Hrvatske autoceste doo

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA
AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE /
CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL
MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN
OŽUJAK 2009.
Hrvatske autoceste d.o.o.
HAC pustio u promet nove dionice na autocesti A1
Zagreb - Split - Dubrovnik
22. prosinca 2008. godine u promet su puštene sljedeće dionice:
› na autocesti A1 Zagreb � Split � Dubrovnik:
• dionica Šestanovac � Zagvozd � Ravča
› na autocesti A10 granica BIH � Ploče:
• dionica od čeonog cestarinskog prolaza Karamatići do Čvora Čeveljuša na spojnoj cesti
od čvora Ploče do Luke Ploče.
Dionice je svečano pustio u promet premijer
Republike Hrvatske dr. sc. Ivo Sanader.
Dionice Šestanovac � Zagvozd � Ravča
Ukupna duljina Autoceste A1: Zagreb � Split
� Dubrovnik time se povećala za dodatnih 40
km. Trasa autoceste od Šestanovca preko
Zagvozda do Ravče proteže se brežuljkasto
� ravničarskim terenom, a omogućuje prometnu vezu autoceste sa širim zagvozdskim
područjem, područjem Parka prirode “Biokovo“ i makarskom rivijerom.
Dimenzioniranje elemenata, horizontalne,
vertikalne i poprečne geometrije glavne trase
izvršeno je za računsku brzinu vr = 120 km/h.
Na dionici od Šestanovca do Ravče izgrađeno
je 47 objekata: 7 vijadukata, 9 nadvožnjaka,
29 podvožnjaka, 2 prijelaza za životinje te 3
odmorišta i 1 centar za održavanje i kontrolu
prometa. Sva križanja s postojećom prometnom mrežom riješena su van razine. Spojevi
s autocestom mogući su samo u čvorištima,
a izgrađena su sljedeća čvorišta: Zagvozd 1 �
spoj na državnu cestu D62, Ravča � spoj na
državnu cestu D62, Zagvozd 2 na državnoj
cesti D62.
Ugovorena vrijednost radova građenja i
opremanja dionica Šestanovac � Zagvozd
� Ravča iznosi 1.660.216.388,52 kuna bez
PDV-a. Izvođač radova je Poslovna udruga Viadukt d.d. (vodeći partner), Zagreb;
Hidroelektra-Niskogradnja d.d., Zagreb;
Konstruktor-inženjering d.d., Split; Cesta
Varaždin d.d., Varaždin; Zagorje-tehnobe-
ton d.d., Varaždin; Strabag d.o.o., Zagreb;
Ingra d.d., Zagreb; Osijek-Koteks d.d., Osijek i Dalekovod d.d., Zagreb.
Spojna cesta ČCP Karamatići � Luka Ploče
S obzirom na trendove razvoja gospodarstva,
cilj luke Ploče je povećanje kapaciteta, učinkovitosti i kvalitete usluga iz čega proizlazi i
važnost izgradnje kvalitetne cestovne mreže.
Spojnom cestom od čvora Ploče na autocesti
do Luke Ploče omogućit će se veza Luke Ploče
s Autocestom A1: Zagreb � Split � Dubrovnik.
Izgradnja trase spojne ceste provodi se u
dvije faze:
I. faza: ČCP Karamatići � Luka Ploče
II. faza: čvor Ploče na autocesti A1 � ČCP Karamatići
U prvoj fazi pušteno je u promet 7,5 km
spojne ceste čvor Ploče � Luka Ploče koja
obuhvaća:
- spojnu cestu od ČCP Karamatići do Luke
Ploče,
- privremeni spoj na paralelni poljski put
- rekonstrukciju državne ceste D513.
Karakteristika ove dionice je razdvajanje
trase na četverotračnu, odnosno dvotračnu
cestu radi predviđenog odvojka za Dubrovnik s vezom na državnu cestu D8 (denivelirani rotor Rogotin) ispred postojećeg mosta
preko rijeke Neretve, odnosno nastavka
spojne ceste za Luku Ploče s vezom na D8
na lokaciji Čeveljuša (čvor Čeveljuša).
Projektirana dionica pruža se u smjeru sjever � jug (jugozapad). Obzirom na karakteristike trase i prostorne uvjete koridora kojim
prolazi, trasa je podijeljena na tri cjeline:
- od km 1+200.000 do km cca 4+200 � četverotračna prometnica,
- od km cca 4+200 do km 9+725 � dvotračna
prometnica,
- čvor “Čeveljuša”
Prijelaz za zivotinje Zagvozd
Dimenzioniranje elemenata, horizontalne,
vertikalne i poprečne geometrije spojne
ceste izvršeno je za računsku brzinu vr = 80
km/h. Na dionici spojne ceste izgrađeno je
10 objekata: 1 most, 6 vijadukata, 3 tunela.
Čvor “Čeveljuša” zajedno s rekonstrukcijom državne ceste D8 je zbog svoje važnosti izdvojen kao posebna cjelina. Čvor prometno povezuje luku sa spojnom cestom, a
ujedno omogućava pristup s državne ceste
luci kao i autocestama A10 i A1.
Ugovorena vrijednost radova građenja i
opremanja dionica iznosi 882.982.850,83
kuna bez PDV-a. Izvođač radova je Poslovna
udruga Konstruktor-inženjering d.d., Split;
Viadukt d.d., Zagreb; Strabag d.o.o., Zagreb i
Hidroelektra-Niskogradnja d.d., Zagreb.
Kada bude u potpunosti izgrađena spojna
cesta od čvora Ploče (na autocesti) do Luke
Ploče, omogućit će kvalitetnu vezu luke
Ploče s autocestom A1 Zagreb � Split � Dubrovnik.
Bina − Istra d.d.
Gradnja Istarskog ipsilona ide prema planovima
Gradnja punog profila Istarskog ipsilona započeta u rujnu 2008. se nastavlja. Proteklih
mjeseci izvedeni su veći zemljani radovi na
dionici čvor Kanfanar � čvor Pula koji uključuju radove miniranja većih usjeka.
U ovoj prvoj fazi radova na dionici između
Kanfanara i Pule potrebno je iskopati oko 1,2
milijuna m3 kamenog materijala i zemlje, od
čega se 800.000 m3 mora minirati, a do sada
je iskopano i premješteno na niže terene oko
300.000 m3 materijala. Izvedeni su uglavnom
veći zemljani radovi, kao što je miniranje
usjeka, pa je do sada minirano 200.000 m3
kamenog materijala, za što je upotrijebljeno
80 t eksploziva. Na gradilištu se obavljalo do
pet miniranja dnevno, a za svako miniranje
korištena je tona eksploziva te je iskopano
1.000 do 3.000 m3 materijala. Na izgradnji
punog profila Istarskog ipsilona trenutno
radi 150 ljudi i gotovo stotinjak strojeva.
Kada radovi započnu na dionici čvor Umag �
čvor Kanfanar (predviđen početak radova u
travnju 2009. godine) i na dionici čvor Kanfanar � čvor Pazin (predviđen početak radova
u rujnu 2009. godine), Istarski ipsilon pripadat će u najveća gradilišta cestogradnje u
Hrvatskoj s čak 300 do 400 radnika.
Unatoč kriznom razdoblju, nastavak izgradnje punog profila Istarskog ipsilona nije upitan. Financijska sredstva osigurana su još u
prosincu 2007. godine uz suglasnost Repu-
blike Hrvatske. Tada je Bina-Istra potpisala
ugovor o sindiciranom kreditu u vrijednosti
693,5 milijuna eura.
Započelo dupliranje dionice čvor Umag �
čvor Kanfanar
Proteklih 6 mjeseci gradnja punog profila
Istarskog ipsilona bila je koncentrirana na
njegovom južnom dijelu dok su se krajem
ožujka radovi počeli širiti sjevernije. Nakon
što je otkupljeno zemljište, od kojeg su dvije
trećine zemljišnih čestica bile u državnom
vlasništvu, a od privatnih vlasnika otkupljen
je veći dio parcela, otvorena su gradilišta na
dionici Umag � Kanfanar (49,2 km).
Zemljani radovi na
dionici između čvora
Umag i čvora Kanfanar trajat će do ljeta
2011. godine dok bi svi
radovi na toj dionici
trebali biti gotovi do
kraja 2011. godine. Za
to vrijeme pred graditeljima nije nimalo
lak posao, trebaju
minirati 1,600,000 m3
i iskopati 1,200,000
m3 materijala.
Pretežno
zemljani
materijal, koji prevladava na dionici čvor
Umag � čvor Kanfanar, čini ovu dionicu zahtjevnijom u odnosu na dionicu čvor Kanfanar � čvor Pula, gdje je uglavnom kameni
materijal.
Projekt izgradnje punog profila Istarskog ipsilona neće biti zaustavljen niti tijekom ljeta
kada je promet najintenzivniji. Kako ne bi remetili promet i kako bi vozačima omogućili
nesmetanu vožnju do svog odredišta, radovi
će biti ograničeni.
Nastavak radova i širenje gradilišta omogućit će i zaposlenje dodatnog broja radnika
što uvelike pridonosi razvoju regije.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 16, OŽUJAK 2009.
Hrvatske autoceste d.o.o.
Podravski ipsilon
Planirane brze ceste od čvora Sv. Helena odnosno Vrbovca prema Križevcima i Koprivnici te prema Bjelovaru i Virovitici zajednički
čine cjelinu nazvanu „Podravski ipsilon“.
Temeljem Odluke o izmjenama i dopunama
Odluke o razvrstavanju javnih cesta u autoceste (NN br. 13/09.), planirane brze ceste
Sv. Helena � Vrbovec � Križevci � Koprivnica
� granica Republike Mađarske te Vrbovec �
Bjelovar � Virovitica � granica Republike Mađarske su razvrstane u autoceste oznaka:
A12: Čvorište Sveta Helena (A4) � Vrbovec �
Križevci � Koprivnica � GP Gola
A13: Čvorište Vrbovec 2 (A12) � Bjelovar �
Virovitica � GP Terezino Polje
Temeljem predmetne Odluke te sukladno
Zakonu o javnim cestama te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama
(NN br. 180/04., 138/06 i 146/08.) Hrvatske
autoceste d.o.o. su, kao tvrtka nadležna za
upravljanje, građenje rekonstrukciju i održavanje autocesta, potpisale s Hrvatskim
cestama d.o.o. Sporazum o primopredaji
nadležnosti vezanih uz „Podravski ipsilon“
te su preuzele sve daljnje obveze vezane za
pripremu i samu izgradnju budućih autocesta A12 i A13.
A12: Čvorište Sveta Helena (A4) √ Vrbovec
√ Križevci √ Koprivnica √ GP Gola
Planirana autocesta A12 je duljine 86 km i
dio je planirane mreže autocesta na području Republike Hrvatske. Svojim položajem
autocesta prolazi područjem Zagrebačke i
Koprivničko�križevačke županije, povezuje
središnju Hrvatsku, odnosno područje Grada
Zagreba s Podravinom te predstavlja najkraću prometnu vezu između koridora posavske
A12
autoceste A3, Bregana � Zagreb � Lipovac i
buduće podravske brze ceste Varaždin � Koprivnica � Virovitica � Osijek.
Izgradnjom predmetne autoceste uvelike
će se pridonijeti prometnoj povezanosti područja uz autocestu što se posebice odnosi
na razvoj Križevaca i Koprivnice te ostalih
krajeva uz rijeku Dravu.
Na predmetnoj autocesti već je izgrađen i
pušten u promet dio od čvorišta Sv. Helena
(na autocesti A4) do Gradeca (D28) duljine 23
km. Predmetna trasa je izgrađena u profilu
brze ceste te je predviđena za rekonstrukciju u puni profil autoceste.
A13: Čvorište Vrbovec 2 (A12) √ Bjelovar √
Virovitica √ GP Terezino Polje
Planirana autocesta A13 je duljine 86,5 km i
A13
dio je planirane mreže autocesta na području Republike Hrvatske. Svojim položajem
autocesta prolazi područjem Zagrebačke,
Bjelovarsko�bilogorske i Virovitičko�podrav­
ske županije, povezuje središnju Hrvatsku,
odnosno područje Grada Zagreba s Podravinom te se spaja na europsku cestu E661 Zenica � Okučani � Virovitica � Balatonkeresztur.
Izgradnjom predmetne autoceste uvelike
će se pridonijeti prometnoj povezanosti područja uz autocestu što se posebice odnosi
na razvoj Bjelovara i Virovitice te ostalih krajeva uz rijeku Dravu.
Početak radova na izgradnji autocesta A12
i A13
Nastavno na već izgrađenu brzu cestu od
čvora Sv. Helena (A4) do Gradeca (D28) započinje se na izgradnji sljedećih dionica:
A12: Dionica Gradec � Sokolovac, poddionica
Gradec � Kloštar Vojakovački (20 km)
A13: Dionica Vrbovec 2 � Bjelovar (27,5 km).
U tijeku su javni natječaji za izgradnju (građevinski radovi) poddionice Gradec � Kloštar
Vojakovački na dionici na autocesti A12 i dionice Vrbovec 2 � Bjelovar na autocesti A13 s
planiranim početkom radova u svibnju 2009.
godine. Početak radova, odnosno izgradnja
predmetnih dionica autoceste predstavlja
veliki korak prema osiguravanju preduvjeta
za daljnji gospodarski razvoj Podravine te
ostalih krajeva sjeverne Hrvatske.
Dinamika izgradnje predmetnih dionica te
rekonstrukcije postojeće brze ceste Sv. Helena � Gradec bit će definirana Programom
građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2009. do 2012. godine koji je u tijeku
izrade. Dinamika izgradnje preostalih dionica na autocestama A12 i A13 bit će definirana
sljedećim srednjoročnim planovima.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 16, OŽUJAK 2009.
Autocesta Rijeka − Zagreb d.d.
Zaštita voda u funkciji održivog razvoja Autoceste Rijeka � Zagreb
Autocesta Rijeka � Zagreb na dvije trećine
dužine svoje trase prolazi krškim područjem, vrlo osjetljivim na zagađenje podzemnih voda. Trasa Autoceste Rijeka � Zagreb
ulazi u krško područje kod Karlovca i na putu
prema Rijeci prolazi kroz slivna područja većeg broja izvorišta i aktivnih crpilišta. Radovi na dovršetku izgradnje, kao i korištenje
autoceste predstavljaju potencijalne izvore
onečišćenja voda na području kojim autocesta prolazi.
Zaštita vodoopskrbnih područja
U fazi projektiranja posvećuje se pažnja
funkcionalnosti i oblikovanju svih konstruktivnih dijelova autoceste kako bi se, između
ostalog, osigurala odgovarajuća razina zaštite okoliša. Za zaštitu voda uz Autocestu
Rijeka � Zagreb na području Gorskog kotara posebno su značajna sljedeća područja:
[1] drenažni sustav vodospreme Frankopan
vodoopskrbnog sustava mjesta Ravna Gora
koji spada u I. zonu zaštite; [2] ponorna zona
oborinskih voda slivnog područja izvora Kupica vodoopskrbnog sustava Općina Brod
na Kupi, Delnice i Mrkopalj koja spada u I.
i II. zonu zaštite; [3] uže i šire vodozaštitno
područje izvora ''Ribnjak'' vodoopskrbnog
sustava Općine Vrbovsko koje spada u I. i II.
zonu zaštite; [4] u naselju Kupjak od stacionaže 48+411,65 do stacionaže 49+201,68 gdje
se koridor autoceste nalazi neposredno uz
ponornu zonu. Također je, za zaštitu voda,
osobito osjetljivo područje Riječke obilaznice koja je upravo u fazi dogradnje na puni
profil autoceste, obzirom da se trasa nalazi
neposredno iznad toka Rječine te izvora Zvir
koji se koristi za vodoopskrbu grada Rijeke.
Osim nadzorom nad stanjem kakvoće otpadnih voda i potencijalnim izvorima onečišćavanja, na navedenim se lokacijama kontinu-
irano provode mjere nadzora rada izvođača
građevinskih radova, a koje uključuju sprečavanje, ograničavanje i zabranu radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje
voda i općenito stanje okoliša. Mjere zaštite
propisane su u planovima zaštite okoliša koji
se izrađuju posebno za svako gradilište.
Zaštita speleoloških objekata
Prilikom izvođenja građevinskih radova
na dovršetku izgradnje Autoceste Rijeka �
Zagreb na trasi autoceste zabilježeno je,
obrađeno i sanirano oko 200 speleoloških
objekata svih veličina, morfoloških tipova
i hidrološke funkcije. Kako kod speleoloških objekata ne postoje filtracijski slojevi
tla, podzemni vodotoci su na tim mjestima
direktno izloženi vanjskim utjecajima te su
vrlo osjetljivi na zagađenje. Tako i speleološki objekti koji se pojavljuju na trasi Autoceste Rijeka � Zagreb predstavljaju mjesta koja su osobito osjetljiva na zagađenje
voda. Izuzetan je primjer prolaza autoceste
kroz podzemnu dvoranu (kavernu) dugačku
83, široku 63 i visoku 45 metara u relativno
malom tunelu Vrata, dužine 260 metara. Poduzete su mjere dodatnog osiguranja i stabilizacije stijenske mase u svodu kaverne
zategama, nizom geotehničkih sidara i „roštiljnom“ armirano-betonskom konstrukcijom na površini, a kaverna je premoštena
mostom kojim je osiguran nesmetan protok
podzemne vode.
Zatvoreni sustav odvodnje
Odvodnja novoizgrađenih dionica od Karlovca, tj. Bosiljeva do Kikovice (Grobničkog
polja) te Riječke obilaznice riješena je zatvorenim sustavom odvodnje kojim se prikuplja
sva voda i nečistoće s kolnika te se provode
preko separatora koji vrše odvajanje masnih
tvari i taloženje krupnih čestica. Tako pročišćena voda ispušta se u teren na dijelovima
koji imaju manji procijenjeni stupanj zaštite,
dok se na područjima gdje je potreban veći
stupanj zaštite, voda ispušta preko separatora u lagune na daljnje taloženje i neutralizaciju štetnih tvari, a tek potom se drenažnim sistemom ispušta u teren.
Tijekom 2008. godine provedena su ispitivanja kvalitete voda na ispustu separatora
u TJ Rupa, TJ Čavle i TJ Bosiljevo, kao i na
separatorima duž trase autoceste tijekom
periodičkiog pregleda i snimanja stanja 12
separatora na dionici Karlovac � Bosiljevo
te na ispustu iz 24 separatora na trasi dionice Orehovica � Rijeka. Rezultati analiza u
većini slučajeva potvrđuju da otpadne vode
udovoljavaju zahtjevima kvalitete vode za
ispuštanje u prirodni prijamnik. Jedina prekoračenja dopuštenih vrijednosti javljaju
se povremeno tijekom zimske sezone kada
zbog intenzivnog soljenja kolnika dolazi do
porasta klorida u otpadnoj vodi.
Preventivne mjere
Pri eventualnim incidentnim situacijama na
autocesti (prevrtanje cisterni i sl.) može doći
do zagađenja podzemnih voda i time do poremećaja u vodoopskrbi, stoga su posebnim
pravilnicima određene mjere hitne intervencije. U okviru preventivnih aktivnosti održana
je vatrogasna pokazna vježba, dana 16. veljače 2009. godine s ciljem usklađenja i uvježbavanja postupaka zaposlenika i interventnih
službi u situaciji akcidenta. Vježbom je simulirano istjecanje dizel goriva iz vozila na internoj stanici za opskrbu gorivom motornih vozila u TJ Delnice, a analizom je potvrđen visok
stupanj uvježbanosti svih sudionika.
Primjena politike održivog razvoja jedan je
od glavnih ciljeva u Autocesti Rijeka � Zagreb
d.d. te smo s tim u skladu, a imajući u vidu
značaj krških vodonosnika, značajnu pažnju
i sredstva posvetili zaštiti voda u kršu. To se
postiže prvenstveno preventivnim mjerama
i aktivnostima od projektiranja, kroz izgradnju do gospodarenja autocestom, a u okviru
sustava upravljanja okolišem prema normi
ISO 14001:2004 kontinuirano radimo na poboljšavanju mjera zaštite okoliša, osobito
zaštite voda.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 16, OŽUJAK 2009.
Konferencija „ASECAP vjeruje u sigurnost na europskim cestama“
Dan poslije redovne sjednice Upravnog odbora Europskog udruženja koncesionara za autoceste (ASECAP) održana je, 2. ožujka 2009.
godine u Innsbrucku, jednodnevna konferencija o sigurnosti prometa na cestama.
Konferenciju su zajednički organizirali ASECAP, talijansko udruženje autocesta AISCAT,
austrijska tvrtka za autoceste ASFINAG
te tvrtka za gospodarenje autocestama u
Njemačkoj, TOLL COLLECT.
Nakon uvodnog dijela izlagali su Reinhard
Rack iz Odbora Europskog parlamenta za
promet i Annie Canel iz Odbora za promet Europske komisije.
Upola smanjiti broj poginulih
U 1990. godini na cestama u EU je poginula
71.000 osoba, a 2007. godine bilo je 40.000
poginulih u 25 zemalja EU.
U sklopu Akcijskog plana sigurnosti EU do
2010. g. želi prepoloviti broj poginulih na ces-
tama. Statistički podaci ukazuju na sljedeće
kritične točke: motociklisti, čiji je broj
prometnih nesreća u porastu, mladi muški
vozači, koji su najčešći sudionici prometnih nesreća te ruralne ceste, na kojima se
događa gotovo 60% prometnih nesreća. Na
autocestama se događa „samo“ 6% svih
nesreća. Alkohol je uzrok jedne od četiriju
nesreća, a konzumacija opijata ili lijekova
kriva je za 15% nesreća.
Novi Akcijski plan za naredno razdoblje od
2011. - 2020. godine EU će donijeti u 2009. g.
Podići cestovnu kulturu
Alain Estiot iz TOLL COLLECTA u Njemačkoj
istaknuo je da su mjere, koje su sustavno
zakonski uvođene od 1998. g. do danas
(preporučena brzina na autocestama 130
km/h, obavezna kaciga za motocikliste,
obavezan sigurnosni pojas, snižavanje dozvoljene koncentracije alkohola s 0,8 na 0,5
promila), urodile plodom jer je od 1998. broj
prometnih nesreća smanjen i u opadanju.
Klaus Schierhackl iz ASFINAG-a također je
naglasio da je broj nesreća i broj poginulih u
padu. Glavni uzroci nesreća su: brzina (27%),
pretjecanje (17%), umor (16%), ne držanje
razmaka (10%), alkohol (5%) i ostalo (25%).
Talijanska iskustva
Talijanska iskustva prikazao je Paolo Cestra
iz talijanske prometne policije. Kontrolu na
autocestama u Italiji vrši isključivo Nacionalna prometna policija koja čini 10% ukupnih
policijskih snaga. Ona je jedina ovlaštena
djelovati na autocestama temeljem sporazuma sklopljenog s 23 tvrtke i tijela nadležna
za autoceste. Prometna policija je 2005. g. s
talijanskim koncesionarom ASPI počela projekt TUTOR u sklopu kojeg se vrši redovita
kontrola srednje ali i trenutne brzine vožnje.
Projektom je pokriveno 2.000 km autocesta,
a nakon godinu dana primjene, broj smrtno stradalih pao je za 51%, broj nezgoda s
ozlijeđenima za 27%, a ukupan broj nesreća
pao je za 19%.
U zaključku je Klaus Schierhackl iz austrijskog ASFINAG-a još jednom naglasio ključne zadaće za naredno razdoblje;
postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva,
zajedničko interdisciplinarno djelovanje
svih nadležnih službi i institucija te edukacija i informiranje radi promjene negativnih ponašanja korisnika. Cjeloviti članak i
prezentacije potražite na www.huka.hr .
Nacionalno izvješće za Hrvatsku za 2008. godinu
I. Izgrađenost mreže
Ukupna mreža autocesta u Hrvatskoj početkom 2009. godine iznosi 1.198,7 km.
U 2008. godini pušteno je u promet:
- 41,5 km novih autocesta
- 36,9 km dopune postojećih dionica na puni
profil autoceste
Na A1: Zagreb � Split � Ploče, dionica Šestanovac � Zagvozd � Ravča (40 km).
Na A4: Zagreb � Goričan, dionica Goričan �
granica Republike Mađarske (1,5 km) s mostom preko Mure.
Na A6: Zagreb � Rijeka, (ukupno 36,9 km dopune na puni profil II B faza)
� dio dionice Oštrovice � Vrata (12,44 km)
� dionica Vrata � Delnice (8,93 km)
� dionica Delnice � Kupjak (7,92 km)
� dio dionice Kupjak � Vrbovsko (7,59 km).
Autocestama u Republici Hrvatskoj upravljaju četiri tvrtke: Hrvatske autoceste d.o.o.
(upravlja svim autocestama pod naplatom
osim autocestama u koncesiji) te tri koncesijska društva BINA�ISTRA d.d. (upravlja tzv.
Istarskim ipsilonom � A8 i A9), Autocesta Rijeka � Zagreb d.d. (A6, A7 i dio A1) i Autocesta Zagreb � Macelj d.o.o (A2).
broj km autocesta
Tvrtka
Ukupno pod naplatom 2007.
Ukupno pod naplatom 2008.
1.
HAC
780,0
816,0
2.
ARZ
178,5
181,7*
3.
BINA-ISTRA
145,0
141,0**
4.
AZM
60,0
UKUPNO
60,0
1163,5
* ispravak podatka iz prethodnih godina zbog pribrajanja svih pristupnih cesta
1198,7
**ispravak podatka iz prethodnih godina
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 16, OŽUJAK 2009.
II. Vrijednost investicija i financiranje
Investicije u izgradnju novih autocesta u 2008. godini iznosile su ukupno 5.307,29 mil kuna (657,64 mil EUR), a investicije u dionice u prometu
498,27 mil kuna (66,43 mil EUR).
mil. kn (mil. EUR) (1 EUR = 7,5 kuna)
Tvrtka
Investicije u 2008.
u nove dionice
Plan za 2009.
u izgrađene dionice
u nove dionice
HAC
3.748,32 (449,78)*
432,18����������
(�������
57,62��
)*
ARZ
1.420,82 (189,44)
27,56 ���������
(�����
3,67�)
138,15 (18,42)
23,53����������
(�����
3,14�)
BINA-ISTRA
AZM
UKUPNO
0,00
(0,00)
15,00����������
(�����
2,00�)
5.307,29 (657,64)
498,27 (66,43)
u izgrađene dionice
**
**
1.291,30 ���������
(�������
172,17�)
179,10 ��������
(������
23,88�)
841,50 ������������
(����������
112,20����
)***
0,00
25,95 ����������
(��������
3,46����
)***
(0,00)
22,50
2.132,80 (284,37)
(3,00)
227,55 (30,34)
* Podaci o investicijama u 2008. godini temelje se na privremenom izvješću.
** Vlada RH će novi Plan građenja javnih cesta za razdoblje 2009. � 2012. donijeti u 2009. godini.
*** Utrošeni i planirani iznosi investicija u nove dionice uključuju samo troškove građenja, bez troškova razvoja, osiguranja, nadzora i savjetnika.
III. Sigurnost prometa
U 2008. godini bilo je ukupno 2540 prometnih nezgoda u kojima su smrtno stradale 72 osobe, a broj nezgoda s ozlijeđenima iznosio je 420. Ukupan broj svih prometnih nezgoda u 2008. godini pao je za 2,9 %, a broj poginulih za 13,2 % u odnosu na prethodnu godinu.
Broj prometnih nezgoda:
2007.
HAC
780 km
- s poginulima
BINA
ISTRA
141 km
ARZ
181 km
2008.
AZM
60 km
RH
1162 km
HAC
780 km
BINA
ISTRA
141 km
ARZ
181 km
AZM
60 km
RH
1162 km
42
4
21
1
68
27
5
9
7
48
266
25
101
22
414
251
22
125
22
420
- s materijal. štetom
1436
132
440
125
2133
1353
132
511
76
2072
Ukupno prom. nezgode
1744
161
562
148
2615
1631
159
645
105
2540
51
4
27
1
83
47
6
11
8
72
- s ozlijeđenima
Ukupan broj poginulih
*Kod obračuna prometnih nezgoda uzeta je duljina mreže iz 2007. godine jer su novi kilometri AC pušteni u promet tek koncem prosinca 2008.
NA MILIJARDU OSTVARENIH VOZILO KM
2008.
HAC
(780 km)
BINAISTRA
(141 km)
Promjena u % - 2008./2007.
ARZ
AZM
RH
HAC
(181 km)
(60 km)
(1162 km)
(780 km)
BINAISTRA
(141 km)
ARZ
AZM
RH
(181 km)
(60 km)
(1162 km)
Koef. nezgoda
s ozlijeđenima
67,75
31,75
111,15
27,88
66,45
-21,62
-21,31
23,08
-49,98
-15,09
Koef. nezgoda
s poginulima
7,28
7,12
8,00
8,87
7,59
-46,67
24,48
-57,40
250,59
-40,93
12,69
8,85
9,78
10,14
11,39
-23,46
49,48
-59,49
300,79
-27,40
Koeficient
poginuli
Napomena: podaci se temelje na duljini mreže koncem 2007. godine budući da su nove dionice AC otvorene tek koncem 2008. godine.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 16, OŽUJAK 2009.
IV. Promet
Ukupan promet svih vozila na svim autocestama u 2008. godini porastao je za 8,9 % u odnosu na prethodnu godinu.
broj vozila u područjima naplate
2007.
Tvrtka
2008.
Laka vozila
Teška vozila
Laka vozila
(1. i 2. kategorija) (3. i 4. kategorija) (1. i 2. kategorija)
%
(08/07)
Teška vozila
(3. i 4. kategorija)
%
(08/07)
HAC
27.468.537
3.908.210
27.813.913
+ 1,261
4.147.348
+ 6,121
ARZ
12.069.014
1.893.629
16.541.162
+ 37,001
2.166.368
+ 14,001
BINA-ISTRA
4.502.102
461.029
4.282.130
- 4,892
457.139
- 0,842
AZM
5.848.134
729.005
5.801.563
- 0,803
734.674
+ 0,783
49.887.787
6.991.873
54.438.768
UKUPNO
+ 9,12
7.505.529
+ 7,35
Razlika je toliko značajna u odnosu na 2007. godinu jer je HAC u 09./2007. predao ARZ-u autocestu A7 Rupa � Matulji i D10 most Krk, stoga treba promatrati
i uspoređivati ukupan promet HAC-a i ARZ-a i u tom slučaju je promet lakih vozila u porastu 12 %, a promet teških vozila 8,8 %.
2
Promet u 2008./2007. je niži jer je 2007. bio u izvanrednom porastu zbog radova na 2 alternativne ceste (Opatija � Lovran � Vozilići i most Antenal) i preusmjeravanja na A8 i A9 što u 2008. nije više bio slučaj. Također, pojačane gospodarske aktivnosti u 2007. godini u Istri usporene su u 2008. godini.
3
Pad prometa u 2008./2007. odraz je slabijeg prometa u ljetnim mjesecima zbog uvođenja vinjete u Sloveniji, te je veći dio sjeveroistočnih turista Europe
izabrao jeftiniji put kroz Mađarsku.
1
U 2008. godini mreža je povećana za 42 km, odnosno za 3,6 % u odnosu na 2007.
Rast bruto domaćeg
proizvoda u 2007.
Rast prometa
u 2007.
Rast bruto domaćeg
proizvoda u 2008.
Rast prometa
u 2008.
5,6
5,9
3,1*
8,9
*privremeni podatak
V. Prihodi od naplate cestarine (bez PDV-a)
Ukupni prihodi od cestarine u 2008. godini porasli su, u odnosu na prethodnu godinu, za 3,2 %, što je rezultat rasta prometa, puštanja u promet
novih dionica autocesta, uvođenja novih načina plaćanja kao i određenih korekcija cijena na nekim autocestama u Hrvatskoj.
1 EUR = 7,5 kuna
Tvrtka
2007.
kn
2008.
EUR
kn
EUR
%
(08/07)
HAC
1.230.509.256
164.067.901
1.238.422.017
165.122.936
+ 0,6*
ARZ
417.446.545
55.659.539
477.406.351
63.654.180
+ 14,4*
BINA-ISTRA
134.125.037
17.883.338
129.674.801
17.289.973
- 3,3
AZM
135.142.097
18.018.946
155.397.526
20.719.670
+ 15,0**
1.939.190.164
258.558.688
2.000.900.695
266.786.759
UKUPNO
+ 3,2
* R
azlika u prihodima u odnosu na 2007. godinu ovako je značajna jer je u 09./2007. HAC predao ARZ-u na upravljanje Autocestu Rupa � Rijeka i most Krk,
stoga bi porast prihoda ovih dviju tvrtki trebalo promatrati i uspoređivati u ukupnom zbroju i tada porast prihoda za ARZ i HAC iznosi 0,4 %.
** Porast prihoda rezultat je puštanja u promet nove dionice AC i povećanja cestarine od 1. 1. 2008. godine. Broj vozila nije rastao u odnosu na 2007. godinu,
čak je promet lakih vozila pao za 0,78 %. Glavni razlog je pad ljetnog prometa za oko 10 % u odnosu na 2007. godinu zbog skupih vinjeta (35 EUR) u
susjednoj Republici Sloveniji. Tu činjenicu dokazuje podatak o porastu prometa za oko 10 % na pravcu Zagreb � Goričan, turisti sa sjeveroistoka Europe
zaobilazili su Sloveniju i koristili put kroz Mađarsku.
Cjelovito Nacionalno izvješće potražite na www.huka.hr
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 16, OŽUJAK 2009.
Ključni podaci - 2008. godina
HRVATSKA
2008.
Ukupna duljina mreže prema koncesijskom ugovoru, u km, na dan 01. 01. 2009.
1198,70
2 x 1 trak
174,80
2 x 2 traka
1.003,90
2 x 3 traka
0,00
2 x 4 traka
Broj km puštenih u promet u 2008.
0,00
Broj km u izgradnji na 01. 01. 2009.
Prognoza puštanja u promet novih dionica u 2009., u km
AC
PAC
Dopuna do punog profila
41,50
0,00
*36,88
AC
PAC
Dopuna do punog profila
70,30
17,50�
*40,00
AC
PAC
Dopuna do punog profila
52,00
1,00
*11,50
Godišnji prihod od naplate cestarine u 2008., u Kn
2.000.900.695
Stalno zaposleni
3.732
PGDP LAKA VOZILA
12.945
PGDP TEŠKA VOZILA
1.764
PGDP LV + TV
13.795
Ukupan broj nezgoda
2.540
Broj nezgoda s ozlijeđenim osobama
420
Broj poginulih
72
Broj prijeđenih kilometara (106 x km)
5.671.527.489
Broj cestarinskih prolaza
73
Broj trakova za naplatu
508
Broj trakova za elektronički sustav naplate
274
Broj pretplatnika na elektronički sustav **
pretplatnika
55.724
uređaja***
91.781
Broj odmorišta (s benzinskim crpkama)
72
Broj odmorišta
116
Broj restorana
17
Broj hotela
7
* postojeće dionice u profilu poluautoceste
** t vrtke HAC i ARZ imaju elektroničku naplatu cestarine (DSRC 5,8 GHz), BINA�ISTRA i AZM nemaju.
*** jedan pretplatnik može posjedovati više ENC uređaja
Širolina 4, 10000 Zagreb | tel: +385 1 4694 611 | fax: +385 1 4694 613
info-huka@huka.hr | web: www.huka.hr |
B
žiro-račun kunski: žiro-račun devizni: uređivački odbor: grafičko oblikovanje: fotografija na zaglavlju:
fotografije:
datum izdanja:
2360000-1101710267
2100247894
Jurica Prskalo, glavni i odgovorni urednik;
Brankica Bajić, tehnički urednik; Darija Petrović, Vlatka Weiser, Nikola Bulić, Zrinka Jurić
Studio Domino dizajn, Hrvoje Vražić
dijapozitivi: Hand dizajn d.o.o. (Božidar Prezelj)
Fimi media (Damil Kalogjera)
ožujak 2009.
HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE / CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
BILTEN 16, OŽUJAK 2009.