srpanj 2013. - Atlantska plovidba d.d.

Transcription

bulletin
Atlant
ISSN 1332-4594
25
31
srpanj 2013.
Izvješće
predsjednika Uprave za 2012. godinu
dioničarima Atlantske plovidbe d.d.
m/b AP
JADRAN
Poštovani čitatelji.
Ususret redovitoj Glavnoj Skupštini Društva na kojoj će se razmotriti izvješća Uprave o stanju i
poslovanju Društva u 2012. godini, u Atlant bulletinu iz Izvješća
predsjednika Uprave kap. Pera
Kulaša uvodno izdvajamo kako
je u jednoj od najlošijih godina u
povijesti pomorskog tržišta Grupa Atlantska plovidba poslovala s
gubitkom od 76,6 milijuna kuna
(koja će se pokriti iz zadržane dobiti predhodnih poslovnih godina), ali s flotom starom samo oko
5 godina i nosivosti preko milijun
DWT-a.
Matana, član Uprave za rukovođenje brodovima, o novogradnjama Atlantske plovidbe te Marko
Asić, voditelj prodaje i marketinga, o završnom dijelu izgradnje
Atlant poslovnog centra u Gružu,
a Danijel Obuljen i Stanka Divizić o poslovanju Atlant agenta i
Atlant putničke agencije.
U novom broju Atlant bulletina
kap. Nedjeljko Zelen, zamjenik
komercijalnog direktora za operativne poslove, piše o pomorskom
tržištu suhih tereta s predviđanjima u narednom periodu, Marin
Doznajemo da je u Dubrovniku,
na Pomorskom odjelu Sveučilišta,
predstavljen novi brodostrojarski
simulator, povezan s nautičkim
simulatorom, kojeg je prethodno
donirala Atlantska plovidba.
Naš sugovornik je i upravitelj
stroja Miro Tomašević, dobitnik
statue „Dobro more“, koji je rekao: „Sve u životu što sam stvorio, stvorio sam u Atlantskoj plovidbi.“
Naši stalni suradnici na stranicama Atlant bulletina o pomorskoj
prošlosti i u ovom broju su Anica Kisić, Tamara Spajić, Marijan
Žuvić, Ljerka Dunatov s temama
o Benediktu Kotruljeviću, galeti
– kruhu sa sedam kora, parobrodima „Mljet“ i „Cavtat“ koji su
posve neočekivano plovili i pod
oznakom Atlantske plovidbe, a
donose nam i zabilješku o izložbi
Znameniti pomorci Dubrovačke
Republike.
Uredništvo
UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
kap. PERO KULAŠ, dipl.ing.
predsjednik Uprave
kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing.
član Uprave
za komercijalne poslove
MARIN MATANA, dipl.ing.
član Uprave
za rukovođenje brodovima
mr. DUŠKO
VLADOVIĆ RELJA, dipl.oecc.
član Uprave za financijske poslove
IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur.
član Uprave
za pravne poslove
NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK
predsjednik kap. ANTE JERKOVIĆ, dipl. ing., zamjenik predsjednika mag.oec, BORIS ROZIĆ,
članovi: kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing.,BOŠKO ERCEGOVAC, dipl.ing., kap. VLAHO LONZA, dipl.ing., kap. ANTUN ŠEPAROVIĆ, ing., kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl. ing.
2
Izvješće
predsjednika Uprave za 2012. godinu
dioničarima Atlantske plovidbe d.d.
I
ako su se tijekom promatrane poslovne godine
putem zakonski propisanih izvješća ili pak povremenim istupima u javnosti, a i
putem društvenog biltena, dioničari i šira javnost obavještavali o događanjima u Društvu,
te o financijskim i poslovnim
izvješćima i planovima, dužnost nam je na kraju poslovne
godine rezimirati rezultate poslovanja.
Opće je poznata činjenica da
je pomorsko tržište jedno od
najtransparentnijih grana industrije.
BDI (Baltic Dry Index) kao
relevantan i mjerljiv podatak
objavljivan na dnevnoj bazi
pokazuje nam kretanja na tržištu rasutih tereta. Sam pogled
na prosječnu vrijednost BDI-a
u 2012. godini ukazuje nam
da je 2012. godina bila jedna
od najlošijih godina u povijesti pomorskog tržišta. Uspoređujući prosječne vrijednosti
Indexa lako je uočljivo da od
velike recesije 1986. godine
nije bilo tako duboke krize pomorskog tržišta rasutih tereta.
Samo u odnosu na 2011. godinu prosječni godišnji pad BDI-a
je iznosio preko 40%.
Ulaskom u godinu u kojoj su
zapadne, i druge razvijene
ekonomije, nastavile trpjeti
zbog izuzetno slabe globalne
ekonomske situacije kao i slabljenja gospodarskog rasta u
Kini, te uvažavajući činjenicu
da je usporen napredak većine
zemalja u razvoju, prirodno bi
bilo napraviti poveznicu između sredine osamdesetih godina
i danas. U stvarnosti zajedničkih poveznica je iznenađujuće
malo, dok su razlike duboke i
značajne.
Najduži i najintenzivniji procvat u prijevozu rasutog tereta, koji je trajao od 2003.
do 2008. godine, rezultirao
je rekordnim narudžbama
novih brodova i izgradnjom
novih brodogradilišta. Pojava brojnih novogradnji kao i
3
prenamjena mnogih tankera u
brodove za rasute terete, rezultirala je ponudom brodskog
prostora daleko većom od potražnje. U 2012. godini, petu
godinu zaredom, rast svjetske
flote je bio zapanjujuće velik.
Isporučeno je 1287 brodova za
prijevoz rasutih tereta ili preko 100 milijuna DWT-a. Ovo
je druga godina zaredom (na-
4
damo se i posljednja) u kojoj su
svjetska brodogradilišta uspjela sagraditi i isporučiti novih
100 milijuna tona kapaciteta.
Pomalo sretna okolnost je ta da
je, za razliku od krize 80-ih godina, potražnja za prijevozom
rasutih tereta, prvenstveno
željeznom rudom i ugljenom,
i dalje nastavila rasti, iako nešto usporenijim tempom te je
na godišnjoj razini povećana za
oko 4%.
Uzimajući u obzir i rekordan
odlazak starih brodova u rezališta (preko 35 milijuna dwt)
netto povećanje svjetske flote za prijevoz rasutih tereta u
2012. iznosilo je oko 65 milijuna tona, odnosno 10,4%.
Početkom 2012. godine flotu Atlantske plovidbe je činilo 16 brodova ukupne tonaže
714.832 DWT, a krajem godine 17 brodova ukupno 959.882
DWT što predstavlja povećanje
DWT-a od 34,3%. Prodani su
brodovi Atlant Svenja, Mokošica, Petka i Šipan, dok su u flotu
ušle novogradnje: AP Astarea,
AP Argosy, AP Slano, AP Ston
i AP Jadran. Prosječno raspoloživa tonaža tijekom 2012. godine iznosila je 827.613 DWT
i za 10,6% je veća od iste u
2011. godini.
S takvim sastavom flote Grupa
Atlantska plovidba ostvarila je
ukupni prihod od 521,1 milijuna kuna, što je 15,8% manje nego godinu ranije. U toj
strukturi prihoda očekivano je
najviše sudjelovalo brodarstvo
s ukupnim prihodom od 438,1
milijuna kuna ili smanjenjem
od 19,5%, odnosno u tom segmentu ostvaren je gubitak od
82,4 milijuna kuna za razliku
od 17,3 milijuna kuna dobiti
godinu dana ranije.
Segment hotelijerstva je, zahvaljujući veoma uspješnoj
sezoni, povećao prihod u odnosu na 2011. godinu i to za
12,4%, što je rezultiralo s oko
6,1 milijuna kuna dobiti, u
odnosu na gubitak od 3,7 milijuna kuna u 2011. godini.
Dvije agencije - lučka i putnička, poslovale su uobičajeno
dobro i pozitivno, no njihov
rezultat nije od značajnijeg
utjecaja na poslovanje Grupe.
Nakon konsolidiranih rezultata svih djelatnosti kako su
pobrojane, dolazimo do konačnog gubitka Grupe od 76,6
milijuna kuna ili nešto više od
12,6 milijuna dolara.
Kako je već rečeno, tijekom
2012. godine prodana su četiri
broda, a istovremeno je u flotu
ušlo pet od sedam novogradnji
iz investicijskog ciklusa koji je
u tijeku i iz kojega ćemo izaći
s pomlađenom flotom starom
samo oko 5 godina i nosivosti
od preko milijun DWT-a.
Reviziju naših financijskih izvještaja obavlja splitska Revizijska tvrtka LIST d.o.o., kao
i jedna od vodećih svjetskih
"big four" revizijskih kuća Deloitte, koje potvrđuju da su
ona rađena prema međunarodnim računovodstvenim i financijskim standardima kako bi
isti mogli biti predočeni našim
ino-bankama, vjerovnicima, i
što je najvažnije, našim dioničarima.
Dionica Atlantske plovidbe,
izlistana na Zagrebačkoj burzi, dijeli sudbinu globalnog i
hrvatskog tržišta vrijednosnih
papira i opće, nažalost negativne, trendove na burzi. Početkom godine cijena je bila
333 kune,dok je prosječna godišnja cijena iznosila 283,36
kuna, uz maksimalnu vrijednost od 396 kuna i minimalnu
od 195 kuna.
Činjenica je u svakom pogledu da bi 2013. godina trebala biti prekretnica u povijesno
ponavljajućem ciklusu pomorskog tržišta. Dolazimo do upečatljive točke 12-godišnjeg ciklusa vozarina koji je započeo
kasne 2001. godine, kada su
Sjedinjenje Američke Države
počele izlaziti iz kratkotrajne
recesije. Ipak, ne smijemo se
zavaravati trendovima i poka-
zateljima rasta velikih svjetskih gospodarstava. U sljedećoj godini preostaje još velik
broj neisporučenih novogradnji koji nas mora upućivati
na krajnji oprez u poslovnom
ponašanju. Dakle, iako smo
dugoročno optimisti da je budućnost tržišta nakon 2013.
godine daleko svjetlija, ne
očekujemo povratak na rekordne razine vozarina koje smo
vidjeli tijekom velikog ciklusa
od 2003.-2008. godine.
I na kraju, novi elemenat, koji
će vjerojatno znatno utjecati
na pomorsko tržište, je gradnja i isporuka novih, ekološki prihvatljivijih brodova sa
značajno nižom potrošnjom
goriva. Jedina šansa koju brodogradilišta danas imaju je dizajniranje i proizvodnja nove
generacije tehnološki superiornijih brodova. Ovakav put
razvoja imat će izniman utjecaj na postojeću svjetsku flotu
i velika očekivanja za one koji
su voljni investirati za budućnost.
Tržište će se svakako (prije ili
kasnije) promijeniti, ali na više
načina nego smo to do sada
bili svjedoci.
5
Pomorsko tržište
suhih tereta u 2012.
kap. Nedjeljko Zelen
zamjenik komercijalnog direktora
za operativne poslove
A
nalizirajući trenutnu situaciju svjetske ekonomije došli
smo do sljedećih zaključaka:
-
-
-
-
oporavak u globalnoj ekonomiji pokrenut je snažnom
ekspanzijom tržišta zemalja
BRIC-a (Brazila, Rusije, Indije, Kine);
napredne ekonomije susreću
se s izazovom rezanja post recesijskih dugovanja i konstantnom nestabilnosti na financijskom tržištu;
unatoč državnim poticajima
domaća potražnja u euro –zoni
pokazuje slabost, a povjerenje
u ekonomiju poljuljano je udarom dužničke krize;
u Americi ekonomski pokazatelji ukazuju na oporavak gospodarstva, a da li je to stvarno
i da li će se isto nastaviti teško
je procijeniti.
Za očekivati je da će se svjetski
oporavak odvijati neravnomjerno prema regijama, a predviđanja govore da će u zemljama Europske unije i u Velikoj Britaniji oporavak bitni znatno
sporiji. U Americi se prema predviđanjima očekuje umjeren rast BDP-a.
Ekonomski rast ostaje visok
u Kini, čemu je uzrok urbani razvoj
i poboljšanje životnog standarda koji
dovode i do povećanja privatne potrošnje. Kina se iz zemlje s jeftinom
radnom snagom koja „sastavlja“ tuđe
proizvode prometnula u silu koja osmišljava nove proizvode i tehnologije, i
po inovacijama u proizvodnji, i tehno6
i predviđanja u narednom periodu
Rast
Industrijska proizvodnja
Svijet
Napredne ekonomije
Zemlje u razvoju
Izvor: Maersk Broker
logiji proizvodnje i proizvoda,postala
je jedna od vodećih zemalja svijeta.
Njezin gospodarski rast i razvoj u zadnjih 20-tak godina polučio je to da
je Kina počela uvoziti sirovine, a izvoziti visokovrijedni finalni proizvod.
Na primjer, Kina je najveći proizvođač bakrenih žica (koje se
upotrebljavaju svugdje, od običnog
prekidača do sofisticiranih kompjutera), a kako joj je za takvu proizvodnju potrebna sirovina koju na svom
teritoriju nema u potrebnim količinama, Kina je počela širom svijeta, od
Zambije, Angole, Brazila pa sve do
Kambodže, kupovati rudnike bakra.
Da bi sirovinu dopremila do svojih
proizvodnih pogona, potreban joj je
što jeftinji prijevoz, a to je transport
morskim putem. Tako Kina pokreće
tržište suhih tereta, a kad proizvede
finalni proizvod opet joj je potreban
što jeftinji put do potrošača (SAD,
Europa, Afrika), te se tako opet pokreće pomorski prijevoz i tržište suhih tereta.
Isti je slučaj i s proizvodnjom
čelika u Kini. Očito je da će potrošnja
čelika nastaviti rasti, pa Kina stoga
povećava svoja ulaganja u tu vrstu
industrije. Već je odobren niz novih
projekata u iznosu od 23 milijarde
USD, kao i plan od 1 trilijarde Yuana pretvoriti u USD (cca 17 milijardi
USD) za ulaganja u infrastrukturu. U
Kini je u 2012. godini proizvedeno
oko 690 milijuna tona čelika, dok je
uvezeno oko 740 milijuna tona željezne rudače. Očekuje se porast svjetske
potrošnje čelika sa 2,1% u 2012. god.
na 3,2% u 2013. god. Vezano uz isto
očekuje se da se i svjetska proizvodnja
čelika poveća 1%, što bi dostiglo više
od 1,5 milijarde tona.
mil.tona
Proizvodnja čelika u Kini
Proizvodnja čelika u Kini
Udio Kine u svjetskom proizvodnji čelika
mil.tona
ukupna svjetska u %
Uvoz željezne rudače u Kini
U 2012 god. Kina je bila najveći uvoznik željezne rudače na svijetu
(oko 60% željezne rude na svjetskom
tržištu). Što se ostalih zemalja tiče i
Južna Koreja je imala relativno velik
uvoz, dok je uvoz zemalja Europske
unije ostao nepromijenjen, a uvoz u
Japan je narastao za oko 5%, odnosno kroz cijelu godinu je dosegao 134
milijuna tona. Kao najveći izvoznici željezne rudače dominantnu ulogu imaju Australija i Brazil koji su u
2012.god. zajedno ostvarili oko 70%
svjetskog izvoza željezne rude. Oko
46% željezne rudače u Kinu uvozi se
iz Australije što je čini njezinim glavnim opskrbljivačem u prethodnom
razdoblju. U 2012. god. izvoz željezne
rudače iz Indije značajno je opao, te se
očekuje daljnji pad i u 2013. godini.
Među najvećim izvoznicima željezne
rude treće mjesto preuzela je Južna
Afrika ( sa oko 56 mil. tona u 2012.
godini). Obzirom na to da je Kina uložila velika sredstva u rudnike željezne
rude u zapadnoj Africi može se očekivati povećanje izvoza iste iz ovog dijela
svijeta.
7
Nastavak velike potražnje
za ugljenom i dalje se očekuje u Kini
(Kina je i u 2012. godini ostala najveći
uvoznik ugljena sa oko 178 milijuna
tona što je za 89% više od uvoza u
prethodnoj godini). Njoj se pridružuje
i Indija, koja trenutno provodi četiri
velika projekta izgradnje termoelektrana, od kojih svaka ima kapacitet od
4000 MW, što podrazumijeva i potencijalnu potrošnju od oko 15 milijuna
tona ugljena na godinu. Termoelektrane bi u punoj funkciji trebale biti
2016. god., pa se stoga se očekuje da
će uvoz ugljena za potrebe istih značajno porasti u narednom razdoblju. mil.tona
Razvoj kineske trgovine ugljenom
Net – Izvoz
Izvoz
Uvoz
Uvoz niklove rudače u Kini
Izvor: Howe Robinson, Odjel za istraživanje tržišta, GTIS
U prošloj godini uvoz niklove rudače u Kinu iz Indonezije znatno
je smanjen nakon što je indonezijska
Vlada počela oduzimati dozvole za
izvoz. U isto vrijeme filipinski izvoznici su krenuli nadomjestiti potrebu za istim, te tako podigli izvoz sa
8
48 milijuna tona u 2011. godini na
oko 65 milijuna tona u prošloj godini. Unatoč tome rekordni izvoz ove
rudače u Kinu zabilježen je ipak iz
indonezijskih luka. Obzirom na očekivana i daljnja ograničenja u izvozu
niklove rudače iz Indonezije u 2013.
godini, predviđa se porast uvoza niklove rudače u Kinu s Filipina, bez
obzira na to što je uvoz s tog područja
otežan u periodu od siječnja do travnja zbog sezone kiša.
Tržište žitarica
Na tržište žitarica u 2012.
veliki utjecaj imala je suša, u Americi i Crnom moru, koja je prouzročila
pad trgovine istim. Iz tog razloga u
2013. god. očekuje se smanjenje od
5% svjetske proizvodnje žitarica, što
iznosi oko 665 milijuna tona. Ovo
Žito
Sirove žitarice
smanjenje uvjetovat će i smanjenje
svjetske trgovine žitaricama od oko
9%, što iznosi oko 132 milijuna tona.
Suša u Crnom moru i Europskoj uniji
potaknut će povećanje izvoza žitarica iz Amerike, ali isto bi moglo biti
nedovoljno da bi održalo ravnotežu
na tržištu. Na svjetskoj razini očekuje
se smanjenje proizvodnje sirovih žitarica za oko 3% (do 1,1 milijun tona
u 2013. god.) što će uvjetovati pad
trgovine sirovim žitaricama od 11%
(do 108 milijuna tona u 2013. god.).
Prikaz stanja energetike u Indiji
Zaključak koji se iz ovoga može izvući je da je Kina u ovom momentu
glavni pokretač (ako ne i jedini) svjetskog gospodarstva. Predviđa se da,
ako uspije zadržati stopu rasta od 7%
i ovakav način vođenja gospodarstvene politike, nema straha za pomorsko
tržište suhih tereta u svijetu.
9
Ivica Šurković, dipl. iur.,
član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva
Vijesti
IZ DRUŠTVA
Poštovani čitatelji.
Kao i obično, smatramo potrebnim
obavijestiti Vas o svim važnim događajima koji su obilježili razdoblje od
izdanja posljednjeg broja Atlant bulletina do sada.
Premda broj važnih vijesti koje su značajne dioničarima redovito objavljujemo i na našoj internet stranici (www.
atlant.hr), ali i na internet stranicama
Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr)
i HANFA-e (www.hanfa.hr), i to odmah nakon što su se dogodile, ipak
smo u Atlant bulletinu zadržali običaj
ponoviti ih za one dioničare i čitatelje
koji nisu redovito pratili elektroničke
medije.
Koliko god od posljednjeg broja
Bulletina nije bilo previše važnih vijesti, premda su naši radni dani ispunjeni brojnim poslovima, ipak ocjenjujem
da su vijesti o novim investicijama
koje sam uvrstio u ovaj broj najvažnije
od svih jer pokazuju dugoročnu opredijeljenost Atlantske plovidbe d.d. na
razvoj, pomlađivanje flote, konkurentnost, pa i zaštitu okoliša koja sve više
postaje nezaobilazan čimbenik i u pomorstvu.
Ostaje mi najaviti dioničarima i čitateljima da je Uprava Atlantske plovidbe,
raspravljajući o racionalizaciji poslovanja i uštedama gdje god ih je mogu10
SKLAPANJE UGOVORA
O GRADNJI BRODOVA
će postići, donijela odluku da će ovaj,
31. broj Atlant bulletina biti posljednji koji će dioničarima biti upućivan
poštom na njihove kućne ili poslovne adrese. Naime, troškovi tiskanja i
poštarine su značajno porasli. Da bi
se bolje razumjela ova odluka, želimo
izvijestiti da Atlantska plovidba ima,
skoro u svakom trenutku, oko 9.000
dioničara (katkada čak i više). Vjerujemo da će dioničari pozdraviti ovakvu
odluku. No, to ipak nije sve. Uprava
je istovremeno s donošenjem ove odluke ipak ocijenila da je izvještavanje dioničara iznimno značajno, te će
Atlant bulletin i dalje nastaviti izlaziti,
ali u elektronskoj verziji i bit će (kao
i svi prethodni) dostupan na internet
stranicama Atlantske plovidbe (www.
atlant.hr). Donesena je odluka da će
Atlant bulletin izlaziti dva puta godišnje, kao i do sada, u kasno proljeće i
pred blagdan Svetoga Nikole, zaštitnika pomoraca, a o izlasku tih brojeva
će se redovito obavještavati javnost.
Vodeći računa da ipak postoje i oni
tradicionalniji čitatelji koji više vjeruju
„papiru“ nego PC monitoru, ipak će
se tiskati jedan manji broj primjeraka
koji će zainteresiranima biti dostupan
na ulazu u poslovnu zgradu Atlantske
plovidbe.
Atlantska plovidba je krajem ožujka
ove godine sklopila s kineskim Brodogradilištem Qingshan četiri ugovora o gradnji brodova (novogradnji) i
to tzv. Handy size brodova, nosivosti
38.700 tona.
Nakon udovoljenja preduvjetima iz
Ugovora o gradnji, dva od ta četiri
ugovora su stupila na snagu dana 25.
travnja ove godine.
Preostala dva Ugovora o gradnji su
tzv. opcijski ugovori, odnosno Atlantska plovidba ima pravo (tzv. „opciju“) da se odluči graditi ili ne graditi
te brode. Opciju treba deklarirati do
kraja studenog ove godine (za prvi opcijski brod) odnosno do kraja siječnja
2014.g. (za drugi opcijski brod).
Primopredaja ugovorenih brodova je
dogovorena kako slijedi:
-
prvi brod/novogradnja
31.03.2015.g.;
-
drugi brod/novogradnja
31.10.2015.g.;
-
treći brod/novogradnja
31.07.2015.g. (ukoliko bude
deklarirana opcija), i
-
četvrti brod/novogradnja
31.01.2016.g. (također, ukoliko bude deklariran opcija).
PROMJENA U
NADZORNOM ODBORU
Radi se o projektu broda koji je nazvan
„Green Dolphin“ koji već u svojem
nazivu naglašava ekološku prihvatljivost broda tijekom njegove eksploatacije. Brod će novim designom trupa i
uporabom novog tipa glavnog stroja
trošiti znatno manje goriva u odnosu na dosadašnje slične brodove tog
tipa. No, o tome je više istaknuto u
zasebnom članku u ovom broju Atlant
bulletina kojega je napisao član Uprave Marin Matana.
ZAKAZANA REDOVNA
GLAVNA SKUPŠTINA
U ovom broju Atlant bulletina objavljen je i poziv s dnevnim redom i prijedlozima svih odluka za redovnu
Glavnu skupštinu Atlantske plovidbe
d.d. Redovna Glavna skupština će se
održati dana 23. kolovoza ove godine
u sjedištu Atlantske plovidbe, s početkom u 18 sati.
Osim u ovom broju Atlant bulletina, svi materijali za redovnu Glavnu
skupštinu su objavljeni također na internet stranicama: Atlantske plovidbe
d.d., Zagrebačke burze d.d., HANFA-e,
u Narodnim novinama RH i u dva lokalna tjednika.
Nadzorni odbor Atlantske plovidbe je
na svojoj 7. sjednici V. saziva, održanoj
dana 21. svibnja ove godine, donio odluku o izboru zamjenika predsjednika
Nadzornog odbora. Izabran je Boris
Rozić umjesto dotadašnjeg zamjenika
predsjednika Nika Bratoša. Niko Bratoš i dalje je član Nadzornog odbora.
OTKAZIVANJE DVAJU
UGOVORA O GRADNJI
BRODOVA
U brojnim prethodnim brojevima
Atlant bulletina smo izvještavali o
programu gradnje četiriju panamax
brodova za Atlantsku plovidbu u kineskom brodogradilištu JEHI.
Za preostala dva broda je ugovoreni rok isporuke bio do, najkasnije,
30. lipnja ove godine. Brodogradilište nam nije u ugovorenim rokovima
uspjelo dovršiti i predati nam niti jedan od ta dva preostala broda, pa je
Uprava Društva donijela odluku da
oba ta Ugovora o gradnji otkaže, te da
zatraži povrat do sad uplaćenih sredstava tijekom gradnje. Povrat do sada
uplaćenih obroka kupoprodajne cijene garantira najveća kineska državna
banka.
Podsjećamo da su dva od ta četiri broda već sagrađena i isporučena Društvu.
Radi se o brodovima AP ARGOSY i
AP JADRAN, koji su nam predani tijekom 2012.g.
11
A
N
TI
PŠ
U
SK
Na temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 51. sjednici IV. saziva održanoj dana 21. svibnja
2013.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se
POZIV
za redovitu Glavnu Skupštinu Društva
I.
Redovita Glavna Skupština Društva održat će se u petak, 23. kolovoza 2013.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku,
Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana).
II.
Za sazvanu redovitu Glavnu Skupštinu utvrđuje se slijedeći
Dnevni red:
Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini;
Izbor dva brojača glasova;
Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2012. godini;
Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2012. godini;
Izvješće revizora za 2012. godinu;
Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2012. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim);
Donošenje odluke o gubitku iz poslovanja Društva u 2012. godini;
Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva;
Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva;
Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2013. godinu;
Donošenje odluke o izmjeni Statuta Društva;
Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica;
Donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva;
Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu.
III.
Temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine:
AD-2
Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez.
AD-3
Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2012. godini.
AD-4
Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2012. godini.
AD-5
Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2012. godini.
AD-6
Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2012. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio.
AD-7
Utvrđuje se da gubitak nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2012. godinu iznosi 79.925.265,04 Kuna, koja se prenosi u
slijedeću poslovnu godinu.
AD-8
Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2012. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima
Uprave daje razrješnica-odobrenje za rad.
AD-9
Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2012. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnica-odobrenje za rad.
AD-10
Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku:
Za revizora Društva u 2013. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split.
AD-11
Mijenja se Statut Atlantske plovidbe d.d. i to kako slijedi:
IZMJENE I DOPUNE
S T A T U T A
DIONIČKOG DRUŠTVA ATLANTSKA PLOVIDBA DUBROVNIK
Članak 1.
Podnaslov 2) Glave X. mijenja se i glasi:
„2) Vlastite dionice“
Članak 2.
Članci 25. do 29. brišu se.
Članak 3.
Članak 30. mijenja se i glasi:
„Članak 30.
Na stjecanje i otpuštanje vlastitih dionica i postupanje s istima u pravnom prometu, kao i na sva ostala pitanja iz ove oblasti primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona.“
Članak 4.
Članak 34. stavak (1) mijenja se i glasi:
„(1) Evidenciju o svim izdanim dionicama u Društvu, zbirku isprava i sve ostale pomoćne evidencije vodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. temeljem posebnog propisa.“
Članak 5.
„(2) Izabrani predsjednik, u roku od 24 sata, podnosi Nadzornom odboru prijedlog za imenovanje članova Uprave, i to u cjelovitom sastavu, s navođenjem poslova koje će pojedini član
Uprave obavljati.“
Članak 6.
„Članak 41.
(1) Uprava Društva vodi poslovanje Društva. U sklopu ove zadaće, Uprava Društva posebno je dužna i ima pravo, u skladu sa Zakonom i ovim Statutom:
- utvrđivati poslovnu politiku Društva,
- sazivati Skupštinu, u slučajevima i na način utvrđen odredbama ovog Statuta ili Zakona,
- donositi planove i programe za provođenje utvrđene poslovne politike Društva,
- utvrđivati unutarnju organizaciju Društva,
- donositi opće akte Društva,
- pripremati prijedloge odluka i općih akata iz nadležnosti Skupštine Društva,
- izvršavati odluke Skupštine i Nadzornog odbora,
- pripremati i podnositi izvješća Nadzornom odboru, kako je određeno odredbama Zakona o trgovačkim društvima,
- donositi odluke iz oblasti radnih odnosa,
- utvrđivati stegovnu i materijalnu odgovornost djelatnika Društva,
- zatražiti pokretanje stečajnog postupka ili postupka prisilne nagodbe, kada je to određeno zakonskim propisima,
- i sve druge poslove propisane zakonom.“
Članak 7.
„(2) Svoj protuprijedlog, koji mora biti obrazložen, dioničar mora dostaviti Društvu u roku od najmanje 14 dana prije dana održavanja Skupštine. Dan prispijeća prijedloga Društvu ne
uračunava se u taj rok.“
Članak 8.
Članak 50. stavak (3) briše se.
Članak 9.
„Članak 58.
Nadzorni odbor u okviru svojih ovlasti:
- nadzire vođenje poslova,
- nadzire poslovanje Društva,
- podnosi Skupštini pisana izvješća o obavljenom nadzoru nad vođenjem poslova Društva,
- saziva skupštinu kada je to potrebito radi dobrobiti Društva,
- daje upute za rad Uprave,
- donosi Pravilnik o svom radu,
- izabire i razrješava Upravu,
- daje suglasnost na odluke Uprave u slučajevima utvrđenim ovim Statutom, te obavlja i sve druge poslove koji su Zakonom, ovim Statutom ili posebnom odlukom Skupštine stavljeni u njegovu
nadležnost,
- i sve druge poslove propisane zakonom.“
Članak 10.
Članak 11.
Članak 12.
„(2) Odluku o razrješnici članova Uprave i Nadzornog odbora Skupština donosi ako prosudi da su Nadzorni odbor i Uprava uspješno vodili Društvo u prethodnom razdoblju.“
Članak 13.
N
TI
PŠ
SK
U
„(3) Skupština Društva mora se sazvati najmanje mjesec dana prije dana njezinog održavanja. Poziv za Skupštinu, sa svim potrebnim ispravama, objavljuje se u glasilu Društva, na
oglasnoj ploči i internetskim stranicama Društva.“
A
13
A
N
TI
PŠ
U
SK
Članak 14.
„(1) Dioničare na Skupštini mogu zastupati punomoćnici. Punomoć se izdaje u pismenom obliku i treba biti ovjerena ili u Društvu ili kod javnog bilježnika, odnosno kod tijela uprave ili
suda, a na brodovima od strane zapovjednika broda.“
Članak 15.
„(3) Punomoć ovjerena kod javnog bilježnika, tijela uprave ili suda predaje se društvu istovremeno s prijavom i identifikacijom za sudjelovanje u Skupštini, odnosno najkasnije deset dana
prije održavanja Skupštine.“
Članak 16.
„(1) Dioničari glasuju dizanjem kartona s brojem glasova koje imaju, koji se zbrajaju po glasovima „ZA” i glasovima „PROTIV” prijedloga odluke, te se utvrđeni rezultati glasovanja
priopćavaju predsjedatelju Skupštine, koji ih objavljuje.“
Članak 17.
„(1) Skupštini predsjedava osoba koju odredi Nadzorni odbor.“
Članak 18.
„(3) Godišnji obračun, izvješće revizora, izvješće Uprave o poslovanju Društva i prijedlog Uprave za upotrebu dobiti, te izvješće Nadzornog odbora o nadzoru poslova Društva moraju biti
dani na uvid dioničarima u poslovnim prostorijama Društva, i to najkasnije 8 dana nakon objave poziva za Skupštinu.“
Članak 19.
„(1) Ako odlukom Skupštine nije određeno drugačije, dividenda se isplaćuje u roku od 30 dana po zaključenju Skupštine.“
Članak 20.
„(1) U Društvu se mogu organizirati organizacijski dijelovi prema potrebama procesa rada u Društvu.“
Članak 21.
Članak 78. stavak (1) mijenja se, a iza istoga se dodava stavak (2) te cjelokupni članak glasi:
„(1) “Narodne novine” Republike Hrvatske su glasilo Društva u kojima se objavljuju podaci i priopćenja Društva.
(2) Podaci i priopćenja Društva mogu se objaviti i na oglasnoj ploči i internetskim stranica Društva te na druge pogodne načine odnosno kako je to propisano zakonom.“
Članak 22.
„(4) Izmjene i dopune Statuta odnosno novi Statut stupaju na snagu danom upisa u sudski registar nadležnog trgovačkog suda.“
Članak 23.
Članci 83. do 85. brišu se.
Članak 24.
Ovlašćuje se Nadzorni odbor izraditi potpuni pročišćeni tekst Statuta.
Članak 25.
Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom upisa u sudski registar nadležnog trgovačkog suda.
Predsjednik Nadzornog odbora:
_____________________________
kap. Ante Jerković
Predsjedavajući Glavne skupštine:
_____________________________
Ivica Šurkoivić
AD-12
Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi:
„Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 30. kolovoza 2012.g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje
vlastitih dionica Društva. Uprava Društva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“
AD-13
Na temelju čl. 233. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (dalje: Zakon), Glavna skupština ATLANTSKA PLOVIDBA dioničko društvo Dubrovnik, donosi
ODLUKU O DAVANJU OVLAŠTENJA UPRAVI
ZA STJECANJE VLASTITIH DIONICA
I.
Daje se suglasnost Upravi Atlantske plovidbe d.d. za stjecanje vlastitih dionica Društva serije A, nominalne vrijednosti 300,00 kn, bez daljnjih posebnih suglasnosti Glavne skupštine i to putem jedne ili više kupovina pod sljedećim uvjetima:
a)
ukupno broj dionica stečenih temeljem ove Odluke, zajedno sa vlastitim dionicama koje Društvo već ime, ne smije prijeći 10% (deset posto) temeljnog kapitala
Društva;
b)
Uprava treba stjecati vlastite dionice u pravilu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira;
c)
Uprava može stjecati vlastite dionice po cijeni koja može biti manja odnosno veća 10% (deset posto) od prosječne cijene na Zagrebačkoj burzi ostvarene na dan
koji je prethodio danu kupnje;
d)
Uprava može dionice stjecati i mimo organiziranog tržišta ukoliko je to u interesu Društva, a uvjeti kupnje su u skladu sa toč. c) ove Odluke;
e)
prilikom stjecanja Uprava je dužna rasporediti potrebne rezerve na vlastite dionice sukladno odredbama Zakona.
II.
Uprava je dužna o stjecanju vlastitih dionica i svim činjenicama vezanim uz to izvijestiti prvu sljedeću Glavnu skupštinu.
III.
Ova Odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja, a vrijedi 5 (pet) godina.
IV.
Na Glavnoj Skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva na završetku radnog dana 16. kolovoza 2013. godine i
koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne Skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga
Mihajla 1, u Službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno
16. kolovoza 2013. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati.
Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj Skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se
punomoć daje za zastupanje na Glavnoj Skupštini Društva koja se održava dana 23. kolovoza 2013. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove
punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela (tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu.
Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike:
Tonći Miloslavić, OIB 17392747822;
Nedjeljko Zelen, OIB 79795967066;
Edo Taslaman, OIB 61584770189;
Nikša Bjelokosić, OIB 64605000450; i
Božo Stanić, OIB 08560377218;
svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik.
Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika
ili ovlaštenih osoba u Društvu.
Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr).
Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog
radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 16. kolovoza 2013. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi
dionica Društva.
Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni
su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 16. kolovoza 2013. godine do 15,00 sati.
Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva ili koji ne
dostave izdane punomoći, neće moći sudjelovati u radu sazvane Glavne Skupštine Društva.
V.
Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima
biti će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva
u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 23. kolovoza 2013.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka
280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva biti će objavljeni u broju 31 Atlant Bulletina – glasila
Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva.
VI.
U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da:
-
dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red
Glavne skupštine i da se taj njihov zahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja
Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračunava dan primitka zahtjeva u Društvu;
-
svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana
nadzornog odbora ili imenovanja revizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava na stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava
Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. Zakona o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona
o trgovačkim društvima;
-
svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja
su na dnevnom redu Glavne skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima.
VII.
Ovaj poziv za redovitu Glavnu Skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, Narodnim novinama – službenom glasilu Republike Hrvatske, na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na
internet stranicama Društva (www.atlant.hr) i u glasilu Društva (Atlant Bulletin, broj 31)
VIII.
Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva.
SK
U
PŠ
TI
N
A
ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.
15
Novogradnje
Marin Matana, dipl. ing.,
član Uprave za rukovođenje brodovima
Atlantske plovidbe
XIII. nastavak
Nastavak obnove flote
Atlantske plovidbe d.d.
Brodovi će imati sljedeće karakteristike:
-
-
-
-
-
-
-
-
-
dužina preko svega:
180,00 m,
širina:
32,00 m,
visina:
15,00 m,
max. gaz:
10,50 m,
nosivost na max. gazu: 38.700,00 t,
brzina:
14,00 Nm/h,
porivni stroj:
MAN B&W 5S50ME-B9,3 Tier II.,
palubne dizalice:
4 x SWL 36 t i
broj skladišta:
5
.
S Brodogradilištem Qingshan, Wuhan, Kina potpisan je ugovor o gradnji
dvaju brodova nosivosti 38.000 DWT,
uz opciju za još dva ista broda.
Brodovi su tipa Handymax, a radi se o
potpuno novom projektu razvijenom u
suradnji s Brodograđevnim institutom
SDARI iz Shanghaia, Klasifikacijskim
društvom DNV (Det Norske Veritas) i proizvođačem brodskih motora
Wartsila pod nazivom GREEN DOLPHIN. Ovim projektom nastojalo se
udovoljiti zahtjevima za visokim ekološkim standardima kao i najoptimalnijoj potrošnji goriva, uz poštivanje
zahtjeva za maksimalnu energetsku
učinkovitost.
16
Novogradnja u Brodogradilištu Qingshan, Wuhan, China
Pored toga, brod će biti s dvostrukom
oplatom, kao i s ravnim bočnim stijenkama u skladištima, što znači da
nisu predviđeni bočni krovni tankovi, osim u skladištu broj 1, gdje to
sama forma trupa zahtijeva, dok su
donji bočni tankovi predviđeni samo
u skladištima br. 1 i 5, također radi
forme trupa broda. Na taj način postignut je velik otvor grotala skladišta
tereta (open hatch) koji omogućava
znatno lakšu manipulaciju teretom.
Za manipulaciju teretom predviđene
su četiri elektro-hidrauličke dizalice,
svaka nosivosti 36 tona, kao i četiri
grabilice za rasuti teret.
General
Arrangement
Glavno
rebro
Od ostalih karakteristika vrijedno
je napomenuti da će na brodu biti
ugrađen uređaj za tretiranje balastnih
voda, čime će se onemogućiti prijenos
živih morskih organizama koji bi mogli utjecati na remećenje ekološke ravnoteže u područjima iskrcaja balasta.
Pored toga, a u cilju zaštite mora od
onečišćenja uljem, na brodu će umjesto klasične stavene cijevi osovinskog
voda s ležajevima podmazivanim
uljem, biti ugrađena stavena cijev s
ležajevima podmazivanim morskom
vodom.
Primopredaja prvih dvaju brodova
očekuje se u prvoj polovici 2015. godine.
17
Razgovor
MIRO TOMAŠEVIĆ,
upravitelj stroja
Rođen 10.02.1960. godine.
04.09.1980. – 14.10.1981. ukrcan kao pripravnik pom.strojara na brodove Petka i Kruševo.
30.07.1983. – 23.07.1989. ukrcan kao čistač na brodove Cast
Caribou, Konavle i Mljet.
24.02.1989. – 14.11.2000. ukrcan kao III. časnik stroja na
brodovima Cast Caribou i Pelješac,
Oluja, Imperial, Gruž, Hercegovina, Petka i Konavle.
25.06.2001. – 14.01.2004. ukrcan kao II. časnik stroja na
brodovima Miho Pracat, Koločep i
Sveti Vlaho.
04.08.2004. ukrcan kao Upravitelj stroja na
brodu Sveti Nikola I., a tu funkciju
obnaša i danas.
Više od 30 godina na brodovima Atlantske plovidbe, a 10
godina upravitelj stroja.
Pune 32 godine. Upravitelj 12 godina. Avanco na brodu Sveti Nikola, na
kojeg me pozvao pokojni Ivo Ćurlin:
„Miro, ima jedna dobra i jedna loša
vijest. Koju ćeš prvu?“ „Svejedno“,
odgovorio sam, a on dodao: „Kratko
si doma, ali trebaš već sutra na brod.
To je ona loša vijest, a druga je, avancavam te za upravitelja.“ Naravno,
prihvatio sam. Bio sam tri mjeseca na
brodu Sveti Nikola i nisam, fala Bogu,
imao nikakvih problema.
Kao vježbenik stroja zaposlili ste se u Atlantskoj plovidbi
davne 1980.godine. Što Vas
je, tada, privuklo brodovima
Atlantske plovidbe?
Točno, 4.9.1980-te. Bio je to prvi motorni brod Atlantske plovidbe. Petka.
Završio sam, iako nisam rođen u Dubrovniku, Pomorsku školu. Htio sam
navegat. Sve u životu što sam stvorio,
stvorio sam u Atlantskoj plovidbi, pa i
kuću, koja je „nastradala“ u ratu. Pomogli su mi je obnovit. Iako, možda,
to ne treba objaviti.
18
Zašto ne?
Za obnovu kuće na Šumetu dali
su mi bespovratna financijska sredstva. Šesta kategorija oštećenja.
Upaljena. Do temelja. Kuća se
opet napravila. Obnovila. Fala
Bogu, svi smo živi i zdravi. Žao mi
je što nemam nijednu fotografiju
djece iz tog vremena, od rođenja do
3. godine. Atlantska plovidba mi je
pomogla kada sam obnavljao kuću,
ne preko pilot programa, nego sam
dobio novac, koji nisam trebao vratiti. To je istina. Ponavljam, sve što
sam u životu stvorio, stvorio sam u
Atlantskoj plovidbi.
Meni je dobro. Prezadovoljan sam.
Imam dosta posla. Završio sam Višu
pomorsku školu. Imao sam 39 godina. Izlazili su mi u susret. Vanredno sam studirao. Kada sam trebao
ostati duže kući, kada sam se trebao
iskrcati s broda, i tako... Dobra su
moja iskustva s brodova Atlantske
plovidbe, iako je danas, zbog velikog broja kontrola, sve teže i teže.
Prije si molio Boga kad ćeš u porat,
a danas kad ćeš iz porta. Na brodu
Atlant Trina, u pet mjeseci bilo je
pet kontrola. Traže bilo što kako bi
zaustavili brod. Takav slučaj bio je u
Italiji, a svi se ponašaju jednako. U
Europi, Japanu ili Australiji. Ili u
Americi.
Kao upravitelj stroja po prvi
put i najduže bili ste na brodu
Sveti Nikola I.,brodu koji je
prije petnaestak godina građen u Brodogradilištu Uljanik
u Puli. Slučajnost ili ...?
Bio je to kvalitetan brod. I sad je,
ali je zub vremena uzeo svoje. Ima
dosta posla. Zahtjevan brod.
Bio sam i treći časnik na brodu
Konavle, koji je također građen u
našem brodogradilištu. Imam dobra iskustva i pohvale za te brodove. Najviše sam časnik bio na brodovima koje je gradio Treći maj. U
zadnje vrijeme na teškašima. To su,
isto, kvalitetni brodovi. Atlant Trina. Njemačka gradnja. Teškaši su
specifični brodovi.
Više se govori kako je bilo prije, a manje, kako je navegavati danas. Što je mladima najzanimljivije, što ih dovodi na
brodove Atlantske plovidbe i
koliko dugo ostaju na njima?
Prolaze li uobičajeni put od
vježbenika stroja, pa časnika,
do upravitelja stroja?
Većina mlađih, na žalost, dođu
samo kratko, da steknu iskustva, a
potom odlaze na brodove na kružnim putovanjima, gdje je nešto veća
plaća, a privlače ih vjerojatno i neke
druge pogodnosti. Jest, kriza je, ali
„U ŽIVOTU SVE ŠTO
SAM STVORIO, STVORIO SAM U ATLANTSKOJ PLOVIDBI“
nama plaća ne kasni ni jedan dan,
što treba zahvaliti i bivšoj i današnjoj Upravi. Svjetska je kriza i u
pomorstvu, zadovoljan sam primanjima i uopće mi ne pada na pamet
promijeniti kompaniju.
Nedavno, sa stranog broda došao je na naš brod jako dobar mehaničar te mi rekao: „Kapo, meni
je bolje na Atlantskoj. Imao sam
plaću, 100-200 dolara više, ali zbog
drugih uvjeta to nije bilo bitno.
Spavali smo četvorica u kabini, a
hrana je lošija.“
Osjetite li krizu i u vašem
redovnom poslu na brodu? I
uopće, kako izgleda radni dan
upravitelja stroja na brodovima Atlantske plovidbe?
Nenormalno su visoke cijene, pa u
dogovoru s tehničkim inspektorom
naručujem rezervne dijelove.
treba biti spremno. Prvo gledaju
administraciju. Uz to, dnevno najmanje 5-6 puta siđem dolje u stroj,
a ako se rade neki veliki poslovi,
svakako sam dolje. Osim toga, na
teškašima i u lukama uopće nema
dovoljno vremena. Pošto su to specijalni brodovi i kada se voze teški
komadi, najviše za naftna postrojenja, obveze su velike, a minimalna
zadržavanja u luci. Nema više ni
nedjelje ni praznika. Recimo, i kada
se radi teški komad, ja sam na balastu, gore na mostu, zapovijednik i
posada su na palubi, a moj dežurni
strojar stalno mora biti dostupan u
slučaju nekog kvara.
Toliko puta bio sam u Dubaiu,
ali zbog posla, ne znam kada smo
zadnji put izašli. Možda u Španjolskoj, kada smo ostali jednu noć, jer
teški komadi rade se samo po danu.
Uz stalnu komunikaciju s firmom
puno je i administracije. Jednostavno, to se mora. Nije to ničiji
hir. To zahtijevaju lučke vlasti. To
su pravila ponašanja koja se moraju poštivati. Administracija uistinu
oduzima veliko vrijeme, a makinja
mora vozit.
Za 30 godina
vjernosti
Atlantskoj plovidbi, krajem
prošle godine, dobili ste i statuu „Dobro more“.
Drago mi je što ste me i zbog
toga zvali. Imam lijepa iskustva s
firmom i mislim da ću ovdje, ako
Bog da zdravlje, dočekati penziju.
„Dobro more“ držim doma u vetrini. I u obitelji su sretni zbog tog
priznanja. Imam dvije kćeri: Mirnu
i Anu. Jedna je u Zagrebu na Pravu, ima jedan ispit do diplomskog,
a druga je studentica četvrte godine Ekonomije, ovdje u Dubrovniku.
A gospòđa?
Fala Bogu i gòspođa je sretna!
Ujutro, nakon što obiđem pogon
do 8 sati, dogovorim se s prvim
časnikom što će se raditi, a onda
slijedi administracija. Puno administracije, svaki dan mi oduzme 5
do 6 ura. Kada dolaziš u porat sve
19
m/b AP JADRAN
Brod AP JADRAN na svom putovanju iz australijske luke
Port Kembla za Europu, dana 30. siječnja 2013. godine
stiže u belgijsku luku Ghent. Dolazak se koristi za prigodnu svečanost-krštenje broda. Svećenik je blagoslovio
brod i posadu, a kuma broda bila je gđa. Elena Kolobova,
direktorica Atlantic Coal & Bulk Limited.
Ceremoniji krštenja prisustvovali su sljedeći uzvanici:
gdin. Stuart Allen- Allen Chartering ,
gdin. Maxim Tolstikov-Carbo One Ltd ,
gdin. Aidan Drury, direktor Advance Shipping Limited ,
gdin.Tapan Das, predstavnik Atlantic Coal & Bulk Limited ,
gdin. Christo Nikolov- DNB banka,
gđa. Doina Rotari van Tooren – predstavnik DVB banke,
gdin. Mark Ras – predstavnik DVB banke,
kap. Dirk Varneave- Lučki kapetan,
gdin. Mathias de Clercq – dogradonačelnik Ghenta,
kap. Pero Kulaš – predsjednik Uprave Atlantske plovidbe d.d.,
kap. Nedjelko Zelen – predstavnik Atlantske plovidbe d.d. i
gdin. Duško Vladović Relja – član Uprave Atlantske plovidbe d.d. .
20
S lijeva na desno:
Svećenik,
gdin.Mark Ras – DVB banka,
gđa. Doina Rotari van Tooren – DVB banka,
gdin. Christo Nikolov- DNB banka,
gdin. Duško Vladović Relja – Atlantska plovidba d.d. .
S lijeva na desno:
kap. Mladen Spužević- zapovjednik broda,
gđa. Elena Kolobova – Atlantic Coal & Bulk Limited
– kuma broda,
kap. Pero Kulaš – predsjednik Uprave Atlantske
plovidbe d.d. .
S lijeva na desno:
kap. Dirk Varneave- Lučki kapetan,
kap. Mladen Spužević- zapovjednik broda,
kap. Nedjelko Zelen – Atlantska plovidba d.d.,
gđa. Elena Kolobova – Atlantic Coal & Bulk Limited – kuma broda,
gdin. Stuart Allen- Allen Chartering,
gdin. Maxim Tolstikov-Carbo One Ltd.,
gdin. Mathias de Clercq – dogradonačelnik Ghenta.
21
APC
Atlant poslovni centar
Marko Asić,
voditelj prodaje i marketinga


























 













 
























 
 










































 





 




 




































 






































 



































D




ovršenjem staklenog i
keramičkog dijela fasade buduća poslovno
– stambena zgrada Atlantske plovidbe d.d. dobija konačne obrise.
Usporedno s vanjskim radovima
22




























 







radi se i u unutrašnjosti zgrade,
gdje je svakodnevno angažirano
više od sto radnika, nakon čega
slijedi uređenje okoliša koji će
zajedno sa zgradom činiti funkcionalnu cjelinu. Korištenjem























najnovijih materijala i tehnologija
stvara se novi ukras na Gruškom
polju na ponos Atlantskoj plovidbi d.d. ali i cijelom Gradu.
Za više informacija posjetite
www.apc.hr




foto: Flying-Pixels






 
 










































 













 






 
















 









 











 



 










 
 

 


 







 





23
Predstavljanje novoga
brodostrojarskog simulatora
dr. sc. Željko Kurtela,
prorektor za studije i studente
Sveučilišta u Dubrovniku
Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku
N
a Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku u
petak, 19. travnja 2013.,
predstavljen je novi brodostrojarski
simulator, prvi u Hrvatskoj koji simulira strojarnicu velikog cruisera s
dizel-električnom propulzijom.
Ukupna vrijednost simulatora je oko
2,2 milijuna kuna. Donacijom Privredne banke Zagreb d.d. dobiven je
jedan milijun kuna, a ostatak je osiguralo Sveučilište u Dubrovniku.
Simulator Full Mission Neptune ERS
Diesel Electric Cruise isporučila je tvrtka Kongsberg Maritime, najpoznatiji
svjetski proizvođač brodskih simulatora i ujedno jedan od najvećih proizvođača opreme za brodove, što čini
modele simulacije izrazito realnima.
Pri instaliranju brodostrojarski je simulator povezan i integriran s postojećim nautičkim simulatorom (koji je
donirala Atlantska plovidba) zapovjedničkog mosta u jedinstvenu cjelinu.
Povezivanje dvaju simulatora omogu24
ćuje simuliranje realnih uvjeta na brodu. Tako povezani simulatori izmjenjuju najvažnije podatke, parametre i
komande, pa su zapravo jedinstven simulator cjelokupnog broda na kojem
se mogu istovremeno održavati vježbe manevriranja brodom u realnom
vremenu i s realnim parametrima.
Primjera radi, moguće je zajednički
uvježbavati časnike stroja, časnike
palube i elektrotehničke časnike pri
različitim scenarijima uplovljavanja
u veći broj svjetskih luka i prolaza
(npr. New York, Rotterdam, Singapour,
Doverska vrata, Gibraltarski prolaz
itd.), kada je moguće simulirati i raznovrsne kvarove pogonskog stroja,
sustava kormila, električne centrale i
svih ostalih sustava strojarnice.
Simulator je temeljen na modelu
strojarnice i propulzije konkretnog
cruisera, od 77.000 BT, dakle jedne
od najopremljenijih strojarnica na
današnjim brodovima s dizel-električnom propulzijom i propulzijskim
elektromotorima od kojih je svaki
snage 14.000 kW. Brodski se po-
gon između ostaloga sastoji od četiri
srednjookretna dizelska generatora
ukupne snage 56.000 kW i dva brzookretna dizelska generatora za nuždu
svaki snage od po 750kVA, a opremljen je svim brodskim sustavima,
strojevima, uređajima i opremom u
suvremenoj strojarnici. U budućnosti
ovaj simulator se može nadograditi
modelom strojarnice sa sporokretnim
porivnim motorom.
Simulator nadmašuje zahtjeve međunarodne STCW konvencije za školovanje pomoraca, što se odnosi na
obrazovanje časnika stroja, upravitelja stroja i elektrotehničkih časnika,
uz svjedodžbe o sukladnosti izdane
od Det Norske Veritasa koje se odnose
na certifikaciju brodskih simulatora
i usklađenost s međunarodnim standardima.
Simulatorom će se znatno poboljšati kvaliteta nastave na Sveučilištu u
Dubrovniku, a poslužit će i za praktičnu obuku na programima izobrazbe pomoraca, posebnim programima
obrazovanja pomoraca, i za izvođenje
praktičnog dijela nastave iz više kolegija preddiplomskog studija Brodostrojarstvo i studija Elektrotehničke i
komunikacijske tehnologije u pomorstvu.
Ovo, kvalitetno nastavno pomagalo
pridonijet će nastavku stvaranja izvrsnoga dubrovačkog časničkog kadra i
povećat će sigurnost plovidbe na lokalnoj i globalnoj razini.
Simulator brodske
strojarnice
Brod za kružna putovanja s dizel –
električnim porivom
Proizvođač: Kongsberg Maritime
AS, Horten, NORVEŠKA
Model: „Full Mission“ Neptune
ERS Diesel Electric Cruise, DE22III
Opis simulatora
Model simulatora temeljen je na velikom brodu za kružna putovanja sa
sinkronim propulzijskim elektromotorima svaki snage 14 MW.
Karakteristike broda: 77000 GRT;
dužina 261m; širina 33,6m; gaz
7,95m; brzina 18,5 čv,
propeleri fiksni - 2 komada s max.
br.okretaja 145.
Karakteristike glavnog postrojenja
Brodska električna centrala sastoji
se od 6,6 kV sustava, pogonjena s 4
srednjeokretna dizel-generatora svaki snage od 14 MVA, i 2 brzookretna dizel generatora za nuždu od 440
V i snage svaki 750kVA. Električna
centrala sastoji se od glavne razvodne ploče od 6,6kV, 440V & 220V, te
razvodne ploče generatora za nuždu
440V i 220V.
Svaki propulzijski motor ima dvije
odvojene grupe trofaznih namotaja
koje omogućuju rad motora s pola
snage. Simulator je opremljen tipičnim brodskim sustavima kao što su:
sustav kontrole i automatizacije; sofisticirane sustave menadžmenta energije; sustav kontrole pumpi i sustav
kontrole propulzije; sustav pare s 2
kotla ložena naftom i sustav napojne vode; sustav morske vode; sustav
rashladne vode niske i rashladne vode
visoke temperature; sustav generatora slatke vode; sustav kompresora
uputnog zraka i sustav kompresora
kontrolnog /servisnog zraka; sustav
lakog i teškog goriva, tankova goriva, separatora goriva; sustav dobave
goriva; sustav ulja za podmazivanje
uključujući i separatore ulja; sustav
statvene cijevi; sustav kormilo stroja;
sustav kontrole snage propulzijskih
elektromotora uključujući sustav
transformatora, sustav pretvarača
frekvencije i sustav uzbude; sustav
hlađenje propulzijskih motora, uključujući sustav hlađenja morskom
vodom i sustav hlađenja slatkom vodom; sustav kaljuža i zauljenih voda
strojarnice uključujući kaljužni separator; sustava balasta i sustav kontrole nagiba broda; sustav protupožarnih cjevovoda, sustav sprinklera itd. .
Simulator strojarnice sastoji se od
opreme podijeljene u 3 odvojene prostorije.
Kontrolna prostorija sastoji se od:
konzole kontrolne prostorije, glavne
razvodne ploče, sustava alarma, sustava zvuka (pojačala i zvučnici) za
zvuk kontrolne prostorije (zvukovi
sklopki).
Strojarnica se sastoji od: stanica za
lokalne operacije, zvučnika za zvukove strojarnice, ekrana s interaktivnom
mimikom. „Touch screen“ ekrani s
interaktivnom mimikom predstavljaju razne sustave u strojarnici na tipičnom brodu za kružna putovanja.
Prostorija instruktora sastoji se od
dva dijela, prostorije za lokalnu stanicu generatora za slučaj nužde, i
dijela instruktorove radne stanice uključujući glavna računala, monitore
i sustav zvuka za kontrolu zvukova
strojarnice.
Simulator Brodske strojarnice je povezan i integriran sa simulatorom
komandnog mosta koji je donirala
Atlantska plovidba u jednu jedinstvenu cjelinu (Polaris Bridge Simulator koji u svojoj paleti brodova ima
i model broda identičan modelu brodostrojarskog simulatora). Tako povezani simulatori izmjenjuju najvažnije podatke, parametre i komande,
te predstavljaju jedinstven simulator
cjelokupnog broda na kojem se mogu
istovremeno održavati vježbe manevriranja brodom strojarskog i nautičkog osoblja u realnom vremenu i
realnim parametrima.
Brodostrojarski simulator posjeduje
svjedodžbu registra Det Norske Veritasa da odgovara i udovoljava zahtjevima STCW Konvencije, Regulation
I.12, a koja se odnosi na upotrebu simulatora. Simulator udovoljava svim
uvjetima za obrazovanje budućih, ali
i postojećih kadrova: upravitelja i časnika stroja te brodskih elektro-tehničkih časnika.
25
ATLANT TRAVEL
Stanka Divizić, direktorica agencije
B
udući je od zadnjeg izdanja
Bulletina u kojem sam pisala
o Atlant travelu do ovog kojeg čitate, prošlo malo više vremena,
osjećam obvezu ponovno se predstaviti s nekoliko informacija kako biste
se upoznali s AT-om.
Svoj razvojni put Atlant travel započinje 1992. godine kao dio komercijalnog odjela Atlantske plovidbe,
specijaliziran za organizaciju prijevoza posade i radnika Glavnog ureda,
prvenstveno zrakoplovnim putem.
Kao dio komercijalnog odjela Atlant
travel posluje prvih 10 godina. Nakon toga, Atlantska plovidba, prateći trendove razvoja brodarstva izdvaja djelatnost putničke agencije,
između ostalih, u zasebno društvo,
te Atlant travel kao takav nastupa na
tržištu samostalno, usavršavajući se u
vlastitoj djelatnosti.
Politika Atlant travela počiva na poveznici između dugogodišnjeg boga26
tog iskustva i profesionalnosti s jedne strane, te fleksibilnosti, uslužnosti
i neprestanog usavršavanja s druge
strane, a što rezultira iz godine u godinu povećanim brojem korisnika i
zadovoljstvom brojnih klijenata.
Atlant travel je započeo kao samostalno društvo i dalje usko surađivati
s Atlantskom plovidbom, prije svega
kao posrednik u pribavljanju putnih
karata za prijevoz posade, a koje se
mogu pribaviti jedino od akreditiranih agencija za tu vrstu prijevoza,
točnije za prijevoz pomoraca koji
zrakoplovni prijevoz mogu koristiti
po povlaštenim uvjetima zbog specifičnosti njihovog posla. Pored organiziranja prijevoza posade AT pruža
24/7 podršku, koja je i te kako potrebna putnicima koji odlaze na brod
ili dolaze s broda kući širom svijeta.
Pored prodaje zrakoplovnih karata,
Atlant travel organizira i posreduje
kod kreiranja raznih vrsta putovanja,
motiviranih različitim osobnim i individualnim potrebama i razlozima,
te na taj način oblikuje i izrađuje tzv.
putovanja po mjeri putnika (tailor
made), zatim se bavi organizacijom
poslovnih, incentive i grupnih putovanja po Europi i cijelom svijetu.
Atlant travel također organizira različite vrste transfera, najam vozila,
kao i stručno savjetovanje prilikom
izrade aplikacija za pribavljanje različitih vrsta viza i putnih dokumenata
te pruža globalnu podršku svojim
klijentima.
Atlant travel je specijaliziran za
organiziranje poslovnih putovanja,
nudi sve potrebne informacije, savjete vezane uz traženo odredište s
namjerom lakšeg planiranja i realizacije, objedinjuje usluge s pouzdanim i provjerenim dobavljačima, te
na taj način pridonosi optimalizaciji
troškova poslovnih putovanja, omogućava ugovaranje posebnih korpo-
rativnih cijena za određene klijente
prema interesnim tržištima.
Atlant travel ugovara subagentski posao s eminentnim hrvatskim
touroperatorima, hotelskim dobavljačima kao i poznatim cruiserskim
kompanijama do najluksuznijih kategorija prijevoza. Uspješno za naše
klijente, kao i za one koji će to tek
postati, pribavljamo već unaprijed
organizirane aranžmane za city break putovanja, odmor, školu stranih
jezika, krstarenja, zimovanja, daleka
putovanja, izlete u određenim destinacijama kao dio poslovnog putovanja, itd.
Kao i svi ostali segmenti, tako i
prijevoz putnika doživljava velike
promjene. Internet i tehnička dostignuća omogućuju ponudi s jedne strane, i potražnji s druge strane
neposredan kontakt, lakoću izbora,
razmjenu i pregled mnoštva informacija.
Naravno, informatički razvoj je izazvao i oblikovao novi pristup raznim
djelatnostima, pa tako i turizmu. Internet omogućuje da u datom momentu imate informaciju ne samo
o onome što vas ciljano zanima, već
vas usmjerava i potiče na sadržaje o
kojima možda niste nužno u datom
trenutku niti razmišljali.
Pored dostupnosti pojedinačnih web
sučelja avio kompanija, na internetu
je i širok izbor sučelja agencija posrednika. Atlant travel je također
izašao na internet sa svojim sučeljem
http://www.atlanttravel.hr
čime
omogućuje svojim vjernim klijentima, a i široj populaciji on-line pretraživanje i upravljanje rezervacijama za zrakoplovne karte.
Međutim, i dalje su na snazi neke posebno ugovorene cijene zrakoplovnih karata koje su dostupne samo
akreditiranim agencijama među
kojima je i Atlant travel, a koje se
ne mogu naći na internetu, osobito
kad vaše putovanje uključuje interkontinentalne letove, u tom slučaju svakako je prednost raditi upit
direktno u poslovnici, u kontaktu
s našim profesionalcima koji će na
osnovu potreba klijenta prepoznati i oblikovati za njega rješenje po
ekonomski najisplativijim uvjetima.
Svjedoci smo globalnih promjena
na svim poljima, pa tako i u zrakoplovstvu i turizmu uopće. Rezultat
toga je činjenica da smo na području
Dubrovačko-neretvanske županije
jedina agencija s prodajnim mjestom dostupnim fizičkim i pravnim
osobama. Ocjena uspješnog poslovanja, svih 20 godina iza nas, dokaz
je postojanja sinergije između svih
ključnih segmenata za posao, od poslovanja na osnovu sustava kvalitete
ISO 9001:2008, profesionalnih zaposlenika, optimalnog omjera cijene
i usluge, kao i ugodnog poslovnog
okruženja kojeg stvaramo, i u kojem
radimo.
Sve to naši klijenti prepoznaju, vjeruju nam, te nas time i obvezuju da se
ne prestanemo truditi uslugu učiniti
boljom i kvalitetnijom.
Ako usporedimo promet agencije
koji se ostvari s Atlantskom plovidbom d.d. s prometom ostalih kupaca,
vidimo da se taj odnos zadnjih deset
godina iz godine u godinu mijenja
u korist ostalih kupaca, što znači da
je udio AP-a u prometu manji, tako
da je u 2012. godini AP s najmanjim
udiom do sada, a to je 33%. To je važan pokazatelj poslovanja i ukazuje
na jačanje pozicije AT-a u okruženju.
Godina
Ostali u %
AP u %
2003.
39,02
60,98
2004.
32,5
67,5
2005.
33,43
66,57
2006.
36,8
63,2
2007.
36,85
63,15
2008.
44,33
55,67
2009.
47,79
52,21
2010.
55,59
44,41
2011.
59,65
40,35
2012.
67,38
32,62
Prosjek
47,42
52,58
27
Danijel Obuljen - dipl. ing.
pomorskog prometa i direktor agencije.
D
ok ovo pišem, već smo
duboko zakoračili u drugi kvartal 2013. godine.
Odavno smo već i zaboravili kako
izgleda Dubrovnik bez brodova na
kružnim putovanjima. Drugim riječima, zimska je sezona bez cruisera
ostavljena iza nas. U prošloj je godini
Dubrovnik ostvario 484 dolaska brodova na kružnom putovanju, a u ovoj
je godini najavljeno 495 pristajanja.
Brojevi su to koji se „vrte“ posljednjih
nekoliko godina i moglo bi se reći da
je, u ovom segmentu, Dubrovnik kao
destinacija ostvario svoj fizički maksimum. Sve ostale hrvatske luke zajedno ostvare otprilike još toliko ili nešto
malo više dolazaka.
Atlant agent, kao dio mnogobrojne
agencijske ponude na tržištu, s mrežom pažljivo odabranih pod-agenata i
sestrinskih agencija dobro je etabliran
i pokriva otprilike trećinu svih dolazaka na obale istočnog dijela Jadrana.
Poslovi prihvata i otpreme brodova
na kružnim putovanjima čine osnovni dio naših aktivnosti i najvažniji su
nam izvor prihoda. U usporedbi s
prošlom godinom, u 2013. očekujemo znatan porast dolazaka brodova
u našoj generalnoj agenturi. Prošle
smo godine agentirali 347 brodova
na kružnom putovanju u Hrvatskoj,
Crnoj Gori i Sloveniji, a ove godine
očekujemo oko 500 agentura. Razlog
tako velikog povećanja leži u činjenici da su naši glavni poslovni partneri (Silversea Cruises, Variety Cruises,
Croisimer) povećali broj kružnih putovanja ili broj brodova koje šalju u
Jadran. Specijalizirali smo se za manje brodove s manjim brojem putnika, koji posjećuju nebrojene jadranske luke, lučice i uvale. To ujedno
28
ATLANT
AGENT
zahtijeva posebna znanja i vještine u
pregovorima za dobijanje poslova, pa
smo, onako usput, naučili puno stvari
koje ne bismo znali da radimo samo
s velikim brodovima. Tako danas
napamet znamo kolika je dubina na
sidrištu u Skrivenoj luci na Lastovu,
koliki maksimalni air draft treba biti
da bi se prošlo ispod mosta na Neretvi i sigurno uplovilo u Metković, kakva su pravila za prolaz kornatskim
arhipelagom ili kako se naglo digne
maestral u Pelješkom kanalu.
Svjetska ekonomska kriza označila
je i propast nekoliko dugogodišnjih
poslovnih partnera, što se odrazilo i
na našim prihodima. Na sreću, takav
razvoj događaja, ipak, nije ugrozio
naše poslovanje. S obzirom na to da u
krizi banke nisu bile spremne dati podršku „malim kompanijama/brodarima“, danas nam ostaju samo sjećanja
na kompanije poput United Shipping
Services s brodom Dalmacija, Elegant
Cruises & Tours s brodovima Monet i
Andrea, World Cruises Agency s brodovima Arion, Athena, Princess Danae
i Princess Daphne koji su svi redovito uplovljavali u Jadran i posjećivali
luke u kojima smo ih mi agentirali.
Najveća je prijetnja, s kojom se u poslovanju danas suočavamo, nelojalna
konkurencija ili nepoštena tržišna
utakmica od strane nekih agencija.
Naime, kako bi se preoteo posao,
nude se agencijske usluge po višestruko nižim cijenama. Poslovni odnos koji se godinama gradi s brodarima praktično se narušava ili potpuno
nestaje jednim e-mailom. Poslujemo
na tržištu potpune konkurencije,
koje karakterizira puno malih agencija koje nude identičnu uslugu, bez
utjecaja na tržišnu cijenu. Istodob-
Brod Serenissima (ex Andrea)
no, ne postoji zakonska regulativa
ili regulator koji bi u konačnici uveo
red u te odnose. Ovo se podudara s
antitrustovskim zakonom Europske
unije koji ne dopušta bilo kakav oblik
udruživanja radi zaštite interesa. U
konačnici to našu branšu čini potpuno nezaštićenom, ostavljajući silama
tržišta da same vladaju. Kako bismo
umanjili poslovni rizik, mi u Atlant
agentu, nastojimo izravnim posjetom
brodovlasnicima održati što prisniji
poslovni odnos, a posebnu pozornost
posvećujemo izvrsnosti i kvaliteti usluge koju pružamo te nastavljamo
kontinuirano ulagati u radnike.
Rezultat se takvog rada odražava u
činjenici da smo izravnim pregovaranjem s novim vlasnikom broda Serenissima (ex Andrea), ruskim poduzetnikom Vladimirom Esakovim, inače
vlasnikom najluksuznijeg riječnog
broda za kružna putovanja na Volgi,
dobili generalnu agenturu za sve luke
u Jadranu u 2013. Također, uspjeli smo dobiti i generalnu agenturu
za sve europske luke (Sredozemlje,
Skandinavija i Ujedinjeno Kraljevstvo) koje će brod posjećivati tijekom
ove godine, što će nam dodatno povećati financijske prihode. Na kraju, želio bih naglasiti da smo za 2014. već
ugovorili preko 300 dolazaka brodova na kružnim putovanjima u hrvatske luke te se nadamo daljnjem rastu.
GALETA
Tamara Spajić, prof.
- kruh sa sedam kora
N
emamo mnogo zapisa o
tome kakav je bio svakidašnji život mornara na
brodovima. Mnogo se pisalo o njihovim pothvatima, pomorskim bitkama, porazima i pobjedama, ali malo
je spomena o tome što su jeli, kako su
i jesu li kuhali.
Kad su prilike i namirnice to dopuštale, na brodovima se pekao svježi
kruh. Danas se u Gradskom muzeju
u Korčuli među kuhinjskim priborom čuva zanimljiva naprava koja se
upotrebljavala za pripremu tijesta za
kruh na brodovima. Često se na brodove tovario posebni mornarski kruh
ili dvopek, poznat kao galeta, a bio je
namijenjen za putovanja koja su trajala duže od tjedan dana.
Ime galeta dolazi od francuske riječi
galet, odnosno oblutak, na kojega ona
podsjeća svojim oblikom. Na engleskom jeziku naziva se hardtack, a to
ime dokazuje njegovu osobitu tvrdoću i dugotrajnost.
Stari Egipćani koristili su na brodovima neku vrstu prosenog kruha koji
su zvali dhourra, a mornarski kruh
spominje i antički pisac Plinije Stariji
kao panis nauticus te Homeru Odiseji, gdje nalazimo spomen o zašivenim
mjehovima u kojima se čuvala hrana.
Za pripremu galete bili su zaduženi
arsenali i ondje se taj dvopek pripremao po određenom receptu. Radilo se o posebnom postupku, koji bi
ju učinio što trajnijom, kako bi bila
prikladnom hranom mornarima za
vrijeme dugih plovidbi. Tijesto se
pripremalo od količine vode koja je
bila manja nego za pripremu običnog
kruha. Za miješanje tijesta ponekad
se koristila snaga nogu i u tom slučaju smjesa se stavljala na prostrto
platno na podu. Nakon toga tijesto
je ostavljano da se diže oko šest sati.
Prije pečenja na dvopeku su se ostavljale rupice kako bi se što bolje osušio.
Oblik galete najčešće je bio okrugao,
a imala je promjer dvadesetak centimetara. Tako oblikovano tijesto peklo se otprilike sat i pol, što je bilo
dva puta više nego za pripremu običnog kruha.
Nakon toga galetu se ostavljalo nekoliko tjedana u posebnim prostorima pokraj peći, a potom je bila pakirana u dobro zatvorene vreće i pakete
koji su se otvarali tek kad bi se trebao
podijeliti njihov sadržaj. Na brodovima se spremala obično u stražnji dio,
ondje gdje je bila najmanje izložena
utjecaju vlage. Tako pripremljena
i pakirana, mogla je trajati do dvije
godine.
Ako je pak bila izložena morskom
zraku i vlazi, galeta je često bila puna
larvi, crva i plijesni. U tom slučaju
trebalo ju je temeljito očistiti od nametnika prije konzumacije, a to se radilo tako što ju se je dobro otresalo o
rubove stolova i umakalo u tekućinu.
Količina koju bi mornar obično pojeo
po obroku bila je jedna galeta, a mogla se jesti na različite načine. Ako je
bila dobro očuvana i u jednom komadu, bilo ju je nemoguće gristi i žvakati, a da se prethodno ne razmoči i
omekša. Lomila se na rubovima stola,
zamotana u tkaninu da ne bi propale
mrvice, a potom se umakala u tanjur
juhe ili umak.
Doručak se sastojao od galete i vina, a
za ručak se jela juha od sušenog mesa i
povrća s razmekšanim dvopekom.
Najstarija do danas sačuvana galeta
nalazi se u jednom pomorskom muzeju u Danskoj i datira iz sredine devetnaestog stoljeća. Iako je izašla iz
široke uporabe na brodovima, ipak se
još uvijek koristi u nekim dijelovima
svijeta, primjerice na Aljaski, a u Rusiji je poznata kao vojnički kruh.
Nekadašnja galeta bila je internacionalno jelo mornara, iako je način njene pripreme varirao od grada do grada i od arsenala do arsenala. Jela se na
karakama i galijama, bila je faktorom
druženja i zajedničkog blagovanja za
siromašnim mornarskim stolovima
i u muškom društvu, kad se maštalo o bogatijoj trpezi, toplini doma,
dječjim glasovima, maru i brizi žena
i domaćica u pripremi svježeg kruha, ručka i večere. Kad su se mornari
vraćali svojim domovima, zaboravljali
su kruh sa sedam kora, koji je bio sinonim izdržljivosti, napornog života
i odricanja.
29
NEPOZNATE
POMORSKE
STRANICE
Kako
je djelić
svjetski slavne flote
dospio u
“Cavtat”
30
D ubrovnik
Marijan Žuvić
Sa slavnim parobrodima tipa Liberty nitko se ne može mjeriti,ne samo u svekolikoj povijesti pomorstva, nego i cijeloga čovječanstva. I danas, poslije sedam
desetljeća, teško je dočarati veličinu
pothvata gradnje flote od 2711 brodova
u samo četiri godine. Dva su od tih parobroda, posve neočekivano, plovila i pod
oznakama Atlantske plovidbe.
U
svekolikoj povijesti pomorstva, a mnogi će s
pravom reći i čovječanstva, nije bilo brodova
koji bi se mogli mjeriti sa slavnim parobrodima tipa Liberty.
I danas, poslije sedam desetljeća, teško je dočarati veličinu
pothvata gradnje flote od 2711 istovjetnih brodova, koji su
se u to vrijeme ubrajali među najveće klasične teretnjake na
svijetu,izgrađene u samo četiri godine, od prosinca 1941.
do listopada 1945.godine.
Ti su „ružni pačići“ (Ugly ducklings), kako ih je
nazvao američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt,
u Drugom svjetskom ratu spasili svijet. Premda američko
djelo, korijeni su im duboko britanski i sežu sve do kraja
19. stoljeća, no konačni uzor bio je parobrod „Dorington
Court“ izgrađen u Sunderlandu 1939. godine. Pod silovitim
udarima Dönitzovih podmornica Britanija je ujesen 1940.
bila na koljenima, pa je spas potražen u tada neutralnoj
Americi. Britanci su od Washingtona zatražili da im žurno,
po nacrtima „Dorington Courta“, izgradi 60 brodova.
No, Amerikanci su se našli na mukama, jer nisu
imali -brodogradilišta! Zvuči nevjerojatno, ali od 1922. do
1937. u SAD su bila izgrađena samo dva (!?) teretna broda,
a čak 92 posto američke trgovačke mornarice bilo je starije
od 20 godina! S druge strane brodovi poput „Dorington
Courta“ za njih su bili pravi muzejski primjerci: te teretnjake od deset tisuća tona nosivosti pokretao je stapni parni
stroj na ugljen od samo 2500 konja brzinom rijetko većom
od 10 čvorova. Tako zastarjelih brodova u Americi nije bilo
već desetljećima.
BRODOVLJE S LEDINE
Ipak, Roosevelt je odlučio pomoći, pa su na ledinama u Portlandu u državi Maine, te u Richmondu u Kaliforniji, nikla nova brodogradilišta u kojima je za Britance
izgrađeno 60 brodova tipa Ocean. I dok su se ti brodovi
gradili, rat je sve glasnije kucao na američka vrata, a „ružni
pačići“ odjednom su postali vrlo privlačni. Amerika se naš-
Ružni pačići:
„Mljet“ i „Cavtat“
la pred imperativom masovne gradnje
teretnih brodova, pa su se u Pomorskoj komisiji u Washingtonu teška
srca odlučili slijediti upravo britanske
nacrte.
Dakako da su ih znatno poboljšali, a svi detalji brodova nazvanih
Liberty bili su prilagođeni varenju, što
je bio revolucionarni iskorak, jer su se
brodovi dotad gradili uz pomoć zakovica. Glavni preduvjet za brzu gradnju
bila je izrada gotovih sekcija u pogonima i tisućama kilometara udaljenim
od mora. Tako su dijelovi stizali posebnim željezničkim vagonima i od njih
je nevjerojatno brzo nastajao brod.
Gradnja Libertyja započela je u čak 18
potpuno novih brodogradilišta širom
Amerike.
Prvijenac „Patrick Henry“
gradio se nepojmljivo kratko, ukupno
245 dana. Valja ponovno naglasiti da
to nisu bili mali brodovi, nego najveći teretnjaci toga doba, dugi 134,6 i
široki 17,4 metra. Rokovi su se stalno i zapanjujuće brzo skraćivali da bi
12.studenoga 1942. godine parobrod
„Robert E.Peary“ bio porinut u more
samo četiri dana, 15 sati i 29 minuta
nakon polaganja kobilice!
Nakon rata je odlučeno da
se dio Libertyja pod vrlo povoljnim
uvjetima ustupi saveznicima. Tako je
Britanija dobila 106, Grčka i Italija
po stotinu, a Francuska 75 brodova.
Dugo se raspravljalo zašto Jugoslavija
nije dobila nijedan, premda je po američkim kriterijima, zbog vrlo velikih
ratnih gubitaka u službi saveznika,
imala pravo na mnogo Libertyja. Još
prije trideset godina o tome je,autoru
ovih redaka,kazivao kap.Teodor Tijan,
jugoslavenski pomorski predstavnik u
Washingtonu, u pomorskoj javnosti
poznat po kupnji putničkih parobroda
„Partizanka“ i „Radnik“.
MOLOTOVLJEVO „NJET“
„Na moje uporne brzojave slane u Beograd u kojima sam tražio konačno očitovanje o preuzimanju Liberty brodova, jer je i meni bilo neugodno
zbog Amerikanaca koji su nam ih nudili, konačno sam dobio odgovor:Drug
Molotov smatra da Jugoslavija ne bi
trebala uzimati te brodove!“ opisao je
zbivanja iz 1947. kap. Tijan. „Sovjetskoj braći“ očito nije smetala činjenica
da su i sami imali čak 39 Libertyja koje
su im Amerikanci posudili tijekom
rata, a koje nikad nisu ni vratili ni platili.
Tako se i dogodilo da su u
Jadran „ružni pačići“ stigli „iz druge
ruke“ tek 1959. kad je pod zadarskom
zastavom zaplovio brod „Ravni kotari“. Ukupno su naši brodari kupili 16
parobroda, a posljednja dva bila su
prinove Atlantske plovidbe! Bilo je to
svojevrsno iznenađenje jer se smatralo
da je kupnjom „Naprijeda“, „Korčule“ i „Konavala“, Atlantska okončala
razvoj temeljen na parobrodima. Ipak,
u listopadu 1961. Dubrovčani su u
Hamburgu preuzeli brod „Mljet“, a
u ožujku 1962. u Rotterdamu mu se
pridružio i blizanac „Cavtat“. Iako se ti
brodovi nisu uklapali u njezine razvojne vizije, Atlantska se samo pridružila
drugim brodarima u tada vrlo popularnoj akciji „staro za novo“, koja je u
Jadran dovela cijelu flotu veterana.
A sve je „zakuhao“ grčki brodovlasnik Stavros Livanos s otoka Khiosa koji je,u brodogradilištima u Puli
i Splitu, naručio mnogo novogradnji
pod uvjetom da se dio isplate obavi u
starim brodovima. Tako je Brodosplitu prepustio Liberty brodove „Atlantic
Wave“ i „Aliakmon“, koje su Splićani
vrlo povoljno ponudili Atlantskoj, pa
su dva Livanosova broda doskora i postali dubrovački.
„MLJET“ ZA PET TJEDANA
Zaplovili su u vrijeme kad je
gradnja Libertyja rušila sve rekorde. U
Brodogradilištu Betlehem-Fairfield Shipyards Inc. u Baltimoreu brod „Pierre
l’Enfant“ izgrađen je u tek pet tjedana:
kobilica je položena 17.svibnja 1943.,
porinut je 11., a predan 28. lipnja. Taj
će brod 1946. u Washingtonu kupiti Stavros Livanos i postat će „Atlantic
Wave“, da bi 15 godina poslije zaplovio
kao „Mljet“. Gradnja parobroda „Dudley M.Hughes“ na drugome kraju Amerike, u Brodogradilištu Southeastern
Shipbuilding Co. u Savannahu, potrajat
će mnogo dulje, „čak“ dva i pol mjeseca,
od polaganja kobilice 26. lipnja do isporuke 11. rujna 1943. godine. Četiri ljeta
kasnije i on će prijeći u Livanosovu flotu
kao „Aliakmon“, da bi desetljeće i pol
poslije postao „Cavtat“.
Kako su nenadano došli u dubrovačku flotu dva su Libertyja tako nenadano brzo iz nje i otišla. „Cavtat“ je
poslije samo godinu dana prodan Prekookeanskoj plovidbi iz Bara, ali je zadržao
svoje ime. Godine 1965. preprodan je
grčkom brodovlasniku Nomicosu, a on
ga je pod imenom „Sheik Boutros“ registrirao u Libanonu. Taj je ratni veteran
plovidbu okončao u svibnju 1969. u kineskom rezalištu u Whampoi. Godinu
poslije „Cavtata“ Barani su kupili i parobrod „Mljet“, no u njihovoj floti on je
plovio kao „Kolašin“.
Njegova je umrlica ispisana u
siječnju 1970. godine kada se, ploveći
prazan iz Ploča u rusku, tada sovjetsku,
luku Tuapse, nasukao na obalu Crnoga mora. Zanimljivo je da nekadašnji
„Mljet“ i sada, 43 godine nakon nesreće,
leži na obali, uza samu željezničku prugu koja povezuje luku Tuapse i razvikano rusko ljetovalište Soči. Pramac je
tako dobro očuvan da se i ime „Kolašin“
može jasno pročitati, dok je prema krmi
mnogo više nagrižen valima i vjetrom...
31
mr. Anica Kisić, prof.
U
BENEDIKT
KOTRULJEVIĆ (1416. –
dugoj suradnji u časopisu Atlant prilozima
o povijesti pomorstva i
osobito o zaslužnim pomorcima
i pomorskim znanstvenicima iz
vremena Dubrovačke Republike
cilj mi je bio, a i zadovoljstvo, da
kratko, na stručan, ali i što zanimljiviji način, predstavim čitateljstvu, a osobito našim pomorcima
velik i svestran značaj pomorske
djelatnosti Dubrovnika u daljoj
i bližoj povijesti. Nadam se da u
tome uspijevam. Iako je ovo moj
trideseti prilog, rjeđe sam pisala o
19. i 20. stoljeću koje ne zaslužuje
biti zapostavljeno. No,uvijek mi se
nametne još neka tema iz starijeg
razdoblja koje ne bih smjela zaobići.
Ovog puta to je štivo o Dubrovčaninu Benediktu Kotruljeviću,
koji je napisao djela Knjiga o umijeću trgovanja, i O navigaciji, a oba
su za ovaj časopis i njegove čitatelje značajne i interesantne teme.
Djela su prevedena s talijanskog i
tiskana u posljednjem desetljeću,
a HAZU je 1996. upriličila međunarodni znanstveni skup «Dubrovčanin Benedikt Kotruljević,
hrvatski i svjetski ekonomist XV.
stoljeća».
Benedikt Kotruljević rođen je
u Dubrovniku 1416. u poznatoj
trgovačkoj i diplomatskoj obitelji.
Školovao se u Dubrovniku i Ferrari, a pravo studirao u Napulju i Bologni. To je doba kada je rasla i jačala dubrovačka mornarica, a tako
32
se širila i pomorska trgovina. Najčešće prijevozničke poslove imali
su i dalje s Apulijom, s Napuljskim
Kraljevstvom i Sicilijom – Manfredonijom, Barlettom, Brindizijem i
ostalim lukama ili Artom i Klarencijom u Grčkoj, odakle su najviše
nabavljali sol, koja je bila važan
uvozni proizvod za Dubrovnik,
iako su brodove sa solju, žitom
uljem i vinom često proslijeđivali
izravno u luke sjeverne i zapadne
Italije i Španjolske.
Baštineći ugled svoga oca u Napuljskom Kraljestvu, koji je trgovao i s Bosnom i Ugarskom, Benedikt je proširio poslovanje i na
Aragonsko Kraljevstvo, kojem je
tada pripadao i Napulj, te na Kataloniju i njezine gradove Barcelonu
i Tortozu, a bio je zakupnik i solane u Barletti. Trajno se nastanio
u Napulju i postao svjetski poznat
trgovac i poduzetnik, diplomat i
visoki državni činovnik u službi
kralja Alfonsa i potom Ferdinanda, a Dubrovačka Republika ga je
imenovala generalnim konzulom
u Napulju. Dubrovačkim brodovima trgovao je i srebrom iz balkanskog zaleđa preko Dubrovnika
prema zapadnim lukama i nabavljao katalonsku vunu koju su Dubrovčani trebali za svoje manufakture platna (raše) u 15. stoljeću.
U doba Kotruljevićeva vremena u Europi, a posebno u Italiji, izrasla su velika dostignuća
renesanse i dalekosežna geopolitička zbivanja, a 1455. Nijemac
Johannes Gutemberg izumio je
tiskarski stroj. Kao pravi čovjek
renesanse, koja je iznjedrila izuzetan polet genijalnih pojedinaca u
umjetnosti svake vrste iz kolijevke
u Firenci, Kotruljević je proširio
kreativnost svoga zanimanja na
gospodarske djelatnosti, trgovinu
i pomorstvo također s težištem na
pojedinca – na slobodnog poduzetnika.
Zatekavši, kako sam kaže, u
trgovačkoj vještini «nepodobnost,
nered, raspuštenost i ispraznost»,
Kotruljević je 1458. napisao djelo
Knjiga o umijeću trgovanja s namjerom, kaže, «da u tome poučim, da
pružim potrebna pravila iz te vještine i da uklonim zablude i zloupotrebe...», a samu trgovinu je definirao kao «vještinu ili skup pravila po kojima se legitimne osobe
pravično vladaju u trgovačkim
stvarima radi očuvanja ljudskog
roda i s nadom u dobit.». Pišući tadašnjom terminologijom, on
je već u 15. stoljeću bio preteča i
današnjih pogleda na neegzaktnosti
ekonomske znanosti, o profesionalnoj
orijentaciji, o ekonomiji vremena, o
pouzdanim poslovnim informacijama, o izbjegavanju rizika, o nužnosti
inovacija u poduzetništvu, a njegove
trgovčeve čudoredne vrline i moralni habitus poduzetnika trebali
bi usvojiti i neki današnji teoretičari menedžmenta. Kotruljević
prvi govori o urednom vođenju
poslovnih knjiga u trgovini, a prvi
je put uporabio i pojam dupple
– 1463.)
partite – dvostruke stavke, iz koje se
razvila primjena dvostrukog knjigovodstva.
Kotruljevićev rukopis tiskan je
tek 115 godina kasnije, 1568. u Veneciji čega se prihvatio filozof Frane Petrić, kojemu nije bila bliska
savršenost definicije trgovine, pa
je promijenio i naslov u «O trgovini i savršenom trgovcu» te «proveo
takve intervencije u tekstu koje
bi danas bile nedopustive», što je
povrijedilo izvornost knjige. Neki
drugi autori kroz stoljeća koristili su se Kotruljevićevim izvornim
tekstom o dvostrukom knjigovodstvu, pa se tako, nakon istraživanja
naših i stranih znanstvenika 19. i
20. stoljeća, tek nakon 400 godina
vratilo Kotruljeviću puno autorstvo njegovog genijalnog teksta.
Godine 1990., nakon 400 godina, otkrivena je u knjižnici starih
rukopisa na američkom Sveučilištu Yale, najviše zaslugom klasičnog filologa Darka Novakovića,
u jednom kodeksu iz 15. stoljeća
Kotruljevićeva rasprava O plovidbi
(De Navigatione) iz 1464. godine, dakle pisana poslije traktata
o trgovini. Rasprava nije cjelovita
(bilo da nije dovršena ili nije do
kraja prepisana u kodeksu), a ima
66 stranica. Pisana je talijanskim
jezikom, a samo je predgovor, posvećen mletačkom duždu, pisan
na latinskom jeziku.
Sačuvani rukopis ima 4 knjige:
Prva knjiga, u 49 poglavlja govori općenito o morima i »Ocea-
nu», otocima i lukama te njihovu
položaju i razlikama. Točno opisuje utjecaj Mjeseca na plimu i oseku i pokušava razjasniti postanak
voda i podzemnih voda. Govori o
Jadranskom zaljevu, nabraja neke
otoke i gradove: Dubrovnik, Kotor, Split, Šibenik, Solin, Trogir i
Zadar.
Druga knjiga, u 13 poglavlja govori o povijesnome razvoju pomorske vještine i gradnje brodova,
galijama dvoveslarkama, troveslarkama, o jedrilju, te o tipovima
brodova - navama, karavelama,
marsiljanama, barkozima, karakama, barkama, urkama, leutima.
Govori o posadi broda i njihovim
dužnostima – o patrunima, kapetanima, nokijerima (danas bi to
bio prvi oficir), o pisaru i zapisničaru, o zaduženjima posade, nešto
o opremi brodova i sl.
Treća knjiga, u 20 poglavlja autor
objašnjava postanak i vrste vjetrova te prognoze vremena kako su ih
predočili filozofi, astrolozi i mornari. Navodi 12 zodijačkih znakova, solsticij i ekvinocij, te morske
bolesti i način liječenja.
Četvrta knjiga, ima samo dva
poglavlja s naznačenim vjetrovima, miljama i imenima mjesta.
Objašnjava kako se pomoću šestara može odrediti smjer plovidbe i
mjesto gdje se brod trenutno nalazi.
D. Novaković temeljito se bavio Kotruljevićevim djelom, pa zaključuje, između ostalog, da una-
toč tome što navigacija ne spada
u humanističke znanosti, «za razumijevanje Kotruljevićeva djela
pruža upravo povijest humanizma. Nije nipošto slučajno», kaže
Novaković, «što najviše citirani
autor u raspravi nije ni filozof, ni
prirodoznanstvenik, ni tehnograf,
nego pjesnik Vergilije..., a toliko je
ponesen «starim piscima» koji su
izvor tolike učenosti i znanja, da
se tek čitajući njih «možemo zvati
ljudima», pa po svojoj izravnosti
ovo djelo nema premca među suvremenim hrvatskim humanistima....»
Bez obzira kakva će biti prosudba stvarnog, stručnog doprinosa Kotruljevićeva navigacijskoj
literaturi, „rasprava „O plovidbi“, i
po svojoj zamisli i po svojoj izvedbi, pripada među prvorazredne
izvore za proučavanje povijesti humanizma na objema jadranskim
obalama“, zaključuje Novaković.
Novaković je u pronađenom
traktatu našao praznine na mjestima gdje su najvjerojatnije trebale biti karte. Srećom, recentnim
istraživanjem stranih istraživača
koji se bave Kotruljevićevim djelom, nedavno sam doznala da su
pronađene tri njegove karte koje
pripadaju knjizi O plovidbi (De
navigatione), a naši se istraživači
moraju tek pozabaviti ovim važnim otkrićem.
33
Izložba Pomorskog muzeja u Dubrovniku
Znameniti pomorci
Dubrovačke Republike
Ljerka Dunatov, prof.
D
anas kada govorimo o prošlim vremenima i spomenemo
Osmansko carstvo prisjetimo
se Sulejmana Veličanstvenog; kada pričamo o Francuskoj misli nam odu na
Luja XIV, a Španjolska nas podsjeti na
Izabelu i Ferdinanda. Međutim, na spomen Dubrovačke Republike, povijesne
osobe koje bi bile prepoznatljive kao
neka vrsta simbola Republike kao da
su ustuknule pred tradicijom i slavom
same Republike i prepustile Njoj sve
zasluge za svoja djela.
Upravo zbog toga, autorice izložbe
Ljerka Dunatov i Ana Kaznačić odlučile su pripremiti izložbu posvećenu svim
poznatim i nepoznatim dubrovačkim
pomorcima iz prošlosti Republike, koji
su stoljećima navegavali na dubrovačkim brodovima, te su svojim predanim
radom u domovini i svijetu pridonijeli
slavi dubrovačkog pomorstva.
34
Autorice izložbe: Ljerka Dunatov, prof. i Ana Kaznačić, prof., kustosice Pomorskog muzeja
Knežev dvor, veljača – svibanj 2013. godine
Dubrovačko je područje u starijoj i novijoj povijesti dalo cijeli niz pojedinaca
koji su se svojom djelatnošću istakli na
raznim područjima pomorske djelatnosti. Većina njih je široj javnosti nepoznata te je bilo potrebno predstaviti barem
neke od njih.
Pomorstvo i trgovina bili su stoljećima
temeljem egzistencije i prosperiteta
Dubrovnika, a Dubrovčani na glasu
kao vrsni pomorci i vješti prekomorski
trgovci. U prošlosti su upravo oni bili
glavni nositelji sveukupnoga gospodarskog i društvenog života dubrovačkog
kraja.
Prema sačuvanim podatcima, procjenjuje se da je u drugoj polovini 14.
stoljeća na dubrovačkim brodovima
bilo više od 2700 pomoraca, dok je tijekom 16. stoljeća, kada se dubrovačka
trgovačka mornarica ubrajala među
najistaknutije svjetske flote, dubrovačko brodovlje zapošljavalo i do 5000
pomoraca, predvođenih s više od 250
kapetana duge plovidbe. Uz prometovanje između dubrovačkih i ostalih
jadranskih luka dubrovački su brodovi
sve aktivniji u prijevozničkim poslovima i za druge luke, ponajviše one južne
Italije. Dubrovački brodovi plove sve
do Engleske, Antwerpena i Hamburga. Početkom 17. stoljeća Dubrovačka
je Republika imala oko 3500 pomoraca, dok je sredinom 18. stoljeća pod
neutralnom zastavom Republike plovilo njih oko 2200. Na prijelazu iz 18.
u 19. stoljeće Dubrovnik je imao oko
5200 pomoraca, među kojima je bilo
500 kapetana.
Izložba je popraćena bogato ilustriranim katalogom koji donosi biografije
glasovitih dubrovačkih pomoraca koje
je iznjedrila Republika, u razdoblju od
14. do početka 19. stoljeća.
Najstarijem periodu pripada Mato
Đurđević (1329.-1400.), dubrovački
trgovac, pomorac i ratnik. Osim pomorsko-trgovačke djelatnosti, Đurđević je obnašao vrlo odgovorne i visoke
funkcije u upravi Grada. Bio je knez
Republike, sudac i član Malog vijeća.
On je bio prvi koji je uveo i praktično
prvi primijenio vatreno oružje i brodsku artiljeriju na dubrovačkim brodovima.
Nikola Sagroević (16. st.) je kao vrsni
pomorac proveo cijeli život na moru
kao zapovjednik najvećih dubrovačkih
jedrenjaka izvanjadranske plovidbe.
Uz svoj svakidašnji posao zapovjednika broda i trgovca, proučavao je
astronomsku i tetrističku navigaciju
i brodogradnju. Prvi je Hrvat koji je
napisao knjigu o navigaciji. Bavio se,
također, i matematikom, astronomijom i oceanografijom. Posebnu je pozornost posvetio proučavanju plime i
oseke, što je bilo iznimno korisno za
praktičnu navigaciju uz obalu, tjesnace i plovne prolaze. Tiskane su mu dvije knjige s tom tematikom.
Miho Pracat (1522.-1607.) bio je pomorac, brodovlasnik i trgovac. Trgujući tkaninama, žitom, uljem, vunom,
kožom, kolonijalnom robom i dr. održavao je veze s Turskom i zapadnom
Europom, pogotovo španjolskim gradovima Madridom i Barcelonom te talijanskim Napuljem, Rimom, Trapanijem i Venecijom. Svoj novac je ulagao
u novčarske ustanove, brodsko-trgovačke kompanije i nekretnine. Kako
je umro bez nasljednika, najveći dio
imovine Pracat je ostavio Republici.
Inače suzdržana, Dubrovačka je Republika izrazila posebnu zahvalnost Pracatu postavljanjem brončanog poprsja
u atriju Kneževa dvora. Zanimljivo je
napomenuti da je to jedini spomenik
koji je Vlada Dubrovačke Republike
podigla nekom svojem građaninu.
prekomorskog posjeda. Utjecajna poznanstva i veze na španjolskom dvoru
pomogli su mu pri obavljanju važnih
konzularnih i diplomatskih poslova
za svoju domovinu na dvorovima u
Napulju, Madridu i Milanu. Svojom
neprijepornom odanošću domovini i
bezuvjetnim služenjem njezinim gospodarskim i političkim interesima osigurao si je istaknuto mjesto u povijesti
Dubrovačke Republike.
Vice Stjepović-Skočibuha (1534.1588.) bio je bogati brodovlasnik
i trgovac. Rano je napustio more i
na kopnu preuzeo svu opsežnu obiteljsku trgovačku djelatnost, poslove
vezane uz trgovinu, pomorstvo, brodogradnju i graditeljstvo te je postao
jedan od najpoznatijih privrednika u
tadašnjem Dubrovniku. Zahvaljujući
vezama, ugledu i sredstvima kojima je
raspolagao, bavio se i novčarskim poslovima. Posebno je poznat po svojim
ulaganjima u graditeljsku djelatnost.
Građevine koje je izgradila obitelj
Stjepović-Skočibuha danas predstavljaju vrhunska ostvarenja dubrovačkog renesansnog graditeljstva.
Kristo Martolosić (?-1628.) bio je
pripadnik poznatog pomorskog roda
Martolosića s Lopuda, koji su se istakli i postigli visoke položaje u stranim,
osobito španjolskim, trgovačkim i ratnim mornaricama. Jedan od njih je bio
i Kristo koji je svojim djelovanjem u
španjolskoj mornarici dosegao titulu
admirala.
Vice Bune (1559.-1612.) bio je pomorski kapetan, trgovac i diplomat
koji se posebno istaknuo u službi
španjolske krune. Prema nekim navodima, kratko vrijeme je bio i potkralj Meksika, najvećeg španjolskog
Ohmučevići, Tasovčići i Mažibradići
su bile poznate pomorske obitelji koje
su dale cijeli niz istaknutih članova,
koji su se svojim radom i djelovanjem
istakli, pogotovo u službi španjolske
krune. Rezerviranost i opreznost Dubrovačke Republike prema svojim
građanima koji su ostvarili uspjeh u
inozemstvu očitovala se i kod ovih rodova. Iako su bili slavljeni izvan domovine, Senat je isticao njihove uspjehe i
pripadnost Republici samo tada kada
je to pridonosilo njezinom probitku i
ugledu.
35
Članovi posada brodova
Atlantske plovidbe d.d. na dan 1. srpnja 2013.g.
Popis posade na dan 01. srpnja 2013.g.
Zapovjednik
I. časnik
palube
II. časnik
palube
III. časnik
palube
kadet
vođa
palube
vođa
palube
kormilar
kormilar
kormilar
kormilar
AP Argosy
AP Držić
AP Jadran
Ćimić
Fuad
Stipo
Orhanović
Mario
Dominiković
Ivan
Komadina
Oliver
Vičević
Nikola
Hajdić
Dubravko
Buratović
Nikša
Japunčić
Davor
Batoš
Đino
Marinović
Slavko
Koncul
Mario
Burin
Tripo
Janović
Josip
Krampus-Grbić
Tonći
Katičić
Zoran
Roso
./.
Arsen
Madir
Tihomir
Bukvić
./.
./.
Vinko
Miroslav
Maro
Cvjetković
Biondić
Hančević
Budimir
Nenad
Dražen
Milin
Drenovski
Šimović
Ivica Brletić Marijan Miletić Miho Vlašić
Ivan Iličić
Ivko Kero
Daniel Bebeić
Joško Vučić Dalibor Pešut Dražen Jadrić
Sanjin Španić Nikica Vučić
Milan Malvić
Mario
./.
./.
Sprčić
AP Sveti
Vlaho
City of
Dubrovnik
Marin
Brbora
Ivo
Maždin
Ivo
Glavić
Toni
Sardelić
Vinko
Lujak
Srđan
Čagalj
Petar
Matana
Ivan
Ivanović
Ivan
Bjelokosić
Josip
Košta
Nikša
Gavrilica
Nikola
bebić
Renat
Borovina
Igor
Jelačić
./.
Dragan
Žilić
./.
Dario
Saulan
Stjepan
Crnčević
Ljubo
Matić
Robert Kaser
Mirko Šeman
Antun
Duplica
Imperial
Libertas
Miho
Pracat
Antun
Mihović
Željko
Marović
Marin
Šuperak
Adam
Bočina
Milenko
Raič
Milan
Miletić
Ante
Dujić
Jakša
Franić
Božo
Majstorović
Lovre
Macola
Josip
Redžović
Nikola
Bezek
Ivica
Zupčić
Antonio
Milošević
Ivica
Prpić
Ivan
Škoda
Marko
Petričić
Darijo
Bjeliš
./.
Nedo
Rastočić
Zoran
Brguljan
Dinko
Šeman
./.
Nikola
Sterniša
Marko
Marojica
Zoran
Stojan
./.
Elvis
Glaviškić
./.
Bore
Mitrović
./.
Ivo
Lopižić
Pavo
Kraljević
Marijan
Kardov
./.
Davor
Popadić
Miho
Skaramuca
Pavo
bašica
./.
Rene
Načinović
Ivica
Baća
Marinko
Batistić
Mišo
Stojanović
Neđo
Beno
Mario
Mustapić
Hrvoje
Mustahinić
Mato
Silić
Vicko
ursić
Mario
Burić
Zoran
Kitin
mornar
Upravitelj
stroja
I. časnik
stroja
II. časnik
stroja
./.
Joško
Marlais
Zlatko
Vuleša
Nikša
Butigan
./.
Zoran
Čučak
Slavomir
Nikolac
Mato
Kaznačić
./.
Antonio
Vidiš
Ivo
Glunčić
Jasmin
Muratović
./.
Rade
Ljubibratić
Igor
Šeparović
Ekrem
Sarić
./.
Miodrag
marinković
Petar
Zdjelar
Petar
Petronio
Ratko
Sablić
Nino
Laptalo
III. časnik
stroja
vježbenik
stroja
brodski
električar
elektroničar
Dario
Radetić
Hrvoje
Boro
Nino
Kecerin
Ante
Smoljko
Toni
Kresić
Marko
Krečak
./.
Vlaho
Bušelić
./.
Luko
Kotlar
Zoran
Bačić
./.
Mario
Milošević
Ivan
Pavić
Mojaser
Seidijevski
Mario
Tošić
Branimir
Plenča
Boris
Miošić
Mario
Maslać
Stjepan
Bokarica
Stijepo
Vidojević
Frano
Radetić
Vedran
Šota
Jozo
Crnogorac
./.
./.
./.
./.
Ivo
Vojvoda
./.
Niko
Barač
./.
Mile
Maričić
./.
Veljko
Strukan
./.
Edi
Barčot
./.
Nenad
Radošević
./.
Ivica
Jeljenić
Damir
Majić
Josip
Rebac
./.
Emilio
Stražičić
Ivo
Hrdalo
Marijan
Stipanov
./.
Đani
Gluščenko
Goran
Šango
./.
Marko
Petranović
Jure
Radić
Ivo
Ravnjak
./.
Slaven
Mrkela
Ivo
Žuvela
Tomislav
Kelez
./.
Emil
Mustać
Tonći
Borovina
Pavo
Hajdić
./.
./.
./.
./.
./.
mornar
pripravnik
elektroničar
brodski
mehaničar
brodski
mehaničar
glavni
kuhar
konobar
./.
Nazif
Čustović
pomoćni
konobar
./.
Denis
Dušak
Baldo
Vuličević
Laka
Ivanišević
./.
Damir
Padovan
Nediljko
Kovač
Ante
Boro
Josip Valentino
Kalfić
čistač
./.
./.
./.
Tonći
Bratoš
Mato
Mitrović
Mateo
Bosotina
Nikša
Popović
./.
D
N
Popis posade na dan 01. srpnja 2013.g.
mperial
Antun
Mihović
Željko
Marović
Marin
Šuperak
Adam
Bočina
Milenko
Raič
Milan
Miletić
./.
Nedo
Rastočić
Zoran
Brguljan
Dinko
Šeman
./.
Elvis
Glaviškić
./.
Ivo
Lopižić
Pavo
Kraljević
Marijan
Kardov
Frano
Radetić
Vedran
Šota
Jozo
rnogorac
Libertas
./.
Marko
etranović
Jure
Radić
Ivo
Ravnjak
./.
čistač
./.
./.
Veljko
Strukan
SvetiAP Sveti
City of
AP DržićOrsulaAP JadranNikola IVlaho Zagreb
Dubrovnik
Zapovjednik
Ante
Ćimić
Ivica
Oliver Mladen Slavko Leon Marin
Robert Vinko
Dujić
Fuad
Zupčić
VičevićSpužević Koncul Bjelokosić
Brbora Margitić Lujak
Jakša
I. časnik
Stipo
Antonio
Nikola Robert Mario
Petar Ivo
Andro Srđan
Franić
palube
Orhanović
Milošević
Hajdić Vukić
Burin
Đorić Maždin Đangradović
Čagalj
II.
Božo
časnik
Mario
Ivica
DubravkoDorjan Tripo Hrvoje Ivo
Piter Petar
Majstorović
palube
Dominiković
Prpić
BuratovićMužić Janović Kulušić Glavić
Radić Matana
III.
Lovre
časnik
Ivan
Ivan
Nikša Josip
Josip
Ante Toni
Damir Ivan
Macola
palube
Komadina
Škoda
Japunčić
Marinović
Krampus-Grbić
Skaramuca
Sardelić Palunčić
Ivanović
Josip
kadet
Marko
Davor
Tonći Tomislav
Stipe Ivan
Redžović
./.
Petričić
Batoš ./.
Katičić Džeko ./.
ĐerekBjelokosić
Nikola
vođa
Arsen
Darijo
Đino Milan Zoran ZdravkoDragan
Vide Josip
Bezek
palube
Madir
Bjeliš
MarinovićBokšić Roso
Galov Žilić
Boro Košta
vođa
Tihomir
Živko
Vlatko
Nikša
palube
./.
Bukvić
./.
./. Kljusurić
./.
Veraja ./.
./. Gavrilica
Nikola
kormilar
Vinko
Rene
Miroslav Matko Maro Branko Dario
Boško Nikola
Sterniša
Cvjetković
Načinović
BiondićMaškarićHančević PribisalićSaulan
Šarić bebić
Marko
kormilar
Budimir
Ivica
Nenad Josip Dražen Ante Stjepan Maroje Renat
Marojica
Milin
Baća
DrenovskiTurkalj Šimović ĐakovićCrnčević Piantanida
Borovina
Zoran
kormilar
Ivica Marinko
Brletić Marijan Miletić
SlavenMiho Vlašić Stijepo Ljubo Vladimir Igor
Stojan
IvanBatistić
Iličić
Ivko KeroStrakaDaniel BebeićMozara Matić
KončarJelačić
kormilar
Joško Vučić
Mišo Dalibor
Dominko
Pešut Erkapić
Dražen Jadrić Robert Kaser
Ivan Prović
./.
Sanjin
Stojanović
Španić NikicaNikola
Vučić Čornenki
Milan Malvić ./.Mirko Šeman
Nenad Radine./.
Bore
mornar
Neđo
Mladen Mario
Dean Antun Tomislav
Miodrag
Mitrović
./.Beno
./. Primorac Sprčić
Žorić Duplica Jurčević
marinković
Mario
Ante
Petar
mornar
./.
Mustapić
./.
./.
./.
./.
Ramić ./.
./. Zdjelar
Upravitelj
Davor
Joško
Hrvoje
Zoran Boris Antonio Mateo Rade
Nikola Petar
Popadić
stroja
Marlais
Mustahinić
ČučakLončarica Vidiš Perović
Ljubibratić MatanaPetronio
I.Miho
časnik
Zlatko
Mato
Slavomir Mato
Ivo
Ivica Igor
Davor Ratko
Skaramuca
Silić
Sablić
stroja
Vuleša
NikolacGarvan Glunčić FranićŠeparović Cvjetković
II.
Pavo
časnik
Nikša
Vicko
Mato Desimir Jasmin Pero Ekrem
Mario Nino
bašica
stroja
Butigan
ursić
KaznačićSurjan Muratović Borovina Sarić MartucciLaptalo
III.
Mario
časnik
Burić
stroja
vježbenik
Zoran
Kitin
stroja
brodski
električar
./.
elektroničar
Ivo
Vojvoda
pripravnik
elektroničar
./.
brodski
Edi
mehaničar
Barčot
brodski
mehaničar
./.
Slaven
glavni
Mrkela
kuhar
konobar
Ivo
Žuvela
pomoćni
Tomislav
Kelez
konobar
./.
Miho
AP Argosy
Pracat
Dario
Mato
Radetić
Mitrović
Hrvoje
Mateo
Boro
Bosotina
Nikša
Popović
./.
Vlaho
Bušelić
./.
Nino Tonči
Toni
Vlaho Mario
KecerinPecotić Kresić Šutalo Tošić
Ante Mirko Marko Nikša Branimir
Smoljko Sučić Krečak Maslać Plenča
Boris
./.
./.
./.
./. Miošić
Luko Ante
Mario Marko
KotlarOrhanovićMilošević Živković ./.
Zoran
Ivan
./. ./.
Bačić ./.
Pavić
./.
./.
Nazif
Nenad
Pero Mojaser Alen Niko
Čustović
Radošević
./. GverovićSeidijevski Žustra Barač
Damir
./. ./.
Padovan ./.
./.
./.
./.
Denis
Emil
Nediljko Luko
Ivica
Lukša Emilio
Dušak
Mustać
KovačPavličević Jeljenić Radovac
Stražičić
Baldo
Tonći
Ante Petar Damir
Leon Ivo
Vuličević
Borovina
Boro Puhjera Majić
Franić Hrdalo
Laka
Pavo Josip Valentino
Marko Josip Neven Marijan
Ivanišević
Hajdić
KalfićDikenšajt Rebac AlajbegStipanov
./. ./.
./.
./.
./.
./.
./.
Ante Mario
Goleš Maslać
Božo Stjepan
MekišićBokarica
Stijepo
./. Vidojević
Marko
Kušić ./.
./.
./.
Mile
./. Maričić
Antun
Korunić ./.
Zoran Đani
PošaGluščenko
Nenad Goran
Mladin Šango
Damir
Živković ./.
Tonći
./. Bratoš
Imperial
Zapovjednik
Antun
Mihović
I.Željko
časnik
Marović
palube
II.Marin
časnik
Šuperak
palube
III.
Adam
časnik
Bočina
palube
Milenko
vođa
palube
Raič
kormilar
Milan
Miletić
kormilar
./.
kormilar
Nedo
Rastočić
Zoran
mornar
Brguljan
Upravitelj
Dinko
Šeman
stroja
I. časnik
stroja
./.
II čas.
ElvisStr.
Glaviškić
brodski
mehaničar
./.
brodski
Ivo
mehaničar
Lopižić
Pavo
glavni
Kraljević
kuhar
Marijan
konobar
Kardov
Atlant
Frauke
Libertas
Atlant Miho
TrinaPracat
Vicko
Ante
Vjeko Ivica
Svilokos
Dujić
MiletićZupčić
Nedjeljko
Jakša
Danijel
Antonio
Bukvić
Franić
Jelavić
Milošević
Matko
Božo
Ante Ivica
Margaretić
Majstorović
BiočinaPrpić
Mario
Lovre
Zlatko Ivan
Majkovica
Macola
FumićŠkoda
Ante
Josip
PaskoMarko
Vujović
Redžović
RežićPetričić
Denis
Nikola
Leon Darijo
Alerić
Bezek
Glaviškić
Bjeliš
Saša
Božo
Žorić
./.
Dušević ./.
Serđo
Nikola
Ivica Rene
Đivoje
Sterniša
Mihovilović
Načinović
Stijepo
Marko
Mario Ivica
Božović
Marojica
Nodilo Baća
Jozo
Zoran
DamirMarinko
Taslak
Stojan
PrišlićBatistić
Željko
Tonći Mišo
Ban./.
Civadelić
Stojanović
Dragan
Bore
Tomislav
Neđo
Kos
Mitrović
MarevićBeno
Ivo
Ivica Mario
Burmas
./.
Ćurčija
Mustapić
Davor
Hrvoje
Popadić
./.
./.Mustahinić
Mato
Miho
Niko Mato
Skaramuca
Radoje
VrtiprahSilić
Igor
Pavo
Igor Vicko
Stražičić
bašica
čorkaloursić
Frano
Mario
Mato
Radetić
Burić
Mitrović
NAPOMENA:
Vedran
Zoran
Mateo
Na brodovima:
Šota
AP Astarea,
Kitin AP Slano, Bosotina
AP Jozo
Ston i Oluja ukrcana je strana posada.Nikša
Crnogorac
./.
Popović
Ivo
./.
Vojvoda
./.
./.
Veljko
Strukan
./.
Edi
Barčot
./.
Nenad
Radošević
./.
Marko
Petranović
Jure
Radić
Ivo
Ravnjak
./.
Slaven
Mrkela
Ivo
Žuvela
Tomislav
Kelez
./.
Emil
Mustać
Tonći
Borovina
Pavo
Hajdić
./.
./.
./.
D
N
Kretanje brodova
Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenoga 2012. do 1. srpnja 2013. godine
BRODOVI SLOBODNE
PLOVIDBE:
AP Argosy
Luka
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
LE HAVRE
ROUEN
RIGA
GDYNIA
GDANSK
UST LUGA
TYNE
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
AMSTERDAM
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
BELFAST
MURMANSK
Vrijeme
U / I Teret
27.11.2012 U Coal
8.12.2012
I Coal
20.12.2012 U Coal
27.12.2012 I Coal
30.12.2012 I Coal
8.1.2013
U Coal
14.1.2013
I Coal
16.1.2013
I Coal
28.1.2013
U Coal
9.2.2013
I Coal
19.2.2013
U Coal
28.2.2013
I Coal
16.3.2013
U Coal
24.3.2013
I Coal
1.4.2013
U Coal
10.4.2013
I Coal
22.4.2013
U Coal
1.5.2013
I Coal
13.5.2013
U Coal
22.5.2013
I Coal
31.5.2013
U Coal
9.6.2013
I Coal
18.6.2013
U Coal
AP Astarea
ZHANJIANG
LUBUK TUTUNG
MAGDALLA
JAIGAD
YOKOHAMA
VANCOUVER-CND
TYNEMOUTH
NORFOLK
RAAHE
SKELLEFTEHAMN
PALDISKI
AP Drzic
MUARA SATUI
KOHSICHANG
BALIKPAPAN
SHANGHAI
KAPONTORI
TIANJIN
BAYUQUAN
XINGANG
KWANGYANG
KAOHSIUNG
SETUBAL
LIVERPOOL
GDANSK
KLAIPEDA
AP Jadran
PORT KEMBLA
GHENT
UST LUGA
AMSTERDAM
UST LUGA
ROSTOCK
UST LUGA
AMSTERDAM
UST LUGA
AMSTERDAM
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
AMSTERDAM
UST LUGA
ROSTOCK
RIGA
AMSTERDAM
RIGA
TYNE
AP Slano
HACHINOHE
KINUURA
PRINCE RUPERT
VERACRUZ
TAMPA
PARANAGUA
RIO GRANDE
PORTO ALEGRE
ROSARIO
ROSARIO
18.12.2012
29.12.2012
14.1.2013
23.1.2013
13.2.2013
8.3.2013
20.4.2013
9.5.2013
29.5.2013
6.6.2013
13.6.2013
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
U
Oats
Coal
Coal
Bauxite
Bauxite
Wood
Wood
Coal
Coal
Scrap
Scrap
17.11.2012
30.11.2012
7.12.2012
4.1.2013
21.1.2013
17.2.2013
23.2.2013
14.3.2013
21.3.2013
26.3.2013
12.5.2013
18.5.2013
29.5.2013
2.6.2013
U
I
U
I
U
I
U
U
U
U
I
I
I
U
Coal
Coal
Coal
Coal
Nickel ore
Nickel ore
Steel products
Steel products
Steel products
Steel products
Steel products
Steel products
Steel products
Fertiliser
8.12.2012
30.1.2013
12.2.2013
20.2.2013
28.2.2013
3.3.2013
9.3.2013
24.3.2013
30.3.2013
8.4.2013
15.4.2013
25.4.2013
5.5.2013
15.5.2013
24.5.2013
30.5.2013
1.6.2013
10.6.2013
16.6.2013
25.6.2013
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
Canola
Canola
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
23.11.2012
3.12.2012
29.12.2012
31.1.2013
22.2.2013
27.3.2013
4.4.2013
7.4.2013
17.4.2013
17.4.2013
I
I
U
I
U
I
I
I
U
U
Grain
Grain
Canola
Canola
Fertiliser
Fertiliser
Fertiliser
Fertiliser
Soya beans
Maize
SANTA MARTA
SANTA MARTA
BARRANQUILLA
BARRANQUILLA
BARRANQUILLA
USIBA
PRAIA MOLE
AP Ston
WYNDHAM
CAOFEIDIAN
ABERDEEN
SARIAYA
MUARA PANTAI
NINGBO
ZHENJIANG
VANCOUVER-CND
6.5.2013
6.5.2013
10.5.2013
10.5.2013
15.5.2013
17.6.2013
22.6.2013
I
I
I
I
U
I
I
Soya beans
Maize
Soya beans
Maize
Coke
Coke
Coke
21.11.2012
10.12.2012
2.1.2013
4.2.2013
15.2.2013
10.3.2013
12.3.2013
2.5.2013
U
I
U
I
U
I
I
U
Iron ore
Iron ore
Soya beans
Soya beans
Coal
Coal
Coal
Wheat
I
U
I
U
U
I
I
U
Bauxite
Coal
Coal
Barley
Barley
Barley
Barley
Coal
AP Sveti Vlaho
LONGKOU
SAMARINDA
ENNORE
ALBANY
ESPERANCE
DALIAN
INCHON
SAMARINDA
18.11.2012
28.11.2012
22.12.2012
3.4.2013
5.4.2013
26.4.2013
30.4.2013
12.5.2013
City of Dubrovnik
RIGA
AMSTERDAM
UST LUGA
IMMINGHAM
UST LUGA
TYNE
RIGA
AMSTERDAM
UST LUGA
GDYNIA
GDANSK
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
ROTTERDAM
UST LUGA
LIVERPOOL
UST LUGA
LIVERPOOL
UST LUGA
GDYNIA
GDANSK
UST LUGA
TYNE
UST LUGA
NORDENHAM
BREMEN
UST LUGA
ROSTOCK
Imperial
BUNBURY
JEBEL ALI
KANDLA
PYEONGTAEK
KUNSAN
BUNBURY
KHALIFA
MUNDRA
INCHON
KUNSAN
VANCOUVER-CND
Libertas
KWINANA
JAKARTA
SURABAYA
SAMARINDA
XIAMEN
ADANG BAY
PAGBILAO
SAMARINDA
HONG KONG
ADANG BAY
HONG KONG
SAMARINDA
TANJUNG BIN
NORTH PULAU LAUT
COAL TERMINAL
4.12.2012
12.12.2012
18.12.2012
27.12.2012
3.1.2013
17.1.2013
26.1.2013
5.2.2013
14.2.2013
17.2.2013
18.2.2013
25.2.2013
5.3.2013
15.3.2013
24.3.2013
3.4.2013
11.4.2013
19.4.2013
27.4.2013
7.5.2013
10.5.2013
13.5.2013
20.5.2013
30.5.2013
8.6.2013
14.6.2013
15.6.2013
23.6.2013
27.6.2013
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
17.11.2012
6.12.2012
23.12.2012
22.1.2013
28.1.2013
16.2.2013
9.3.2013
4.4.2013
27.4.2013
3.5.2013
26.5.2013
U
I
U
I
I
U
I
U
I
I
U
Alumina
Alumina
Wheat
Wheat
Wheat
Alumina
Alumina
Wheat
Wheat
Wheat
Potash
16.11.2012
27.1.2013
1.2.2013
6.2.2013
19.2.2013
27.2.2013
7.3.2013
15.3.2013
2.4.2013
11.4.2013
26.4.2013
7.5.2013
8.6.2013
18.6.2013
U
I
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
Wheat
Wheat
Wheat
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
U
I
U
I
U
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Miho Pracat
UST LUGA
IMMINGHAM
UST LUGA
ROTTERDAM
UST LUGA
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
I
U
I
U
I
I
U
I
20.11.2012
29.11.2012
5.12.2012
13.12.2012
21.12.2012
ROSTOCK
RIGA
AMSTERDAM
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
IMMINGHAM
UST LUGA
ROSTOCK
UST LUGA
AMSTERDAM
UST LUGA
TYNE
UST LUGA
HUNTERSTONE
UST LUGA
HUNTERSTONE
UST LUGA
WILHEMSHAVEN
RIGA
26.12.2012
1.1.2013
9.1.2013
15.1.2013
24.1.2013
3.2.2013
14.2.2013
25.2.2013
12.3.2013
19.3.2013
24.3.2013
1.4.2013
8.4.2013
15.4.2013
22.4.2013
29.4.2013
7.5.2013
15.5.2013
29.5.2013
5.6.2013
14.6.2013
20.6.2013
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
PUERTO QUETZAL
21.11.2012
SAN LORENZO
23.11.2012
(HOND)
BUENAVENTURA
3.12.2012
ESMERALDAS
11.12.2012
GUAYAQUIL
14.12.2012
CALLAO
18.12.2012
ANTOFAGASTA
23.12.2012
VALPARAISO
27.12.2012
SAN LORENZO (ARG) 10.1.2013
I
I
Steel products
Steel products
I
I
I
I
I
I
U
U
SANTA MARTA
4.2.2013
U
I
SANTA MARTA
BARRANQUILLA
BARRANQUILLA
I
I
I
Steel products
Steel products
Steel products
Steel products
Steel products
Steel products
Corn
Soya Bean
Meals Hipro
Sorghum
Soya Bean
Meals Hipro
Corn
Corn
Soya Bean
Meals Hipro
Sorghum
Nickel ore
Oluja
4.2.2013
6.2.2013
6.2.2013
BARRANQUILLA
6.2.2013
SANTO THOMAS DE 13.2.2013
CASTILLA
THESSALONIKI
12.3.2013
ICDAS
22.3.2013
YANBU
3.4.2013
YUZHNY
24.4.2013
LA CORUNA
9.5.2013
ANTWERPEN
18.5.2013
I
U
AVILES
2.6.2013
U
Nickel ore
Steel products
Steel products
Corn
Corn
Ammonium
Sulfate
Urea
16.11.2012
17.12.2012
20.12.2012
14.1.2013
28.1.2013
4.2.2013
11.2.2013
19.2.2013
28.2.2013
31.3.2013
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
Am. nitrate
Am. nitrate
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Potash
Potash
U
I
U
I
U
I
U
I
I
I
Petroleum coke
Petroleum coke
Sorghum
Sorghum
Cement
Cement
Coper conc.
Coper conc.
Coper conc.
Coper conc.
I
U
I
U
I
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
U
I
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Orsula
SLUISKILL
NEW ORLEANS
MISS RIVER
HULL
UST LUGA
HULL
VYSOTSK
FLUSHING
ST. PETERSBURG
PUERTO CORTES
Sveti Nikola I
JOSE TERMINAL
6.12.2012
IMBITUBA
7.1.2013
GUAYMAS
20.2.2013
GUAYMAS
28.2.2013
CALLAO
18.3.2013
LAS VENTANAS
29.3.2013
QINGDAO
8.5.2013
NANTONG
13.5.2013
NANJING
19.5.2013
Zagreb
AMSTERDAM
UST LUGA
WILHEMSHAVEN
UST LUGA
NORDENHAM
BREMEN
UST LUGA
AMSTERDAM
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
AMSTERDAM
RIGA
AMSTERDAM
UST LUGA
WILHEMSHAVEN
UST LUGA
PORTBURY
21.11.2012
28.11.2012
5.12.2012
15.12.2012
24.12.2012
28.12.2012
8.1.2013
16.1.2013
24.1.2013
3.2.2013
14.2.2013
21.2.2013
27.2.2013
5.3.2013
11.3.2013
18.3.2013
25.3.2013
3.4.2013
I
U
I
U
I
U
UST LUGA
WILHEMSHAVEN
UST LUGA
WILHEMSHAVEN
RIGA
AMSTERDAM
UST LUGA
PORTBURY
UST LUGA
13.4.2013
19.4.2013
27.4.2013
4.5.2013
15.5.2013
26.5.2013
1.6.2013
10.6.2013
22.6.2013
U
I
U
I
U
I
U
I
U
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
Coal
BRODOVI ZA TEŠKE
TERETE:
Atlant Frauke
GENOVA
3.12.2012
MARINA DI CARRARA5.12.2012
ALGIERS
8.12.2012
PORTO MARGHERA 14.12.2012
DERINCE
25.12.2012
AQABA
4.1.2013
DJIBOUTI
8.1.2013
SOHAR
15.1.2013
MUSCAT
16.1.2013
ABU DHABI
20.1.2013
JEBEL ALI
21.1.2013
JUBAIL
23.1.2013
UMM AL QASR
26.1.2013
SHUWAIK
30.1.2013
KARACHI
5.2.2013
JEBEL ALI
9.2.2013
MINA ZAYID
11.2.2013
HAMRIYAH
12.2.2013
MUKALLA
17.2.2013
ALIAGA
27.2.2013
LAVRION
2.3.2013
ILICHEVSK
8.3.2013
IZMIR
14.3.2013
SKIKDA
18.3.2013
SEVILLA
22.3.2013
PORTO TORRES
29.3.2013
PORTO MARGHERA 2.4.2013
LAVRION
8.4.2013
BOURGAS
13.4.2013
THESSALONIKI
15.4.2013
KOS ISLAND
18.4.2013
JEDDAH
25.4.2013
JEDDAH
25.4.2013
DOHA
4.5.2013
JEBEL ALI
6.5.2013
MUMBAI (BOMBAY) 11.5.2013
DAMMAM
19.6.2013
DOHA
21.6.2013
JEBEL ALI
22.6.2013
JEBEL ALI
22.6.2013
HAZIRA
28.6.2013
Atlant Trina
CONAKRY
15.11.2012
LIBREVILLE
23.11.2012
NAMIBE
29.11.2012
CAPE TOWN
5.12.2012
DURBAN
9.12.2012
FREETOWN
27.12.2012
CONAKRY
31.12.2012
ROTTERDAM
14.1.2013
ANTWERPEN
16.1.2013
HULL
22.1.2013
POTI
11.2.2013
LAVRION
15.2.2013
ANTALYA
18.2.2013
SALALAH
28.2.2013
SALALAH
28.2.2013
JEBEL ALI
5.3.2013
ABU DHABI
7.3.2013
HAMRIYAH
9.3.2013
DOHA
10.3.2013
MUSSAFAH
4.4.2013
DAMMAM
6.4.2013
JEBEL ALI
1.5.2013
BALHAF
8.5.2013
MUKALLA
13.5.2013
BEJAIA
29.5.2013
LE TRAIT
6.6.2013
ANTWERPEN
7.6.2013
ANTWERPEN
7.6.2013
ABERDEEN
10.6.2013
NEWCASTLE
10.6.2013
ROSTOCK
16.6.2013
SEVILLA
23.6.2013
U
U
I
U
U
I
I
I
U
U
U
I
I
I
U
U
U
U
I
I
I
U
U
I
U
U
U
I
U
U
U
U
I
I
I
I
U
U
U
I
U
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
U
I
I
I
U
I
I
I
I
U
U
I
U
U
U
I
I
I
I
I
U
U
U
I
I
U
I
I
U
I
U
I
U
U
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
Project
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
cargo
m/b BARANJA
Sagrađen u Brodogradilištu Italcantieri Trieste (Italija) 1967. g.
BRT 16.018
NRT 11.791
DWT 26.400
Dužina preko svega: 190,48 m
Najveća širina: 22,80 m
Visina na sredini broda: 13,04
Pogonski stroj: FIAT CRDA od 8.824 kW
Najveća brzina: 15,5 NM
Preuzet u flotu od Brodogradilišta Italcantieri dana 25.10.1967. g.
Prodan 24.04.1984. g. firmi „Slobodna plovidba“ iz Šibenika .
Sjekavica Miho, zapovjednik; Kristović Antun, I. časnik palube; Lazinbat Marko, II. časnik palube; Ljubišić
Antun, III. časnik palube; Kapetanović Veljko, RTG; Benzon Branko, upravitelj stroja; Janjić Miloš, I. časnik
stroja; Radman Josip, II. časnik stroja; Brajević Željko, III. časnik stroja; Đuka Ante, vođa palube; Dužević Miho,
kormilar; Vlašić Mario, kormilar; Radman Branko, kormilar; Bijelić Stijepo, kormilar; Sjekloća Mitar, kormilar;
Zelentrović Adem, mornar; Milin Zdenko, vođa stroja; Čulić Lem, električar; Dekleva Luciano, mehaničar;
Katić Špiro, mehaničar; Silić Mate, mazač; Matković Marjan, mazač; Stančić Emil, mazač; Laptalo Stjepo, čistač;
Tolja Andro, čistač; Radovčić Valentin, I. kuhar; Botica Ivo, II. kuhar; Surić Dušan, I. konobar; Krmek Božo,
II. konobar; Bradvić Velimir, kadet; Kačić Filko, kadet; Mišetić Dragomir, vježbenik stroja; Kurajica Neđeljko,
vježbenik stroja; Bajurin Zoran, mladić palube; Čorić Karlo, mladić sobe.
Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m
Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: Mirjana Kaznačić, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 9000 kom., Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš
PRVA POSADA BRODA BARANJA
– listopad 1967. godine
m/b AP Jadran
bulletin
Atlant
www.atlant.hr

srpanj 2013. - Atlantska plovidba d.d.

Transcription

Similar documents

Odpiranje, razvoj in izkoriščanje premoga v nahajališču

srpanj 2012. - Atlantska plovidba d.d.

Coal Strelivo za zračno orožje WP strelivo z močjo PSP s

ugalj 2011

Katalog 2014

INSTITUT ZA RUDARSTVO I METALURGIJU BOR

pripremi unesco planova upravljanja

Opći upravni postupak i postupak inspekcijskog nadzora

133. hlavnínádražíomládlo

Radni materijali MSPS

lipanj 2007. - Atlantska plovidba dd

Vijesti iz Hrvatske - Brodarski institut

Zadar - procjena rizika - Ministarstvo pomorstva, prometa i

FP | FX - Kremeniti