generalna karta bosne i hercegovine razmjere 1:150

Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
28
UDK 528.93
Pregledni rad
GENERALNA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE
RAZMJERE 1:150 000
GENERAL MAP OF BOSNIA AND HERZEGOVINA AT SCALE
1:150 000
Nedim Tuno, Admir Mulahusić
SAŽETAK
ABSTRACT
Generalna karta Bosne i Hercegovine
razmjere
1:150
000
u
izdanju
Vojnogeografskog instituta u Beču
predstavlja jednu od najznačajnijih karata
izrađenih na osnovu prvog sistematskog
geodetskog premjera BiH. Temeljem
analize
izvornih
kartografskih
dokumenata i ostalih dostupnih podataka,
u radu su izneseni najbitniji detalji koji
karakterišu ovu kartu. Poslije kratkog
historijskog osvrta na okolnosti koje su
dovele do njenog nastanka, detaljno su
analizirani elementi karte. Data je i
kratka uporedba primijenjenih rješenja na
spomenutoj karti s onima na ranijoj karti
razmjere 1:300 000. Na osnovi
provedenih istraživanja zaključuje se da
je generalna karta BiH prva prava
moderna topografska karta te zemlje, koja
predstavlja izuzetno vrijednu kartografsku
baštinu.
General map of Bosnia and Herzegovina
at scale 1:150 000 published by the
Military Geographical Institute of Vienna.
is one of the most important maps made
on the basis of the first systematic
geodetic survey of B&H. Based on the
analysis of the original cartographic
documents and other available data, the
paper presents the most important details
that characterize this map. The elements
of the map are analyzed in details after a
brief
historical
review
of
the
circumstances that led to the creation of
the map. A brief comparison of solutions
adopted on this map, with those of the
previous 1: 300 000 scale map, is also
given in the paper. Based on the
conducted research it was concluded that
the General map of Bosnia and
Herzegovina is the first true modern
topographic map of the country. This map
is a cartographic heritage of exceptional
value.
Ključne riječi: topografska karta,
historija kartografije, geodetski premjer,
Vojnogeografski institut u Beču, Bosna i
Hercegovina.
Keywords: topographical map, history of
cartography, geodetic survey, Military
Geographical Institute of Vienna, Bosnia
and Hezegovina.
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
29
1. UVOD
Povod pisanju ovog rada jeste 130. godišnjica izdavanja Generalne karte Bosne i Hercegovine
(njem. Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina) u razmjeri 1:150 000, prve koja je
izrađena na temelju podataka integralnog geodetskog premjera BiH. Objavljena je kao
privremeno izdanje od strane Zemaljske poddirekcije za premjer i Vojnogeografskog instituta u
Beču 1885. godine. Izvršenje premjera i izrada karte zahtijevali su brojne geodetske,
topografske, kartografske i reprodukcijske radove, tako da ova karta predstavlja rezultat
stručnog, razvojno-istraživačkog i organizacionog rada vojnih geodetskih i kartografskih
stručnjaka svih profila. Ova generalna karta Bosne i Hercegovine nije imala samo vojni
karakter, već je zahvaljujući bogatstvu sadržaja i obiljem informacija koje je pružala, bila
namijenjena civilnim i privrednim potrebama zemlje. Ona je, nakon viševijekovnog rada
brojnih naraštaja kartografa, donijela prvu realnu kartografsku sliku cjelokupne teritorije Bosne
i Hercegovine. Bilo je to kapitalno djelo austrijskih kartografa na kakvo se dugo čekalo. Do
sredine 19. vijeka izrada takve karte bila je nezamisliva, a onda je u svega nekoliko godina
došlo do njene realizacije (Marković, 1998).
Iako su radovi na ovom kartografskom proizvodu završeni daleke 1885. godine, do sada nije dat
sveobuhvatan prikaz spoznaja o njegovoj izradi i karakteristikama, kao što je to učinjeno za
druge slične karte bosanskohercegovačkog teritorija, posredno obrađene u okviru radova gdje je
tretiran širi austrougarski ili jugoslavenski prostor (npr. Buder (1974), Antić (1979) i sl.). Cilj
ovog članka je da prikaže historijat radova, metode izrade i sadržajne karakteristike generalne
karte BiH, na temelju čega će biti moguće lakše i objektivnije dati ocjenu njenih sveukupnih
vrijednosti.
2. KRATKI PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA
Premda Generalna karta BiH u razmjeri 1:150 000 (u daljem tekstu koristit će se skraćenica
GKBiH150) predstavlja izuzetno važno djelo, na kojem je Bosna i Hercegovina prvi put u
svojoj historiji potpuno i ispravno kartografski prikazana, u stručnoj literaturi nije joj
poklanjana adekvatna pažnja.
Svjetska javnost je informisana o izdavanju ove karte već u maju 1885., kada je o njoj pisao J.
Coles u tada vodećem britanskom geografskom časopisu Proceedings of the Royal
Geographical Society and Monthly Record of Geography New Monthly Series. Prvu obimniju
stručnu kritiku karte dao je Vogel (1885), koji ističe da ona donosi dugo očekivanu jasnoću u
kartografskom prikazivanju BiH, a unatoč razmjerno kratkom vremenu u kojem je nastala
izvedena je veoma brižljivo. Posebno je naglašeno da karta nema samo vojni značaj nego može
služiti i kao osnova za izradu nacionalno-ekonomskih karata.
Prvi put je o GKBiH150 u historijsko-kartografskoj literaturi na nekom od južnoslavenskih
jezika opširnije pisao Gašparović (1970), koji iznosi podatke o nastanku karte, osnovnim
karakteristikama njenog sadržaja i sl. Kartu kratko spominje i Marković (1993), pri čemu je
tekst popraćen reprodukcijom IX lista karte. Širi osvrt nalazi se u (Marković, 1998), gdje je
prikazana i reprodukcija lista karte koji sadrži pregled sekcija generalne karte BiH. Šehić i
Tepić (2002) daju reprodukcije svih njenih 19 listova, čiji se izvornici čuvaju u Ratnom arhivu
u Beču. Od novijih istraživanja treba spomenuti opis XI lista karte prema Međunarodnom
30
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
standardnom bibliografskom opisu kartografske građe - ISBD(CM), koji se nalazi u
(Mulahusić, 2007), uz koji je prikazan i isječak spomenutog lista karte. Detaljan opis sadržaja
dijela kartografisanog prostora na XIX listu karte dali su Tuno i dr. (2011), a u tom radu govori
se i o problemima georeferenciranja i utvrđivanja tačnosti sadržaja karte. Reprodukcije 7 listova
ove karte, koji se odnose na prostor Hercegovine, dao je Alilović (2015), uz poseban osvrt na
listove XIII i XVI. Bunjevac (2015) donosi reprodukcije nekoliko zasebnih oleata izrađenih
1885. godine, na kojima su izdvojeni pojedini elementi sadržaja karte, a koje se čuvaju u
Austrijskom državnom arhivu.
3. HISTORIJSKI OSVRT NA IZRADU GENERALNE KARTE BIH
Nedugo nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, izdao je austrijski
generalštab naredbu Vojnogeografskom institutu (skraćeno VGI) u Beču (njem. Wien: k.u.k.
Militärgeographischen Institute, skraćeno MGI) da u što kraćem vremenu izvede premjer čitave
teritorije BiH (Marković, 1998). Temeljem te naredbe formirana je posebna komisija pri
Carsko-kraljevskom ministarstvu za opšte poslove, koja početkom 1880. godine donosi niz
zaključaka, među kojima je i onaj o pokretanju aktivnosti na izradi pregledne topografske
(generalne) karte u razmjeri 1:150 000.
Nova generalna karta trebala je zamijeniti postojeću kartu BiH, Srbije i Crne Gore (njem.
General-Karte von Bosnien, der Herzegovina, von Serbien und Montenegro) koju je VGI u
Beču izdao 1876. godine u razmjeri 1:300 000. Ta je karta odigrala važnu ulogu na Berlinskom
kongresu 1878. godine, kada se obavljalo precizno razgraničavanje (Šehić i Tepić, 2002), a
austrijska vojska je upotrebljavala prilikom zaposjedanja BiH. Premda je to bila najbolja od
svih karata BiH nastalih prije okupacije, čiji su listovi kasnije poboljšani boljim tiskom
(heliogravura), a sadržaj dopunjen novim granicama prema odredbama Berlinskog kongresa,
ona nije mogla pratiti i zadovoljiti vojne i civilne potrebe (slika 1 – lijevo). Ta se karta pokazala
nedovoljnom i netačnom, a uzrok svim njenim greškama ležao je u pomanjkanju guste
trigonometrijske mreže na koju bi se mogla osloniti topografska osnova (Gašparović, 1970).
Stoga se imperativno nametnula potreba izrade nove i savremenije karte, za koju je odabrana
razmjera 1:150 000.
U periodu od 1879. do 1885. godine izvršen je prvi integralni, sistematski i homogeni premjer
cijele teritorije BiH, oslonjen na jedinstvenu geodetsku osnovu i izvršen prema jedinstvenim
principima. S obzirom na veličinu teritorije, premjer je obavljen u rekordnom vremenskom roku
u periodu od 6 godina, čime se u to vrijeme mogla pohvaliti malo koja zemlja.
Prvi korak u premjeravanju bio je razvijanje triangulacije, kao osnove za katastarsko i
topografsko snimanje. Postavljanje i određivanje trigonometrijske mreže na teritoriji BiH trajalo
je 4 godine (od 1879. do 1883.) (Gašparović, 1970). S detaljnim premjerom pojedinih krajeva
BiH otpočinjano je odmah nakon što bi se na tom području razvila triangulacija (Mugnier,
2013). Topografsko snimanje obavljano je grafičkom metodom pomoću velikog geodetskog
stola (kipregl) u razmjeri 1:12 500, dok je katastarsko snimanje izvođeno malim stolom u
krupnijim razmjerama. Terenski radovi na detaljnom premjeru trajali su od avgusta 1880. do
kraja 1884. (Marković, 1998).
U momentu otpočinjanja radova na karti razmjere 1:150 000, 1881. godine, radovi na premjeru
zemlje bili su u punom zamahu. Korištenjem podataka topografskog i katastarskog snimanja
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
31
izrađivane su tzv. rekognoscijske skice u razmjeri 1:25 000 koje su sadržavale oznake općinskih
granica i šumskih kompleksa, a uporedo s njihovom izradom izvođeno je i preliminarno
snimanje terena u razmjeri 1:25 000 (Gašparović, 1970). Na osnovu tih skica i snimljenih
podataka, od 1882. godine počelo se s iscrtavanjem sekcija u razmjeri 1:25 000, koje su trebale
poslužiti za hitnu izradu nove topografske karte Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
(Marković, 1998). Terenski radovi na premjeru BiH nastavljeni su između 20. i 25. aprila 1883.
Radilo se na području zapadne Bosne, jer su te sekcije bile nužne za ispunjenje VII lista
generalne karte BiH u 1:150 000 (Gašparović, 1970). Do sredine novembra 1884. zaključeni su
svi predviđeni poslovi, čime je omogućeno da radovi na izradi generalne karte Bosne i
Hercegovine uđu u završnu fazu. Zemaljska poddirekcija za premjer je tokom 1884. dovršila
iscrtavanje svih listova karte, koji su do proljeća 1885. fotolitografski umnoženi u Vojnogeografskom institutu u Beču (Marković, 1998).
Izrada karte razmjere 1:150 000 (slika 1 – desno) predstavljala je početnu etapu u izgradnji
sistema topografskih karata VGI u Beču za teritoriju BiH, namijenjenog vojnim taktičkooperativnim potrebama kao i vanarmijskoj upotrebi. Ona je poslužila i kao kartografski izvor za
izradu karata sitnijeg mjerila i kao topografska osnova za izradu raznih tematskih karata
(Gašparović, 1970).
Slika 1: Lijevo: područje Sarajevskog polja prikazano na generalnoj karti iz 1879. (K.11 Bosna
Serai (Mostar), General-Karte von Bosnien, der Herzegovina, von Serbien und Montenegro,
1:300.000, Mulahusić, 2006); desno: isto područje na generalnoj karti iz 1885. (XI – Zenica,
Kladanj und Sarajevo, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna
zbirka N. Tune).
32
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
4. TERITORIJA KARTIRANJA, PODJELA I OBILJEŽAVANJE LISTOVA
KARTE
GKBiH150 izrađena je u listovima. Teritorija Bosne i Hercegovine, u granicama određenim
Berlinskim kongresom 1878. godine, kartografisana je na 18 listova velikog formata (slika 2).
Susjedna područja Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, kao i Srbije i Crne Gore nisu predstavljana
na ovoj karti, izuzev pojedinih detalja pozicioniranih uz samu granicu. Na XV listu karte
kartografisano je usko područje (širine 0,5 km – 8 km) Novopazarskog sandžaka, koje se u
dužini od oko 140 km prostiralo uz granicu s BiH. Najjužnija paralela teritorije kartiranja
listova Bosne i Hercegovine je 42°15', a najsjeverniji listovi ograničeni su 45°15' paralelom. Po
geografskoj dužini najzapadniji listovi protežu se do 13°30' istočno od Pariza, a najistočniji
listovi zahvataju teritoriju do 17°30'. Za manje dijelove teritorije BiH koji su prelazili
spomenute granične meridijane i paralele nisu formirani zasebni listovi, već su ta područja
prikazana na susjednim listovima. Tako je na I listu karte kartografisano područje zapadno od
Bihaća, a na II listu karte ušće Une u Savu. Sličan slučaj je i kod graničnog lista XIII, gdje je
kartirana površina lista u sjeverozapadnom dijelu proširena na marginu, kako bi se prikazalo
područje dijela planine Kamešnice, na granici s Dalmacijom.
Slika 2: Podjela na listove GKBiH150
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
33
Podjela na listove izvršena je na temelju stepenske podjele na listove karte razmjere 1:75 000,
koja se upotrebljavala u cijeloj Austro-Ugarskoj monarhiji. Jedan list karte razmjere 1:150 000
sastavljen je od četiri lista razmjere 1:75 000, tj. obuhvata po dvije zone i kolone stepenske
podjele. Svaki list nosi naziv lista karte prema najpoznatijim naseljenim mjestima koja se nalaze
na obuhvaćenoj teritoriji, kao i vlastiti nomenklaturni broj (od I do XIX) iz preglednog lista za
ovu kartu. Radi lakšeg snalaženja i manipulisanja listovima karte, XVIII list je urađen u formi
jedinstvenog preglednog lista na kojem je mrežom kolona i zona prikazana podjela na listove
ove karte. Numerisanje listova je izvršeno po redovima slijeva u desno, idući od sjevera ka
jugu. Ovaj sistem nomenklature karata je jednostavan i praktičan jer se sa malim brojem
brojčanih podataka potpuno definiše položaj svakog lista u okviru usvojenog sistema.
Dimenzije listova iznose 1° po geografskoj dužini i 30' po geografskoj širini, odnosno od 52 cm
do 55 cm po paraleli i 37 cm po meridijanu (tabela 1), dok je veličina papira 64 cm x 54 cm.
Tabela 1: Listovi GKBiH150
Broj
lista
Naziv lista
Koordinate
središta
lista
[°]
Dimenzije
korisnog prostora
lista
[cm]
φ
λ
po
paraleli
(J)
I
BIHAČ, BOS:KOSTAJNICA und SANSKI-MOST
45
14
II
BANJALUKA BOS:GRADISKA PRNJAVOR
45
15
III
BOS:BROD, DERVENT, GRADAČAC und
BRČKA
45
16
IV
BJELINA und BREZOVOPOLJE
45
17
V
KULEN-VAKUF PETROVAC und KLJUĆ
44,5
14
VI
JAJCE und VARCAR-VAKUF
44,5
15
VII
DOBOJ, ŽEPČE und DL. TUZLA
44,5
16
44,5
17
VIII JANJA und ZVORNIK
IX
TITEL und LIVANJSKO POLJE
44
14
X
TRAVNIK, LIVNO und PROZOR
44
15
XI
ZENICA KLADANJ und SARAJEVO
44
16
XII
VLASENICA SREBRENICA VIŠEGRAD und
ROGATICA
44
17
XIII MOSTAR und ŽUPANJAC
Dimenzije korisnog
prostora lista u
stvarnosti [m]
po
po
po
paraparamerileli
leli
dijanu
(S)
(jug)
po
parapo
leli
meri(sje- dijanu
ver)
Površina lista
u stvarnosti
[km2]
52,8 52,3
79178 78493 55560 4380,0
53,2 52,8
79858 79178 55555 4417,6
37,0
53,7 53,2
80531 79858 55550 4454,8
43,5
15
XIV KONJICA, FOČA und NEVESINJE
43,5
16 54,1 53,7
81199 80531 55546 4491,6
XV
43,5
17
GORAZDA und ČAJNICA
XVI LJUBUSKI und POČITELJ
43
15
XVII STOLAC, BILEK und GACKO
43
16
XIX TREBINJE
42,5
54,6 54,1
81860 81199 55541 4528,1
16 55,0 54,6
82515 81860 55536 4564,3
34
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
5. MATEMATIČKA OSNOVA KARTE
GKBiH150 izrađena je u poliedarskoj projekciji, u kojoj je VGI u Beču tokom 19. vijeka
izrađivao i ostale topografske karte Austro-Ugarske monarhije. Dio površine Zemljinog
elipsoida koji pokriva BiH podijeljen je linijama meridijana i paralela na konstantnim
rastojanjima Δφ = 30' i Δλ = 1° na sferoidne trapeze. Svaki takav trapez, projektovan u ravan
prema elementima Besselovog elipsoida iz 1841. godine, predstavljao je okvir lista karte
razmjere 1:150 000. Pri tome su meridijani preslikani kao pravci, dok su projekcije paralela,
koje predstavljaju sjeverne i južne dijelove okvira listova, date u vidu blagih kružnih lukova. Ti
lukovi su u stvari predstavljeni kao izlomljene linije sastavljene od dvije tetive za dužine od 30'.
Tako dobiveni listovi, kada se sastave, čine dio površine jednog poliedra koji je opisan oko
elipsoida. Ovaj tip poliedarske projekcije naziva se Pruskom ili prirodnom (Snyder, 1993), a
predložio ju je njemački geodet Müffling (Pavišić, 1976).
Slika 3: Elementi matematičke osnove i vanokvirni sadržaj na XIX listu GKBiH150
Geografske dužine su računate u odnosu na početni meridijan koji prolazi kroz Pariz. Unutar
okvira karte ucrtana je koordinatna mreža (slika 3). Ona je predočena slikama meridijana i
paralela, na razmaku 7'30'' (približno 10 km) po geografskoj dužini i 3'45'' (približno 7 km) po
geografskoj širini, čime je zapravo izvršena podjela na planšete za premjer – topografske
originale. Montiranjem tih planšeta u jedinstveni izdavački original sastavljan je list karte
razmjere 1:150 000.
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
35
Za geodetsku osnovu karte uzete su tačke triangulacione mreže VGI u Beču, čije su geografske
koordinate sračunate od početne (fundamentalne) tačke Bečke univerzitetske opservatorije, dok
se apsolutne visine odnose na srednji nivo Jadranskog mora određen prema mareografu u Trstu
(Mugnier, 2013).
6. OKVIR I VANOKVIRNI SADRŽAJ KARTE
Matematički definisani unutrašnji okvir karte, kojim je neposredno oivičen njen sadržaj, ima
oblik trapeza čije su sjeverne i južne strane u obliku blagih kružnih lukova, a istočne i zapadne
strane su prave linije (poglavlje 5). Nacrtan je tankom linijom. Spoljašnji okvir karte iscrtan je
debljom linijom, kako bi se jasnije odvojio vanokvirni od međuokvirnog sadržaja karte. Između
unutrašnjeg i spoljašnjeg okvira umetnuta su još dva okvira, čije linije služe za nanošenje
stepenske i minutne podjele, kao i podjele na stepenske listove. Na međuokvirnom prostoru,
neposredno uz unutrašnji okvir lista karte, date su brojčane vrijednosti geografskih koordinata
(na svakih 15' po geografskoj dužini i 7'30'' po geografskoj širini), dok su oznake zona i kolona
stepenske podjele listova karata Austro-Ugarske monarhije upisane u središnjem dijelu
međuokvirnog prostora.
Vanokvirni sadržaj karte sastoji se od podataka koji su predočeni na sjevernoj i južnoj margini
lista, čija je glavna namjena da omoguće korištenje karte.
Na sjevernoj margini karte dati su nomenklaturni broj lista karte iz preglednog lista i naziv lista
karte.
Na južnoj margini dati su podaci o instituciji koja je izdala kartu, godini izdanja i razmjeri s
grafičkim razmjernicima. Na lijevoj strani margine dat je dvojni linijski razmjernik koji služi za
neposredno pretvaranje horizontalnih rastojanja na Zemljinoj površini u njihove grafičke
veličine na karti i obratno. Na gornjoj strani tog razmjernika naneseni su i označeni podioci u
brojnim vrijednostima kilometara u prirodi, a na donjoj strani u brojnim vrijednostima hiljada
koraka (1 korak = 0,75 m). Desno se nalazi linearni razmjernik s podjelom u njemačkim
(geografskim) miljama (1 milja = 7420,54 m = 1/15 ekvatorskog stepena geografske dužine)
(slika 3).
7. NASLOV KARTE
Na slobodnom dijelu korisnog prostora IX lista karte (lijeva polovina lista) dat je naslov i
osnovni podaci o karti (slika 4).
U ovom dijelu karta je upotpunjena dekorativnim likovnim elementima, pri čemu je prostor oko
kitnjastog teksta ukrašen simboličkim florističkim figurama, među kojima se jasno ističu
ljiljani. Na taj način dobivena je raskošna kartuša u okviru koje se nalaze naslov karte, njena
razmjera, podatak da je karta izrađena na osnovu geodetskih skica rekognosciranja i
katastarskog premjera, potom da je redukovana u navedenu razmjeru i iscrtana od strane
Poddirekcije za premjer u periodu od 1881. do 1884. godine, te da je u VGI Beč tokom 1884. i
1885. godine fotolitografski umnožena i izdana kao provizorno pomagalo.
36
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
Originalni naslov karte na njemačkom jeziku je:
General Karte von Bosnien und der Hercegovina im Maßstabe 1:150 000 d. N. Aus den
Catastral-Aufnahmen und den Terrainskizzen der Geometer reducirt und gezeichnet von den
Unterdirektoren der Vermessungs-Abtheilungen. Redigirt von der Vermessungs Direktion in
den Jahren 1881-84. Herausgegeben als provisorischer Behelf vom k.k. Militärgeographischen Institute 1884-1885. Photolitographie und Schnellpressendruck des k.k.
Militär geografischen Institutes.
Slika 4: Segment raskošno ukrašene kartuše na GKBiH150,1885 (IX - TITEL und LIVANJSKO
POLJE, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune)
8. KARTOGRAFSKI KLJUČ
Kartografika primijenjena na GKBiH150 određena je prema kartografskom ključu (tumaču
znakova), koji je odštampan kao sastavni dio XVI lista karte (slika 5 – gore). Kartografski ključ
je dimenzija 34 cm x 18 cm i njime se opisuju i pojašnjavaju vrste slova i pisma za nazive
objekata prikazanih na karti, kao i sami kartografski znakovi. Ključem je obuhvaćeno ukupno
66 znakova, koji su predstavljeni u stvarnoj veličini, bez uputstava i objašnjenja o iscrtavanju i
podataka o mjerama. Uporedbom ovog ključa s ranijom zbirkom znakova za izradu generalne
karte Centralne Evrope u razmjeri 1:300 000 (iz koje je izvedena generalna karta BiH, Srbije i
Crne Gore), primjetne su velike sličnosti u kartografici, tako da su mnogi znakovi identično
definisani. U nekim slučajevima došlo je do značajnijih promjena znakova u novom ključu, što
se naročito uočava kod signatura za prikazivanje graničnih linija. Analiziranjem sadržaja karte
vidljivo je da su se njeni autori uglavnom pridržavali odredbi kartografskog ključa. Ponegdje se
pojavljuju i kartografski znakovi koji nisu predviđeni ključem, npr. znakovi kojima su
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
37
predstavljene krajnje tačke geodetske osnovice u Sarajevskom polju, karakteristične visinske
tačke terena, detalji reljefa i sl.
Ispod zbirke kartografskih znakova na XVI listu karte dat je i tumač kratica (slika 5 – dolje).
Ukupno je pojašnjeno 15 njemačkih i 23 južnoslavenske kratice, kojima su opisani objekti i
pojave na karti. Uz zbirku kratica dat je i rječnik karakterističnih južnoslavenskih i turskih
naziva.
Slika 5: Isječak kartografskog ključa (gore) i tumača kratica (dolje), prikazanih na
GKBiH150,1885 (XVI - LJUBUSKI und POČITELJ, Generalkarte von Bosnien und der
Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune)
38
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
9. KARAKTERISTIKE ELEMENATA SADRŽAJA KARTE
Upoređujući sadržaj GKBiH150 s deceniju starijom generalnom kartom razmjere 1:300 000,
kao vrhunskim ostvarenjem u prikazivanjima BiH tokom osmanske uprave, mogu se uočiti
značajne kvalitativne promjene svih kartografskih elemenata (slika 1). To je i razumljivo, jer je
karta razmjere 1:300 000 nastala prema skicama i nema za podlogu fiksne tačke određene
triangulacijom i pouzdane kartografske izvore proizašle iz sistematskog topografskog premjera,
kakav je slučaj kod karte razmjere 1:150 000. Promjene su također vidljive u koncepcijskim i
tehničkim rješenjima. Radi što boljeg upoznavanja i korištenja zemljišta na određenom
prostoru, nova karta je morala zadovoljiti obimnije i raznovrsnije zadatke, a i širi krug
korisnika, što je uslovilo način prikaza i izbora sadržaja. GKBiH150 je mnogo bogatija
sadržajem, sa više informacija na jedinici površine i s reprezentativnijim načinom informisanja.
Izvršeno je bolje diferenciranje sadržaja, koje je prilagođeno stanju u zemlji. Pojedinačno i u
cjelini, prikazani sadržaj na novoj karti predstavlja vjerniju sliku zemljišta, sa njegovim
najvažnijim karakteristikama. Radi potpunijeg uvida u sadržaj GKBiH150, u nastavku su dati
najosnovniji podaci o prikazu pojedinih elemenata karte.
9.1. Reljef
Reljef je na GKBiH150 predstavljen šrafama, signaturama i visinskim tačkama.
Prikazivanje oblika reljefa šrafama izvedeno je prema skali koja je primjenjivana na
topografskim kartama Austro-Ugarske monarhije, uz pretpostavku vertikalnog osvjetljenja
terena. Strmiji oblici terena su odgovarajućim šrafama nagiba prikazani tamnije od blaže
nagnutih oblika (Lovrić, 1988). Na ovaj način su na karti prilično vjerno izražavani oblici
reljefa i njihove međusobne veze, dajući reljefu plastičan izgled. Šrafe su svojim debljinama i
razmacima pružale podatak o približnoj veličini ugla nagiba zemljišta, a svojim pravcem
ukazivale na pravac najvećeg pada zemljišta, ali u tome autori karte nisu uvijek bili dosljedni.
Na karti nema izohipsa, premda se one već u vrijeme nastanka ove karte upotrebljavaju u
kombinaciji sa šrafama na specijalnim kartama razmjere 1:75 000 (Gašparović, 1970).
Signaturama su izražavane karakteristične osobine ili detalji reljefa. Pregibi, ulegnuća,
udubljenja, vrtače, humke, jaruge, stjenoviti grebeni i sl., koji nisu mogli biti prikazani šrafama,
istaknuti su posebnim znakovima.
Na karti je prikazan i određen broj visinskih tačaka (trigonometrijske tačke i kote), koje su
poslužile kao dopuna prikazu reljefa šrafiranjem, budući da šrafe ne omogućavaju određivanje
apsolutnih visina tačaka reljefa. Date su nadmorske visine za sve trigonometrijske tačke, a
dijelom i za karakteristične oblike reljefa i mjesta na zemljištu, kao i istaknute objekte na
zemljištu. Prema Gašparoviću (1970) na jedan list karte dolazilo je oko 190 visinskih tačaka,
čiji je prosječni razmak 5 km. Pored visinskih tačaka određenih trigonometrijskim nivelmanom,
na karti su prikazane i tačke čije su visine određene barometrijski. Visine tačaka zaokružene su
na cijeli metar, a u nekim slučajevima visine su date na decimetar. Raspored i izbor kota nije
ravnomjeran, tako da za mnoga sedla, vrhove uzvišenja, obale, ušća, raskrsnice, mostove,
vjerske objekte i sl. nisu date visine. Karakteristične visinske tačke su uglavnom prikazane na
ravničarskom zemljištu i područjima velikih gradova, dok ih je veoma malo dato za planinska,
kraška i slabo izgrađena i naseljena područja.
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
39
Na listovima koji zahvataju dijelove Jadranskog mora, duž obalne linije nije prikazan reljef
morskog dna.
Slika 6: Planinski masiv Čvrsnice na GKBiH150, 1885 (XIII- MOSTAR und ŽUPANJAC,
Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N. Tune)
9.2. Hidrografija
Na GKBiH150 su prikazani prirodni vodotoci, kanali, izvori, obalna linija mora, jezera,
močvare, bare, ribnjaci, kao i pojedini objekti za vodu.
Vodene površine (more i jezera) su radi brže uočljivosti šrafirane (slika 7). Kod prikaza mora
varirana je gustina šrafure, tako da se za predstavljanje pojasa pored obalne linije koristio manji
razmak linija u šrafuri, a u ostalom dijelu linije su na dvostruko većem razmaku (slika 7 lijevo).
Močvare su predstavljene selektivno, zavisno od veličine, značaja i opštih hidroloških prilika na
zemljištu. Močvarna zemljišta na karti nisu ograničena konturnom linijom, već su unutar
približno određene privremene konture uctani odgovarajući znakovi (slika 7 desno).
Način iscrtavanja rijeka, potoka i kanala ukazuje na širinu njihovih tokova (slika 7 desno), ali
ne pruža informacije o stalnosti toka. Vodeni tokovi čija širina preračunata u razmjeru karte
iznosi 0,4 mm i više prikazivani su s dvije linije, pri čemu je unutrašnji prostor između obala
šrafiran. Vodeni tokovi predstavljeni jednom linijom uglavnom su prikazani postepenim
podebljavanjem linije toka od izvora ka ušću, s ciljem postizanja što prirodnijeg izgleda na karti
(ukazujući i na pravac toka). Pri ovom podebljavanju vodilo se računa o isticanju glavnih
tokova u odnosu na sporedne (pritoka), kako bi se sačuvao prirodni međusobni odnos vodotoka.
Na karti su istaknute neke karakteristike i svojstva vodotoka (npr. sprudovi, nasipi, račvanja,
ostrva i sl.), dok su druge izostavljene (vodopadi, kaskade i sl.). Ponornice su prikazane sa
svojim vrelima i ponorima. More, jezera, rijeke i veći potoci se na karti identifikuju pomoću
svojih naziva.
40
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
Hidrografski objekti (izvori, česme, bunari, rezervoari, cisterne) prikazani su posebnim
uslovnim znakovima u manjem broju, u načelu samo van naseljenih mjesta.
Slika 7: Morska obala u Neumskom i Malostonskom zaljevu (lijevo), močvara Hutovo blato sa
sistemom rijeke Krupe i jezerima (desno), na GKBiH150, 1885 (XVI - LJUBUSKI und
POČITELJ, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka N.
Tune)
9.3. Vegetacija
Veliko šumsko bogatstvo BiH, pored rudnog, najviše je privlačilo pažnju austrijskih
okupacionih vlasti (Gašparović, 1970). Stoga je prikazivanju šuma na GKBiH150 poklonjena
naročita pažnja. Državne šume su predstavljene na karti konturnim linijama u razmjeri karte,
koje predstavljaju horizontalne projekcije ivice šume. Cijele površine kontura šuma obojene su
zeleno, čime je dobro istaknut odnos pokrivenosti i nepokrivenosti zemljišta šumom. Posebnim
znakovima (preuzetim s karte razmjere 1:75 000) su u ravničarskim područjima istaknuti gajevi,
grupe drveća, kao i šume s neodređenim granicama. Od ostale vegetacije na karti je prikazan
jedino ševar, dok su od neplodnih zemljišta posebno prikazane površine pod pijeskom.
9.4. Komunikacije
Karta prikazuje puteve i staze, željezničke pruge te objekte plovnog, poštanskog i
telekomunikacionog saobraćaja.
Putevi su na karti razvrstani prema podlozi i širini kolovoza na javne ceste, kaldrme (putevi
popločani neobrađenim kamenom), bolje kolske puteve i puteve u izgradnji. Karta prikazuje i
sve tadašnje lošije kolske puteve, konjske i pješačke staze, s obzirom da su oni najčešće bili
jedina veza između naselja. Ceste su, radi bolje uočljivosti, prikazane punim ili isprekidanim
dvolinijskim znakom, dok su ostali kopneni putevi predstavljeni jednolinijskim znakovima,
cijelom, isprekidanom ili tačkastom linijom. Na putevima su dati svi mostovi i karakteristični
propusti.
Željezničke pruge prikazane su prema širini kolosijeka, pa su tako diferencirane pruge
normalnog (slika 8) i uskog kolosijeka. Karta prikazuje sve pruge koje su u BiH izgrađene do
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
41
početka 1885. godine (Dobrljin - Banjaluka, Bosanski Brod – Sarajevo, Semizovac – Ivančići),
u ukupnoj dužini od gotovo 400 km. Željezničke pruge predstavljene su znakom koji se sastoji
iz dvije tanke linije između kojih se kao podjela naizmjenično smjenjuju bijeli i crni
pravougaonici. Uz željezničke pruge date su sve stanice, mostovi i drugi detalji.
Slika 8: Dio prve bosanskohercegovačke pruge od Dobrljina do Banjaluke (dionica uz rijeku
Unu) sa željezničkom stanicom Dobrljin, na GKBiH150, 1885 (I – BIHAČ, BOS:KOSTAJNICA
und SANSKI-MOST, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna
zbirka N. Tune)
Od objekata vodenog saobraćaja prikazana su morska sidrišta (slika 7), riječna pristaništa, kao i
skele, a kada je u pitanju poštanski i telekomunikacioni saobraćaj predstavljeni su poštanski
uredi i telegrafske stanice.
9.5. Naseljena mjesta i objekti
Na GKBiH150 predstavljena su sva gradska i seoska naselja, zaseoci, stočarska prebivališta,
usamljene grupe zgrada, važnije usamljene zgrade te razni značajniji objekti (privredni,
kulturni, historijski, vjerski itd.).
Veća gradska naselja prikazana su tako da su na karti sačuvane tipske karakteristike naselja koje
čine spoljne konture, glavni i sporedni prilazi naselju, splet glavnih ulica, raspored i gustina
objekata i sl. (slika 9). Mali gradovi i važnija sela predočeni su uslovnim znakovima kružnog
oblika, dok su ostala seoska naselja data prema tipu i karakteru njihove unutrašnje strukture.
Razlikama znakova za naselja, prikazanih kružnim signaturama, i unošenjem odgovarajućih
takvih znakova unutar konturnih znakova naselja, izvršena je klasifikacija naseljenih mjesta
42
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
prema njihovoj vrsti i administrativno-političkom značaju. Na broj stanovnika i značaj naselja
ukazuju i dimenzije velikih i malih slova u njihovim nazivima. Posebnim skraćenicama
ukazano je na naselja koja su predstavljala sjedišta administrativno-teritorijalnih jedinica
(okruga, kotara i kotarskih ispostava). Naselja su vjerno prikazana u pogledu položaja u odnosu
na druge objekte. Naselja duž puteva i vodenih tokova kartografisana su tako da položajem
svojih znakova ukazuju da li put (vodotok) prolazi kroz naselje ili se naselje nalazi bliže ili dalje
od puta (vodotoka) i s koje strane.
Slika 9: Grad Banjaluka i okolna naselja na GKBiH150, 1885 (II – BANJALUKA
BOS:GRADISKA PRNJAVOR, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000,
privatna zbirka N. Tune)
Od objekata u naseljenim mjestima položajno vjerodostojno prikazane su samo željezničke
stanice i pojedini objekti koji ne narušavaju karakter naselja. Ukoliko je u naselju postojao
poštanski ured, telegrafska stanica ili putna stanica, to je na karti naznačeno posebnim
znakovima ucrtanim uz naziv tog naselja. Van naselja su prikazivani markantni pojedinačni
objekti kao što su banje, gostionice, fabrike, samostani, crkve, džamije, rudnici, kolibe,
vodenice, ruševine, spomenici, groblja i sl.
9.6. Granice i granične linije
Na GKBiH150 su jasno unesene granice BiH, definisane prema odredbama Berlinskog
kongresa (Tuno i dr., 2011). Granice Bosne i Hercegovine, na kopnu i rijekama, kartografisane
su sa svim detaljima koje dozvoljava razmjera karte. Granične oznake nisu obilježene ali su
zato prikazane sve trigonometrijske tačke koje su se nalazile na samoj graničnoj liniji. Granična
linija koja razgraničava teritoriju BiH od teritorija susjednih zemalja je svugdje predstavljena
jednakom linijskom signaturom sastavljenom od kombinacije crtica s poprečnim lukovima i
tačkama između. Radi bolje uočljivosti granice, širi pojas duž znaka granične linije (sa
unutrašnje strane granice) istaknut je crvenom bojom (slika 10).
Karta daje i vjernu sliku tadašnjeg administrativno-teritorijalnog ustroja zemlje sa šest okruga
(Banjalučki, Bihaćki, Mostarski, Sarajevski, Travnički i Tuzlanski) i 48 kotara sa 23 kotarske
ispostave, u okviru kojih su se nalazile opštinske gradske uprave i seoske opštine (džemati). Uz
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
43
granice okruga i kotara dati su uži obojeni pojasevi. Posebno su prikazane i granice područja
koja su pripadala pojedinim naseljenim mjestima.
Slika 10: Granica BiH i Srbije u Semberiji na GKBiH150, 1885 (IV – BJELINA und
BREZOVOPOLJE, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina, 1:150 000, privatna zbirka
N. Tune)
Znak za graničnu liniju koja vodi preko kopnene površine i jezera iscrtavan je na karti bez
prekida, dok je u slučajevima kada granica ide pored ili sredinom vodenog toka, znak ucrtavan
mjestimično (s prekidima).
9.7. Nazivi i natpisi
Karta u velikom obimu prikazuje geografske nazive (oronime, hidronime, horonime i
toponime), a sadrži i objašnjavajuće natpise, slovne oznake i brojčane podatke.
Za ispisivanje naziva korišteno je više vrsta rukopisnih slova (rond slova, kurziv i rimska), čime
se razvrstava njihova pripadnost pojedinim grupama elemenata sadržaja karte. Različitim
dimenzijama slova, nazivi ukazuju na razlike u veličinama objekata i pojava, njihov značaj i sl.
Tako npr., različitim ispisivanjem naziva naseljenih mjesta izvedeno je diferenciranje između
gradskih i seoskih naselja, a u okviru iste kategorije naselja su rangirana prema svom
administrativnom statusu. Može se reći da su nazivi na karti dobro postavljeni u odnosu na
objekte, tako da se uglavnom odmah može zaključiti na što se odnose. Nazivi naselja kao i
drugih objekata prikazanih uslovnim ili manjim konturnim znakovima postavljeni su
44
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
neposredno pored odnosnih objekata, najčešće desno (istočno) od njih. Nazivi vodenih površina
(more, jezera, močvare) postavljeni su unutar njihovih kontura. Oronimi i hidronimi ispravno
prate pravce protezanja geografskih objekata na koje se odnose, dok se na temelju datih
horonima može realno sagledati površina prostiranja predjela.
Geografski nazivi su pravilno napisani u izvornom obliku uz primjenu pravopisa jezičkog
područja prikazanog na karti. Imena naselja na karti su u potpunosti usaglašena s nazivima iz
popisa stanovništva u BiH, provedenog 1879. godine (K. u. k. Regierungsdruckerei, 1880).
Objašnjavajući natpisi korišteni su da pobliže objasne i protumače funkciju, namjenu ili
svojstva prikazanih objekata. Slovne oznake upotrijebljene su za označavanje svojstava nekih
od prikazanih objekata, a numeričke vrijednosti odnose se na nadmorske visine.
9.8. Boje
Karta je odštampana u 4 boje: crnoj, crvenoj, plavoj i zelenoj.
Crnom bojom prikazani su matematički elementi karte, tačke geodetske osnove, svi geografski
nazivi i natpisi, naselja, komunikacije, reljef i vanokvirni sadržaj karte. Plavom bojom
odštampana je hidrografija (izvori, vodotoci i stajaće vode), zelenom su rastrirane površine pod
šumama, a crvenom su istaknute granične linije administrativno-teritorijalne podjele.
Zbog velikih površina pod rasterom zelene boje i predočavanja reljefa šrafama crne boje, može
se konstatovati da na karti nije postignuta harmonija boja. Usljed neadekvatno odabranih tonova
boja, karta nije pregledna u onoj mjeri u kojoj bi se to očekivalo od topografske karte te
razmjere. Ovo se naročito odnosi na područja sa izraženim brdsko-planinskim reljefom, gdje je
zbog zgusnutih šrafa veoma otežano čitanje drugih elemenata sadržaja na karti.
10. GENERALNA
KARTA
KARTOGRAFSKE GRAĐE
BIH
U
DANAŠNJIM
ZBIRKAMA
Listovi generalne karte BiH čuvaju se danas u fondovima kartografske građe mnogih baštinskih
ustanova, biblioteka, arhiva i muzeja, potom u privatnim kolekcijama, raznim ustanovama itd. u
zemlji i inostranstvu. Među raznim domaćim i inostranim institucijama u kojima se može
pronaći ova karta, spomenut ćemo Arhiv BiH, Federalnu upravu za geodetske i imovinskopravne poslove (Mulahusić, 2007), Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH (URL 1),
Istorijski arhiv u Sarajevu (Šahmanović, 2007), Bošnjački institut (URL 2), muzej Franjevačkog
samostana Duha Svetoga u Fojnici, Narodnu biblioteku Srbije (URL 3), Federalnu agenciju za
mjeriteljstvo i geodeziju (Bundesamt für Eich- und Vermessungswesen - BEV) Republike
Austrije (Bunjevac, 2015), Državnu biblioteku iz Berlina (Staatsbibliothek zu Berlin - SBB)
(URL 5), Univerzitetsku biblioteku iz Beča (Universitätsbibliothek Wien) (URL 7) i Britansku
biblioteku (British Library) (URL 8). Listovi karte, pohranjeni u Vojno-historijskom institutu i
muzeju u Budimpešti, digitalizovani su i od 2015. godine dostupni širokom krugu korisnika
interneta, putem portala kulturne baštine Hungaricana (URL 4). Digitalne reprodukcije tih
listova su vrlo kvalitetne, što korisnicima portala omogućava detaljni prikaz sadržaja karte sa
zumiranjem i pomjeranjem. Digitalna kopija preglednog lista GKBiH150 dostupna je na
stranicama Državne biblioteke u Berlinu (URL 6).
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
45
Slika 11: Digitalizovani listovi GKBiH150 na web portalu Hungaricana (URL 4)
11. ZAKLJUČAK
Generalna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000 prva je moderna topografska karta
brižljivo izrađena za cjelokupnu teritoriju Bosne i Hercegovine, kojom su nadmašeni svi
dotadašnji kartografski prikazi BiH. Zamišljena je kao kratkoročno prijelazno rješenje, dok se
ne izrade i objave svi listovi topografske karte u razmjeri 1:75 000. Karta je nastala i objavljena
u veoma kratkom vremenskom roku s ciljem hitnog topografskog obezbjeđivanja
austrougarskih oružanih snaga. Naime, u to vrijeme za teritoriju BiH nije postojala potpuna i
pouzdana topografska karta, kojom bi uspješno bile zadovoljene taktičko-operativne vojne
potrebe, kao i potrebe planiranog privrednog razvoja zemlje.
Iako izrađena provizorno u nepovoljnim okolnostima (u smislu kratkih vremenskih rokova),
karta je uspješno upotrebljavana sve do 1889. godine, kada je BiH potpuno prekrivena listovima
znatno naprednije specijalne karte u razmjeri 1:75 000, ali i nakon toga.
Uzimajući u obzir vrijeme u kojem je nastala, tadašnji stepen saznanja vojne kartografije i
tehničko-tehnološke mogućnosti, GKBiH150 može dobiti povoljnu stručnu ocjenu. Što se tiče
potpunosti sadržaja, vjernosti i tačnosti njegovog prikaza, karta također može dobiti takvu
ocjenu, premda prikaz nekih elemenata njenog sadržaja nije kvalitetno riješen. S pravom se
može konstatovati da ona predstavlja prekretnicu u razvoju kartografisanja
bosanskohercegovačke teritorije.
46
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
LITERATURA
Alilović, M. (2015): Hercegovina na kartama i planovima. NI-AL d.o.o. Velika Gorica.
Antić, D. (1979): Topografska karta razmera 1:50 000. Zbornik radova Vojnogeografskog
instituta, Beograd, str. 7-26.
Buder, I. (1974): Karakteristike izrade i sadržaja topografske karte 1:25 000. Zbornik radova
Vojnogeografskog instituta, Beograd, str. 15-41.
Bunjevac, V. (2015): Sistematski geodetsko kartografski premjer Austrijske/Austro‐Ugarske
monarhije sa naglaskom na kartografski prikaz BiH, diplomski rad. Građevinski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Gašparović, R. (1970): Bosna i Hercegovina na geografskim kartama od prvih početaka do
kraja XIX vijeka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
Lovrić, P. (1988): Opća kartografija. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
K. u. k. Regierungsdruckerei (1880): Haupt-Uebersicht der politischen Eintheilung von Bosnien
und Hercegovina (Glavni pregled političkog razdielenja Bosne i Hercegovine), u: Ortschafts
und Bevölkerungsstatistik von Bosnien und Hercegovina (Štatistika miesta i pučanstva Bosne i
Hercegovine), Amtliche Ausgabe, Sarajevo.
Marković, M. (1998): Descriptio Bosnae & Hercegovinae : Bosna i Hercegovina na starim
zemljovidima, AGM, Zagreb.
Marković, M. (1993): Descriptio Croatie, Naprijed, Zagreb.
Mugnier, C. (2013): Grids & Datums - Boznia and Herzegovina. Photogrammetric Engineering
& Remote Sensing vol. 79, no. 3, pp. 229-230.
Mulahusić, A. (2006): Kartografija Sarajeva, magistarski rad. Građevinski fakultet Univerziteta
u Sarajevu, Sarajevo.
Mulahusić, A. (2007): Kartografija Sarajeva. Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo.
Pavišić, N. (1976): Osnovi kartografije. Obod, Cetinje.
Snyder, J. (1993): Flattening the Earth - Two Thousand Years Of Map Projections. University
of Chicago Press Books, Chicago.
Šahmanović, S. (2007): Istorijski arhiv Sarajeva. Kartografija i geoinformacije Vol. 6, No. 8,
str. 122 -129.
Šehić, Z., Tepić, I. (2002): Povijesni atlas Bosne i Hercegovine: Bosna i Hercegovina na
geografskim i historijskim kartama, Sejtarija, Sarajevo.
Tuno, N., Mulahusić, A., Kozličić, M., Orešković, Z. (2011): Rekonstrukcija granice
sutorinskog izlaza Bosne i Hercegovine na Jadransko more s pomoću starih geografskih karata.
Kartografija i geoinformacije vol. 10 no. 16, str. 26-55.
Tuno, N i Mulahusić, A.: Generelna karta Bosne i Hercegovine razmjere 1:150 000
47
Vogel, C. (1885): General Karte von Bosnien und der Hercegovina im Maßstäbe 1:150 000.
Herausgegeben als provisorischer Behelf vom K.K. militär-geographischen Institute 1884-1885.
Petermanns Geographische Mitteilungen Bd. XXXI, p. 196.
[URL 1] Virtualna biblioteka Bosne i Hercegovine, baza Nacionalna i univ. biblioteka BiH,
Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina…
http://www.cobiss.ba/scripts/cobiss?id=2333120032637936 (03.07.2015)
[URL 2] Bošnjački institut, Ubersichts - Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina…
http://b10312uk.eos-intl.eu/B10312UK/OPAC/Search/AdvancedSearch.aspx (03.07.2015)
[URL 3] Virtuelna biblioteka Srbije, Generalkarte von Bosnien und der Hercegovina
http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?ukaz=DISP&id=2343586775562636&rec=62&sid=9
(03.07.2015)
[URL 4] Hungaricana, General Karte von Bosnien und der Hercegovina [B IX a 943]
http://maps.hungaricana.hu/en/48032/ (03.07.2015)
[URL 5] SBB, General Karte von Bosnien und der Hercegovina
http://stabikat.de/DB=1/XMLPRS=N/PPN?PPN=827773579 (13.09.2015)
[URL 6] SBB, General Karte von Bosnien und der Hercegovina - Indexbl. [Kart. Q 1525]
http://staatsbibliothekberlin.de/fileadmin/user_upload/zentrale_Seiten/kartenabteilung/topo/kartq1525.jpg
(13.09.2015)
[URL 7] Universitätsbibliothek Wien, Generalkarte von Bosnien und der Hercegowina…
http://ubdata.univie.ac.at/AC04114387 (29.10.2015)
[URL 8] British Library, General Karte von Bosnien und der Hercegovina im Massstabe 1 :
150,000…
http://primocat.bl.uk/F?func=direct&local_base=ITEMV&doc_number=004858462&con_lng=
eng (29.10.2015)
Autori:
Doc.dr.sc. Nedim Tuno, dipl.inž.geod.
Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Patriotske lige 30, 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
E-mail: nedim_tuno@gf.unsa.ba
Vanr.prof.dr.sc. Admir Mulahusić, dipl.inž.geod.
Građevinski fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Patriotske lige 30, 71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
E-mail: admir_mulahusic@gf.unsa.b