosti vlažnih nečistoća na vanjskim površinama odvodnika (slika 1.). Ekvivalentni strujni krug korišten za
proračun potencijala antene u vremenu je prikazan na slici
9. Ulazni podaci za proračun strujnog kruga prikazanog
na slici 9. su vrijednosti veličina komponenti Cla, Cag i R.
Ekvivalentno elektromagnetsko polje se može aproksimirati jednakom potencijalu kanala pražnjenja U l ≈ 20 MV .
Slika 4. Ekvivalentni strujni krug korišten za proračun potencijala antene
u vremenu
Vrijednosti parcijalnog kapaciteta između kanala pražnjenja i antene Cla, te između antene i zemlje Cag su računate koristeći postupak ekvivalentnog naboja.
Proračun je rađen za dva slučaja:
1) atmosfersko pražnjenje u stup, pretpostavljajući spuštajući kanal pražnjenja okomito u vod
2) atmosfersko pražnjenje na vodič u sredinu raspona, s
pretpostavljenim pražnjenjem 100 m od stupa.
Parcijalni kapacitet između kanala pražnjenja i antene
Cla je bio uzet za standard 20 m visokog 35 kV stupa s visinama pražnjenja Hl od 300 do 30 m i duljinom streamer-a
lstr = 0 i 0,84 m (što odgovara preskoku vanjskih modula
odvodnika, slika 1.).
Proračunom kapacitet Cla je iznosio od 0,1 do 3,5 pF za
prvi slučaj i od 0,1 do 0,6 pF za drugi slučaj. Kapacitet Cla
je rapidno rastao kako se visina pražnjenja Hl smanjivala,
ali pokazuje blage promjene s promjenom duljine streamer-a lstr.
Proračunate vrijednosti kapaciteta Cla dobro prikazuje
funkcija oblika:
Cla =
a
H ln
(5)
gdje su a i n – parametri, a Hl – visina pražnjenja
(m).
Parcijalni kapacitet Cla između kanala pražnjenja i antene (bez hvataljki) je aproksimiran izrazom 5 s vrijednostima parametara a = 189 pF i n = 1,26 za prvi slučaj i a =
3,30 pF i n = 0,57 za drugi slučaj.
Visina pražnjenja se može prikazati izrazom:
(6)
gdje je vl brzina pražnjenja.
H l= vl ⋅ t
Uvrštavanjem izraza 6 u izraz 5, parcijalni kapacitet kanal-antena u relaciji vremena se dobiva kao:
Cla ≈
a
a
=
H ln ( vl ⋅ t )n
(7)
Proračun je također pokazao da parcijalni kapacitet Cag
između antene i zemlje raste s duljim streamer-om. To je
iz razloga što je potencijal antene u relaciji vremena bio
računat na osnovu strujnog kruga pokazanog na slici 9.
Račun je izveden uz pomoć programa ‘’Microcup’’. Otpor propuštanja R (slika 4.) se kretao u granicama od 1 do
100 MΩ.
Proračuni su pokazali da duljina streamer-a ne utječe
zamjetno na konačan računalni rezultat, a to je potencijal
antene. Razlog je da dulji streamer-i rezultiraju većom vrijednosti parcijalnog kapaciteta Cla između kanala i antene,
što pak uzrokuje veći potencijal antene. U isto se vrijeme
kapacitet Cag između antene i zemlje povećava, smanjujući
potencijal antene. Ova dva proturječna čimbenika zadržavaju cijeli sustav u ravnoteži.
Slika 5. pokazuje izračunati potencijal antene u vremenu za različite vrijednosti otpora propuštanja R pri
57
udarima pražnjenja u stup i u vodič. Pokazuje se činjenica
da kako se kanal pražnjenja približava vodu, potencijal antene oštro raste, a odnos porasta se povećava s vremenom.
Potencijal antene raste izravno s porastom otpora propuštanja: što je manji otpor, manji je i potencijal. Teoretski,
potencijal antene može dostići i 800 kV. Naravno, u stvarnosti se to ne može dogoditi, jer se već pri naponu od oko
80 kV između elektrode i jezgre događa preskok između
vanjskih krajeva dugog preskočnog odvodnika prenapona
s antenskim modulom (LFA-AM), te antena biva spojena
s linijskim vodičem i stupom preko kanala preskoka i potencijal antene oštro pada.
Prosječna brzina predvodnika kanala pražnjenja vl
je v1= 3⋅105 m/ s , dok je brzina predvodnika širenja u
trenutku prelaska u bljesak za red veličine veća i iznosi
v1= 3⋅106 m/ s . U cilju proračuna učinka brzine predvodnika na potencijal antene, proračunima su dobivene dvije vrijednosti brzina v1= 3⋅105 m/ s (slika 5.a) i
v1= 3⋅106 m/ s (slika 5.b).
Kao što se može vidjeti iz slike 10., za veće vrijednosti
otpora propuštanja npr. R = 100 MΩ, brzina predvodnika malo utječe na potencijal antene. Međutim, pri malim
vrijednostima otpora propuštanja utjecaj brzine kanala
pražnjenja je vrlo značajan. Npr. za R = 1 MΩ i udaljenost
između dna kanala pražnjenja i vodiča H = 20 m, potencijal antene Ua je 20 kV pri v1= 3⋅105 m/ s i oko 80 kV pri
v1= 3⋅106 m/ s , odnosno četiri puta veći. Za odabir izvedbe dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim
modulom (LFA-AM) je oblik pražnjenja koji nastupa na
udaljenosti pražnjenje – vod manjoj od 100 m, jer se u tom
završnom dijelu predvodnik kanala razvija u oblik bljeska.
Zato je pri proračunu potencijala antene potrebno u obzir
uzimati brzinu v1= 3⋅106 m/ s , odnosno, promatrati sliku
10.b.
Slika 5., također, pokazuje pražnjenje u sredinu raspona, s kanalom pražnjenja udaljenim 100 m od stupa, gdje
je potencijal antene nekoliko puta manji nego kod udarnog pražnjenja u stup. Ipak, iako je kanal pražnjenja 100
m udaljen od stupa i udaljenost vodič-pražnjenje je 20 m,
potencijal antene iznosi preko 80 kV (slika 5.b), što prelazi napon preskoka pražnjenja izvedbe dugog preskočnog
odvodnika prenapona s antenskim modulom (LFA-AM)
od 0,84 m duljine vanjskih hvataljki (slika 1.). Potencijal
ostaje u najnepovoljnijim kombinacijama faktora koji na
njega utječu, kao minimalna struja pražnjenja Il od 5 kA,
maksimalna udaljenost točke udarnog pražnjenja i stupa i
otpor propuštanja manji od 1 MΩ.
S većim vrijednostima struje pražnjenja i otpora propuštanja, te manjim udaljenostima mjesta udara i stupa, potencijal antene postaje veći. Dokazano je da će u stvarnim
uvjetima vanjske hvataljke dugog preskočnog odvodnika
prenapona s antenskim modulom (LFA-AM) zabljeskati prije udarnog pražnjenja u vod. Na taj je način, usklađenom izvedbom odvodnika i linijskih izolatora, štićenje
učinkovito.
58
1
2
3
4
5
6
– R = 100 MΩ – R = 10 MΩ
– R = 1 MΩ
– R = 100 MΩ
– R = 10 MΩ
– R = 1 MΩ
- udarno pražnjenje u stup
- udarno pražnjenje u vodič
Slika 5. Inducirani potencijal na anteni LFA-AM (Long Flashover Arrester
with Antenna-module) – dugog preskočnog odvodnika prenapona s
antenskim modulom
ZAKLJUČAK
Oprema u elektroenergetskim mrežama i elektroenergetskim postrojenjima, izložena je u svom pogonu mnogim
opterećenjima. Jedan od najvećih rizika te izloženosti je
nedozvoljeno visoki napon – prenapon.
Previsoka cijena unaprijed isključuje mogućnost od
samog početka da oprema u elektroenergetskom sustavu
bude konstruirana tako da izdrži proizvoljno visoke napone. Stoga ju je potrebno zaštititi optimalnim izborom
odgovarajuće prenaponske zaštite. Efikasno provedena
prenaponska zaštita i koordinacija izolacije, osnovni su
preduvjeti kvalitete isporučene električne energije u svim
aspektima kvalitete, kao i pouzdanosti opskrbe preko
elektroenergetskih nadzemnih mreža.
LFA-AM (Long Flashover Arrester with Antenna-module) dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim
modulom, čiji središnji dio obavlja funkciju antene, koja
osigurava raniji parcijalni preskok odvodnika prenapona
još dok se kanal pražnjenja približava elektroenergetskom
nadzemnom vodu, dakle prije nego se uspostavi izravan
kontakt kanala pražnjenja s vodom, predstavlja sasvim
novi tehnološki pristup u izvedbi odvodnika prenapona.
Usklađena primjena preskoka ima za rezultat zaštitno
djelovanje za izolatore na vodu, kao najizloženije dijelove
elektroenergetskog voda štetnom djelovanju prenapona
uslijed atmosferskih pražnjenja, čak i kada je staza preskoka preko odvodnika oko deset puta dulja od staze preskoka preko izolatora.
Širokopojasni simulacijski testovi elektroenergetskog
voda, uključujući korištenje 14 m dugog, 4 MV predvodnika pražnjenja, kao modela atmosferskog pražnjenja i obrada podataka ispitivanja, pokazuju aktiviranje odvodnika i
pri udarnom pražnjenju u stup i u vodič voda na sredini
raspona.
Predložena zaštita od atmosferskog pražnjenja u velikoj mjeri, perspektivno i ohrabrujuće, iskazuje potrebu za
daljnjim istraživanjima i razvojnim studijama.
a) brzina kanala pražnjenja v1= 3⋅105 m/ s
b) brzina kanala pražnjenja v1= 3⋅106 m/ s
mr. sc. Drago Bago, dipl.ing.el.
voditelj Projekta SCADA/DMS/OMS
u Distribuciji el. energije
MEĐUNARODNI
SAJAM ENERGIJE,
INDUSTRIJE I
RUDARSTVA U
TUZLI
ELEKTROPRIVREDA HZ HB VEĆ DVIJE
GODINE ZAREDOM AKTIVNI SUDIONIK
Prije tri godine u organizaciji Tuzlanskog sajma i Vlade Tuzlanske županije pokrenut je projekt Međunarodni sajam energetike Energa Tuzla s ciljem predstavljanja
ogromnih energetskih potencijala BiH čijim racionalnim
i uspješnim iskorištavanjem uvelike ovisi ukupan gospodarski razvoj.
Programskim sadržajem i dosadašnjim izlagačima Sajam je jedinstven u regiji jugoistočne Europe i svake godine predstavlja izvrsno mjesto za povezivanje tvrtki, razmjenu iskustava, predstavljanje proizvoda i mogućnosti,
kao i intenziviranje šire međunarodne suradnje.
Već dvije godine, skoro tradicionalno JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar predstavlja svoje poslovanje, posebice
razvojne projekte iz područja izgradnje novih proizvodnih kapaciteta 80-ak tvrtki – izlagača iz 12 zemalja svijeta
predstavilo se prošle godine u Tuzli, a kao prateći stručni
sadržaj Sajma bila je dvodnevna konferencija Energa 2012
koja je okupivši različite predstavnike iz sektora energetike bila utemeljena na konceptu integriranoga planiranja i
59
razvoja energetike koji zahtjeva stručno-fokusiranu interakciju svih zainteresiranih sudionika društva kroz transparentan i demokratski proces.
Slogan ovogodišnjeg tuzlanskog Sajma održanoga u
razdoblju od 4. do 7. lipnja 2013. godine kao i redovite
konferencije bio je Thinking the future - misliti na budućnost čime je predstavljena temeljna odrednica toga skupa
– posvećenost modernoj, održivoj i efikasnoj energetskoj
budućnosti, čemu su prilagođeni svi programski sadržaji.
Sajam je svečano otvorio Nermin Nikšić, premijer Vlade Federacije BiH i Erdal Trhulj, federalni ministar energije, industrije i rudarstva, kao pokrovitelj Sajma, te brojni
gosti i izlagači iz Bosne i Hercegovine i inozemstva.
Energa 2013 promovira razvoj solarnih tehnologija,
dok je TUZLASOLAR EXPO posebna izlagačka sekcija
ovogodišnjeg sajma koja okuplja projektante, proizvođače
opreme, instalatere i druge predstavivši svojim predstavljanjem mogućnosti i prednosti korištenja solarne energije.
U središtu Konferencije Energa bila su aktualna pitanja iz područja obnovljivih energetskih izvora i energetske
efikasnosti kao što su: energetske politike, obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost, suvremeni termoenergetski i rudarski trendovi, te solarna energija.
Kao predstavnici JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar sudjelovali su: generalni direktor Nikola Krešić, izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza,
izvršni direktor za opskrbu električnom energijom Robert
KONFERENCIJA O
PROBLEMATICI OIE
N
a Mostarskom je sajmu gospodarstva 28. ožujka
2012. održana konferencija pod nazivom Problematika o obnovljivim izvorima električne energije
u BiH. Organizator konferencije uz Mostarski sajam bila
je tvrtka Končar - Elektroindustrija d.d. koja bilježi brojne
referencije na polju obnovljivih izvora energije (OIE).
Za razliku od konferencije iz 2011. godine kada se
govorilo o ulozi OIE-a, zakonskoj regulativi, primjeni i
preprekama, konferencijska izlaganja u 2012. godini bila
su usmjerena na konkretne primjere iz prakse kad su u
pitanju vjetroelektrane, sustavi za upravljanje vjetroagregatima, pretvorba sunčeve energije u električnu energiju,
ali i minihidorelektrane koje čine dugoročni ekonomski
cilj energetske održivosti u uvjetima integracije u elektroenergetski sustav BiH. Također, bilo je riječi o mogućnostima financiranja i fondovima EU za energiju u Bosni i
Hercegovini.
Sudionici konferencije iz Republike Hrvatske predstavili su vlastite projekte koje su do sada realizirali, dok su
60
Majić, izvršni direktor za razvoj Milan Lovrić, te član
Nadzornog odbora Midhat Arpadžić i rukovoditelj za razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost
Miroslav Nikolić.
Kao i do sada JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
predstavila se u izložbenom prostoru kao i prigodnim referatima na Međunarodnoj konferenciji u smislu poslovne politike i kapaciteta kao i uvijek zanimljivih razvojnih
projekata i novih proizvodnih kapaciteta.
Kao što to i priliči na takvim manifestacijama izložbeni prostor Elektroprivrede HZ HB, među prvim gostima,
posjetili su federalni premijer Nikšić i resorni ministar Trhulj kao i predsjedavajući Zastupničkoga doma Parlamenta Federacije BiH Fehim Škaljić sa suradnicima. 
EDUKACIJA, KONGRESI,
PREDSTAVLJANJA
EDUKACIJA UPOSLENIKA JP
ELEKTROPRIVREDA HZ HB
D.D. MOSTAR
Poslovođe-nositelji
radnih naloga
govornici iz BiH uglavnom naglašavali problematiku politika i procedura pri ishodovanju dozvola za realizaciju
projekata OIE-a.
Sudjelovanje predstavnika
Elektroprivrede HZ HB
Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici organizacijskih jedinica Elektroprivrede HZ HB, a voditelj projekta
VE Mesihovina Dalibor Marinčić, dipl.ing.geod., predstavio je iskustva iz prakse i pri tome naglasio kompleksnost
realizacije jednoga takva projekta kako kroz realizirane,
tako i aktivnosti koje su u tijeku ili tek slijede. Premijerno
je prikazana 3D simulacija u realnom vremenu izgleda buduće vjetroelektrane Mesihovina.
Mijo Terkeš, dipl.ing.el., kao rukovoditelj u Uredu izvršnoga direktora za Distribuciju električne energije održao je predavanje o solarnim elektranama s naglaskom na
procedure za izdavanje prethodne elektroenergetske suglasnosti za proizvođača električne energije iz obnovljivih
izvora energije, čija će postrojenja za proizvodnju električne energije koristiti sunčevu energiju.
Konferencija je privukla veliku pozornost, posebice
gospodarstvenika zainteresiranih za projekte obnovljivih
izvora energije i bila jedna je od najuspješnijih na Sajmu
gospodarstva u Mostaru 2012. godine. 
U Centru za edukaciju u Livnu održana je trodnevna obuka (13., 14. i
15. prosinca 2011. godine) iz ZNRa i ZOP-a za nositelje naloga (poslovođe). Inicijativu za održavanjem
obuke potaknuo je voditelja Centra,
Marko Blažević, dipl.ing.el. zajedno s
nositeljem obuke i predavačem lijom
Damjanovićem dipl.ing. sig. Obuku je
prošlo oko 300 uposlenika raspoređenih na radna mjesta poslovođe i drugi
uposlenici koji redovito ili povremeno
obavljaju poslove rukovoditelja radova
iz svih organizacijskih dijelova Opskrbe i Distribucije električne energije.
Stručni se dio obuke odnosio na
temu: Nulovanje – zaštitni sustav koji
se primjenjuje u JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar. Obuka iz područja zaštite na radu bila je usmjerena na radno mjesto poslovođe koji
je ključna karika u lancu provedbe
mjera zaštite na radu. Teme iz toga
područja bile su:
CC opis poslova radnoga mjesta
poslovođe;
CC prava, obveze i odgovornosti poslovođe u provođenju mjera zaštite
na radu;
CC prava, obveze i odgovornosti uposlenika u provođenju mjera zaštite
na radu;
CC nadzor nad provedbenom mjera
zaštite na radu unutarnji i vanjski,
ovlasti nadležnoga inspektora,
CC sankcije za neprovedbu mjera zaštite na radu pri izvođenju radova, interne-stegovne odgovornosti, mandatne kazne inspektora i
odredbe kaznenoga zakona Federacije BiH;
CC prijava nesreće na poslu, rokovi i
postupak.
Osim referata, polaznicima obuke
prikazani su video uradci o zaštiti na
radu i ponašanju u slučajevima nepridržavanja mjera zaštite na radu.
Taj je dio obuke imao za cilj obučiti poslovođe o njihovim zadaćama
u provedbi mjera zaštite na radu čiji
uspjeh može biti ostvaren samo kontinuiranim nastojanjima u dosljednoj
primjeni Naputka i provedbi nadzora
od svih uključenih u tehnološki proces. Interes je radnika i više nego velik
što pokazuje i njihova želja da se obnavljaju stečena znanja i usvajaju nova
koja mogu biti primijenjena u svakodnevnom obavljanju radnih zadataka.
Od uspostave vertikalne organizacije u referatu ZNR i ZOP 2009. godine
stvorene su pretpostavke za kvalitetniji
pristup u tom području kroz proaktivno djelovanje i koordinaciju rada svih
referenata ZNR i ZOP. Taj je program
jedan primjer kako se može vlastitim
snagama osigurati provođenje mjera
ZNR na jednoj višoj razini jer zacrtana strategija kontinuiranog unapređivanja zaštite na radu na način da
se uposlenike educira-obuči, opremi i
nadzire pokazao se kao dobar recept za
napredak u ovom području, istaknuo je
predavač Damjanović.
Do sada provedene aktivnosti u
2009., 2010. i 2011. godini, imaju
učinke u stalnom trendu pada broja i
težine ozljeda na radu.
Broj ozljeda u Distribuciji:
Broj
Broj ozljeda na
Ukupno
ozljeda 1000 uposlenih
2008.
22
32,4
2009.
23
27,446
2010.
22
24,747
2011.
11
12,088
Taj edukacijski tim smatra potrebnim u takve programe uključivati
i druge grupacije uposlenika jer su
ozljede na radu, osim socijalne osjetljivosti, i veliki ekonomski gubitak
za Društvo, a provedba preventivnih
mjera zahtjeva angažman svih uključenih u tehnološki proces.
Usavršavanje pravnika
U sklopu redovite edukacije radnika
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, u Mostaru je održano dvodnevno (od 2. do 4. srpnja 2012. godine)
usavršavanje pravnika. U organizaciji
Sektora za odnose s javnošću i Sektora za kadrovske i opće poslove za
to educiranje angažiran je Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru. Poznati
61
SAVJETOVANJA I KONGRESI
mogućnosti u obradbi informacija iz
energetskoga sustava – od detekcije
problema kvalitete električne energije
do proračuna mjesta kvara na zračnim dalekovodima ili podzemnim
energetskim kabelima.
Svake godine na tom skupu naši
stručnjaci izlažu referate čime i JP
kao poduzeće daje važan doprinos
razvoju elektroenergetske znanosti u
regiji.
CIGRÈ
stručnjaci i znanstveni radnici te
ustanove upoznali su 75 pravnika poduzeća o aktualnoj problematici na
teme: Implementacija Bolonjskoga
procesa u FBiH; Imovinska odgovornost i osiguranje osoba Konvencije i
preporuke Međunarodne organizacije rada; Raspoređivanje radnika na
radno mjesto; Prestanak radnoga odnosa otkazom; Korporativno upravljanje u javnim poduzeća; Odnos
između organa upravljanja; Upravljačka i imovinska prava dioničara;
Zaštita manjinskih dioničara; Parnični i ovršni postupak; Odgovornost
više osoba za istu štetu; Stjecanje bez
osnova.
Usavršavanje je organizirano u
dvije skupine, a izlagali su: dr.sc.
Mile Lasića, dr.sc. Ivo Rozić, dr.sc.
Miroslav Džidić, dr.sc. Marko Bevanda i ostali stručnjaci iz svojih
područja.
SAP - obuka za funkcionalne i
tehničke korisnike
Obuka za CO-Kontroling SAP
konzultante održana je od 14. do 25.
svibnja 2012. Obuka je organizirana
u dva tjedna, a odnosila se na edukaciju SAP funkcionalnih korisnika
za računovodstveno knjigovodstvo
FMIS-a i tehničke korisnike za
upravljačko računovodstvo FMIS-a.
Edukaciju su obavili stručnjaci iz zagrebačke tvrtke B4B. Šest funkcionalnih korisnika za računovodstveno
knjigovodstvo i četiri tehnička korisnika educirana su o svim segmentima SAP sustava za: plaćanje, kontni
plan, kupce i dobavljače, profitne
centre, novčani tok, završni račun i
ostale teme o poslovanju.
62
Conseil International des Grands
Rèseaux Ėlectriques ili Međunarodno vijeće za velike elektroenergetske
sustave je najveća i najpoznatija svjetska stručna udruga elektroenergetičara sa sjedištem u Parizu i članstvom u
92 zemlje na svih pet kontinenata kao
nacionalni ogranci toga vijeća. Njezino djelovanje obuhvaća problematiku
elektroenergetskih sustava i njihovih
komponenti, tj. bavi se razvojem, izgradnjom, pogonom i održavanjem
elektroenergetskih postrojenja i njihovih elemenata.
BHK CIGRÈ
10. savjetovanje BHK CIGRÈ održano je u Sarajevu od 25. do 29. rujna
2011. Za dvadesetu obljetnicu postojanja, ovom je savjetovanju jedan od
sponzora bila i JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar.
HRO CIGRÈ
10. savjetovanje HRO CIGRÈ održano je u Cavtatu od 6. do 10. studenoga 2011. godine. Tim jubilarnim savjetovanjem proslavila su se
i dva jubileja, 60 godina postojanja
nacionalnog ogranka (1951. JUKO
CIGRÈ), tj. 20 godina postojanja
HRO CIGRÈ.
Za 10. savjetovanje primljeno je
347 referata, a za objavu su prihvaćena 222 referata. Iz JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar kao i svake godine sudjeluju stručnjaci s referatima.
Tako je prihvaćena i prijavljena tema
dviju kolegica Zorice Mandarić i Mirone Marjanović pod nazivom Provjera obračuna gubitaka na prijenosnoj
mreži za JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar.
U radu je obrađen obračun gubitaka na prijenosnoj mreži i dan je
primjer provjere obračuna gubitaka
na prijenosnoj mreži za ožujak 2011.
godine za JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar. Analizirani su gubitci na
prijenosnoj mreži BiH za razdoblje
2006. – 2010. godine i gubitci na prijenosnoj mreži za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za razdoblje
2008. – 2010. godine.
Drugi rad iz JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar pod nazivom
Novi pristup u prenaponskoj zaštiti elektroenergetskih srednjonaponskih
mreža predstavio je mr.sc. Drago
Bago. U radu je izvršena analiza novoga pristupa u prenaponskoj zaštiti
srednjonaponskih elektroenergetskih
mreža. Analizirani su nastanci i djelovanja prenapona, te je dan pregled
postojećih metoda prenaponske zaštite u srednjonaponskim elektroenergetskim distribucijskim mrežama.
Kao novi pristup u prenaponskoj
zaštiti, analiziran je dugi preskočni odvodnik prenapona s antenskim
modulom, te najnovija saznanja o
uzrocima i zaštitnim mjerama na
polju prenaponske zaštite uslijed djelovanja prenapona nastalih izravnim
udarom atmosferskog pražnjenja u
stup ili raspon nadzemnoga elektroenergetskog srednjonaponskog distribucijskog voda ili uslijed djelovanja
induciranih prenapona. Predstavljen
je princip djelovanja dugog preskočnog odvodnika prenapona s antenskim modulom, te izvršena analiza
laboratorijskih testova.
Mladi stručnjak iz Elektroprijenosa BiH OP Mostar Alen Bernadić izlagao je o temi Transformacija
mjernih veličina EES-a u kompleksnoprostorni fazor – jednodimenzionalni
signal koji sadrži sva fizikalna svojstva mjernih veličina koje ga tvore.
Valna priroda kompleksno-prostornog fazora čini ga pogodim za primjenu naprednih matematičkih metoda digitalne obrade signala (engl.
Digital Signal Processing, DSP) kao
što je Hilbert-Huangova transformacija. Primjena DSP-a otvara nove
10. Simpozij o sustavu vođenja
EES-a – Opatija
U razdoblju od 11. do 14. studenoga
2012. u Opatiji je održan 10. simpozij
o sustavu vođenja EES-a koji već tradicionalno priprema HRO CIGRÉ.
Sa stručnim referatima iz područja
rada JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar sudjelovale su naše kolegice i
kolege.
Tako je Zorica Mandarić u suautorstvu s Julijanom Falak i Ivanom
Tadić referirala o temi Otvaranje tržišta električnom energijom u Bosni i
Hercegovini.
U radu je obrađena postojeća zakonska regulativa koja određuje okvire poslovanja elektroenergetskoga
sektora u BiH, institucije nadležne za
provođenje elektroenergetske politike u Bosni i Hercegovini, sudionici
na tržištu električne energije i postupak otvaranja tržišta električnom
energijom u Bosni i Hercegovini.
Rad je obradio DERK-ove Odluke o otvaranju tržišta u prethodnome
razdoblju, pravilnike koji su pratili
Odluke i provedbu Odluka.
Mr.sc. Drago Bago zajedno s kolegama iz Končara - Inženjering za
energetiku i transport d.d. izlagao je
o temi Sustav za nadzor i upravljanje u DP Jug Mostar. U radu je riječ
o prvom projektu izgradnje sustava
za nadzor i upravljanje. Nakon niza
godina ulaganja u primarnu i sekundarnu opremu distribucijske mreže
Elektroprivrede HZ HB, pokrenut
je i prvi projekt izgradnje sustava za
nadzor i upravljanje. Odlučeno je da
to budu sustavi za nadzor i upravljanje rastavnim sklopkama u SN
mreži Distribucijskog područja Jug
sa sjedištima u Mostaru, Grudama i
Livnu. Ukupno se radi o 50 upravljanih mjesta, koji su sa sustavima nadzora i upravljanja povezani kroz mrežu repetitorskih radioposredničkih
postaja i telekomunikacijski SDH
sustav (optičku mrežu u vlasništvu JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i
JP Elektroprijenos BiH a.d.), a jedna od najvažnijih karakteristika je da
cijeli sustav podržava rad “po događaju”, tj. omogućuje svakom RTU uređaju promptno javljanje alarmnoga
događaja u centar, čime je povećana
učinkovitost rada i smanjeno opterećenje radiokomunikacijskoga sustava.
Referat opisuje tijek cijeloga projekta,
konfiguraciju, način rješavanja specifičnih problema vezanih uz komunikaciju i mogućnosti budućeg razvoja
sustava.
Izlagao je i kolega iz Elektroprijenosa BiH OP Mostar Alen
Bernadić o temi Određivanje mjesta kvara na energetskim vodovima s
kompleksno-prostornim fazorom i Hilbert-Huangovom transformacijom.
PREDSTAVLJANJA
Predstavljen program za
korporativnu edukaciju i razvoj
ljudskih potencijala – EDUSPACE
Svjesni aktualnosti cjeloživotnoga obrazovanja i stalne potrebe ulaganja u
razvoj kadrovskih potencijala, menadžment JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar osigurao je još jednu prigodu
svojim uposlenicima da se pobliže
upoznaju s najnovijim trendovima iz
područja elektroničkoga učenja.
Predstavnici tvrtke AvaCom Group
d.o.o. Mostar u suradnji s partnerskom
tvrtkom Idego d.o.o. Sarajevo, održali
su predstavljanje EDUSPACE programa fokusiranoga na korporativnu
edukaciju i razvoj ljudskih potencijala. Prema riječima predstavljača,
EDUSPACE program za korporacije
optimalni je edukacijski miks formalne i neformalne, klasične i virtualne
edukacije, koji nema vremenskih i
zemljopisnih ograničenja. Uključuje
sve moderne alate telekomunikacija,
elektroničkih knjiga, foruma uz formiranje profesionalnih zajednica koje
pomažu spiralnom razvitku znanja u
korporaciji.
Taj program pomaže usklađivanju
ritma svakoga pojedinog uposlenika sa strateškim ciljevima poduzeća što dovodi do njihove uspješnije
realizacije.
Predstavnici tvrtke Idego d.o.o.
Sarajevo predstavili su brojne prednosti koje prema njihovim riječima
taj program pruža, od učinkovitog
modela za svestraniji razvoj uposlenika, uštede vremena i financijskih
sredstava, poboljšanje međuljudskih
odnosa i interne komunikacije, razvoj timskog duha, pa sve do sigurnosti pri korištenju novih medija,
poboljšanju rezultata učenja kombinacijom metoda i primjera iz prakse,
i drugih prednosti. Ponuđena je i konkretna provedba
informacijskoga sustava za učenje na
daljinu i izradu elektroničkih tečajeva
prilagođenih potrebama uposlenika
Elektroprivrede HZ HB. 
63
JP ELEKTROPRIVREDA
HZ HB D.D. MOSTAR NA
GODIŠNJEM SKUPU SAP
WEST BALKANS
S
AP (Sistemi, aplikacije i proizvodi u obradi podataka) je vodeća
tvrtka na tržištu softvera koja
64
ima za cilj poduzećima iz svih sektora i svih veličina u svim industrijskim
granama pomoći da ostvare više. Osnova je 1972. godine, a predstavništva
za prodaju i razvoj ima u više od 50
zemalja svijeta. Oko 200.000 klijenata širom svijeta koristeći SAP-ove
aplikacije i usluge posluju profitabilno, uz neprekidno prilagođavanje i
održivi razvoj.
Tradicionalni godišnji skup SAP
kompanije u Bosni i Hercegovini održan je u Sarajevu 29. studenog 2012.
godine. Od kada je JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar 2009. godine u
svoje poslovanje uvela taj program za
financijsko upravljanje, stručnjaci za
to područje Elektroprivrede HZ HB
redovito sudjeluje na Skupu. Okupivši
vodeća bosanskohercegovačka poduzeća iz privatnoga i javnoga sektora,
stručnjaci iz SAP tvrtke i SAP partnerske tvrtke iz Zagreba b4b, predstavili su i najnovija rješenja iz SAP
usluga i SAP portfolija koji obuhvaća
tehnologiju i baze, rješenja za poslovno izvješćivanje, rješenja za upravljanje prihodima i naplatom, rješenja za
upravljanje stalnim sredstvima, kao i
rješenje za upravljanje nekretninama.
Na Skupu 2012. godine nazočio
je stručni tim iz JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koji je i prvi
put predstavio SAP ERP sustav u JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar –
projekt provedbe FMIS (SAP) sustava.
Prestavljen je način poslovanja prije
uporabe SAP sustava i načini informatičke podrške poslovnim procesima. Predstavljeni su trenutačni SAP
moduli i način rada kao i prednosti
koje je JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar dobila njegovim uvođenjem kao što su: integriranosti poslovnih procesa nabave, upravljanja
materijalima, upravljanje financijama,
vođenja stalne imovine, kontrolinga;
bolju vidljivosti i usklađenost poslovnih procesa, prikaz bilance stanja, bilance uspjeha, novčanoga toka i itd.
Mostar je prva od tri javna energetska poduzeća u BiH uvela SAP sustav, a prihvaćajući nova programska
rješenja postignut je velik napredak u
odnosu na dosadašnji način rada. 
ZAJEDNIČKE
SJEDNICE UPRAVA
I ELEKTROPRIVREDE BIH
U
sjedištu Elektroprivrede HZ
HB u Mostaru, sukladno ranije potpisanom Memorandumu o zajedničkim aktivnostima, održan je 13. prosinca 2012. godine radni
sastanak Uprava JP Elektroprivreda
BiH i JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar.
Sastankom su predsjedali Nikola Krešić i dr.sc. Elvedin Grabovica,
generalni direktori dviju federalnih
elektroenergetskih poduzeća, a na
dnevnom redu je osim izvješća o realizaciji dosadašnjih zaključaka bila
i analiza rada formiranih stručnih
timova za suradnju na pojedinim područjima, te predstojećih zajedničkih
aktivnosti.
Međusobna suradnja dvaju elektroprivrednih poduzeća ima za cilj
zajednički nastup prema regulatorima i federalnim institucijama radi
postizanja optimalnih rješenja za
funkcioniranje poduzeća, za upravljanje proizvodnim objektima i za
suradnju vezanu za trgovinu električnom energijom.
Zaključeno je da treba intenzivirati
aktivnosti na poboljšanju dalje suradnje i na području distribucije električne energije posebice zbog problema
u funkcioniranju Elektroprijenosa
BiH, kao i na području pripreme i izgradnje kapitalnih elektroenergetskih
objekata.
Ocjenjeno je neophodnim zajedničko istupanje prema nadležnim tijelima u cilju usuglašavanja
postojećih propisa s aktualnim uvjetima poslovanja.
Zajednička je ocjena čelnih ljudi
elektroprivrednih poduzeća u FBiH
da je nužno nastaviti ovakav vid suradnje i koordinacije poslovnih aktivnosti gdje god je to moguće, s ciljem
proširivanja i stalnoga poboljšanja
međusobnih odnosa, te iznalaženja
adekvatnih rješenja za aktualne probleme s kojima se u radu susreću.
Sukladno ranije utvrđenoj dinamici potvrđeno je da će se sastanci na
ovoj razini nastaviti održavati tromjesečno, a prvi sastanak je održan
21. ožujka 2013. godine u Sarajevu. 
65
POSJETI
ELEKTROPRIVREDI HZ HB
DEUTSCHE WELLE
Direktor KfW banke za Bosnu i Hercegovinu Stephan
Leudesdorff sa svojim suradnicima i ekipom njemačke televizijske kuće Deutsche Welle, 17. i 18. listopada 2011.
posjetili su HE Rama i gradilište VE Mesihovina kod
Tomislavgrada.
Reportaža poznatoga njemačkog medija odnosila se na
projekte u Bosni i Hercegovini koji su temeljeni na Sporazumu o tehničkoj i financijskoj suradnji između Savezne
Republike Njemačke i BiH.
U Elektroprivredi HZ HB predstavili su projekte na
revitalizaciji generatora, turbina, blok-transformatora i
GIS-postrojenja HE Rama koje kreditira KfW banka u
iznosu od 10 milijuna eura i 7 milijuna eura grant sredstva.
Osim toga, projekt izgradnje prve vjetroelektrane u
BiH – VE Mesihovina kod Tomislavgrada kreditira se iz
fonda te banke u iznosu od 71 milijun eura i 1 milijun
granta. Za taj projekt vlastita sredstva Elektroprivrede HZ
HB iznose 6 milijuna eura.
Osim postrojenja HE Rama, gradilišta VE Mesihovina, te razgovora s uposlenicima poduzeća koji su na različite načine uključeni u realizaciju navedenih projekata,
pozornost njemačkih novinara bila je usmjerena i na zaštitu okoliša, kao i znamenitosti lokalne zajednice u kojoj
se projekti izvode.
IZASLANSTVO KONČARA
U sjedištu je JP Elektroprivreda HZ HB u Mostaru, 28.
ožujka 2012. godine, v.d. generalnoga direktora Nikola
Krešić sa suradnicima primio izaslanstvo tvrtke Končar
d.o.o. iz Zagreba, koje je predvodio predsjednik Uprave
Darinko Bago.
Na radnome se sastanku razgovaralo o poslovnoj suradnji vezanoj za revitalizaciju HE Rama u okviru koje tvrtke
66
iz te grupacije rade na realizaciji projekata ugradnje novih
blok transformatora – Končar Energetski transformatori, te
projekt revitalizacije turbina, generatora i ugradnju monitoringa za agregate – Končar KET (inženjering za energetiku i transport).
Izražena su obostrana očekivanja za nastavkom višegodišnje uspješne poslovne suradnje.
te obećao pomoć u rješavanju nastale situacije. Isto tako,
zahvalio se na angažiranju Uprave i svih uposlenika Elektroprivrede HZ HB kako bi održali funkcioniranje sustava i opskrbe električnom energijom svih kupaca u izuzetnom teškim okolnostima.
Direktor Krešić izrazio je zadovoljstvo iskazanim razumijevanjem i potporom Vlade Federacije BiH, kao i
očekivanja kako će ubrzo doći do stabiliziranja kako vremenskih prilika tako i isporuke električne energije od
dobavljača.
Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir
PREDSTAVNICI ZAKONODAVNE VLASTI
Izaslanstvo Vlade Federacije
Izaslanstvo Vlade Federacije BiH u kojemu su bili premijer Nermin Nikšić, zamjenik premijera i ministar prostornoga uređenja Desnica Radivojević, te ministar financija
Ante Krajina bilo je 15. veljače 2012. godine u posjetu JP
Na radnome sastanku na kojemu su bili nazočni svi
članovi Uprave, Nikola Krešić v.d. generalnoga direktora
toga poduzeća, detaljno je upoznao Vladino izaslanstvo s
aktualnom situacijom i problematikom nabave nedostajućih količina električne energije i poteškoćama vezanim
za opskrbu svih kupaca, posebice u vrijeme elementarne
nepogode.
Također je izaslanstvo Vlade Federacije BiH upoznato s jednostranim prekidom isporuke ugovorenih količina
električne energije od pojedinih isporučitelja (Rudnap i
EP BiH), te skrenulo pozornost na moguće posljedice takvih postupaka po sigurnost opskrbe kupaca i stabilnost
elektroenergetskoga sustava.
Premijer Nikšić izrazio je punu potporu radu i naporima Uprave koje poduzimaju od kada su preuzeli dužnosti,
Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir sa svojim suradnicima, posjetio je 31. svibnja 2012. godine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Na sastanku s članovima Uprave, Nikola Krešić generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
detaljno je upoznao predsjednika Budimira s aktualnom
situacijom u poduzeću, tekućim investicijskim projektima i onima koji se planiraju realizirati u predstojećem
razdoblju.
Predsjednik je dao punu potporu radu i naporima
Uprave koje poduzimaju od kada su preuzeli dužnosti, te
istaknuo kako ovo poduzeće mora biti oslonac i pokretač
ekonomskoga razvoja na našim prostorima. Zahvalio je i
na angažiranju Uprave i svih uposlenika Elektroprivrede
HZ HB kako bi održali funkcioniranje sustava, odnosno
opskrbu električnom energijom svih kupaca za vrijeme
nedavne elementarne nepogode.
Direktor Krešić izrazio je zadovoljstvo iskazanim razumijevanjem, te naglasio da će Uprava učiniti sve što je
u njezinim mogućnostima, kako bi osigurala stabilnost
funkcioniranja i poslovanja poduzeća, te njegov daljnji razvoj u svim segmentima djelovanja.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije
Erdal Trhulj
U posjetu Elektroprivredi HZ HB 17. listopada 2012. bio
je ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj sa suradnicima.
Zajedničkom sastanku s Trhuljom nazočili su:
predsjednik Nezavisnoga sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ HB Dubravko Pervan sa suradnicima, te svi
članovi Uprave na čelu s generalnim direktorom Nikolom
Krešićem.
Sudionici sastanka dotakli su se aktualne situacije i poslovanja Poduzeća s naglaskom na tešku hidrološku situaciju koja izravno utječe na poslovanje.
Generalni direktor Nikola Krešić zahvalio se Ministru
prije svega na podršci Upravi za aktivnosti koje poduzima s ciljem uspješnoga prevladavanja trenutačne situacije
u kojoj se JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nalazi zbog iznimno loše hidrologije u posljednjih nekoliko
mjeseci.
Izvršna direktorica za ekonomske poslove, Ivana Bunoza detaljno je izvijestila Ministra o poduzetim aktivnostima na smanjenju troškova poslovanja te o daljnjim mjerama za njihovo smanjenje kroz rebalans plana poslovanja
koji je u proceduri usvajanja.
Ministar Trhulj iskazao je potpuno razumijevanje za situaciju prouzročenu lošim hidrološkim uvjetima i izrazio
je vjerovanje da će se hidrološka situacija poboljšati u što
skorije vrijeme.
Također pozvao je predstavnike Sindikata i članove
Uprave da zajednički nastave raditi na očuvanju stabilnosti poduzeća u svim segmentima njegova djelovanja, te
ocijenio kako su primjedbe koje je Sindikat iznio minorne
i da se uz vrlo malo truda i dobre volje mogu brzo eliminirati na obostrano zadovoljstvo.
STUDENTI FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I
RAČUNARSTVA IZ ZAGREBA
Studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba 9. i 10. prosinca 2011. u okviru stručnoga izleta boravili
su u posjetu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Među 60 studenata, popularnih FER-ovaca četvrte i
pete godine studija iz raznih krajeva Hrvatske, bilo je i
onih iz Bosne i Hercegovine koji studiraju na tome poznatom zagrebačkom fakultetu.
Po dolasku u sjedište poduzeća u Mostaru, Nikola Krešić v.d. generalnoga direktora Elektroprivrede HZ HB,
izrazio je studentima dobrodošlicu i pohvalio njihovu
67
brzu ponovnu uspostavu usluge nakon prekida isporuke;
sustav vrjednovanja najboljih iskustava javnih poduzeća
itd.
Predstavnici USAID-a i USEA-a sastali su se sa svim
odgovornim predstavnicima distribucija javnih energetskih poduzeća u BiH kako bi predstavili navedeni program i dobili njegovu potporu u Bosni i Hercegovini i
moguće sudjelovanje u njemu.
Cilj je USEA-a predstaviti program Skupine u svim
distribucijama regije.
nakanu da na licu mjesta upoznaju energetska postrojenja
i sustave koje godinama izučavaju.
Sa zadovoljstvom prihvaćamo posjete kao što je ova i na
različite načine nastojimo podupirati mlade osobe koji žele
stjecati nova znanja i iskustva. U Elektroprivredi HZ HB
to činimo i kroz politiku stipendiranja, te osiguranje uvjeta za
obavljanje pripravničkoga staža kako bi se bolje pripremili za
tržište rada. Smatram kako je za vas studente izuzetno važno
praktično se upoznati s radom postrojenja kao što je novoizgrađena HE Mostarsko blato ili pak Crpna HE Čapljina, po
mnogo čemu jedinstvena hidroelektrana ne samo u proizvodnom sustavu poduzeća, nego i puno šire, zaključio je direktor
Krešić.
Studenti su upoznali način rada Centra za upravljanje
proizvodnjom, a rad je sustava detaljno predstavio rukovoditelj Centra Mario Menalo.
Energetsko-građevinski objekti HE Mostarsko blato
bili su predmet interesa studenata FER-a. U strojarnici
je te hidroelektrane, smještene u naselju Jasenica u blizini
Mostara, studentima govorio rukovoditelj HE Mostarsko
Blato Ivan Lovrić.
Drugoga je dana posjeta odredište bila Crpna HE
Čapljina u Svitavi kod Čapljine, koja je izazvala veliko zanimanje studenata posebice za njezin načina rada i
proizvodnju električne energije, budući da je reverzibilna
crpno-akumulacijska hidroelektrana koja koristi vode vlastitoga slivnog područja rijeke Trebišnjice.
Mladi inženjeri s CHE Čapljina Nikola Buljubašić i
Mario Dodig, detaljno su informirali svoje goste o ulozi
i važnosti elektrane, te im omogućili i uvid u postrojenja
smještena 800 metara u unutrašnjosti zemlje, na 30 metara ispod razine mora. Radom dvaju motora – generatora
jedinične snage 240 MVA ta elektrana daje svoj doprinos
sigurnosti elektroenergetskoga sustava i pokrivanju vršnih
opterećenja.
CHE Čapljina najveći je kompleks takve vrste u BiH i
ponos JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, čija se vrijednost ne može mjeriti samo po proizvedenim kilovat satima.
O različitim temama vezanim za rad Elektroprivrede
HZ HB i njezinim ukupnim kapacitetima sa studentima
i profesorima razgovarali su članovi Uprave v.d. izvršne
direktorice za ekonomske poslove Ivana Bunoza, v.d. izvršnoga direktora za pravne poslove Mate Pavković i v.d.
izvršnoga direktora za razvoj Milan Lovrić.
68
Prof. dr.sc. Igor Kuzle, u ime Fakulteta elektrotehnike i
računarstva, neskrivajući zadovoljstvo srdačnim prijamom
i posvećenoj pozornosti, izrazio je iskrenu zahvalnost Upravi poduzeća i uposlenicima koji su kroz dva dana susretljivo i iscrpno predstavljali rad i proizvodne objekte, te
odgovarali na brojna studentska pitanja vezana za njihovo
funkcioniranje i specifičnosti.
Među našim brojnim stručnim i izletničkim obilascima po
raznim poduzećima ovaj je zasigurno bio jedan od najsrdačnijih i najbolje organiziranih koji nam je priredila Uprava i
uposlenici Elektroprivrede HZ HB. Osim mene i mojih suradnika, te su dojmove izrazili apsolutno svi studenti, što je
potvrda da smo došli na pravu adresu, istaknuo je prof. Kuzle i izrazio želju da uskoro ponovno dođu.
PREDSTAVNICI AMERIČKE ORGANIZACIJE
ZA ENERGIJU (USEA) U SURADNJI
S AMERIČKOM AGENCIJOM ZA
MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID)
Predstavljen program Radne skupina za sigurnost opskrbe
distribucije Jugoistočne Europe
Predstavnici Američke organizacije za energiju (USEA)
u suradnji s Američkom agencijom za međunarodni razvoj
(USAID) održali su 6. veljače 2013. godine u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar predstavljanje novoga regionalnog programa za Jugoistočnu Europu pod nazivom
Radna skupina za sigurnost opskrbe distribucije Jugoistočne
Europe.
Cilj je skupine unaprijediti rad distribucija i upravljanja
ukupnim sustavom kroz regionalnu suradnju i razmjenu
iskustava.
Program bi se te radne skupine usmjerio na odgovaranje potreba distribucijskih poduzeća u regiji, a uključivao
bi između ostalog i: pametnu mrežu (smart grid) i druge
tehnološke programe za smanjenje gubitaka na mreži,
ujedinjavanje obnovljivih izvora energije i provedbu programa za upravljanje imovinom; standarde za sigurnost
poduzeća; razvoj planova poslovnoga kontinuiteta poslovanja za pomoć pri planiranju energetskih planova u
slučajevima svih kriznih događaja koji mogu utjecati na
sigurnu isporuku električne energije krajnjim kupcima;
razvoj planova međusobne pomoći kako bi se potaknule
distribucije na razmjenu osoblja i potrebnih sredstava za
MINISTRU TRHULJU PREDSTAVLJENI
IZNIMNO DOBRI REZULTATI POSLOVANJA
JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB D.D.
MOSTAR
Ministar energije, industrije i rudarstva Federacije BiH
Erdal Trhulj bio je 18. veljače 2013. godine na sastanku
s generalnim direktorom Elektroprivrede HZ HB Nikolom Krešićem, gdje je detaljno informiran o aktualnom
stanju u poduzeću po svim segmentima njegova rada.
Direktor je posebice predstavio pokazatelje elektroenergetske bilance (EEB) za razdoblje od 1. siječnja 2013.
do 17. veljače 2013. godine. Prema njegovim riječima
EEB-om za siječanj 2013. godine planirana je proizvodnja od 136,6 GWh, i nabava energije na tržištu od 107,88
GWh. Ostvarena je proizvodnja u ovome mjesecu 295,78
GWh (indeks 217), dok je na tržištu izvršena nabava
energije 65,89 GWh (indeks 61). Na tržištu je u ovome
mjesecu prodano 125,87 GWh el. energije. Također, za mjesec je veljaču planirana proizvodnja od
140,6 GWh, a do 17. veljače 2013. godine ostvarena je u
iznosu od 200,13 GWh (indeks 140,6), dok je na tržištu
planirana nabava u veljači od 87,4 GWh do 17. veljače
2013. godine ostvarena s 21,84 GWh.
Dakle, u navedenomu razdoblju do 17. veljače 2013. godine ostvarena je proizvodnja od čak 495,95 GWh, a planom
za razdoblje siječanj – veljača 2013. bila je predviđena proizvodnja od 277,20 GWh (indeks 179). Za isto je razdoblje
na tržištu prodano ukupno 87,73 GWh el. energije, zaključio
je direktor Krešić.
Izvršna direktorica za ekonomske poslove Ivana Bunoza informirala je Ministra o Planu poslovanja za 2013. godinu koji je u fazi usvajanja i kojim se predviđa pozitivno
poslovanje Društva u ovoj godini.
Predstavila je i financijski rezultat za mjesec siječanj
2013. godine po kojemu je Društvo ostvarilo dobit od oko
20 milijuna KM, što je osim povoljne hidrološke situacije
rezultat iskorištenja svih resursa i racionalizacije svih troškova poslovanja.
Ministar Trhulj izrazio je zadovoljstvo rezultatima poslovanja i stanjem u poduzeću. Okupljenim je novinarima
u izjavi za medije osim ostaloga kazao: Prošla je godina
zbog nepovoljne hidrologije za ovo poduzeće mogla završiti
s puno većim gubitkom. No, kako se pred sam kraj godine situacija nešto popravila, a poduzete su i kvalitetne mjere od
strane menadžmenta ukupni gubitak smanjen je za oko 12
milijuna KM. Taj se pozitivan trend rada nastavio, tako da
danas imamo ovakve vrlo ohrabrujuće rezultate poslovanja.
Ministar je potom u pratnji svih članova Uprave i predsjednika Nadzornoga odbora Društva Marinka Ivankovića posjetio strojarnicu HE Mostarsko blato u naselju
Jasenica.
AMERIČKI STUDENTI U
ELEKTROPRIVREDI HZHB
Peggy Retka direktorica Ureda za studiranje izvan USA
sa Saint John’s University – College of Saint Benedict iz
Minnesote i skupina od 11 studenata posjetili su 29. svibnja 2013. godine Elektroprivredu HZ HB.
Američki studenti boravili su u Bosni i Hercegovini
u okviru programa stažiranja (program May-Term) tijekom kojega su predviđeni posjeti i predstavljanja različitih
segmenata bosanskohercegovačkog društva, od povijesti, ekonomije, socijalnih kretanja, obrazovanja, kulture i
drugih.
U JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, studenti su
posjetili Centar za upravljanje proizvodnjom, a potom i
organizacijsku jedinicu Distribucija električne energije.
Predstavnici Elektroprivrede HZ HB detaljno su predstavili poduzeće, posebice njegove proizvodne i distribucijske
kapacitete, ljudske potencijale, razvojne planove i suvremenu informacijsku tehnologiju koja se u svakodnevnom
radu primjenjuje.
Naglašena je nezaobilazna uloga poduzeća i izniman
doprinos društvenoj zajednici, te ogromna važnost za prostore na kojima uspješno opskrbljuje svoje kupce već 20
godina.
Kako bi se i praktično upoznali s procesom proizvodnje
električne energije, odnosno radom jedne hidroelektrane,
organiziran je odlazak u Čapljinu i razgledavanje strojarnice CHE Čapljina u Svitavi, što je za sve bilo jedinstveno
iskustvo bez obzira na različitost znanstvenih područja
njihova studiranja.
Peggy Ratka u ime Sveučilišta u Minnesoti zahvalila je
na srdačnom prijamu i na svemu što su vidjeli u Elektroprivredi HZ HB, a prema njezinim riječima, studentima
69
travnja 2013. godine i Udrugu građana roditelja djece s
posebnim potrebama Djeca nade Prozor – Rama.
će sigurno biti od velike koristi budući da je osnovni cilj
toga stažiranja da više nauče o Bosni i Hercegovini, pa
tako i gospodarskim subjektima što će biti i predmetom
njihovih akademskih zadataka kad se vrate u Minnesotu.
Posjet je realiziran uz posredovanje mostarskoga ureda udruženja građana Nešto više čija je jedna od temeljnih
zadaća povezivanje i razmjena iskustava građana BiH s
građanima iz Europe i svijeta. 
UPRAVA U POSJETU
NAJPOTREBNIJIMA
Udruga radi na povezivanju roditelja djece s posebnim
potrebama s ciljem ostvarivanja zaštite prava osoba s invaliditetom i resocijalizacije u društvu. Nastoje poboljšati uvjete
i prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu kroz program psihosocijalne podrške, socijalne integracije, edukativne programe i osposobljavanje za samostalno življenje.
Predsjednica Udruge Milijana Kuribak upoznala je goste s aktivnostima koje provode i zahvalila Elektroprivredi
HZ HB na dosadašnjim donacijama koje su iskoristili za
različite vidove pomoći djeci s posebnim potrebama i njihovim roditeljima.
70
DOM ZA STARE I IZNEMOGLE OSOBE
DOMANOVIĆI
Dom za stare i iznemogle osobe Domanovići u Domanovićima 9. svibnja 2013. godine posjetila je Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
UDRUGA UTJEHA I
DOM MARIJA NAŠA NADA
MOSTARSKA PUČKA KUHINJA
Članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar
posjetili su 3. travnja 2013. Pučku kuhinju u Mostaru kako
bi se izravno upoznali s njezinim radom i problematikom
s kojom se svakodnevnu susreću. Osim susreta s ravnateljem i uposlenicima te ustanove, te obilaska prostorija u
kojima se svakodnevno priprema nešto više od 200 besplatnih obroka, članovi Uprave najviše su vremena proveli u razgovoru s našim socijalno ugroženim sugrađanima
koji su nažalost, zbog socijalne ugroženosti primorani koristiti usluge te ustanove.
Ravnatelj Franjo Slišković iskreno je zahvalio na pruženoj potpori u vidu sponzorstva, ali i na svim dosadašnjim donacijama koje je u proteklome razdoblju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar toj ustanovi dodjeljivala,
kao i humanitarnim akcijama u kojima su sudjelovali naši
uposlenici.
Generalni je direktor Nikola Krešić naglasio kako JP
Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u svome djelovanju
ne zapostavlja odgovornost prema zajednici u kojoj djeluje, prepoznaje potrebe i sukladno mogućnostima podupire
različite društveno korisne aktivnosti i projekte, posebice
djece s oštećenjem kognitivnog i/ili motoričkog razvoja.
Pozivom u posjet, predstavnik Udruge Utjeha Tonćo
Glavina i ravnatelj Doma Marija naša nada Slobodan
Karačić željeli su iskazati zahvalnost na pruženoj potpori, i podrobnije upoznati goste iz Elektroprivrede HZ
HB o svome radu, svakodnevnoj problematici i budućim
planovima.
Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić, tom je prigodom obećao nastavak suradnje i pomoći ne samo tim nego i drugim udrugama i
organizacijama koje se bave plemenitim i društveno korisnim radom u zajednici, a potom je gostujući u programu
Radio Gruda govorio i svim ostalim temama vezanim za
ukupno djelovanje i poslovanje poduzeća.
Ravnateljica te ustanove Ivona Kraljić upoznala je vodstvo Elektroprivrede HZ HB s trenutačnim stanjem i planovima za tekuću godinu, te je u ime štićenika Doma još
jednom zahvalila na dosadašnjoj potpori. Prema njezinim
riječima, osnovna djelatnost Doma je pružanje socijalne
skrbi i smještaja osobama u potrebi kojih je samo u protekloj godini bilo više od 70, i to ne samo iz Čapljine i
susjednih općina nego iz cijele Bosne i Hercegovine.
CRVENI KRIŽ ORAŠJE
socijalno humanitarni rad javnih ustanova kao što je Pučka kuhinja u Mostaru.
Članovi su Uprave Elektroprivrede HZ HB osobno za
potrebe te ustanove darovali skromne financijske priloge.
RAMSKA UDRUGA DJECA NADE
U sklopu boravka u općini Prozor Rama članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjetili su 4.
Tijekom radnoga posjeta Uprave Zapadnohercegovačkoj županiji 22. travnja 2013. godine upriličen je i posjet
Udruzi građana, roditelja, prijatelja i osoba s invaliditetom
i posebnim potrebama Utjeha čiji štićenici u vlastitoj zaštitnoj radionici u Knešpolju kraj Širokoga Brijega proizvode plastične potrepštine pretežito za građevinarstvo, a
do repromaterijala dolaze prikupljanjem, otkupom i recikliranjem stare plastike.
Članovi Uprave obišli su i Dom Marija Naša Nada na
Puringaju, koji brine o djeci s poteškoćama u tjelesnom i/
ili psihičkom razvoju, odnosno ustanova za rehabilitaciju
Posjet Crvenome križu Posavske županije Uprava je upriličila 20. svibnja 2013. godine kojemu je potpora Elektroprivrede HZ HB proteklih godina uvelike pomagala
svakodnevni humanitarni rad, na čemu je Mijo Mijić, rukovoditelj najiskrenije zahvalio.
Mijić je također istaknuo da Crveni križ kroz različite
projekte gotovo kontinuirano pomaže osobama u stanju
socijalne potrebe i starim osobama koje su izvan drugih
oblika pomoći u tri posavske općine.
Od generalnoga direktora Nikole Krešića dobio je
obećanje kako će i nadalje nastojati pomagati, ne samo
toj ustanovi nego i ostalim udrugama i institucijama
71
iz Posavine, koliko god to mogućnosti Poduzeća budu
dopuštale.
Naravno, sve mora biti u okviru zakonima propisanih
okvira i sukladno rezultatima poslovanja JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar, koji su proteklih mjeseci iznimno dobri,
a vidljivi su i na području djelovanja OP i DP Sjever, zaključio je direktor Krešić.
ELEKTROPRIVREDA HZ HB SPONZOR
ODRŽAVANJA MANIFESTACIJE JEDAN
NARCIS – JEDAN ŽIVOT
Udruga Novi Pogled na Španjolskome trgu u Mostaru već
tradicionalno obilježava manifestaciju Dan narcisa pod
sloganom Jedan narcis – Jedan život, a sve s ciljem podizanja svijesti svih žena da vode brigu o svome zdravlju.
U nazočnosti brojnih građana, predstavnika gradskih
vlasti i institucija, manifestaciju Dana narcisa 20. ožujka
2013. godine otvorio je Denis Lasić premijer Hercegovačko-neretvanske županije.
rizičnoj skupini ili ne, važno je da se educiraju i čim ranije
počnu sa samo pregledom dojki i redovitim odlascima na
liječničke preglede.
Inače, Dan narcisa ima dugogodišnju i međunarodnu
važnost, službeno se počeo obilježavati 1961. godine u
Montrealu u Kanadi, a pokrenula ga je volonterka iz Toronta koja je 1957. godine dobila 5.000 narcisa od nepoznata donatora.
Narcisi su ponuđeni hotelima i restoranima za njihove
goste, a iduće godine volonterke su ih počele same prodavati u humanitarne svrhe s ciljem liječenja oboljelih od
karcinoma. Od tada pa sve do danas, Dan narcisa obilježava se diljem svijeta. Cvijet narcis predstavlja simbol buđenja proljeća i daje nadu i vjeru u život svim oboljelim od
karcinoma.
PODRŠKA VOLONTERSKOM RADU
Četiri godine zaredom JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar podržava i sudjeluje u zajedničkome projektu
Grada Mostara i Udruge građana Infohouse Sarajevo pod
nazivom Volontiraj – Kreditiraj – Socijalni dan. Sudjelovanje u tom projektu još je jedan pokazatelj brige i suradnje
Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s društvenom zajednicom.
Projekt kreditiraj-volontiraj-socijalni dan 2012.
Dana 18. listopada 2012. ukupno 35 učenika srednjih škola provelo je jedan radni dan u JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar.
S upravljačkom strukturom, organizacijom i radom poduzeća 15 učenika iz mostarskih srednjih škola, upoznala
je Marija Buntić, predstojnica Ureda generalnoga direktora, dok je o načinu stipendiranja učenika govorio Josip
Dragić, rukovoditelj zajedničkih poslova u Uredu izvršnoga direktora za pravne poslove.
ELEKTROPRIVREDA U ZAJEDNICI…
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar konstantno pomaže rad različitih nevladinih udruga i organizacija, od
sportskih, kulturnih, humanitarnih i drugih događaja i
manifestacija kroz politiku dodjele donacija, reklamiranja
ili sponzorstva. Taj pozitivni trend sukladno mogućnostima nastavljen je i 2012. godine unatoč kriznim vremenima koja su se odrazila i na rad samoga poduzeća.
Udruga Novi pogled Mostar
U organizaciji Sektora za odnose s javnošću JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Udruge Novi pogled iz Mostara, 27. travnja 2012. organizirano je predavanje o prevenciji karcinoma dojke.
Projekt kreditiraj-volontiraj-socijalni dan 2011.
Dana 7. listopada 2011. godine projekt je realiziran kao
posjet i jednodnevni rad učenika iz gimnazija i srednjih
škola u 20 gradova Bosne i Hercegovine u državnim i privatnim poduzećima.
U Gradu Mostaru sudjelovalo je 11 škola, a Elektroprivredu HZ HB posjetilo je 20 učenika iz mostarskih škola:
Gimnazije fra Grge Martića, Srednje građevinske škole,
Srednje elektrotehničke škole, Srednje prometne škole,
Gimnazije Mostar, Mašinsko-saobraćajne škole, Druge
gimnazije, Srednje tekstilno-poljoprivredne škole i Srednje medicinske škole.
Jedan dan radnici – volonteri Elektroprivrede HZ HB
upoznali su razne poslove u ekonomskim, pravnim, građevinskim i drugim sektorima i službama poduzeća.
Osim u Upravi, Centru za upravljanje proizvodnjom
i HE Mostarsko blato, mladi volonteri pojedinačno su
U podjeli su narcisa i promotivnoga materijala građanima aktivno sudjelovale i predstavnice JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar koja već nekoliko godina, osim brojnih drugih udruga i organizacija, kroz sponzorstvo podupire i rad udruge Novi Pogled iz Mostara.
Iz Udruge, koja ove godine obilježava i svoju desetu
godišnjicu djelovanja, posebice naglašavaju kako sve to ne
čine zbog bolesnih žena, već zdravih bez obzira bile one u
72
imali radne zadatke u Opskrbi i Distribuciji električne
energije.
Neskrivajući zadovoljstvo srdačnim prijamom i
posvećenoj pozornosti, srednjoškolci i gimnazijalci dobili su uvid u raznolikost poslova koji ih možda jednoga dana čekaju čak i u Elektroprivredi.
Kao i dosadašnjih godina prikupljena sredstva iz toga
projekta (uključena poduzeća plaćaju svakom učeniku
dnevnicu od 20 KM) iskoristili su se za financiranje najboljih školskih projekata.
Učenici su posjetili i Centar za upravljanje proizvodnjom u sklopu Proizvodnje električne energije gdje im je
mentor Mario Menalo, rukovoditelj Centra, predstavio
rad i upravljanje procesom proizvodnje električne energije.
Srednjoškolci su potom imali priliku vidjeti postrojenja
i praktično se upoznati s radom hidroelektrane Mostar,
koju im je pokazao mentor Božo Krstanović, rukovoditelj
Pogona HE Mostar.
Nakon zajedničkoga ručka u upravnoj zgradi, o distribucijskim objektima i mreži, održavanju i drugim poslovima organizacijske jedinice Distribucije el. energije učenike je upoznao mentor Božidar Jovanović, rukovoditelj
Distribucijskoga područja Jug.
Osim te učeničke skupine u Mostaru, po 10 učenika
srednjih škola iz Čapljine i Rame radni dan provelo je na
CHE Čapljina i HE Rama.
Na kraju je radnoga dana učenicima u prigodne učeničke radne knjižice upisan staž.
Onkologinja i radijologija dr. Desa Bilenjki, profesorica
na Medicinskome fakultetu u Mostaru istaknula je važnost prevencije kao i načine i mogućnost u borbi protiv te
teške bolesti čiji broj novooboljelih svake godine u svijetu
prelazi broj od 800.000.
Predavanju o toj teškoj bolesti žena nazočilo je 50-ak
uposlenica iz svih organizacijskih jedinica i dijelova našega poduzeća u Mostaru, a koliko je bilo zanimanje za tu
temu pokazuju pitanja i diskusija koja se razvila.
Nažalost, registar oboljelih u BiH ne postoji, a u susjednoj Hrvatskoj svake se godine u raznim stadijima bolesti
bilježi oko 1.500 novih slučajeva.
Udruga Novi pogled djeluje skoro 10 godina na području cijele Hercegovine, a svojim iskustvom i volonterskim
radom s oboljelima i njihovim obiteljima čini sve da život
u bolesti bude podnošljiviji.
Danas je karcionom dojke bolest izlječiva ukoliko se otkrije na vrijeme, ali osim kvalitetne medicinske brige i liječenja
potrebna je psihološka podrška koju ova udruga u sklopu svoga
rada i pruža, istaknula je prof. Bilenjki.
Od karcinoma dojke nije ugrožen samo pacijent već je
ugrožena cijela obitelj. Dok institucije zdravlja ne prepoznaju
ovaj problem, u našoj Udruzi uz pomoć stručnjaka pokušavamo kroz projekte olakšati borbu pacijentica i njihovih najbližih, stoji u poruci Novoga pogleda.
Novi pogled samo je jedna u nizu brojnih udruga i
organizacija čiji je rad podržalo i pomoglo ovo javno
poduzeće.
73
HU Samarita Odžak
Filmski festival u Orašju
Prema riječima generalnoga direktora Elektroprivrede
HZ HB Nikole Krešića osim brojnih festivala, Hrvatski
filmski festival u Orašju, u ovome poduzeću, odavno je
prepoznat kao vrlo važan kulturni događaj ne samo za
Orašje i Posavinu nego i za širu regiju, zato je suradnja i
pomoć Festivalu nastavljena. JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar i 2012. godine bila je generalni sponzor 17.
filmske smotre u Orašju, što je zasigurno uvelike pridonijelo uspješnijem održavanju manifestacije, na čijem su
otvaranju nazočili i članovi Uprave. 
IZASLANSTVO
ELEKTROPRIVREDE HZHB
U MAĐARSKOJ
Č
lanovi Uprave i Nadzornoga odbora našeg poduzeća u okviru službenoga posjeta, od 5. do 8.
lipnja 2012. godine boravili su u Mađarskoj.
Osim brojnim posjetima proizvodnim pogonima, u
Budimpešti su imali poslovne susrete s predstavnicima
tvrtki OVIT ZRt, Kiskunfelegyhaza i God. 
Humanitarna udruga Samarita, Vidovice u općini Odžak
već petu godinu djeluje sa svrhom pomoći potrebitima u
naseljima Vidovice, Kopanice i Jenjić.
Dragovoljci skrbe o siromašnim, bolesnim, starijim,
usamljenim i uopće potrebitim osobama, posebice djeci i
mladeži.
Oblici se pomoći različito realiziraju: novčano, materijalno (nabavom kućnih i osobnih potrepština), posjećivanjem i razgovorom, kroz kućanske poslove (kupovina potrepština u trgovini i kućna dostava; nabava drva za zimu
i njihovo skladištenje, povremeno uređivanje dvorišta; briga za liječniku skrb, nabava lijekova i sl.), kupnja školske
opreme, obuće, odjeće školskoj djeci.
Krijesnica Kupres
Na inicijativu Centra za socijalni rad Kupres i roditelja
djece s posebnim potrebama, utemeljena je udruga Krijesnica, kako bi lakše ostvarili svoja prava i na taj način
pomogli sebi i svojoj djeci. Rad se Udruge najviše ogleda kroz pomoć Odjelu djece s posebnim potrebama u
Osnovnoj školi fra Miroslava Džaje u Kupresu, stalnom
traženju mogućnosti upošljavanja stručnih kadrova koji bi
pomagali djeci, prije svega defektologa, pedagoga i psihologa, uz podršku ravnatelja Osnovne škole Marka Tovila. Sukladno mogućnostima organiziraju akcije darivanja
djece uz blagdane, surađuju i razmjenjuju iskustva sa sličnim udrugama u okruženju.
Iz jedne od brojnih zahvala Elektroprivredi HZ HB…
Cijenjeni prijatelji!
U ime HU “SAMARITA “ iz Vidovica, upućujem svima
djelatnicima i rukovodstvu Vaše tvrtke ZAHVALU za donaciju koju ste odobrili za potrebe korisnika HU “Samarita”.
Ovom donacijom omogućili ste da se lakše prebrodi teška
materijalna situacija korisnika pomoći HU Samarita.
U nadi da ćemo i dalje raditi i truditi se da pomognemo
malenog brata čovjeka, srdačan pozdrav od svih članova i
volontera HU Samarita iz Vidovica.
S poštovanjem
Smiljan Šokić, predsjednik
H U “ SAMARITA “ VIDOVICE
74
DODIJELJENE
364 DONACIJE
Odlukom Skupštine JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar o raspodjeli dobiti iz poslovanja za 2010. godinu, odobrena su i izdvojena sredstva za dodjelu donacija
u visini od 600.000 KM
Nakon provedene procedure sukladno Zakonu o
donacijama, počevši od raspisivanja javnoga poziva u
srpnju 2011. godine, donesena je odluka Nadzornoga odbora o korisnicima donacija br. NO-78/11 od
27. listopada 2011. godine, prema kojoj su dodijeljene
ukupno 364. pojedinačne donacije iz područja kulture,
sporta, socijalne pomoći, te u humanitarne svrhe.
Početkom 2012. godine sa svim korisnicima potpisani su pojedinačni ugovori o dodjeli donacije, a do kraja
mjeseca siječnja 2012. godine sredstva su i uplaćena.
75
AKTIVNOSTI
SINDIKATA
OSNOVANO GLAVNO
VIJEĆE UPOSLENIKA JP
D.D. MOSTAR
Osnivačka sjednica Glavnoga vijeća
(GV) uposlenika JP Elektroprivrede
HZ HB d.d. Mostar održana je 14.
studenoga 2012. godine. Sve obveze
i ovlaštenja GV uposlenika predviđenih na temelju Zakona o Vijeću uposlenika (Službene novine FBiH br.
38/04) preuzima Nezavisni sindikat
EPHZHB (prema Odluci Skupštine
Nezavisnoga sindikata EPHZHB od
6. lipnja 2012. godine).
Tako se osnovano GV uposlenika
EPHZHB sastoji od članova predsjedništva, predsjednikā sindikalnih
podružnica i povjerenika sindikalnih jedinica Nezavisnoga sindikata
EPHZHB.
Radno tijelo GV uposlenika sastoji se od 11 članova: Dubravko Pervan, Josip Rajić, Josip Dragić, Jozo
Ljubas, Josip Bjelopera, Oliver Papac,
Ante Repić, Filip Turudić, Ivan Baketarić, Snježana Budeš i Blaženka
Novaković.
Ispred Uprave Društva nazočnima
se obratio izvršni direktor za pravne poslove Mate Pavković poželivši
uspješan rad i osnivanje GV-a.
Između ostalih prava i obveza
definiranih Zakonom o radu GV-a
uposlenika, GV uposlenika prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i
drugih propisa od interesa za ostvarivanje prava uposlenika; prati postupke poslodavca kada je u pitanju
ispunjavanje obveza vezanih za uplate
doprinosa za mirovinsko, invalidsko i
zdravstveno osiguranje i osiguranje
od neuposlenosti. Ograničenja u radu
76
SPORTSKE IGRE RADNIKA U
ŠIROKOM BRIJEGU (2011.)
I NA VLAŠIĆU (2012.)
GV-a odnose se na to da ne može
sudjelovati u pripremanju štrajka i isključenju uposlenika s rada.
Uskoro se očekuje i izrada Poslovnika GV-a koji bi pripremilo danas
izabrano radno tijelo za pripremu
sjednica GV-a.
Na osnivačkoj sjednici zaključeno je da će se ispred GV-a i Nezavisnoga Sindikata EPHZHB uputiti
zahtjev Upravi Društva o izmjenama
Pravilnika o radu i njegovim usuglašavanjem s člankom 88. Kolektivnoga
ugovora kao i zahtjev za ispunjavanje
Rebalansa plana poslovanja za 2012.
godinu.
osiguranja Croatia-osiguranje dostavljena je Upravi na uvid u cilju
upoznavanja toga problema.
V.d. generalnoga direktora Nikola
Krešić upoznao je Sindikat s problemima u poslovanju uvjetovanih lošom
hidrološkom situacijom, a zbog znatnih
gubitaka poduzete su i odgovarajuće
mjere za smanjenje troškova poslovanja
kao što je imenovanje Povjerenstva za
predlaganje mjera štednje.
Na sastanku su pozvani predstavnici radnika na suradnju i prihvaćen
je prijedlog da se u novoosnovano
Povjerenstvo imenuju dva predstavnika NSUEPHZHB.
Trinaest godina za redom, već tradicionalno, u jesen, održavaju se Sportske igre radnika JP Elektroprivreda
HZ HB d.d. Mostar u organizaciji
Nezavisnoga sindikata radnika, a uz
financijsku potporu Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Svake je godine organizacija sve
bolja, a kako su već prošle jubilej, Igre
se već uveliko zovu tradicionalnim,
tako da svake godine potvrđuju da su
opravdano mjesto susreta, prijateljstva i sportskoga duha.
12. sportske igre u Širokom
Brijegu
Domaćin 12. sportskih igara radnika
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bio je Široki Brijeg od 14. do 16.
listopada 2011. sa 195 sudionika.
Natjecanje je bilo u tradicionalnim
igrama: malom nogometu, pikadu,
stolnom tenisu, šahu i boćanju. Rezultati Igara 2011.:
Mali nogomet:
1. momčad DP i OP HBŽ
2. momčad DP i OP HNŽ, br.1
3.
momčad Elektroprijenos OP
Mostar
Fer-play momčad: HE Jajce
Najbolji igrač: Božo Crnjak (DP i
OP HBŽ)
Najbolji strijelac: Damir Zadro (5
golova) (DP i OP HNŽ, br.1)
Najbolji vratar: Ivica Prskalo (DP i
OP HNŽ, br.1)
Boćanje žene:
1. ekipa DP i OP SBŽ
2. ekipa DP i OP HBŽ
3. ekipa Elektroprijenos OP Mostar
Šah:
1. Miro Marjanović (DP i OP SBŽ)
2. Marko Jelčić (Uredi i sektori)
3. Željko Lukić (HE Jajce)
Pikado:
1. Gordana Batarilo (DP i OP SBŽ)
2. Radmila Perić (DP i OP HNŽ,
ekipa 2)
3. Saša Kljajić (DP i OP HNŽ, ekipa 2)
Stolni tenis (m):
1. Ivo Čerkez (HE Mostarsko blato)
2. Igor Lacić (HE Jajce)
3.Darko Stjepanović (DP i OP
HNŽ)
Stolni tenis (ž):
1. Gordana Batarilo (DP i OP SBŽ)
2. Radmila Perić (DP i OP HNŽ,
ekipa 2)
3. Zlata Zovko (DP i OP ZHŽ)
13. sportske igre na Vlašiću
Uprava je prema Odluci I-5459/12 od
8. kolovoza 2012. za financiranje Igara dodijelila 45.000 KM, što je dosad
najveći odobreni iznos. Po treći put
od odražavanja, domaćin Igara bila je
Srednjobosanska županija. Na Vlašiću
se od 21. do 23. rujna 2012. sastalo 205
sudionika. Najtrofejniji bili su domaćini s osvojenih sedam mjesta.
U korektnome sportskom ozračju i
kvalitetnom druženju plasman sudionika na Igrama 2012.:
Žene:
Pikado:
1. Vesna Bulić (HNŽ2);
2. Lucija Kovač (SBŽ2); Lucija Jurišić (SBŽ2);
Stolni tenis:
1. Marinela Dutina (ZHŽ2);
2. Maja Mihalj (ZHŽ2);
3. Gordana Batarilo (SBŽ1)
Boćanje:
1. ekipa Prijenosa;
2. ekipa HBŽ-a 1;
3. ekipa SBŽ-a1
PRVI SASTANAK UPRAVE
DRUŠTVA I PREDSTAVNIKA
NSU EPHZHB
Na inicijativu v.d. generalnoga direktora Nikole Krešića 18. siječnja 2012.
godine održan je sastanak Uprave
Društva i sindikalnih povjerenika
NSUEPHZHB.
Dokumentacija koja se odnosi na potraživanja polica životnoga
77
Muškarci:
Stolni tenis:
1. Ivo Čerkez (HE Mostar);
2. Edin Mešić (PŽ);
3. Ivan Malekinušić (HNŽ)
Šah:
1. Miroslav Marjanović (SBŽ2);
2. Ilija Damjanović (PŽ);
3. Slavko Rošić (PŽ);
Nogomet:
1. ekipa SBŽ-a;
2. ekipa HNŽ-a 1;
3. ekipa Prijenosa
Najbolji igrač: Boris Bilješko (SBŽ 1),
Najbolji strijelac: Franjo Tokić
(Prijenos),
Najbolji vratar: Ivan Baršić (HNŽ 1);
Fair -play momčadi: Posavska županija
RADNI SASTANAK
PREDSTAVNIKA
UPRAVE I SINDIKATA
ELEKTROPRIVREDE HZHB
Dana 27. svibnja 2013. godine održan
je radni sastanak predstavnika Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar i Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ Herceg
Bosne, na kojem se razgovaralo suradnji i aktualnim temama vezanim
za prava i obveze poslodavca i uposlenika Društva, sukladno zakonskim
propisima i Kolektivnom ugovoru
elektroprivrednih djelatnosti u Federaciji BiH.
U ime Uprave Društva nazočni su
bili generalni direktor Nikola Krešić
i Ivana Bunoza izvršna direktorica
za ekonomske poslove, dok je Sindikat predstavljao Dubravko Pervan,
predsjednik.
78
Na sastanku je osim ostaloga dogovorena visina i način isplate naknade za godišnji odmor uposlenicima
(regres) koja je iznosila 70 % od prosječne plaće u Društvu.
Svim uposlenicima neoporezivi dio te naknade isplaćen je do 15.
lipnja 2013. godine, dok je preostali
oporezivi dio isplaćen najkasnije do
10. srpnja 2013. godine.
Usvojen je i zaključak kako će se
ukoliko to rezultati poslovanja budu
dopuštali, isplaćivati i ostale naknade uposlenicima, posebice naknada
za vjerske blagdane (božićnica), a pri
odlučivanju o njezinom financijskom
iznosu, uzet će se u obzir visina isplaćena regresa u 2013. godini.
TRODNEVNI SASTANAK
ENERGETSKIH SINDIKATA
JUGOISTOČNE EUROPE U
KUPRESU
12. okrugli energetski stol za Jugoistočnu Europu održan je od 3. do
5. rujna 2012. godine u Kupresu na
kojem su sudjelovali predstavnici 27
energetskih sindikata iz dvanaest zemalja regije.
U ime je domaćina i tehničkoga
organizatora sudionike pozdravio
Dubravko Pervan predsjednik Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ HB. Uz riječi dobrodošlice Pervan je izrazio posebno
zadovoljstvo što je Nezavisnog sindikata uposlenika Elektroprivrede HZ
HB kao punopravni član Sindikata
javnih usluga Europske unije dobio
priliku biti domaćinom toga važnog
skupa.
U nastavku uvodnog dijela
nazočnima su se obratili i Dušan Vrhovac predsjednik Sindikata energetike RS BiH, zatim Omer Sikira
predsjednik Sindikata elektroenergetskih radnika u R/F BiH, naglasivši dobru suradnju između sindikata
u BiH, i spremnost za još aktivnije
uključivanje u sve segmente elektroenergetske problematike u BiH.
U ime Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Neđo Kapetina, predstavio je ovlasti i nadležnosti toga ministarstva
na području elektroenergetskoga
sektora. Uz dosadašnju uglavnom
koordinirajuću ulogu, još veće značenje ministarstva očekuje se kada
BiH bude preuzimala direktive EU
u sklopu njezina pristupa Europskoj
uniji. Amira Pintur, iz Federalnog
ministarstva energije, rudarstva i
industrije govorila je o ulaganjima
i velikim projektima, a na skupu su
bili prisutni i predstavnici DERKAa (Saša Šćekić), FERK-a (Sanela
Pokrajčić i Risto Mandrapa).
Održavanje Okruglog stola podržala je i JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar čiji je generalni direktor
Nikola Krešić u prigodnom obraćanju kazao kako Uprava Elektroprivrede HZ HB ima korektnu suradnju sa Sindikatom, a sve sukladno
važećim zakonskim propisima, našim internim aktima i Kolektivnim
ugovorom.
Zajedničkim djelovanjem možemo
još više potaknuti ukupan rad Poduzeća,
a time poboljšavati uvjete i status naših
uposlenika. U vezi s tim želim još reći
da sam kao generalni direktor Elektroprivrede HZ HB ponosan na činjenicu
da naše poduzeće ima takvu jednu organizaciju kao što je Sindikat koji je vrlo
aktivan u svom djelovanju. Stoga, moja
nazočnost ovdje vrlo je jasan znak da
podržavamo sve aktivnosti Sindikata, a
ovaj okrugli stol još jedan je primjer kako
se Sindikat može uključiti u poboljšanje
energetskog sustava, ne samo u BiH nego
i u cijeloj Europi, zaključio je generalni
direktor Krešić.
Generalni je pokrovitelj i organizator bio Sindikat javnih usluga
Europske unije uz podršku Zaklade
Friedrich Ebert Stifung. Predstavnici Sindikata javnih usluga Europske
unije (EPSU) Jan-Willem Goudriaan, zamjenik glavnog tajnika i Josef
Krejbych, predsjedavajući Europske federacija unija javnog servisa
(EPSU) bili su koordinatori radnoga
dijela Okruglog stola
Teme o kojima se raspravljalo bile
su: Energetska situacija u Jugoistočnoj Europi, kolektivna kretanja – najnoviji trendovi i položaj BiH; Socijalni akcijski planovi i Follow-up akcije;
Socijalni dijalog; Rezultati rada radne
skupine o kolektivnom pregovaranju
i druge teme vezane za kretanja u
energetskoj zajednici.
Okrugli stol bio je i priprema, odnosno usuglašavanje stavova Sindikata uoči 5. energetskog socijalnog
foruma zemalja potpisnica ugovora
o energetskoj zajednici Jugoistočne
Europe, koji se održao u Bečićima
(Crna Gora) u jesen 2012. godine,
a na kojem su sudjelovali predstavnici Europske komisije, predstavnici
vlada zemalja potpisnica Ugovora o
energetskoj zajednici, regulatori, poslodavci i sindikati.
Prema riječima sudionika Okrugloga stola u Kupresu, bila je to idealna
prigoda za bolje međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava između sindikata, tako da je i jedinstveni zaključak 12. okruglog energetskog stola za
Jugoistočnu Europu nužnost intenzivnijega rada na usuglašavanju zakonske
regulativne iz područja energetike s
direktivama EU. 
IZ OPSKRBE
ELEKTRIČNOM
ENERGIJOM
NOVA USLUGA KUPCIMA NA JEDNOM
MJESTU – Informativni centar za
kupce
SMANJEN BROJ
PRIGOVORA
Kvalitetna komunikacija s kupcima
postala je neizostavan dio suvremenoga poslovanja, te se kao imperativ
nameće potreba stvaranja novih vidova komunikacije i kontakata s kupcima. S tim je ciljem ustrojen i pušten u
rad Informativni centar za kupce.
Kako se ne bi radilo samo o pukome informatičkom alatu, rad je Centra koncipiran na izravnom pružanju
pomoći i usmjeravanju kupaca, te
nastojanjima što bržeg reagiranja na
eventualne specifične potrebe. Evidentira se svaki kontakt, bilo da je
uspostavljen putem besplatnoga telefona, elektroničke pošte ili telefaksa,
analiziraju se podatci o podnesenim
i riješenim prigovorima, te se o njima
sačinjavaju periodična izviješća.
Pozivom na besplatni broj 080 080
001 kupac po prvi put ima mogućnost
na jednom mjestu stupiti u izravan
kontakt s operaterom, ostaviti poruku
i prijaviti neovlaštenu potrošnju.
POZITIVNE REAKCIJE
Nakon nešto više od pola godine rada
i sami su kupci izrazili pozitivan stav
prema tomu vidu interakcije, što nam
je u konačnici i bio cilj. U nastojanju
da se pruži što kvalitetnija usluga,
uposlenici su Centra spremni stečena znanja svakim danom usavršavati
i usvajati nova sukladno zahtjevima
kupaca.
Informativni centar po prvi put
može pružiti podršku i smjernice
kupcima s cijelog područja djelovanja
Elektroprivrede HZ HB, pri čemu
posebno treba naglasiti odličnu suradnju s uposlenicima iz svih organizacijskih jedinica.
Usporedbom i analizom dvaju polugodišnjih razdoblja izvješćivanja
utvrđen je sljedeći trend:
CC Broj prigovora koji se rješavaju
izravno u Informativnome centru
bilježi trend rasta, te se tako broj
prigovora podnesenih u poslovnicama u drugom izvještajnom razdoblju smanjuje za oko 25 %, što
znači da je Centar preuzeo rješavanje većega dijela prigovora. Kupci
tako pozivom na besplatni telefon
na brz, izravan i vrlo jednostavan
način dobivaju odgovore i rješavaju
moguće dvojbe i probleme.
CC Svi prigovori zaprimljeni u Informativnome centru, od jednostavnih upita informativnog karaktera
79
pa do složenijih zahtjeva kupaca koji su zahtijevali
daljnje aktivnosti u poslovnicama, uspješno su rješavani
više od 90%.
CC Također je evidentan pozitivan pomak kad je riječ o
bržem rješavanju prigovora, te se tako isti poboljšava
za oko 10%.
CC Svakim danom je i sve veći broj kupaca koji rješenje
svojih zahtjeva pokušavaju pronaći posredstvom Informativnog centra, te je za istaknuti podatak da je broj
poziva u 2013. godini veći za 53 % u odnosu na isto
razdoblje prošle godine. 
Broj riješenih prigovora kupaca zaprimljenih tijekom 2012. godine putem
maila, faksa i besplatnoga telefona.
Opskrbno područje Jug – Pogon Livno
Broj prigovora po opskrbnim područjima
za razdoblje od I-XII 2012. godine:
80
Opskrbno područje Jug – Pogon Mostar
Opskrbno područje Centar
Opskrbno područje Jug – Pogon Grude
Opskrbno područje Sjever
81
U POSJETU
POSLOVNICI ELEKTRO RAVNO
Z
a izravni povod za posjet
Poslovnici Elektro Ravno
ovaj put imali smo odlazak
u mirovinu Ante Vučičevića, dugogodišnjega, rekli bismo jedinoga rukovoditelja te Poslovnice od njezina
utemeljenja, daleke 1992. godine.
To što je Ante početkom ožujka
2012. godine ispunio uvjete za odlazak u mirovinu (nije jedini pa i drugi su otišli, rekli bi kritičari) prilika
je zapravo da našim uposlenicima, a
i šire, damo malo više uvida u način
rada, poteškoće i ukupno okruženje
u kojem rade naši kolegice i kolege.
Uvjeti su to o kojima u Mostaru, Čapljini, Širokom Brijegu ili Orašju ne
znamo mnogo, a poteškoće sasvim
specifične, svojstvene malim rijetko
naseljenim mjestima.
Naime, Ante je svoj profesionalni put započeo daleke 1971. godine,
u HE Trebinje. Elektrotehničar po
struci, a rodom iz obližnjih Pećina,
u Poslovnicu Elektro Ravno ušao je
Ante pri samom utemeljenju, o čemu
slikovito kaže:
Imali smo neku otpisanu prikolicu,
ništa od potrebnoga materijala i nijedno vozilo na raspolaganju. Znam da
zvuči skoro nevjerojatno, ali tako smo
radili. Mladen i ja bili smo i poslovođe
i monteri i električari, što god je trebalo.
Zgrada u kojoj smo sada građena je kad
uz gradnju kanala za CHE Čapljina,
a nakon ratnoga razaranja sela od ove
zgrade ostali su samo goli zidovi. U ratu
je gotovo sva elektro mreža bila pokidana, a išla je preko Trebinja jer je njima
i pripadala. Iz CHE Čapljina, krajem
1993. godine, većina sela ponovno dobila je električnu energiju, a tek 1995.
godine sami centar općine.
Početak rata, a i dugo vrijeme nakon toga, rad u Poslovnici Elektro
Ravno zvuči gotovo anegdotski, pa
je možda vrijeme da nešto kažemo o
sadašnjem stanju.
Sada je stanje mnogo bolje, uposleno
je 5 radnika (3 tehničara i 2 elektromontera) te blagajnica, koja je organizacijski vezana za Opskrbu električne
energije. S električnom energijom opskrbljujemo 770 potrošača (675 kućanstava i 53 s tarifom “ostala potrošnja”).
Stupanj naplate nam je 96%, a s obzirom na okolnosti – zadovoljni smo.
Na koje okolnosti ste mislili?
Od prvoga do posljednjega potrošača
udaljenost je oko 100 km, u razgovor
se uključuje Mladen Pijević, rukovoditelj koji nasljeđuje Antu. Nadalje,
struktura potrošača uglavnom staračke
populacije, vikend-kuće i kuće izbjeglih i raseljenih s ovoga područja, traže poseban pristup i mnogo strpljenja u
radu. Naši potrošači su u rasponu od 0
82
je tu vlastitih sredstava, a dio kredita
USAID-a, Fonda za povratak, itd. Još
uvijek nemamo korpu, a i dva elektromontera bi nam dobrodošla.
Održavamo oko 55 km NN mreže,
70 km DV 10 kV, 8 km DV 35 kV, 25
TS 35/10 te TS 10/0,4 kV.
I to bi bilo otprilike sve o Poslovnici Elektro Ravno, na kraju će Ante
Vučičević.
Nama, na kraju, ostaje poželjeti
mu zdravlje i dug umirovljenički staž,
Mladenu puno uspjeha u budućem
radu, a cijeloj ekipi dati čistu peticu iz
skromnosti, radišnosti i ljubavi prema
radu od kojega žive. 
U općini je Ravno Vjetrenica, najveća pećina u BiH, zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine, a
od 1971. godine geomorfološki rezervat prirode. Iznimno je bogata
florom i faunom, unutrašnje temperature 11,4 °C, vode 11,3 °C.
Osobito je zanimljiva pojava
snažnoga strujanja zraka na ulazu
u pećinu, a i na nekoliko mjesta u
unutrašnjosti pećine. Na prijedlog
je ANUBiH Vjetrenica kandidirana za UNESCO-vu listu prirodne
baštine.
do 800 m nadmorske visine. Još je jedna
zanimljiva činjenica i ta što se Ravno i
okolna sela i sada napajaju iz tri izvora:
CHE Čapljina, iz Slanoga (HEP) i iz
Trebinja (EP RS). Ovo je mala i nenaseljena sredina, te je suradnja s društvenom zajednicom dobra i svakodnevna.
Oko 8 milijuna KM utrošeno je
na sanaciju mreže i ostalih objekata u Poslovnici Elektro Ravno. Dio
83
KRATKE
PRIJAM ZA PREDSTAVNIKE
MEDIJA
Uprava JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar u povodu novogodišnjih i
božićnih blagdana organizira svečano
druženje s rukovoditeljima, urednicima i vlasnicima bosanskohercegovačkih medija kao i predsjednicima
udruga i društavā novinara.
Svjesni važnosti medija u poslo-
VIJESTI
informacija, prijedloga i sugestija za
daljnju suradnju.
Uvijek velikom broju odazvanih
dvije godine zaredom riječi dobrodošlice upućuje domaćin, generalni
direktor Nikola Krešić, a druženju i
razgovoru s predstavnicima medija
sudjeluju svi članovi Uprave Društva.
Zahvalivši se na dobroj suradnji i
korektnom praćenju rada poduzeća u
dosta teškim poslovnim okolnostima,
generalni direktor je pozvao medije
na nastavak još aktivnije i konstruktivnije promocije ovoga važnoga poduzeća posebice u djelu poslovanja
vezanih za projekte obnovljivih izvora energije.
Svjestan sam, kako je naše planove jako teško uspješno realizirati bez kvalitetne suradnje s različitim medijima, koje predstavljate.
U vremenu koje je pred nama trebat će
nam puno snažnija promocija posebice
energetskih potencijala, kapitalnih investicija, kao i aktualiziranje različitih tema i problematike vezane za rad
i razvoj poduzeća. Naše je opredjeljenje
održavati i izgrađivati kvalitetne odnose sa svima u poslovnom okruženju, i
dakako s vama koji svakodnevno informirate i formirate našu javnost, završio
je generalni direktor.
iz akcije u akciju prepoznaju kao ljudski čin prema najosjetljivijima – bolesnima, s toga je broj radnika svakom
akcijom veći.
Osim polugodišnjih redovitih
akcija koje se organiziraju u zgradi
Uprave poduzeća u Mostaru, radnici-darivatelji odazivaju se i akcijama
koje se organiziraju u drugim gradovima, ali i na pojedinačne pozive kad
se za njih ukaže potreba. U posljednje
je dvije godine organizirano pet akcija i 244 radnika dalo je krv. Udruga dragovoljnih darivatelja krvi JP
osnovana prije više od dvadeset godina, a svakako treba spomenuti i radnike Elektroprijenosa BiH, Operativno područje Mostar, koji su nekada
radili u sklopu JP Elektroprivreda HZ
HB d.d. Mostar, kao redovite sudionike na dragovoljnim darivanjima.
Inače, akcije Udruga organizira za
potrebe regionalnih bolnica Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, bolnice
dr. fra Mato Nikolić u Novoj Biloj i
županjske bolnice u Orašju.
U 2011. godini u dvije akcije krv je
dalo 116 članova.
22.9.2011. akcija u Mostaru
Marko Arapović, Slaven Azinović,
Mario Bagarić, Filip Bago, Tomo
Baraban, Monika Bilić,Gordana Boras, Melanija Božić, Dragan Brekalo,
Zvonimir Bule, Ivica Buntić, Željko
Burečić, Dalibor Čović, Marko Čališ, Tomislav Ćorić, Ivan Damjanović, Zoran Drežnjak, Dražen Drmać,
Ivica Glavota, Ivana Golemac, Dario
Ivanković, Mario Ivanković, Mario
Kljajo, Ivica Knezović, Tomislav Krešo, Marko Krezić, Jelena Lasta, Ivan
Malekinušić, Mijo Marjanović, Ivan
Miletić, Tomislav Milićević, Ivan
Milićević, Ivan Murgić, Željko Nikolić, Domagoj Paradžik, Dalibor Perić,
Gojko Pinjuh, Ivan Prskalo, Marko
Puljić, Davor Raič, Igor Raič, Igor
Slišković, Ivan Smoljan, Darko Stjepanović, Bruno Šunjić, Mario Šunjić,
Damir Tadić, Mario Topalović, Ivano
Topić, Zoran Uložnik, Dragan Zadro, Ivo Zovko, Jurica Zovko, Mario
Zovko, Nikola Zovko.
10.11.2011. akcija u Novoj Biloj
Anđelko Barić, Bogdan Šantić, Bosiljko Vidović, Bosiljko Zrno, Bruno Žuljević, Dario Miličević, Dejan
Taraba, Dragan Dugandžić, Dragan
Jevtić, Dragan Martinović, Dragan
Vuleta, Ferdo Miočević, Igor Lukić,
Igor Miličević, Ivan Čerkez, Ivan Ćosić, Ivan Šarić, Ivana Blaž, Ivica Jelica, Ivica Marić, Ivica Marković, Josip Petrović, Josip Šupukovič, Mario
Magerl, Mario Pervan, Milinko Đukić, Mirko Krajinović, Miroslav Cvijetković, Miroslav Strinić, Mladen
Grujić, Neda Jukić, Petar Batalija,
Ranko Blaž, Robert Perković, Siniša
Pecirep, Srećko Bavrka, Stanko Čavara, Tanja Šapina, Tončo Marković,
Toni Lekić, Vladimir Gudelj, Vlado
Grgić, Zoran Matošević, Zoran Tadić i Željko Lučić.
AKCIJE DRAGOVOLJNIH
DARIVATELJA KRVI U
2012. GODINI
Udruga dragovoljnih darivatelja krvi
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nastavila je svoju aktivnost i u
2012. godini.
Pod istim sloganom organizirane
su dvije akcije u Mostaru 22. ožujka
2012. i 13. rujna 2012. Prikupljeno je
128 doza krvi svih krvnih skupina što
je velika pomoć u organiziranju rada
mostarske bolnice koja, zbog uopće
sve manjega broja dragovoljnih darivatelja, ima problema u redovitom
zbrinjavanju bolesnika u potrebi. Potrebe su za krvlju velike u ovoj bolnici
čiji je Odjel transfuziologije bio i suorganizator svih akcija.
Za regionalnu bolnicu dr. fra Mato
Nikolić u Novoj Biloj organizirana je
akcija 6. prosinca 2012. godine kada
se odzvalo 40 uposelnika. Njih 31 darovalo je krv, što potvrđuje da je odziv
svakom akcijom sve veći uz sve veći
broj mlađih darivatelja.
Zbog najvećega broja uposlenika,
najviše darivatelja na akcijama dolazi
iz organizacijske jedinice Distribucije električne energije, a uredno se
pozivu odazovu i uposlenici Elektroprijenosa BiH, Operativno područje
Mostar.
Broj darivatelja rastao je svakom akcijom. Radnici iz Distribucije svakako
su najbrojniji, a na akciji održanoj u
rujnu prijavilo se čak 84 dragovoljna
darivatelja u čemu su se istaknuli kolege
iz Gruda, istaknuo je voditelj Udruge,
Ivan Miletić.
Slaven Azinović, Mario Babić, Mario
Bagarić, Filip Bago, Tomo Baraban,
Ljubo Bevanda, Luka Biško, Gordana Boras, Frano Borovac, Nikica Božić, Melenija Božić, Dragan Brekalo,
Ivica Brekalo, Zvonimir Bule, Ivica
Buntić, Marko Čališ, Ivan Damjanović, Zoran Drežnjak, Marko Đelek,
Đenan Gosto, Franjo Đolo, Mario
Fofić, Josip Gilja, Dražen Glavaš,
Ivica Glavota, Ivan Golemac, Mario
Ivanković, Zvonimir Ivanković, Marijan Jelčić, Bruno Jovanović, Bosiljko Kramatić, Mario Kljajo, Miroslav
Knezović, Dragan Kolobarić, Mirko Kovačević, Marko Krezić, Jelena
Lasta, Ivana Ljubić, Ivan Malekinušić, Vido Maslać, Maja Mihalj, Ivan
Miletić, Miloš Marko, Jozo Mikšić,
UPOSLENICI S VELIKIM
SRCEM I LJUDSKOM
SOLIDARNOŠĆU
vanju ovoga gospodarskoga subjekta,
takvi oblici druženja s predstavnicima medija omogućuju bolje upoznavanje i ukazivanje na potrebe
koje poduzeće ima prema javnosti,
ali i razmjenu obostrano korisnih
84
Udruga dragovoljnih darivatelja krvi
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar broji sve veći broj članova, a već
nekoliko godina organizira dragovoljne akcije pod nazivom Kap ljubavi – izvor života.
Udruga broji 279 članova, a važnost
darivanja krvi radnici Elektroprivrede
85
Tonio Mlinarević, Ivan Ostojić, Domagoj Paradžik, Dalibor Perić, Gojko
Pinjuh, Ivan Primorac, Dajana Prskalo, Ivan Prskalo, Nikola Raguž, Darko
Raspudić, Ante Sabljo, Ivica Sičaja,
Mario Smoljan, Anto Soldo, Darko
Stjepanović, Ivica Šarić, Ivan Šimić,
Damir Tadić, Josip Tomić, Ivano Topić, Zoran Uložnik, Mario Zelenika,
Ivo Zovko.
Marko Arapović, Mario Bagarić, Antonio Bašić, Božo Beljo, Boras Gordana, Ante Bošnjak, Dragan Brekalo,
Ivica Brekalo, Ivica Buntić, Ivan Čuljak, Zdravko Čuljak, Denis Čuvalo, Zoran Drežnjak, Mirna Džidić,
Franjo Đolo, Vladimir Ereš, Goran
Falak, Mario Fofić, Gordana Galić,
Dražen Glavaš, Ivica Glavota, Boris
Grbešić, Mate Gudelj, Marijan Jelčić,
Vedran Jeličić, Bosiljko Karamatić,
Mario Kljajo, Tomislav Krešo, Marko Krezić, Ervin Kvesić, Josip Kvesić,
Toni Leko, Dalibor Marinčić, Mijo
Marjanović, Ivan Miličević, Vlatko
Međugorac, Vidak Mrvalj, Stojan
Nuić, Ivan ostojić, Branko Pandža,
Dalibor Perić, Gojko Pinjuh, Marija
Raguž, Darko Raspudić, Jure Rupčić, Ante Sabljo, Mario Sesar, Boris
Slokar, Pero Soldo, Darko Stjepanović, Ivica Šarić, Boris Šunjić, Damir
Tadić, Bratislav Tomić, Josip Tomić,
Mario Topalović, Zoran Uložnik,
Dario Vekić, Dragan Zadro, Jurica
Zovko.
6.12.2012. akcija u Novoj Biloj
Ivan Šimić, Miroslav Strinić, Milko
Štrbac, Bogdan Šantić, Ranko Blaž,
Ivan Čosić, Ljubo Zec, Stanko Čavara, Vlatko Franković, Franjo Cvitan, Slavko Trutina, Igor Miličević,
Robert Perković, Dragan Dugandžić,
Toni Lekić, Milinko Đukić, Darijo Miličević, Tanja Šapina, Mladen
Ančić, Petar Batalija, Dragan Jevtić,
Bosiljko Zrno, Bosiljko Vidović, Josip Šupković, Ivica Marković, Marko
Čuro, Vlado Gudelj, Srećko Bavrka,
Anđelko Barić, Lazar Popović, Ivan
Kolak, Zoran Kovač, Slavko Žuljević,
Željo Lučić, Josip Jurić, Ivan Čerkez,
Dragan Damjanović, Marko Strukar,
Dragan Vuleta, Ivica Vuleta,
Broj darivatelja raste svakom akcijom. Radnici iz Distribucije svakako su
najbrojniji, a kolege iz OP i DP Gruda
svakom akcijom, pa i ovom, prednjače.
Akcije su prigoda i za druženja, tako da
nakon darivanja organiziramo zajednički objed, a darivatelji mogu iskoristi i
dva slobodna dana. Jako sam zadovoljan
odzivom darivateljica, kojih je ovaj put
bilo11. Neki darivatelji trenutačno nisu
u mogućnosti dati krv zbog gripe, ali će
se sigurno odazvati u sljedećih nekoliko
dana u bolnicu, istaknuo je predsjednik
Udruge, mr.sc. Ivan Miletić.
Anja Apleza, Kristijan Aničić, Marko
Arapović, Mario Babić, Božo Beljo,
Monika Bilić, Ivica Boban, melanija Božić, Dragan Brekalo, Dolores
AKCIJE DRAGOVOLJNIH
DARIVATELJA KRVI U
2013. GODINI
U akciji dragovoljnih darivatelja koja
se održala 7. ožujka 2013. godine prikupljeno je 63 doze krvi svih krvnih
skupina. Odjel transfuziologije KBC
Mostar bio i suorganizator te akcije.
Već drugi put vodim akciju darivanja u
EPHZHB. Izuzetno smo zadovolji odzivom, a posebice suradnjom s predsjednikom Udruge, istaknula je dr. Zorica
Konjevac.
86
Budimir, Dalibor Bukić, Ivan Čuljak,
Martina Čuljak, Zdravko Čuljak, Vitomir Dodig, Mirna Džidić, Franjo
Đolo, Dražen Glavaš, Ivica Glavota,
Mate Gudelj, Dalibor Jarak, Marijan
Jelčić, bruno Jovanović, Nikola Jović,
Bosiljko Karamatić, Mario Kljajo,
Jozo Knezović, Marko Krezić, Ervin
Kvesić, Oliver Ladan, Josip Lasta,
Oliver Mandarić, Mijo Marjanović, Branka
Merdžan, Ivan
Miletić, Vidak
Mrvelj, Kristijan Musić, Miroslav Pavlović,
Gojko Pinjuh,
Željko Planinić,
Pavle Pranjić,
Ivan
Prskalo,
Martina Prskalo, Marko Puljić, Marija Raguž, Darko Raspudić,
Marijana Rašić, Goran Rozić, Marko
Rozić, Pero Soldo, Josip Spajić, Boris
Šunjić, Bruno Šunjić, Damir Tadić,
Ivano Topić, Zoran Uložnik, Dario
Vekić, Dragan Zadro, Ivan Zovko, Ivo
Zovko, Zlatko Zubac.
U ČAMCIMA DO KVAROVA
Veliki vodotoci i izlijevanje rijeka
stvaraju nemale probleme u opskrbi električnom energijom. Tako je
u nedjelju ujutro 7. travnja 2013.
nastao kvar na 10 kV dalekovodu Vitorog u mjestu Isakovici koji
prelazi preko potpuno poplavljena
Glamočkoga polja. Pad faznoga vodiča na dalekovodu izazvao je prekid napajanja trafo područja Raičke
i Hasanbegovaca.
Velike napore uložila je interventna ekipa Poslovnice Elektro Glamoč
koja je učinila sve da 13 kupaca, povratnika bude što kraće bez električne
energije. Mjestu kvara moglo pristupiti samo čamcima zbog dubine vode
koja doseže oko 2 metra.
Zahvaljujući izvrsnoj suradnji
Odjela specijalne policije, Policijske
uprave Livno, koji su ustupili čamac i
tako sudjelujući omogućili pristup kvaru, mještani su dobili električnu energiju
sutra tijekom jutarnjih sati. Još se jednom zahvaljujemo specijalnoj policiji
na svesrdnoj pomoći i pružanju potpore u radu naše poslovnice, istaknuo je
rukovoditelj Poslovnice Elektro Glamoč Mijo Perković.
Iako „električarski“ posao nije nimalo lak, dodatno ga otežavaju pristupačnost terena, vremenski uvjeti i
težina kvarova, radnici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posebice
Distribucije el. energije u takvim nepogodnim uvjetima čine sve kako bi
isporuka električne energije kupcima
bila sigurna i kvaliteta bez obzira na
vremenske (ne)pogodnosti.
UPOSELNICI HE RAMA
U TRADICONALOJ
HUMANITARNOJ AKCIJI
Veliko srce i ljudsku solidarnost u
dane darivanja pokazali su i uposelnici HE Rama.
Svi uposelnici, njih 81, odazvali
su se tradicionalnoj božićnoj akciji
za pomoć i darivanje najugorženijih
ramskih obitelji. Skupivši 2400 KM
darovane su tri obitelji bez jednoga
roditelja s većim brojem malodobne
djece. Inače, svake godine za novogodišnje i božićne blagdane uposlenici se naše najvažnije hidroelektrane
sami organiziraju i uz malo odricanje
uspiju razveselite i one najpotrebitije
sugrađane.
To nije prva takva akcija koju su u
prosincu organizirali naši uposelnici. Potaknuti dobrim djelom imajući
svijesti o općem kriznom stanju u
društvu i siromaštvu pojedinih obitelji, samoinicijativne akcije naših
uposlenika vrijedne su svake riječi
hvale. 
87
TRADICIJA
USKRSNI OBIČAJI U RAMI
KORIZMA I USKRSNI OBIČAJI
Korizma započinje na Čistu srijedu.
To je vrijeme posta. Sam naziv Čista srijeda označavao je dan kada bi
se mrsno posuđe, ono u kojem bi se
kuhala čorba s mesom, u lukšiji dobro opralo i u nekim se obiteljima do
Uskrsa ne bi jelo meso. Na Čistu srijedu bio je strogi post i nemrs. Mnogi
bi žežinjali (postili) na Čistu srijedu
i na sve petke u korizmi tako što bi
uzimali samo kruh i vodu. Rijetki su
bili oni koji bi žežinjali čitavu korizmu pa bi se o njima pričalo po čitavoj
Rami kao o velikim pokornicima.
Momci iz dobrostojećih kuća,
kada bi u korizmi išli na sijelo, morali
bi ponijeti veliku cjepanicu i prebaciti
je preko ograde nekog siromaha koji
nema svojih volova pa sam ne može
pribaviti drva za ogrjev.
U korizmi bi prestala svaka pjesma. Jedino što bi se pjevalo po kućama, ili u rašćini, ili kod napajanja
blaga (ovaca i goveda), ili na prelima
bio je Gospin plač.
Petkom bi se molile Isusove krunice, a malo je bilo onih koji su imali
molitvenik i mogli moliti pobožnosti
križnoga puta. Samo bi ponetko imao
krunicu (očenaše) pa su mnogi molili
na rabož, koji bi napravili od tankog
drvenoga štapa, u koji bi urezali desetke krunice.
Običavalo se u dugim zimskim
noćima na prelima, uz slabi plamičak
svijeće, učiti nauk, kako bi jednostavno nazivali vjeronauk. Pratar bi djecu i mlade, a poneki i odraslije, pred
korizmenu ispovijed ispitivao nauk i
pripuštao bi ispovijedi samo one koji
bi ga dobro znali. Tom prigodom bi
dobivali ceduljice za korizmenu ispovijed (manja cedulja s rednim brojem i
pečatom župe). Za starije bi ceduljice uzeo starišina kuće, prigodom čega
88
bi davao i godižbinu (dar za uzdržavanje župnika). Ove ceduljice bi se
vraćale kod ispovijedanja, tako su bile
vrlo praktičan način saznavanja broja
ispovjeđenih iz obitelji i cijele župe.
U korizmi bi se misari odijevali
jednostavno: ne bi se nosila šarena
košulja i šarena krpa. Djevojke bi čitavo korizmeno vrijeme tkale i šarale
nove košulje i ćurdije za Uskrs. U korizmi se ne bi ašikovalo nedjeljom od
crkve do kuće, niti bi se pendžeralo.
Cvjetnica je nedjelja prije Uskrsa.
Subotom uoči Cvjetnice, djeca bi nabrala prvo proljetno cvijeće, najčešće
ljubičice, i stavila ga u posudu s vodom do jutra. Sutradan, na Cvjetnicu
ujutro svi bi se ukućani umivali tom
vodom. Stari je običaj da momci na
Cvjetnicu donesu u crkvu desetak
metara dugačku mladu jelku, okićenu
rupcima, jabukama i cvijećem. Još bolje bi bilo kada bi netko umjesto jelke
donio tisovinu. Poslije mise, na kojoj
bi se ove grane blagoslovile, momci bi
ih vraćali kućama i dijelili ih onima
koji nisu imali. Kada su fratri zabranili ovaj običaj, vjerojatno iz praktičnih razloga, onda su misari na Cvjetnicu donosili manje grančice od jelke
ili tisovine. Blagoslovljene grančice
nosili su kućama, zadijevali ih u zid
od brvana ili za križ na zidu, nosili su
ih u štale i pojate, na njive, u voćnjake i vinograde i na druga mjesta koja
su bila važna za čeljad i mal. Ove bi
grančice čuvali kao najveću svetinju.
Kada bi zaprijetila opasnost od grada
i nevremena, onda bi palili ove blagoslovljene grančice moleći Vjerovanje
ili neke druge molitve.
Veliki četvrtak je dan Posljednje večere
i svećeničkog reda. U čitavoj je Rami
bila prisutna Molitva križića. Držalo
se da je izuzetno vrijedno pred Bogom do podne izmoliti sto puta ovu
molitvicu:
Dušice grišna,
Bud u viri kripna.
Kada poješ putovat,
uskim putem,
tisnim klancem
srišće tebe
duh nemili, duh nečisti;
Pitat će te:
Dušo grišna,
“Il si moja il Božja?”
“Nisam tvoja, već Božja.
Ja sam rekla
na blag danak
na Veliki četvrtak,
sto križića,
sto Jezusa,
sto Amena,
sto se puta prikrstila:
U ime Oca i Sina
i Duha Svetoga. Amen.”
Veliki petak je dan zapovjednog posta
i nemrsa. Mnogi su i na ovaj dan žežinjali. U Donjoj Rami dulje se sačuvala tradicija da je izuzetno kreposno
i dobro na Veliki petak, kada ljudi
ustanu, popiti crnoga vina koliko se
može, jer se ono odmah u krv pretvara. Poslije toga, smatralo se pred
Bogom izuzetno vrijednim moliti
Isusove krunice, koliko se stigne izmoliti. Najbolji je zavjet ako se izmole do podne 33 Isusove krunice (jedna se sastoji od molitve Vjerovanja,
tri desetka Očenaša, a nakon svakog
desetka se izmoli Zdravomarija i Slava Ocu), što bi rijetkima uspijevalo.
Na Veliki petak bi, više nego u druge
dane u korizmi, pjevali Gospin plač. Bio je običaj da na Veliki petak,
kao i na Markovdan, nitko ne radi
na svojoj njivi, nego je bilo poželjno taj dan pomoći siromašnima, posebno u sijanju i oranju. Čak
bi se običavalo ponijeti i sjetveno
sjeme kojim bi se zasijalo njivu. Za razliku od Molitve križića na
Veliki četvrtak, molitva Poje Gospe
tužnim putom, što se molila na Veliki
petak, kudikamo je ranije nestala iz
molitvene prakse ramskoga puka:
Poje Gospe tužnim putom,
zagrni se crnim skutom. Ona ugleda drven križ.
Isus s križa progovara:
“Oj Marijo, mati moja,
ne velim ti da si moja,
već ti velim: budi Božja.
Teže su mi suze tvoje,
neg po meni rane moje.
Teže mi je tvoje uzdisanje,
neg na križu moje umiranje.”
Ko moju molitvicu molio
na blag danak,
na Veliki petak,
pedeset i pet puta,
Bog će mu dati svitli raj
na umrli sat.
Na Veliki petak, vjerojatno i u
Velikom tjednu, pa možda i tijekom
čitave korizme, mogla se čuti brojkavica Pivčići pivaše:
Pivčići pivaše,
Mariju buđaše.
Ustaj, Divo Marijo,
Sin ti se rodio
i po polju hodio,
zlatnu krunu nosio.
Džudije ga sritoše,
zlatnu krunu skidoše,
a trnovu staviše.
Dokle trnci dopiraše,
tuda kapi kapijaše,
tuda ruže cvatijaše.
Bog posla tri anđela
da tu ružu berijaše,
u ktice kitijaše,
u vinčiće vinijaše
i prid Boga donosiše.
Velika subota je dan posta u Rami,
iako nije prema crkvenoj odredbi.
Posebnih tradicijskih obreda oko
Isusova groba ovdje nema, kao u
nekim bosanskim varošima i gradovima. Na Veliku subotu donosilo
se u crkvu posvetališće, jelo za blagoslov koje se blagovalo na uskrsno
jutro. Svaka kuća bi morala donijeti posvetališće. Za posvetališće bi
donosili pogaču ukrašenu križem
ili nekim drugim šarama s križićima, mladih plodova, mesa, sira i jaja. Posvećeno jelo bi se blagovalo
na uskrsno jutro, odmah kada čeljad ustanu na jutarnju molitvu. Prije
blagovanja posvetališća morali bi svi
oprati ruke, jer se blagoslovljeno jelo
nije smjelo uzimati neopranih ruku.
Prije blagovanja, uz redovitu jutarnju
molitvu, molile bi se i neke posebne molitvice koje se samo na Uskrs
mole.
Jedna, koje se sjećam iz svoga djetinjstva, se molila ovako:
Aleluj, aleluj, Gospe pomiluj!
Faljen Isus slavna Divo!
Daj ti meni dobar dar,
ja ću tebi bolji glas
od Isusa Sina tvoga.
Jutros ti je usrksno.
Na nebesa uzašo.
Daj mi ga, Gospe daj,
na umrli dan,
ko što je tebi na
jutarnji dan!
Na Uskrs je svaka kuća imala bojena jaja.
Jaja su se kuhala i bojila dan ranije, najčešće u kuhanoj čađi, ljuski od crvenoga
luka i korijenu nekih biljaka. U novije
vrijeme jaja se boje kupovnim bojama.
U Rami je poznato i šaranje jaja s motivima grančica, cvjetića i sličnih ukrasa.
Slični motivi su i drugdje prepoznatljivi, stoga se zaključuje da je to šaranje
bez određenih posebnosti ovoga kraja. Posebna čar je bila tucanje uskrsnim jajima. To je znalo biti pravo nadmetanje
u kojem su uživali i djeca i stariji, posebno muškarci. Znalo se danima poslije Uskrsa pričati o nečijem jajetu koje
je razbilo drugih pedesetak jaja. Baš
zato su i pripreme tvrdih jaja trajale za
neke i kroz čitavu godinu. Neki su tragali za jajima od posebnih kokoša kojih
nema u Rami pa se takvo jaje nazivalo vražje jaje. Govorili su kako su tvrđa
jaja za tucanje od kokoši koje nemaju
u blizini dovoljno vode. Neki bi tražili pronosak, prvo jaje koje kokoš snese.
Neki su po čitavu godinu sušili jaje
za tucanje koje su zvali osušak, a neki
su raznim tehnikama na neprimjetan
način punili jaje katranom, pečatom
ili nekim drugim sadržajima. Takvo se
jaje nazivalo nalivak. Onaj tko razbije
svojim jajetom drugo jaje, dobije ga i
može ga odnijeti, pa bi se prije tucanja
obično naglasilo da se tuca u nosivo.
Na Uskrs se posebno burečilo kada bi se
išlo kmisi. Djevojke bi oblačile košulje
koje bi tkale i spremale preko čitave korizme. Poslije mise bi bilo kolo, pjesma
kraj kola, ašikovanje. Na Uskrs su bile
užine kraj crkve koje bi, kao i u drugim
prigodama, okupile širu rodbinu, uz
blagovanje onoga što bi tko donio. 
http://www.rama.co.ba/novost/143/
ramski-obicaji-od-cvjetnice-douskrsa#sthash.DRdGwcVk.dpuf
Preuzeto iz knjige fra Mate Topića,
Ramske starine, Svjetlo riječi –
Franjevački samostan Rama-Šćit,
Sarajevo-Rama 2005.
89
ZANIMLJIVO
I KORISNO
KAKO BITI USPJEŠAN ŠEF?
Iako ne postoji jedan univerzalni recept za uspješnost šefa
među uposlenicima, postoje određeni savjeti koji mogu
pridonijeti tome. Ključ je u držanju emocija, frustracija i
ega pod kontrolom te građenju vlastitoga karaktera kao
vođe i čovjeka.
Držite emocije pod kontrolom
Čak i kad ste ljuti, razdraženi ili neraspoloženi vaši uposlenici to ne smiju i ne trebaju znati. Držite svoje privatne
stvari dalje od posla jer u suprotnom gubite kredibilitet.
Ono što tražite od svojih uposlenih (da svoje privatne probleme ostave kući) primjenjujte i na sebe.
Odnosite se prema ljudima kao prema ljudima
Ponašajte se prema uposlenima kao šef kojeg biste i sami
željeli imati. Vaši će podređeni biti zahvalni ukoliko pokažete poštivanje prema njima. Ono što mnogi šefovi gube
iz vida jeste da su oni glavni primjer drugima u ponašanju
i odnosu prema tvrtki i poslu.
Pazite na poslovne zadatke
Nikada nemojte dati uposlenom zadatak koji i sami ne biste
željeli uraditi. Kada date zadatak nemojte uhoditi uposlenoga i ispitivati ga što i kako radi. Provjerite kako ide, ali
uradite to s entuzijazmom i znatiželjom, a ne kao inspektor.
90
KORISNI SAVJETI ZA MENADŽERE
Ne smijete imati miljenike
Definicija menadžera
Osobno možete cijeniti neke uposlenike više nego druge,
ali to nikada nemojte pokazati pred drugima. Ne zaboravite da ste vi primjer drugima pa ako ne želite da stvorite
“klanove” unutar tvrtke, onda se suzdržavajte.
Menadžer je svaka osoba koja za postizanje željenih ciljeva u svojem životu (osobnom i profesionalnom) treba
koristiti barem jednu od upravljačkih funkcija: planiranje,
organiziranje, vođenje, upravljanje ljudskim potencijalima,
kontrola i unapređenja.
Riječ je o funkcijama menadžera, a ne o kvaliteti njihova rada.
Napomena: Menadžeri nisu samo osobe koje imaju menadžerske ugovore, nego sve one osobe koje upravljaju ljudima (i sobom) i ostalim resursima.
Imajte vremena za uposlene
Ne ponašajte se tako zaposleno da nikada nemate vremena za uposlene i njihove probleme. Neki problemi, iako
privatni, mogu utjecati na efikasnost radnika stoga obratite pažnju. Ukoliko neki od podređenih doživi smrtni
slučaj u obitelji ili doživi neku drugu tešku i problematičnu situaciju, obavezno imajte razumijevanja. Budite
čovjek.
MANJE POZNATE ČINJENICE O
OPĆEPOZNATIM IZUMIMA I OTKRIĆIMA
Koji je najneobičniji izum Isaaca Newtona? Znate li čije
su gajde? Zašto se na telefon javljamo s ‘halo’ i kada je
nastao prvi touch-screen smartphone? Tko je i zašto izmislio lutku na napuhavanje? Donosimo vam manje poznate
podatke o općepoznatim izumima i otkrićima.
Nagrađujte svoje radnike
Time pokazujete svoj (loš) karakter i umanjujete se u
očima uposlenika. Konkurencija jeste na neki način vaš
protivnik, ali njihovo poslovanje, koliko god bilo protuzakonito ili loše, nema veze s vašom tvrtkom. Tračanjem
drugih (uspješnijih) tvrtki pokazujete zavist i slabosti, a
podređenima pokazujete da možete nisko pasti.
1. Odaberite odmah jedan savjet koji je za vas najprivlačniji i iskoristite ga za vaše učinkovitije djelovanje u bilo
kojem području života.
2. Kada ste savjet pretvorili u trajno ponašanje, nastavite s
primjenom preostalih savjeta.
Prihvaćanjem ovih savjeta, vaša učinkovitost će biti
drastično poboljšana, što će biti vrlo uočljivo i vama i osobama iz vašega okruženja. (preuzeto: www.portalalfa.com)
Mnogi šefovi smatraju da sjedeći u fotelji i s titulom ispred
imena automatski postaju sveznalice i nesagledivim intelektom obdarene osobe. Shvatite da čovjek uči dok je živ,
a pametan šef uči od svojih uposlenika. Vi ste jedan/na od
tih koji/a vodi tvrtku pa se tako i ponašajte, ali ne budite
uvjereni da sve znate – to će naškoditi samo vama.
Ne govorite loše o konkurentskim tvrtkama
Praktikum
Zaključak
Učite od uposlenih i obrazujte se
Svi znamo da se radi za novac i vlastito zadovoljstvo pa
stoga nagradite unaprjeđenjem ili novcem uposlenike koji
su to zaslužili. Iako novac ne mora biti primarna motivacija za bolji rad, vaša namjera će biti itekako dobrodošla.
s definiranim rokovima provedbe na koje vam ukazuju
osobe iz vašega okruženja. Ključna riječ: negativna stanja
7. Započnite dan sa saznanjem što su vam današnji prioriteti. Bez dnevnog cilja najčešće ćete otići u prošlost, a ona
je gotovo uvijek opterećenje i vodi nazadovanju. Ključna
riječ: dnevni prioriteti
Savjeti za učinkovitost
1. Radite prioritetno poslove više organizacijske razine, a
rutinske poslove poslije toga. Cjelina je uvijek važnija od
dijelova. Ključna riječ: cjelovita slika
2. Stalno postavljajte pitanje: “Može li se radni zadatak
napraviti učinkovitije, brže, lakše, ...?” Uvijek ima prostora
za unapređenja. Ključna riječ: inovativnost
3. Što više problematika, zadataka, aktivnosti, ... uz odgovarajuća ovlaštenja delegirajte osobama iz svog okruženja:
podređeni, suradnici i nadređeni. Da, i nadređenima možemo delegirati poslove. Bez delegiranja nećete se moći
baviti važnijim poslovima, a nećete vjerojatni ni napredovati. Ključna riječ: delegiranje
4. Zastanite i utvrdite s kojim aktivnostima kasnite. Nije ključno radite li, nego što i kako radite. Ključna
riječ: kašnjenja
5. Uvijek imajte pripremljena pitanja za osobe iz vašeg
okruženja koja će pojedince, skupine i organizaciju usmjeravati k izvrsnosti.
Postavljanje pravih pitanja, na pravom mjestu, u pravo vrijeme i pravim osobama često “samo od sebe” daje rješenja.
Ključna riječ: poticajna pitanja
6. Analizirajte stanje i utvrdite koja vam negativna stanja
zamjeraju:
�nadređeni,
�suradnici,
�podređeni.
Napravite planove uklanjanja uočenih negativnih stanja
Rubikova kocka nije zamišljena kao igračka
Iako je široko rasprostranjeno mišljenje da je kocka služila Ernu Rubiku da svojim studentima bolje objasni 3D
objekte, istina je zapravo nešto drugačija. Svrha Rubikove
kocke bila je u shvaćanju rješavanja strukturalnih problema, tj. pomagala je u shvaćanju kako pomaknuti određene
dijelove cjeline, a da se cjelina ne raspadne. Sam Rubik
nije niti shvatio da je stvorio igračku dok nije prvi put
pomiješao boje i pokušao je nanovo složiti, piše BuzzFeed.
Pozdrav ‘halo’ izmišljen je jer nitko nije znao
započeti telefonski razgovor
Telefon je izumio Alexandar Graham Bell, no ‘hello’ (halo
91
je prilagođen pozdrav na hrvatskom) izum je njegovog rivala Thomasa Alve Edisona, koji je razvio telefonski sustav u SAD-u. Bell je inače inzistirao da je ispravan način
javljanja na telefon pozdrav ‘Ahoy’!
Pušku na vodu izumio je nuklearni inženjer
Lonnie Johnson pušku na vodu napravio je od PVC cijevi
i boce Coca-Cole. Proizvod je uzela tvrtka Hasbro i uskoro na tržište izašla s jednom od najpoznatijih igračaka za
djecu, koju je nazvala Super Soaker.
igrač bejzbola Dusty Baker povijesni trenutak koji se dogodio na jednoj utakmici 2. rujna 1977. godine.
star oko 30.000 godina, dok najstariji australski bumeranzi imaju ‘samo’ 10.000 godina.
Kukuruznim žitaricama protiv „apetita“
Heroin kao lijek za prehladu
Amerikanac John Harvey Kellog 1898. po prvi puta je javnosti predstavio novu vrstu zdrave hrane koju je nazvao
Corn Flakes. Kukuruzne žitarice od tada su preplavile svijet, a malo je poznato da su prvi put bile predstavljene kao
sredstvo čiji je cilj bio suzbijanje seksualnoga apetita.
Poznata farmaceutska kompanija proslavila se diljem svijeta
nakon izuma Aspirina, no malo je poznato da je ta tvrtka
izumila i heroin koji se predstavljao kao lijek za prehladu.
Pseća vratašca izumio je Isaac Newton
Sir Isaac Newton imao je mačke i navodno je na vratima
svoje kuće napravio dva otvora, manji i veći, za mačku i
njezine mačiće, iako su mačići jednostavno pratili majku
kroz veći otvor. Ta je priča ipak osporavana, pa tako neki
tvrde da Newton uopće nije imao mačke.
Piñata je izmišljena u Kini
Tijekom svojih putovanja u Kinu Marko Polo otkrio je
papirnate figure životinja koje su Kinezi ukrašavali i potom spaljivali kako bi imali sreće u sljedećoj godini.
‘Moonwalk’ nije izmislio Michael Jackson
Jedan od najpopularnijih plesnih pokreta, koji se gotovo
u 99 posto slučajeva povezuje s pokojnim kraljem popa
Michaelom Jacksonom, prvi je otplesao Bill Bailey.
Gajde su izumili Perzijanci, a ne Škoti
Teoriju Velikoga praska prvi je predstavio svećenik
U početku je to vjerojatno bio prilično neugledan instrument sastavljen od cijevi napravljenih od trske, zabijenih
u vreću od kozje kože. Kako se civilizacija širila s Bliskog
Istoka na Sredozemlje, tako su ljudi sa sobom donosili i
glazbu i instrumente, piše BuzzFeed.
Katolički svećenik iz Belgije Georges Lemaitre tvorac je
teorije da je cjelokupna materija prvenstveno bila koncentrirana na jednom mjestu nakon čega se proširila. To je
ujedno teorija Velikoga praska.
I Graham krekeri za borbu protiv seksa
Baš kao i kod kukuruznih žitarica, i Graham krekeri nastali su kao ‘oružje’ protiv seksualnog apetita. Prvi put
predstavio ih je jedan prezbiterijanski svećenik.
Nacisti osmislili lutku na napuhavanje
NUKLEARNA ENEGIJA U SVIJETU
Na osnovu podataka dobivenih iz informacijskoga sustava
Međunarodne agencije za atomsku energiju (PRIS), tijekom 2005. godine u pogonu ili izgradnji bilo je 467 nuklearnih reaktora u cijelome svijetu. Četiri nuklearna reaktora kapaciteta 3821 MW prošle su godine priključena
na električnu mrežu u Južnoj Koreji, Japanu (dva) i Indiji,
čime je ukupni broj nuklearnih reaktora u pogonu iznosio
443 u 31 zemlji svijeta. Uz to, u 2005. godini 24 nuklearna
reaktora bila su u izgradnji u 11 zemalja svijeta.
Udio je električne energije proizvedene u nuklearnim
elektranama, u ukupnoj proizvodnji električne energije posebice visok u deset zemalja: Francuskoj (79%), Litvi (70%),
Slovačkoj (56%), Belgiji (56%), Ukrajini (49%), Švedskoj
(47%), Južnoj Koreji (45%), Bugarskoj (44%), Armeniji
(43%) i Sloveniji (42%). Dakle, u 16 zemalja svijeta više od
četvrtine ukupnih potreba za električnom energijom zadovoljeno je proizvodnjom u nuklearnim elektranama. Udio
nuklearne energije u ukupnoj svjetskoj proizvodnji električne energije iznosio je u 2005. godini 16%.
Nuklearni reaktori u pogonu i izgradnji te nuklearni
udio u ukupnoj proizvodnji električne energije u pojedinoj zemlji:
zemlja
broj reaktora
nuklearni udio, %
u pogonu
u izgradnji
Argentina
2
1
6,9
Armenija
1
0
42,7
Belgija
7
0
55,6
Brazil
2
0
2,5
U namjeri da se obogati, izumitelj Joe McVicker napravio
je plastelin kao sredstvo za čišćenje tapeta. No, ubrzo je
otkrio da plastelin može poslužiti i kao igračka za djecu te
je odlučio krenuti u tom smjeru.
Bugarska
4
0
44,1
Češka
6
0
30,5
Finska
4
1
32,9
Francuska
59
0
78,5
Touch-screen smartphone izmišljen je još 1993.
Indija
15
8
2,8
Iran
0
1
0
Japan
56
1
29,3
JAR
2
0
5,5
Kanada
18
0
14,6
Kina
9
2
2,0
Koreja
20
0
44,7
Litva
1
0
69,6
Mađarska
4
0
37,2
Meksiko
2
0
5,0
Košarku je izmislio kanadski liječnik
Nizozemska
1
0
3,9
Prva košarkaška utakmica u kojoj su dvije ekipe igrale s po
devet igrača održana je 21. prosinca 1891. godine. Konačni je rezultat bio 1-0.
Njemačka
17
0
31,0
Pakistan
2
1
2,8
Rumunjska
1
1
8,6
Rusija
31
4
15,8
SAD
104
0
19,3
6
0
56,1
Umjetno srce izumio je trbuhozborac
Paul Winchell bio je poznati američki trbuhozborac. Posudio je glas brojnim animiranim likovima, među kojima
su i Gargamel iz Štrumfova i Tigar iz Winnieja Pooha.
Manje je poznato da je patentirao prototip umjetnoga srca
uz pomoć liječnika Henry J. Heimlicha, koji je, pak, slavan
po Heimlichovom zahvatu.
Aparat za šećernu vunu izumio – stomatolog
Jedna od slastica u kojoj uživaju djeca te koja istovremeno uvelike pomaže stvaranju karijesa na zubima nastala je
upravo zbog čovjeka čiji je posao bilo ‘spašavanje’ zubiju.
Naime, upravo je zubar početkom 20. stoljeća izumio aparat za šećernu vunu.
Bejzbol se prvi puta zaigrao u Velikoj Britaniji
Iako je riječ o jednom od najpopularnijih sportova u
SAD-u, stručnjaci su u pojedinim zapisima iz 18. stoljeća pronašli podatke da se bejzbol u Velikoj Britaniji igrao
puno prije nego su Amerikanci postali neovisni.
Daj pet nije postojao prije 1977. godine
”Ruka mu je bila u zraku i u trenutku veselja ja sam posegnuo prema njegovoj ruci i pljesnuo”, prepričao je bivši
92
Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su osmislili lutke
na napuhavanje kako bi se zadovoljile seksualne potrebe
njemačkih vojnika. Cijeli projekt bio je označen kao najstroža tajna, a lutka je nazvana Borghild.
Plastelin je sredstvo za čišćenje tapeta
Prvi touch-screen smartphone napravljen je u Americi, a uređaj koji se zvao ‘Simon’ izmislio je IBM 1993. godine. Radilo
se o dlanovniku, mobitelu, pageru i faks uređaju u jednom.
(preuzeto: http://znanosttehnologija.blogger.ba)
Prvi bumerang pronađen je u Poljskoj
Bumerang je tradicionalni suvenir, oružje, ali i simbol Australije, no arheolozi su u Poljskoj otkrili bumerang koji je
Slovačka
93
Slovenija
1
0
42,4
Španjolska
9
0
19,6
Švedska
10
0
46,7
Švicarska
5
0
32,1
Tajvan
6
2
21,5
Ukrajina
15
2
48,5
Velika Britanija
23
0
19,9
UKUPNO:
443
24
-
(preuzeto: www.wikipedia.org)
SUNCE NAM DNEVNO PONUDI ENERGIJU
ZA CIJELU GODINU
Preuzeto iz Slobodne Dalmacije 10. veljače 2012. godine
Piše: MARIJAN DŽAMBO
Era fosilnih goriva neumitno istječe. Budućnost je u obnovljivim izvorima, a prije svega u solarnoj energiji. Nažalost, u Hrvatskoj ni središnja vlast pa ni pučanstvo toga
nisu dovoljno svjesni. I dalje, pod pritiskom moćnih naftnih, nuklearnih i drugih lobija, nismo spremni pogledati
u nebo, odakle nam sunce samo u jednom danu pošalje
energije dostatne za cjelogodišnju potrošnju na zemlji. I
što je osobito važno, ona je na krovu svake naše kuće i
potpuno je besplatna.
Zvuči patetično, pa čak i otrcano: ljudi moji, osvijestimo
se! Kameno doba nije prošlo zato što je nestalo kamena, već
zato što su otkriveni bronca, bakar i željezo. Tako je, eto i s
fosilnim gorivima. Ilustrativno rečeno, ugljen će biti potrošen u tri generacije, plin u dvije, a nafta u jednoj. Pred nama
je solarizacija. Trebamo li se boriti do posljednje kapi nafte?
Što prije sami načinimo tranziciju iz fosilne u postfosilnu
eru, izbjeći ćemo neminovnu kolonizaciju koju nam spremaju multinacionalne kompanije koje će nam nametnuti da
našim novcem skupo plaćamo našu energiju proizvedenu u
vlastitoj zemlji i na vlastitim krovovima od “našeg” sunca
kojeg imamo besplatno i u izobilju. Baš kao što nam je to
već nametnuo vjetroenergetski lobi koji koristi naša brda,
naš vjetar da bi nam za naš novac prodavao našu struju.
Imamo dvije tvornice
A za početak, makar pročitajte ovaj tekst. Bit ćemo nemilosrdni. Gađat ćemo vas “ravno u glavu” činjenicama od
kojih boli glava, koje tjeraju na razmišljanje i pomažu da
progledamo. U tome nam je nesebično pomogao Vjeran
Piršić, prvi čovjek Eko-Kvarnera koji je s tom problematikom na “ti”.
Ključno je pitanje: možemo li mi u Hrvatskoj iskoračiti iz fosilnog u postfosilno društvo, točnije upustiti se u
solarnu žetvu?
Možemo, tvrdi Piršić – jer imamo vlastitu tehnologiju.
U Hrvatskoj postoje dvije tvornice fotonaponskih panela
i opreme. Jedna je “Solaris” u istarskom Novigradu i druga “Solvis” u Varaždinu. Bio je i “Končar” u Splitu koji je
94
stradao u pretvorbi. Što da se radi?!
Logično je da Hrvatska radikalno krene k većem korištenju obnovljivih izvora energije. Pri tome je svakome
jasno da je solarizacija Dalmacije u biti test inteligencije
bilo koje vlade u Hrvatskoj. Ukazao bih na činjenicu da
je najlošije osunčani dio Hrvatske, recimo, Međimurje,
izdašniji od najbolje osunčanog dijela Njemačke – Bavarske. Neka naša mjesta, poput Komiže, imaju sunca
kao i Dubai. Manje poznat podatak je da i Udbina ima
puno sunčanih dana, zbog čega je tamo vojska izgradila
aerodrom. Zbog svega toga upravo je nevjerojatan autizam hrvatskih vlasti prema solarizaciji Hrvatske. U
svim “normalnim” zemljama svijeta to je i snažna poluga
gospodarskog razvoja. Obama više puta govori o green
new dealu, a u Njemačkoj su česti slučajevi da radnici iz
automobilske industrije prelaze u industriju obnovljivih
izvora energije, pri čemu već sada tu radi više radnika
nego u automobilskoj industriji.
Loša strategija
Pravo pitanje je gdje je tu Hrvatska?
Naša energetska strategija iz 2009. godine ima jasno prepoznatljiv otisak prstiju svih energetskih lobija, prvenstveno ugljena, ali i plina, nafte i nuklearnog lobija. Zanimljivo
je koliko je jak utjecaj lobija vjetroelektrana. Dopušteno
im je instaliranje agregata snage čak 1200 MW nasuprot
minornih 50 MW solarnih elektrana, pri čemu im je pravilnikom dopušten kumulativno samo jedan MW, dakle
24 puta manje nego vjetroelektranama. Možda tako nešto ima smisla u Škotskoj kojoj manjka sunca, a obiluje
vjetrom. Mnogi izvori tvrde da je pravi razlog svojevrsna
kolonizacija Hrvatske koja se već dogodila u domeni vjetroelektrana. Svakom je vidljivo da se na našim brdima ne
vrte turbine s potpisom našeg “Končara,” već GMBH. U
biti, na naša brda dolaze strani investitori sa svojom tehnologijom za koju su već ubrali EU poticaje, zaposlili svoje
radnike i sada nam za neku sitnu koncesiju prodaju naš
vlastiti vjetar za naš vlastiti novac. Uz to, njima se tako
proizvedena zelena energija plaća iz fonda koji pune svi
građani Hrvatske tako što na svaki potrošeni kilovat uplaćuju 0,5 lipa. Pri tome se u ta postrojenja ugrađuje strana
oprema, čak i stupovi, a samo je naš beton.
Ako se to dogodi i sa suncem, očekivano povećanje kvota
sa 1 MW na 30 MW, što je sramotno malo, “posisat” će
strani investitori, pa će nam pri ovakvom nebuloznom stavu
države, ponovno stranci naše sunce prodavati za naš novac.
Da bi se to spriječilo, nužno je “probuditi” slobodnomisleće pučanstvo, pri čemu mi je jasno da je lobotomija
nad građanima pod najezdom sapunica, reality-showa više-manje učinila svoje.
Kakve su nam šanse?
Trebamo se ugledati na Dance. Većina vjetroelektrana u
vlasništvu je zadruga. Većina nas zna za prekrasne vjetroelektrane ispred Kopenhagena, preko puta Malmoa, ali većina nas ne zna da su vlasnici tih energetskih postrojenja
4300 građana Kopenhagena koji su osnovali zadruge i financirali investiciju. To sada treba napraviti i u Hrvatskoj.
Prva zadruga uskoro će biti osnovana na Krku. Preko nje
građani zajednički mogu dobiti povoljne uvjete pri nabavi
opreme i brže ishođenje potrebnih papira.
Izračun za elektranu na krovu
Poslije svega, odlučite li se da na svoj krov instalirate mini
solarnu elektranu, i tako postanete mali proizvođač električne energije, evo vam izračuna Rolanda Čuline iz tvrtke
Worldnewenergy koja među prvim vlasnicima krovova u
Hrvatskoj, prije svega u Dalmaciji, nudi instaliranje mini
elektrana. – Ako želite na krovu svoje kuće instalirati mini
elektranu od 10 kW, potrebno vam je između 20 i 30 tisuća eura. Za taj novac prikupit ćemo sve papire i najdalje za
četiri mjeseca instalirati elektranu – kaže Čudina. Prema
sadašnjem tarifnom sustavu, 12 godina proizvedenu struju
HEP će vam plaćati po kilovatu 3,393 kune.
NAJVEĆA KOPNENA
VJETROELEKTRANA NA SVIJETU
Vjetroelektrana Roscoe bila je u 2011. najveća kopnena vjetroelektrana u svijetu. Nalazi se u blizini mjesta
Roscoe, u Teksasu (SAD). Vjetroelektrana Roscoe
ima 627 vjetroagregata i ukupnu instaliranu snagu od
781,5 MW, čime je prestigla obližnju vjetroelektranu
Horse Hollow, koja ima instaliranu snagu od 735,5 MW.
Vjetroelektrana Roscoe gradila se u 4 koraka. Prvi je
korak izgrađen 2008., i sastoji se od 209 vjetroagregata
(Mitsubishi), od kojih svaki ima snagu od 1 MW. Drugi
je korak, koji se naziva i Champion, isto završio gradnju
2008., a sastoji se od 55 vjetroagregata (Siemens), od kojih
svaki ima snagu od 2,3 MW. Treći je korak gradnje, koji
se naziva i Pyron, sagrađen sredinom 2009., a sastoji se od
166 vjetroagregata (GE), od kojih svaki ima snagu od 1,5
MW. Četvrti je korak, koji se naziva i Inadale, sagrađen
krajem 2009., a sastoji se od 197 vjetroagregata (Mitsubishi), od kojih svaki ima snagu od 1 MW.
Sam je projekt iznosio nešto više od milijardu američkih dolara, a proizvedena električna energija dovoljna je
za oko 250.000 kućanstava. Vjetroelektrana je smještena
oko 320 kilometara zapadno od Fort Wortha, a raširena je na oko 400 km2 zemljišta. Interesantno je da dio
vlasništva vjetroelektrane pripada velikom broju lokalnih
farmera, na čijem se zemljištu nalaze vjetroagregati, tako
da dio zarade pripada i njima, pomažući nešto nerazvijenim dijelovima Teksasa.
Glavna elektroenergetska mreža u Teksasu ili ERCOT
(engl. Electric Reliability Council of Texas) zabilježila je 7.
listopada 2011. najveću trenutačnu proizvodnju energije
iz energije vjetra. Riječ je o 15,2%, odnosno 7 400 MW,
izvjestilo je Američko udruženje za energiju vjetra ili
AWEA (engl. American Wind Energy Association). Teksas
je vodeća država unutar Sjedinjenih Američkih Država, a
stalan rast novih vjetroagregata i vjetroelektrana u Teksasu
i drugim državama, pokazuje uspješnu i stabilnu saveznu
poreznu politiku.
(preuzeto: www.wikipedia.org)
VJETROTURBINE I VJETROELEKTRANE
Rotori vjetroturbina, mogu se podijeliti prema nekoliko
osnovnih načela:
� prema aerodinamičkom djelovanju,
� prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje i
� prema brzini vrtnje.
Prema aerodinamičkom djelovanju, rotori vjetroturbina
mogu biti:
1. Rotori s otpornim djelovanjem osnivaju se na djelovanju sila otpora na lopatice rotora pri čemu se one
okreću sporije od vjetra, što čak smanjuje ukupnu
iskoristivost. Brzine su vrtnje pri tome male, a momenti na vratilu rotora razmjerno veliki. Najčešće se
koriste u vjetrenjačama, za pogon mlinova ili crpki za
vodu.
2. Rotori s uzgonskim djelovanjem osnivaju se na djelovanju sila uzgona na lopatice rotora, pri čemu je njihova linearna brzina nekoliko puta veća od brzine vjetra.
Brzine vrtnje pri tome su velike, a momenti na vratilu
rotora mali. Zbog većih brzina vrtnje (1.000 do 1.500
min-1) i veće aerodinamičke učinkovitosti u pravilu se
koriste u suvremenim vjetroelektranama.
Prema položaju vratila, odnosno osi vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti:
1. Rotori su s vodoravnom osi (npr. kao kod propelera)
danas mnogo češći u primjeni i u pravilu se koriste u
suvremenim vjetroelektranama.
2. Rotori su se s okomitom osi, zapravo, počeli koristiti prvi, ali su do danas pomalo napušteni. Ipak, imaju brojne prednosti: ne ovise o smjeru vjetra, a teški
dijelovi postrojenja mogu se smjestiti na samom tlu,
no imaju i nekih, osobito pogonskih, nedostataka pa je
njihova primjena za sada još ograničena (npr. na tom
95
načelu rade anemometri).
Prema brzini vrtnje, rotori vjetroturbina mogu biti:
1. Rotori s promjenjivom brzinom vrtnje najčešće se koriste za pogon crpki za vodu i vjetroelektrana za potrebe punjenja baterija, dok su za primjenu u VE koje
se spajaju na električnu mrežu zahtijevaju pretvornik
frekvencije.
2. Rotori s konstantnom brzinom vrtnje vrlo su prikladni
za primjenu u vjetroelektranama za potrebe elektroenergetskog sustava (mreže) jer se time omogućava
primjena jednostavnih generatora čija je brzina vrtnje
polova određena frekvencijom mreže.
Osnovni dijelovi vjetroturbine:
CC rotor vjetroturbine,
CC vratila s prijenosnikom,
CC električni generator i ostali dijelovi električnog sustava
(spoj na mrežu, nužno napajanje i sl.),
CC regulacijski sustavi (aerodinamičko i zračno kočenje,
zakretanje kućišta, nadzor i komunikacije itd.),
CC stup i
CC temelj.
Shema postrojenja za iskorištavanje energije vjetra
s vodoravnom osi vrtnje
Rotor vjetroturbine sastoji se od odgovarajućeg broja
lopatica spojenih na vratilo preko jedne ili više glavina
(posebice kod rotora s okomitom osi). Za primjenu se u
vjetroelektranama danas najčešće (u gotovo 90% slučajeva) koriste tzv. propelerski rotori s tri lopatice (‘kraka’)
na čijim se vrhovima postižu brzine od 50 do 70 m/s.
Osim trokrakih, koji su se pokazali najučinkovitijima,
postoje i dvokraki (čiji je stupanj djelovanja tek za 2 do
3% manji), a i jednokraki rotori (koji se moraju dodatno
uravnotežavati).
Brzohodno vratilo služi za pogon električnog generatora
i u pravilu ne prenosi opterećenje.
Električni generator služi za pretvaranje kinetičke energije
vrtnje brzohodnog vratila u električnu energiju i predstavlja
krajnji element pretvorbe energije u vjetroelektrani. Generatori koji se koriste u VE moraju imati posebnu konstrukciju jer se okretni momenti zbog promjene snage vjetra često mijenjaju. Za vjetroelektrane sa snagama većim od 150
kW u pravilu se koriste generatori izmjeničnog napona.
Lopatica je dio na kojemu dolazi do pretvorbe kinetičke
energije vjetra u kinetičku energiju vrtnje rotora. Broj i
izvedba lopatica uvjetovani su ponajprije samom izvedbom rotora, odnosno turbine (s vodoravnom ili okomitom osi i sl.) te brojnim drugim tehničkim i netehničkim
čimbenicima. Primjerice, manji broj lopatica znači manje
troškove proizvodnje, ali uzrokuje veće brzine vrtnje, a
time i veću buku i eroziju ležajeva. Za primjenu se kod
vjetroturbina s vodoravnom osi, zbog tehničkih, ali i estetskih razloga, najčešće koriste rotori s tri lopatice.
Pretvorba kinetičke energije vjetra u kinetičku energiju
vrtnje vratila odvija se pomoću lopatica rotora vjetrene
turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i električni
generator nalaze na zajedničkom vratilu nalaze (točnije,
između njih postoji odgovarajući prijenosnik). U generatoru dolazi do pretvorbe kinetičke energije vrtnje vratila u konačnu, električnu energiju pa se cijelo postrojenje često naziva i vjetrogeneratorom.
Jedna ili više vjetroturbina s pripadajućom opremom (generator, prijenosnik, kućište, stup, temelji, kućište, regulacija, trafostanica itd) čini vjetroelektranu. Pri tome se pod nazivom vjetroelekrana podrazumijevaju
postrojenja za dobivanje električne energije, dok se pod
nazivom vjetrenjača podrazumijevaju postrojenja za dobivanje mehaničkog rada (npr. za mlinove, crpke za vodu).
Glavina je dio rotora preko kojeg su lopatice kruto ili
fleksibilno povezane s vratilom. Kod rotora s vodoravnom
osi glavina je samo jedna, dok ih kod rotora s okomitom
osi može biti više. U glavini se nalaze ležajevi zakretnih
lopatica i sustav za zakretanje lopatica te priključci na instalacije (npr. za električne grijače na vrhu lopatice ili za
hidraulički pogon zakretanja vrha lopatica i sl).
Dva su osnovna načina smještaja rotora (s vodoravnom
osi) u odnosu na smjer strujanja zraka:
CC sa zavjetrinske strane
CC s privjetrinske strane.
Vratilo služi za prijenos okretnoga momenta od glavine
do električnoga generatora. Na položaju njegove osi osniva se jedna od najvažnijih podjela vjetroturbina, odnosno
njihovih rotora pri čemu vratila mogu biti s okomitom ili
s vodoravnom osi. Pri tome se, zapravo, radi o dva vratila:
sporohodnom i brzohodnom koja su međusobno povezana prijenosnikom (multiplikatorom).
Osnove pretvorbe energije u vjetroturbini
(preuzeto: www.solarserdar.blogspot.com)
O VODI
Prema podacima UNESCO-a, najčistija voda nalazi se u
Finskoj. U istraživanju svježe prirodne vode sudjelovale su
122 zemlje. Milijarda ljudi širom svijeta uopće nema pristup pitkoj vodi.
Iako je voda jedna od jednostavnijih tvari na Zemlji,
istodobno taji mnoštvo zagonetki. Znanstvenici ju još
uvijek temeljito istražuju i dolaze do novih, nevjerojatnih
podataka, piše Novi standard. Sporohodno vratilo je spojeno izravno na glavinu te preuzima okretni moment i cjelokupno radijalno i aksijalno
opterećenje koje se preko ležajeva prenosi na nosivu konstrukciju: stup i temelj. Brzina vrtnje sporohodnoga vratila
uobičajeno je manja od 100 min-1.
Prijenosnik ili multiplikator se u pravilu izvodi kao zupčanički i služi za dovođenje brzine vrtnje rotora na vrijednost koju zahtijeva električni generator (> 1500 min-1), pri
čemu su najčešći prijenosni omjeri od 1 : 30 do 1 : 50. Za
prijenosnik je vrlo važno smanjiti vibracije od ležajeva i
zupčanika na najmanju moguću mjeru. Uz njega se može
nalaziti i spojka, kojom se prema potrebi prekida prijenos
okretnoga momenta.
96
97
FOTO SAFARI PO
RAMSKOME
JEZERU
VODA JE BLAGO ZBOG KOJEG SE RATUJE
VODA JE OSNOVA ŽIVOTA
Danas je 70 posto teritorija Zemlje pokriveno vodom. Međutim, od te vode se može piti tek jedan posto. Iz godine
u godinu problem pristupa vodenim resursima postaje sve
zaoštreniji. U posljednjih 50 godina u svijetu se dogodilo
čak 507 sukoba zbog vode, od kojih je 21 prerastao u rat.
Voda je osnova života. Sve životinje i biljke sastoje se od
vode: životinje od 75 % vode, ribe također 75, meduze od
99 %, krumpir od 76 %, jabuke od 85, rajčice od 90%, krastavci od 95, lubenice od 96 %. Čovjek se također sastoji
od vode – 86 % vode u tijelu novorođene bebe i do 50 %
kod starijih ljudi.
VRUĆA SE VODA ZALEDI BRŽE NEGO HLADNA
Koja će se voda brže zalediti – topla ili hladna? Ako razmišljamo logički, pretpostavit ćemo da će se prije zalediti
hladna. Međutim, istraživanja su pokazala da se upravo
vruća voda zaledi prije od hladne. Preciznoga odgovora
na pitanje zašto je to tako, za sada nema. Moguće je da je
stvar u razlici u ponovnom hlađenju, isparavanju, formiranju leda, konvekciji, ili je razlog u utjecaju razrijeđenih
plinova na toplu i hladnu vodu.
EKSTRAHLAĐENJE VODE
Svi se dobro sjećamo fizike, kada smo učili da se voda smrzava na 0 stupnjeva, a vrije na 100 stupnjeva. Međutim,
postoji i takozvano ekstrahlađenje vode.Takvo svojstvo
ima veoma čista voda, bez dodataka. Čak i kada se ohladi
ispod 0 stupnjeva, ostaje u tekućem stanju. Ali i u jednom
i u drugom slučaju postoje temperature, pri kojima će voda
postati ili led ili para.
VODA IMA 19 STANJA
Još iz škole svi znaju da voda ima tri agregatna stanja – tekuće, čvrsto i plinovito. Međutim, stručnjaci izdvajaju pet
različitih stanja vode u tekućem i čak 14 stanja u zaleđenom obliku.
VODA KAO STAKLO
Prilikom smrzavanja voda će doživjeti čudne transformacije. Pri temperaturi od minus 120 stupnjeva postaje
rastezljiva, a pri temperaturi od minus 135 pretvara se
u „staklenu“ vodu. „Staklena“ je voda čvrsta tvar u kojoj
nema kristalne strukture kao u staklu.
98
VODA JE IZVOR ŽIVOTA, ALI I BOLESTI
Voda ne samo da daruje život nego ga može i uzeti. Čak
85 posto svih oboljenja u svijetu prenosi se putem vode.
Svake godine 25 milijuna ljudi umire od tih bolesti.
ČOVJEK BEZ VODE UMIRE
Ukoliko čovjek izgubi dva posto vode od cjelokupne mase
svog tijela, kod njega se javlja snažna žeđ. Ako se postotak
gubitka vode poveća do 10, čovjek počinje halucinirati. A
pri gubitku 12 posto ne može se oporaviti bez hitne pomoći liječnika. Pri gubitku 20 posto vode čovjek umire.
Zanimljivo je da je potreba za vodom na drugom mjestu,
poslije kisika. Bez jela čovjek može živjeti šest tjedana, a
bez vode tek od 5 do 7 dana. Stoga ne čudi podatak da
tijekom života čovjek popije otprilike 35 tona vode.
J
P Elektroprivreda HZ HB d.d.
Mostar za novinare i medijske
djelatnike organizirala je 28. lipnja 2013. godine foto safari i druženje
na Ramskome jezeru, a sve u povodu
45. godina rada najvažnije hidroelektrane u elektroenergetskome sustavu
JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Novinari i fotografi iz različitih
medijskih kuća uživali su u ljepotama
živopisnoga ramskoga kraja.
Nakon obilaska strojarnice HE
Rama u Marinoj pećini, novinari su
se okupili na brani HE Rama odakle
su čamcima krenuli na foto safari po
hidroakumulacijskome jezeru, a nakon uživanja u raznolikim prirodnim
bojama i ljepotama ramskoga okoliša,
naši su se gosti zasluženo okrijepili i
nastavili druženje u motelu na brani.
NAJSKUPLJA VODA
Voda može biti besplatna, a može biti vrlo skupa. Najskuplja voda na svijetu prodaje se u Los Angelesu. Tamo
neki proizvođači pakiraju dragocjenu tekućinu u boce s
lažnim dijamantima „Swarovski“. Litra takve vode stoji
90 dolara.
POSTOJI I VODA KOJA GORI
Jeste li znali da postoji i opasna voda? Primjerice, u Azerbejdžanu postoji voda u kojoj ima mnogo metana i zato
može gorjeti. A na Siciliji u jednom od jezera postoje podvodni izvori kiseline koji truju svu vodu u tom jezeru.
(preuzeto: www.hrsvijet.net)
99
Ramsko jezero smješteno je u gornjoramskoj kotlini na
sjeveru Hercegovine, na području današnje općine Prozor-Rama. Područje rijeke Rame, od vrela pa do ulaza u
kanjon ispod Kovačeva Polja, predstavlja prirodnu uvalu
koja je danas ispunjena vodama Ramskoga jezera. Dubina jezera je od 70 do 100 metara. Duljina od brane
do Varvare je 8 km, a širina 4,6 km. Obujam obale je 29
km. Površina je jezera različita, a ovisi o visini uspora.
Tako na maksimalnoj koti uspora 595 metara, površina
iznosi 1.550 ha, na koti 581 metar, ona je 1.160 ha, a na
minimalnoj koti uspora 536 metara, površina je 245 ha.
Količina voda na maksimalnoj koti iznosi 487.000.000
m3. Jezero je polukružnoga oblika s mnogo zaljeva.
Blagi pad obala jezero čini pristupačnim gotovo sa
svih strana. Jezero se nalazi na nekadašnjim obradivim
površinama, njivama i livadama s dosta ilovače i zato su
mu obale blatnjave zbog oscilacije površine jezera.
Takvo tlo ponekad zamuti jezersku vodu, posebice u
popodnevnim satima kada vjetar pravi valove koji udaraju u zemljane obale i tako vrše zamućenje vode. Inače,
jezero je ispunjeno čistom i bistrom svijetlozelenom bojom s velikom prozirnošću. U proljeće kada se otapaju
velike količine snijega obično se jezero napuni, a stalni
dotok vode dolazi s izvora
Rame, Buka i Krupića i nekoliko manjih potočića i
izvora. Rama je na izvoru dosta hladna, svega 7,5 °C, a
zimi se ponekad neki dijelovi jezera zalede. Jezero je bogato raznovrsnom florom i faunom (posebice pastrvom),
a za poribljavanje se prema obvezi brine i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
in memoriam
DAMIR LEKO,
izvršni direktor za
Distribuciju el. energije
2012. obnašao je dužnost predsjednika Nadzornoga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.
Od 18. svibnja 2012. izabran je za
izvršnoga direktora za Distribuciju
električne energije.
Komemoracija
Damir Leko, izvršni direktor za Distribuciju električne energije JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar, preminuo je u Zagrebu, 2. srpnja 2013.
godine nakon kratke i neizlječive bolesti u svojoj 42. godini života.
Rođen je 20. prosinca 1971. godine u Grudama. Nakon pučkoškolskoga i srednjoškolskoga obrazovanja u rodnim Grudama, poslovnu
školu završava na Ekonomskome
fakultetu u Mostaru, a Ekonomski
fakultet, smjer: financije, računovodstvo i revizija završava na Univerzitetu u Tuzli.
Svoj profesionalni put počinje
1997. godine u privatnome poduzeću Lijanovići d.o.o. Široki Brijeg na
poslovima referenta do poslova člana uprave u Društvu Lijanovići, a od
2007. godine obavlja poslove direktora u Pili sh.p.k, Tirana, Albanija.
Od 28. lipnja 2011. do 14. svibnja
100
Komemoracija u povodu smrti izvršnoga direktora za Distribuciju el.
energije, Damira Leke održana je 5.
srpnja 2013. u Elektroprivredi HZ
HB u 11.00 sati.
Uz nazočnost najuže obitelji i prijatelja, na komemoraciji je bio veliki
broj radnih kolega. Svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi dala je doprinosi i klapa Trebižat iz HKUD Seljačka
sloga Trebižat kao i prigodni pjesnički
stihovi.
Kao prijatelj i radni kolega u bivšem zajedničkom poduzeću Lijanovići d.d. i danas u Elektroprivredi HZ
HB, oprostio se i rukovoditelj Sektora
za nabave, Daniel Grbešić naglasivši
Nemoguće je nabrojati sve one kvalitete,
vrijednosti i dobra djela koja je Damir
uradio tijekom svoga života. Ono što
sigurno kao njegov prije svega dugogodišnji prijatelj i radni kolega mogu
reći da je Damir bio čovjek, kako mi ti
101
AUTOR:
MARIOFIL
SOLDO
ODUSTAJANJE
SPOJITI,
ZDRUŽITI
POKOJNIK GALSKI KNEZ ONAJ KOJI
KOJI SE
I VOJSKO- UNOSI NOOBJESIO
VOĐA
VOTARIJE
ORNELA
VIŠTICA
LOVITI RIBU
RADI PRODAJE
NA
NAGLUMICA NAVLAKA
ZEMLJIŠNA RANG
NOZI, URUGVAJ NEIZBJEŽAN,
TJECANJA
VILENICA GOLOJ
SIGURAN
MJERA
BJEČVA
(SPORT)
PRIKRIVENOST,
MUTNOĆA
KOMPJUTOR
ZA OSOBNU
UPORABU
SKLADATELJ
SATIE
DABROVO
KRZNO
EBONITA
ODMILJA
ONO ŠTO JE
POSIJANO
I IZNIKLO
(ŽITARICE)
MAKAR
GEORGE
ORWELL
ZARONJAVANJA
MASNE
NASLAGE
(ČOVJEK)
ŽIVA BIĆA U
DUBINAMA
MORA
SUŽENJE
KANALA
I KRVNIH
ŽILA
to na ovim prostorima znamo reći, bio
je ljudina. Čovjek koji je bio spreman
sebe žrtvovati za drugoga, čovjek koji je
nesebično dijelio optimizam, pozitivnu
energiju i ljubav prema drugima. Prijatelj na kojeg si se mogao osloniti.
Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić zahvalivši na osobnom doprinosu i
ljudskim vrlinama koje je preminuli
utkao u Poduzeće istaknuo je Iako Damira nisam dugo poznavao, kroz zajednički rad i vrlo profesionalnu suradnju
puno toga nas je zbližilo, brzo smo uspostavili korektan, ali i prijateljski odnos. A
s njim to uistinu nije bilo teško.
U ime Vlade FBiH kao najvećega
dioničara JP Elektroprivreda HZ HB
d.d. Mostar, od suradnika i vrsnoga
prijatelja oprostio se i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
FBiH i dopremijer Vlade FBiH Jerko Ivanković Lijanović koji je vidno
ganut istaknuo Damirovu izuzetnu
radnu angažiranost i ljudsku kvalitetu
kakvih je malo susretao.
Posljednji se ožalošćenom skupu obratio predsjednik FBiH Živko
Budimir koji se osvrnuo na težak životni put pokojnoga od djetinjstva do
danas, ali s kršćanskom nadom da je
njegov put tek počeo. Predsjednik je
posebice istaknuo Damirovo sudjelovanje u ratnim 90-ima. 
102
TURSKI KAMEN
GRČKI JUNAK, AJAKS
TURSKA
KOVNICA
NOVCA
“IZNOS”
VRSTA KAVE
MUŠKI RODITELJ
BAGRA,
ŠLJAM
ZVONJENJE
U ČAST
MARIJI
TO BI BILO
…
IZNOS NOVCA, SUMA
TALIJANSKI
SKLADATELJ
RIMSKI
NAKLADNIK
…TIT POMPONIJE
ONI KOJI
NOSE KIKU
ILI PERČIN
IRIDIJ
DREVNI
GRAD NA
TIGRISU
ARANKA
NJIRIĆ
“ŠKOLA”
ITALIJA
NAPRAVA
ZA RIBANJE,
RIBEŽ (MN.)
LANE U STROJARNICI HE RAMA
Nije neuobičajeno da se naši uposlenici na terenu svakodnevno susreću s različitim poslovnim
izazovima i problemima koje uglavnom uspješno rješavaju, naravno ukoliko su oni u njihovim
mogućnostima i djelokrugu rada.
Ali s vremena na vrijeme događaju se i nesvakidašnje situacije kakva je bila nedavno nadomak općine Prozor-Rama na lokalitetu Marine pećine u kojoj je smještena strojarnica HE
Rama.
Na iznenađenje djelatnika osiguranja i uposlenika Elektroprivrede HZ HB, ravno u postrojenje ušetalo je lane.
Izgubljeno, iscrpljeno srnino mladunče uhvatili su uposlenici našega poduzeća i smjestili ga
na sigurno gdje će ostati do oporavka i dok dovoljno poraste i ojača kako bi moglo samostalno
preživjeti u prirodi. 
103

jp elektroprivreda hz hb - Elektroprivreda HZHB Mostar

Transcription

Similar documents

SARAJEVO, MOSTAR IN DOLINA NERETVE

Neretva in mandarine | Sarajevo in Mostar

elektroprivreda

List 362

cjevovoda

List 358

INTERVJU

xiii redovna skupština akcionara

list elektroprivrede crne gore ad nikšić

program 2015.cdr - Dubrovnik Media Days

- Final program 12 May, 2016 – (draft version)

products - Aluminij dd Mostar

Broj 14 - Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine!!!!!!!!

Broj 4

Broj: 03-36-2-42- 3011/12 Sarajevo, 24.05.2012. godine

kontroling u hotelu

86 - JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine

sadržaj - Sveučilište u Zadru

industrijsku strategiju repulike hrvatske 2014.

41 - JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine

7 - JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine