metkovski - Metković

Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
Vj esn i k
metko vski
1
BESPLATAN
PRIMJERAK
GODINA V.
BR O J 5 3
Metković, 2. ožujka 2012.
s t r. 1 6
ZAMETENI
JAMBO: REAGIRALI SMO
IZNAD MOGUĆNOSTI str. 2
ZA SADA NAM str. 3
NE PRIJETI POPLAVA
MAŠKARE ZAPELE
U S N I J E G U str. 22
SOČIVICA, VASILJ
str. 26
I MAREVIĆ
2
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
Nije prvi put da za Metkovski pišem uvodnik nakon već
napisana uvodnika, a kojemu je prethodio već napisan uvodnik. Snijeg nas je dobro „razbucao“ pa je i Metkovski odgađan dvaput. Ne zato što ga nismo mogli napraviti, nego zato
što se u siječnju malo što događalo, a onda smo u veljači
dvadeset dana vidjeli samo snijeg i snježne probleme.
Ne pada snijeg da… stara je poslovica. Ovaj je snijeg još
jednom pokazao da smo eksperti za sve. Mi smo Hrvati jako
pametni, sve znamo, pa i ja koji sada ovdje pametujem. Samo
nam treba povod da to svoje znanje pokažemo. Kada je nekakvo nogometno prvenstvo svi znaju bolje od Bilića kako
sastaviti nogometnu reprezentaciju, kada nas pogodi nezaposlenost svi znamo kako je riješiti. Znamo što treba napraviti
s brodogradilištima, a čudilo bi me da mnogi od nas ne znaju
gdje je zapelo u švicarskome CERN-u u kojemu se znanstvenici muče s Higgsovim bozonom. Jedini je problem što nas
nitko ne sluša i ne radi ono što mi kažemo.
Nisu ni Metkovci manje pametni. Kada se počeo raditi nasip za obranu od poplave, svi su imali bolje rješenje, a kada
nas je zameo snijeg, odmah smo postali takvi eksperti za
snježne probleme da bismo mogli očekivati pozive iz Norveške ili Rusije.
Pao je obilat snijeg. Svi su grintali što ne mogu iz dvorišta.
Pa, gdje je ta zimska služba koju plaćamo? Prošla mi je ralica (otkud samo nje?) ispred vrata i nabacila snijeg koji sam
maloprije očistio. Neka onih “tisuću” komunalaca mrdne
svojom debelom guzicom i očisti snijeg ispred naših četiri
tisuće dvorišta, brujalo je eterom i uz eterične mirise kave u
metkovskim kafićima.
Prepala se i vlast. Prvo je Jambo, kao onaj djed Petar iz
davnašnjega štiva, što štapom htjede oboriti vjetar, upregao
ralicu u svoj John Deer ne bi li malo raskrčio ulice, i skoro zaradio batine. Onda je angažirana građevinska operativa koja
je prilično uspješno s ulica odvela na desetke tisuća prostornih metara snijega, ali čistiti snijeg s ulica grubim građevinskim strojevima isto je što i praviti škure motornom pilom.
Čim je snijeg okopnio, evo i novih eksperata. Jedni sad
znaju da nije trebalo angažirati građevinare, a drugi već znaju kako ćemo nakon što se snijeg u BiH otopi mi u dolini
Neretve ponovno plivati. Da su uzeli olovku i komad papira pa cijelo područje sliva rijeke Neretve, uključujući i sliv
Trebišnjice (nije problem doći do toga podatka na Internetu)
pomnožili s prosječno metar snijega (koliko ga je moglo biti
prije desetak dana) vidjeli bi da tri velike akumulacije na Neretvi i Trebišnjici bez problema mogu primiti sav otopljen
snijeg. I puno više. Baš to je u Očitovanju Hrvatskih voda na
stanje obrane od poplava doline Neretve naglasio Anđelko
Drnas, direktor Vodnogospodarskoga odjela za slivove južnoga Jadrana iz Splita.
Snijeg nam je (p)omeo i maškare, ali Bogu hvala, uspjeli
smo barem upalit’ Marka. A, i da nismo, ništa za to. Spremili
bismo ga negdje za sljedeću godinu i malo uštedjeli.
Uto je stigla i korizma, četrdesetnica, vrijeme odricanja
koje traje 46 dana od Čiste srijede do Velikoga četvrtka (minus nedjelje). Što se odricanja tiče, nije ni trebala dolaziti jer
mi u „korizmi“ živimo već dugo i ne znamo kada ćemo iz
nje. Kako se nedavno lijepo moglo čuti u emisiji Duhovna
misao, što svako jutro ide Hrvatskome radiju 1, smisao korizme nije u odricanju od pušenja ili nekoga drugog poroka
(uvijek poželjno), čak i od gušta. Smisao je u odricanju od
zla, mržnje i zavisti u sebi.
Ivica Puljan
JAMBO:
Reagirali smo iznad mogućnosti
S
nijeg je za nama pa smo
zamolili gradonačelnika
Metkovića Stipu Gabrića da
prokomentira snježne muke
koje smo trpjeli više od pola
veljače.
„Nas je pogodilo snježno
nevrijeme koje nam je donijelo najviši snijeg u posljednjih
šezdeset godina. Ne samo nas
nego i cijelu dolinu Neretve
i okolna područja. Negdje je
snijega bilo i preko metra. U
Metkoviću je padalo u nekoliko navrata. Prvi put je palo 30
centimetara nakon čega je cijelu noć i dan padala ledena kiša
koja ga je mrznula. Sve to pratile su niske temperature koje
su nanijele velike štete na poljoprivrednim kulturama, a led
i snijeg štetu na plastenicima
i na gospodarskim objektima,
ali i na stambenim objektima.
Evo, danas sam obišao gospodarski objekt tvrtke Vagros
gdje je srušeno preko tri tisuće
kvadrata krova pod kojim je
vrlo skupi kalibrator za mandarine.
Što se tiče čišćenja snijega s
javnih površina, moramo znati da je Metković raspoređen
dosta specifično. Raštrkan je
na prostoru na koji bi možda
mogao stati grad od 150 do
200 tisuća stanovnika. Naše
ulice dijele se u tri kategorije:
državne, županijske i gradske.
Državnima upravljaju državne
ceste, a koncesionar je poduzeće Dubrovnik ceste koje ih održava i čisti od snijega. Riječ je
o prometnici D-9 ili magistrali,
kako je mi zovemo, koja prolazi kroz Metković i koja je dosta
problematična. Druga je D-62
koja ide preko mosta na nadvožnjak i kružni tok pa Ulicom
Zrinskih i Frankopana do Kule
Norinske. I ona je problematična. Druga kategorija cesta
su županijske ceste kao što je
Petra Krešimira IV., Zvonimirova, Dubrovačka, Put Narone
i još neke ulice koje nisu pod
upravom Grada. Koncesionar
je, također, Dubrovnik ceste.
Kada su u pitanju županijske
ceste, velik problem su bila
parkirana vozila, naročito u
Dubrovačkoj, Zvonimirovoj i
Petra Krešimira IV.
Kada je prvoga dana pao
snijeg, dobili smo pomoć od
načelnika Općine Konavle
Luke Korde koji nam je uputio
jedno moćno vozilo za čišćenje
snijega baš za treću kategoriju
cesta, a to su gradske ulice ili
lokalne ceste kojima gospodari Grad. To vozilo u 90% ulica
nije moglo ući. Nije moglo ući
ni u prigradska naselja Vid,
Prud, Dubravicu i Glušce jer
su tamo preuske ulice, široke oko 2,5 metra, a ona ralica
na vozilu široka je 3 metra.
Kada se još uzmu i parkirani
automobili ili druge prepreke
na tim ulicama, jasno je da se
ništa nije moglo. Da ne spominjem ulice Vladimira Nazora,
Lovački put, Put groblja, Put
Kaštela, to su ulice gdje praktički ne može ni jedan stroj ući
jer je sve jako usko i s velikim
nagibom. Dobili smo i pomoć
od HAC-a. Kada je bila niska
temperatura, specijalno je vozilo središte grada Metkovića
prskalo natrijevim kloridom.
Učinci su bili dosta dobri, ali je
i dalje ostao problem prohodnosti tih ulica. Treba reći i to
da ralice ne rješavaju problem
jer, gdje s tolikim snijegom u
tako uskim ulicama u kojima
su ograde uz samu cestu ili su
kuće na samoj cesti?!
Ipak, mislim da smo se dobro organizirali. U početku
smo imali jedan traktor, kasnije tri, a u jednom trenutku i
četiri. Nakon prvoga snijega i
ledene kiše, svaki novi snijeg
očistili smo koliko se to dalo.
Naravno, mi nismo naučili na ovakve uvjete. Mnogi
građani su imali ljetne gume
zbog čega su ostajali u snijegu. Kada vi jednom ne prođete
kroz jednu ulicu i na vrijeme
ne dignete svjež snijeg, onda
se on zbije, smrzne i kasnije
to nikakav stroj ne može očistiti. Takvu situaciju imali smo
u Športskoj, Matice hrvatske,
VIJESTI
Kneza Domagoja i još nekima, ali najviše zato jer je tamo
ostao velik broj parkiranih vozila. Osobno sam išao čistiti
ispred Hotela onu šetnicu do
mosta i tamo je bilo parkirano
vozilo Kajakaškog kluba Zagreb koje sam dodirnuo i trebao
sam ga popraviti, odnosno platiti štetu. Uglavnom, na drugi i
treći val snijega reagirali smo
promptno. Mislim da je tu naše
Gradsko komunalno poduzeće
Čistoća vrlo korektno obavilo svoj dio posla s ljudstvom i
tehnikom koju su imali. Grad
je kupio oko 60 tona soli, od
Luke Ploče dobio još oko 35
do 40 tona, nešto smo dobili
od HAC-a, Dubrovnik cesta, a
interveniralo se nekoliko puta i
kod župana, koji je bio dva puta
u obilasku, tako da smo mi na
naše ulice posuli od 150 do 200
tona soli. Praktički, oni koridori
koji su trebali biti napravljeni i
napravljeni su; poprilično uski,
ali s onolikim količinama snijega s kojima se nije imalo gdje
bilo je dovoljno za prolaz.
Drugo poduzeće koje se
maksimalno uključilo, iako to
nije njihov resor, bilo je Društvo za vodoopskrbu i odvodnju
otpadnih voda. Gospodin Matko Jerković i Željko Mordžin
u Čistoći uključili su se svim
raspoloživim ljudima i radnim
i neradnim danom. Posipali
su sol ručno i prokrčili te komunikacije za škole, pomogli
su očistiti oko vrtića i škola i
neke važne prometnice kao što
je Športska, Kneza Domagoja,
Hebrangova i puno malih uličica. Posebno bih pohvalio komunalnog redara Matu Nikolića koji je proveo stotinjak sati u
traktoru čisteći ulice.
Angažirali smo se i u Novim
Selima i Borovcima gdje smo
napravili što je bilo u našoj moći.
Međutim, tamo gdje se ne može
proći, tamo i nismo prošli.
Za sav taj snijeg ne bi bilo
dovoljno ni deset ralica koje
bismo koristiti jednom u dvadesetak godina. Sada je Grad
osigurao četiri ralice za četiri
traktora i dva posipača, i to će
ubuduće biti spremno pa ćemo
moći bolje poštivati zakonske
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
rokove. Inače, obveza čišćenja
na autocestama je šest sati nakon padanja snijega, na državnim cestama nakon 12 sati i na
županijskim cestama nakon 24
sata. Za gradske ulice to je nakon 48 sati.
Jasan je i Zakon o komunalnom redu. Bio sam prije nekoliko dana u Zagrebu i na ulazu u
stambenu zgradu, u kojoj imam
stan, izvješen je raspored za veljaču kada koji stanar čisti pred
ulazom u zgradu. Mi ovdje nemamo nikakve tradicije, nismo
naučili na snježne uvjete i većina misli da netko drugi treba
očistiti ispred njegovih vrata.
Ovdje bih se osvrnuo i na još
neke stvari koje mogu zanimati
građane.
Za ovu godinu osigurana su
značajna sredstva za obranu od
poplava, a nasip će se prema
planu, kako znate, graditi tri godine, do 2014. Prije snijega obišao sam gradilište i jako sam se
iznenadio koliko je napravljeno. Kada je u pitanju Sud, radovi na zgradi idu svojim tijekom,
a Grad Metković obavit će svoj
dio posla u Hebrangovoj. To je
kanalizacija, vodoopskrba, magistralni cjevovod NPKLM-a
spojiti na našu vodospremu,
kolnički trak, parking, zelenilo i rasvjeta. Dio sredstava je
već osiguran. Kada su u pitanju
Mobine, sredstva su osigurana i već nakon što se raščistio
snijeg, radovi su nastavljeni.
Mnoge stvari koje nam je vrijeme zaustavilo, nastavit će se
prema planu. Asfaltirat će se
Petra Krešimira IV., radit će se
neki zahvati na groblju, uključujući zaobilaznicu. Nadam se
da ćemo dobiti i novac za jednu osnovnu školu s dvoranom
i aneks Srednje škole. Treba ići
u završavanje Poduha, odnosno
u nabavku opreme za Gradsku
knjižnicu i čitaonicu, za što
imamo obećanja iz resornog
Ministarstva. Otkupili smo preko 90% zemljišta za pročistač
na Duvratu…
Zadovoljan sam i mislim da
će Metković, čim stane ovo
loše vrijeme, ponovno postati
jedno od najvećih gradilišta u
Dalmaciji.
3
OBAVIJEST IZ ČISTOĆE METKOVIĆ
Nov način obračuna i plaćanja računa
P
odjela Društva Metković d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti rezultirala je izmjenom naziva Društva u
Metković d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda,
kao i osnivanje novoga Društva Čistoća Metković d.o.o. za
obavljanje komunalnih djelatnosti. Čistoća Metković d.o.o.
za obavljanje komunalnih djelatnosti Društvo je sa sljedećim
predmetom poslovanja: održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, tržnica namalo,
održavanje groblja i obavljanje pogrebnih poslova. Ovim putem obavještavamo vas o novom načinu dostavljanja računa
za kućanstva za uslugu čistoće, a koju pruža Čistoća Metković d.o.o.
Računi za kućanstva, za uslugu obavljenu od 1. siječnja
2012., dostavljat će se putem pošte na kućnu adresu korisnika. Prilikom dostave računa za siječanj 2011., korisnicima
se dostavlja, također, unaprijed i račun za veljaču 2012. Na
svakom računu bit će iskazan datum dospijeća.
Prvi računi za 2012. dostavljaju se dvomjesečno zbog
najave promjene PDV-a. Ostali računi tijekom godine ispostavljat će se tromjesečno. Budući da Čistoća Metković d.o.o.
više neće koristiti usluge inkasatora, građani će račune moći
platiti na blagajni Društva Čistoća Metković d.o.o. ili žiroračunom br. 2330003-1151977952, koji je otvoren u Splitskoj
banci d.d.
Računi koji se dostavljaju privredi, funkcionirat će kao i do
sada. O svim naknadnim promjenama, vezanima za pružanje
usluge i dostavu računa Čistoće Metković d.o.o., korisnici će
biti obaviješteni na vrijeme.
Željko Mordžin, dipl. oec.
Novosti iz vodoopskrbe
D
ruštvo Metković d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda javni je isporučitelj vodnih usluga sa sljedećim predmetima poslovanja – javna vodoopskrba i javna
odvodnja.
Ovim putem obavještavamo vas o načinu dostavljanja računa za kućanstva naših usluga, koje pruža Metković d.o.o.
Račune za kućanstva, za uslugu obavljenu od 1. siječnja 2012.
do 31. siječnja 2012., dostavljat će na kućnu adresu korisnika djelatnici Društva Metković d.o.o. koji su raspoređeni na
poslovima očitanjima vodomjerila. Prilikom dostave računa
za vodne usluge korisnicima će biti ponuđene mogućnosti da
odmah pri dostavi računa plate račun ovlaštenom djelatniku,
da račun plate na blagajni društva Metković d.o.o.,Mostarska
10, da račun plate preko žiro računa br. 2330003-1100061985
koji se vodi kod Splitske Banke. Također, napominjemo da
će račun sadržavati sve potrebne podatke (ime korisnika, stanje vodomjera, sve podatke vezane uz fiksni i varijabilni dio
cijene, uplatnicu) koje zahtijeva zakonska regulativa Zakona
o vodama i Vijeće za vodne usluge.
O svim naknadnim promjenama, vezanima za pružanje
usluge i dostavu računa, Metković d.o.o. obavijestit će korisnike na vrijeme.
Matko Jerković, dipl. ing.
4
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
HRVATSKE VODE:
Nema ni govora o poplavi u donjoj Neretvi
N
akon alarmantnih napisa o katastrofi koja nakon topljenja
snijega prijeti Metkoviću i dolini Neretve, Hrvatske vode,
tj. Vodnogospodarski odjel za slivove Južnoga Jadrana iz Splita
očitovao se na stanje obrane od poplava Donje Neretve. Uz
očitovanje je dostavljen i dokument Agencije za vodno područje Jadranskoga mora iz Mostara iz kojeg je vidljivo da nama tri
najvažnije umjetne akumulacije mogu primiti ogromne količine
vode jer su zbog duge suše i visoke potrošnje električne energije gotovo prazne.
Podatke smo dobili preko metkovskoga Stožera zaštite i spašavanja, a odnose se na stanje 22. veljače. Kako u posljednjih
desetak dana nije bilo znatnijih kiša situacija se nije bitno promijenila.
Očitovanje Hrvatskih voda na stanje
obrane od poplava Donje Neretve
Na izgradnji objekata obrane od poplava Grada Metkovića,
desna obala rijeke Neretve (građevinski radovi) do 23. prosinca
2011. izvršeni su svi pripremni radovi na početnim dionicama
(Duvrat, Jerkovac, Put Narone) te su započeti radovi na samom
tijelu nasipa.
Tijekom 2012. predviđeno je izvođenje radova u znatno većem obujmu, te uz povoljne vremenske uvjete smatramo kako
će se u potpunosti udovoljiti planiranoj dinamici.
Glede hidroloških prilika na slivu, u svakodnevnom smo
kontaktu sa nadležnim instituacijama u BiH koje upravljaju hidroenergetskim potencijalima na rijeci Neretvi i pripadajućem
slivnom području, te smo prikupili slijedeće podatke za 22. veljače 2012.:
Pripreme za katastarsku izmjeru
HE Jablanica
- trenutna razina vode 240,14 m.n.m.,
- maksimalna razina vode 270,43 m.n.m.,
- prazan prostor akumulacije 270,43 mil. m3.
HE Rama
- trenutna razina vode 547,69 m.n.m.,
- maksimalna razina vode 595.80 m.n.m.,
- prazan prostor akumulacije 458,20 mil.m3.
Akumulacija Bileća
- trenutna razina vode 380.00 m.n.m,,
- maksimalna razina vode 400.00 m.n.m.,
- prazan prostor akumulacije 1000.00 mil.m3.
Kao važan podatak dostavljamo i razinu vode u akumulaciji
Jablanica kao centralnog objekta za regulaciju voda Donje Neretve. Za dan 21. veljače 2012. je iznosila 240,30 m.n.m., a kota
Neretve 22. veljače 2012. je +0,40, iz čega se vidi da je vodostaj
u Jablanici niži usprkos toplom vremenu i otapanju snijega. To
je iz razloga veće potrebe za vodom hidroelektrana, nego što je
dotok voda u akumulaciju. Izračun je također pokazao, kada
bi se sav snijeg koji je pao u slivu, trenutno otopio, nastala
voda bi stala u prazne akumulacije. Kako ta pojava nije moguća gledajući i na prazno podzemlje, a i s obzirom na sušni
period prije zadnjih padalina, ali i na aktualnu sedmodnevnu
vremensku prognozu, možemo sa sigurnošću tvrditi da nema
nikakve bojazni od potopa grada Metkovića, niti cijele Donje
Neretve.
S poštovanjem
Direktor:
Anđelko Drnas, dipl. ing.
Z
bog vremenskih neprilika
tijekom veljače petnaestak dana kasne pripremni radovi potrebni za početka nove
katastarske izmjere koja će
se provesti na području grada
Metkovića za dio K.O. Metković, a izvest će je splitska
tvrtka GEODATA d.o.o. i Geodetski zavod iz Splita.
Najvažnije je istaknuti da
je termin za obilježavanje
nekretnina, odnosno označavanje granica zemljišta na
kojima sve fizičke i pravne
osobe imaju pravo vlasništva
ili druga prava, sa 5. ožujka
pomaknut na 18. ožujka. Za
potrebe katastarske izmjere u
tijeku je uređenje prostorija
uz Zgradu političkih stranaka
(uvučeni ulaz) u Ulici kralja
Zvonimira.
Doznali smo da je od proš-
loga ponedjeljka na terenu ekipa koja građanima, uz dodatna
pojašnjenja, dijeli oznake za
obilježavanje granica. Svi oni
koji u to vrijeme ne budu na
kućnoj adresi, oznake će moći
preuzeti u spomenutome uredu koji će u međuvremenu započeti s radom.
O početku rada Ureda i svim
dodatnim informacijama vezanima uz katastarsku izmjeru građani će biti obaviješteni
putem lokalnih medija.
Izrada katastra nekretnina
za dio K.O. Metković dio je
Nacionalnog programa sređivanja zemljišnih knjiga i katastra koji su pod nazivom Uređena zemlja pokrenuli Vlada
Republike Hrvatske, Državna
geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa, a prema planu
trajat će dvije godine.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
5
Stigla nam je gripa
Piše: Miljenko Ljubić, dr. med.,
voditelj Službe za epidemiologiju
N
akon što je Nacionalni centar za influencu Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo početkom siječnja laboratorijski
potvrdio prve slučajeve oboljelih od gripe u Hrvatskoj, prvi
slučajevi ovogodišnje gripe zabilježeni su i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Radi se o virusima gripe tipa A (H3N2) i
tipa B.
Prema pristiglim prijavama Odjelima za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovnik, u razdoblju do 22 veljače,
ukupno su prijavljene 192 oboljele osobe, od čega najviše iz
Dubrovnika (130), zatim Metkovića (38), Korčule (18) te Ploča
(6). (Tablica u prilogu)
08.-14. 15.-21. 22.-31. 1.-7. 8.-14. 15.-21. ukup.
godine 01.-07.
I.
I.
I.
I.
II.
II.
II.
0
1-4
7
7
6
10
1
2
1
1
11
8
10
2
10
42
1
3
8
11
5
8
37
20-29
4
5
8
4
4
25
30-64
5
16
18
13
9
61
1
1
4
2
2
10
3
25
43
50
46
192
5-6
7-14
15-19
1
65 i više
ukupno
1
24
Do sada je najviše oboljelih u mlađoj dobnoj skupini (7 - 19
god., tj. školske djece). Ta se dobna skupina najrjeđe cijepi
protiv gripe, a izložena je dugom boravku u većim skupinama
u zatvorenim školskim prostorima, što pogoduje širenju gripe.
Zbog načina prijavljivanja i činjenice da se velik broj ljudi liječi
kod kuće, stvarni broj oboljelih od gripe dvostruko je, pa i više
nego dvostruko, veći od broja prijavljenih.
Našim epidemiološkim izvidima i kontaktima s izabranim
obiteljskim liječnicima očekujemo znatno veći broj prijava u
sljedećim „epidemiološkim tjednima“. Možemo reći da prava
epidemija gripe u našoj županiji tek slijedi.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji do sada se cijepilo protiv gripe oko 9.300 osoba. Broj cijepljenih osoba protiv gripe ne
odudara od prošlogodišnjega.
U Metkoviću i Opuzenu cijepilo se negdje oko 2.800 osoba.
Cijepljenje protiv gripe još uvijek je u tijeku; svi zainteresirani mogu se javiti svojim izabranim liječnicima ili na Odjel za
epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo.
Cijepljenje je preporučeno:
• svim osobama starijima od 65 godina, neovisno o zdravstvenom stanju,
• svim osobama s kroničnim bolestima (plućnim, srčanim,
bubrežnim, jetrenim, metaboličkim...) neovisno o dobi
kod kojih gripa može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti,
• svim osobama sa smanjenim obrambenim sustavom zbog
bolesti (npr. osobe s malignim bolestima) ili zbog terapije
(npr. kemostatici, kortikosteroidi) bez obzira na dob koji
imaju povećan rizik za nastanak komplikacija gripe,
• zdravstvenim djelatnicima i osobama koje skrbe o bolesnicima.
Za te je kategorije stanovništva cijepljenje besplatno.
Za ostale, cijepljenje stoji 65 kuna.
U Hrvatskoj, prioritetne skupine stanovništva za cijepljenje
protiv gripe oduvijek su bile osobe čije osobine ili zdravstveno
stanje povećava rizik za nastanak komplikacija kod gripe. To
su ponajprije osobe koje boluju od kroničnih bolesti (plućnih,
srčanih, metaboličkih, bubrežnih, jetrenih bolesti, imunokompromitiranih bolesnika i sl.) neovisno o dobi i osobe starije od
65 godina, neovisno o tome imaju li kroničnu bolest. Zdravstveni djelatnici u kontaktu s pacijentima, također su prioritetna
skupina za cijepljenje radi toga da ne izostanu s posla zbog bolesti u vrijeme kada su najpotrebniji te da ne prenesu bolest na
bolesnike s kojima dolaze u kontakt tijekom rada.
Cijepljenje se preporučuje tim više što je trenutni tip virusa
gripe u cirkulaciji A (H3N2) u sastavu ovogodišnjeg cjepiva za
gripu.
Inače, do 23. veljače 2012. u HZJZ stiglo je ukupno 1658
prijava gripe.
6
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
Marušić i dalje na čelu ULN-a
N
a Izbornoj skupštini
Udruge lađara Neretve izabrano je novo vodstvo
Udruge o čemu je odlučivalo 66 delegata iz 34 lađarske
momčadi. Za predsjednika
Udruge sa 35 glasova podrške ponovno je izabran Marko
Marušić kojemu je protukandidat bio direktor Maratona
lađa Mario Sršen, koji je dobio 31 glas prisutnih lađara.
Za dopredsjednike su izabrani: Izvor Škubonja iz Ploča,
kao predstavnik Udruge Norin
Matijevići i Dražen Jelčić Faja
iz Krvavca II, kao predstavnik
Udruge lađara Krvavac II, koji
su ujedno bili i jedini kandidati za tu funkciju.
Za tajnika je sa 42 glasa izabran Davor Petković iz Pruda,
inače predstavnik momčadi
Čeljevo.
U Upravni odbor izabrani su: Joško Jerković Piro iz
Rogotina (kandidat UOTV
Rogotin), Drago Dugandžić
iz Komina (kandidat Udruge
lađara Gusar Komin), Ante
Ćelić iz Metkovića (kandidat Udruge lađara Jerkovac),
Mirko Volarević iz Metkovića
(kandidat Udruge lađara Crni
put), Boro Jelčić iz Krvavca
(predstavnik Moliških Hrvata
iz Italije) i Damir Sršen iz Blaca (predstavnik Udruge lađara
Donjani Donji).
Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Ante Šprlje
iz Matijevića (Udruga Norin
Matijevići), Jakov Marević
iz Staševice (Udruga lađara
Staševica), Branko Markota iz
Vida (Udruga lađara Domagojevi gusari Vid), Mile Ćendo
iz Krvavca (Udruga Gospa
Karmelska Krvavac) i Ivan
Burić iz Komina.
Za članove Stegovnoga
suda izabrani su: Ivan Plećaš
iz Momića (predstavnik Udruge Škrapa Momići), Nikša
Barišić (predstavnik Udruge
Vidonje iz Vidonja) i Ivan
Ivanković iz Metkovića (predstavnik Udruge Sv. Nikola
Metković).
Nakon što su izabrani svi
kandidati za tijela Udruge,
momčadi Gusar iz Komina, za
tri uzastopne pobjede, svečano je uručen Domagojev štit u
trajno vlasništvo. Štit je uručio
Ivan Burić, najstariji lađar.
Na temelju Članka 27. Statuta
Udruge lađara Neretve i Članka
5., 6. i 7. Pravilnika o izboru direktora Maratona, Upravni odbor
je na svojoj sjednici održanoj 29.
veljače 2012. donio odluku da se
raspisuje
NATJEČAJ
za izbor direktora Maratona
Uz prijavu na Natječaj kandidati za direktora Maratona
trebaju dostaviti sljedeće podatke i potvrde:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Ime i prezime
Dan i godina rođenja (preslik domovnice)
Zanimanje
Stručna sprema (ovjerena diploma o stručnoj spremi)
Osposobljenost za rad na osobnom računalu
Potvrda nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi
kazneni postupak, ne starija od jednoga mjeseca od dana
objave natječaja.
Izjava kandidata da se protiv njega ne vodi nikakav
kazneni postupak
Iskustvo na sličnim poslovima minimalno jedne godine
Životopis
Poželjno poznavanje jednog od stranih jezika (engleski,
njemački ili francuski - nije obvezno)
Osobni program i vizija aktivnosti ULN za vrijeme
mandata
Prijave na natječaj s dokumentacijom o ispunjavanju natječajnih uvjeta podnose se u roku od 15 dana od objave,
a zaključno sa 16. ožuljka (četvrtak) do 12 sati, na adresu:
Udruga lađara Neretve, Kralja Zvonimira 20, 20350 Metković, s naznakom „Natječaj za direktora Maratona – ne
otvaraj“
Nepotpune i nepravovremene prijave neće se uzeti u razmatranje.
O rezultatima natječaja kandidati će biti obaviješteni u
zakonskom roku.
Predsjednik Upravnog odbora Izvor Škubonja
U Metkoviću 1. ožujka 2012.
POGREBNE USLUGE ‘KYRIOS’
0 - 24
POGREBNA OPREMA, PRIJEVOZ,
CVIJEĆE, OSMRTNICE...
099 21 666 88
098 83 63 88
www.kyrios.hr
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
7
Godina njemackog jezika u Gimnaziji
v
G
imnazija Metković već tri godine član
je velikoga projekta Partnerschule
der Zukunft (Škola-partner za budućnost)
koji se provodi u sklopu Goethe – Instituta i Njemačkog Veleposlanstva. U skladu
s time Treffpunkt.de, školsko okupljalište
svih ljubitelja njemačkoga jezika, u velikim je pripremama za obilježavanje tekuće školske godine kao godine njemačkoga
jezika.
Budući da su se gimnazijalci već dokazali kao vrlo kreativne, odgovorne i na
suradnju spremne mlade osobe, i taj su se
put odazvali u velikom broju da bi iskazali
svoju kreativnost i zainteresiranima ponudili ugodne trenutke druženja.
Povodom obilježavanja školske godine
njemačkoga jezika u suradnji sa svojim
profesoricama njemačkoga jezika Dragicom Nikolić, Svjetlanom Bebić, Monikom Ujdur Batinović i Ivonom Šešelj te
mladom pripravnicom Anom Bebić, učenici su tijekom ove školske godine proveli
već niz projekata. Spomenimo neke:
sudjelovanje u međunarodnom projektu
putem Interneta Erinnerungsorte ili Mjesta sjećanja u kojem su predstavili svoj
grad
izrada plakata koji promoviraju prednosti učenja njemačkoga jezika
prvi razredi su sudjelovali u božićnim
radionicama
treći razredi su radili na projektu Mjesec
borbe protiv ovisnosti, u sklopu kojega su
proveli i anketu čije će rezultate objaviti
u školskim novinama na njemačkom jeziku.
Tijekom siječnja i veljače u Gimnaziji
je održan i Mjesec njemačkog filma, koji
je otvoren projekcijom učeničkoga uratka
Wasser (Voda), kratkoga ekofilma rađenoga pod mentorstvom profesorica njemačkoga jezika Svjetlane Bebić i Monike
Ujdur Batinović.
prof. Dragica Nikolić
Ponovno aktivirana Udruga plasteničkih proizvođača
U
Zgradi političkih stranaka održan je sastanak
poljoprivrednika koji se bave
plasteničkom proizvodnjom.
Uz razgovor o načinima
pomoći nastradalim poljoprivrednicima, sastanak je
iskorišten i za revitalizaciju
Udruge plasteničkih proizvođača doline Neretve, koja je
aktivnošću prestala prije nekoliko godina.
Okupljeni su dosadašnje
vodstvo Udruge, na njihov
zahtjev, razriješili dužnosti,
nakon čega su izabrali novoga predsjednika i sva tijela
Udruge. Za novoga predsjednika izabran je Ante Mijić,
koji je ujedno i tajnik županijske Poljoprivredne komore,
koji je tom prigodom rekao
da će dužnost preuzeti samo
privremeno dok se situacija
na terenu, ali i u samoj Udruzi
ne normalizira, nakon čega će
članstvo odlučiti što dalje.
– Mislim da ljudi puno očekuju, a s obzirom da je situacija dosta teška, neće se moći
puno napraviti. Ipak, već
sljedeći tjedan pomoć ćemo
tražiti kod pročelnika za poljoprivredu Dubrovačko-neretvanske županije, župana te
neretvanskih lokalnih uprava.
Svjesni smo da ne možemo
očekivati nekakve novce, ali
mislimo da bismo uz njihovu
pomoć mogli doći do povoljnijih kredita. Dio okupljenih
poljoprivrednika već je započeo obnovom plastenika
jer su im lokalne tvrtke, koje
se bave prodajom poljopri-
vrednoga materijala, ustupile
materijal s odgodom plaćanja
od šest mjeseci. Prema podatcima koji su prikupljeni
prošloga tjedna, nastradalo je
11 hektara površine pod plastenicima, od čega je na 5,5
hektara srušena konstrukcija.
Oko 100 ljudi prijavilo je štetu, od čega ih je oko 80 posto s
područja Metkovića, što znači da je po poljoprivredniku
nastradalo oko 1000 metara
četvornih plastenika – rekao
nam je Ante Mijić.
8
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
Mladi tehničari idu na Državno
N
a Županijskom natjecanju mladih tehničara koje
je 24. veljače održano u Dubrovniku, učenici OŠ Stjepana
Radića postigli su dobre rezultate u tehničkim znanjima i
vještinama, a dvojica učenika
ostvarila su plasman na Državno natjecanje.
Prva mjesta osvojili su
učenici Emil Dominiković i
Ivan Pavlović, obojica iz 7.
b razreda. Emil je prvo mjesto osvojio u kategoriji Strojarske konstrukcije, a Ivan u
kategoriji Obrade materijala.
Obojica su pokazala izvrsno
znanje u vladanju tehničkim
pojmovima te vještini rukovanja alatom pri izradi tehničkih
tvorevina, kao i predstavljanju
svojih uradaka.
Na istom natjecanju sudjelovali su i Luka Brečić iz 6. b,
koji je u kategoriji Graditeljstvo osvojio 4. mjesto te Filip
Pavlović iz 5. b u kategoriji
Promet, u kojoj je postigao 6.
mjesto. U kategoriji Fotoamateri i ove su godine sudjelovali Nikola Vugdelija 7. b i Filip
Medak 7. c. Nikola je bio treći, a Filip sedmi.
Spomenuti uspjeh učenici
su ostvarili uz vodstvo mentorice Marine Vuković te uz
pomoć školskoga majstora
Zvonke Mateljka. Čestitamo
mladim tehničarima na rezultatima, a Emilu i Ivanu želimo
puno uspjeha na Državnom
natjecanju u Vodicama.
Veterani na proslavi “Maslenice”
crkvi Porođenja Blažene Djevice Marije u Novigradu, druženje je nastavljeno uz ručak.
Prisjetimo se tih događaja
kojih se veterani još živo sjećaju, iako je prošlo 19 godina.
U samo tri dana oslobođen je
velik dio okupiranoga područja, među kojima i Zračna luka
Zemunik, a neprijatelj je odba-
čen iz predgrađa Zadra. To je
stvorilo uvjete za postavljanje
pontonskoga mosta kojim su
cestovno spojeni hrvatski sjever i jug. Iz Metkovića su toga
siječnja na Maslenicu krenula dva autobusa neretvanskih
boraca, a vratili su se sa sedamnaest ranjenih i jednim poginulim suborcem.
V
eterani 4. gardijske brigade – Podružnice za Dubrovačko-neretvansku županiju,
zajedno sa svojim kolegama i
suborcima iz Splita, Imotskoga, Zadra i drugih mjesta te
veteranima 3. gardijske brigade okupili su se na Maslenici
da bi obilježili 19. obljetnicu
te blistave akcije iz Domovinskoga rata kada je hrvatski jug
spojen sa sjeverom.
Veterani su najprije položili
vijenac i zapalili svijeće u Kašiću pred spomenikom poginulim pripadnicima 3. gardijske brigade, a zatim su podno
poznatoga zelenog hrasta uz
Jadransku magistralu, s mjesta
odakle su krenuli u akciju, položili vijenac i zapalili svijeće
pred spomenikom poginulim
pripadnicima 4. gardijske brigade poginulima u toj akciji.
Dio veterana Podružnice iz
Metkovića posjetio je Paljuv i
nekadašnju prvu crtu bojišnice. Položili su cvijeće i zapalili
svijeće kraj spomenika svojim
poginulim suborcima Mariju Nikoliću – Kišu i Mariju
Glavoti, čija imena nose dvije
ulice toga mjesta. Poslije mise
za poginule suborce, služene u
32 doze krvi za OB Dubrovnik
G
radsko društvo Crvenoga
križa Metković krajem
siječnja organiziralo je prvu
ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Akciju je provodila ekipa Službe
za transfuziju OB Dubrovnik,
a provedena je u prostorija-
ma Crvenoga križa. Akciji se
odazvalo 45 dobrovoljnih darivatelja, a prikupljene su 32
doze krvi za OB Dubrovnik.
Organizatori su zadovoljni odzivom, s obzirom da je zadnja
akcija provedena samo mjesec
i pol ranije.
VIJESTI
O zdravlju u starijoj dobi
prostorijama Dnevnog
boravka Metkovića 16.
siječnja voditeljica Ljekarne
Draženović br.1 mr. pharm.
Marija Zovko održala je predavanje na temu Što učiniti za
svoje zdravlje u trećoj životnoj dobi.
Tijekom predavanja ukazano je na važnost preventive u
očuvanju zdravlja svih dobnih
skupina, a posebno je istaknuto kako su u trećoj životnoj
dobi važni redoviti liječnički pregledi (kontrola krvnog
tlaka, šećera u krvi, triglicerida, kolesterola...), pravilno
korištenje propisanih lijekova te cijepljenje protiv gripe
kroničnih bolesnika. Rečeno
je i kako se organizam može
jačati i očuvati odgovarajućim
načinom prehrane i svakodnevnom uravnoteženom tjelesnom aktivnošću. Edukacija
je obuhvatila i upute vezane
za obranu od nadolazeće sezonske gripe, kao i način liječenja i moguće komplikacije
u slučaju obolijevanja.
U sklopu predavanja korisnicima Dnevnog boravka
predstavljeni su dodaci prehrani i biljni pripravci koji
mogu pomoći kod određenih
oboljenja. Nakon rasprave i
dobivenih odgovora na postavljena pitanja, svi su se
složili da je ovakvo druženje
od velike koristi pripadnicima
treće životne dobi.
Na kraju su prisutnima podijeljeni besplatni uzorci različitih dodataka prehrani proizvođača Natural Wealth, koje
je za tu prigodu donirala Tvrtka Milsing d.o.o. iz Zagreba.
Uz redovite aktivnosti koje
se svakodnevno provode u
okviru Programa međugeneracijske solidarnosti Dnevni
boravak i pomoć u kući starijim osobama, svi su djelatnici
zbog snježnih nepogoda, koje
su tijekom veljače pogodile
područje Metkovića, bili i dodatno angažirani u pružanju
usluga korisnicima Programa
uključujući voditeljicu Programa, domaćicu Dnevnog
boravka i spremačicu. Tako
su u tim izvanrednim okolnostima obišli sve korisnike prema potrebi i više puta. Zbog
visokoga snijega, poledice
i odrona snijega s krovova
kuća, osobama starije životne
dobi bilo je preporučeno da
bez velike potrebe ne izlaze
van pa je bilo važno doći do
svih korisnika, donijeti im lijekove i namirnice tako da nitko od njih ne bi ostao izoliran
i da kvaliteta njihova života
zbog vremenskih nepogoda
ne bi bila dodatno narušena.
Korisnicima, kojima je to bilo
potrebno, u čišćenju snijega i
leda priključili su se i volonteri.
9
MOJE SVJETLO ZA MOJ VUKOVAR
Potpisani ugovori o donacijama
P
U
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
rojekt pod nazivom Moje
svjetlo za moj Vukovar i s
podnaslovom Bolje je upaliti
malo svjetlo, nego proklinjati
tamu, koji se već sedam puta
zaredom provodi u organizaciji UOSI Prijatelj iz Metkovića te suorganizaciji Mreže
udruga osoba s invaliditetom
Dalmacije i pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji,
branitelja i međugeneracijske
solidarnosti, uspješno je priveden kraju svečanim potpisivanjem ugovora o dodjeli novčanih sredstava prikupljenih tom
humanitarnom akcijom.
Prikupljena sredstva ove će
godine ići za pomoć četirima
obiteljima iz Vukovara koje
će tijekom godine mjesečno primati donacije od 1000
kuna. Primatelji donacija su:
Tomislav Mandić, Renato
Tabea, Mia Lana Knezović i
Neda Pavšić.
Svrha Projekta je svijećama, koje su se palile 18. studenoga, građanima Hrvatske
poslati poruku zajedništva te
pokazati da samo jedno malo
upaljeno svjetlo može proizvesti plamen ljubavi i dobrote za sve one koji su ostavili
svoje živote da bi nama danas
bilo bolje, a posebno za Vukovar koji je dao cijeloga sebe za
slobodu Hrvatske.
“Prijateljima” besplatne marketinške usluge
U
druga osoba s invaliditetom Prijatelj iz Metkovića nedavno je u okviru projekta
SEFOR, koji financira Europska unija, dobila na raspolaganje paket besplatnih marketinških usluga. Na natječaj je
pristigla 21 prijava, a Udruga
Prijatelj jedna je od deset organizacija koje su dobile mogućnost korištenja spomenutih
usluga, sukladno prijavi i mogućnostima koje su tim projektom osigurane.
Projekt SEFOR – Social
Entrepreneurs Forum (Forum
socijalnog poduzetništva) financira Europska unija kroz
IPA IV. komponentu Lokalna
partnerstva za zapošljavanje, a
provodi ga Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka s partnerima Zdravi grad iz Splita i
Centrom za tehničku kulturu iz
Rijeke.
U sklopu istog projekta
Udruga Prijatelj sudjelovala je
i na Natječaju za dodjelu Godišnjih nagrada za socijalno
poduzetništvo koje su se prvi
put dodjeljivale u Hrvatskoj.
Uz Forum socijalnog poduzetništva u organizaciji dodjele
nagrade sudjelovali su: Ministarstvo rada i mirovinskoga
sustava, Ured za udruge Vlade
RH i British Councilom. Nagrada se dodjeljivala u dvjema
kategorijama, a Prijatelj se natjecao u kategoriji za postojeći
socijalno-poduzetnički pothvat.
Iako nisu osvojili nagradu (dobitnik je ACT Čakovec), važno
je naglasiti da je Prijatelj ušao
među šest finalista, što govori
o kvaliteti njihova rada.
10
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
Radost zajedništva
U
okviru aktivnosti iz Projekta Radost zajedništva
– učimo iz života u Dnevnom
boravku Udruge Otac Ante
Gabrić održana je radionica
i druženje korisnika treće životne dobi, djece i mladih. Svi
zajedno najprije su pogledali
dokumentarni film (reportažu)
Neretvanska trupica u kojoj
dva dječaka u trupici obilaze
neretvansku dolinu. Tako su
mogli vidjeti gdje se još uvijek danas koriste stara tradicionalna prijevozna sredstva, u
Maja Manhattan lice 2012.
izradili moderne torbice na
koje su nanijeli gajtan i ukrasili ih vezom karakterističnim
za neretvansku narodnu nošnju.
Udruga Otac Ante Gabrić
tim se Projektom natjecala u
okviru Natječaja za udruge u
području izvaninstitucijskoga odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini
2011/2012. koji je raspisalo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Projekt se
provodi od studenoga 2011.
M
koje svrhe i kako se izrađuju,
čuti legende o gradu ispod jezera Kuti, vidjeti način lova i
pripreme jegulje, vidjeti arheološko nalazište s vrijednim
iskopinama na mjestu gdje se
danas nalazi Arheološki muzej Narona, čuti informacije
o narodima i kulturama na našem lokalitetu te dječje igre i
brojalice.
Nakon projekcije uslijedila
je radionica s temom Izrada
gajtana, njegovo nanošenje
na modru čoju te ukrašavanje
čoje vezom. Gajtan se izrađivao prepletanjem vune preko
prstiju, upotrebljavajući naizmjence kažiprst i palac desne
pa lijeve ruke. Znanja i vještine prenosile su se sa starijih
osoba na mlade. Nakon što su
polaznici radionice svladali
tehniku izrade gajtana, svi su
do travnja 2012. Voditeljica
Projekta je Anđelina Jerković, a voditeljice Radionice za
izradu narodne nošnje Julija
Kaleb i Paula Miličević.
– Ovim Projektom pokušat ćemo djeci i mladima dati
nove smjernice naglašavajući
da je proživljeno iskustvo veliko blago, davanje jednako
primanju, a najveća radost u
zajedništvu, odnosno u susretu mladosti i starosti – djece
i odraslih. Korist od Projekta
imaju svi njegovi sudionici – mladost koja uči od starosti, starost koja potaknuta
zainteresiranošću mladih iz
svojih škrinja sjećanja izvlači
pjesme, priče, igre, brojalice,
razne običaje iz prošlosti – rekla nam je voditeljica Projekta
Radost zajedništva – učimo iz
života Anđelina Jerković.
aja Kozarić, sedamnaestogodišnja Metkovka
koja trenutno pohađa treći razred Obrtničke škole u Splitu,
smjer frizer, pobjednica je natječaja Manhattan Face 2012.
Natječaj je bio objavljen tijekom prosinca na Facebook
stranici Manhattana, a Maju
je na natječaj prijavila sestra
Ana. Nakon što joj je fotografija objavljena, u uži izbor od
pet djevojaka dospjela je lajkanjem prijatelja, poznanika i
ljudi koji su mjesec i pol ulazili na tu stranicu. Treba spomenuti da je Maja dosta dugo
vodila brojem ulazaka.
Maju je, među pet finalistica, za pobjednicu izabrala
Ella Dvornik, koja je zaštitno
lice Manhattan kozmetike, a
proglašenje je održano u zagrebačkom Maraschino baru
u sklopu promocije Ellina
novoga videospota za pjesmu
Rođeni u krivo vrijeme.
Postavši Manhattan lice
2012. Maja je osvojila godišnju zalihu kozmetike i ček od
10.000 kuna koji joj je Ella
Dvornik uručila prilikom
proglašenja. Maja će tijekom
ove godine biti dio svih reklamnih kampanja Manhattana.
Snježne nezgode u brojevima
Policija
U vremenu od 1. do 20. veljače zabilježeno je pet prometnih
nesreća s materijalnom štetom od koje su tri izazvane nepropisnim mimoilaženjem, a po jedna je skrivljena zbog neprilagođene brzine i grješke vozača. Zanimljivo je da se od pet nesreća
samo jedna dogodila prvoga dana snježnog nevremena dok su
se ostale četiri dogodile između 15. i 20. veljače. Za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine dogodilo se 15 prometnih
nesreća, od kojih je 12 završilo s materijalnom štetom, a tri s
ozlijeđenima.
Hitna pomoć
Za vrijeme snijega građani Metkovića, ali i okolnih općina,
bili su poprilično oprezni. Ipak, jedan dio njih, nenaviknut na
snijeg, morao je potražiti pomoć Hitne medicinske službe u
Domu zdravlja Metković. Kako smo doznali na Hitnoj, od 1. do
17. veljače medicinsku pomoć zatražile su 23 osobe s kontuzijama ili nagnječenjima i 16 osoba s frakturama ili prijelomima
ekstremiteta. Jedan broj ozlijeđenih na Hitnu je transportiran u
suradnji sa HGSS-om.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
Trgovci slavili trideset godina mature
11
P
rije desetak dana okupili su se bivši učenici 4. e, zanimanja trgovac,
nekadašnjeg CUO Petar Levantin da bi
proslavili tridesetu obljetnicu mature.
Na proslavu se odazvalo 25 ondašnjih
maturanata od kojih smo njih osamnaestero zatekli pred zgradom Srednje škole
Metković. Nakon okupljanja i fotografiranja za uspomenu, bivši maturanti
druženje su nastavili u Restoranu Vrilo
u Prudu. Nekadašnji 4. e brojio je 31
učenika, a razrednik im je bio Vidoslav
Bagur.
U kraćem razgovoru okupljeni slavljenici naglasili su da oni nisu obični trgovci „kao ovi danas“ jer je njihovo usmjerenje imalo naziv trgovac, stručni radnik
prodavač. Prisjetili su se i preminuloga
kolege Vide Krmeka iz Neuma, a poseban pozdrav uputili su svojemu nekadašnjem profesoru Nedi Volareviću Kedi.
Jela i Žarko Markota
proslavili zlatni pir
U
župnoj crkvi u Vidu u nedjelju 22. siječnja
Žarko i Jela Markota povodom 50 godina
braka proslavili su svoj zlatni pir. Jela i Žarko vjenčali su se 1962. u crkvi svetoga Vida, a
vjenčao ih je tadašnji župnik don Mate Selak.
Tadašnji su svatovi, brojem uzvanika, bili skromniji nego danas jer je tadašnji običaj bio da na
piru budu kumovi i najuža mladoženjina rodbina. Pir s dvadeset petero uzvanika smatrao se
velikim. Obitelj mladenke ne bi sudjelovala na
svadbenom ručku, već bi braća ili sestre došli
navečer na jabuku.
Jela je iz Pruda, a Žarko iz Vida pa oboje pripadaju župi Gospe Snježne Vid. Imaju četvero
djece i dvanaestero unučadi.
Zlatni pir slavili i Batinovići
R
uža i Niko Batinović nedavno su u užem obiteljskom krugu proslavili pedesetu godišnjicu braka, tj. Zlatni
pir. Njih dvoje vjenčali su se
u Općini 14. prosinca 1961., a
mjesec dana kasnije vjenčanje
je održano i u crkvi sv. Stjepana u Gabeli. Na zajedničkom
pedesetogodišnjem putovanju
dobili su brojno potomstvo.
Imaju četvero djece – sina
Željku i tri kćeri: Zdenku, Slavicu i Andrijanu, koji su im
podarili 13 unuka.
Obiteljski ručak, kojim je
obilježena ta značajna obljet-
nica, Željkova je ideja. Inače,
Željko s obitelji živi u Kanadi, a roditeljima su iznenađenje priredile i kćeri. Mi smo
na obiteljsko okupljanje malo
zakasnili pa nismo uspjeli zabilježiti sve one koji su bili na
proslavi, ali i fotografije koje
smo napravili bile su dovoljne
da razvesele obitelj u Kanadi.
I jedna zanimljivost za kraj.
Teta Ruža je rođena 1940. i
službeno ima 72 godine. Međutim, budući da je rođena 29.
veljače, ove je godine tek 18.
put slavila rođendan koji joj i
mi od srca čestitamo.
12
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
Prebrojavanje ptica u Neretvi
N
edavno je završen Projekt
Monitoring legnja i ćuka
koji je u Park šumi Predolac
– Šibanica provodila Javna
ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti na području
DNŽ i koji je financiralo Ministarstvo kulture. Projekt se
provodio u suradnji s Barišom
Ilićem, voditeljem Ornitološke
postaje Metković Hrvatskoga
ornitološkog društva i suradnikom Zavoda za ornitologiju
HAZU, koji je obavio terenski
dio posla.
Tijekom proljetnoga prebrojavanja izbrojeno je 12 parova legnja i četiri para ćuka, a
kako se ćuk voli gnijezditi i u
naseljima, zabilježeno je i šest
parova u samome Metkoviću.
Također, izbrojena su po dva
para sivog ćuka i velike ušare. Tijekom jeseni zabilježeno
je 135 jedinki legnja i 40 jedinki ćuka. Zanimljivo je da
su među prebrojnim pticama
zabilježena dva prstenovana
legnja, oba s prstenom Bariše
Ilića.
Svrha projekta bila je ustanoviti brojno stanje i sigurnost
populacije, a proveden je kao
pridonos obilježavanju Međunarodne godine šuma kojom
je proglašena 2011. Tijekom
listopada na Predolcu je dio
šume opožaren, ali prema Ilićevim riječima to neće utjecati na spomenute dvije vrste
jer se ni jedna ne gnijezdi na
području na kojemu se dogodio požar.
Ilić je zajedno s djelatnicima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području
DNŽ sudjelovao i u zimskom
prebrojavanju ptica močvarica koje je provedeno u sklopu
akcije Europskog prebrojavanja ptica močvarica 2012.
Prebrojavanje se provodilo
na području Crepine, Ušća i
Parila.
– Tijekom četiri sata prebrojavanja izbrojeno je 29
vrsta ptica močvarica, a najbrojniji su bili krži (680),
patka zviždara, vivak, siva
čaplja. Ovdje ne spominjem
galebove kojih bude i po
dvije do tri tisuće komada.
Izbrojeno je više od 1500 ptica, što je za ovo doba godine kada ptice zimuju u delti
Neretve, respektabilan broj.
U vrijeme selidbe znam u
jednom obilasku izbrojiti i do
četiri tisuće ptica. Spomenuto prebrojavanje koordinirala
je Međunarodna organizacija
za zaštitu močvarnih staništa.
Spomenuo bih da se zadnjih
dana na Ušću može vidjeti
ogroman broj gusaka koje je
snijeg potjerao iz sjevernijih
krajeva gdje inače zimuju
(Kopački rit, Srbija, Vojvodina, Mađarska). Guske su došle u dva vala. Prve su se već
vratile nazad, a druga tura će
vjerojatno ovih dana. Recimo, 22. veljače izbrojio sam
970 gusaka. Preksinoć sam
izbrojio 1100 jedinki, a među
njima sam otkrio njih šest koje
je Rucner zadnji put u Neretvi
vidio prije pedesetak godina.
Riječ je o crvenovoljci ili na
latinskome Branta ruficollis
koja se može vidjeti u našoj
Ornitološkoj zbirci, a preparat
koji se tamo nalazi potječe iz
Hutova blata – rekao nam je
Bariša Ilić.
Prihrana divljači u Lovištu ‘Norin’
L
ovačko društvo Muflon iz
Metkovića u veljači je u
Lovištu Norin (kojim gospodari) organiziralo prihranjivanje divljači koja se zbog visoka snijega našla u uvjetima
smanjene mogućnosti pronalaska hrane.
Desetak lovaca, podijeljenih
u tri skupine, na području Dragovije – Ograđa, Novih Sela –
Trševine, Miloševice (Prud) i
Podgreda životinjama su ostavili veće količine hrane, i to
oko 300 kilograma kukuruza,
šest vreća staroga kruha i 50
kilograma jabuka koje je osi-
guralo Društvo. Tijekom provođenja akcije uočeni su tragovi zečeva i divljih svinja, a
ostavljena hrana dobro će doći
i ostalim životinjama koje se
zateknu na tom području.
Zimsko prihranjivanje divljači zakonska je obveza koja
se provodi u sklopu pravilna
gospodarenja lovištem, ali još
više i moralna obveza svakoga lovca da osigura minimalne uvjete za preživljavanje
životinja tijekom ekstremnih
uvjeta u lovištiima, koji su
ovoga puta izazvani visokim
snijegom.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
VIJESTI
13
Šesta noć Neretvana Plavo-bijela noć u bijelom
MERETVINA ZABAVA
T
U
Hotelu Westin u Zagrebu
održana je Noć Neretvana, šesta zaredom, u organizaciji zagrebačkoga Društva
Neretvana i prijatelja Neretve.
Zbog snježnog nevremena
mnogi gosti iz doline Neretve
nisu mogli doputovati u Zagreb pa, ipak, okupilo se oko
400 istinskih ljubitelja Neretve, koji su se uz neretvansku
glazbu i kulinarske delicije
družili do ranih jutarnjih sati.
Te večeri održana je i promocija četvrtoga broja Hrvatskoga neretvanskog zbornika
koji i ovaj put donosi niz zani-
mljivosti i dosada nepoznatih
pojedinosti iz života stanovnika naše delte. Između ostaloga, u Zborniku su i tekstovi
o kulturno-glazbenom životu
Opuzena, o slivanjskim prezimenima, o kominskim šijačima, o neretvanskim Hercegovcima, o ekološkom stanju
rijeke Neretve, o prezimenu
Metković te posebna tema:
Neretvanski vremeplov – slijed događanja po godinama u
Neretvi od početaka do danas.
Zaista, mnogo razloga da ga
se pročita.
Dragan Jurković
radicionalna Plavo-bijela noć ili Neretvina zabava unatoč
snijegu i hladnoći održana je u Hotelu Narona u Metkoviću. Otišli smo do Hotela načiniti koju fotografiju, a s obzirom
da nismo imali vremena pričekati izbor miss Metkovića, odmah smo ih izabrali pet. Radi se o mladim djevojkama koje su
obavljale dužnost domaćica i koje su hrabro izašle van nakratko
pozirati pred objektivom.
DIJAMANTNO REZANJE I BUŠENJE BETONA
DELTA REZ
´
14
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
KULTURA
Noć muzeja 2012.
O
vogodišnja Noć muzeja ponovno je bila pun
pogodak. Građani Hrvatske
navalili su na muzeje pa smo
i mi posjetili Ornitološku zbirku u Metkoviću (budući Prirodoslovni muzej) i Arheološki
muzej Narona u Vidu i uvjerili se koliko smo gladni kulture. Naravno, kada nam se nudi
besplatno.
U Zbirci smo se iznenadili mnoštvom roditelja koji
su svoju djecu doveli vidjeti
ptice koje su nekada živjele u
delti Neretve, a pravi je „šok“
uslijedio u Vidu. Nemaš gdje
parkirati!
Evo i jedne primjedbe projektantu. Rako nije računao da
bi se kroz uski ulaz u muzejski
prostor (i isto tako uske stube
(ili skale) moglo penjati više
od nekoliko ljudi istovremeno; jedni se penju, drugi silaze, kći pridržava staroga oca
koji, hodajući rešetkastim podom, štapom pokušava ubosti
na sigurno.
Penjemo se uskim stubama
i na pločniku pred hramom zatječemo prizor kao pred bankom s janjetinom na Gospu
Ledenu. Moraš se gotovo lak-
Preživio sam Vukovar i Ovčaru
U
organizaciji Udruge Narenta i Frame župe Sv.
Ilije u Galeriji GKS-a Metković predstavljena je knjiga Vilima Karlovića Preživio sam
Vukovar i Ovčaru. Riječ je o
autobiografiji u kojoj autor
govori o svojemu dramatičnu
životu, a počeo ju je pisati u
pritvoru u kojemu se našao nakon kumova ubojstva. Knjigu
je prošle godine objavio Večernji list.
U uvodnome dijelu autora
je predstavio predsjednik Narente Nikola Grmoja rekavši,
između ostaloga, da je Karlović preživio bitku za Vukovar
i zarobljavanje u vukovarskoj
bolnici, strijeljanje na Ovčari
(jedan od sedam preživjelih),
mučenje na Veleprometu i u
logoru Sremska Mitrovica.
Nakon svega proživljenoga
u listopadu 1992. vraća se u
svoju postrojbu te sudjeluje
tati. S galerije se čuju tamburice. To članovi Tamburaške
sekcije KUD-a Metković svemu daju domaći štih. Silazimo
ponovno pred Augusteum.
U prostoru nesuđenoga muzejskog kafića postavljena je
Etnografska izložba na temu
neretvanske torbe, kakvih se
(Bogu hvala) u Vidu nađe
još podosta. Tu su i greben i
gargaše, preslica i vreteno...
Ali, prava atrakcija bile su
dvije vidonjske bake koje su
demonstrirale vještine što padaju u zaborav. Vjerojatno se
vještina kukičanja neće tako
lako izgubiti, mada baš i ni-
sam siguran u to, ali predenje
vune je nešto što se žurno treba prenijeti na nove naraštaje.
Najbolje je preskočiti i djecu i
unuke i prenijeti to na praunuke. Samo, gdje još naći vune?
Pokraj bakica je stajao tkalački stan. Šteta što je u lošu
stanju. Pola dijelova nedostaje, ali, ipak, sačuvan je i trebalo bi ga rekonstruirati te, po
uzoru na neke naše krajeve,
oživiti. Neka djeca vide kako
se platno proizvodilo i prije
nego je uništena naša tekstilna
industrija jer se ova država odlučila na uvoz jeftinoga svega
i svačega.
u svim velikim operacijama
HV-a. Nakon vojne karijere
Karlović nastavlja s poduzetništvom, no s krizom počinju
financijski problemi pa upada
u ralje kamatara, koji mu je i
vjenčani kum. Iako je novac
vratio, kum kamatar tražio
je još, prijeteći likvidacijom
Karlovićeve obitelji. Sve završava prepirkom u kojoj Karlović ubija kuma, za što je nepravomoćno osuđen na četiri i
pol godine zatvora. Pušten je
na slobodu do presude Vrhovnoga suda, odnosno do pravomoćnosti presude.
U nastavku je knjigu predstavio sam autor. Detaljno govoreći o svakom dijelu, izlaganje je potkrijepio odlomcima
iz knjige koje su pročitale članice metkovske Frame .
– Boraveći u pritvoru i prisjećajući se Vukovara i svega
što sam proživio shvatio sam
da mi dragi Bog daje nadu i u
novonastaloj situaciji te su sve
moje svađe i prepirke s Bogom
te 2008. prestale. Vratio sam
se Bogu i duhovnosti jer sam
shvatio da je On taj koji mi je
dao nadu i održavao je u obama mojim životnim padovima.
U knjizi sam ispripovijedao
sve što mi se dogodilo. Izvorni
tekst imao je preko tisuću i sto
stranica, ali sam nakon mnogih
čitanja uklonio najbrutalnije
dijelove. Ostalo je dvjesto stranica patnje i boli, muka i tragedija. Ipak, odlučio sam da moram svima oprostiti. Nikada ne
smijemo izgubiti vjeru i nadu
u život, a bez oprosta ne možemo krenuti dalje. Ovo večeras
nije promocija, nego misija jer
će mnogi od vas istinu o Vukovaru pričati dalje – rekao je
između ostaloga Karlović.
KULTURA
LiDraNo 2012.
U
Gradskome kulturnom
središtu Metković 30.
siječnja održano je Općinsko
natjecanje za osnovne i srednje škole LiDraNo 2012. kojemu je domaćin ove godine
bila Srednja škola Metković.
Na natjecanju su sudjelovale i:
Gimnazija Metković, OŠ Stjepana Radića, OŠ Opuzen, OŠ
Kula Norinska te OŠ OtrićDubrave.
Osnovne škole predstavile
su tri pojedinačna scenska nastupa, od kojih su dva upućena na Županijsku smotru, i pet
skupnih scenskih nastupa, od
kojih su dva upućena na Županijsku smotru.
Od pojedinačnih scenskih
nastupa dalje su upućeni Katarina Vidović (1. razred OŠ
Stjepana Radića, mentorica
Aleksandra Lukić-Skelić) koja
je izvela tekst Ludi dan Anice-Ane Kraljević te Gabrijela
Mustapić (5. razred OŠ Opuzen, mentorica Slavica Jakšić)
koja je izvela tekst Petice i
male ljubavi Sanje Pilić.
Od skupnih scenskih nastupa na daljnje natjecanje upućeni su Balonijada Nade Iveljić
koju su pod vodstvom Sandre
Šutalo izveli učenici OŠ Stje-
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
pana Radića i Galeb Jonathan
Livingston Richarda Bacha
kojega su pod mentorstvom
Slavice Jakšić izveli učenici
OŠ Opuzen.
Osnovci su se natjecali i u
kategoriji literarnih radova,
a na Županijsko natjecanje
proslijeđena su četiri literarna rada: Marija Jerković (8.
razred OŠ Don Mihovila Pavlinovića, mentorica Sanja
Jurković) s radom Ja živim
u snovima koji se šire, Anja
Begović (7. razred OŠ don
Mihovila Pavlinovića, mentorica Sanja Jurković) s radom
Vrutak srca, Kristina Vištica
(7. razred OŠ Kula Norinska,
mentorica Karmen Matić Vidović) s radom Čudo i Sla-
ven Pavlović (3. razred OŠ
Stjepana Radića, mentorica
Nada Šunjić) s radom Propala zabava. Zastupljena je bila
i kategorija novinarskih radova, a na Županijsko natjecanje
proslijeđen je rad Neretvanska
lađa Ljiljane Zovko (7. razred
OŠ don Mihovila Pavlinovića,
mentorica Keti Daničić).
Na Županijsku smotru u kategoriji školskih listova proslijeđena su dva lista: Kreket
OŠ don Mihovila Pavlinovića
(odgovorna urednica Katica
Salacan, mag. bibliotekarstva)
i Naša radost OŠ Stjepana
Radića (odgovorni urednik
nastavnik Dragan Sršen).
U Prosudbenom povjerenstvu za osnovce bili su: profesorice Ivanka Ujdur, Danijela
Baćilo i Nikolina Anković te
Suzana Mušan i Ivo Nadilo.
Srednje škole predstavile su se trima pojedinačnim
scenskim nastupima od kojih
15
su dva upućena na Županijsko natjecanje. To su Josipa
Anković (2. razred Gimnazije
Metković, mentorica Suzana
Nižić) s tekstom Zovem se Crvena Orhana Pamuka i Ivana
Vekić (3. razred Gimnazije
Metković, mentorica Ivanka
Ujdur) s tekstom Kome danas
ukrasti identitet Marije Andrijašević.
U kategoriji skupnih scenskih nastupa predstavile su se
obje metkovske srednje škole,
a na Županijsko natjecanje
plasirala se Gimnazija Metković čiji su učenici izveli tekst
pod nazivom Život na kredit,
kredit na život Ivana Penovića
(mentorica Ivanka Ujdur).
U Prosudbenom povjerenstvu bile su profesorice: Marinka Jurković, Slavica Jakšić,
Ivana Čarapina, Slavica Jakišić, Karmen Matić Vidović,
Željana Volarević te Suzana
Mušan i Ivo Nadilo.
Županijska smotra LiDraNo 2012. održana je 23. veljače
u Kazalištu Marina Držića, a domaćin natjecanja bila je Gimnazija Dubrovnik. Na natjecanju je sudjelovalo oko dvjesto
učenika, a među najboljim radovima i učenicima koji će Dubrovačko-neretvansku županiju predstavljati na Državnom
natjecanju troje ih je iz dviju metkovskih osnovnih škola. Iz
OŠ Stjepana Radića plasirali su se: Slaven Pavlović (3. razred) i Katarina Vidović (1. razred), a iz OŠ don Mihovila
Pavlinovića školski list Kreket.
Pred Uskrs ponovno predstava “Muka Gospodina našega Isusa Krista”
I
ove će godine tijekom korizme Metkovci imati prigodu pogledati tročinku Muka
Gospodina našega Isusa Krista koju su pod
redateljskom palicom fra Paviše Norca Keve
prošle godine prvi put izveli glumci amateri
iz župe Sv. Ilije. Ove godine ulogu redatelja
preuzeo je vjeroučitelj Krešimir Jurić.
Probe se već mjesec i pol održavaju u Kazališnoj dvorani GKS-a Metković, a njihovo
održavanje nisu spriječili ni loši vremenski
uvjeti u veljači. Ove je godine oko predstave angažirano nešto više ljudi pa će u njoj
glumiti 38 glumaca, a još desetak će ih se
brinuti da na sceni sve funkcionira.
Predstave u Metkoviću bit će u subotu 31.
ožujka i u utorak 3. travnja, a prije toga, 23.,
24. i 25. ožujka Muka Gospodina našega
Isusa Krista gostuje u Sinju, u kojemu je fra
Paviša trenutno na dužnosti.
16
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SNIJEG 2012.
ZAMETENI
U
kucate li u Google Metković frazu a zima je blaga i kišna, izbacit će vam mnoštvo stranica koje je vežu uz klimu Metkovića i doline Neretve. Naravno, radi se o (nekritičnu)
prenošenju već napisanoga po copy-paste načelu, ili, narodski
rečeno, pljuni i prilipi.
Spomenutu tvrdnju da su u Metkoviću zime blage i kišne,
uvrstili smo prije više od desetljeća u tekst na www.metkovic.hr
u kojemu se govori o klimi. Podatke smo o tome našli u do tada
objavljenoj stručnoj literaturi koja ne spominje zimu 1984/85.
Evo što o klimi Metkovića, između ostaloga, tamo još piše:
Srednja godišnja temperatura iznosi 15,7°C. Srednje mjesečne i dekadne temperature su pozitivne. Najhladniji mjeseci su
prosinac, siječanj i veljača. Najhladniji period je prema podacima opažanja treća dekada siječnja s 2,5°C. Međutim, opaženi su pojedini dani s negativnim temperaturama. U veljači su
zabilježene i dosta minimalne temperature; 1947. g. čak -11°C,
a nešto se slično ponovilo i dva puta, 1974. i 1978. što je vrlo
opasno za suptropske kulture kao što su mandarine zbog smrzavanja. Najtoplije je u srpnju i kolovozu od zadnje dekade lipnja
do zadnje dekade kolovoza. U kolovozu skoro svake godine temperatura zraka doseže u pojedinim danima i do 35°C, a 1946.
i ove godine bilo je dana i sa 40°C. U srpnju su opaženi dani i
do 35°C. Mjesec lipanj je relativno hladniji, a u rujnu se temperature mogu zabilježiti i do 35°C. Godišnja količina padalina u
prosjeku za cijelu Deltu je oko 1300 mm. U zimskom razdoblju
padne 65-75% godišnje količine padalina. Uglavnom su to kiše,
a snijeg je rijetka pojava i kratko traje. Evidentan je problem
da kiše padaju kada je najmanje potrebno vegetaciji zato je intenzivna poljoprivreda ovisna o ljetnom navodnjavanju. Zimi
i u rano proljeće se znaju pojaviti i mrazevi kao dio strujanja
hladnog zraka zbog otvorenosti prema kontinentu i dosta mogu
biti opasni pošto vegetacija krene već u rano proljeće.
Tako je u pravilu, ali kaže se „iznimke potvrđuju pravila“ pa
se i one moraju dogoditi.
Kada je 1. veljače oko 14 sati i u nas počeo padati dugo najavljivani snijeg, mnogi su se razveselili. Do sutradan ujutro
napadalo je oko 10 cm snijega koji nije stvorio veće probleme.
Meteorolozi su najavili nove snježne oborine i – pogodili. Navečer je ponovno dobro zasniježilo pa smo 3. veljače dočekali s
tridesetak centimetara snijega. Tu već počinju problemi, no oni
su bili ništa prema onome što nas je čekalo. S trećega na četvrti
veljače (petak na subotu) počela je ledena kiša i padala cijelu
noć. S njom je palo i 11 cm snijega, što je otopljeno dalo ukupno 65 litara vode po metru četvornome. Te smo noći istovremeno stradali i spasili se. Stradali smo na način da se sve živo
našlo u ledenome okovu pa je grad (naročito raslinje) sličio na
kakvu ledenu bajku, a spasili smo se jer da je, kojim slučajem,
umjesto ledene kiše padao suhi snijeg, bilo bi ga do „za vrat“.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SNIJEG 2012.
Koliko nam je ledena kiša „uštedjela“ snijega, otprilike je lako
izračunati. Ako od 65 litara oborina odbijemo oko 10 litara snijega (gustoća suhoga snijega je oko 8% gustoće vode), ostaje
nam 55 litara kiše. Da je to bio suhi snijeg, bilo bi ga još barem
šezdeset-sedamdeset centimetara više pa jutro 4. veljače ne bismo dočekali s četrdesetak centimetara snijega (u kojemu je bio
i sloj leda), nego s preko metar snijega. Unatoč tomu, grad je
bio u kolapsu. Prozivaju se gradske vlasti, stožer, zimska služba (koja?!). Svi su nervozni jer ne mogu autima. Eterom lete
svakojake izjave, a malo tko shvaća da nas je pogodila prirodna
nepogoda i da sva mehanizacija Hrvatske vojske (postoji li, ne
baš vojska, nego mehanizacija?) ne bi s ulica mogla maknuti
sav snijeg i led koji se sručio na nas. Napravili smo i vrlo pojednostavljen izračun o količini snijega koji je zatrpao metkovske
ulice. Nalazi se na sljedećoj stranici. Raspoložive snage nejake
zimske službe angažirale su se na održavanju glavnih prometnica (snijeg je padao u cijeloj županiji) pa nije bilo strojeva koji
bi očistili (ma što to značilo) barem glavne gradske ulice. Tako
se u čišćenje glavnih prometnica sa svojim (za taj posao neprikladnim) traktorom s ralicom uključio i sam gradonačelnik. I,
stvorilo mu je samo probleme.
Bilo je jasno da grad ne funkcionira pa su i metkovske osnovne i srednje škole odlučile da nastave neće biti do daljnjega.
Nedjelja, 5. veljače donijela je smirivanje i gradom su krenu-
17
le ralice. Ralice, same po sebi, problem snijega rješavaju djelomice. Oni, koji su ih cijelo vrijeme zazivali, vrlo brzo uvjerili
su se u to. Ralice prođu samo glavnim prometnicama i time
odsjeku pristup njima sa sporednih ulica te, dodatno, zatrpaju
sve parkirane automobile. Snijeg treba skupiti i odvoziti, a za to
nema prikladne mehanizacije, osim građevinske.
U ponedjeljak, nova drama. Na gradskoj športskoj dvorani
zamijećeno je ulegnuće glavne nosive grede. Spašavanje je trajalo danima, u što su se uključili i mnogi dragovoljci. Na svu
sreću! Jer, snijegu još nije kraj. U međuvremenu su se na raznim mjestima po gradu preko Facebooka organizirale skupine
mladih koji su krampovima i lopatama u rukama krčili puteljke
kroz snijeg.
Meteorolozi ciklonama daju imena. Ona što je već protutnjala nad nama zvala se Gabor, a već nam je stizala Hera. Hera,
ipak, bijaše fina, za razliku od (ružnoga) Gabora. U noći kada
se održavala Plavo-bijela noć NK Neretve zasula nas je s novih
dvadesetak cm snijega. Grad je taj novi snijeg dočekao dijelom
spreman jer je neposredno prije njega s gradskih ulica u Neretvu odvezeno nebrojeno kamiona krcatih snijegom.
Od motritelja Meteorološke postaje Metković Dragana Tolića
sutradan smo dobili podatak da je palo ukupno 90 cm snijega.
Pridodamo li tome onih 60-70 cm koji nisu pali jer je padala
ledena kiša, ne znam komu ga ne bi bilo do „za vrat“.
18
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SNIJEG 2012.
Koliko je snijega palo po ulicama?
Posao oko uklanjanja snijega s gradskih ulica i odvoz u Neretvu mnogima se činio sporim. Neke manje ulice nikad nisu
stigle na red. Pa, ipak, prispodobimo si o kojim količinama snijega je bila riječ.
Vrlo pojednostavljeno; grad ima oko 60 km ulica prosječne
širine 6 metara. Ukupno je palo oko 90 cm snijega. Neka ga je
u trenutku kada je angažirana građevinska mehanizacija, ako
računamo i hrpe sa strane koje je trebalo ukloniti, bilo prosječno barem 30 cm. To daje preko 100 tisuća metara prostornih
snijega koji treba ukloniti. Sigurno je i više jer je na mnogim
hrpama bio i snijeg s nogostupa. Samo za tih 100 tisuća kubika
trebalo je 5000 kamiona zapremine 20 kubika, a da je snijega
bilo i više, dokazuje da je samo s igrališta i prilaza OŠ Stjepana
Radića s površine oko 3000 metara četvornih, odvezeno oko 70
kamiona snijega.
Naš izračun je približan, i daje odgovor na to zašto se snijeg
nije mogao svugdje očistiti.
br. 2 na 365. stranici gdje piše da nov snijeg ima gustoću od 1
kN/m3 ili masu od oko 100 kg po kubiku. Što je snijeg stariji,
i što u njemu ima više leda, to mu je specifična gustoća veća.
Svaki novi sloj snijega dodatno pritišće stari, koji se zbija, čime
se ukupnom sloju povećava gustoća, a time i težina.
Napravili smo pokus čiji se rezultat uklapa u spomenutu tablicu. S ravne površine 45x45cm i visine snijega 35 cm izvadili smo snijeg i stavili ga u veliku posudu za otapanje. Snježni
stupac sastojao se od zbijena prvoga snijega, sloja leda i zrnata
snijega natopljena ledenom kišom te od sloja laganoga snijega
koji je pao u drugome naletu. Naravno, dio se snijega već bio
otopio ili ispario.
Prvo što nas je iznenadilo, jest vrijeme otapanja. Posudu smo
stavili na kaljevu peć da bismo ubrzali proces, no, unatoč tomu,
trebalo je 15 sati da nestane i zadnji komadić leda. To znači da
nikakva južina hrpe snijega neće tek tako otopiti s gradskih ulica. Kada se sve pretvorilo u vodu, izmjerili smo točno 17 litara.
Ako uzmemo da smo otopili „kocku“ stranica 45x45x35cm čiji
je volumen 0,070875 m3, ispada da bi kubik takva (otežana)
snijega bio težak (ili imao masu) oko 240 kg.
Vratimo se krovu. Površina od 45x45cm iznosi 0,2025 m2 i
pritišće je masa od 17 kg snijega. Na metar četvorni to iznosi 84
kg ili na prosječnoj obiteljskoj kući tlocrtne površine krova od
100 m2 8,4 tona, a s obzirom da je krov skošen, površina je veća
(u našim uvjetima za oko 25%) pa to može biti deset i više tona za
samo 35 cm snijega u kojemu ima i stlačenoga snijega i leda.
Sve ove brojke rezultat su pokusa koji je dao samo približne
rezultate i prema njima se čini da je, možda, na našim krovovima, taracama i automobilima za najvišega snijega bilo i više od
100 kg snijega po metru četvornome.
Vatrogasci intervenirali 134 puta
Koliko je snijega bilo na našim krovovima?
Malotko prošlih dana nije sa zebnjom pogledavao na svoj
krov na kojemu se snijeg svakodnevno gomilao, tim više što je
u strukturi snježnoga sloja bio i jedan dio leda. Koliko je opterećenje krova po metru četvornome?
Nećemo ulaziti tamo gdje ne trebamo, niti smo pozvani. Detalje možete pročitati u stručnome članku časopisa Građevinar
br. 53. Nama laicima u njemu je posebno bila zanimljiva tablica
Led (snijeg) i vatra suprotni su pojmovi, ali budući da nemamo ledotopce (ledolomci nam na Neretvi na svu sreću nisu
trebali) nije nam bilo druge nego upomoć zvati vatrogasce koji
su jedini opremljeni za rad na velikim visinama. JVP Metković
tijekom snježne nepogode primila je bezbroj poziva za pomoć,
ali na sve njih nisu mogli odgovoriti. Prioritet su bile kuće čijim
je krovovima prijetilo urušavanje te uklanjanje velikih ledenica
koje su visjele s krovova zgrada pod kojima se kreće veći broj
građana. Od zapovjednika Jure Pilja dobili smo podatak da su
tijekom 16 dana imali 134 intervencije, što je gotovo polovina
godišnjega prosjeka.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SNIJEG 2012.
Kad ne može drukčije, onda na ruke
Metkovska Čistoća po gradu ima raspoređeno oko 400 manjih i dvadesetak velikih kontejnera za skupljanje otpada.
19
Manje kontejnere prazne u tri specijalna vozila i odvoze na
Gradsko odlagalište na Dubravici, dok se veliki na Dubravicu
odvoze kamionom. Sve to s raspoloživim ljudstvom funkcionira u normalnim uvjetima, ali kada se dogodi snijeg, kao ovaj u
veljači, nastaju problemi.
Direktor Čistoće Željko Mordžin rekao nam je da prvih dana
uopće nisu mogli pristupiti kontejnerima, koji uglavnom stoje
uz rubove ulica, a naročito onima koje je još dodatno zatrpala ralica gurajući s kolnika snijeg ȕstranu. Mordžin kaže da
su im u oslobađanju kontejnera pomagali i građani. Tako su u
mnogim ulicama, naročito na desnoj strani grada, građani sami
oslobodili kontejnere od snijega i komunalcima olakšali pristup, a dobar je bio i odziv građana na apel Čistoće da otpad ne
iznose na ulicu, već da ga privremeno zadrže u svojim dvorištima. Drugi problem bio je u tome što specijalna vozila za odvoz
otpada, unatoč lancima na pogonskim kotačima, nisu mogla na
Dubravicu dok se ceste nisu dobro očistile. Čim su se ceste očistile, počela je akcija intenzivna odvoza otpada, a u ulicama u
koje vozila Čistoće i dalje nisu mogla, radilo se ručno uz pomoć
velikoga najlona.
20
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SNIJEG 2012.
Ljepša strana snijega
Prve pahuljice najviše su obradovale djecu, osobito onu koja
se ne sjećaju snijega iz 2005., a neki, koji su 1985. bili djeca i
uživali u sanjkanju s Predolca, sada već imaju i veliku djecu.
Bilo je snjegova i prethodnih godina, ali sanjkati se kako treba,
zadnjih trideset i nešto godina, moglo se samo ove i dviju spomenutih godina. Stvar je nešto jednostavnija s izradom snješka.
Ako je snijeg nizak, samo se pokupi s veće površine.
I dok su stari smrknuto gledali u smrknuto nebo iz kojega
nije prestajalo sipati, djeca i mladi iz Metkovića penjali su se
na Predolac vukući za sobom sanjke (saonice, kao mi kažemo)
i sve ono što je moglo poslužiti umjesto njih. Drugi su se bacili
na izradu snjegovića, treći na izradu pravoga eskimskoga iglua,
a četvrti na snimanje zanimljivih prizora i na www.metkovic.hr
slali nam svoje fotografije.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
FOTOVREMEPLOV
21
Veliki metkovski snjegovi
Čut ćemo od (naj)starijih kako je ova zima ništa i kako su ledovi nekada
trajali danima, a s krovova visjeli metar dugi mosuri. Jesu, jer nekada kuće
mahom nisu imale gurle. Sumnjamo da su ti legendarni mosuri nadmašivali
ledenice nastale na Robnoj kući 1985. i ove godine. I opet je usporedba nerealna jer je krov Robne kuće površinom kao deset ili dvadeset kuća nekadašnjeg Krnjesavca. Ne zaboravimo ni subjektivan doživljaj zime kad ljudi
nisu imali centralno, kvalitetnu odjeću i obuću. Kako god bilo, teško je, čak i
konkretnim brojevima, uspoređivati događaje iz različitih vremena. Zato smo
u suradnji s Fotostudijem Veraja pročešljali njihov arhiv i pronašli stare fotografije velikih snjegova.
Sjeverna strana Predolca 1938.
Sjeverna strana Predolca 1938.
“Akademija” kraj Lovačke kućice pred II. svj. rat
Današnja Ulica A. Hebranga 1942.
Današnja Ulica S. Radića početkom 60-ih XX. st.
Velika riva sredinom 60-ih XX. st.
22
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
MAŠKARE 2012.
Maškare zapele u metkovskim snjegovima
Završne poklade
O
vogodišnje Pokladne svečanosti u Metkoviću svele su se
na dva događaja jer je zbog snijega otkazana maškarana
Dječja povorka na Male poklade, a zbog kiše i hladna vremena i
Velika u kojoj je dosadašnjih godina znalo sudjelovati više tisuća maškaranih, mahom učenika metkovskih osnovnih i srednjih
škola te škola iz okolnih mjesta.
Foto: I. Petrov, I. Puljan
Unatoč lošu vremenu na Trgu kralja Tomislava okupilo se
nekoliko stotina građana, među kojima je bilo i maškarane djece. Stvar je donekle spasila velika tenda pred Hotelom Narona
pod koju se sklonila Gradska glazba sa svojim instrumentima
te mnogi građani s djecom. Promrzlima se na stolovima nudilo
tradicionalne uštipke i vino pa je praćenje suđenja bilo lakše.
Na ubrzanu procesu Marko je proglašen krivim pa je uz zvuke Posmrtnoga marša ispraćen do Velike rive (jer je na Maloj
bilo još dosta snijega i poledice) s koje je nakon paljenja gurnut
„neka ga Neretva nosi“. Iako je u Hotelu Narona bio pripremljen besplatan grah sa suhim mesom, a Kante je sponzorirao
vino, većina se odlučila za bijeg u topli dom.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
MAŠKARE 2012.
23
Gala zabava
U petak, 17. veljače u Restoranu Adria održana je tradicionalna metkovska Gala zabava koju su organizatori ovaj put
nazvali neretvanskom. Nikome ne smeta (kao što je to oduvijek
i bilo) da na Gali nastupaju i maškarane skupine koje nisu iz
Metkovića, ali smatramo da nitko nema pravo mijenjati tradicionalni naziv. Zamislite da netko ovoga ljeta Dubrovačke ljetne
igre preimenuje u Dubrovačko-neretvanske ljetne igre.
Za Galu je vladao velik interes pa se u Adriji pojavilo petnaestak društava s preko dvjesto maškaranih koji su se do ranih
jutarnjih sati veselili uz Damira Mihanovića – Čubija i kaštelanski Sunny day. Svaka se skupina predstavila svojom koreografijom, a nakon toga su one međusobno birale najbolju.
Ove godine najviše glasova dobile su mlade Kominke sa svojom maskom Disco Fever. Odmah iza njih plasirala se Maškarska udruga Hodilje Balom vampira, a treće mjesto zauzela je
Maškarska udruga iz Ploča Larinim izborom.
Možda je među drugim skupinama bilo razočaranih jer su u
svoju masku uložili velik trud (a tko nije), ali im se raspoloženje
vrlo brzo vratilo, o čemu svjedoče veseli prizori koje je zabilježio Marin Veraja.
24
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
MAŠKARE 2012.
Maškare u metkovskim vrtićima
D
a održe svoje tradicionalne maškarane zabave,
vrtićane nije spriječio ni snijeg ni loše vrijeme. Zabave su
održane u svim metkovskim
vrtićima, a mi smo zabilježili veselje u Središnjem vrtiću, dok nam je Marin Veraja
ustupio fotografije iz Vrtića
Radost i Vrtića u Vidu.
Zabava je započela igrokazom pod nazivom Dva klauna
nakon čega su mali čarobnjaci
nastavili ples uz zvuke popularnih melodija.
Kako nam je rekao ravnatelj Frano Vištica, bitno je
odmalena njegovati tradiciju,
a jedina razlika u odnosu na
protekle godine je u tome što
su djeca na sebi imala odjeću
koju su trebali pokazati u Povorci na Male maškare, koja je
zbog snježnog nevremena bila
otkazana.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
MAŠKARE 2012.
25
26
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
POVIJESNA CRTICA
METKOVSKA PREZIMENA
Šjor Jozo navija za Lecce – Sočivica, Vasilj i Marević
PIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE
I pao snijeg dolje! Podsjetilo me to na silno veselje koje sam
kao dijete doživljavao kad bi iznad Metkovića zalepršale bijele
pahuljice. Kako to nije bilo prečesto i većina od nas nije imala
sanjke, od mrtvačnice bi se prema Arapu spuštalo na svakojakim priručnim sredstvima, od vrata od špahera do omanjih starih frižidera. Upravljanje je uvijek bilo problematično. Jedne su
se godine tako dva pokrupnija Metkovca spuštala bez zimskih
guma na sanjkama, a jedan od stanovnika staroga dijela grada
malo se zamislio noseći kruh. Nije ni slutio da mu se brzinom
svjetlosti približava ubojiti dvojac koji se na snijegu snalazi poput Čeha na štramcu za velike bure (Ž otok, ž plivam – kako im
se rugaju moji Bračani). U blaženu neznanju prosto je zrakom
junak odletio, a hljebovi (njemački štruce) kruha rasuli su se
po obližnjemu šipražju poput sočnih psovka ubojitoga dvojca.
Što se ima tko vrzmati kod Verajina guvna dok se oni spuštaju!
Barem su repci (mislim na ptice, a ne na nositelje istoimenoga
prezimena) imali što jesti idućih nekoliko dana.
I metropolu je zabijelio snijeg, a sad pri otapanju i zacrnio od
svih motornih ulja i prljavštine koja su na njemu skupila. Najviše ga je palo u subotu 11. veljače kad se u WestInnu održala 6.
Noć Neretvana. Jedinstvena je to prigoda da pisca ovih redaka
vidite u košulji i obrijana (uh što bi mi majka bila ponosna), a ne
poluzarasla u jednotjednu bradu u vjetrovci koju je nosio pilot
iz Maloga princa. Koliko god osobno bježao od takvih događanja i navlastito uznosničkih (engl. celebrity) mjesta, lijepa je to
prigoda da se povežu različiti naraštaji Neretvana u Zagrebu, da
se malo upoznaju i podruže. Ove je godine jedinstvo iseljene i
domovinske, ijekavske i ikavske Neretve omela mećava, ali je
dašak Neretve i, kako je to sažeo jedan ugledni član Društva
Neretvana i jarana istih, pravi dernek prouzročila jedna gitara i jedna harmonika. Vratio je mene i vjerujem mnoge druge
Antonio Volarević u lijepa vremena kad se materijalno lošije
živjelo, ali se mnogo bolje zabavljalo, kad nam nije bilo bitno
koliko stoji novi mobitel ili tko će kupiti bolje auto, kad se više
družilo i zezalo, kad bi se svako malo Sorila zidina u Skalama
u Bjeliša. Hvala Toniju na tome, a vi lijepo dođite dogodine da
nam dernek bude još bolji i veseliji.
Krenimo mi sad na posao. Čitajući podatke iz matica shvatio
sam da sam od starih metkovskih prezimena preskočio SOČIVICE, koji se u metkovskim maticama spominju od 1736. I ovo je
prezime značenjski prozirno (< sočivica ‘leća’), no nije uvijek
tako glasilo. U matičnim su knjigama, naime, Sočivice zapisivani i kao Franići i Vranići. Oba se lika prezimena dovode u
svezu s osobnim imenom Franjo. Lik s v sasvim je uobičajen
u štokavskim krajevima u kojima se i inače u hrvatski uvezeni
glas f mijenja s p ili v, pa se u Sinjskoj krajini redovito prepričava zgoda kako je jedna baka na upit da kaže dva imena koja
počinju s f ispalila: „Pilip i Vrane!“ Na terenskim istraživanjima
doznadoh da su Sočivice nekoć živjeli u Glušcima odakle su se
doselili u Metković. Sočivice su se u Neretvansku krajinu po
svemu sudeći doselili iz Turkovića u Popovu gdje su se prezivali Žilić. Kako navodi Đuro Kriste, po predaji su se Žilići u Turkovićima raslojili na Franiće prozvane po Frani Žiliću, Pijeviće
prozvane po nekome od Žilića koji je lijepo pjevao te Terkeše
koji su hodali u terkijama (< terki ‘remenje kojim se kabanica
ili koji drugi rastrgani odjevni predmet pričvršćuje za sedlo’), tj.
odrpani. Zanimljivo je da se u otprilike u istome razdoblju kad
se Sočivice spominju u Metkoviću Žilići doseljuju u Sjekose
čiji su pojedini zaseoci na starijim zemljovidima zavedeni kao
Glušci. Terkeši su pak u Neretvansku krajinu prispjeli mnogo
kasnije kad se Vlaho Terkeš iz Ravnica kod Stoca doselio na
Kulu Norinsku. Sočivice danas možete vidjeti i u Zagrebu jer
„jedno zrno“ sprječava opaki biznis mojega prijatelja koji legalizira ilegalno, a ruši legalno. Teška su vremena, ljudi se svačim
bave. Posebno moji prijatelji!
Drugi je rod u vezi s Franićima razmjerno nedavno iz Brotnja
doseljeni rod VASILJ. Valentin Vasilj iz Cerna kao otpravnik se
vlakova nakon lutanja po Sarajevu, Mostaru i Pločama skrasio
u Metkoviću. Vasilji su jedna od starijih hercegovačkih trgovačkih obitelji koja se od 1633. spominje u Međugorju, a zarana
su se odande selili u Mostar i Gabelu. Bili su jedna od poznatijih obitelji koja se „za trgovinom“ doselila i u Dubrovnik (prvi
se Vasilj ondje spominje davne 1574.). Osobno je ime Valentin
u toj obitelji bilo osobito popularno, pa ga je nosio i jedan od prvih Vasilja u Dubrovniku, ali i jedan od vikara Stonske biskupije. Vasilji su se raslojili u međuvremenu na Stjepanoviće, Franiće i Tomiće. Zbog neobična prezimena, dio je Vasilja pomislio
da potječu iz Rusije, no osobno ime Vasilj (< Vasilije) i danas
je živo, doduše u pravoslavaca (u katolika ime glasi Bazilije).
Grci su, naime, u srednjovjekovlju glas b počeli izgovarati v te
otuda imena kao što su Varvara (usp. Barbara) ili Vlaho (usp.
Blaž). Zbog dugotrajne bizantske vladavine čitavim našim priobaljem (pa čak i dijelom sjeverne Italije) i ćirilometodske tradicije, mnoga su bizantska imena baštinili i Hrvati. Prema tome,
Vasilije danas jest najčešće srpsko ime, no u srednjovjekovlju
su ga nosili i mnogi Hrvati. Vratimo se mi na ležernije teme.
Naime, Andriju Vasilja (zvanoga Vale) i njegovu ženu Sofiju
u Metkoviću je svatko znao. Uz pokojnoga Andriju vezani su
i početci organiziranoga navijanja u Metkoviću. Boćao je Vale
kod Šetke, a moj bi otac doveo Vidoviće, Panze i Bukmire da
skupa navijaju: – Vale, Vale! Nekih dvadesetak godina kasnije i
dalje vičem isto njegovu sinu Valentinu na košarci da se pomakne iz sjene čovjeka koji ga čuva. Voli, Vale, hladovinu!
Treće prezime kojega ćemo se dohvatiti jest prezime MAREVIĆ (< Maroje < Maro < Marin), jedno od češćih neretvanskih
prezimena, a bogme i jedno od starijih. Marevići se, naime, kao
Marojevići spominju 1646. u Plini u popisu koji je prema povijesnim dokumentima sastavio fra Luka Vladmirović. Iste se
godine obitelj Marević spominje i u Donjoj gori između Desana
i Komina. Da je Mar(oj)evića u Desnama uistinu bilo dokazuje
mjesna toponimija. Naime, na zapadnome rubu Donje gore nalazi se Mareva draga, a u Desnama postoji i zaselak Marevine/
Marovine. U Podaci se pak 1687. spominje Stipan Marojević
koji je imao posjede i u Pasičini. Godine 1704. Grga Marović
spominje se kao posjednik u Desnama, Plini, plinskome zaseoku Vrbici i Borovcima, a Jure, Ivan i Matija Marović spominju
se kao posjednici u Plini. Godine 1733. u Plini živi šesteročlana
obitelj Mate Marojevića, a 1736. obitelj Ivane Marojević (vjero-
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
POVIJESNA CRTICA
jatno Matine udovice), nakon čega se Marojevići u Plini više ne
spominju. Godine 1725. u Pasičini žive 23 Marevića. Znamo da
je u Pasičini 1695. rođen fra Ante Marojević koji je polovicom
18. st. bio i gvardijanom zaostroškoga samostana. Iz Pasičine
se jedna grana Marevića doselila na Dragoviju. U vidonjskim
maticama Marevići se spominju od 1731., a zapisivani su i kao
Moravići i Marovići. Osim na Dragoviji Marevići su živjeli u
vidonjskome zaseoku Crni Dolac. Marevići iz Pasičine doselili
su se i u Otriće oko 1850. gdje i danas postoji zaselak Marevići
te se otud spustili u Kobiljaču. Iz Pasičine su se pak početkom
19. st. doselili u Podrujnicu i Momiće, a grana se na Bagalovićima koja je prešla na Kulu i Krvavac najvjerojatnije doselila iz
Desana. Polovicom 19. st. dio se Marevića doselio i u Opuzen.
Otkud su Marevići pristigli u Neretvu, nije lako reći, no jedan je
podatak znakovit. Godine 1401. u jednoj je od urota dubrovačkih vlastelina sudjelovao i Mitar Marojević iz Bregave (Demetrio Maroevich di Bregava). Kako su pred Turcima u različitim
povijesnim razdobljima iz stolačkoga kraja na desnu obalu Neretve prebjegli Dragovići (kod Stoca je i postojalo naselje Dragovići koje se danas naziva Dragovilje), Jurići, Katići, Kužići
i Talajići, lako je moguće da su i Marevići pristigli upravo iz
tih krajeva. Marevića ima poznatih nogometaša i ugostitelja, no
kako smo još u duhu Noći Neretvana Neretvanima u domovini
treba spomenuti latinista Jozu Marevića. Njegov je dvosvezačni Hrvatsko-latinski enciklopedijski rječnik najveći objavljeni
27
rječnik po broju hrvatskih natuknica otkad hrvatski jezik postoji (ima više hrvatskih natuknica čak i više od glasovitoga
Akademca). Eto čisto da se zna da Neretva ne izbacuje samo
vrhunske športaše, nego i vrhunske znanstvenike mada bi sa
svojih 190-ak cm i idealnom težinom šjor Jozo mogao bez
problema proći i kao kakav bivši centarfor. Mens sana in corpore sano. Neretvani su tu poslovicu ipak donekle preinačili
u: Bez dobre meze nema ni zdrava tijela.
Evo nas i na kraju. Svašta ste po običaju mogli pročitati, a dok sam ja ovo pisao, i snijeg se otopio. Hvala Bogu,
završilo i to prvenstvo u futsalu radi kojega demonstrativno
nisam gledao HTV dva tjedna. Kad Europa zakriči, Hrvati se
odriču i vlastite majke, pa su tako i mali nogomet pretvorili u
futsal (u doslovnome prijevodu dvoranski nogomet) jer kao
ima i nekih razlika u pravilima. Kad su se Hrvati počeli baviti
boćanjem (metkovski bućanjem), nitko ne zna. O zaluđenosti Dalmatinaca tom igrom pisao je čak i mletački putopisac
Fortis. Ono što se zna da se boćanje igralo na zogu, da nije
bilo ni brzinskoga ni preciznoga izbijanja, ali nikom živom
nije palo napamet da kad je boćanje ušlo u dvoranu, taj šport
nazove boćsalom ili po metkovsku bućsalom1. Da mi je ovih
dana na desnicu naletio Stjepan Balog, ostao bi od njega tek
kavni talog!
1 Možda Ivica Volarević Buć sad bude ponukan da ga tako
nazove.
Poljopromet d.o.o., Splitska 27/b, 20350 Metković tel: (0)20 681 946 fax: (0)20 681 327 info@poljopromet.hr www.poljopromet.hr
28
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SPORT
Rukometni rasadnik s desne obale
R
K Jerkovac osnovan je
u prosincu 2003., a pri
Klubu djeluje muška i ženska
sekcija. Brigu o muškoj sekciji
vodi Ante Mateljak Čića, a s
njim u Klubu još radi prof. tjelesnog odgoja Davor Mateljak
te Martina i Ana Nikolić koje
brinu o ženskoj sekciji. O ženskoj sekciji brigu vodi i Mate
Nikolić Pinc koji je sa završenom višom stručnom spremom, smjer rukomet, ujedno
i šef struke u Školi rukometa
RK Jerkovac. S obzirom da je
ŽRK Jerkovac jedini klub na
desnoj strani grada koji okuplja isključivo žensku populaciju, zamolili smo Nikolića za
kraći razgovor o Klubu.
klubova koji se uvijek mogu
osloniti na rad Rukometne
škole Jerkovac. ŽRK Jerkovac
natječe se u dvjema dobnim
kategorijama, i to na razini države u Regionalnoj ligi od deset klubova, gdje curice rođene
1998. i mlađe trenutno imamo
priliku plasirati u završnicu
Državnoga prvenstva koje će
se igrati u travnju. Djevojčice
rođene 2000. i mlađe natječu
se u Županijskoj ligi, kao i djevojčice ŽRK Metković. Radi
se o zanimljivu modelu jer se u
istoj konkurenciji natječu dječaci i djevojčice, pet muških i
pet ženskih momčadi. Igra se
turnirski, a nakon šest turnira
napravit će se zajednička ta-
športu, kako u vrhunskome,
tako i u amaterskome. Nisam
zadovoljan odnosom svih subjekata koji mogu utjecati na
odnos djece prema športu, a
to su prije svega roditelji, nastavnici pa i svećenici. Moja
procjena je da smo došli na
granicu s koje trebamo pogurati djecu da se počnu baviti
športskom aktivnošću jer se
bojim da ćemo uskoro imati
naraštaje koji će biti bolesni,
pretili i ovisni o različitim sadržajima na Internetu. Zato pozivam sve koji mogu utjecati
na odgoj djece da ih pokušaju
nagovoriti da se što više uključe u športske aktivnosti. Znam
da su članarine dodatan teret
u ionako lošim roditeljskim
financijskim mogućnostima,
Što znači biti šef struke u
Školi rukometa Jerkovca?
– Recimo da je moja najvažnija uloga koordinirati sve aktivnosti ŽRK Jerkovac prema
ŽRK Metković, koji je nositelj
kvalitete ženskog rukometa u
gradu.
U kojim se ligama natječe
ŽRK Jerkovac?
– RK Jerkovac i u muškoj i u
ženskoj sekciji natječe se samo
u mlađim dobnim kategorijama
jer dječaci i djevojčice nakon
izlaska iz OŠ don Mihovila
Pavlinovića uglavnom prelaze
u RK Metković 1963. i u ŽRK
Metković. Može se reći da smo
već godinama baza vodećih
blica i odvojena tablica. Obje
dobne kategorije trenira Martina Nikolić.
Koliko je curica uključeno
u ŽRK Jerkovac?
– U Klubu trenutno imamo
dvije kategorije; svaka ima
dvadesetak djevojčica. Otprilike isto toliko igračica ima i
u Školi rukometa ŽRK Metković i oko 20 djevojčica u ŽRK
Metković, što znači da je u rukomet uključeno ukupno stotinjak djevojčica, a to je jako
malen broj za ovoliki grad.
Podrška roditelja, škole,
Grada?
– Situacija u športu jako je
teška, a još je teža u ženskom
ali politika RK Jerkovac, a
mislim i drugih športskih kolektiva u gradu, je da sva djeca dobiju mogućnost bavljenja
športom, a ne da se pod svaku
cijenu izvuče članarina. U RK
Jerkovac članarina iznosi 100
kuna, mlađi uzrasti plaćaju 80
kuna. Za drugo dijete iz obitelji cijena je umanjena za 50%,
a treće je oslobođeno plaćanja.
Što se tiče Grada, mi smo već
duže u gradskom proračunu i
što reći, nama je dosta koliko
dobijemo.
Prošle godine sudjelovali
ste na Turniru u Beču?
– Na Adventski turnir, koji
se u Beču održavao od 8. do 10
prosinca, našu ekipu djevojčica 1998. godišta i mlađe pozvao je gospodin Ivica Palinić.
Put u Beč za 15 curica, Martinu i mene organizirali smo
uz pomoć roditelja i uz pomoć
triju obitelji iz Beča, a to su
Palinić, Čović i Škvorc, kod
kojih smo bili smješteni. Djeca
su u cijelosti platila put koji je
koštao 800 kuna po osobi, ali
smo ih za prosinac oslobodili
članarine. Tamo smo bili gosti na Imotskoj večeri, na kojoj je nastupila klapa Intrade,
a na Prateru smo proslavili i
rođendan Vanese Marušić. Na
Turniru su nastupila još dva
bečka kluba: MGM i Admira
Land Haus. Naša Sara Bubalo bila je najbolji vratar, a Iva
Dominiković najbolja igračica
Turnira. Nakon Beča curice su
nastupile na Božićnom turniru
u Mostaru na kojemu su osvojile prvo mjesto u konkurenciji
1998. godišta i mlađe.
Dosadašnji uspjesi Kluba?
Djevojčice Jerkovca bile su
2004. i 2005. državne prvakinje u kategoriji mlađih kadetkinja, a nakon što su prešle u
ŽRK Metković 2006. i 2007.
bile su državne prvakinje u kategoriji kadetkinja. Mislim da
Klub ostvaruje odlične rezultate u ovakvim uvjetima i ovom
recesijskom vremenu, pogotovo kada se sjetimo što je sve
zadesilo stanovnike desne
strane grada. Moram iskoristiti
prigodu i zahvaliti ponajprije roditeljima koji podržavaju
naš rad jer bez njih to ne bismo
mogli.
Već dvije godine zaredom
na razini OŠ don M. Pavlinovića provodi se projekt
Rukometom protiv nasilja?
Idejni sam tvorac akcije i
nakon dvije godine odricanja
i poprilično velikih troškova
i velikog broja nagrada nisam
zadovoljan odnosom svih onih
koji su je trebali popratiti, počevši od ravnatelja, preko nastavnika pa ove godine Rukometna škola RK Jerkovac taj
jedinstven projekt iz protesta
neće nastaviti.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SPORT
29
Uspjesi metkovskih karataša Snježne pripreme na Neretvi
D
P
rošle nedjelje u Splitu je
održano Prvenstvo Dalmacije 2012. u borbama za razne
uzraste. Nastupilo je preko
350 natjecatelja, odnosno 51
ekipa iz 21 kluba. Na natjecanju su nastupila i dva metkovska kluba.
KK Metković nastupio je sa
12 natjecatelja koji su osvojili
pojedinačno tri zlata, dva srebra i jednu broncu te broncu
ekipno. Zlatne medalje osvojile su: Ema Vidović, Maja Žderić i Gabi Dominiković. Srebrne medalje osvojile su: Marija
Glavinić i Ivana Galić, a Petar
Borovac osvojio je broncu.
Brončanu medalju ekipno su
osvojile i mlađe kadetkinje
u sastavu: Maja Žderić, Gabi
Dominiković, Marija Kiridžija i Sara Ćelić. Tom prigodom
Dalmatinski odbor Hrvatskog
karate saveza dodijelio im je u
ime Dalmatinskog karatea priznanja u obliku plaketa kara-
tašima za ostvarene rezultate
na državnim prvenstvima za
2010. i 2011. koje su dobili:
Gabi Dominiković za osvojeno prvo mjesto u borbama
2010., Maja Žderić za osvojeno 2. i 3. mjesto u borbama
za 2010., Bruna Jurković za
osvojeno 3. mjesto u borbama
za 2011., Dino Žderić za osvojeno 3. mjesto na Prvenstvu
države (kadeti – borbe) 2010.
i glavni trener KK Metković
Denisu Žderiću.
Drugi metkovski klub KK
Knez Domagoj nastupio je sa
14 natjecatelja koji su pojedinačno osvojili tri zlatne i tri
brončane medalje te broncu
ekipno. Zlatne medalje osvojili su: Stipe Ujdur, Ivan Galić
i Petra Bebić. Bronce su osvojili: Ante Bebić, Marija Bebić
i Roko Kravar. Brončanu medalju ekipno osvojile su četiri
sestre Bebić: Marija, Josipa,
Petra i Matea.
Metkovski vjesnik u Dubaiju
Z
namo da mnogi čitatelji
Metkovski vjesnik, bez obzira što se objavljuje i na Internetu, šalju svojoj rodbini i
prijateljima u inozemstvo. No,
da bi se mogao naći i u Dubaiju, nismo mogli ni pomisliti. Ipak, razgranata svjetska
mreža čitatelja MV učinila je
svoje pa je Darijo Srna, koji je
sa svojim Šahtarom bio na pripremama u Dubaiju, zatečen s
prošlim brojem Metkovskoga
vjesnika. Mi smo odmah „posumnjali“ u jednu našu sugrađanku pustolovna duha koja
bi mogla stajati iza svega. U
svakom slučaju, Darijo je po-
slao pozdrave svima u Metkoviću, a mi mu s ovoga mjesta
odzdravljamo.
ok su Metkovci muku
mučili sa snijegom, na
Neretvi su se svakodnevno
mogla vidjeti dva veslača.
Među njima prepoznali smo
Nikicu Ljubeka koji već niz
godina dio priprema provodi
u Metkoviću pa smo iskoristili
prigodu za kraći razgovor.
Ove ste godine ranije stigli
u Metković na pripreme?
– Razlog tomu je što su ove
godine jako rano olimpijske
kvalifikacije koje će se održati
već 15. svibnja, tako da smo
morali izaći što ranije na vodu.
Tu smo kolega i ja. Stigli smo
u prošli četvrtak, dakle 9. veljače. Ovdje ostajemo do 2.
ožujka, a u međuvremenu će
stići još jedna ekipa od 10 do
15 kajakaša. Možda dođem
još jedanput krajem ožujka.
Smeta li vam snijeg na
treninzima?
– Treninge odrađujemo normalno, čak nema neke razlike
u odnosu na to kada snijega
nema. Dva puta dnevno smo
na vodi, a u večernjim satima
odlazimo u teretanu gdje najviše radimo na snazi. Obično
preveslamo oko 30 kilometara, i to uglavnom na Neretvi,
a ako ima vjetra, veslamo po
okolnim kanalima i Staroj Neretvi.
Što se dogodilo u proteklih
godinu dana?
– Mogu reći da je prošla godina za mene bila dosta
uspješna. Na Europskom prvenstvu u maratonu, koje je u
srpnju održano u Saint Jean de
Losneu u Francuskoj, bio sam
treći. Nakon toga sam u kolovozu nastupio na jednom od
najvećih prvenstava do sada.
Riječ je o Svjetskom prvenstvu
na mirnim vodama u sprintu
koje se održalo u mađarskom
Szegedu na kojemu sam u kanuu jednokleku u olimpijskoj
disciplini na 1000 metara bio
drugi, a u A finalu na pet tisuća metara sedmi. Na kraju
sam, što je bilo malo neplanski
i zbog čega sam morao dosta
produžiti sezonu, krajem listopada nastupio na Svjetskom
prvenstvu u maratonu koje se
održalo u Singapuru. Tamo
sam bio peti; mogu reći da je
to dosta dobar uspjeh jer smo
došli jako kasno, a tamo su
strašno teški vremenski uvjeti:
vlaga 95%, a temperature preko 35ºC. Mora se uzeti u obzir
da sam ja prije toga trenirao
sedam dana u Zagrebu gdje je
temperatura bila ispod ništice
pa nam je doista bio veliki šok
kada smo došli tamo.
Što vas čeka ove godine?
– Kao što sam rekao, prvo
važno natjecanje su olimpijske kvalifikacije 15. svibnja u
Poznanu, nakon čega odmah
ostajemo na Svjetskom kupu
koji će se tamo održati. Krajem
lipnja je Europsko prvenstvo u
Zagrebu, a što ću veslati, tek
trebam odlučiti. I, naravno,
ako ispunim olimpijsku normu, onda idem u kolovozu na
Olimpijske u London, a ako
ne, onda krajem rujna opet
imam Svjetsko u maratonu.
Tko je Vaš mladi kolega
koji je ovdje s Vama?
– To je Marko Crneković,
mladi devetnaestogodišnji kajakaški reprezentativac iz Kajak kanu kluba Matija Ljubek.
Njemu je sada prioritet Europsko prvenstvo do 23 godine
koje će se održati u srpnju u
portugalskom Montemor-oVelhou.
30
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SERVISNE INFORMACIJE
VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI
Arheološki muzej Narona 687 149
Autobusni kolodvor 060 365 365
Centar za socijalnu skrb 690 999
Dom za smještaj i rehabilitaciju
(Starački dom) 696 406
Dom zdravlja - pogledati desno
Državna geodet. uprava 681 844
Državni arhiv 690-733
Državni inspektorat 686 665
Državno pravobranitelj. 681 003
FINA 681 968; blagajana 682 005
Gimnazija 681 344
Gradsko
Poglavarstvo 681 020
Gospodarstvo 681 866
Kulturno središte 681 903
Gradska
Knjižnica 681 715
Sportska dvorana 681 060
Hotel
Narona 681 444
MB 681 812
Metković 684 396
Hrvatska
Elektroprivreda 468 800
Pošta OJ Metković 681 358
PU Vid 687 322
Radiotelevizija 691 046
Hrvatske
Šume d.o.o. 681 330
Željeznice - kolodvor 685 393
Hrvatski
Crveni križ 681 610
Zavod za mirov. osig. 681 796
Zavod za polj. savj. sl. 680 434
Zavod za zapošljavanje 681 011
Zavod za zdrav. osigur. 681 233
Lučka kapetanija 681 681
Ljekarna
Draženović, ljekarna I 681 295
ljekarna II 686 344
Kusić-Palaversa 681 606
Komunalno poduzeće 685 342
Matica hrvatska 681 724
Matični ured 690 087
Ministarstvo financija
Carinarnica 681 998
Porezna uprava 684 920
Općinski sud 684 900
Općinsko državno odvj. 681 322
Osnovna škola
Don M. Pavlinovića 686 098
Područ. škola Prud 687 280
Područna škola Vid 687 418
Stjepana Radića 681 621
Policijska postaja 444 222
Prekršajni sud 681 087
Srednja škola 681 088
Tehnički pregled vozila 681 304
Veterinarska ambulanta
Dr. Milan Kralj 681 277
Vet. ambul. Paponja 680 223
Županija dubrovačko-neretv.
Ispostava Metković 681 155
Vodopr. ispostava 681 655
Župni ured
Sv. Ilije 681 818
Sv. Nikole 686 018
Gospe od Snijega Vid 687 392
POLICIJA 192
VATROGASCI 93
HITNA 112
DOM ZDRAVLJA METKOVIĆ
Uprava: 681 644 / 681 184
fax: 680 188
radno vrijeme: 7,00 – 15,00
(od ponedjeljka do petka)
Rodilište: 681 769
Hemodijaliza: 680 288
Hitna: 681 548
RTG i UZV kabinet: 690 027
Specijalistička ambulanta
radno vrijeme: 7,00 – 15,00
upisi pacijenata: 8,00 – 10,00
Liječnici iz Dubrovnika: 680 255
Ordinacije obiteljske medicine
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Mira Jurković - 680 257
dr. Ana Bajo - 680 383
dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602
dr. Sanja Milošević - 680 242
neparnim nadnevcima ujutro
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Viktorija Domić
dr. Sonja Barač - 683 476
dr. Đina Mustapić - 680 080
dr. Jadranka Prusac - 683 603
radnim danom od 8 do 16
dr. Nada Šušnjar - 681 468
Spec. pedijatrijska ordinacija
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Vladimir Krmek - 680 011
neparnim nadnevcima ujutro,
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Rasema Bubica - 680 120
Medicinsko-biokem. laboratorij
Mira Kevo, dipl. inž. - 680 277
Fizikalna medicina i rehabilitacija
ponedjeljak - petak 7,00 - 15,00
Upis pacijenata utorak - petak 9-12
tel.: 683 579
Stomatološke ordinacije
parnim nadnevcima ujutro
neparnim nadnevcima poslijepodne
dr. Danijela Planinić - 683 809
dr. Janja Volarević - 683 423
dr. Zdravka Ostojić
dr. Damir Dodog
neparnim nadnevcima ujutro
parnim nadnevcima poslijepodne
dr. Nataša Marin
dr. Željana Jerković - 683 351
srijeda i petak ujutro
pon., utorak i četvrtak poslijepodne:
dr. Mirjana Marević,
spec. ortodontica
Spec. ginekološka ordinacija
ponedjeljak, srijeda i petak ujutro
utorak i četvrtak poslijepodne
dr. Ahmet Bubica - 681 090
pon., srijeda i petak poslijepodne
utorak i četvrtak ujutro
dr. Živko Matuško
Spec. pulmološka ordinacija:
ponedjeljak, srijeda i petak ujutro
utorak i četvrtak poslijepodne
dr. Darka Volarević - 681 271
Spec. internistička ordinacija:
ponedjeljak, srijeda poslijepodne
utorak i četvrtak i petak ujutro te
I. i III. subota u mjesecu
dr. Berislav Šušnjar - 681 085
Zavod za javno zdravstvo
dr. Asja Palinić-Cvitanović,
spec. školske medicine - 681 979
Higijensko-epidemiol. služba
dr. Miljenko Ljubić,
spec. epidemiolog - 680 299
PRIVATNE ORDINACIJE
radnim danom od 8 do 16
Poliklinika Bušić - 681 400
dr. Gradimir Čolić - 681 741
dr. Dubravka Bošnjak - 680 400
Očna ordinac. Hajvaz 681-673
ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆ
DOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA
relacija
Metković-Ploče
Metković
vrsta
dolazak odlazak
5,20
putnički
Ploče-Zagreb
6,23
Ploče-Metković
6,38
Metković-Ploče
Sarajevo-Ploče
Ploče-Metković
10.07
14.33
Ploče-Sarajevo
17.18
Metković-Ploče
7,15
putnički
10.22
brzi
Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41.
17.34
17.27
18.33
Metković-Ploče
Zagreb-Ploče
Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.
K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36,
Ploče 7,38.
13.25
Ploče-Metković
18.50
21.44
brzi
K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41,
Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)
Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23,
Sisak 18,53, Zagreb 19,47.
putnički
13.10
Metković-Ploče
Ploče-Metković
6,35
vremena po postajama
21.57
Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04,
putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52,
K. Norinska 13,06.
13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina
putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen
13,46, Ploče 13,48.
Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27,
putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15,
K. Norinska 14,29.
brzi
Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.
17,35, Komin 17,39, Banja 17,41, Rogotin 17,45, Stablina
putnički K. Norinska 17,31, Krvavac 17,33, Opuzen
17,48, Ploče 17,50.
Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27,
putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15,
K. Norinska 18,29.
18,59, Komin 19,02, Banja 19,04, Rogotin 19,08, Stablina
putnički K. Norinska 18,54, Krvavac 18,56, Opuzen
19,11, Ploče 19,13.
Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka
brzi
13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06.
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
SERVISNE INFORMACIJE
AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆ
tel.: (020) 680 074
31
Vj esn i k
metko vski
Izdavač:
GRADSKO KULTURNO
SREDIŠTE METKOVIĆ
DOMAĆE LINIJE
Polazak autobusa iz Metkovića za:
ZAGREB
Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40
preko Splita i Zadra 7,30
preko Splita i Knina 19,45
preko Gospića na autocestu 23,30
VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45
SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40,
23,30
DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00,
23,15 (15. VI. - 15. IX.)
Dolazak autobusa u Metković iz:
ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)
iz Varaždina 19,00
iz Zadra 4,20, 18,50
VUKOVAR preko Osijeka 8,00
SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. -
Za izdavača:
NATAŠA VUČKOVIĆ
Glavni urednik:
IVICA PULJAN
Novinari:
IVICA PULJAN
IVANA ILIĆ
GSM:
098 198 73 11
e-mail:
vjesnik@metkovic.hr
URL:
www.metkovic.hr/vjesnik
Naklada:
5000 kom
Tisak:
TISKARA ZAGREB d.o.o.
15. IX.)
DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30
MEĐUNARODNE LINIJE
Polazak autobusa iz Metkovića za:
SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30,
13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)
BEOGRAD 19,45
MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30,
12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI
- 6. IX.)
ULCINJ 8,00
Dolazak autobusa u Metković iz:
1/16 stranice 150 kn
MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40,
17,30, 19,15
1/8 stranice 250 kn
BEOGRAD 12,15
1/4 stranice 450 kn
ULCINJ 18,45
ZENICA 13,30
1/2 stranice 800 kn
cijela stranica 1500 kn
UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ” Športska b. b. Metković
AKTIVNOSTI DNEVNOG BORAVKA METKOVIĆ - OŽUJAK 2012.
Svaki dan od 8 do 14 h
- Društvene igre (domino, karte, šah...)
- Dnevni i tjedni tisak
17. ožujka (subota) u 9,30 h
- Radionica za izradu narodne nošnje
Utorkom i četvrtkom od 9 do 11
- Kreativne radionice i druženje
21. ožujka (srijeda) u 10 h
- Tombola
8. ožujka (ponedjeljak) u 10 h
- Predstavljanje knjige “Hrvatski travari”
i prikazivanje DVD-a s promocije
OGLAŠAVANJA U
METKOVSKOM VJESNIKU
SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20
ZENICA 17,25
Petkom u 10 h
- Ispunimo dan vježbanjem
CJENIK
26. ožujka (ponedjeljak) u 9 h
- Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi
lažna duplerica 2800 kn
duplerica 3500 kn
Ubacivanje 5000 kom.
gotovih propagandnih
materijala
2500 kn
Ako ste zainteresirani
za pretplatu kontaktirajte nas na e-mail
vjesnik@metkovic.hr.
“Cijena” pretplate je
iznos poštanskih troškova plus odgovarajuća omotnica.
32
Vj esn i k
metko vski
petak, 2. ožujka 2012.
ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA
Nadamo se da smo
izašli iz zime i da se
spremamo za Uskrs.
Ove dvije fotografije
dijeli dvadesetak godina. Gornja je nastala poznate zime 1956.
Na njoj su: Kata Baće,
Nada Nogolica, Ante
Braco Šunjić i Ivka
Šunjić.
Donja
fotografija nastala je 1973. u
studentskome domu
u Zagrebu i prikazuje
metkovske studentice
i studente kako slave
Uskrs. Bilo je to samo
godinu dana nakon
sloma hrvatskoga proljeća.