AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB ZAPO^ELA JE IZGRADNJA

HRVATSKA UDRUGA KONCESIONARA ZA AUTOCESTE S NAPLATOM CESTARINE
CROATIAN ASSOCIATION OF TOLL MOTORWAYS CONCESSIONAIRES
Bilten 7. / 2006
AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Potpisivanje ugovora o financiranju između Autoceste Rijeka-Zagreb
d.d. i Europske investicijske banke i Ugovora o jamstvu između
Republike Hrvatske i Europske investicijske banke
Dana 9. ožujka 2006. u Rijeci, Autocesta
Rijeka-Zagreb d.d. (ARZ) i Europska investicijska banka (EIB) potpisale su Ugovor o financiranju na iznos od 210 milijuna eura, namijenjen financiranju izgradnje projekta IIB
faze autoceste Rijeka-Zagreb - nadogradnje
do punog profila 44,26 km dionica od Kikovice do vijadukta Stara Sušica (Vrbovsko).
Kredit od 210 milijuna eura odobren je
uz jamstvo Republike Hrvatske s rokom
vraćanja od 25 godina i s počekom od 5
godina. Kamatna stopa iznosi EURIBOR +
najviše 0,13 posto, a nisu ugovorene nikakve druge naknade Banci, uobičajene za
odobravanje i obradu kredita. Povrat sredstava vršit će se isključivo iz prihoda Društva, tj. prihoda od naplaćene cestarine.
Ovaj je ugovor nastavak suradnje između
ARZ-a i EIB-a, koja je započela 2002. godine
ugovaranjem zajma od 60 milijuna eura, na
rok od 20 godina, namijenjenog financiranju
dionice Vrbovsko-Bosiljevo-Vukova Gorica.
Spomenuti zajam bio je dio zajedničkog aran-
žmana sa Europskom bankom za obnovu i
razvoj (EBRD), gdje su obje banke sudjelovale, svaka po 5o posto, u iznosu koji je zatvorio financijsku konstrukciju izgradnje I faze.
II B faza, tj. dovršenje autoceste Rijeka-Zagreb, dodavanjem drugog kolnika
na preostalih 44,26 km polu-autoceste,
prema dinamici gradnje podijeljena je na
izgradnju 5 dionica. Pritom je predviđeno
sklapanje ugovora za izgradnju svake od
dionica te posebnog ugovora za opremanje trase i tunela.
Izgradnja dionica II B faze građevinski
je izuzetno zahtjevna jer obuhvaća izgradnju 11 mostova i vijadukata, 9 tunela, od
kojih je najduži tunel Tuhobić (2.143 m).
Građevinski objekti čine 27% dionice Kikovica-Vrbovsko (44,26 km).
Rok dovršetka radova i puštanje u promet svih dionica u profilu autoceste je kraj
2008. godine. Dio dionica (Kikovica-Oštrovica,7,4 km te Vrata-Delnice-Kupjak, 16,8
km) pustit će se u promet 2007. godine.
Ugovor o financiranju između Europske investicijske banke i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d potpisali su predsjednik
Uprave ARZ-a, g. Jurica Prskalo i potpredsjednik EIB-a, g. Wolfgang Roth, a Ugovor
o jamstvu između Republike Hrvatske i
Europske investicijske banke potpisali su
ministar financija RH, g. Ivan Šuker i potpredsjednik EIB-a, g. Wolfgang Roth.
Svečanosti potpisivanja Ugovora prisustvovali su predsjednik Vlade, dr.sc. Ivo
Sanader, te ministar mora, turizma, prometa i razvitka, g. Božidar Kalmeta, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija, mr. sci. Kolinda Grabar Kitarović
te drugi predstavnici Vlade Republike Hrvatske, lokalne uprave i samouprave te
poslovne zajednice.
ZAPO^ELA JE IZGRADNJA AUTOCESTE A11 ZAGREB - SISAK
Dana 5. travnja 2006. u Kušancu, u blizini budućeg čvora Velika Gorica jug, obilježen je početak radova na
izgradnji autoceste A11 Zagreb-Sisak. Radove su svečano otvorili premijer dr. sc. Ivo Sanader i ministar
mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta te ministar financija Ivan Šuker.
Slika 1 - karta trase
Hrvatske autoceste d.o.o. su, s poslovnom udrugom koju
čine Viadukt, Konstruktor inženjering,
Strabag i Hidroelektra
Niskogradnja, 3. travnja potpisale Ugovor o
građenju dionice Jakuševac-Velika Gorica na
istoj autocesti. Vrijednost ugovorenih radova
iznosi 201.895.806,96
kn (bez PDV-a), a rok
za dovršetak radova je
15. lipnja 2007. godine.
Autocesta Zagreb-Sisak dužine 47,5 km
podijeljena je na tri dionice: Jakuševac-Velika Gorica jug (9,5 km), Velika Gorica jugLekenik (20,2 km) i Lekenik-Mošćenica
(17,8 km). Programom gradnje za razdoblje
od 2005. do 2008. obuhvaćena je gradnja
dionica do Lekenika, i to dionice JakuševacVelika Gorica jug do listopada 2007. godine, a dionice Velika Gorica jug-Lekenik do
prosinca 2008. Planirana vrijednost izgradnje dionica koje su u Programu građenja do
2008. iznosi 1,36 milijarda kuna.
Na autocesti Zagreb-Sisak predviđen
je jedan popratni uslužni objekt (benzinska postaja, restoran), šest čvorova (Jakuševec, Velika Goricajug, Buševec, Leke-
nik, Sisak i Mošćenica) i priključci Veliko
Polje i Velika Gorica. Također je predviđen i jedan centar za održavanje i kontrolu prometa u sklopu čvorišta Sisak.
Ukupno je planirano 17 mostova , 5 vija-
dukata, 20 nadvožnjaka, 7 podvožnjaka i
17 propusta.
Od važnijih objekata na trasi cijele autoceste mogu se izdvojiti most preko kanala Sava-Odra (280 m), lučni most preko
Kupe (270 m) te vijadukt dužine 750 m.
U sklopu izgradnje južnog ulaska u
grad Zagreb predviđa se izgradnja 500
m dugog nadvožnjaka preko ranžirnog
kolodvora.
AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Stanje radova na izgradnji II A faze izgradnje Autoceste Rijeka-Zagreb, dopuna na puni profil
Radovi na izgradnji punog profila autoceste u punom su jeku. Takozvana IIA faza
izgradnje (Bosiljevo II-Stara Sušica, 11,3
km) započela je 2005. godine, nakon provedenih međunarodnih nadmetanja. Dio
radova IIA faze, 3 km na dionici KupjakVrbovsko, uključujući tunel Čardak, pustit
će se u promet u ljeto 2006. godine. Radovi na 8,2 km dionice Vrbovsko-Bosiljevo bit će završeni 2007. godine.
Radovi na tunelu Čardak (601 m) koje
izvodi Konstruktor, napreduju brže nego
što je planirano. Tako je proboj tunela završen u studenom 2005. i tri mjeseca prije
plana. Do ožujka 2006. betonirano je 440
m od ukupno 601 m tunela, uključujući
portalnu oblogu. Hidroizolacija je izvedena na 536 m cijevi, a za desetak dana oče-
Slika 2. Radovi na vijaduktu
kuje se izrada unutarnje odvodnje.
Izgradnja tunela Veliki Gložac (1124
m), ugovorena s poslovnom udrugom Viadukt i Hidroelektra niskogradnja, također napreduje brže od planirane dinamike
radova. Proboj tunela završen je u studenome 2005, a do ožujka 2006. betonirano
je 427 m sekundarne AB obloge, izvedeno 517 m hidroizolacije i 1100 m od ukupno 2300 m drenažnih cijevi. Radovi na
tunelu Vekiki Gložac završit će se uoči ljeta 2007. godine.
Izgradnja vijadukata Zečeve drage
(915,8 m), Severinske Drage (726 m) i
Osojnik (435 m) sa trasom od 4,5 km, ugovorena je krajem kolovoza 2005. godine.
Radovi na vijaduktu Zečeve Drage,
koje izvodi zagrebački Viadukt, napreduju ispred plana. Od radova na donjem
ustroju, iskopano je 15 od ukupno 18 temeljnih jama, betonirano 10 od 18 temelja stupova te je završeno 7 stupova sa naglavnicama. Što se tiče gornjeg
ustroja, potisnuto je 7 od ukupno 37
taktova rasponske konstrukcije, i betonirana je 1. faza 8. takta.
Radovi na Zečevim Dragama završiti
će 2007. godine.
Izgradnja vijadukta Severinske Drage (Hidroelektra niskogradnja) napreduje kako sli-
KORIDOR VC
Odabrani izvođači radova na objektima na dionici
Ðakovo-Sredanci
Nakon provedenog postupka javnog
nadmetanja Hrvatske autoceste d.o.o.
donijele su Odluke o odabiru najpovoljnijih ponuda za ustupanje radova na izgradnji objekata na trasi i izgradnji nadvožnjaka na dionici Ðakovo-Sredanci,
autoceste A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj-Ploče te je pokrenut postupak potpisivanja Ugovora, nakon čega će odabrani
izvoditelji radova biti uvedeni u posao.
Na javno nadmetanje za izgradnju objekata pristigle su četiri ponude,
a kao najpovoljnija ponuda sposobnog
ponuditelja odabrana je ponuda Poslovne udruge koju čine: Osijek-Koteks d.
d. Osijek kao vodeći partner i partneri
Hidroelektra Niskogradnja d.d. Zagreb,
Ingra d.d. Zagreb, Viadukt d.d. Zagreb i
Zagorje Tehnobeton d.d. Varaždin.
Vrijednost radova iznosi (bez
PDV-a) 104.709.136,52 kn, a rok
za završetak prve faze radova je
rujan 2006. godine, a za izvođenje
druge faze radova travanj 2007.
Na javno nadmetanje za izgradnju nadvožnjaka na predmetnoj dionici pristigle su četiri ponude, a
kao najpovoljnija ponuda sposobnog ponuditelja odabrana je ponuda tvrtke Osijek- Koteks d.d.
Osijek. Vrijednost radova iznosi
104.884.531,18 kn (bez PDV-a), a
rok za završetak izvođenja radova
je travanj 2007. godine.
Nadmetanja za izvođenje građevinskih radova na izgradnji trase
autoceste, paralelnih putova i njihovu opremanju u pripremi su.
Slika1. Stavljanje oplate u tunelu
jedi: piloti upornjaka, upornjak U1 i temelji
stupova su završeni. 37 od ukupno 160 stupova je betonirano, kao i tri od ukupno 17
naglavnih greda stupova. U tijeku je montaža
navlačne konstrukcije za montažu nosača.
Radovi na Severinskim Dragama završit će se 2007. godine.
Od radova na izgradnji vijadukta Osojnik i pripadnog dijela trase (Konstruktor
inženjering) izvedeno je 25 kapada stupova, 18 nosača, tri naglavnice stupova.
Na trasi se radovi nisu izvodili u zimskom
razdoblju, pa će se sa proljetnim vremenskim prilikama uslijediti radovi na unutarnjoj odvodnji i završetak zemljanih radova. Ukupno, radovi na vijaduktu i trasi u
okviru su planirane dinamike, a njihov završetak očekuje se krajem 2006. godine.
HRVATSKE AUTOCESTE
Započeli radovi na izgradnji mosta nad Cetinom
U veljači je počela gradnja kapitalnog
objekta na autocesti od Splita do Ploča.
Nad Cetinom se gradi most od 140 m.
Izvode se radovi na iskopima temelja, a
početkom ožujka počet će armirano-betonski radovi na mostu. Izvoditelj radova
je tvrtka Konstruktor inženjering d.d. iz
Splita. Vrijednost radova iznosi 74,2 milijuna kuna. Puštanje mosta u promet planirano je u lipnju 2007. godine.
Most nad Cetinom nalazi se na dionici od Biska prema Šestanovcu, dugoj 26
km, na autocesti A1 od Splita do Ploča.
Most je dug 140 metara, s rasponom luka
od 90 metara. Na jedinstven način premošćuje prirodnu barijeru kanjona koji je
dubok stotinjak metara. Sama konfiguracija terena otežava dolazak teške mehanizacije. Most se gradi tzv. tehnologijom
slobodne konzolne gradnje, što znači da u
kanjonu Cetine neće biti nikakvih zahvata
ni skela. Strogo se pazi na zaštitu okoliša prema Studiji utjecaja na okoliš. Nakon
završetka radova poduzet će se sve po-
trebne mjere kako bi se korito kanjona
vratilo u prvobitno stanje.
Na cijeloj autocesti primjenjuje se
zatvoreni sustav odvodnje koji sve nečistoće prikuplja u separator. Tako će
Cetina biti zaštićena i nakon izgradnje.
Kada se most pusti u promet, otpadne
vode, ulja i masti prikupljat će se u separator iz kojeg će pročišćena voda otjecati u lagunu.
Gradnja autoceste od Splita do Ploča
napreduje planiranom dinamikom.
AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Briga za okoliš – društveno odgovorno poslovanje Autoceste Rijeka–Zagreb d.d.
Upravljanje okolišem u skladu s politikom održivog razvoja jedan je od glavnih
ciljeva naše tvrtke.
Očuvanje okoliša autoceste Rijeka-Zagreb jedan je od prioriteta u politici upravljanja tvrtkom, kao i otvorena komunikacija i partnerski odnos sa društvenom
zajednicom i svim zainteresiranim stranama glede našeg djelovanja na okoliš.
Politika društva i upravljanje
okolišem
Uprava Društva krajem 2005. godine
redefinirala je politiku kvalitete i dopunila postojeće strateške ciljeve osiguranja
sigurnog putovanja i visoke razine uslužnosti naše autoceste s ciljem učinkovite
zaštite okoliša, dokazujući na ovaj način
visoku razinu svijesti i društvene odgovornosti.
Početkom 2006. godine Društvo je
pokrenulo Projekt uvođenja sustava
upravljanja okolišem prema normi
ISO 14001:2004.
Zaštita zraka
Djelovanje autoceste na zagađenje
atmosfere u biti je neizravano. S tim u
vezi određena su dva glavna cilja. Prvi je
da zaposlenici i korisnici postanu svjesni kako ograničiti emisiju u atmosferu, a
drugo povećati razinu svijesti o doprinosu
prometa emisiji te podijeliti naše znanje sa
zainteresiranim stranama.
Za sada se kontrola kvalitete zraka
mjeri u tunelima, gdje je sustav kontrole
izravno povezan sa sigurnosnim sustavima. Mjeri se koncentracija ugljičnog monoksida (CO), vidljivost, brzina strujanja i
temperatura zraka.
Na vijaduktima i mostovima postavljene su meteorološke stanice koje bilježe podatke o temperaturi zraka,
temperaturi kolnika, vrsti i intenzitetu
oborina, atmosferskom pritisku, relativnoj vlažnosti zraka te smjeru, brzini i
udarima vjetra.
Zaštita stanovništva
od buke
Promet se vrlo često smatra
jednim od glavnih izvora buke općenito. Rješavanje tog problema za
lokalno stanovništvo jedan je od
prioriteta naše tvrtke, a što smo,
nakon spajanja Zagreba i Rijeke našom autocestom započeli rješavati
kroz program izgradnje zidova za
zaštitu od buke.
Zaštitu od buke primjenjujemo
temeljem važećih propisa i rezultata mjerenja njene razine u našoj
okolini.
Slika1. Prijelaz za životinje
Zaštita voda
Autocesta ima različite utjecaje na izvore vode, uslijed potrošnje vode (za održavanje mreže, zelenih površina i odmorišta), ispiranja oborinskih voda koje donose
otrovne tvari s autoceste te poremećajem
postojećih vodnih tokova u području autoceste uz rizik slučajnog zagađenja.
Većim dijelom autocesta Rijeka-Zagreb
prolazi krškim područjem vrlo osjetljivim
na zagađenje podzemnih voda. Iz tog je razloga odvodnja riješena zatvorenim, kontroliranim i vodonepropusnim sistemom
kanalizacije koji skuplja svu vodu i nečistoće s kolnika, provodi ih kroz separatora, a
potom sistemom drenaže ispušta u teren.
Zaštita krajolika, flore i faune
Integracija u krajolik razmatra se još od
najranijih faza projektiranja autoceste, zajedno s odabirom trase. Zadatak je
pronaći najprihvatljiviji kompromis
između primijenjenih tehničkih rješenja, regulative i integracije ceste u
područje kojim prolazi. Tijekom eksploatacije i održavanja autoceste nastavljaju se aktivnosti na njenom uklapanju u krajolik te zaštiti okoliša.
Područje autoceste pokriveno je
šumama bukve, jele, običnog crnog
bora te hrasta i graba. Šume predstavljaju dobru ekološku karakteristiku područja jer djeluje na režim
voda, sprečavaju eroziju i ublažavaju klimatske ekstreme. Rubovi šuma
nastali presijecanjem za izgradnju
autoceste biološki su sanirani sadnjom adekvatnih biljnih vrsta koji će
smanjiti prodiranje ispušnih plinova
u dubinu šume.
BINA-ISTRA – RADOVI U TIJEKU
Arheološka iskapanja na lokalitetu Stancija Pelićeti dovršena su u
prosincu 2005. godine.
odvijali pojačanom dinamikom. Trenutačno napredovanje pokazuje da su radovi mjesec dana ispred planiranog roka
izvedbe. Izgradnja tampon-sloja počet
će u travnju.
Obnova tunela U~ka:
nastavlja se
Slika1. Arheološka iskopavanja
Arheološki lokalitet Stancija
Peli}eti: 6 mjeseci arheoloških
iskapanja
Rimska vila otkrila je mnoge svoje tajne. Bila je dio posjeda senatora SETIDE.
Vila je, osim mjesto stanovanja, bila i regionalno središte proizvodnje i prodaje maslinovog ulja. Pronađeni su mnogobrojni
ostaci, među kojima velika cisterna specifične gradnje, preša za ulje, ostaci sustava
grijanja i naravno - amfore. U arheološkom muzeju Istre u Puli održat će se prigodna izložba.
Radovi na dionici Vodnjan-Pula:
napreduju u skladu s planom
Usprkos kišnim razdobljima koja su
počela koncem prosinca, radovi su se
Više studija je u tijeku ili će biti započete u cilju poboljšanja sigurnosti korisnika i unapređenja opreme u tunelu Učka.
Glavni predmet tih studija je protupožarna zaštita, a omogućavanje radio prijema
u tunelu te automatsko otkrivanje prometnih nezgoda logičan su nastavak.
Obnova kolnika:
dodatna udobnost
Početkom travnja planira se rekonstrukcija kolničke konstrukcije od Matulja
do tunela Učka. Nakon obnove kolnika u
samom tunelu, u cijelosti će se obnoviti i
dionica između Matulja i tunela, uključujući i temeljite popravke dvaju vijadukata
na toj dionici. Radovi će iziskivati složenu
prometnu regulaciju, pri čemu se cijela dionica Matulji-tunel Učka dijeli na tri poddionice, s točno određenim planom zatvaranja jednog kolničkog traka po danima, dok
Slika 2. Radovi na gradilištu
će se promet odvijati drugim prometnim
trakom. Radovi na završnom sloju asflata
izvodit će se noću u punom profilu ceste.
Teretni promet upućivat će se obilaznim
pravcem Vranja-Matulji. Nakon rekonstrukcije kojom se mijenja površinski trošivi, djelomično i nosivi sloj, cesta će pružiti dodatnu udobnost pri vožnji.
Signalizacija na autocesti:
dvojezi~nost
Program obnove prometne signalizacije
tj. prometnih znakova također je u tijeku.
Jedan od razloga tome jest usklađivanje s
najnovijom regulativom, a drugi je dodavanje oznaka na talijanskom jeziku, budući da
autocesta prolazi kroz brojne općine i gradove koji u Istri imaju dvojezični status.
AUTOCESTA ZAGREB-MACELJ
Radovi po planu - novosti u naplati
Svi radovi unatoč dugoj i hladnoj zimi
napreduju prema planu. Izvode se manji zahvati na objektima, tuneli su u završnoj fazi betoniranja sekundarne obloge, provode se pripreme za instaliranje
opreme.
Važna novost jest uvođenje zatvorenog sustava naplate na dionici Zaprešić-Krapina sa dva izlaza u čvorovima
Zabok (Mokrice) i Začretje (Sv. Križ Začretje). Pritom smo poštivali odluku Vlade RH koja je omogućila lokalnom stanovništvu korisnicima I i II skupine vozila
40 dana besplatnog prolaza na dionici između Krapine i Mokrica.Od 21. ožujka
ove godine i ta dionica će se naplaćivati
ali sa 56 posto popusta, također odlukom Vlade RH. Taj popust će se zadržati dok se ne izgradi adekvatna paralelna cesta.
Uvođenjem zatvorenog sustava naplate uvedena je još jedna novost za
korisnike, a to je
automatska naplata. Potrebno je još
neko vrijeme da
korisnici, pogotovo
domaći, prepoznaju jednostavnost i
brzinu uporabe takve mogućnosti,
jer je vrijeme transakcije svedeno na
nekoliko sekunda.
AZM-Smart kartica
koju uvodimo od
21. ožujka 2006. a biti će istovjetna HACovom sustavu CASH-Smart card (naravno, s drukčijim komercijalnim popustima), dodatno će motivirati naše korisnike
za njezinu uporabu i primjenu.
Sustav kontrole prometa, promjenjiva svjetlosna vertikalna signalizacija povezana sa meteo-stanicama, video-nad-
Slika1. Naplatne kućice Krapina
zor prometa, SOS-sustav, također su
novost na našoj autocesti. Razina opremljenosti na postojećoj dionici sada
je jednaka onoj koja će se ugraditi na
novom dijelu, od Krapine do Macelja, čime će biti postignuta jedinstvena
udobnost za putnika na cijelom potezu
autoceste A2.
BINA-ISTRA
Postavljanje mjerača brzine s pripadnim svijetlećim znakom
Stručnjaci Bina Istre su u suradnji s
MUP-om i uredom Istarske županije organizirali postavljanje radarskog mjerača
brzine s pripadnim svijetlećim znakom.
Radi učestalih prekoračenja dopuštene brzine na dionicama autoceste B8 i
B9 predstavnici tri poduzeća zajednički su tražili način kojim će doprinijeti
smanjenju brzina vožnje na ovoj cesti,
a time umanjiti i kobne posljedice nezgoda uslijed prebrze vožnje. Prometni inženjer društva za održavanje autoceste odabrao je dionicu koja je prema
broju nesreća ocijenjena najkritičnijom;
uz rarskrižje Žminj, na dionici RogovićiKanfanar.
U razdoblju od 2003. do 2005. na tom
se odsječku autoceste dogodilo 9 prometnih nesreća s kobnim posljedicama;
osmero je poginulih, sedmero ozlijeđenih, uz dvije veće materijalne štete, a u
nesrećama je sudjelovalo 13 osobnih vozila i dva teška teretna vozila. Sva vozila
koja su uzrokovala nesreću kretala su se
iz smjera Pazina, prema čvoru Kanfanar.
Kako je cesta u laganom spustu prema
Kanfanaru, vozači razvijaju velike brzine,
često i preko 140 km/h. Ove informacije
dobivene su od PU Istarske, čiji djelatnici provode kontrolu brzine u samom čvoru Žminj, gdje pak je brzina ograničena na
80 km/sat.
Navedene činjenice poslužile su za
odabir lokacije postavljanja znaka sa sljedećim sadržajima:
Iznad znaka ograničenja brzine (B 31),
u ovom slučaju 100 km/h, nalazi se tekst:
vaša brzina (your speed) s LED displayem
koji pokazuje brzinu vožnje vozila koji prilazi znaku. Pri vrhu se nalaze još dva žuta
svjetla koja trepću pri većem prekoračenju brzine, u ovom slučaju postavljenom
na 120 km/h.
Uređaj se napaja električnom energijom dovedenom iz raskrižja Žminj, na
poleđini ploče pričvršćena je hermetički zatvorena kutija koja sadrži bateriju s
regulatorom punjenja i sistemom za napajanje.
Sistem pohranjuje 130.000 zadnjih izmjerenih brzina, podaci se mogu unijeti u
prijenosno računalo, a obrađuju se i dostavljaju policijskoj postaji u Rovinju.
S obzirom na to da su rezultati rada
ovog prvog probnog uređaja zadovoljavajući, donešena je odluka o postavljanju
Slika1. Mjerač brzine
pet novih uređaja, koji će ‘pokriti’ i ostale pozicije Istarskog ipsilona. K tome će
se iskoristiti i mogućnost da se uređaj služi solarnim napajanjem i to za ona mjesta
gdje bi trošak priključka električne energije bio previsok u odnosu na vrijednost
samog uređaja.
SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA I SKUPŠTINE ASECAP-a
Na poziv Srpske direkcije za puteve, 13. ožujka ove godine u Beogradu su održane sjednice Upravnog
odbora i Skupštine ASECAP-a.
Od razmatranih točaka dnevnog
reda, uz administrativna i proračunska
pitanja udruženja, vrijedi spomenuti europska pitanja iz područja prometne
politike koja će ASECAP osobito pratiti dajući svoj doprinos. To je ponajprije
revizija Bijele knjige o prometu. Okosnice nove europske orijentacije bit će
sljedeća područja:
-sigurnost: gdje EU planira osnivanje
Agencije za cestovnu sigurnost
-planiranje novih prometnih projekata
u Europi: u pripremi je novo Priopćenje o PPP, a na europskoj će se razini
raspravljati o potrebi donošenja “Direktive o koncesijama”
-zajednička metodologija tarifiranja cestovnog prometa i interoperabilnost sustava naplate: pitanje je od prioritetnog
značaja za ASECAP, pa buduće događaje
treba usmjeriti u istom pravcu
-područje ITS – inteligentnih transportnih sustava: to područje pokriva Glavna uprava za informatičko društvo, ali s
obzirom na potrebe u prometnom sektoru, očekuje se da će Glavna uprava za
promet i energiju pripremiti program
djelovanja u domeni ITS-a.
Putem stalnih odbora COPER I, COPER II i COPER III ASECAP prati zbivanja i razvoj navedenih pitanja. Predsjednici odbora dali su kratko izvješće o
aktivnostima.
Glavni je tajnik također izvijestio članove da je ASECAP dao pisani osvrt na neka
najvažnija pitanja iz Izvješća Europske komisije o prometnoj infrastrukturi (High
Level Group Report).
Članovi Upravnog odbora dobili su i
informaciju o novom prijedlogu što su
ga Predsjedavatelji sedam euro-regio-
nalnih projekata ITS-a dostavili Europskoj komisiji u veljači ove godine. Projekt EASYWAY zajednička je strategija
za razdoblje 2007. do 2013. godine, s
ciljem poboljšanja, nastavka i proširenja primjene ITS-a na europskoj cestovnoj mreži. Projekt je namijenjen
članicama EU i zemljama u pridruživanju, a ASECAP je projektu dao svoju
punu podršku.
ASECAP priprema bazu statističkih
podataka svojih članica pod nazivom
ORCA. Prikupljanje podataka je u tijeku, pa je planirano da prvo izdanje bude
dostupno na web-stranicama udruge
do kongresa u Puli.
I napokon, predsjednik HUKE izvijestio je nazočne o pripremama za održavanje godišnjeg kongresa u Puli, koje se
odvijaju prema planu.
NACIONALNO IZVJEŠ]E ZA HRVATSKU ZA 2005. GODINU
Izgrađenost mreže
Ukupna izgrađena mreža autocesta u Hrvatskoj koncem
2005. godine iznosi 1020,5 km, od čega pod naplatom nije
20,8 km (obilaznica Zagreba).
Društvo
U 2005. godini u Republici Hrvatskoj puštene su u promet
nove dionice autocesta i polu-autocesta u ukupnoj dužini od
93,3 km.
2004.
bez naplate
2004.
2005.
bez naplate
2005.
1.
HAC d.o.o.
652,7
82,0
702,3
20,8
2.
ARZ d.d.
146,5
-
146,5
-
4.
BINA-ISTRA d.d.
88,6
-
130,1
-
3.
AZM d.d.
41,0
7,4
41,6
-
928,8
89,4
1020,5
20,8
UKUPNO
Radovi u tijeku
U 2006. godini u promet će se pustiti ukupno 30 km novih autocesta i 13 km
polu-autocesta te 10,4 km dopune na
puni profil, od čega:
-na autocesti Bregana-Zagreb-Lipovac
ukupno 30,0 km,
-na autocesti Zagreb - Rijeka dionica Ku­
pjak-Vrbovsko (zona tunela Čardak)
ukupno 3,0 km (izgradnja punog profila)
-na polu-autocesti Istarski ipsilon ukupno
13 km
-na autocesti Zagreb-Macelj dionica Jankomir-Zaprešić ukupne dužine 7,4 km
(drugi trak već izgrađene dionice u prometu do sada kao polu-autocesta)
Autocesta A5: Beli Manastir-Osijek-Svilaj-BiH (88,9 km, u izgradnji 54,3 km)
- dionica Ðakovo-Sredanci (21,8 km)
- dionica Osijek-Ðakovo (32,5 km)
U 2006. godini uz nastavak izgradnje
iz prethodne godine predviđen je početak izgradnje na novih 105,7 km autocesta i 44,3 km dopune na puni profil i to:
Autocesta A6: Zagreb-Rijeka (izgradnja postojećih dionica do punog profila 44,3 km)
- dionica Kikovica-Oštrovica (7,4km)
- dionica Oštrovica-Vrata (12,5 km)
- dionica Vrata-Delnice (8,9 km)
- dionica Delnice-Kupjak (7,9 km)
- dionica Kupjak-Vrbovsko (7,6 km)
Autocesta A1: Zagreb-Split-Dubrovnik
Sektor Split-Ploče
(96 km, u izgradnji novih 40,3 km)
- dionica Šestanovac-Zagvozd (13,4 km)
- dionica Zagvozd-Račva (26,9 km)
Autocesta A3: Bregana-Zagreb-Lipovac
čvor Kosnica, čvor Rugvica, čvor Križ
Autocesta A11: Zagreb-Sisak (47,5
km, u izgradnji 9,5 km)
- dionica Jakuševac-Velika Gorica-jug
(9,5 km)
Autocesta A4: Goričan-Zagreb (1,6 km)
- dionica granica Republike MađarskeGoričan (1,6 km)
Vrijednost investicija i financiranje
Investicije u izgradnju novih autocesta u 2005. godini iznosile su ukupno 4.189,13 milijuna kuna (551,20 milijuna EUR),
a investicije u dionice u prometu 976,60 milijuna kuna (128,5
milijuna EUR).
- mil. kn (mil. EUR) (1 EUR = 7,6 kuna)
Investicije u 2005.
Društvo
u nove dionice
HAC d.o.o.
ARZ d.d.
BINA-ISTRA d.d.
AZM d.d.
UKUPNO
Plan za 2006.
u izgrađene dionice
2.740,73 (360,62)
920,44 (121,11)
u nove dionice
313,43
(41,79)
89,68
(11,80)
41,56
(5,46)
972,93 (128,00)
273,90
(36,50)
14,60
(1,96)
270,70
(36,10)
u izgrađene dionice
2.361,80 (314,91)
189,72
(24,90)
9,90
(1,32)
1.084,82 (142,74)
*
887,10 (118,28)
*
4.189,13 (551,20)
976,60 (128,50)
2.444,16 (321,60)
2.561,42 (337,02)
* ugovori o financiranju izgradnje autoceste Zagreb-Macelj su u paušalnim iznosima i ne razdvajaju izgradnju novih dionica od izgradnje punog profila postojećih
dionica i njihovog opremanja
Izgradnja autocesta u 2005. godini najvećim je dijelom financirana iz kredita i prihoda od cestarina, a Hrvatske autoce-
ste d.o.o. financiraju izgradnju autocesta i iz naknade u cijeni
goriva (0,60 kuna po litri).
Promet
Ukupan promet vozila na autocestama u 2005. godini porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 5,6 posto.
- broj vozila u područjima naplate
2004.
Društvo
HAC d.o.o.
ARZ d.d.
BINA-ISTRA d.d.
AZM d.d.
UKUPNO
Laka vozila
(1. i 2.
kategorija)
2005.
Teška vozila
(3. i 4.
kategorija)
24.647.049
10.198.543
2.324.893
4.198.445
41.368.930
Laka vozila
(1. i 2.
kategorija)
3.196.587
1.565.562
337.154
5.099.303
%
(05/04)
25.235.660
10.320.894
3.375.597
4.442.852
43.375.003
+ 2,46 ***
+ 1,20 0
+ 45,19 **
+ 5,82 0
+ 4,89 0
Teška vozila
(3. i 4.
kategorija)
3.817.003
1.525.395
373.001
552.820
6.268.219
%
(05/04)
+ 19,41 ***
- 2,57 *
+ 10,63 **
+ 12,8 0
* Na autocesti Rijeka-Zagreb do uspostave potpuno zatvorenog sustava naplate cestarine u 2004. g. promet se brojao na više ulaza i izlaza, a vozila koja danas
izlaze na Bosiljevu II bila su brojana na Vukovoj Gorici. Otvaranjem HAC-ovih dionica prošle godine takva je praksa prekinuta, pa otuda smanjenje prometa, a
uz rast prihoda.
** Velik porast prometa zbog otvaranja zapadnog kraka Istarskog ipsilona (podaci o prometu su ukupni za naplatu tunel Učka i naplatu Mirna)
*** Tijekom 2005. g. HAC je pustio u promet tri nove dionice i pojedinim izlazima promijenjena je vrsta. Porast prometa 2004/2005 nije mjerljiv, jer nije bio isti
broj naplatnih dionica. Stvarno će biti usporediva tek 2006. godina.
Napomena: podaci ne uključuju promet vozila koja su vozila autocestom bez plaćanja cestarine.
RAST Bruto domaćeg
proizvoda u 2004.
3,8
RAST Bruto domaćeg
proizvoda u 2005.
4,0
RAST PROMETA u 2004.
10,2
RAST PROMETA
u 2005.
5,6
U 2004. godini ukupna mreža autocesta povećana je za 193 km, to jest 26,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2005. mreža
je povećana za 92 km, to jest za 9,9 posto.
Prihodi od naplate cestarine (bez PDV)
Ukupni prihodi od cestarine porasli su u odnosu na prethodnu godinu za 23,64 posto, što je rezultat rasta prometa, puštanja u
promet novih dionica autocesta kao i manje korekcije cijena na nekim autocestama u Hrvatskoj.
1 EUR = 7,6 kn
Društvo
HAC d.o.o.
ARZ d.d.
BINA-ISTRA d.d.
AZM d.d.
UKUPNO
2004.
KN
774.591.367
296.887.712
85.551.000
61.018.007
1.218.048.086
2005.
EUR
101.919.168
39.064.172
11.256.710
8.028.685
160.268.732
KN
974.835.682
340.086.598
106.842.582
68.887.470
1.490.652.332
EUR
129.978.091
44.748.236
14.245.678
9.184.996
198.157.001
%
(05/04)
+ 25,85
+ 9,12
+ 24,36
+ 14,30
+ 23,64
Sigurnost prometa
U 2525 prometnih nesreća u 2005. godini smrtno su stradale 52 osobe, a ozlijeđeno je 411 osoba. Broj prometnih nezgoda porastao je za 19,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj kilometara mreže autocesta porastao je za 9,9 posto.
Broj prometnih nesreća:
– s poginulima
– s ozlijeđenima
– s materijalnom štetom
UKUPNO broj
prometnih nesreća
Ukupno broj poginulih
osoba u prometnim nesrećama
2004.
BINAHAC
ISTRA
28
3
218
20
1136
99
2005.
8
73
489
1
4
36
BINARH
HAC
ISTRA
40
26
9
315
296
26
1760 1492
112
ARZ
AZM
ARZ
AZM
RH
7
86
362
2
3
104
44
411
2070
1382
122
570
41
2115
1814
147
453
109
2525
32
3
8
1
44
29
13
7
3
52
Ključni podaci - 2005. godina
HRVATSKA
2005.
Ukupna duljina mreže autocesta, km
1020,5
1 x 2 traka
192,0
2 x 2 traka
133,2
2 x 3 traka
695,3
2 x 4 traka
0,0
Broj km u izgradnji
116,4
Prognoza puštanja u promet novih dionica u 2006., km
Godišnji prihod od naplate cestarine u 2005, EUR
Stalno zaposleni
43,0
10,4 (dopuna puni profil)
198.157.001
3214
PGDP LAKA VOZILA
14.080
PGDP TEŠKA VOZILA
1.945
PGDP LV + TV
16.025
Ukupan broj nesreća
2525
Broj nesreća s ozljeđenim osobama
411
Broj poginulih
52
Broj prijeđenih kilometara (106 x km)
3.891.800.626
Broj cestarinskih prolaza
68
Broj trakova
321
Broj trakova za elektronički sustav naplate
123 *
Broj pretplatnika na elektronički sustav
22.200 **
Broj odmorišta (s benzinskim crpkama)
55
Broj odmorišta
87
Broj restorana
16
Broj hotela
7
* trakovi za elektronički sustav naplate još nisu u komercijalnoj uporabi
** pretplatnici SMART kartice
www.hac.hr
www.arz.hr
www.bina-istra.hr
Savska 106/IV, 10000 Zagreb, tel: +385 1 6138 315, fax +385 1 6138 301, e-mail: info-huka@huka.hr, web: www.huka.hr,
žiro-račun kunski: 2360000-1101710267, žiro-račun devizni: 2100247894
Uređivački odbor: Aleksa Ladavac, glavni i odgovorni urednik; Josip Sapunar; Darija Petrović; Branka Vine; Nikola Bulić;
Brankica Bršec,koordinator; Nenad Lihtar, izvršni urednik. Priprema i tisak Kigen d.o.o., ožujak 2006.