Konstruktor list 13_5.indd - Konstruktor

Transcription

Konstruktor list 13_5.indd - Konstruktor
KONSTRUKTOR
Dionica Dugopolje – Šestanovac prije roka
novine
-
I N Ž E N J E R I N G
Broj
Srpanj 2007.
Godina VIII
13
d .
d .
S p l i t
List izlazi periodièno
i dijeli se
besplatno
Snimio: M. Raos
K O N S T R U K T O R
D
Dionica Dugopolje-Šestanovac, Autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, duga 37 km, èija je
gradnja trajala dvije godine, dovršena je deset dana prije roka te sveèano puštena u promet
27. lipnja. Trasa prolazi kroz brdovito krško podruèje te po broju objekata spada u jednu od
najzahtjevnijih dionica autoceste s èetiri tunela, desetak nadvožnjaka i podvožnjaka, èetiri
vijadukta, tri prijelaza za životinje, više propusta te mostom preko Cetine s odmorištima.
Izvela ju je u cijelosti hrvatska graðevinska operativa na èelu s Konstruktorom a u gradnju je
uloženo 1,6 milijardi kuna.
Konstruktor je izveo 8,5 km trase, tunele Bisko i Stražina, vijadukte Periæi i Bulati,
podvožnjake Miloševa draga, Banjaèe i Babajiæi, Nadvožnjak Humèiæ te Most Cetina, jedan od najljepših i najzahtijevnijih objekata dionice. Dužine 148 m, raspona luka 90 m, most
premošæuje kanjon Cetine na 100 m visine iznad rijeènog toka i odlièno se uklopio uokoliš,
na koji puca pogled s odmorišta s obje strane kanjona.
Radovi se nastavljaju na poddionicama Šestanovac-Ravèa i Ravèa-Ploèe ukupne dužine
97 km, koje bi trebale biti dovršene do kraja 2008.
„
NEŠTO TU NE ŠTIMA
N
Nevjerojatna je èinjenica da u petnaest godina uspješnog poslovanja
Konstruktora koji je od firme u steèaju
postao najjaèa graðevinska tvrtka u
Hrvatskoj zahvaljujuæi pameti, umješnosti i kvaliteti rada, u javnosti nijednom
nije bilo rijeèi hvale i podrške bez zadrške. Naprosto je uvrjedljivo za svih 3000
njegovih djelatnika i još toliko kooperanata, koje uostalom nitko ne pita za mišljenje, da se njihov zajednièki uspjeh
blati kojekakvim insinuacijama o kriminalnim radnjama zahvaljujuæi kojima su
održali i ojaèali tvrtku, redovito primaju
plaæe i žive pristojnim životom.
Nešto su „zamutili s pretvorbom“
kažu senzacionalizam, žutilo i traè. Pa
i da jesmo, što onda! Hvala ti Bože da
smo zaobišli onaj korumpirani Fond, danas bismo bili na burzi rada, a država bi
imala puno veæu štetu.
Ni rijeèi razumijevanja za štetu nanesenu Konstruktoru, jer izgubili smo veliki posao zbog neargumentiranih i neobjektivnih napisa u medijima, kao da
njegovi ljudi ne žive od profita nego od
zraka. Konstruktorovci su se izborili za
svoje ljudsko dostojanstvo po zakonima
pravne države i pravilima tržišnog poslovanja u èemu se mnogi nisu snašli, ili su
se snašli samo pojedinci za svoj osobni
profit zaboravljajuæi na ljudskost.
Živimo od našega rada, i od rezultata
toga rada sudjelujemo i u društveno odgovornom poslovanju, što je sasvim nešto drugo od socijalne ustanove.
Krvavo smo radili na cestama i autoputevima, izgradili na stotine objekata, prvi smo od graðevinara samostalno
izišli na zahtijevna inozemna tržišta u oštroj svjetskoj konkurenciji i u tom smjeru ne posustajemo. Greške ispravljamo
u hodu i organizacijski se preustrojavamo kako bi spremno doèekali moguæe
potrese na tržištu graðevinarstva. Nismo
tvrtka od juèer ni za godinu dana.
Živimo u vremenima kada se neki
optužuju da nemaju „poduzetnièku
crtu“, a neki pak jer je imaju, ali po onoj
narodnoj „za dobrim se konjem prašina diže“, konstruktorovci se ne boje za
svoju buduænost.
Održana godišnja
skupština dionièara
N
Na redovnoj Godišnjoj skupštini
dionièara održanoj 25. svibnja, deset predstavnika malih dionièara
Konstruktora jednoglasno je podržalo
izvješæe Uprave o poslovanju tvrtke
za 2006. godinu. Iz izvješæa je vidljiv
konstantan rast i napredak u svim segmentima poslovanja. U 2006. godini
ostvaren je ukupni prihod od 1,8 milijardi kuna, što je za 40,88 % više nego u
2005. Rezultat je to intenzivnih aktivnosti naše tvrtke na tržištu graðevinarstva.
Širenjem tog tržišta, uz dodatne napore, može se oèekivati da æe se taj
trend nastaviti i u 2007. Ulaganja u nove
investicijske projekte, kupnja i obnova
opreme te ostale materijalne imovine rezultirali su poveæanjem ukupnog
rashoda za 40,73% više u odnosu na
prošlu godinu. Ostvarena dobit, nakon
oporezivnja, iznosi 25 milijardi kuna,
što je za 50% više u odnosu na prošlu
godinu. Ostvarena dobit po zaposleniku poveæana je za 45% , što najbolje
govori o trendu rasta efikasnosti poslovanja i stvaranju novih vrijednosti.
Skupština dionièara donijela je odluku, prihvativši prijedlog Uprave, da se
19,87% dobiti dodijeli jednokratno u
dividendu koja iznosi 50,63 kn po dionici, što je za 11% više u odnosu na
prošlu godinu.
Poslovna politika
Mali dionièari podržali su poslovnu
politiku Uprave u proteklom razdoblju
na temelju koje je Konstruktor izrastao
u najjaèu graðevinsku tvrtku u zemlji.
Povratak Konstruktora na inozemno
tržište u 2006. godini nizom ugovorenih poslova velika je garancija da æe
se uspješno poslovanje nastaviti i u
2007. I ubuduæe æe se puna pozornost
posvetiti kadrovima kao najdragocijenijem resursu te sredstvima rada, bez
kojih su ozbiljan nastup i konkuren-
tnost na tržištu nezamislivi. Konstruktor
veæ duže vrijeme zadržava broj od oko
2300 zaposlenih, koji tijekom godine
varira za nekoliko desetaka, ovisno o
poslovima. U 2006. godini broj uposlenih porastao je za 2,6%, što se najviše
odnosi na visokostruèni kadar (4,4%).
Stipendiranje, doškolovavanje i uopæe
poveæanje razine struènosti i znanja i
dalje ostaje važan segment poslovne
politike.
U sredstva rada i dalje æe se ulagati
selektivno, prema potrebi posla. Težit
æe se njihovom racionalnom korištenju
uz angažman uspješnih kooperanata
i druge graðevinske operative. Nakon
znatnih ulaganja u opremu za gradnju
autocesta u Hrvatskoj u 2006. ponovo se ulaže u nabavu novih sredstava u
iznosu od 70,3 milijuna kuna, što je za
3,2 puta više nego u prethodnoj godini. To se u prvom redu odnosi na vrlo
skupu opremu za podvodne radove za
potrebe izgradnje i obnove luke Gruž.
U iduæem razdoblju uložit æe se napori za bolje uhodavanje i proširenje
djelatnosti novih pogona koji su otvoreni prošle godine. Važnost raspolaganja
vlastitim proizvodnim pogonima dugogodišnje iskustvo pokazuje neophodnim za operativne potrebe gradilišta.
Veliki broj ponuda i objekata
koje gradimo traži velika sredstva za
pokriæe jamstvima, pa je u protekloj
godini poveæan broj banaka s kojima suraðujemo, a širi se i suradnja s
osiguravajuæim kuæama, ne samo zbog
zahtjeva naruèitelja veæ i radi poveæanja
naše poslovne sigurnosti.
U praksi dokazani poslovni trendovi unaprijeðivat æe se i aktualizirati
prema stanju i odnosima na tržištu, i to
sve radi zadovoljavanja naših kupaca i
naruèitelja naših usluga te dograðivanja
veæ steèenog ugleda.
„
novine
Izdavaè: “KONSTRUKTOR-INŽENJERING” d.d. SPLIT, Svaèiæeva 4/I, tel.: 021/40 92 00, fax: 48 70 47, e-mail: konstruktor-st@konstruktor-split.t-com.hr,
www.konstruktor-split.hr • Ureðivaèki kolegij: Željko Žderiæ, Dražen Graniæ, Magda Marasoviæ. Margita Vrtlar • Tekstove pripremila i uredila: Magda Marasoviæ
Lektor: Slobodana Matijeviæ • Dizajn: Duje Šiloviæ • Foto: Konstruktorov arhiv • Grafièka priprema: ACME • Tisak: OXA, Split
O B R A D A
P O N U D A
UGOVORENO POSLOVA PREKO
3 MILIJARDE KUNA VRIJEDNOSTI
U odjelu kalkulacija mjeseèno se obradi dvadesetak ponuda (Ž. Petrièeviæ, K. Kojundžiæ i I. Deliæ)
KONSTRUKTOR IZVAN
GRANICA HRVATSKE
Z
Završavanjem velikih investicija u cestogradnji i cestograðevnoj infrastrukturi
koje su u poslijednjem desetljeæu najveæim
dijelom zapošljavale Konstruktorove kapacitete, obrada tržišta pojaèala se i izvan
granica Hrvatske. Konstruktor tu ima dugogodišnje iskustvo još od daleke 1965.
godine kada smo gradili u destak zemalja svijeta. Povratak na inozemno tržište
uslijedio je najprije u zemljama susjedima
pa tako u Bosni i Hercegovini gradimo hidroenergetske objekte i ceste, a u prošloj godini nudili smo 7 poslova u vrijednosti od oko 420 milijuna kuna. Gradimo i u
Crnoj Gori gdje smo plasirali ponuda u vrijednosti od 730 milijuna kuna. U Sloveniji
smo nudili oko 760 milijuna kuna vrijedne
radove na pet projekata, a u Srbiji 2 projekta. Po vrijednosti nuðenih radova treba izdvojiti i Èešku Republiku s više od
1,3 milijarde kuna vrijednosti ponuda.
Nudili smo ceste u Slovaèkoj i Albaniji, u
Alžiru cestovne tunele i druge objekte infrastrukture, a u Saudijskoj Arabiji luku i
mostove. Veliki uspjeh krajem prošle godine bilo je ugovaranje posla na izgradnji cestovnog raskrižja u industrijskoj zoni
Dohe, glavnog grada države Qatar gdje
oèekujemo daljnji angažman na gradnji
mreže autocesta.
Kako bismo bolje upoznali tržišta zemalja u kojima plasiramo svoje ponude,
u smislu kretanja investicija i razvojnih
programa te stekli informacije važne za
praæenje konkurentnosti naših ponuda,
otvorili smo predstavništva i podružnice u
Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Qataru,
Albaniji i Libiji, a èesto udružujemo svoja
znanja, sposobnosti i iskustva s drugim
dokazanim poslovnim subjektima u cilju
što boljeg plasmana na stranim tržištima.
Na temelju sve veèeg broja ponuda može
se oèekivati da veæ u 2007. doðe do ugovaranja novih poslova.
„
N O V I P O S LO V I U C R N O J G O R I
OBNOVA MAGISTRALNE CESTE ZA KOLAŠIN
K
Konstruktor je dobio novi posao u Crnoj
Gori na rekonstrukciji magistralne ceste
Mioska-Kolašin. Radi se o 9 km dugoj trasi
sa 13 objekata na kojima æe trebati izvršiti
veèe ili manje zahvate obnove (dva vijadukta,
sedam tunela, dva portala i jedna galerija).
Radovi æe se izvoditi parcijalno po sekcijama
u vrlo otežanim uvjetima kontinuiranog prometa. Zimski period takoðer æe biti težak jer
se radi o sjevernom dijelu Crne Gore gdje
su zime vrlo oštre pa loši vremnski uvjeti
blokiraju rad i do šest mjeseci. Radovi æe
zapoèeti 15. rujna, nakon turistièke sezone,
a ugovoreni rok izvoðenja je 14 mjeseci. „
Tijekom 2006.godine natjecali smo se
ukupno za 170 projekata u vrijednosti od
13,5 milijardi kuna od èega je ugovoreno
èak 25% ukupne vrijednosti ili 3,3 milijarde
kuna. Znatno smo poveæali i broj ponuda
za inozemno tržište, ukupno 40 ponuda
ili 24% èija je vrijednost èak 50% od ukupne vrijednosti nuðenih poslova. Najviše
smo nudili radove cestogradnje i cestovnih
objekata (43%) u vrijednosti od oko 9,1
milijardi kuna, zatim objekte visokogradnje
(29%), te komunalnu infrastrukturu i pomorske objekte (25%). Najviše je ugovorenih radova u cestogradnji, 2,2 milijarde
kuna ili više od 66%. Na energetske objekte odnosi se više od 15%, a na komunalnu
infrastrukturu i pomorske radove 14,5%.
Za mnoge plasirane ponude naruèitelji još
nisu donijeli konaène odluke o dodijeli posla. U 2006.godini izvodili smo radove na
ukupno 105 objekata, od kojih je 58 dovršeno, a radovi na ostalima nastavljaju se u
2007. godini.
„
S O P E R AT I V E
KONSTRUKTORU
OTVORENA
VRATA ZA
KVALITETNE
GRAÐEVINARE
V
Veliki rast Konstruktora koji je danas
angažiran na oko sto gradilišta i pogona
konstantno zahtijeva dopunu struènog
proizvodno-tehnièkog osoblja svih profila od tesara, armiraèa, poslovoða, tehnièara
do inženjera. Potreba za kvalitetnim ljudima u narednim godinama sigurno æe biti
još izraženija, jer se veæ u ovoj godini
oèekuje realizacija radova od dvije milijarde kuna, a opravdano je oèekivati njezin
rast u narednim godinama. U prvih šest
mjeseci ove godine završavaju se radovi na oko 47 gradilišta, a oèekuje se
dobivanje poslova na novim objektima.
Fluktuacija ljudi je velika pa je praæenje,
planiranje i koordiniranje ljudskim potencijalima vrlo važan segment poslovanja, a
kvaliteta rada mora biti osnovno mjerilo za
ocjenjivanje i nagraðivanje ljudi, naglašeno je na sastanku Operative. Kvalitetnim
ljudima treba omoguæiti uvjete rada u
kojima æe moæi pokazati i dokazati svoju
struènost i kreativnost te stalno raditi na
poboljšanju tih uvjeta. Konstruktor je tvrtka s tradicijom i s izvjesnom buduænošæu
koja pojedincu zasigurno pruža sigurnost
planiranja vlatitog života.
„
novine 3
Proboj tunela “Pod Vugleš”
T
„Toèno u podne”, 14 lipnja,
promatraèi, njih pedesetak, koji su se
okupili ispod nadstrešnice od leksalnih
ploèa izmeðu tunela Pod Vugleš i Javorova kosa prisustvovali su èudnom
prizoru, kao iz sience fiction filmova, iz
brda je izronio bager ovjenèan zelenilom Bio je to proboj južne tunelske cijevi Tunela Pod Vugleš u sklopu radova
na ureðenju Poluautoceste Rijeka-Zagreb u puni profil, za što je još ostalo 44 km.
Proboj Tunela Pod Vugleš zanimljiv
je s inžinjerske strane, jer ovdje nije
bilo moguèe primjeniti uobièajni postu-
4
novine
pak i pripremu za proboj upravo zbog
nastrešice. Inaèe oba dva tunela kopana su u vrlo teškom terenu pa se 590
m dugaèak Tunel Pod Vugleš skoro u
cijelosti nalazi pod podgradnim sistemom „cijevnog kišobrana”. Ekipa koja
je izvršila proboj prošla je ispod nastrešice duge pedesetak metara i odmah
zapoèela s iskopom južne cijevi Javorove kose. Od 1490 m tunela za iskop
je još preostalo 400 m, a Konstruktor nastavlja s iskopom s jedne i druge strane.
Na Autocesti Rijeka-Zagreb ima
ukupno 13 tunela, a od njih je Kon-
struktor radio na njih 5 i to po kronološkom redu: Vršek (885m), Pod Vugleš,
Javorova kosa, Rožman brdo (530 m)
i Èardak ( 601 m).
Treba naglasiti da je proboj ovih
Gorsko kotarskih tunela bio vrlo zahtijevan i težak posao zbog konfiguracije
terena i lošeg sastava tla te vrlo oštrih
zimskih uvjeta, ali je prošao bez ijedne
teže nesreæe. Tomu u prvo redu treba
zahvaliti uigranoj tunelaškoj ekipi „sa
sjevera” na èelu s Ivanom Galiæem,
pok. Vinkom Depederom, Anðelkom
Siskom, Vladom Krajnikom, Ivicom
Deliæem i Dinom Bajgoriæem.
„
HOTEL “AMFORA” ZAVRŠEN U ROKU
O
Obnova i rekonstrukcija Hotela “Amfora”
u Hvaru za investitora „Sunèani Hvar” u svakom je pogledu bila specifièan projekt od definiranosti same lokacije postojeæim stanjem,
kratkih rokova, eskluzivnosti idejnog projekta londonskih dizajnera koji je trebalo uskladiti s moguænostima izvoðenja, sinhroniziranog
rada mnogobrojnih kooperanata te svih onih
problema zbog kojih se ne kaže uzalud „bolje graditi novo, nego obnavljati staro”. Kako
nam je rekla Ranka Zavoreo, glavni inženjer
projekta ovaj projekt od samog poèetka pratilili su problemi i oko papirnatog dijela regulacije graðenja. Projektna dokumentacija stizala je u hodu sa èestim izmjenama, a èekalo
se i na graðevinsku dozvolu bez koje se radovi nisu mogli razvijati planiranom dinamikom.
Ipak, Konstruktor je uspješno priveo radove
kraju pa je 15. srpnja Hotel “Amfora” primio
prve goste.
Nakon što je uspješno završena I faza koja se odnosila na ureðenje 340 soba u lijevom i desnom krilu hotela u prosincu prošle
godine zapoèela je druga faza koja obuhvaæa
centralnu zgradu gdje se nalaze javni i servisni
prostori, adaptacije sjevernog krila sa 91 sobom te izgradnju novog bazena. Hotel je tako
dobio potpuno novi lobi s recepcijom, kuhinju
s glavnim restoranom, dvije konferencijske
dvorane te vanjski bazen s èak èetiri vanjska
restorana.
Radovi su zapoèeli rušenjem starog bazena, starih obloga i zidova centralnog dijela, te demontažom starih instalacija. Tada su
se javili problemi oko iznalaženja deponija za
odvoz graðevinskog šuta. Sve se riješavalo u
hodu. Trebalo je organizirati i koordinirati rad
oko 300 ljudi, koji su se istovremeno nalazili na gradilištu jer se najveæim dijelom radilo
o zanatskim radovima koji su zahtijevali visoku kvalitetu izvoðenja zbog sofisticirane infrastrukturne opreme koja se ugraðivala.
Glavni inženjer gradilišta, Zdravko
Rušèiæ istièe da su najveæi problem predstavljale izmjene projekta koje su stizale naknadno pa je trebalo prepravljati veæ izvedeno stanje. Najzahtjevniji dio posla bio je bazen
nepravilnog oblika, površine oko 650 m2, na
više nivoa, odnosno s kaskadama od umjetnog kamena, koji mu daje izgled prave lagune, te nizom drugih popratnih sadržaja Dio tih
sadržaja kao što je wellness i spa-centar te
hortikulturne površine sa zidiæima i šetnicama
koje æe se ruèno raditi od lomljenog kamena izvest æe se u treæoj zasebnoj fazi nakon
turistièke sezone. Svi vanjski sadržaji protežu
se na oko 4 tisuæe kvadrata, od kojih æe onaj
dio koji graðevinski neæe biti završen u ovoj
sezoni biti prekriven platnenim “banerom”. „
novine 5
MOST ”RASOVO” U
Piše:
Zoran Šarèeviæ,
dipl.ing.grað.
N
Nakon dvadesetak godina od izgradnje Tunela Vrmac izmeðu Tivta i
Kotora Konstruktor-inženjering ponovno je nazoèan na tržištu Crne Gore.
Projektiranje i izgradnju Mosta Rasovo
koji premošæuje rijeku Lim u opæini
Bijelo Polje, Konstruktor-inženjering
dobio je na meðunarodnom javnom
natjeèaju, a vrijednost radova je oko
1,5 miljun EUR-a.
Most je lociran sjeverno od centra Bijelog Polja u industrijskoj zoni
Rasovo, uz magistralni put RibarevinePrijepolje. Nalazi se na trasi buduæe
obilaznice oko Bijelog Polja te njegova realizacija predstavlja poèetak
gradnje obilaznice, najznaèajnijeg infrastrukturnog projekata za tu opæinu.
Investitor radova je Direkcija javnih radova Republike Crne Gore zajedno s
Opæinom Bijelo Polje.
Projekt mosta izradio je Ante
Runjiæ, dipl.ing.grað., iz Projektnog
biroa Konstruktor. Na gradnji mosta,
uz
Konstruktor-inženjering,
angažirana je i tvrtka KonstruktorNeretva iz Èapljine, BiH. Radovi
su izvoðeni preko Podružnice
Konstruktor-inženjeringa sa sjedištem u Podgorici. Direktor Podružnice
Milorad Pustahija uložio je mnogo
truda pri uspostavljanju pravnog i financijskog sustava nužnog za funkcioniranje svih sudionika u projektiranju
i graðenju što su dolazili iz tri države.
Glavni inženjer projekta bio je Zoran
Šarèeviæ, inženjer gradilišta Andrija
Dodig, dok je radovima na samom
mostu rukovodio Miho Suliæ uz pomoæ
Davora Boškoviæa.
Pri izgradnji mosta ostvarena je izuzetna suradnja s investitorom kao i lokalnim podizvoðaèima. Izgradnja mosta trajala je šest mjeseci i završena je u predviðenom roku, odnosno
poèetkom listopada 2006.
6
novine
Tehnièki opis objekta
Most Rasovo gredni je most s
prednapregnutom rasponskom konstrukcijom preko šest polja ukupne
dužine 140 m.
Glavna rasponska konstrukcija
mosta je monolitna armiranobetonska
ploèa debljine 125 cm, koja se oslanja
na pet srednjih (rijeènih) stupova, elisapstog popreènog presjeka, debljine
0,90 m èija visina varira od 5 do 8,76 m.
i dva obalna oslonca, s osnim rasponima 20,0+25,0+25,0+25,0+20,0 m.
” U CRNOJ GORI
Os mosta položena je u pravcu. Uzdužni
nagib mosta je 0,5%, a popreèni jednostrani 2,5%. Most ima dvije kolnièke
trake širine po 3,5 m i dvije pješaèke
staze širine po 2,05 m, tako da ukupna širina mosta iznosi 11,10 m.
Projektna koncepcija mosta kao
monolitne armiranobetonske prednapregnute konstrukcije, uz kvalitetno
izvoðenje, omoguæuje veliku trajnost
objekta, jednostavnu kontrolu i male
troškove održavanja, a i u estetskom
pogledu je bolja od polumontažnih
konstrukcija. Upravo zbog tih prednosti monolitni naèin izgradnje mostova
sve je zastupljeniji u svijetu, bez obzira
što je do 30% skuplji od polumontažne
izgradnje.
Opis tehnologije graðenja
Temeljenje mosta izvedeno je preko plošnih temeljnih ploèa na naèin plitkog temeljenja klasiènim naèinom iskopa temeljnih jama bez posebne zaštite.
Za tri stupa u rijeci nužna je bila upotreba pumpi za zaštitu graðevnih jama
od prodora vode. Neuobièajno visok
vodostaj rijeke Lim znatno je otežavao
izradu temelja središnjeg rijeènog stupa. Temelj je izveden pomoæu otvorenog èetvrtastog bunara, armiranobetonskih zidova debljine 30 cm, koji je
betoniran na privremenom nasipu i s
novine 7
iskopom spušten na projektiranu kotu.
Dno bunara spušteno je minimalno 1,5
m duboko u èvrsto tlo. Nakon spuštanju bunara na projektiranu kotu betoniran je èep debljine 40 cm, voda je ispumpana, te je izveden temelj i stup u
suhom. Dno temelja stupa je oko 4 m
ispod razine rijeke Lim. Gornji dijelovi
stupova izvedeni su na klasièan naèin.
Rasponska konstrukcija izvoðena
je na skeli uz uporabu klasiène oplate.
Betoniranje je izvedeno u segmentima
sistemom polje po polje, pri èemu su
odsjeèci bili dugi 25 m, osim posljednjeg koji je bio dug oko 15 m. Prvo je
betoniran prvi segment od 25 m s konzolnim prepustom iznad stupa u osi 2
dužine 5 m. Nakon postizanja minimalne marke betona MB 30, izvršeno je prednapinjanje po elaboratu iz
projekta, nakon èega je skela otpuštena i prenesena u podruèje sljedeæeg
odsjeèka. Operacija je ponavljana sve
do završetka posljednjeg segmenta
izmeðu stupa 6 i krajnjeg oslonca 7.
Svi oni koji se bave gradnjom mostova dobro znaju da je tehnologija
izrade rasponske konstrukcije osnovno što mostu daje na težini i složenosti
izvedbe. Iako je Konstruktor izveo cijeli niz velikih i složenih mostova,
Most Rasovo je za njegove struènjake
predstavljao novi izazov. Razlog tome
nisu bili ni veliki stupovi, ni veliki rasponi veæ tehnologija izrade monolitne AB prednapregnute ploèaste rasponske konstrukcije sistemom polje
po polje. Taj kvalitetni postupak grad-
8
novine
nje u Hrvatskoj je uglavnom zanemarivan zbog nešto veæe cijene koštanja tako da Konstruktor nije raspolagao potrebnom tehnologijom za tu vrstu gradnje. U kratkom roku trebalo je
projektirati most te nabaviti novu opremu. Istraživanje tržišta pokazalo je da
je njena cijena vrlo visoka, a rok isporuke upitan. Stoga se izradi prvog
odsjeèka, koji se nije nalazio iznad rijeke, pristupilo pomoæu teške cijevne
skele TC 500 koja nam je bila dostupna.
U meðuvremenu je projektirana i
nabavljena modularna rešetkasta konstrukcija duljine 6 m, pomoæu koje se
meðusobnim spajanjem može formirati nosiva rešetka razlièitih duljina.
Istovremeno te rešetke mogu služiti
kao nosiva rešetka za navlaènu rešetku (lansirku) pomoæu koje se mogu
montirati nosaèi težine do 150 t na rasponima do 50 m.
Ukupno je nabavljeno 40 rešetki
od 6 m, od kojih je meðusobnim spajanjem napravljeno 10 rešetki od 24 m,
a koje su bile dovoljne za zaskeljivanje dva polja rasponske konstrukcije.
Odluka da se nabave rešetke za dva
polja, kasnije se pokazala kljuènom u
stizanju zadanih rokova, što su došli u pitanje zbog velikog vodostaja.
Za oslonce rešetke su iskorišteni elementi teške cijevne skele TC 500 kao
i èelièni elementi kojima se raspolagalo. Bitno je istaknuti da je svaka rešetka bila oslonjena neovisno o drugima, što je uvelike olakšalo demontažu
i premiještanje rešetki. Radi smanjenja progiba i poveæanja sigurnosti
èeliène rešetke su preko krajeva izbetoniranih konzola dodatno pridržavane
pomoæu sustava jake grede i Dywidag
vijaka. Kompletnu tehnologiju su zamislili, projektirali i u praksi primjenili
struènjaci Konstruktora.
Izgradnjom Mosta Rasovo Konstruktor-inženjering pokazao je svoju
elastiènost i sposobnost da u kratkom
roku usvoji i primijeni nove tehnologije. Tako je dugaèkom popisu izvedenih objekata razlièitih konstrukcija dodao i ovaj integralni most koji može
biti primjer za primjenu te tehnologije
u daljoj gradnji cestovnih objekata. „
KONSTRUKTOR NA IZGRADNJI
HIDROENERGETSKIH OBJEKATA
U
Povratak hidroelektrana
U svojoj pola vijeka dugoj povijesti
Konstruktor se specijalizirao za izgradnju hidroelektrana i po toj djelatnosti
postao poznat ne samo na prostorima
bivše države veæ i u inozemstvu. Skoro
da i nije bilo hidroelektrane na ovim
prostorima na èijoj izgradnji nije sudjelovao kao glavni izvoðaè, a samo u
tri sluèaja kao podizvoðaè. Bili su to
objekti raznih tipova i velièina. Gradio
je hidroelektrane kapaciteta od 2 x
3,75 MW (HE Golubiæ) do 6x150 MW
(HE Kafue Gorge, Zambija), tunele
profila od 2 m do 17 m, te podzemne
prostorije dimenzija i do 297x36x27
m (podzema trafo-komora HE
Bekhme, Irak). U Hrvatskoj je izgradio Peruèu, Zakuèac I i II, Dubrovnik,
Senj, Orlovac, Golubiæ, Obrovac i
Ðale; u Bosni i Hercegovini Ramu,
Èapljinu, Grabovicu, HE Peæ-Mlini; u
Makedoniji Tikveš; u Srbiji Zavoj gdje
je kao podizvoðaè izveo specifiènu
vodnu komoru.
U Sri Lanki Konstruktor je izgradio u cjelini hidroenergetske sustave
Maskeliya Oya i Polgolla, a u Zambiji
(kao podizvoðaè), sudjelovao je u znatnom dijelu na izgradnji hidroelektrane
Kafue Gorge. Angažman na hidroelektrani Bekhme u Iraku prekinut je 1990.
godine zbog ratnih okolnosti u zemlji.
Rat i poslijeratne prilike prekinule su
ulaganja u hidroenergetske objekte. U
tom periodu dolazi i do restrukturiranja
Konstruktora. Znakovito je da je zadnji
veliki posao starog Konstruktora bio
upravo HE Ðale. Zahvaljujuæi njenoj
izgradnji uspio je preživjeti još èetiri
godine. Stvaranje novog Konstruktora
obilježila je, uz Maslenièki most, kao
poèetak jedne nove specijalnosti, rekonstrukcija prve Konstruktorove hidroelektrane Peruèe, koja se odvijala
u ratnim okolnostima. Simbolièan je to
spoj novog i starog, na èemu i poèiva
snaga Konstruktora.
Zahvaljujuæi upravo respektabilnim
referencijama s podruèja izgradnje hidroenergetskih objekata Konstruktor
se nakon sedamnaest godina ponovno
vratio hidroelektranama. Angažiran je
na izgradnji HE Peæ-Mlini kod Gruda u
BiH, gdje je uspješno izveo dovodni tunel, ulaznu graðevinu, vodnu i zasunsku
komoru, strojarnicu, rasklopno postrojenje i odvodni kanal. Bio je to povratak
na njegov stari teren koji se nastavlja
dobijanjem posla na HE Mostarsko
blato, i to u cijelosti svih graðevinskih
radova. I Elektroprivreda Hrvatske nakon dužeg perioda ponovno poæinje
izgradnju hidroenergetskih objekata.
Konstruktor je angažiran na izgradnji
HE Lešæe na rijeci Dobri u Lici.
Tomo Radoš dipl. ing. grað., Zdravko
Æosiæ - voditelj laboratorija, Damir Nekiæ
ing. str. - voditelj str. službe, te mladi
inženjer Vlatko Milièeviæ koji je uz Miju
Nikše izradio i obradio organizaciju i tehnologiju pripremnih i glavnih radova za
HE Lešæe. Ponovno se kao nekada okuplja ekipa vrsnih graðevinskih inženjera i
tehnièara koji æe u svakom trenutku biti
spremni izvesti i najsloženiji objekt.
Uvijek avangarda
Konstruktor je meðu prvima koristio najnaprednija dostignuæa na gradnji
V. Milièeviæ, Z. Æosiæ, T. Radoš, M. Braviæ, M. Nikše, G. Èelar i D. Nekiæ
Tim za hidroelektrane
Na èelu s Mijom Nikšom, dipl.
ing. grað., koji iza sebe ima iskustvo
rukovoðenja izgradnjom èetiri hidroelektrane, ponovno se formira tim za tu vrst
radova. Uz neke stare konstruktorovce
s iskustvom na tim objektima kao što su
graðevinski tehnièari Ivica Deliæ i Ilija
Šimiæ na HE Lešæe te inženjer Vilko
Buntiæ na HE Mostarsko blato, iskustvo na HE Peæ-Mlini stekli su i neki novi
momci kao inženjer Tomo Grizelj, glavni
inženjer gradilišta HE Mostarsko Blato,
tehnièar Marinko Braviæ, sada na HE
Lešæe, inženjeri Joško Èupiæ i Gordan
Èelar, glavni inženjer gradilišta HE Lešæe,
nasutih i betonskih brana, na iskopima,
podgraðivanju i izvedbi betonske obloge
tunela i drugih podzemnih prostorija (strojarnice, trafokomore...), vodnih komora,
tlaènih cjevovoda (horizontalnih, vertikalnih i kosih), kanala, vanjskih i podzemnih
strojarnica i rasklopnih postrojenja te svih
prateæih radova. Uz ime Konstruktor vezuje se i niz originalnih rješenja u realizaciji pojedinih objekata u sustavu hidroelektrana. Meðu prvima se koristi novom
austrijskom tunelskom metodom (NATM)
pri gradnji tunela i podzemnih prostorija,
a pri iskopu tunela rotacijskim strojevima,
pa i strojem za iskop u punom profilu takozvanom „krticom“.
novine 9
HE „ LEŠÆE“
Hidroelektrana Lešæe prva je hidroelektrana koja se gradi u Hrvatskoj od
njezinog osamostaljenja, i dvadesetèetvrta na prostoru Hrvatske. Nalazi
se na rijeci Dobri u Lici i njezinom izgradnjom zaokružuje se hidroenergetsko ureðenje sliva rijeke Dobre koje
èini HE Gojak s branom i akumulacijom Bukovnik te brana i akumulacija
Sabljaki koja zahvaèa vode Zagorske
Mrežnice. HE Lešæe snage 2 x 21
MW bit æe visokoautomatizirano postrojenje kojim æe se upravljati daljinski iz HE Gojak bez prisutnosti stalne
posade. S energetskog stanovišta HE
Lešæe je vrijedan energetski objekt u
hrvatskom elektroenergetskom sustavu koji æe proizvoditi vršnu energiju
bez posljedica za ljude i okoliš.
Prva istraživanja moguænosti izgradnje HE Lešæe zapoèela su još 1982.
godine, dok je gradnja prijavljena tek
2003., a stvarni poèetak izvoðenja
pripremnih radova zapoèeo je u rujnu
2005.
Pripremni radovi
Pripremne radove za izgradnju HE
Lešæe Konstruktor je zapoèeo u rujnu
2005. a završio u srpnju prošle godine. Oni su obuhvaæali sve predradnje
za organiziranje gradilišta, gradnju obilaznog tunela, uzvodnog i nizvodnog
zagata za skretanje voda Dobre kroz
tunel te stvaranje uvjeta za izgradnju
gravitacijske brane i strojarnice.
Rekonstruirano je 3125 m lokalne
ceste kao pristupne ceste do gradilišta.
Izraðeni su platoi za naselje i pogonske
objekte, te 1050 m duga pogonska
cesta na samom gradilištu Za gradnju
te serpentinske ceste u vrlo strmom,
nepristupaènom kanjonu rijeke Dobre
dubine do 80 m bilo je potrebno izvesti
90 000 m3 iskopa u teškim uvjetima.
Pripremni radovi obuhvaæali su i gradnju gradilišnog vodovoda dužine 3000
m s jednom prepupnom stanicom i vodospremom zapremnine 2x200 m3.
Radovima je rukovodio dip. ing.
grað. Joško Èupiæ na èelu ukupno
osamdesetak konstruktorovih radnika.
Na platoima u krškoj prirodi kanjona niknulo je lijepo ureðeno kontejnersko naselje sa stambenim dijelom,
službenim prostorijama, te kuhinjom i
restoranom kapaciteta i do 250 ljudi
gdje æe konstruktorova Služba ugostiteljstva pružati usluge prehrane za sve
sudionike u gradnji.
10
novine
Glavni radovi
Izgradnja HE Lešæe planira se izvesti u roku od 35 mjeseci, s tim da æe
se objekti u obvezi po posebnim uvjetima (mostovi Dobra i Ribnjak, regulacija
nizvodnog korita, ureðenje okoliša, kupalište, vidikovci i autobusno stajalište)
izvesti u razdoblju od lipnja 2007. do
polovice 2009. godine.
Glavni radovi zapoèeli su u prosincu
2006. godine.
Konstruktor je ugovorio kompletne
iskope graðevinske jame za branu i strojarnicu te gradnju brane i pregrade na
lijevoj obali, te tehnièka promatranja.
Glavni inženjer gradilišta je Gordan
Èelar, dipl.ing. grað. Svi iskopi su završeni te izvršene pripreme za poèetak
betoniranja brane. Instalirana je grandiozna konstrukcija kabel-krana nosivosti
9 t, kupljena specijalno za radove na
tom gradilištu, te montirana nova betonara mješalice od 3m3 betona.
Gravitacijska betonska brana volumena 90 000 m3 betona, maksimalne
visine 53 m, dužine 176 m izvodit æe
se u 12 konstruktivnih monolitnih blokova razlièitih širina (10,5 – 18,2 m)
i duljine oko 40 m. Na lijevoj obali u
nastavku brane izvest æe se betonska
pregrada visine 12 m, koja æe služiti za
sprijeèavanje prolaza vode u prirodnoj
depresiji zemljišta.
Na gradilištu æe u špici radova biti
angažirano više od sto radnika.
V. Buntiæ, S. Galiæ, T. Grizelj, M. Nikše, M. Milièeviæ i Z. Trkulja ispred donje vodne komore
HE „MOSTARSKO BLATO“
Za investitora Elektroprivredu HZ
HB, Konstruktor æe izvesti kompletne
graðevinske radove za HE Mostarsko
blato. Radovi obuhvaæaju ulaznu graðevinu, dovodni tunel, vodnu i zasunsku komoru, tlaèni cjevovod, strojarnicu, donji bazen i odvodni kanal. Radovi
su zapoèeli koncem listopada 2006.
godine, a rok završetka radova je 27
mjeseci.
Projekt star sto godina
HE Mostarsko blato je derivacijska
hidroelektrana instalirane snage od 61
MW (2x30,5) koja æe proizvoditi oko
170 GVH elektriène energije. Planovi
o njezinoj izgradnji stari su više od sto
godina, a njezinom realizacijom, osim
proizvodnje elektriène energije, stvorit
æe se povoljniji uvjeti za razvoj poljoprivrede jer æe se vrijeme trajanja poplava
bitno smanjiti. Smještena je jugozapadno od Mostara i energetski koristi vode
rijeke Lištice na prirodnoj visinskoj razlici od 176 m izmeðu Mostarskog blata i doline rijeke Neretve. Projektom je
definirano optimalno hidroenergetsko
rješenje korištenja postojeæih vodnih
resursa s minimalnim graðevinskim zahvatima u prirodno stanje. Kraško polje, Mostarsko blato, koje se rasprostire na 3.500 hektara, najmanje pet mjeseci godišnje neupotrebljivo je zbog
poplava jer tunel za evakuaciju voda
rijeke Lištice i podzemnih jezera, koji
je sagraðen još u vrijeme II svjetskog
rata, nije dostatnog kapaciteta da bi
sprijeèio plavljenje. Zamijenit æe ga novi
dovodni tunel puno veæeg promjera koji
æe biti gotovo paralelan s postojeæim.
novine 11
Akumulacija, koja æe zauzeti samo 50
hektara ukupne površine Mostarskog
blata, volumena oko 1000000 m3 spojnim æe se kanalom povezati s ulaznom
graðevinom koja je koncipirana tako
da se energetski mogu koristiti vode
koje se preliju u retenziju uz uvjet da se
postojeæi tunel može koristiti za evakuaciju velikih voda.
12
novine
Radovi na gradilištu
Konstruktor je radove zapoèeo krajem prošle godine iskopom pristupnog
tunela dugog 171 m, koji je bio gotov u
veljaèi ove godine, te se pristupilo iskopu dovodnog tunela. Dovodni tunel kroz
brdo izmeðu Mostarskog blata i naselja
Jasenica duljine 2,25 km, promjera 4,10
m, s maksimalnim protokom od 45 m3/s,
najzahtijevniji je dio projekta. Projektiran
je kao potkovièasti profil s kalotom radijusa 2.1 m. Iskop i izvedba vrši se novom
austrijskom tunelskom metodom (NAMT)
s ugradnjom primarne (mlazni beton, sidra, ar. mreža i remenate) i sekundarne
podgrade. Radovima na objektu rukovodi Frane Buliæ, ing.grað. koji je došao
iz tunelaške ekipe Tunela Stražina. Rad
je organiziran u tri smjene, praktièki 24
sata. Do sada je izvedeno 1000 m iskopa. Strojnom službom rukovodi Mate
Milièeviæ, ing. strojarstva, a nadzemna
miniranja vodi Slavko Galiæ, ing. rudarstva. Na kraju tunela nalazi se vodostan
s donjom i gornjom vodnom komorom
i galerijom vodostanskih zatvaraèa. Od
vodostanskih zatvaraèa do strojarnice
predviðen je tlaèni cjevovod promjera 3
m i dužine 310 m.
Istovremeno su otpoèeli iskopi na
vodnoj i zasunskoj komori te ulaznoj
graðevini. Glavni inženjer gradilišta je
Tomislav Grizelj, dipl.ing.grað. Na
gradilištu je za sada angažirano oko
sedamdesetak radnika, èiji su smješataj i prehrana organizirani u privatnom
sektoru. U Konstruktoru æe razmotriti
i moguænost organiziranja gradilišnog
naselja jer se u špici radova oèekuje
preko 150 radnika.
„
Ulaz u tunel - I. miniranje
Piše: Marko Cambj,
dipl.ing.stroj.
SA JMOVI
KONSTRUKTOROVCI NA „BAUMI 2007.“
I. Budimir, J. Rapaniæ i M. Friedl
B
Bauma je najveæi svjetski sajam
graðevinarske opreme, a održava se svake treæe godine u Münchenu u Republici
Njemaèkoj. Posljednji je održan u travnju ove godine. Posjetilo ga je preko
500.000 ljudi, od èega èak 160.000
stranih posjetitelja. Preko 190 zemalja imalo je svoje izlagaèe, a èak 3000
izlagaèa izložilo je svoje proizvode na preko 180.000 m² zatvorenog sajamskog
prostora i 360.000 m² otvorenog prostora. Samo brojke ne mogu doèarati svu
velièinu ovog sajma i impresivnu demonstraciju „mehanizacijske sile“ koja se na
njemu može vidjeti.
Tvrtku Konstruktor predstavljala je
mala, ali skladna ekipa predvoðena M.
Friedlom, J. Rapaniæem, I. Budimirom,
Z. Šarèeviæem i mojom malenkosti. Na
sajam smo stigli 26. travnja u jutarnjim
satima. Iako je nova lokacija sajma (od
2001. godine) na najširem prstenu cesta
oko Münchena, veæ na prilaznim cestama stvarala se velika gužva što je najavljivalo brojnost posjetitelja.
Na nepreglednom parkiralištu automobilske registracije iz cijele Europe.
Fotografirali smo položaj našeg auta kako bismo se pri povratku lakše orijentirali. Tolika kolièina automobila i ljudi èak i
kod organiziranih Nijemaca pomalo stvara kaos. Izlagaèi su nam poslije rekli da
veæinom koriste javni transport (metro) ili
putuju organizirano autobusima, što je i
najbolji naèin za oèuvanje živaca.
To je bio moj prvi posjet Baumi. Bio
sam impresioniran veæ na samom ulazu
na sajam. Ovdje važi pravilo pokaži „što
veæe i što jaèe“. Svatko tko je došao, doveo je svoj najveæi proizvod i ponosno ga
izložio. Strojevi od nekoliko katova na svakom su štandu.
Bez obzira što nam je prvotna namjera bila ne obilaziti štandove strojeva i mehanizacije s kojima stalno radimo te smo
upoznati sa svim novostima, bilo ih nam
je nemoguæe izbjeæi. Toliko sjaja, utrošenog novca i nadmetanja bilo je nemoguæe
ne zamijetiti. Skoro svaki proizvoðaè imao
je zakupljenu kompletnu halu te otvoreni
prostor na kojem su se svaki sat vremena
odvijale predstave sa strojevima u glavnim
ulogama.
Caterpillar je imao najveæe štandove, Komatsu ih je pratio. Hitachi je
imao najveæi rovokopaè na sajmu, Terex,
Liebherr dumper .... u nedogled. Nitko ne
smije zaostati jer inaèe ispada iz utrke.
New Holland je imao „manekena“, tj.
utovarivaè W190 iz novog filma o James
Bondu s Danielom Craigom. U svakom su
razgovoru isticali svoje sponzorstvo nogometnog kluba Juventus za sljedeæu sezo-
nu. Spoj velikog biznisa, nogometa, sporta i
slavnih osoba iz svijeta filma i estrade uoèljiv
je posvuda. Jedno reklamira drugo.
Iveco se predstavio kao sponzor novozelandske ragbijaške reprezentacije, popularnih „All Blacksa“, vjerojatno
najkarizmatiènije sportske momèadi na
svijetu. Kao što je „Brazil“ u nogometu.
Posebno me dojmio podatak koji su
nam ponavljali na svakom štandu - Sve
što je izloženo veæ je i prodano, a takoðer
i sve što je u proizvodnji. Prodaja nikome
nije problem. Kolièina? E, to je veæ nešto
drugo!
Nadmetalo se ne samo u graðevinskim
strojevima veæ i u svim ostalim segmentima mehanizacije.
Asfaltne baze poredane su u istom
sektoru, jedna do druge, jedna viša od druge, Ammann, Fayat Marini,
Benninghoven… Na vrhu platforma, s
koje se može vidjeti cijeli sajam, a i to da
novine 13
je njihovo postrojenje malo veæe od konkurentskog.
Dizalice su posebna prièa. U pravom
smislu rijeèi penju se do neba. Slika ne
može biti impresivnija. Ma koliko voljeli ili
ne dizalice i visinu, dah vam mora zastati.
Meni osobno najzanimljiviji dio sajma.
Prvi dan smo proveli u razgledavanju
svega i svaèega, lociranju zanimljivih dijelova i izlagaèa. Vrijeme do zatvaranja sajma prošlo je iznimno brzo.
Smjestili smo se u obližnjem Dachau
zahvaljuæi „vezama“ naše tajnice Marice
Bebiæ, jer se smještaj ponekad rezervira i tri godine unaprijed. Takva potražnja
za smještajem u dane sajma èini ga tri do
èetiri puta skupljim nego što je uobièajeno.
„Prigode beru jagode“ i u Europskoj uniji.
Nama predbacuju da smo skupi, a ovdje
je poskupljenje cijena u sezoni normalno.
„Udri“ kad i dok možeš!
Sutradan se Konstruktorova ekipa
posvetila konkretnim obvezama, projektima i znanjima koja smo trebali pohvatati.
Pokušali smo veæ u Hrvatskoj dogovoriti neke sastanke za vrijeme trajanja sajma, što se ipak nije moglo organizirati na
naèin na koji smo zapravo željeli. Gužva
je prevelika, a izlagaèi su preumorni za
razgovore o ozbiljnim projektima. Ipak nismo odustali.
Došli smo prije otvaranja. Želja nam je
bila izlagaèe uhvatiti svježe i na prepad, a
u tome smo djelomièno i uspjeli.
Pronašli smo tvrtku koja na kvalitetan
naèin može zadovoljiti potrebe za vibriranjem krupnozrnatog betona.
Razgovarali smo s tvrtkama koje mogu izvršiti zahtjevna duboka temeljenja te
ih upoznali s našim željama i dogovorili
buduæe kontakte. Obišli smo sve relevantne proizvoðaèe toranjskih i autodizalica
koji nam u buduænosti mogu biti korisni.
Prva polovica drugog dana zaèas je
proletjela, a još mnogo toga ostalo je
neobiðeno, neobavljeno. Rješenje je bilo „razviti se u strijelce“ i podijeliti uloge
te na taj naèin pokriti što je moguæe više
podruèja. Obiæi sve bilo je nemoguæe.
14
novine
tice“, oprema za održavanje mehanizacije, kamioni, dumperi, prikolice, cisterne
cementa, sita, daljinske komande, oprema za upravljanje, materijali, rezaèi, košare, diesel generatori, teleskopski vilièari.
Može li se uopæe sve nabrojiti, može li se
sve obiæi? Vjerojatno ne, ali probali smo.
Što reæi za kraj? Šteta bi bila ne vidjeti
taj sajam. Sada mi je jasno zašto je svake
tri godine. Mislim da upravo toliko vremena treba tvrtkama da zaborave na sav šu-
Betonare, tj tvornice betona SKAKO,
Simem, Imer, Liebherr.... teško je sve
i nabrojiti, a kamoli kvalitetno obiæi.
Betonske pumpe, mokro prskanje betona,
Putzmaister, Schwing, Meico, Klein....
Drobilice, Jet-grouting, bušilice,
hidraulièni èekiæi, lanci, oprema za strojeve, alati, vibrovaljci, oprema za bušenje pilota, tunnel boring machines ili „kr-
šur i nervozu prethodne Baume. Novac
neæemo ni spominjati. Koliko smisla imaju dva sajma na godinu u Hrvatskoj, mislim da je svima jasno. Sljedeæa Bauma
održat æe se izmeðu 19. i 25. travnja
2010. Siguran sam da æe biti veæa od
ove i u svakom sluèaju treba je posjetiti.
Najbolje bi bilo odmah oznaèiti dane u kalendaru i rezervirati smještaj.
„
CEMEXOVA NAGRADA MOSTU „CETINA“
M
Most na Cetini, na trasi brze ceste Bisko-Kamensko, dobio je godišnju CEMEX-ovu nagradu za najbolju
infrastrukturnu graðevinu u Hrvatskoj.
Most dužine 236 metara prelazi preko zaštiæenoga kanjona rijeke Cetine.
Svojim betonskim lukom raspona 140
m prekrasno se uklopio u krški cetinski
kanjon. Most je prilikom gradnje trebalo
štititi od bilo koje vrste devastacije. Luk je
graðen slobodnom konzolnom gradnjom,
uz sustavno pridržavanje kosim èeliènim
zategama. Segmenti luka, duljine po pet
metara, betonirani su u oplati koju je nosila samopomièna èelièna skela, tzv. „krletka“ ukupne težine 60 tona. Kompletna razrada montaže, premještanja i spuštanja
skele izvršena je na samom gradilištu.
Most je projektirao Ante Runjiæ, dipl.
inž. grað. iz Projektnog biroa Konstruktor, a u potpunosti izveo Konstruktor inženjering d.d. Split
„
SIMPOZIJ
BETONSKE KONSTRUKCIJE – POKRETAÈI RAZVOJA
U
U organizaciji FIB-e (Meðunarodna
federacija za beton), najjaèe svjetske
organizacije koja ima misiju promicanja znanstvenih i izvedbenih aspekata vezanih uz betonske konstrukcije
radi unapreðenja njihove primjene u
tehnièkom, ekonomskom, estetskom i
ekološkom smislu, u Cavtatu je održan
meðunarodni simpozij na temu u kojoj
mjeri mostovi, luke, tuneli, brane, vjetroelektrane i sliène konstrukcije utjeèu
na razvoj i zaštitu lokalne sredine u kojoj se grade.
Simpozij je organiziran uz suradnju
s Hrvatskim društvom graðevinskih
konstruktora, Hrvatskim graðevinskim
institutom i Graðevinskim fakultetom
iz Zagreba. U radu simpozija sudjelova-
li su mnogi svjetski struènjaci radovima s podruèja razvoja novih materijala
koji se primjenjuju u proizvodnji betona i izvoðenju betonskih konstrukcija, razvoja kompjutorskog softvera za
kompleksne analize ponašanja betonskih struktura, te trajnosti, nadzora i
održavanja što sve znaèajnije utjeèu na
vijek trajanja betonskih konstrukcija. „
SKUP OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAÐEVINARSTVA
H
Hrvatska komora arhitekata i
iinženjera
ž j
u graditeljstvu
dit lj t
– R
Razred
d
inženjera graðevinarstva organizirala
je drugi skup u Opatiji pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog ureðenja i graditeljstva. U
tri dana, koliko je skup trajao, održano
je dvadeset seminara i okruglih stolova koji su obuhvatili gotovo sve
specijalistièke grane graðevinarstva,
regulativu i upravljanje projektima. Ove
godine, osim hrvatskih, predstavljeni
Opatija 14. – 16. lipnja 2007.
su i neki svjetski projekti. Uz seminare
i okrugle
k l stolove,
t l
kkojiji su di
dio programa struènog usavršavanja, održan je
i okrugli stol predstavnika europskih
inženjerskih komora o naèinu licenciranja ovlaštenih inženjera u europskim
zemljama. Usklaðivanje s normama,
praksom i zakonima prihvaæenim u
zemljama EU za Hrvatsku je važno
za punopravno sudjelovanje u svim
fazama ostvarivanja meðunarodnih
projekata, jer strani investitori i zajmo-
davci prihvaæaju jedino rad ovlaštenih
struènjaka.
t è j k
U okviru seminara i okruglog stola
o mostovima Konstruktor-inženjering
sudjelovao je prikazom projektiranja
mostova preko rijeke Cetine, o èemu
su govorili Ante Runjiæ, dipl.ing.grað.,
Željko Skuzin, dipl.ing.grað., i Stjepan
Budiæ, dipl.ing.grað.
Treba istaknuti da u Konstruktoru
oko desetak inženjera ima status ovlašteninih inženjera u graðevinarstvu. „
novine 15
novine
Broj 13, srpanj 2007.
PISMO JEDNOG PENZ
PENZIONERA
“KONSTRUKTOR JE ÈLAN MOJE OBITELJI“
H
Umirovljenici Konstruktora posjetili su gradilišta mostova na rijeci Cetini
nastavljajuæi tako tradiciju dugu veæ više od deset godina obilazaka znaèajnih
Konstruktorovih gradilišta. Zahvaljujuæi
razumijevanju Uprave prekaljeni konstruktorovci, koje veseli svaki napredak
Konstruktora, te susrete s radošæu oèekuju
kako bi obnovili sjeæanja na zajednièke dane rada i usporedili ih s novim organizacijama, tehnologijama i mehanizacijom koje danas vide na gradilištima.
Hrvoje Kuzmiæ, duša tih susreta, poslao nam je crticu u ime svih sudionika o tome što za njih susreti znaèe.
Iako više nismo aktivni, još uvijek smo
jako vezani uz našu staru firmu. Prije nekog vremena jedan naš radnik, inaèe vrstan rukovatelj strojeva, doslovno mi je
rekao: „ Znaš koliko volim Konstruktor da
mi se èini kao da je dio moje obitelji. Da
im je potrebno i da me sutra pozovu raditi, od gušta bi radija i to mukte, ne treba
mi plaæa“. Eto iz tog naizgled malog detalja vidi se koliko su bivši radnici vezani
uz poduzeæe, a takvih primjera ima dosta.
Zato prilikom organiziranja ovih posjeta
gradilištima nastojimo obavijestiti i okupiti
što više ljudi. Ponekad pozovemo i naše
kolege iz srodnih poduzeæa s kojima smo
suraðivali te naše nekadašnje investitore.
Svi se rado odazovu.
Za tih naših posjeta uvijek smo rado primljeni gosti. Rukovoditelji gradilišta, tehnièko osoblje, osoblje zaduženo
za prehranu, svi nastoje da nam što više pokažu i budu nam na usluzi. Veliko
hvala svima! Posebna zahvala Milivoju
Meštroviæu i Jakši Stanèiæu koji nam neposredno pomažu u organizaciji ovih naših izleta .
Emotivni naboj tih susreta kada se
evociraju stare uspomene, pita za zdravlje i osjeæa ponos zbog velike uspješnosti Konstruktora, pomalo nas sve prodrma. Ali umor na povratku kuæi brzo proðe
i veæ se išèekuje novi polazak.
„
KINESKI GOSPODARSTVENICI U KONSTRUKTORU
U
U organizaciji Hrvatske gospodarske
komore u Splitu Konstruktor je posjetila
delegacija gospodarstvenika iz Kine, koja je
došla u poslovni posjet splitskoj Županijskoj
komori. Radi se o predstavnicima tvrtke
Material Industry Group Ltd. i predstavnicima Kineske komore za promicanje internacionalne trgovine, Hebei podkomore, koji bi htjeli uspostaviti suradnju s tvrtkama Splitsko-dalmatinske županije. U nizu poslovnih susreta sa splitskim tvrtkama
delegacija je provela sat i pol vremena u
razgovoru s predstavnicima Konstruktora inženjerom Franom Koviæem, zaduženim
za istraživanje ponuda za inozemno tržište
te Kristinom Šimiæ, voditeljicom odjela
uvoza-izvoza. Razgovor je protekao u vrlo
srdaènoj atmosferi. Konstruktorovci su iznijeli svoj interes za moguæu suradnju u nabavi graðevinskog materijala, strojeva i opreme
za rad u zemljama kineskim susjedima kao
što je Kazahstan, èije se tržište obraðuje,
te za moguænost suradnje u graðevinskoj
djelatnosti na kapitalnim objektima u samoj Kini i tržištima zemalja koje joj gravitiraju kroz formiranje joint-venturea s kineskim
graðevinskim tvrtkama.
Material Industry Group Ltd. državna
je tvrtka osnovana 2005. s upisanim kapitalom od 19 milijuna euro dolara. Sad ima
25 jedinica i razlièite poslovne aktivnosti.
Zainteresirani su za uvoz visoko kvalitetnih
16
novine
drvenih proizvoda i vina iz Hrvatske te trgovinu cestovnim graðevinskim strojevima i materijalima, graðevinskim materijalima, acetilenom iz Hrvatske. Takoðer bi željeli istražiti
provedivost investiranja u vodu u bocama i
projekte namještaja.
Habei se nalazi na obalnom podruèju
istoène Kine i obuhvaæa dvije metropole –
Beijing i Tianjin te pokriva ukupno podruèje
od 187.693 km² s populacijom od 68 milijuna. Hebei ima potpun industrijski sustav koji ukljuèuje industriju željeza i èelika,
graðevinskih materijala, petrokemije, farmacije, prehrambenu industriju i proizvodnju
opreme uz tradicionalne industrijske prednosti kao što su industrija rasvjete i tekstila. „