docOtvorite u PDF formatu kliknite ovdje.
download 
Report Transcription
Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.
Gla Zag s orja REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN Godina VII. Broj 62 1. ožujka 2010. ISSN 1334-9317 Političari govore: Milivoj Škvorc ŽUPANIJSKA VLAST NE UKLJUČUJE OPORBU SAMO 8 KUNA Otvorenje muzeja neandertalaca Krapina otvorila vrata svijetu POD REFLEKTOROM Tony Cetinski: ISSN 1334-9317 Ne sviđa mi se kamo ide svijet KRAPINSKI VJESNIK - DVOTJEDNIK SAMO A 8 KUN GLAS ZAGORJA Kako se pretplatiti na informativno politički magazin Krapinsko – zagorske županije Godišnja pretplata na informativno politički magazin Krapinsko-zagorske županije Krapinski vjesnik s troškovima poštarine za Hrvatsku iznosi 240,00 kuna, a polugodišnja 120,00 kuna. Pretplatiti se možete na broj žiroračuna: 2360000-1101375567, a dokaz o uplati s osobnim podacima i adresom pošaljite na broj faxa 049 372 068 Pretplate se primaju na telefon: 049/ 372 665 (radnim danom od 8-15 sati) IZ SADRŽAJA AKTUALNO rad policije u gradu pod Marjanom 4 TEMA BROJA U opsežnoj analizi Milivoj Pašiček piše o problematici neumjerenog konzumiranja alkohola kod mladih u Zagorju 7 NAGLASAK Prve kritike na račun novoizabranog predsjednika iznosi naš glavni urednik 12 POLITIČARI GOVORE Milivoj Škvorc - opet u Saboru - moja priča dokaz je uspješnih političara iz manjih sredina naše Županije 14 OSOBA MJESECA Josip Bukvić - policijski profesionalac, 49. rođendan dočekao kao načelnik Splitsko-dalmatinske policije - nedostajat će mu bregi i obitelj, ali unaprijedit će 23 ŽUPANIJSKI INFO Ni snijeg, ni oluja, ne priječe novinare Krapinskog vjesnika u patrolama diljem Zagorja, Zagrebačke županije i Grada Zagreba 34 EKSKLUZIVNE FOTOGRAFIJE – HUŠNJAKOVO Krapinsko nalazište neandertalaca u središtu svjetske pozornosti 54 JUNAKINJA NAŠEG DOBA 36 IZLOŽBE Robert Kuhar, kipar koji radi u glini: - Organizirat ću lončarstvo u priznatom mjestu kao što je Krapina 51 MLADE NADE Tihomir Kožina - nadareni pjevač iz Dubravice pored Zaprešića, nakon Jucija i Re- 46 G Zag las orja REGIONALNI INFORMATIVNO-POLITIČKI MAGAZIN Godina VII. Broj 62 1. ožujka 2010. ISSN 1334-9317 Političari gogovore: Milivoj Škvorc ŽUPANIJSKA VLAST NE UKLJUČUJE OPORBU Štefica Roginić - volonterka SOS telefona 01 4813 999, nakon osobne tragedije još snažnije svjetlo sebi i drugima, dušom upisuje ljepotu i dobrotu Regionalni informativno-politički magazin SAMO 8 KUNA Otvorenje muzeja neandertalaca Krapina otvorila vrata svijetu POD REFLEKTOROM Tony Cetinski: ISSN 1334-9317 Ne sviđa mi se kamo ide svijet Foto: Martin Turk SPORT 57 POD STRAHINJČICOM Ponovno britki komentar našeg sportskog kolumnista Milorada Videkovića KULTURA I MAGAZINI 8 nate Kos još jedan Zagorec konačno na Dori INFO 61 MALI ZAGORCI Predstavljamo najbolji razred Osnovne škole “August Cesarec” u Krapini 65 HOROSKOP 58 Nakladnik: Radio Hrvatsko zagorje Krapina d.o.o. Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, 49 000 Krapina Telefon: 049 372 665 Fax: 049 372 068 E-mail: krapinski-vjesnik@radio-krapina.hr Direktorica društva: Tanja Gregurović Glavni urednik: Žarko Tušek Zamjenica glavnog urednika: Monika Briševac PETAR LOVRIĆ TONY CETINSKI RAJKO BARTOLIN U velikom intervjuu za Krapinski vjesnik – glas Zagorja o najrelevantnijim gospodarskim temama i problemima ekskluzivno progovara jedan od najuspješnijih poduzetnika srednje veličine u Hrvatskoj, predsjednik HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika, te član Upravnog odbora Hrvatskog fonda branitelja, Petar Lovrić. Ovaj bivši novinar Radija Hrvatsko zagorje Krapina, danas je jedan od najcjenjenijih zabavnih glazbenih umjetnika na našim prostorima. Ekskluzivno, nakon velebnog koncerta u Beogradu, o sebi, svojem životu i poslu progovara za naše čitatelje odgovarajući na konkretna pitanja našeg suradnika Tomislava Pašičeka. Rajko je uistinu zagorski ninja. On to, između ostalog, dokazuje svojim vještinama, ali i nepresušnom željom učenja mladih. Za njega borilačke vještine nikada nisu bile sredstvo prenemaganja i dokazivanja, već istinska sportska umjetnost kojom se prenose sve tajne istočnjačkih kultura. Stručni savjetnik: Milivoj Pašiček Redakcija: Drago Kozina, Nada Vincelj, Tomislav Lež, Vlasta Krklec, Nikola Dunaj, Kristina Pavlović, Krunoslav Tušek Direktorica marketinga: Renata Novak Marketing: Klementina Cerovečki, Antun Poslončec, Boris Uhernik, Dubravko Sopek, Damir Glas, Berislav Obadić marketing@radio-krapina.hr Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb SLJEDEĆI BROJ KRAPINSKOG VJESNIKA – GLASA ZAGORJA POTRAŽITE 15. OŽUJKA 2010. NA SVIM PRODAJNIM MJESTIMA TISKA DILJEM KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA Krapinski vjesnik od 1. ožujka 2010. izlazi dva puta mjesečno, prvog i petnaestog u mjesecu i može ga se kupiti na svim prodajnim mjestima Tiska diljem Krapinsko-zagorske županije i grada Zagreba. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se rabiti za objavljivanje ili u druge svrhe. Tekstove i fotografije dopušteno je prenositi samo uz dogovor s redakcijom i navođenjem izvora. 1. OŽUJKA 2010. KRAPINSKI VJESNIK 3 TEMA BROJA Koliko piju mlade Zagorke i Zagorci? Piše Milivoj Pašiček J oš je rimski pjesnik Horacije pisao kako “niti jedna pjesma ne može biti dugovječna ako ju je napisao netko tko pije samo vodu”. Tin Ujević je smatrao kako ga pijenje približava ljudima, a da “vino čini čovjeka ludim, a ne lošim”, tvrdio je Jean Jacques Rousseau. Paul Verlaine je pak u svojoj zbirci “Nekada” napisao: “Pij da zaboraviš. Rakija je ta koja mjesec nosi u pregači.” I mogli bismo još u nedogled nizati misli poznatih književnika, ali i drugih svjetski priznatih ljudi koji su voljeli prekomjerno zaviriti u čašicu. Alkohol, taj suvremeni porok, osvaja i uništava, na žalost, sve više ljudi, a u nas je ta brojka dosegla gotovo 300.000 ovisnika. Pivo se ispija u slavlje nacionalnog, na javnoj i drugim televizijama, u reklamama, kao uzvišeni čin do- Alkoholizam je drugi najvažniji problem mladih u hrvatskom društvu. Zato smo mu i posvetili pozornost, pa smo na bazi nacionalnih istraživanja proveli i svoju anketu o tome koliko piju mladi u našoj županiji. Anketa je provedena meðu mladim srednjoškolcima Krapine i Zaboka, i pokazala je, na žalost, da trend posezanja za èašicom ne opada, da mladi najèešæe traže kasnonoænu zabavu po kafiæima i mjestima sa živom glazbom, uz alkohol. moljublja i navijanja za hrvatske sportske boje. Pije se na rođendanima, imendanima, krštenjima, krizmama, pričestima, vjenčanjima, pokopima, raznim feštama, proslavama na poslu. Simbolika vina, onog u kaležu, nazočna je ne samo u židovstvu i kršćanstvu, već i u mnogim religijama, s najrazličitijim naglascima i značenjem. Uz vino ide često simbolika dvoznačnosti - piće je s jedne strane blagotvorno, a s druge strane i opasno zbog svoje opojnosti. Zato ne čudi što se u govoru o vinu u Bibliji često vezuje i upozorenje na umjerenost i trijeznost. 4 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. Međutim, i s oltara kao da neki prihvaćaju samo one poruke koje govore o radosti i blagotvornosti vina. Jer, kako inače protumačiti da je iz godine u godinu sve više onih koji se hvataju čaše, posebno kada je riječ o vrlo mladim ljudima, bolje rečeno - djeci. Danas je alkohol najčešće konzumirana droga među adolescentima - upozoravaju svjetski stručnjaci, koji i tvrde da je kod mladih koji konzumiraju alkohol 50 puta veća vjerojatnost da će uzimati i kokain. Alkohol ubije 6 puta više mladih godišnje nego sve ostale droge zajedno, a čak 45 posto smrti u prometu povezano je s njegovim pretjeranim uživanjem. Ono što posebno zabrinjava su pijanstva mladih. Već je uobičejena pojava pijanih izlazaka srednjoškolaca vikendom, no silno zabrinjava povećanje takozvanog “rizičnog pijenja” šest i više puta mjesečno, čija se učestalost u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj višestruko povećala i kod dječaka i kod djevojčica. Rezultati posljednjeg Europskog istraživanja o pušenju, alkoholu i drogama (ESPAD), od 1995. do 2007. godine govore da se TEMA BROJA OMILJENA PIĆA MLADIH Vino Pivo Ne pijem alkohol Žestoka pića Kokteli 1.067 glasova 931 glas 663 glasa 347 glasova 139 glasova Ukupno glasova: taj postotak kod dječaka prvih razreda srednje škole povećao s 13 na 39 posto, a kod djevojčica sa 4 na 16 posto. Istraživanje je provedeno među 6.328 učenika prvog i drugog razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, te 1.175 zagrebačkih učenika. Objavio ga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). I opet je utvrđeno kako raširenost konzumiranja alkohola raste s dobi kod oba spola. Dječaci i dalje piju više i češće nego djevojčice. No podatak da je svaki peti učenik u posljednjih mjesec dana pio alkohol 10 i više puta, što znači u prosjeku svaki treći dan, upozorava na zabrinjavajuću pojavu kod djece koja su jedva navršila 16 godina! NA JAVNIM MJESTIMA PIJE 73% MALOLJETNIH Istraživanje o konzumiranju alkohola među mladima provela je i Zagrebačka pivovara u sklopu kampanje “Razmisli”. Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdila učestalost korištenja alkohola među maloljetnicima, te njihove sklonosti i navike vezane uz konzumiranje alkoholnih pića. Sudjelovalo je 800 ispitanika u dobi od 13 do 17 godina. Istraživanje je potvrdilo raširenost konzumiranja alkoholnih pića među maloljetnicima. Tako čak 63 posto ispitanika uzima neku vrstu alkoholnih pića, njih 30 posto alkohol konzumira povremeno, a 3 posto redovito. Maloljetnici najčešće piju pivo (80,7 posto), zatim vino (72,4 posto), te različita alkoholna pića. Od ispitanih maloljetnika koji su alkohol konzumirali najmanje tri puta u životu, čak 15 posto alkohol pije jednom tjedno i češće, 17 posto nekoliko puta mjesečno, dok 30 posto to čini jednom mjesečno. Maloljetnici najčešće piju u društvu vršnjaka, i to 78,6 posto na zabavama, te 40,2 posto prilikom redovitih izlazaka. Od 502 maloljetnika, čak 46 posto alkohol uzima uz odobrenje i znanje roditelja. Među maloljetnicima koji češće piju alkohol 33.91 % 29.58 % 21.07 % 11.03 % 4.42 % 3.147 najviše je onih koji to čine na javnim mjestima, 73 posto, a često se pije po kućama i stanovima prijatelja, 61,4 posto. Značajan je udio onih koji alkohol piju kod kuće, 19,2 posto, te na obiteljskim okupljanjima i svečanostima, 23,8 posto. Najčešći su motivi za konzumaciju alkohola zabava i dobro raspoloženje te proslave i društvenost, dok su manje zastupljeni relaksacija, znatiželja, povodljivost i drugi razlozi. Jedva 15 posto ispitanih prepoznaje utjecaj alkohola na svoje ponašanje, dok većina, čak 85 posto, tu vezu minimizira. Samo 8 posto maloljetnika priznaje da je bilo pijano 6 i više puta, dok većina, 44 posto, procjenjuje da se to nikada nije dogodilo, te 36 posto da se dogodilo 3 do 5 puta. Iako 97 posto ispitanika zna da je prodaja alkohola maloljetnim osobama zabranjena, od 284 ispitanika koji su pokušali kupiti alkohol u trgovini, čak je više od polovine njih uspjelo unatoč svojim godinama. S obzirom na sociodemografska obilježja maloljetnika, istraživanje je pokazalo da alkohol češće konzumiraju maloljetnici iz većih urbanih sredina. Sklonost alkoholu raste s dobi, pa tako među trinaestogodišnjacima nalazimo 30 posto, a među sedamnaestogodišnjacima čak 85 posto onih koji troše alkohol. 21 do 22 sata, a 9 posto ih izlazi je kako je u njihovoj obitelji neti iza 22 sata. Kući se vraćaju vrlo ko alkoholičar. kasno, u nedjelju ujutro – njih 33 I što zaključiti? Iako se neki rezulposto do 2 sata, a 49 posto iza 2 tati ove ankete ne daju do kraja sata po ponoći! Zanimljivo je da i po svim pitanjima usporediti s ih čak 88 posto izjavljuje kako im istraživanjima na razini Hrvatske može se reći kako mladi Krapine roditelji znaju kada dolaze kući. Čak 54 posto mladića i djevojaka i Zaboka ne piju ni više ni manje iz Zaboka i Krapine subotnju ve- nego li njihovi vršnjaci iz drugih čer i dio noći provode u kafićima, krajeva naše domovine. Ali, ipak, a 40 posto odlazi u potragu za pije se previše. Poznato je da zabavom na mjestima sa živom je maloljetničko konzumiranje glazbom. Da roditelji znaju gdje alkoholnih pića u našem zakoprovode vrijeme, izjasnilo se 87 posto mladih. Nešto je utješnije da je 22 poRazvoj ovisnosti sto anketiranih reklo da Svakom ispijenom čašom alkouzimaju cigarete, a među hola povećavaju se mogućnoonima koji puše samo je sti pojave ovisnosti o njemu. 8 učenika reklo da puše • 25-godišnjak može postati ovisnik i više od 20 cigareta na nakon 12-15 godina pijenja alkohola dan. • 20-godišnjak može postati ovisnik Na pitanje konzumiraju li nakon pet godina pijenja alkohola alkohol, 81 posto je reklo • 15-godišnjak može postati ovisnik – da! Njih 47 posto odlunakon šest mjeseci pijenja alkohola čili su se za žestoka pića, a ostatak za vino i pivo. Da su bili pijani više od 10 puta priznala su 43 učenika, njih nodavstvu opisano kao društve30 opilo se više od 5 puta, a 46 no neprihvatljivo ponašanje. A učenika izjasnilo se da nisu nika- rezultati naše ankete i svih ovih da bili pijani. Ono što bode oči istraživanja upozoravaju na široje priznanje učenika, njih čak 82 ku rasprostranjenost konzumiposto, koji tvrde kako su roditelji ranja alkohola među mladima. upoznati sa činjenicom da oni za Može se također vidjeti kako izlazaka konzumiraju alkohol. Da mnogi maloljetnici počinju s pise u njihovom domu svakodnev- jenjem uz odobrenje i nadzor no pije alkohol reklo je 27 učeni- roditelja, a tijekom odrastanja tu ka, a samo 9 učenika odgovorilo naviku šire i na druge oblike soci- ALKOHOL PRIVLAČI 81 POSTO MLADIH U ZAGORJU A što je s mladim Zagorkama i Zagorcima? Pitanje je zanimljivije tim više jer su po posljednjem regionalnom istraživanju u nas mladi sjeverozapadne Hrvatske prednjačili u ispijanju alkohola. Anketu smo proveli među 200 srednjoškolaca u Zaboku i Krapini. Krenuli smo od subotnjih izlazaka, pa smo mlade pitali kada subotom odlaze od kuće u potragu za zabavom. Čak 61 posto je odgovorilo da od kuće odlaze od 1. OŽUJKA 2010. KRAPINSKI VJESNIK 5 TEMA BROJA s godinama piju sve više. Prema pokazateljima Hrvatska je visoko među europskim zemljama. Po učestalosti opijanja u proteklom istraživanu prije pet godina Hrvatska je bila 8. od 35 zemalja. Mlade treba upozoriti da je za njih alLako do ecstasyja kohol puno Zakonom je zabranjeno maloljetnicima prodavaštetniji, puno ti cigarete i alkohol, ali većina ispitanih učenika brže djeluje mogla ih je bez problema kupiti. Čak 29 posto isi ima puno pitanika reklo je kako bez problema mogu doći do teže posljeecstasyja, 53 posto do marihuane, 21 do amfetadice zbog ramina i 35 posto do sedativa. Primarijus Marina zvoja fizioloKuzman, članica ESPAD istraživačkog tima, rekla gije tjelesne je kako je pijenje alkohola navika koja pokazuje mase. zabrinjavajuće razmjere, jer se pije sve više i čeKad se teže šće, a uočava se i porast tzv. binge drinking, koji hoda, kad se označava pijenje pet i više pića u jednoj večeri. zamagli pogled, kad se jezik počinje ma i na drugim javnim mjestima, zaplitati, kad se slabije i usporenialkohol čine još dostupnijim mla- je reagira, kad misli bježe i slabije dim ljudima. Izostaju bilo kakve se pamti, sve su to znaci napada zadovoljavajuće poruke o nepri- pijanstva. Alkohol može prouzročiti veliku štetu za mozak i tijelo. hvatljivosti takvog ponašanja. A to ovisi o učestalosti i količini ALKOHOL UBIJA pića, starosti u kojoj je osoba MOZAK I TIJELO počela piti alkohol, koliko dugo Uzimanje alkohola samo je korak je pila te o općenitom zdravstvedo drugih poroka i teških život- nom stanju. Alkohol je štetniji za nih situacija u koje mogu upasti žene nego za muškarce, iako ga mladi i još nezreli ljudi, a da o one rjeđe i manje konzumiraju. opasnosti po njihovo zdravlje i Dugotrajna konzumacija alkohone govorimo. la dovodi do oštećenja moždanih - Alkohol među mladima je naj- stanica, i uzrokuje nepovratnu aktualniji i najveći problem s štetu na mozgu poput gubitka kojim se još uvijek ne zna kako pamćenja i promjene osobnosti. izaći na kraj - riječi su prim. dr. sc. Alkohol je kancerogeno piće pod Marine Kuzman iz Hrvatskog za- čijim se dugotrajnim djelovavoda za javno zdravstvo. - Mladi njem mogu razviti mnoge vrste karcinoma želuca, grla, ustiju, a ciroza jetre bolest je alkoholičara. Ljudi Pet stupnjeva intoksikacije koji puše cigarete i konSreća: Osoba je razgovorljiva, opuzumiraju alkohol imaju štena, druželjubivija nego inače, te puno veće šanse za radolazi do gubitka sposobnosti rasuzvoj raka grla i ustiju, a đivanja dugotrajna konzumacija Nepredvidivo ponašanje: Oslabljena alkohola potpuno unimogućnost razmišljanja; sposobnost štava imunološki sustav. rasuđivanja definitivno je izvan konNaravno, alkohol ne trole; emocije postaju nestabilne, renapada samo mozak. O agiranje je usporeno tome svjedoče i naši poznati stručnjaci. - Mladi Zbrka: Nastupa dezorijentacija, osoba koji piju velike količine je često zlovoljna, javlja se jaki strah, alkohola, što se nerijetljutnja, te pojava dvostruke slike i neko događa vikendom, jasnog govora podložniji su akutnom Gubitak kontrole: Osoba ne može oštećenju jetre nego stajati ni hodati, povraća, jedva je pri odrasli, jer se kod njih svijesti alkohol brže apsorbiNesvijest: Osoba koja je predozirana ra - kaže prof. dr. Rajko pada u nesvijest, a zbog toga može Ostojić iz Klinike za gadoći i do smrti zbog paralize disanja stroenterologiju KBC-a Zagreb. Naglašava da jalnog djelovanja. Tolerancija roditelja prema uzimanju alkohola od strane svoje djece, te potpuno ignoriranje zabrane prodaje alkohola maloljetnim osobama u trgovinama, kafićima, klubovi- 6 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. mladi nerijetko piju alkohol s gaziranim pićem koje pospješuje apsorpciju alkohola zbog ugljičnog dioksida, što znači da im je jetra time dodatno ugrožena. - Alkohol loše djeluje i na mozak ili, bolje rečeno, kod mladih inicira nekontrolirano ponašanje - riječi su alkohologa dr. Darka Breitenfelda. Objašnjava kako iz te činjenice može proizaći niz problema, od agresije do neželjenog seksa i raznih infekcija. Ističe i da alkohol djelomično ubija stanice mozga i oštećuje središnji živčani sustav. - Dugotrajna konzumacija nerijetko dovodi do alkoholne kardiomiopatije ili oštećenja srčanog log broja naplaćenih kazni jasno je da sustav ne funkcionira, a u krajnosti zbog toga mladi ljudi, na žalost, i - ginu. Nije zato čudno što je reagirala svojedobno i dječja pravobraniteljica Mila Jelavić, iz čijeg je ureda otišao prijedlog Ministarstvu unutarnjih poslova da se u sklopu izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zabrani i konzumaciju alkoholnih pića djeci i maloljetnicima na javnome mjestu. Jer, kada bi se to tretiralo kao prekršaj, policija bi imala veće ovlasti i policajci bi im na licu mjesta mogli oduzeti boce i obavijestiti roditelje da su djeca u prekr- mišića - naglašava ravnateljica Poliklinike Srčana dr. Mirjana Jembrek Gostović. Napominje da je alkohol opasnost i za krvne žile, odnosno za koronarne bolesti. šaju. To bi na djecu bez sumnje djelovalo preventivno. Sigurno je da bi preventivno djelovala i sama spoznaja da bi im roditelji, zbog njihova opijanja u parku, na primjer, mogli biti kažnjeni s, primjerice, 1.000 kuna. Predlaže se i da se djeci mogu izreći odgojne mjere, poput odlazaka u savjetovalište za prevenciju ovisnosti ili društveno korisnog rada. Istraživanje koje su 2008. godine u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama proveli gradski uredi za zdravstvo i obrazovanje pokazali su da je čak 51 posto osmaša, te 85 posto učenika prvih i drugih razreda srednje škole bez problema kupovalo alkohol. A u vezi sa zabranom prodaje alkohola i cigareta maloljetnicima Državni je inspektorat u 2008. godini izdao samo 74 rješenja - 37 o zabrani prodaje i 37 naredbi isticanja oznake kojom se zabranjuje prodaja mlađima od 18 godina. I 3 kazne koje su naplatili, i koje smo već spo- ZABRANITI MLADIMA ALKOHOL NA JAVNOM MJESTU Alkoholizam je drugi najvažniji problem mladih u hrvatskom društvu. Unatoč zakonskim propisima koji zabranjuju konzumaciju i prodaju alkohola maloljetnicima, uobičajena je slika kako maloljetnici konzumiraju alkohol na javnim mjestima, te ih se može vidjeti po parkovima i klupama ispred noćnih klubova i drugih ugostiteljskih objekata kako se klate s bocama pića. A to govori kako neke institucije i tijela društva ne provode zakon i ne rade svoj posao. Tako je Državni inspektorat 2008. godine naplatio samo tri kazne zbog prodaje alkohola djeci!!! I to one najminimalnije od 30.000 kuna, iako je zakon tu propisao vrlo oštre kazne – i do 150.000 kuna. Zbog takvog (ne)rada i tako ma- NAGLASAK menuli, a odnosile su se na one koji nisu izvršili izdano rješenje. - Brojke su iznimno male, kao da se ne radi o području cijele države, nego o nekom manjem kvartu. Moramo ozbiljnije shvatiti ovaj problem - komentirala je ove podatke pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić. Pravobraniteljica upozorava kako velike antipušačke kampanje ne slijede slične kampanje protiv točenja alkohola, iako su štete od prekomjerne upotrebe alkohola goleme. Kazne Ako netko bude uhvaćen u prodaji alkohola maloljetnicima, očekuju ga vrlo oštre kazne. Zakonski se nedvosmisleno zabranjuje prodaja alkohola i cigareta djeci i maloljetnicima, te se propisuju kazne: od 30.000 do 150.000 kuna za vlasnika trgovine, od 5.000 do 15.000 za trgovca koji proda cigarete ili alkohol, od 5.000 do 100.000 za vlasnika kafića i od 5.000 do 15.000 kuna za konobara. Naše društvo tolerira i potiče alkoholizam: nije rijetkost da dijete prvo piće popije upravo s roditeljima, uz koje dobiva poruku da se svaki važan događaj proslavlja uz alkohol. - Ponovno apeliram na zakonodavce da razmisle je li pivo doista prehrambeni proizvod. Takva klasifikacija dopušta nekontrolirano i krajnje agresivno reklamiranje piva. Osobito je za djecu zbunjujuće što se pivo reklamira na sportskim terenima i tijekom prijenosa sportskih događanja. Njima su sportaši uzor, a uz njih odmah povezuju i ispijanje sanduka piva – riječi su pravobraniteljice Mile Jelavić. NEMA ALKOHOLA OD 3 DO 9 UJUTRO?! I što zaključiti? Iako je maloljetničko konzumiranje alkoholnih pića u zakonodavstvu opisano kao društveno neprihvatljivo ponašanje, rezultati istraživanja upozoravaju na široku rasprostranjenost konzumiranja alkohola među mladima. Alkohol je dostupan zbog tolerancije roditelja i značajnog ignorira- nja zabrane prodaje alkohola maloljetnicima. Nedostaju i zadovoljavajuće poruke o neprihvatljivosti takvog ponašanja. Zato bi s edukacijom učenika i roditelja trebalo početi što ranije, u osnovnoj školi. Ljude treba podučavati o načinima i granicama kontroliranog pijenja, jasno reći kako ni jedan način pijenja, niti jedna količina nije neštetna. Treba poticati marketinške aktivnosti koje promiču zdrave stavove prema životu. Mlade valja podržavati u kreiranju za njih prihvatljivih modela ponašanja. Isprazno moraliziranje moraju zamijeniti razumijevanje i topla podrška. - S preventivnim aktivnostima, edukacijom učenika i roditelja treba početi što ranije - izjavljuje dr. Zoran Zoričić, specijalist psihijatar i predsjednik Hrvatskog saveza klubova liječenih alkoholičara. - Fokus preventivnih djelatnosti treba spustiti na razinu četvrtog do šestog razreda osnovne škole, a nakon toga rad s djecom i omladinom treba biti kontinuiran. Mladima moramo ponuditi bolju i racionalniju organizaciju slobodnog vremena i zabave. Njima su potrebni osmišljeniji, privlačniji i atraktivniji sadržaji za druženje. Mladima ne valja moralizirati, već im treba osigurati više razonode i rekreacije daleko od alkohola. Valja zadovoljiti interese mladih, njihove potrebe i znatiželju. Oni u borbi protiv alkoholizma moraju biti partneri, a ne protivnici. Treba, naravno, podržati sve one koji koji su za izmjene i oštrije zakonske propise, koji bi dali i veće ovlasti policiji. Treba podržati povećane kazne za one koji prodaju alkohol maloljetnicima. Možda bi trebalo razmisliti i o zabrani prodaje alkohola u neko vrijeme, primjerice između 3 sata i 9 sati ujutro. Nužno je povećati broj gospodarskih inspektora, te pojačati i postrožiti kažnjavanje trgovaca i ugostitelja koji mlađima od 18 godina prodaju alkohol. Jer sve je to lakše od liječenja, kad znamo da bi se postigao cilj liječenja - potpuna reintegracija u društvo uz apstinenciju - potrebno je dugotrajno izvanbolničko liječenje uz snažnu motivaciju bolesnika i podršku njegove okoline, posebno članova najuže obitelji. I nteresantno je odjeknuo prošli broj našeg magazina Krapinski vjesnik – glas Zagorja. Najviše se polemiziralo oko velikog prostora danog novoizabranom hrvatskom predsjedniku. Neki, koji su smatrali da je po uredničkoj ili nekoj drugoj vokaciji naš magazin unaprijed određen u svojim svjetonazorskim okvirima, a takvih ima na oba pola suprotstavljenih političkih blokova, koje ponekad onemogućavaju normalan razvoj našeg društva. Nekoliko je puta spomenuo, iako to nitko od njega nije tražio, da će već i kroz formiranje svojeg savjetničkog tima, svima pokazati da i u stvarnosti zastupa ono što je u svojim kampanjskim i postkampanjskim nastupima tvrdio. Nažalost, nakon što je Čime je Zrinka osvojila predsjednika? Piše Žarko Tušek političkog spektra, bili su (ne)ugodno iznenađeni velikim prostorom koji je KV – glas Zagorja ekskluzivno podario novom hrvatskom predsjedniku dr. Ivi Josipoviću. Takvima očigledno nikada neće biti jasna dubina uređivačke koncepcije našeg magazina. Krapinski vjesnik – glas Zagorja se nikada nije, niti neće, određivati kroz političke pozicije pojedinih stranaka. Vrijednosne sudove koje smo zastupali, ili koje ćemo zastupati, uvijek ćemo jasno i transparentno iznositi i oni će svima biti podastrijeti argumentirano, ali uvijek otvoreno za drugačije razmišljanje, naravno, na istim, argumentiranim, pozicijama. Upravo zbog toga, a ne zbog nikakvih političkih afiniteta, ekskluzivan prostor za novog hrvatskog predsjednika dr. Ivu Josipovića za nas nije samo stvar našeg komercijalnog interesa, nego istinskog vjerovanja u značaj najviše državne institucije, te čovjeka koji je na nju izabran. Poštovanje predsjednika države za nas nije pitanje poštovanja politike koja je pomogla da netko dođe na ovu visoku dužnost, već je pitanje inzistiranja na poštivanju temeljnih demokratskih vrijednosti, te institucija koje su njihov sastavni dio. Sve to, naravno, ne znači da jednako tako nismo spremni kritizirati poteze nekog kojeg smo na tako značajan način, još prije nekoliko tjedana predstavili našim čitateljima. Nažalost, unatoč pohvalnim i odmjerenim nastupima nakon izborne pobjede, predsjednik Josipović polako je poče gubiti na vjerodostojnosti u promociji onih vrijednosnih načela za koje je tvrdio da će postati temelj njegovih politika. Još nedavno tvrdio je da jest, i da će biti predsjednik svih naših građana, da će kroz promociju vrijednosti koje i sam živi inzistirati na smirivanju političkih tenzija dvaju 1. OŽUJKA 2010. predstavio svoj savjetnički tim za mnoge je uslijedilo gorko razočarenje. Većinom su njegovi suradnici ljudi koje nitko nije mogao, barem ne do sada, poistovjetiti sa likom i djelom Ive Josipovića. Znači, ili nas je predsjednik dobrano obmanuo oko toga što on uistinu jest, ili nije bio u poziciji da sam bira savjetnički tim koji će biti temelj kreiranja njegove politike. O većini imena tog tima pisali su i ostali, ali jedno ime posebno je iziritiralo javnost. Radi se o novinarki, urednici i suvlasnici Radija 101 Zrinki Vrabec Mojzeš. Dotična kolegica, naravno, ima potpuno pravo na promociju svojih političkih i ljudskih stavova. Ona to, između ostalog, već godinama čini, i to na jedan izrazito iritantan, samodopadan i nametljiv način. Konkretno, teško je naći osobu iz hrvatskog javnog života koja je gostovala u više televizijskih i radijskih emisija u kojima je mahom ocrnjivala godine stvaranja moderne hrvatske države, prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, te sve ono što mnoge u Hrvatskoj čini ponosnima, a njoj ne znači ništa. Kada bi dotična kolegica i imala neke specifične vrijednosti, pametan ju političar koji želi biti prihvaćen od svih, a predsjednik bi to morao željeti, nikada ne bi stavio blizu sebe, jer naprosto, iritira prevelik postotak naših građana. Marko Rakar, iako je bio jedan od ključnih suradnika Ive Josipovića, zbog poslovnih malverzacija nije mogao biti suradnikom novog predsjednika. Zrinka Vrabec Mojzeš to ne može biti zbog toga što je cijeli svoj javni angažman do sada posvećivala dijeljenju ljudi a ne okupljanju. Između ostalog, onog predsjednika – dr. Franju Tuđmana, u čiju se kuću išao pokloniti i Ivo Josipović, više je puta nazivala ratnim zločincem. KRAPINSKI VJESNIK 7 INTERVIEW: Petar Lovriæ, predsjednik HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika Razgovarao: Zvonko Franc Foto: KV Zapošljavanje je posao države Krajem sijeènja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 309.562 nezaposlene osobe, što je 21,7 posto više nego u sijeènju prošle godine, time se broj evidentiranih nezaposlenih u Hrvatskoj popeo iznad 300.000, prvi put nakon travnja 2006. godine. Ovih dana Vlada priprema niz kreditnih programa pomoæi kojima se nada poveæati potrošnju, odnosno pomoæi poduzeæima u opstanku i nastavku proizvodnje. O tim i mnogim drugim temama razgovarali smo s Petrom Lovriæem, predsjednikom HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika te èlanom Uprave fonda hrvatskih branitelja. 8 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. TEMA INTERVIEW BROJA • Gospodine Lovriću, postoji podatak da je u ovoj godini krize koja je za nama zabilježena rekordna štednja u našim bankama. Banke su zabilježile velik priljev novca, dakle, novca ima, međutim, negdje je sve stalo? - Potrebno je najprije objasniti o kojoj krizi razgovaramo, je li to kriza srednjih godina, kriza gospodarstva, kriza socijalnih politika. Ono što u Hrvatskoj još uvijek nije u krizi, nažalost, jest nevjerojatna nekultura plaćanja. Država je inicirala tu nekulturu kroz svoja javna poduzeća, a onda su neki prihvatili tu igru kroz gradnju stanova, kroz trgovačke lance itd. Zapravo se radi o prikrivenom bankarstvu. Vi u bilanci imate jednostavnu stvar, ako imate dugotrajna imovinu, morate imati dugoročne izvore. Međutim, smišljeno je nešto originalno, dugotrajnu imovina počela se financirati na teret malih poduzetnika, na teret malih dobavljača i onda tu kreće ona magična igra – rok plaćanja 200 dana, 300 dana. Ono što mi cijelo vrijeme zagovaramo jest da država jasno zauzme stav što je to normalno plaćanje, a to sve preko sto dana. Svakog onog koga kreditirate svojim novcem država treba porezno kazniti ili mu dati neke dodatne namete. Mali poduzetnik ima, nažalost, jednog do dva velika kupca i onda ga se zapravo ucjenjuje. KRIZU SMO MOGLI DOČEKATI SPREMNIJI • Velik je broj nezaposlenih 309.000. Hrvatski poslodavci se protiv recesije bore otpuštanjima. Je li ta konstatacija točna, ili je u pitanju jedan dublji problem, problem koji ukazuje na nepripremljenost naših poslodavaca za ovakvo gospodarsko stagniranje? - U načelu ne, radi se više o huškanju jednih na druge. Kako se dijeli ekonomija? Postoji znanstvena ekonomija, zatim ekonomske politike koje su uvijek u rukama mandatara moći odnosno političke vlasti, te politička ekonomija koja izučava sve između toga - zajednice, ljudsko ponašanje, funkcioniranje institucija itd. Poduzetnik niti ne zapošljava, niti ne otpušta. Poduzetnik sklapa ugovor o radu, on, kada ima posao, kupuje rad. Zapošljavanje je posao države. proizvodnji, poljoprivredi, te vi- greba iskoristile su spomenute Država je ta koja mora stvoriti sokoj tehnologiji, ali terminima datosti, izgradile poslovne zone uvjete za zapošljavanje. Ovih treba vladati precizno. Osobno sa svom pripadajućom infradana smo čuli premijerku kako ne zagovaram defetistički stav strukturom i investitori su počeli moli poslodavce da ne otpušta- prema stanju hrvatskog gospo- graditi poslovne subjekte izvan ju radnike. Mi, naravno, ne želi- darstva, te prema njegovoj bu- samih granica metropole. Iako se mo da netko ostane bez posla, dućnosti. Ponekad se znam na- Zagreb danas toliko razvio i promeđutim, radni odnos se sklapa šaliti i reći da smo sve i mrtvaci širio da je njegova granica gotovo samo onda kada ima potrebe za po tom pitanju, ni mrtvaca ne do polovice Hrvatskog zagorja. posao. U konačnici tržište i ku- treba otpisivati. U takvoj klimi je, • Mljekarstvo je jedna od grana pac su ti koji kažu našeg gospodarstva koju cijenu mogu, koja je u jako teškoj sia koju ne mogu potuaciji. Ovog ljeta je bio Zapošljavanje je posao države. Država je ta koja kriti. veliki broj prosvjeda. Iz mora stvoriti uvjete za zapošljavanje. Ovih dana • Koliki je broj člaiskustva naših mljekara smo čuli premijerku kako moli poslodavce da nica vaše Udruge velik je problem mala, ne otpuštaju radnike. Mi, naravno, ne želimo da malih i srednjih poodnosno, preniska cijenetko ostane bez posla, međutim, radni odnos se duzetnika? na otkupa. Na koji način sklapa samo onda kada ima potrebe za posao. U - Trenutno 5.000 zaštititi konkurentnost konačnici tržište i kupac su ti koji kažu koju cijenu članica. Obrtnici su naših proizvođača premogu, a koju ne mogu pokriti. organizirani kroz ma stranim proizvođasvoju komoru, trgočima mlijeka? vačka društva ima- Prvo treba zaštititi ju Hrvatsku gospodarsku komo- međutim, nemoguće plasirati na učinkovitost proizvođača. Hrru, međutim, od 72.000 malih tržište ono što vrijedi, a Hrvatska vatska država mora činiti sve, i srednjih poduzetnika, gotovo toga ima, samo što se o tome ne pa i subvencionirati maksimalno 24.000 subjekata nema ni jednog govori. Ekonomija poznaje ova- hrvatski poljoprivredni proizvod zaposlenog. Aktivnosti Hrvatske kve recesijske cikluse i u ekono- kako bi on mogao biti konkuudruge poslodavaca su najviše miji se to događa periodično. Mi rentan na europskom tržištu. To vezane kroz kulturu tripartitnosti možemo razgovarati o tome jesu čine i sve ostale zemlje u svijegospodarsko-socijalnih odnosa, li Vlade bile dovoljno pripravne, tu, kada je poljoprivreda u pitagdje Vlada predsjeda, a partneri da li smo, možda, izgubili prošlu nju posebno. su Udruge poslodavaca. U nače- godinu uvjeravajući jedni druge • Govori se o političkom subvenlu bi to trebale biti industrijske jesmo li ili nismo u krizi. Danas cioniranju skupina koje su glaudruge poslodavaca, te Udruge jasno vidimo da smo pogriješili i sačka mašina određenih poliradnika, tj. sindikati, također, u može nam biti žao tog razdoblja tičkih regionalnih lobista. Ima li načelu, industrijski. Nažalost, od godine dana, jer definitivno smisao ovakav način subvenciokod nas u Gospodarsko-socijal- nismo mobilizirali sve snage koje niranja kakav trenutno provodi nom vijeću najviše mjesta zastu- smo imali i krizu smo mogli doče- Hrvatska? kati spremnije. To je kao u ratu, paju državni sindikati. ako je neprijatelj pred vratima, a - Moram priznati da slabo pozna• Puno se govori o recesiji. Što vi se ne pripremate, naravno da jem poljoprivrednu proizvodnju. je to zapravo recesija? Možemo Radim s braniteljima na braniće vas poraziti. li govoriti o recesiji u Hrvatskoj, teljskim zadrugama i poticanjima HRVATSKA NIJE IMALA kad u Hrvatskoj niti nema neke u samozapošljavanju. Općenito, STRATEGIJU RAZVOJA velike proizvodnje, budući da mislim da Hrvatska nije imala smo uglavnom svoj razvoj tePOLJOPRIVREDE strategiju, ni jednu strategiju rameljili na pozajmicama, bilo na • Zagreb akumulira ogromni ka- zvoja poljoprivrede na 10 ili 20 vanjskom, bilo na unutarnjem pital i ogromne gospodarske su- godina. Sve ove izborne stratetržištu, te na velikom uvozu gdje bjekte. To je donekle pozitivno. gije dovele su nas, a samim time su se pojedinci enormno boga- Ipak, ne smatrate li da bi bilo i našu poljoprivredu, tu gdje tili? potrebno podržavati iseljenje danas jesmo. Ne smijemo biti - Recesija je kada u dva kvartala dijela industrije iz Zagreba? krajnje naivni kada se otvaramo za redom bude pad društvenog - Mislim da je oko iseljenja in- prema Europi, što ponekad jeproizvoda. U Hrvatskoj je, prije dustrije iz Zagreba matematika smo. Moramo provjeriti je li npr. svega, došlo do osjetnog pada puno prizemnija, te da neke po- austrijska država subvencionirala potrošnje, što je dovelo i do pada sebne podrške tu niti ne treba. U svog proizvođača i kako učiniti proizvodnje. O proizvodnji, tako- Zagrebu je cijena zemljišta posta- da u istoj branši i mi zaštitimo đer, mnogi pričaju. Prvo što mo- la tako atraktivna i skupa da se svoga. Kod uvoza robe s istoka, ramo odgovoriti je što je to pro- sve više potencijalnog industrij- primjerice, potrebno je provjeraizvod. Proizvod je, po svjetskim skog zemljišta počelo pretvarati vati jesu li iste norme oko troška standardima, sve; intelektualna u građevinsko zemljište. Motiv rada, troška zaštite na radu, trošvrijednost, turistička. Prema je, znači, profit i zarada. Druga ka plaćanja doprinosa pokrivala tome, Hrvatska ima već u ovom činjenica koja pogoduje migraci- u matičnoj zemlji proizvodnje. trenutku dovoljno respektabilnih ji industrije iz Zagreba jest da je Ukoliko nije tako, Hrvatska bi proizvoda, naravno, treba ih ima- radna snaga izvan Zagreba, ipak, morala uvesti zaštitne carine za ti još i više, pogotovo u klasičnoj jeftinija. Mnoge sredine blizu Za- takve proizvode. U globalizira1.OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 9 INTERVIEW nom gospodarstvu ne mogu opstati gospodarstva onih zemalja koje ne čine ništa kako bi stvorile, promovirale i zaštitile svoje. Hrvatska to ne čini dovoljno. NIJE LOŠE DA SVAKI MANJI GRAD IMA SVOJE VELEUČILIŠTE • Svi progovaraju o tome, a čini se vrlo malo. Može li se to? - Naravno da se može. Pitanje je samo da li se želi i kome se pogoduje time što se nešto ne čini. Ako je negdje na Dalekom istoku proizvedena roba robovskim radom djece, onda se s pravom može taj proizvod ograničiti nametanjem dodatnih zaštitnih carina, trošarina ili nekih drugih nameta. Sve vrijednosti koje su ugrađene u hrvatski proizvod moraju biti ugrađene i u uvozni proizvod, ako taj želimo uvoziti i ako našega proizvođača želimo zaštititi barem na elementarnoj razini. • Hrvatska će za par godina ući u EU. Uskoro se sučeljavamo s velikim gospodarstvima, gospodarskim sustavima, daleko razvijenijim od naših. Hoćemo li se moći nositi s time? - Mislim da trebamo iskoristiti šansu koja nam se pruža, a ne odmah stvarati otpor te osjećaj panike. Hrvatsko gospodarstvo je 0,25 europskog gospodarstva i postoji ogroman prostor za hrvatsko gospodarstvo, za njegov razvoj i ekspanziju. Što se tiče cijene rada, ona nije preskupa. Kada gledamo naše plaće u odnosu na plaće Europske unije, mi smo tu znatno jeftiniji. Poduzetnike najviše muči učinkovitost, rijetki od njih kvalitetno mjere efikasnost i učinkovitost rada svojih poslovnih subjekata. Ono što hrvatski zakon o radu omogućava jest mjerenje procjene učinka rada. Međutim, 90 posto poduzetnika to ne radi i onda se često ljute na radnike ako nisu zadovoljni poslovanjem firme. Radnik je tu da bude vođen. On će raditi po nalogu poslodavca. Radnik radi isključivo po procedurama poslodavca. Ako poslodavac dobro organizira poslovne procese, tada radnik neće biti skup i njegova će efikasnost biti maksimalna. Poduzetništvo je energija, zanos, invencija, inovacija svega novoga i u njemu nema prostora za one koji se njime bave po principu malo mi se da, a malo mi se ne da. Mnogi poslodavci upravo tako postupaju, kada je mjerenje efikasnosti rada te organizacija posla radnika, po srijedi. • Kakav je profil prosječnog hrvatskog poduzetnika? Spomenuli ste maloprije, proces upravljanja koji je možda najvažniji za uspjeh tvrtke. Vi radite s poslodavcima, poznajete njihov profil. Koliko su oni obrazovani, koliko je tih poduzeća, vaših članica, koje imaju uspostavljene procese organizacije rada te kontrole kvalitete proizvoda, na razini o kojoj ste prethodno govorili? - Mi smo država koja je prošla tranziciju. Imali smo promjene od samog političkog sustava do ekonomskog sustava. Nažalost, zbog rata ponajviše, nikada nije bila uspostavljena jasna strategija razvoja gospodarstva te etabliranja poduzetništva kao osnovnog pokretača razvoja svakog normalnog društva. U svijetu se u proteklih 10 godina dogodila jedna hiperprodukcija proizvoda, tako da će država morati puno ulagati da nekako pridobije poduzetnike, da oni počnu ulagati u dodatna znanja, vještine i da ona normiranost svega i svačega koju država stalno nameće i koja često guši poduzetnike bude što manja. Ako poduzetnik izgubi 50 posto vremena na čisto administriranje, onda se on ne može baviti ni tržištem, ni svojim radnicima, ni kreiranjem novih proizvoda. Zaključno, problema ima na svim razinama i u takvim uvjetima je nemoguće dati opću ocjenu o svim poduzetnicima. Sustav nije posložen i transparentan da bi ocjena mogla biti objektivna. • Jedan od naših velikih problema pitanje je kompatibilnosti sveučilišnih i studijskih programa s gospodarstvom. Nitko se ne pita gdje će mladi ljudi koji se obrazuju naći posao. - Mogu vam reći da je to svugdje u svijetu isto, tu Hrvatska ne odudara. Bolonjski proces je omogućio u gotovo svakom gradu jedno manje veleučilište, i to nije loše. Studij više nije privilegija unaprijed određenih. U jednoj saveznoj državi u Americi su probali kontrolirati te procese, država je uložila ogromne novce. Posljedica toga je da nisu ni približno pogodili koje će biti 10 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. Mislim da Hrvatska nije imala strategiju, niti jednu strategiju razvoja poljoprivrede na 10 ili 20 godina. Sve ove izborne strategije dovele su nas, a samim time i našu poljoprivredu, tu gdje danas jesmo. Ne smijemo biti krajnje naivni kada se otvaramo prema Europi, što ponekad jesmo. Moramo provjeriti je li npr. austrijska država subvencionirala svog proizvođača i kako učiniti da u istoj branši i mi zaštitimo svoga. potrebe gospodarstva. Svijet je danas predinamičan, prebrz i nemoguće je raditi neke precizne strategije o tom pitanju. Hrvatska nije ništa specifičnija u tome pitanju u odnosu na druge. Ono što je drugdje možda specifičnije jest da studenti imaju puno više praktične nastave na studiju, pa preko toga osjete što je to gospodarstvo i poslovni život u stvarnosti. ODVOJENO TEMA MIŠLJENJE BROJA E uroskepticizam ili sumnjičavost prema EU ima više značenja. Nekad je riječ o sumnji u korist postojećeg članstva u EU a nekad o sumnji u korist pristupa EU. Domovinski Hrvati izgleda nisu eurosumnjičavci za razliku od mnogih iseljenih Hrvata, a hrvatski političari svih vrsta – od profesionalnih antifašista do pravcatih pravaša – moraju „po stranačkoj zadaći“ biti eurofili. Ipak, valja biti eurosumnjičavac, ali ne glede sadašnjeg članstva u EU zemalja članica ili glede željenog članstva zemalja kandidatkinja, nego glede sâme Europske Unije. Sama Unija slabo stoji i propada. To pokazuju mnogi podatci vezani uz gospodarsku aktivnost, posebice uz zaposlenost radnika. U Latviji, kojoj je gospodarstvo već dvije godine u depresiji, nezaposleno je 22% radništva. U Španjolskoj je nezaposleno 20 posto svih radnika, a među radnicima do 35 godina nezaposlenih je 30 posto. Stanje u Grčkoj je takvo da su činovnici EU postavili na ministarskom vijeću Unije pitanje pomoći grčkom gospodarstvu, iako grčka vlada nije zatražila pomoć. Planirani manjak ovogodišnjeg grčkog proračuna je 13 posto ukupnog godišnjeg domaćeg proizvoda. (Tolik je i deficit državnog proračuna Britanije, koja nije članica „eurozone“, jer je htjela sačuvati neovisnost svoje monetarne politike.) edavno je guverner Banke Slovenije u razgovoru s listom „Delo“ upozorio da bi se „ako vladin plan izlaska iz krize ostane mrtvo slovo na papiru, Slovenija mogla naći u situaciji Grčke koja ima probleme, jer je vodila preveć ekspanzivnu fiskalnu politiku“. Nick Clegg, vođa britanske liberalno-demokratske stranke, koja među glasačima danas stoji bolje nego ikad poslije Drugoga svjetskog rata, u svom programu za skore parlamentarne izbore osim reforme poreznog, školskog i političkog sustava naglašava potrebu otklona gospodarstva od prevelika oslanjanja na financijske usluge prema industrijskoj proizvodnji i posebice prema „zelenoj“ tehnologiji. Stanje Grčke izaziva strah u EU, jer bi tamošnja olaka javna potrošnja mogla ugroziti stabilnost eura. Njemačka kancelarka ne želi da EU pruži izravnu pomoć Grčkoj, dok Grčka ne „dovede u red samu sebe“, a 70 posto građana Njemačke, koja sama provodi program javne štednje, ne bi odobrilo N pomoć Grčkoj. Nijemcima je dosta i izdataka u Afganistanu, a Grčka nije Amerika. Ukupan godišnji porast gospodarskih aktivnosti u „eurozoni“ koja ima 15 članica je samo 0,1 posto, koliki je bio i rast gospodarstva u najjačoj gospodarskoj sili EU, Njemačkoj. Francuska je predvodila u gospodarskom rastu s 0,5 posto. (Godišnji rast gospodarstva u Kini u 2009. godini bio je 9 posto, a u Indiji preko 6 posto.) Usporedba netom iznesenih podataka pokazuje ne samo u kakvom se stanju našla EU nego i u kakvom su se stanju našli zapadno gospodarstvo i cio Zapad. Čemu ovaj prikaz stanja u Europi i svijetu u cijenjenom zagorskom Krapinskom vjesniku? Hrvatska je uvijek bila, a i sad je dio Europe i Zapada. Ona je sa Za- vatsko će gospodarstvo propadati brže od gospodarstava Europe i Zapada te će propasti prije njih. Teško je očekivati pomoć Europe, pomoć od Europe ili korist od članstva u EU, ako je cio Zapad sad nemoćan i ako, što je još slabije, ne uviđa da je došlo do golemog prijeloma, golemog potresa u ukupnim svjetskim političkim i gospodarskim odnosima. toga se Hrvatska ne smije pouzdavati u pomoć i potporu EU, koja ne zna ni što će sa sobom i koja je nakon „Lisabonskog sporazuma“ napravila zbrku u upravljanju sobom. (Za nedavne Svjetske klimatske konferencije u Kopenhagenu američki je predsjednik odbio izravno pregovarati s „unijom“, jer nije znao tko bi mu od četvo- S se ubrzati, a vrijeme do konačne propasti nije beskonačno, nego kratko. Hrvatska vladajuća koalicija pokušava izbjegnuti priznanje ozbiljnosti stanja u kojem se našla Hrvatska. Umjesto toga, ona pokušava skučenim mjerama namaknuti prinos državnom proračunu umjesto da korjenito smanji javnu potrošnju. Neke se mjere prikazuju kao pomoć gospodarstvu. „Jamstveni fond“ smišljen je kao pomoć hrvatskom „kapitalu“ i poduzetnicima pod izlikom spašavanja radnih mjesta, i to uz jamstvo Vlade, što znači na teret građana, glasača i poreznih obveznika. rogram pod nazivom „Lakše do stana“ predviđa Vladine kredite od 200 eura po četvornom metru stana za P Spas je u Hrvatskoj, a ne u EU Piše: mr. sc. Zdravko Mršić padom trpjela povijesnu ugrozu s istoka i bila najvećom žrtvom te ugroze. U Zagorju je stao prodor Turaka, o čemu svjedoče zagorski dvorci, a među njima i dvorac Sveti Križ Začretje. Kad se Zapad počeo obnavljati u 16. stoljeću poslije otkrića Amerike on je bio okrenuo leđa Sredozemlju i Istočnoj Europi. Obnovi Zapada prvobitno je pridonio atlantski i svjetski kolonijalizam, koji se s vremenom pretvorio u industrijski imperijalizam. ad su se u 19. stoljeću Njemačka i Austrija počele pravo industrijalizirati do industrijalizacije je došlo i u Hrvatskoj, iako je do pune industrijalizacije došlo istom poslije Drugoga svjetskog rata. Hrvatsko se gospodarstvo nije podiglo i razvilo uz „bratsku pomoć“ Kine ili Rusije. Hrvatska se podigla kao dio Europe blizak Njemačkoj i Austriji. Međutim, kao što se hrvatsko gospodarstvo sa zakašnjenjem podizalo na rubu Europe tako sad, kad su Europa i Zapad počeli propadati nakon pet stoljeća ekspanzije, hr- K rice čelnika raznih ustanova EU mogao biti sugovornik.) Hrvatska se mora početi „pouzdavati u se i svoje kljuse“. Hrvatska se mora uprijeti u stvaranje proizvoda za domaću potrošnju i za izvoz. Hrvatska se počela deindustrijalizirati od 1980. godine, jer gospodarstvo nije stupalo ukorak s pojavom novih tehnologija, posebice digitalne tehnologije i biotehnologije. Počela je manje privređivati i izvoziti, a nastavila je trošiti i uvoziti robu za novac koji nije stvaran radom i proizvodnjom. Najteže u svemu je to što ljudi koji zauzimaju političke položaje ne pokazuju da su svjesni da sadašnje naglo pogoršanje gospodarskog ali i političkog, sigurnosnog i ljudskog stanja u Hrvatskoj nije rezultat uvoza svjetske recesije, nego osjetan znak ozbiljnog propadanja ne samo gospodarstva, nego i naroda i države u Hrvatskoj. Ako se naše vlasti ne prenu te ako pravo ne ocijene i ne procijene stanje propadanja u kojem se zatekla Hrvatska, propadanje će 1.000 stanova, što je kap u moru ljudi koji trebaju stan i kap u moru neprodanih stanova. (Od 100 mil. kuna danih zdravstvu imali bi korist svi građani, a posebice Riječani.) Program je pomoć „prijateljskim“ stanograditeljima putem održavanja tragično visoke cijene stambenog prostora, iako bi sad bio potreban pad potražnje stanova. Dva navedena primjera pokazuju da su savjetnici iskoristili neukost sadašnje koalicije i predložili mjere koje će samo nakratko smanjiti golemu nelikvidnost gospodarstva bez ikakva drugog učinka. Slika slabog razumijevanja teškog stanja gospodarstva i slabog položaja naroda je to što već dugo nijedan čovjek vlasti i, što je gore, nijedan savjetnik Vlade nije izgovorio riječ „tehnologija“. Spas Hrvatske je u korjenitom povećanju proizvodnje hrane (zdrave i „nezdrave“) i izvozu vode, u modernizaciji željezničkog prijevoza (i kroz Krapinu) te u otklonu turizma od apartmanskog turizma. kv 1.OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 11 POLITIÈARI GOVORE: Milivoj Škvorc, predsjednik ŽO HDZ KZŽ Razgovarao Zvonko Franc Foto: Edo Zajec Bolje bismo vodili županiju od sadašnje vlasti Županijska vlast ni u što ne ukljuèuje oporbu unatoè našim brojnim inicijativama. Pokušali smo utjecati na izbor Upravnih vijeæa kako bi ona okupljala najstruèniji kadar, a ne samo po politièkom predznaku, ali nikakvog odgovora sa strane vlasti nije bilo – rekao je, meðu ostalim, našem novinaru Milivoj Škvorc, predsjednik županijske organizacije HDZ-a KZŽ i saborski zastupnik. 12 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. AKTUALNI POLITIÈARI RAZGOVORI GOVORE • Zašto Krapinsko-zagorska županija ima tako malo predstavnika u tijelima izvršne vlasti i zašto se tako malo ulaže u projekte važne za Zagorje? - Ne bih se složio da nemamo snažnih političara i da se u županiju ne ulaže, prije bih rekao da je problem u medijskoj šutnji. Uz to, želim vjerovati da i pozicija i opozicija dijele jednaku želju upregnuti sve svoje snage u izgradnju bolje i perspektivnije budućnosti. Ja sam osobno zadovoljan sa svim što smo dosad uspjeli napraviti. • Vi ste 2005. godine izabrani na čelo županijske organizacije HDZ-a, samo godinu dana nakon što je na skupštini za predsjednika izabran Vladimir Pleško iz Zaboka. Tada se to u javnosti tumačilo kao rezultat sukoba između dvaju velikih središta Krapine i Zaboka, pri čemu ste vi bili kompromisno rješenje. Postoji li sukob između ovih dviju velikih gradskih organizacija HDZ-a i jeste li uspjeli u prevladavanju tog sukoba? - Mislim da je taj sukob malo predimenzioniran. Postoji određena konkurencija koja nije specifična samo za ta dva mjesta, a osim toga, ona je pozitivna u smislu želje ljudi izboriti se za svoje mjesto, kako bi mogli realizirati svoje ideje. Što se tiče ostavke mog prethodnika s kojim ja jako dobro surađujem, ona nije rezultat sukoba. • Može li u politici uspjeti netko tko nije iz nekog od ovih većih središta Županije? - I ja sam dokaz da se može uspjeti uz trud, kvalitetan rad i uvažavanje, a što se tiče „sukoba“ Krapine i Zaboka, on je započet pozicioniranjem administrativnog središta naše županije 1993. godine kada je s pravom Krapina dobila prvenstvo zbog svoje povijesne važnosti i značaja, što je većina prihvatila i tu nema nekih dilema. Ono što je bitno jest da se svaka politika trudi ravnomjerno razvijati cijelu našu županiju. • Na stranačkoj skupštini 2008. godine vi ste bili jedini kandidat za čelno mjesto. Biste li prvi put javno komentirali zbog čega je na konvenciji stranke bio toliko velik broj nevažećih listića? - Bio sam predložen i podržan jednoglasno od svih stranačkih organizacija. Dakle, pitao sam za mi- šljenje i podršku članstva i oni su me podržali sa 70 posto glasova. Osim toga, gdje god da dođem, u bilo koju sredinu u županiji, u bilo koju organizaciju stranke na terenu, osjećam bezrezervnu podršku svih naših članova, i to me posebno veseli te sam na to ponosan. Politika je nekada puno kompleksnija nego što se na prvi pogled Moja je životna i politička priča dokaz da uspjeti mogu i oni koji dolaze, recimo to tako, i iz manjih sredina naše županije. čini, pa je tako i cijela ta situacija koju ste spomenuli plod mnogo okolnosti iz tog trenutka u koje je danas bespredmetno ulaziti. Raspravljati o broju nevažećih listića i o prošlosti nema smisla. Bitna je budućnost i što mi kao političari možemo učiniti za njenu bolju i veću perspektivnost. BRZA CESTA KREĆE U PROLJEĆE • HDZ danas ima samo 8 zastupnika u županijskoj Skupštini. Koliki je bio zapravo izborni potencijal koalicije s HSS-om? - Kratko i jasno - nedovoljan. HDZ danas ima, istina, manji broj predstavnika u skupštini nego 2005. godine, ali se i ukupni broj članova skupštine smanjio. Nismo uspjeli osvojiti vlast, iako bismo bolje vodili županiju od sadašnje vlasti, no strateški savez s HSSom koji smo preslikali s državne razine, dugoročno je dobitna kombinacija, kako za HDZ i ostale partnere, tako i za cijelu županiju. Uvjeren sam da će vrijeme to pokazati, a da je i sada bio bolje rješenje, možemo vidjeti već nakon nekoliko mjeseci vladanja ove županijske vlasti. • Dio članstva na obje strane nije bio zadovoljan s koalicijom i koliki je prostor slobode odlučivanja na nižim razinama u odnosu na središnjicu stranke? - Vjerujem da je bilo tako; svjedok sam i takvih komentara, ali to nije ništa sporno. HDZ i HSS su demokratske stranke, a ponavljam, dugoročno, naša je koalicija dobitna kombinacija u budućnosti. Što se tiče slobode odlučivanja uvijek nam mora opći interes biti ispred nekog parcijalnog interesa, jer to je najbolji put za bolju budućnost. • Što je s projektom brze ceste koju je HDZ više puta javno obećavao? - Cesta je započeta, građevinska dozvola je pred izdavanjem, a i komplikacije s otkupom zemljišta su pred rješenjem i radovi do Bračka bi trebali započeti u rano proljeće. Treba poštivati faze realizacije koje imaju svoj vremenski tijek. Projekt brze ceste je najvažniji infrastrukturni projekt naše županije i u njegovoj realizaciji moramo svi sudjelovati bez obzira na stranačke boje. Nadam se da će to prepoznati i čelnici stranaka na vlasti u Županiji. • Je li istinita kritika oporbe da središnja državna vlast predvođena HDZ-om izdvaja sredstva samo za one sredine u kojima su HDZ i njegovi koalicijski partneri na vlasti? - To nije istina i to se ne smije događati. Pa u HDZ-u su predstavnici i onih sredina gdje HDZ nije na vlasti. Zar bismo im zato trebali uskratiti pomoć? Argument da HDZ ne diskriminira nikoga jest i projekt vodoopskrbe u našoj županiji kojem smo mi autori i kojeg je Vlada prihvatila, a koji će uvelike poboljšati kvalitetu života u našoj županiji. Na državnoj razini vam je autocesta prema Rijeci i riječka zaobilaznica dobar dokaz da HDZ nije diskriminatoran, jer on tamo nije na vlasti, ali Rijeka je naša najveća luka i tu nema rasprave ili nekakvog strančarenja. • Kako tumačite tolike investicije u zadarsko područje, primjerice, a tako malo u našoj županiji? - Ja ne volim takve ocjene po kojima je negdje previše investirano. Nikad nigdje nije previše učinjeno. I nama je u Zagorju bitno da Zadar ima dobre ceste, kao što je ljudima u Zadru bitno da se i Zagorje razvija. Po tom pitanju ne smijemo stvarati antagonizme, jer svima nam je ista domovina i ako će biti dobro susjedu, bit će dobro i nama. Možda jest u zadarsko područje malo više investirano u posljednjih nekoliko godina, što upada u oči, ali to je učinjeno iz strateških razloga, jer dobro nam je znana važnost turizma u hrvatskom gospodarstvu, a posebno je to bitno u ovim kriznim vremenima. Dakle, 1. OŽUJKA 2010. da zaključim, nije pitanje zašto oni nešto imaju, nego što učiniti kako bismo svi to imali. I OD 2011. HDZ ĆE VODITI DRŽAVU • Slažete li se s ocjenom da je HDZ kao opozicija premlak u odnosu na županijsku vlast? - Nije HDZ premlak, nego je to pitanje medijske zastupljenosti. Lakše je kad ste na vlasti jer su vam na besplatnom raspolaganju informacijski kanali za plasman informacija o svom djelovanju. Mnogo puta sam doživio da sam bio kao predstavnik HDZ-a i saborski zastupnik nazočan i aktivno sudjelovao u nekim manifestacijama i raspravama, a da se to u medijima uopće nije spomenulo. Ta medijska blokada dolazi ponajprije sa strane tiskanih medija u našoj Županiji. • Hoće li doći do raspuštanja nekih stranačkih organizacija u županiji kao što je to učinjeno u Zagrebu s obzirom na predsjedničke izborne rezultate HDZ-a i njegovog kandidata? - Mi ćemo svakako analizirati rezultate i situacije i do određenih restrukturiranja će svakako doći, ali to neće i ne smije biti plod nekih brzinskih odluka. Ponegdje rezultat nije adekvatan trudu ljudi, a ponegdje je zalaganje uistinu bilo ispod razine i to svakako treba hitno promijeniti. • Kako ocjenjujete rad župana i županijske vlasti? - Županija može i mora više. Više raditi, a manje pričati i na svim važnim projektima uključiti u realizaciju i oporbu. Za sada županijska vlast ni u što ne uključuje oporbu unatoč našim brojnim inicijativama. Pokušali smo utjecati na izbor Upravnih vijeća kako bi ona okupljala najstručniji kadar, a ne samo po političkom predznaku, ali nikakvog odgovora sa strane vlasti nije bilo. • HDZ i Milivoj Škvorc 2011.? - HDZ će sa svojim partnerima 2011. sigurno osvojiti povjerenje građana naše države i nastaviti voditi Hrvatsku, kako na državnoj, tako i na županijskoj razini. Hoću li ja biti župan? Prerano je o tome govoriti jer HDZ okuplja veliki broj kvalitetnih ljudi, ali ono što je sigurno jest da ću se kao saborski zastupnik svim svojim snagama nastaviti boriti za našu Županiju i za njezinu svijetlu budućnost. KRAPINSKI VJESNIK 13 OSOBA MJESECA Piše Dana Jurman Foto Dana Jurman POZITIVAN ŠOK Josip Bukvić Krapinac na čelu dalmatinske poli 14 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010.. OSOBA MJESECA I ako na prvi pogled djeluje ozbiljan i strog, uvijek na oprezu, pravi primjer policijskog profesionalca, nakon prvog osmijeha Josip Bukvić uvjerio nas je da je ustvari jedna iznimno jednostavna i zanimljiva osoba. Na pitanje o vicevima vezanim uz policajce, i onaj svima poznat, da su uvijek dva policajca u službi jer jedan piše, a drugi razgovara, dopunio je da bi sada trebali i trećeg, budući da koriste laptope i ostala nova čuda tehnologije. U našem nastojanju da ga ulovimo u prometnom prekršaju, na pitanje koliko juri autocestom, nismo ga uspjeli „kazniti”, budući da vozi primjereno zadanim ograničenjima. Nismo mogli ne primijetiti da pokraj sebe uvijek drži papir, olovku i mobitel. Rekao nam je kroz osmijeh da to čini zbog održavanja konstantnog stanja pripravnosti. Četrdesetdevetogodišnji Krapinac, Josip Bukvić, u policiji je od 1975. godine kada je upisao srednju policijsku školu, diplomirao je na Visokoj vojnoj školi. Radio je i kao obični policajac u Rovinju, operativni djelatnik za suzbijanje općeg kriminaliteta u zagrebačkom Črnomercu, a bio je odgajatelj i nastavnik na Policijskoj akademiji. Krapinici ga znaju kao načelnika policije devedesetih godina, da bi nakon toga radio kao prvi zapovjednik granične policije u Krapinsko-zagorskoj PU. Nešto manje od 10 godina bio je drugi čovjek PU krapinsko-zagorske, potom godinu i pol zapovjednik interventne policije u Zagrebu, a zadnje četiri i pol godine pomoćnik načelnika Uprave policije u Ravnateljstvu. U sljedećih nekoliko mjeseci Bukvićev zadatak, u gradu pod Marjanom, nije velika tajna. Sa suradnicima treba snimiti stanje, napraviti detaljnu analizu, odrediti prioritete i smjernice te predložiti nove ljude koji će drukčijim načinom rada i novim pristupom radu osvježiti i unaprijediti postojeće stanje, jer je politika MUP-a da policijske uprave vode domaći kadrovi. Splitsko-dalmatinska policijska uprava druga je u Hrvatskoj po svemu, i po stopi kriminaliteta, sigurnosnim događajima, a prva jedino po teritorijalnoj nadležnosti. Iako ovo smatra velikim izazovom, ne pribojava se rada u novoj sredini. - Split je predivan grad, no još ga nisam stigao razgledati. Upozorili su me na temperament Dalmatinaca, na fjaku i južinu, no vjerujem da ću se uspjeti prilagoditi. Složio se sa našom tvrdnjom da je Dalmatincima potreban Zagorec da ih probudi, no trenutni zadatak smatra kao privremeni posao i iskustvo nakon čega će se vratiti na rodnu grudu. Ono što mu već nedostaje su obitelj, supruga i sin koji su mu velika potpora, zagorski bregi i njegov vinograd, no vjeruje da će biti prilika za uzajamne posjete te da će to vrijeme ipak nadoknaditi. Nadoknadit će sigurno i domaću kuhinju koja jednom pravom Zagorcu u Dalmaciji mora nedostajati, jer riba i blitva nisu prvi izbor na zagorskom stolu. Ivan Jarnjak, potpredsjednik Sabora i dužnosnik HDZ-a, vjenčani mu je kum. To nije tajna, no Buk- vić naglašava da to nema veze s njegovim imenovanjem na mjesto načelnika niti prijašnjim poslovima. Poznaju se od početka devedesetih godina kada je Jarnjak bio predsjednik općine Krapina, a Bukvić načelnik policijske postaje. Podsjetio se da su jednom nevezano ćaskali o njegovom bračnom statusu i Jarnjak se ponudio da mu bude kum na vjenčanju, što je on 1992. godine, kada se ženio, i prihvatio. Kumstvo Bukvić smatra pozitivnim, politička povezanost ne postoji jer nije član ni jedne političke stranke. Sastavni dio njegovog rada su i kontakti s lokalnom zajednicom, koji moraju biti obostrani, ne samo formalni. Već je posjetio Keruma, gradonačelnika Splita, i Sanadera, župana, uvjeren je da će ostvariti dobre kontakte i zajedno raditi u interesu građana i zajednice. Upravo je njegova prednost što nije opterećen odnosima, utjecajima raznih grupacija i sukobima koji u Splitu postoje. Imun je na to jer dolazi iz druge sredine, i to iz srca Krapinsko-zagorske županije. Splitskoicije 1. OŽUJKA 2010. KRAPINSKI VJESNIK 15 ZAGORSKI KORIJENI Branko Meglajec – Megla: Zagorci su navudreni Zagorci se moraju glazbeno više koristiti svojim glazbenim korijenima kojih sigurno ima napretek, a ne oponašati tuðe koje najèešæe ne valja, èak je i nakaradno – rekao je, meðu ostalim, našoj novinarki Branko Meglajec Megla, glazbenik i urednik u redakciji narodne glazbe Hrvatskoga radija. Piše Kristina Pavlović G lazba je, nesumnjivo, trajno obilježje života našeg sugovornika. Dovoljno je samo sjetiti se vesele atmosfere legendarne pjesme "Tičeki mali" pa ćete dobiti ispravan dojam o zafrkantskoj duši čovjeka s kojim vas upoznajemo u ovome broju Krapinskog vjesnika. Naime, on je jedan od autora spomenute pjesme. I autor glazbe i stihova i aranžmana brojnih drugih. Namjerno pišem "upoznajemo" jer sam se i sama, pripremajući se za intervju, susrela s činjenicom da, premda se družimo priličan broj godina, o njemu znam vrlo malo biografskih podataka. Dakle, ovaj intervju otkrit će nam djelić života Branka Meglajca, kojeg prijatelji uglavnom zovu Megla. Njegov glas već godinama slušamo u programu Hrvatskoga radija, susrećemo ga kao autora brojnih pjesama, kao producenta i urednika glazbenih izdanja, poznajemo kao vrsnoga svirača i glazbenika. Megla je Zago- 16 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. rec po maminoj strani. Što za mene ima isto značenje kao da su mu oba roditelja Zagorci u nekoliko desetaka prethodnih generacija. Iako nije ovdje pro- veo djetinjstvo, između njega i Hrvatskoga zagorja, osobito kajkavštine, postoji neka posebna veza, neki poseban odnos, kojeg nisu uspjeli prekinuti ni ZAGORSKI KORIJENI zanimljivi životni putevi. Glazba je taj odnos tijekom godina još dodatno osnaživala. Kajkavštine se Megla nije želio odreći ni u odgovorima na moja pitanja, pa vam ih donosim onako kako sam ih dobila... Puno je vaših prijatelja u Zagorju, ali, čini mi se, kako mnogi ne znaju odakle ste, zapravo… - Imam stvarno veliki krug prijatelja u Zagorju, zaista široka lepeza predragih mi ljudi, a zamisli, sve su Zagorci (i Zagorke, op. a.). Rodil sam se 1952. godine kraj današnje Emezzete u mjestu Lučko jer je moj otec Stupanjar, a i kraj se zove Stupnik. Onda su me ko malega otpelali (nisem ni znal) u Baranju. Tam sem odrasel i išel do trećega razreda u Osnovnu školu. Gdje ste proveli ostatak djetinjstva i mladost? - Djetinjstvo sam provel uz mamine roditelje koji su došli iz Desinića, iz Hrvatskog zagorja, 1947. godine kao kolonisti u Baranju. Otud i moja neizmjerna ljubav za sve kaj je KAJ kojeg su zaprav započel z glazbom, završil osnovnu glazbenu školu, kasnije i srednju, a bilo je i jedno leto Glazbene akademije. Celo vreme sam drapal klarinet. Vu tom razdoblju bil sem čisti roker, sviral sam po raznim bendovima, pa sam tak na jednoj gaži upoznal direktora ansambla Lado. Pridružil sam im se i ostal vu Ladu, ko profesionalni glazbenik, 25 godina. Godine 1999. odlazim na Hrvatski radio gdje djelujem kao glazbeni urednik za kajkavsku regiju. Suradnja sa ansamblom Lado se nastavlja te u tom vremenskom razmaku do danas kao urednik, producent, 6 puta osvajam prestižnu diskografsku nagradu "Porin". U međuvremenu toliko glazbenog materijala je učinjeno, da ga nema smisla nabrajati. S kime ste od kolega sve surađivali? Znam da ih ima mnogo, ali izdvojite nam barem neke koji su vam ostali posebno upečatljivi.. - Stvarno ih ima puno. Recimo drage su mi suradnje s Božom za glazbu mi usadili vu srčeco baka i deda. Deda je imal konje, čak pet komadi, a baka pajceke, čučice, pureke i još puno sega. SVE JE POČELO RAMUNIKOM Kad ste došli u doticaj s glazbom? - Mama i tata su me 1962. godine dopelali v Zagreb. Tatek mi je kupil ramuniku i tak sam ja Potočnikom, Marijanom Makarom, Marijanom Jergovićem, ansamblom Lado, naravno, zatim s Antonom Nikolićem Tucom, Vidim nekakve promjene u glazbenom Zagorju, ali to je premalo s obzirom da su Zagorci svi jako navudreni. Možda nema pravog glazbenog usmjerenja, ima dosta tzv. "ćirilice" koju narod sluša i misli da je to njihovo zagorsko i domaće. To krhko narodno (ne)znanje koriste, u prvom redu, glazbeni urednici raznih radiopostaja i prezentiraju takvo glazbeno smeće ljudima. Aleksandrom Homokyjem i mnogima drugima. Posebno mi je srcu prirasel projekt Društva Šokadija nazvan "100 tamburaša" u kojem sam sudjeloval. Jedan ste od članova popularnih Jegeduša. Koje vas uspomene vežu za nastupe iz tih vremena? - U ansamblu narodnih pjesama i plesova Lado audiciju sam polagao na klarinetu kasnije sam svirao sve vrste žičanih instrumenata… usput i popriličan broj hrvatskih tradicijskih glazbala (krčke sopele, lički mih, slavonske dude, blok flauta itd.). Upravo u ansamblu Lado osnovali smo 1. OŽUJKA 2010. kapelu veseljakof i popevačof "Jegeduši". Naš Božo Potočnik prozval nas je Jegeduši, jer smo svirali 4 violine, 2 bugarije (mala i velika) i starinski bajs (dvožični kojemu je štim d-g). Jegede je podomačeni naziv za violinu od mađarske riječi hegede. Tak smo mi lepo nastupali na Krapinskom festivalu. U početku smo nastupali sami kasnije sa legendarnim "Ladaricama", pa Kićo Slabinac, čak nam je pesmu složil Zvonko Špišić. Najpoznatija pjesma Jegeduša je "Tičeki mali" gdje je i moja malenkost sudjelovala kao autor. 1998. godine snimili smo jednu od najgledanijih polusatnih emisija za potrebe televizije u ciklusu narodna baština. Gotovo sve pjesme smo komponirali sami i to na tradiciji zagorske, prigorske, turopoljske narodne umjetnosti. Tako smo možda i vudrili smjernice kasnijim glazbenim sastavima koji su se pojavili iza nas. Ima mnoštvo mladih autora i izvođača danas među Zagorcima. Neki stvaraju na tragu prošlosti, neki su posve okrenuti novitetima... što biste im savjetovali, na što bi trebali obratiti KRAPINSKI VJESNIK 17 ZAGORSKI KORIJENI pozornost kad se odluče za glazbeno stvaralaštvo? - Zagorci se moraju glazbeno više koristiti svojim glazbenim korijenima kojih sigurno ima napretek, a ne oponašati tuđe koje najčešće ne valja, čak je i nakaradno. Većina misli da je to dobro jer je komercijalno. Glazbenih festivala u Zagorju ima dosta, no pola ih je bez vidljive koncepcije. Osim što svirate i pjevate, vrlo lijepo komponirate. Mnoge od pjesama izvođene su na festivalima. Koje su vam najdraže? Pjevate li često svoje pjesme? - Usput komponiram isključivo kajkavske pjesme vezane uz kajkavsku liriku. Mnoge od njih izvedene su na raznim festivalima: Pitomača, Prelog, Krijesnica. Većina ih je snimljena sa Tamburaškim orkestrom HRT-a, ili sa malim glazbenim sastavima. Osobno ne volim pjevati svoje pjesme – svaku od njih doživljavam u sebi. Nažalost, zbog nedostataka vremena svake godine napravim čak jednu pjesmu. Radite na Hrvatskom radiju u redakciji narodne glazbe? Cijene li Hrvati dovoljno svoju tradicijsku glazbu. Koliko mediji tome mogu pridonijeti? - Rad u redakciji narodne glazbe na Hrvatskom radiju svakodnevna je borba za veće razumijeva- tradicijske glazbe kobno iz razloga što ogroman broj glazbenih urednika iz neznanja puštaju u eter glazbu koja nema nikakvih doticaja sa našom hrvatskom glazbom niti na bilo koji način zaslužuje pažnju slušatelja. Zbog toga je velika odgovornost me- nje hrvatske tradicijske glazbe. Čini mi se da polako i sigurno gubimo bitku sa komercijalnim radiopostajama koje baziraju svoj program na dopadljivosti i podilaženju slušateljima. Svakako je ogromno neznanje u poimanju dija u odgajanju slušatelja kako bi znali procijeniti ono što je "naše". Istra, Dalmacija i Slavonija su svijetli primjeri kao se može slušatelju približiti svoju narodnu baštinu na novi i moderniji način. 18 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. MUŽIKAŠU TREBA FAMILIJA Može li jedan "mužikaš" funkcionirati bez podrške obitelji? Kako je to kod vas? - Mužikaš nemre opće funkcionirati bez podrške familije i ljubavi koja zrači iz "svetinje zvane familija". Svi mi glazbeniki smo jako senzibilna stvorenja. Radite li sada na nekim projektima i kojima? - Vrlo rado bi se uključil u razne projekte, al, nažalost, nemam vremena. Posel me iscrpi i samo tu i tam nekaj komponiram. Kad je Zagorje u pitanju, biste li došli živjeti u ovaj kraj, recimo nakon što odete u mirovinu? - U Stubičkim Toplicama imam pravu kuću, ali ne živim u njoj zbog radnih obaveza u Zagrebu. Živeti tu moj je vječni san. Što još niste, a voljeli biste isprobati ili ostvariti? - Upravo odgovor na zadnje pitanje, dakle živeti vu svojoj kućici u Stubakima je nekaj kaj nisam, a zasad nemam ni vremena ostvariti i isprobati. A štel bi. KRAPINA – ZAGORSKA METROPOLA Biti učitelj za mene je privilegij Dijete je knjiga iz koje èitamo i u koju bismo trebali pisati reæi æe Petar Rosegger, ove mudre misli uvod su u temu razgovora s Mirjanom Laginja, predsjednicom DND-a Krapina, grada koji ove godine istièe svoju kandidaturu prijatelja djece. Razgovarala T. Gregurović Č itav svoj radni vijek, kao pedagoginja u Srednjoj školi Krapina Mirjana radi s djecom, pomaže im, čita tu ponekad tajanstvenu knjigu, stranicu po stranicu… Mnogo je toga dosada upisala u mnoge mališane našeg grada, gotovo i nema dječje priredbe… akcije… bez sudjelovanja DND-a. Možda je zapravo, zajedno s vrijednim ljudima s kojima radi i planira brojne aktivnosti za djecu i previše samozatajna. Što je razlog vašeg životnog poziva? - Biti učitelj znači uvijek biti mlad - radovati se radošću svojih učenika, čuditi se njihovim čuđenjem, svakodnevno s njima stvarati novi dan. Dvije su učiteljice u mom životu snažno utjecale na moj životni put - moja majka i moja prva učiteljica - gđa Kristina Ćorko. Biti učitelj je i privilegij. Zato ja svoj posao ne radim, već živim. Sve akcije koje potičete zahtijevaju suradnju brojnih institucija i pojedinaca, zahtijevaju sredstva? Kako ih uspijevate motivirati? - Netko je rekao, kakve stvari radite, takve ljude privlačite - male ili velike. Kad ljudi koji vas okružuju prepoznaju vrijednost akcija koje promičete, spremni su vas podržati. Suradnja je temelj uspjeha. Sredstva su važna, ali ne presudna. Vjerujte, puno se toga kvalitetnog može realizirati za djecu i mlade bez pretjerano velikih materijalnih sredstava. Krapinski DND je to i dokazao zahvaljujući ljudima koji stvarno, a ne deklarativno vole svoj grad i spremni su za njegove najmlađe stanovnike raditi volonterski. Naravno, materijalna sredstva znaju biti ograničenja za realizaciju nekih programa zahtjevnijih u pogledu prostora, tehničke potpore, troškova prijevoza, opreme i sl. Tada nam u pomoć stižu naše osnovne i Srednja škola. Bez potpore ravnatelja i njihovih kolektiva realizacija mnogih aktivnosti bila bi gotovo nemoguća. POŠTIVATI DJEČJA PRAVA Koliko je važno promicati dječja prava i uvažavati njihovo mišljenje? - Zaštita prava djece zakonski je utemeljena i proizlazi iz 16-ak dokumenata. Očekuje se da prava upoznaju, razumiju, ali i primjenjuju svi - i odrasli i djeca. Govoreći o pravima u radu s djecom nikad ne zaboravljamo isticati njihovu povezanost s obvezama. To je nužno ako djeci želimo pomagati u njihovu odrastanju, razvoju i odgoju. Dječje gradsko vijeće, koje smo osnovali 20. studenoga 2008. na dan donošenja Konvencije UN-a o pravima djece, prilika je da djeca aktivnije participiraju u životu svoje sredine, oblikuju i iznose svoja mišljenja, poduzimaju konkretne akcije u funkciji podizanja kvalitete života djece, a ujedno i poštivanja dječjih prava. Ukratko o ciljevima i značaju DND-a? - DND je popularna kratica koja znači Društvo “Naša djeca”. To je dragovoljna, nevladina, nestranačka, odgojno-obrazovna i humanitarna udruga građana - roditelja i prijatelja djece koja se osniva i djeluje u gradovima i općinama Hrvatske, a sva DND čine Savez DND Hrvatske. Ciljevi su DND-a ostvarivanje prava djeteta, organiziranje dječjih aktivnosti u slobodnom vremenu i pomoć djeci u razvoju i odgoju. Ostvaruju se putem niza aktivnosti s djecom i za djecu. U našem su gradu prepoznatljive: Dječji tjedan, Smotra dječjeg stvaralaštva, Poruke djece odraslima, Kreativne radionice, Dan obitelji i Majčin dan, Dan igara, Ljetovanje djece (suradnja s DND Krapinskozag. žup.). Prosinačke svečanosti i Akcija Gradovi prijatelji djece u sklopu koje smo pokrenuli rad Dječjeg Gradskog vijeća. 1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 19 KRAPINA – ZAGORSKA METROPOLA Tko su članovi DND-a, koje ih osobine moraju krasiti? Imate li dovoljno aktivista, naime, svi su redom volonteri, a danas je gotovo sve materijalizirano? - Članovi DND-a su osobe koje vole djecu, žele im biti prijatelji, pomagati im ostvarujući program i statut DND-a i spremni su za djecu rezervirati dio svog vremena, stručnog znanja i životnog iskustva. U našem su DND-u svi volonteri - većinom prosvjetni, ali i zdravstveni i dr. djelatnici. Nemamo puno aktivista. Najaktivniji su članovi Izvršnog odbora, a uz mene su godinama u DND-u moje kolegice pedagoginje – profesorice Božica Horvat i Štefica Žauhar. Vodimo akciju za širenje mreže suradnika ne samo na pojedinim aktivnostima, već i aktivnih članova čiji nam polet, s obzirom na naše planove i ideje, nedostaje za ustrajanje u postojećim i pokretanje novih akcija. U DND-u ima mjesta za sve koji uspjeh u životu ne doživljavaju isključivo kroz ono što su postigli za sebe, već i ono što čine za druge. GRAD PRIJATELJ DJECE Godinama izvrsno surađujete s gradskom upravom, na što ste posebno ponosni – što biste još htjeli uraditi? - Uz entuzijazam volontera za uspješan rad bilo koje udruge važna je potpora lokalne zajednice. Grad nas podržava u skladu s mogućnostima. Posebno smo ponosni što sva nastojanja Grada posljednjih godina idu u pravcu dobivanja statusa Grada prijatelja djece. Ljestvicu smo postavili visoko. Težimo i višem nego što trenutno možemo, jer jedino ćemo tako uraditi baš sve što možemo u interesu djece. Ona to od nas očekuju i zaslužuju. Zbog toga je osiguravanje prostora za rad DND-u nužnost. Gradu koji želi biti istinski prijatelj djece to ne bi smjelo biti nerješivo. Didaktički materijal koji posjedujemo, igračke, rekvizite, tekstualna sredstva, uratke s radionica, poklone prijatelja kojima smo 2003. zajedno s DND Zabok bili domaćini na X. smotri stvaralaštva djece u DND Republike Hrvatske (bilo je u Krapini tada više od 1000 djece iz cijele države), sintić i klavir koji su aktivisti DND zaradili prodajom Unicefovih čestitki i još puno toga vrijednog čuvamo, doslovce, posvuda. Naše želje idu i dalje, u pravcu profesionalnog angažmana osobe-koordinatora programa i aktivnosti za djecu i mlade Grada po uzoru na više gradova koji to imaju izvrsno organizirano u sklopu gradskih uprava. Koliko će ove vaše ideje poboljšati i uljepšati život djece u našem gradu? - “Svaki je dan sam po sebi dovoljan razlog da učinimo nešto za djecu”, naš je moto. Za kvalitetan život djece jednog grada nužno je osigurati raznovrsne aktivnosti. Ponosni smo na kontinuitet rada Malog zbora DND “Iskrice” i njihove nastupe u Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Lovranu, Zagrebu... Stotine djece su prošle kroz glazbenu radionicu koju vodi prof. Anita Habjanec. U likovnim radionicama radi više voditeljica iz naših osnovnih škola, a izvrsno surađujemo i s Dječjim vrtićem “Gustav Krklec”. Ističemo i projekte koje realizira učiteljica Nevenka Puh. Ponovno aktiviramo dramsku radionicu koju će voditi prof. Gordana Kučinić. Želja nam je pokrenuti rad malog krapinskog folklora. Naglašavam da u svim ovim aktivnostima nema financijske participacije roditelja, što je posebno važno u ovo vrijeme krize. Tako edukativno-rekreativno-zabavne sadržaje činimo dostupnima svoj djeci bez obzira na to mogu li im ili ne roditelji osigurati 100-200 kuna, koliko izdvajaju po aktivnostima koje su trenutno na raspolaganju djeci Grada. U tijeku je Akcija Grad prijatelj djece? Kako je zamišljena u Krapini? - Akcija Grad prijatelj djece zamišljena je kao poticajna društvena akcija Saveza DND Hrvatske i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju s ciljem da se potpunije ostvaruju prava i potrebe djece u lokalnoj zajednici. Naš Grad se uključio u ovu akciju spreman pokazati i dokazati što je učinio i čini za djecu, za najmlađi dio svojeg stanovništva. To moramo dokazati evidentiranjem postignutih rezultata i vrednovanjem napretka u poboljšanju položaja djece kroz deset programskih područja – programi grada za djecu, namjenska novčana sredstva u gradu za zaštitu i odgoj djece, podrška udrugama koje imaju programe za djecu, sigurnost, zdravlje, odgoj i obrazovanje, socijalna skrb, kultura i sport, slobodno vrijeme i rekreacija djece, te podrška i pomoć roditeljima u skrbi i odgoju djece. Osnovan je Koordinacijski odbor koji vodim s dr. Nevenkom Radak, spec. pedijatrom. Pred nama je puno zadaća na objedinjavanju svega onog što imamo i poticanju novih akcija za dobrobit djece našega grada. Nakon samoocjenjivanja i godišnjeg izvješća očekujemo prosudbenu komisiju. Ako zadovoljimo minimalno 80% zahtjeva, dobivamo počasni naziv Grada prijatelja djece. U tome trebamo podršku svih – građana, roditelja, djece. Pozivam vas da nam se pridružite! 20 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. KRAPINA – ZAGORSKA METROPOLA Semafori ponovno rade S emafori u Krapini ponovno su počeli raditi. Na ovaj zanimljivi detalj polako se privikavaju vozači i pješaci. U rad su pušteni semafori na raskrižju kod zgrade Sučić, te na pješačkom prijelazu u Ulici dr. Ante Starčevića, kod zgrade Croatia osiguranja. Riječ je o dva najfrekventnija mjesta u gradu s pozicije broja pješaka. Prema riječima gradonačelnika Josipa Horvata, otvaranje semafora nije izravno povezano s uvjetovanjem rada županijskog ispitnog centra za vozače, o čemu je bilo riječi u nekim tiskovinama. Radi se o konačnom privođenju kraju obnove državne ceste D-206 (Pregrada-Petrovsko-Krapina-Zagorska magistrala). K Novi Savjet mladih rapinsko Gradsko vijeće još je 11. studenog prošle godine raspisalo javni poziv za predlaganje kandidata u Savjet mladih Grada Krapine. Na taj je natječaj pristigla samo jedna lista kandidata, i to ona koju je uputio Gradski odbor Mladeži HDZ-a grada Krapine. Ostale političke stranke ili su se na poziv Pješaci na crveno preko ceste, nisu uvijek krivi vozači oglušile, ili nemaju mladih koji iskazuju interes za djelovanje kroz Savjet mladih. Kako pred članovima Gradskog vijeća, na sjednici održanoj 4. veljače 2010. nije bilo više prijedloga, nije ni bilo potre- be da se glasa tajno, pa su u Savjet mladih predloženi, i izabrani javnim glasovanjem: Ksenija Hlevnjak, Krunoslav Tušek, Jelena Mikša, Antun Poslončec, Marko Mlinarić, Tomislav Bajcer i Andro Težački. Županijski ispitni centar sigurno u Krapini U posljednje vrijeme u nekim se medijima pod znak upitnika stavljala daljnja sudbina Županijskog ispitnog centra za vozače. Za komentar smo pitali gradonačelnika Krapine Josipa Horvata. - Ovaj Centar postoji u Krapini već dvije godine, a oni koji pod upitnik stavljaju njegovo postojanje spadaju među one koji Krapini ne žele dobro - komentira gradonačelnik Horvat. - Centar nije u cijelosti proradio zbog nekih neusklađenih i neriješenih odnosa između Hrvatskog autokluba, kao i ostalih sudionika koji sudjeluju u obuci novih vozača, odnosno onih koji polažu za neku od kategorija. U tijeku je rješavanje problematike polaganja ispita za kategorije velikih vozila. Naime, s Hrvatskim i Županijskim cestama potrebno je dogovoriti da se po njihovim prometnicama iznimno mogu kretati teretna vozila - ističe zaključno gradonačelnik Horvat. Limitiranje potrošnje N a sjednici krapinskog Gradskog vijeća, održanoj 4. veljače, uz ostalo, donijeta je nova Odluka o socijalnoj skrbi. Razlog tome je njezino usklađivanje s novim Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi. Riječ je o promjenama u nadležnosti s nekadašnjeg gradskog poglavarstva na gradonačelnika. Za ostvarivanje prava, eventualni budući korisnik nekog prava ne smije ostvarivati prihode veće od 500 kuna. Odlukom je i dalje regulirano ostvarivanje prava na besplatnu školsku kuhinju, nabavu ogrjevnog drva, električne energije, vode… Uz ostalo, nova odluka ograničava potrošnju plina za korisnika koji je ostvario pravo na podmirenje troškova stanovanja. Člankom 19. ove odluke određuje se, onom tko se grije na plin, da ima pravo na podmirenje troškova grijanja u visini od tri prostorna metra plina po četvornom metru utvrđenog stambenog prostora. Npr. dvočlanoj obitelji taj je prostor limitiran na 35, tročlanoj na 45, te četveročlanoj obitelji do 55 četvornih metara. 1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 21 KRAPINA – ZAGORSKA METROPOLA Za koga rasvjeta? I prva ovogodišnja sjednica krapinskog Gradskog vijeća počela je uobičajenim pitanjima vijećnika. Izdvojili smo dva koja je postavio vijećnik Mirko Koret. U prvom je zatražio pojašnjenje vezano za uključivanje rasvjete, kako bi se mladi mogli baviti sportom i u večernjim satima, na igralištu kod Osnovne škole Augusta Cesarca. Odgovorio je gradonačelnik Josip Horvat. - Nikakve zapreke nema da se postavljena noćna rasvjeta, uz vanjsko sportsko igralište, ne stavi u funkciju. Naravno da to treba uskladiti s direktorom i tehničkim osobljem škole. Nije na njima da pale svjetlo ili da se gore dežura ako nikoga nema i da se čeka hoće li netko, možda, doći. Mladi se trebaju organizirati. Kad se njih okupi više, koliko je npr. potrebno za neki ekipni sport, to treba najaviti na vrijeme i svjetla će osvjetljavati igralište. Dakle, grad je uočio tu potrebu pa je za to i postavljena rasvjeta da se mladima pruži prilika za bavljenje sportom i da ih se tako odvrati od kafića i drugih mjesta koja nisu primjerena za njihovo zadržavanje. Gradonačelnik Horvat napomenuo je isto tako da to ne mora biti registrirana udruga, ali isto tako da ni Grad nije taj koji će skupljati mlade po Krapini. Nadamo se da će proljeće na njih pozitivno utjecati i da će oživjeti sportsko igralište i u Dolcu. Vijećnika Koreta zanimala je i sudbina onih koji su u „Krakomu“ potpisali sporazumne otkaze o radu, iako mu je na prethodnoj sjednici odgovoreno da takvih otpuštanja nema. I na ovo pitanje odgovorio je gradonačelnik Josip Horvat. - Nije riječ o otkazima bez ikakvih prava, kakvih, na žalost, u ovo vrijeme ima na sve strane. Nema doslovnog otpuštanja, riječ je o sporazumnom otkazivanju ugovora o radu uz prihvaćenu otpremninu. Isto tako radnicima će se, zavisno od iznosa i slučaja, ona isplaćivati u obrocima i do šest mjeseci. Pitanje Koreta odnosilo se na to jesu li sredstva za otpremnine osigurana? - Prema mojem saznaju - rekao je gradonačelnik Horvat - radnici koji imaju takve ugovore mogu biti sigurni da će ti ugovori biti ispoštivani. Isto tako, ne može se očekivati da su ta sredstva sada na računu „Krakoma“ i da čekaju da će biti prema određenoj dinamici potrošena. Ona su planirana u poslova- nju. Pojedinosti mi nisu poznate, jer to je stvar poslovodstva „Krakoma“. Što se tiče zapošljavanja u „Krakomu“, njega je naravno bilo, ali sigurno ne u ovom vremenu, kada su ovi radnici sporazumno dobili otkaze o radu - rekao je gradonačelnik. Zbog održavanja prvenstva Hrvatske u šahu, prva ovogodišnja sjednica Gradskog vijeća održana je u Plavoj dvorani krapinske Gradske knjižnice Što za Krapinu i Zagorje znači otvorenje novog Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini? IVANA NEŽMAHEN, djelatnica Gradske knjižnice Krapina spomenuti da je otvorenje muzeja velika čast i priznanje Ministarstvu kulture ali i gradskoj upravi na čelu s gradonačelnikom Josipom Horvatom bez kojega također mnogo čega ne bi bilo. G radnja muzeja je dosta dugo trajala, ali je vrijedilo čekati, jer je rezultat fascinantan. Njegovo konačno otvorenje će u naš mali grad privući turiste iz cijeloga svijeta pa će samim tim naš grad napredovati, ne samo s aspekta znanosti, već i s aspekta kulture i gospodarstva. Posjet muzeju je zapravo povratak u daleku prošlost, što bi svakom turistu morao biti dovoljno jak razlog da ga čim prije posjeti. reklamirati i bit će dovoljno posjetitelja, tj. turista. Naravno da sve to skupa znači vrlo mnogo za gospodarstvo grada i županije. JELENA MIKSA, administrativni referent S matram da je ovaj projekt jako dobra stvar za cijelu Hrvatsku, a posebice za županiju i Krapinu. Sada i Zagorje ima najmoderniji muzej koji konkurira najboljim muzejima u regiji, pa i u ovom dijelu Europe. Šteta što se na ovo trebalo čekati ovoliko dugo, ali možda je čak i to dobro jer je danas taj muzej opremljen najmodernijom tehnologijom. Upravo će ta tehnologija svim posjetiteljima omogućiti bolji uvid u neka od najintrigantnijih razdoblja povijesti života na prostorima Europe i svijeta. Moram 22 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. KARLO HABJANEC, ugostitelj GORDANA DIVAC, mr. sc. arheologije K onačno će se nalazište na Hušnjakovu, jedno od najpoznatijih nalazišta musterijenske kulture, prezentirati na dostojan način. Dobit ćemo mnogo i to bi trebalo znati iskoristiti. Muzej je od značaja ne samo za Krapinu i županiju, već i za Hrvatsku. Trebalo bi ga dovoljno i na pravi način O tvorenjem novog muzeja u Krapini svakako će se poboljšati ponuda gostima iz svih krajeva Lijepe Naše i inozemstva. Krapina je poznata diljem svijeta po nalazištu, a novi muzej će biti dodatak koji će sve dočarati i prikazati na jednom mjestu. Muzej će uvelike pomoći ugostiteljima da prežive ovu kriznu godinu koja će biti teška. Svatko tko će doći na nalazište će prošetati i vidjeti ostale znamenitosti grada Krapine. ŽUPANIJSKI INFO KRAPINA Župan sa župnicima T radicionalni godišnji susret čelnika Krapinsko-zagorske županije s voditeljima rimokatoličkih župa koje djeluju u ovom dijelu Hrvatskog zagorja održan je početkom veljače u Krapini. Domaćini susreta bili su župan Siniša Hajdaš Dončić, dožupani Sonja Borovčak i Anđelko Ferek Jambrek, Stanko Majdak, potpredsjednik Županijske skupštine, te župnik velečasni Tomica Šestak. Vlč. Šestak je okupljene župnike ukratko upoznao s poviješću starodrevne župe sv. Nikole biskupa. Mnogi, koji su prvi put bili u podrumskom prostoru ove kurije – župnog dvora, gdje je susret održan, bili su impresionirani njegovim atraktivnim „starinskim“ izgledom. Nakon iskazane dobrodošlice, vlč. Šestak, naglasio je kako mu je želja da i dalje, zajedničkim snagama, svi oni koji vode župe, čine maksimum na svemu onome što može pridonositi daljnjem poboljšanju života svih naših sugrađana. Župan Hajdaš osvrnuo se na širi kontekst svjetskih, te europskih zbivanja uz spominjanje zabrinjavajućeg porasta nasilja. - Krajnji cilj svakako treba biti, s humanističkog i gospodarskog pogleda, potpuna integracija svih europskih zemalja. I sada se nameće pitanje - koje je rješenje? KRAPINA U Čovjek vidi rješenje u promjeni smjera, u zaokretu dosadašnje prakse. Potrebna je stoga društvena regeneracija… Zastavu naše domovine krase: crvena boja, simbol krvave prošlosti i sadašnjosti, sjeme patriota i junaka mirne savjesti, plava boja kojom se nadamo u bolju i ljepšu budućnost, te bijela – simbol naše ovozemaljske nevinosti. Jamstvo toga nosimo u svom srcu, na žuljevitim rukama, dokazujući da nismo tu da imamo, već da smo tu da postojimo… - rekao je u svojem prigodnom izlaganju župan Hajdaš. Susret je nastavljen, nakon nastupa vokalne skupine FIOLE, uz prigodno druženje u kojem su se, jedni drugima požalili na ekonomske neprilike s kojima se sve teže nositi. Posljedice recesijskih vremena jednako teško osjećaju i politička i svjetovna vlast u Krapinsko-zagorskoj županiji. (D. K.) SISAK/KRAPINA Susret za zajedničku korist Krapinsko-zagorskoj županiji krajem siječnja boravili su veleposlanici NR Kine i Republike Koreje, Wu Lianqui i Dae-ho Byun sa suprugama, a u delegaciji je bio i Bong-ki Jeong, direktor Poslovnog centra R. Koreje u Zagrebu. Kao što je rekao veleposlanik Koreje Dae-ho Byun cilj posjeta bio je - vidjeti potencijalne mogućnosti ulaska korejskih investitora na naše područje. Veleposlanici su istaknuli kako suradnju investitora iz njihovih zemalja i tvrtki s našeg područja vide u prvom redu u gospodarstvu, trgovini, obrazovanju i turizmu. Podatak od 4 milijarde eura korejskog kapitala, koliko je samo u proteklih 5 godina investirano u nama susjedne zemlje (Slovačka, Češka, Poljska, Mađarska), dovoljan je razlog za zadovoljstvo nakon ovog znakovitog posjeta. Krapinsko-zagorska županija, prema zapažanjima visokih gostiju i njihova domaćina, župana Siniše Hajdaša Dončića, nalazi se u samom vrhu poželjnih destinacija, kada je riječ o srednjoeuropskim investicijama korejskih i kineskih tvrtki. Nakon sastanka u sjedištu Županije kojemu su uz župana Sinišu Hajdaša Dončića, nazočili i gradonačelnik Krapine, Josip Horvat, te predstavnici županijskih komora – Gospodarske i Obrtničke i ZARA-e, gosti su posjetili Hušnjakovo i Muzej evolucije. Boravak u Zagorju nastavljen je posjetom krapinskom poduzeću Jedinstvo. U općini Sveti Križ Začretje obišli su Vinoteku, dvorac obitelji Mršić te gospodarsku zonu i poduzeća Perfecta i TEP. (N. V.) Z Uspješan posjet Sisku agorski župan Hajdaš Dončić posjetio je u veljači Sisačko-moslavačku županiju, s kojom su u proteklom razdoblju postignuti značajni rezultati u razvoju malog gospodarstva, poljoprivrede, turizma, te u oblasti europskih integracija. Na sastanku sa županicom Marinom Lovrić Merzel, dogovoreno je da će KZŽ biti regija partner Sisačko-moslavačkoj županiji na 5. sajmu zadrugarstva, obrtništva i turizma u Sunji u srpnju, a bit će također regija partner na tradicionalnoj manifestaciji Voloderska jesen. Županije će surađivati i na jačanju suradnje u procesu europskih integracija budući da su obje članice Skupštine europskih regija i Ureda hrvatskih regija u Bruxellesu. Surađivat će 1. OŽUJKA 2010. u projektima brendiranja meda i uspostaviti suradnju u razvoju poljoprivrede razmjenom praksi poticaja. Sisačko-moslavačka županija bit će i regija partner na gospodarskoj manifestaciji u KZŽ. - Dijelimo iste probleme, a slažemo se u strateškim opredjeljenjima. Osnovno pitanje na koje moramo dati odgovor je kako pomoći našim poduzetnicima da lakše prevladaju krizu. Obje županije iz proračuna izdvajaju sredstava za poticanje razvoja poduzetništva. Pred nama su i drugi razvojni iskoraci, kao što je lječilišni turizam i edukacijski projekti - rekao je krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić na konferenciji za novinare, nakon sastanka. (M.B.) KRAPINSKI VJESNIK 23 ŽUPANIJSKI INFO ZLATAR/DONJI KRALJEVEC Zapažen uspjeh mažoretkinja Zlatarske mažoretkinje Nikolina Keliš, Antonija Pozaić, Darija Babok, Edita Babok, Vanesa Babok i Mirela Horvatić sa Tihomirom Bendeljom prvim hrvatskim supertalentom OROSLAVJE Z latarske mažoretkinje postigle su zapažen uspjeh na regionalnom prvenstvu u Donjem Kraljevcu (kraj Goričana). Natjecale su se u tri dua s rekvizitima u dobnim skupinama mlađih juniorki i juniorki. Duo mlađih juniorki je osvojio prvo mjesto od pet dueta u dobnoj skupini i time je ostvario pravo za odlazak na državno prvenstvo. Državno prvenstvo se održava u Novoj Gradiški, prvi vikend u ožujku, gdje će se Zlatarske mažoretkinje kao članice Hrvatskog saveza mažoretkinja i Hrvatskog twirling saveza natjecati uz duo s rekvizitima i kao tim u exhibition corpu. (N.V.) Humanitarni koncert za pomoć vrtiću KRAPINA/ZABOK/BEDEKOVČINA Predavanje za mlade vozače P olicijski službenik za preventivu u cestovnom prometu Postaje PP Krapina, Srećko Kuhta, te voditelji i predavači u autoškolama, završnim su razredima u srednjim školama u Krapini, Zaboku i Bedekovčini održali predavanje o preventivi u cestovnom prometu. Za buduće mlade vozače obrađene su teme: uvjeti i stjecanje prava za upravljanje vozilima, najčešće pogreške i uzroci događanja prometnih nesreća, razlika između nepropisne i brzine neprimjerene uvjetima, vožnja pod utjecajem alkohola, statistički podaci o kretanju broja prometnih nesreća, te analiza pojedinih prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama, kaznene odredbe za pojedine prometne prekršaje, problematika sudjelovanja u prometu u svojstvu vozača bez potrebitog iskustva kod mladih vozača. Također su na navedenom predavanju prisutnima putem projektora prezentirani prometni prekršaji, te prikazane videoprojekcije prometnih nesreća i promotivni spotovi. (M.B.) Srećko Kuhta, policijski službenik za preventivu i zainteresirani maturanti M noge naše institucije u trenucima kada im je potrebna pomoć čekaju milost svoje lokalne zajednice, nekog donatora ili države. Oni koji vode Dječji vrtić „Cvrkutić“ iz Oroslavja ne spadaju u uvriježeni profil institucija ovakvog tipa. Iako bi im pomoć u nabavi nužno potrebne opreme za rad i više nego dobro došla, ma od koga ona bila, i iako je oni zavrjeđuju i moraju dobiti, nisu se odlučili za iščekivanje. Dječji vrtić pokrenuo je 16. 10. 2009. g. humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava kako bi mogao krenuti u nabavu potrebne opreme za uređenje dječjeg igrališta. Nizom naknadnih akcija, poput sakupljanja plastičnih boca, u akcije pomoći vrtiću uključili su se i roditelji te, što posebno veseli, mališani koji pohađaju ovaj vrtić. Humanitarni koncert održan 7. 2. 2010. g. u 17,00 sati u Kino dvorani u Oroslavju, bio je svojevrsni vrhunac svih spomenutih akcija. Izvođači na koncertu bili su: Gordana Ivanjek, Adam Končić, Ženski vokalni ansambl Fiola, Klapa Bistrica, Višnja Škudar, Anita Šalec, Ana Pavlina, Ženska vokalna grupa Jurjevke i Tamburaški orkestar KUD-a Matija Gubec, KUD Laz, Sebastijan Čičko i djeca Dječjeg vrtića Cvrkutić, a program je vodila Valerija Žlabur. Za koncert je prodano 430 karata čija je cijena bila 50,00 kn, a donacijom je još uplaćeno 10.900,00 kn. Voditelji dječjeg vrtića te organizatori koncerta posebno su radosni što su na koncertu sudjelovali kumovi dječjeg vrtića Gordana Ivanjek i Adam Končić, koji su i na taj način pokazali da se drže svega obećanog prilikom prihvaćanja kumstva vrtiću. kv REKLI SU ETERU RADIJA HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA Problem centralizacije Bez decentralizacije Hrvatske, nema ni dobrog razvoja. Nije stvar u ukidanju županija i općina, nego u decentralizaciji, dakle, što više novca mora ostati u područjima gdje se stvara i da županije, općine i gradovi odlučuju o raspodjeli tog novca. Važno je da tim novcem možete sami upravljati… Sami po sebi će propasti neuspješni, tražit će da se ponište ili da se spoje sa nekima, a uspješni će ostati… Međutim, Siniša Hajdaš Dončić, teško je objasniti sam model decentralizacije, ali to je u principu spuštanje nivoa odlučivanja na niže razine... župan KZŽ 24 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. Zagorski aerodrom …napokon, ovo shvatite sa rezervom, do kraja godine uspjet ćemo riješit privatnog partnera. Bio nam je u posjetu, zainteresiran za ulaganja u zagorski aerodrom na principu javnog privatnog partnerstva, čak stvaranja zajedničkog poduzeća… planiramo sazvati skupštinu, dokapitalizirati društvo, jer za minimum treba 500 tisuća kuna. Mora se provesti kabliranje… izgaditi pristupna cesta…, kako bi aerodrom mogao dobiti neki certifikat… Tada će postati zanimljiv potencijalnim investitorima. Prednost je blizina Zagreba. Ako dogodine ne uspijemo početi raditi, onda ćemo valjda reći, to je neisplativo… ŽUPANIJSKI INFO KRAPINA - LIDRANO 2010. S rednja škola Krapina bila je 10. veljače domaćin Županijskog susreta Lidrano 2010. Nastupe, grupne i pojedinačne, pratilo je Županijsko povjerenstvo sastavljeno od 13 članova. Ono je, nakon pročitanih odnosno saslušanih i viđenih dramsko-scenskih izvedbi utvrdilo svoj prijedlog za zastupanje Krapinsko-zagorske županije na Državnom susretu koji će, krajem ožujka biti održan u Šibeniku. U kategoriji osnovnih škola u prikazu postignuća u dramsko-scenskom stvaralaštvu, među odabranim radovima su učenici i nastavnici koji su ih pripremali iz osnovnih škola Zlatar Bistrica, Belec i Tuhelj. Najbolje literarne radove napisali su učenici Sara Petek iz Đurmanca, Tomislav Antolić iz Desinića, Karlo Kovač iz Bedekovčine, Mateja Bokun iz Gornje Stubice, te Monika Bračun iz Huma na Sutli. Iz te škole odabran je i novinarski rad Lane Boršić, Nikoline Kobali iz Klanjca, te Lorene Jurec iz Zlatara. Ova osnovna škola, uz školu HUM NA SUTLI Osnovnoškolci se potrudili J Ljudevit Gaj Krapina i OŠ Zabok imaju najbolje školske listove. Na državni susret plasirale su se i obje krapinske osnovne škole, Ljudevit Gaj u kategoriji radijska emisija, a Augusta Cesarca s lutkarskom predstavom. U kategoriji dramskog stvaralaštva srednjih škola najbolja je Gimnazija Zabok. Iz te srednje škole najbolji je literarni rad učenice Andreje Cvetk, te novinarski rad Nike Bašić, a isto tako u dalj- nji ogled sa srednjoškolcima ide i list Kap Srednje škole Zlatar. Profesor Ivan Lamot, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu i kulturu Krapinsko-zagorske županije, koji je bio organizator ovog natjecanja, prenio nam je i mišljenje Povjerenstva koje je pohvalilo zalaganje učenika, ali i njihovih nastavnika. Isto tako izraženo je žaljenje zbog relativnog malog odaziva srednjoškolaca. (D. Kozina) Megasnješko na ponos edna od najdražih zimskih aktivnosti je izrada snjegovića. Grupa 12-ero entuzijasta iz Klenovca napravili su najvećeg snjegovića u Zagorju. Humski snjegović visok je 5 metara, a promjera 4 metra. Napravljen je bez bagera – uz pomoć lopate i viličara. Trenutni svjetski rekord u visini snjegovića iznosi 37,1 metar. Za njegovu izgradnju potrošeno je gotovo šest tona snijega (5.896,7 kg), a prije dvije godine izgradili su ga stanovnici američkog grada Bethel. kv SVETI KRIŽ ZAČRETJE J edan od rijetkih Dječjih vrtića u Zagorju koji djeluje pri Osnovnoj školi je Dječji vrtić Cvrkutić u Svetom Križu Začretju koji je 5. veljače proslavio 35. rođendan. Na proslavu su pozvali sve tete - sadašnje i bivše, kuharice, spremačice, tate i mame i sve koji su pripomogli da se mališani osjećaju dobro, sigurno i veselo izvan roditeljskog doma. Proslavi se odazvao i veći broj prvih polaznika, a najhrabriji među njima javno je priznao da je ustvari sve potrebno za život naučio upravo u vrtiću: oprati ruke prije jela, zube prije Festivali Zdravko Škender, pjevač Prošao sam sve festivale diljem Lijepe Naše… Meni najdraži su Zagrebfest i Splitski festival, ali u ono vrijeme kad su kriteriji bili stroži, danas nažalost, ljudi sa „iskrivljenim“ naglascima pjevaju na tim festivalima. “Cvrkutići” proslavili 35 godina spavanja, pospremiti nered za sobom i sve podijeliti s prijateljima… Cijelo ovo vrijeme podrška svima bio je načelnik općine Ivan Kranjčić, najavljujući mogućnost gradnje novog dječjeg vrtića. Uz taj jubilej, upriličena je i izložba dječjih likovnih radova i domjenak koji su svirkom popratili Zagorski maheri. Posjetitelji izložbe dobili su na poklon malu potkovu izrađenu u Cvrkutićkoj radionici, kao podsjetnik na sretne dane djetinjstva stotine djece u 35 godina svetokriškog vrtića. kv Glazbena scena nekad i danas Pa puno toga se promijenilo… nekad nije bilo toliko pjevača kao danas, toliko bandova, pa je bilo više nastupa, lakše se dolazilo do nastupa nego danas. Prije su se više posjećivali festivali, možda je to danas slabije zbog krize, ne znam. Isto tako danas ima toliko glazbenika i bandova da čovjek ne zna što bi slušao. ZLATAR/LOBOR Loborci najbolji u vjeronauku P objednik županijskog natjecanja iz vjeronauka je ekipa Osnovne škole Franje Horvata Kiša iz Lobora. Drugo mjesto osvojila je Osnovna škola Josipa Broza, Kumrovec, a treće ekipa Osnovne škole Lijepa Naša, Tuhelj. Sudjelovalo je 18 ekipa iz osnovnih škola s područja Krapinsko-zagorske županije. Domaćin natjecanja bila je zlatarska Osnovna škola Ante Kovačića. (N.V.) O mladim vozačima …važno je naučiti propise i prometne znakove… vožnja napamet iznimno je opasna, jer se režim prometa može promijeniti preko noći, na nekoj dionici ceste ili u nekom naselju… Prometnice nisu za osobno dokazivanje… i ako se nešto dogodi, sami snosimo najviše odgovornosti… Srećko Kuhta, policijski službenik za preventivu u cestovnom prometu P.P. Krapina 1. OŽUJKA 2010. KRAPINSKI VJESNIK 25 ŽUPANIJSKI INFO ZAGREB/KRAPINA Ranogajec novi predsjednik Novi predsjednik Odbora za koordinaciju i stručno praćenje pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom Upravnog odbora HOK-a, Dragutin Ranogajec, predsjednik Obrtničke komore KZŽ N a sjednici Upravnog odbora HOK-a za novog predsjednika Odbora za koordinaciju i stručno praćenje pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom Upravnog odbora HOK-a, izabran je Dragutin Ranogajec, inače predsjednik OK Krapinskozagorske županije. Dragutin Ranogajec za novog predsjednika tog Odbora imenovan je na traženje predsjednika HOK-a Mate Topića, koji je do sada bio na njegovu čelu. Odbor za koordinaciju i stručno praćenje pregovora RH s Europskom unijom osnovan je temeljem odluke Upravnog odbora HOK-e i djeluje kao stručno radno tijelo za pitanje odnosa i statusa obrtništva u pregovorima RH sa EU. Hrvatska obrtnička komora ima 11 predstavnika u 8 radnih skupina za pregovore, a neka su poglavlja već odrađena, te su prijedlozi obrtnika djelomice uvaženi. Odbor u svom djelovanju ima zadaću, dodatno pratiti i koordinirati EU projekte bitne za razvoj obrtništva, te informiranje obrtnika o aktualnostima vezanim za poslovne mogućnosti u zemljama EU. U nastavku rada Odbora, posebno će se pratiti natječaji objavljeni u okviru pretpristupnih fondova, te mogućnosti javljanja i konkuriranja za sredstva koja će biti na raspolaganju obrtničkim institucijama, ali i pojedinačno obrtnicima zavisno od njihova ispunjavanja propisanih normi. Prednost novog predsjednika, Dragutina Ranogajca, je u tome što je Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije sa kolegama iz slovenske Območne Obrtno-podjetničke zbornice Šmarje pri Jelšah, već odradila neke zajedničke projekte i dobila dio sredstava iz EU fondova te će njegovo iskustvo dobro doći u daljnjem vođenju Odbora za koordinaciju i stručno praćenje pregovora RH sa EU. Nove mogućnosti otvaraju se u objavljenim natječajima za projekte iz IPE. (N.V.) DONJA STUBICA Novi bobi I van Tkalčević-Vdović novi je kontakt-policajac za područje grada Donja Stubica, a njegov prethodnik svoj rad je nastavio na drugim poslovima u policijskoj upravi. Gradonačelniku grada Donja Stubica novog kontakt-policajca predstavili su koordinator projekta Policija u zajednici Stjepan Šalamon i načelnik policijske postaje Donja Stubica Darko Bakran. Ivan Tkalčević-Vdović ima više od 19 godina radnog staža na policijskim poslovima prometne i temeljne policije, a ovo je samo nastavak ukupnih aktivnosti kojima se želi održati kontinuitet tog projekta na području naše Županije. Upravo taj projekt dao je puno pozitivnih rezultata i promijenio tradicionalni način rada policije. kv 26 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. ZABOK B Godišnjica Stepinca lagdan blaženoga Alojzija Stepinca proslavljen je svečanim euharistijskim slavljem u kapeli sv. Roka u Tisanić Jarku, koje je predvodio župnik Marijan Culjak. Istaknuo je poveznicu blagdana i svetog Roka u kojoj se i nalazi kip blaženika. Razlog našeg divljenja i naše zahvale Alojziju Stepincu nisu njegova trpljenja i njegova smrt, nego i njegov temeljni stav: ljubav prema Isusu i junačka vjernost Crkvi, dodao je župnik Culjak. Pedeseta obljetnica smrti Alojzija Stepinca proslavljena je i u Karmelu, samostanu sestara Karmeličanki u Mariji Bistrici. Misno slavlje predvodio je Jure Bosančić. (M.B.) SVETI KRIŽ ZAČRETJE ZDS relevantna politička snaga U spjeli smo opstati na političkoj sceni, iako su nam mnogi predviđali da ćemo biti stranka za jednokratnu upotrebu - izjavio je to prigodom obilježavanja 13. obljetnice Zagorske demokratske stranke, njezin predsjednik dr. Stanko Belina. Također je naglasio da je ZDS postao i ostao značajan politički čimbenik u Zagorju, gdje su bitno utjecali na političke tijekove u ovoj regiji. - Nadam se da će stranka i dalje djelovati uspješno i da ćemo biti relevantna poli- tička snaga, a broj okupljenih na svečanom obilježavanju obljetnice je i garancija iznijetog - ustvrdio je također predsjednik ZDS-a dr. Belina. Zagorska demokratska stranka obilježila je 13 godina postojanja, što za jednu političku stranku, predstavlja značajan jubilej. ZDS je osnovan 5. veljače 1997. u Oroslavju. U nazočnosti gostiju, svečanost uz 13 godina postojanja održali su u dvorani Pastoralnog centra u Svetom Križu Začretju. (N.V.) ŽUPANIJSKI INFO DESINIĆ KRAPINA Adaptacija i dogradnja vrtića U općini Desinić pri kraju su radovi na uređenju prostora za desinićke mažoretkinje i limenu glazbu. Riječ je o adaptaciji i dogradnji dječjeg vrtića. - Nadamo se da će za Dan općine biti svečano otvorenje, mališani će biti u donjem dijelu zgrade, a na katu mažoretkinje i limena glazba Karlo Lugarić - izjavio je načelnik općine Zvonko Škreblin. Također, u tijeku je dogradnja matične škole za rad u jednoj smjeni. Vrijednost tog projekta je 5,5 mili- juna kuna, a sredstva osiguravaju 10 posto općina, 10 posto Županija, a 80 posto Ministarstvo. Pripremljena je i sva potrebna dokumentaciju za vodoopskrbu visoke zone preko 30 km mreže, u vrijednosti oko 15 milijuna kuna. - Treba još pronaći sredstva kako bi radovi započeli ove godine dodao je načelnik. Mlade parove pozvao je da ispune anketu za stambene potrebe, jer se u Desiniću planira gradnja stambene zgrade. (M.B.) RADOBOJ Studiranje na kredit V Anđelko Topolovec i Denis Čivgin O pćina Radoboj prva je zagorska općina koja je omogućila povlaštene namjenske kredite za pokrivanje osnovnih troškova studiranja svojim redovnim i izvanrednim studentima. Svoje potpise na ugovor stavili su radobojski načelnik Anđelko Topolovec i Denis Čivgin, član Uprave VABA-e iz Varaždina. - Općina želi kreditima poticati i omogućiti što većem broju mladih ljudi s radobojskog područja studiranje, te na taj način bitno povećati broj visokoobrazovanih kadrova, što je i osnovni preduvjet za brži razvoj općine - rekao je načelnik Topolovec. - Mislim da je taj projekt najbolja alternativa za naše studente, a kamate su 4,99 posto - dodao je. Krediti se mogu koristiti tijekom cijelog studiranja, a studenti ga moraju početi vraćati kad se zaposle. Pravo na povlašteni studentski kredit ostvaruju svi redovni i izvanredni studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, te stručnih i specijalističkih diplomsko stručnih studija. Kao sredstvo osiguranja povrata kredita je sudužništvo roditelja, a ako banka ocijeni da oni nisu kreditno sposobni, jamstvo za kredit preuzet će Općina. Zasad ih je za ovaj vid kreditiranja zainteresirano desetak. (M.B.) Panda u Krapini elika hrpa snijega, koja je nastajala nekoliko dana, ispred zgrade u kojoj je smještena krapinska Gradska knjižnica, nije nikome zaokupljala posebnu pažnju. Snijega je u prve dvije trećine veljače bilo posvuda. No, onda su se zahvaljujući Ivanki Nežmahen, 16. i 17. veljače počele naslućivati konture nekakve „živine“. Jedni su nagađali da će to biti neka vrsta dinosaurusa, drugi, koji imaju istančanije vizije, u tome su vidjeli nekakvog prapovijesnog medvjeda… A onda je 18. veljače pred Knjižnicom osvanula panda. Komentar o veličini pande i o umjetničkoj izvedbu od snijega i uloženom trudu neka svatko kaže za sebe. Uz to, jer ne sumnjamo u pozitivan komentar, mi još samo dodajemo: bravo, Ivanka, samo tako nastavi. Naime, prošle godine na tom je mjestu bila velika knjiga od snijega, a što će biti iduće zime, Ivanka nam nije željela otkriti. U svakom slučaju bit će nešto veliko i zanimljivo. (D. K.) HUM NA SUTLI N Stanovi za mlade a sjednici Općinskog vijeća Huma na Sutli odlučeno je da se za mlađe obitelji, do 40 godina, cijena stana prilikom kupnje smanji za 5%. - Namjera nam je stimulirati i lakše doći do rješenja stambenog pitanje za mlade obitelji - istaknuo je načelnik općine Zvonko Jutriša. Trenutno, još 2 veća stana iznad ambulante čekaju svoje kupce. 1. OŽUJKA 2010. Opremljeni su etažnim grijanjem, protuprovalnim vratima, a svaki ima parkirno mjesto. U prvim anketama i građani su tražili velike stanove u kojima će obitelji imati dovoljno prostora za kvalitetan život. Također, na sjednici vijeća za direktora Humplina imenovan je Ivo Očko, dosadašnji direktor Humkoma. (M.B.) KRAPINSKI VJESNIK 27 ŽUPANIJSKI INFO ZABOK UKRATKO Mirjana Jantol nova predsjednica GRAD OTVARA VRATA ZABOK Transparency International Hrvatska i grad Zabok pokreću zajednički projekt pod nazivom Otvorena vrata. Prema riječima izvršne direktorice Saše Šegrt, projekt je usmjeren na edukaciju građana o načinima dobivanja informacija od tijela javne vlasti kroz brošuru, anketu i seriju predavanja, a grad Zabok prvi je u Hrvatskoj koji je odabran za ovaj projekt zbog veličine grada. Nastojat će se definirati koja područja rada javne uprave su najzanimljivija građanima, koje su to informacije koje građani najviše trebaju i žele znati o radu tijela javne vlasti. (M.B.) NOVI KOMUNIKACIJSKI SUSTAV PREGRADA U Osnovnoj školi Janka Leskovara u Pregradi održan je sastanak članova udruge PrWi (Pregrada Wireless) na kojem je bilo riječ o inicijativi izgradnje bežične računalske mreže. Njome bi se građanima omogućila najsuvremenija računalna komunikacija-distribucija datoteka, besplatna telefonija, dopisivanje, web i game poslužitelji. Radi se o projektu koji bi poprilično unaprijedio informacijsko-komunikacijski sustav Pregrade. Postavljena je antena na tornju crkve Uznesenje Blažene Djevice Marije, na Tuđinatovom brijegu i na kući obitelji Hanžić. Za sada je spojeno 22-oje korisnika, a cilj udruge je povezati sve tri točke sa što boljim linkom, kako bi brzina i propusnost bili veći. (M.B.) U Zaboku je održana Izborna skupština Organizacije žena HSS-a Hrvatsko srce KZŽ, na kojoj je za predsjednicu izabrana Martina Jantol iz Stubičkih Toplica. Izabrane članice županijskog Odbora su Ivana PiljekMiletić, Mirjana Mikac, Ivana Jakšić-Hren i Vesna Hohnjec. Predsjednica Županijske organi- zacije HSS KZŽ Vlasta Hubicki na skupštini je održala izlaganje na temu „Žene u politici“, te iznijela potrebu za aktivnim sudjelovanjem žena u političkom životu RH. Novoizabrana predsjednica Martina Jantol najavila je osnivanje općinskih i gradskih Organizacija žena HSS-a Hrvatsko srce KZŽ. (M.B.) KRAPINA Europski dan 112 BROJ KREVETA U BOLNICI OSTAJE ISTI ZABOK Broj kreveta i limit Opće bolnice Zabok u ovoj godini ostaju nepromijenjeni, no formirat će se posebno povjerenstvo koje će razmotriti mogućnosti povećanja u 2011. godini - odlučeno je na sastanku održanom u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na kojemu su sudjelovali državni tajnik za zdravstvo dr. Dražen Jurković, predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, ravnatelj Opće bolnice Zabok dr. Stanko Belina, te župan Siniša Hajdaš Dončić. (M.B.) POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA KRAPINA Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja. Godišnjim planom poticanja zapošljavanja u 2010. obuhvaćeno je sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža, te dugotrajno nezaposlenih osoba kao i osoba iznad 50 godina. Među mjerama je i sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba i samozapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba. Tu je i sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca, te obrazovanje za tržište rada. Jedna od mjera su i javni radovi. Svi zainteresirani dodatne informacije mogu dobiti u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnoj službi Krapina, te ispostavama Klanjec, Pregrada, Zabok, Donja Stubica i Zlatar Bistrica, svaki dan od 7 do 15 sati. (N.V.) 28 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. Pročelnik Dražen Strabić upoznaje župana Sinišu Hajdaša Dončića i vatrogasnog zapovjednika Marijana Lovrenčića s načinom funkcioniranja službe 112 D ržavna uprava za zaštitu i spašavanje upriličila je u svojim županijskim centrima obilježavanje 11. veljače - Dana jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112. Tom prigodom prostorije Županijskog centra 112 Krapina obišao je župan Siniša Hajdaš Dončić, Željko Cujzek, načelnik Policijske uprave Krapinsko-zagorske, Marijan Lovrenčić, županijski vatrogasni zapovjednik, predstavnici Crvenog križa i sredstava javnog priopćavanja. Kako je tom prilikom izvijestio Dražen Strabić, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Krapina, Županijski centri 112 rade neprekidno 0-24 sata, 7 dana u tjednu. Pozivi građana na broj 112 i traženjem određe- ne pomoći odmah se komutiraju na kompetentnu žurnu službu. U tijeku 2009., centar je imao ukupno 41.652 poziva, od toga 14.061 namjenskih, 26.770 nenamjenskih i 821 zlonamjernih poziva. Također je bilo 59 zahtjeva za lociranje mobitela. Spomenimo još da se putem ove službe u Hrvatskoj preko konferencijskog povezivanja može osigurati pomoć na engleskom, njemačkom, talijanskom, slovačkom i mađarskom jeziku. Sve je to važan iskorak, pogotovo u vrijeme ljetne turističke sezone, ali i stvaranje preduvjeta za uključivanje u EU. Upravo je i ova služba jedan od primjera uspješnog povezivanja i uključivanja u europske tijekove (D.K.) ŽUPANIJSKI INFO KLANJEC HUM NA SUTLI Kolači bake Mande najbolji Više od tristo tisuća za socijalu O vih dana na sastanku Socijalnog vijeća grada Klanjca, raspravljano je o socijalnom stanju ugroženih stanovnika, te o poduzimanju i predlaganju mjera zaštite životnog standarda i zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba. Prema riječima klanječkog gradonačelnika Željka Kolara, u proračunu za ovu godinu osigurano je 305.000 kuna za socijalu. Od toga, Crvenom križu 30.000 kuna, za potpore učenicima i studentima 40.000, za pomoć roditeljima također 40.000 kuna, za jednokratne pomoći u novcu 35.000, za socijalne pakete 60.000, sufinanciranje prijevoza učenika 95.000, te 5.000 za pomoć u podmirivanju troškova stanovanja. U taj iznos nisu uračunata drva koja se dobivaju iz Županije, što znači još 35.000 kuna. - Na sjednici socijalnog vijeća raspravljano je o novoj mjeri koju planiramo uvesti, a to je da bi svakih mjesec dana ekipe na terenu kao i Udruga mladih Mozak, obilazile staračka domaćinstva - dodao je gradonačelnik Kolar. Na sastanku su sudjelovale sve političke stranke Grada, Udruga umirovljenika, Franjevački samostan, Crveni križ, Centar za socijalnu skrb - podružnica Klanjca, te članovi Caritasa. (M.B.) BRESTOVEC OREHOVIČKI Humčani najbolji u eko znanju U čenici i nastavnici OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički bili su domaćini županijskog susreta učenika osnovnih i srednjih škola u eko kvizu Lijepa Naša. Učenici iz 13 osnovnih škola su na eko teme rješavali test, odgovarali na usmena pitanja, a dio bodova osvajali su i Power point prezentacijom. Najviše znanja, s osvojenih 80 bodova, pokazali su učenici OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli. Sa 68 bodova slijede ih uče- nici OŠ Zlatar Bistrica, a po 65 bodova osvojili su osnovnoškolci Desinića, odnosno Bedekovčine. Uz ove, kao i domaćine, na natjecanju bile su predstavljene osnovne škole iz: Belca, Petrovskog, Gornjeg Jesenja, Zaboka, Krapinskih i Stubičkih Toplica. U kategoriji srednjoškolaca na Eko kvizu Lijepa Naša sudjelovali su samo predstavnici dvije srednje škole. Učenici iz Pregrade pokazali su više znanja od svojih kolega iz Bedekovčine. (D.K.) M anda Kogaj iz Radoboja ponijela je laskavu titulu pobjednice ovogodišnjeg natjecanja Babičini kolači. Pobjednički kolač zove se Dva u jednom, a njegovi su osnovni sastojci brašno od bućinih koštica i kukuruzno brašno. Drugo mjesto osvojila je Ljubica Žitnjak iz Donje Stubice, a treće Ivanka Tandarić iz Pregrade. Na IV. županijskom natjecanju, koje je održano u prepunom kulturnom domu u Humu na Sutli, svoje umijeće u pripravljanju već pomalo zaboravljenih kolača pokazalo je 38 baka iz Krapinsko-zagorske županije. Održan je i ZABOK Manje automobila BEDEKOVČINA Prijemi za novorođene svaka dva mjeseca M eđu gradovima i općinama s područja Krapinsko-zagorske županije koje dodjeljuju novčane potpore roditeljima za novorođenu djecu je i općina Bedekovčina. Prijem roditelja i djece organiziraju svaka dva mjeseca. Visina potpore za prvo dijete iznosi 1.000 kuna, za drugo 1.500, a za treće 2.000 kuna. Uz financijsku potporu, djeca na dar dobivaju i zlatni privjesak s otisnutim likom svete Barbare. - Za dodjelu pomoći roditeljima novorođenih iz općinskog proračuna prošle godine izdvojeno je 140 tisuća kuna, a sredstva su osigurana i u proračunu za ovu godinu - rekao nam je načelnik općine Rajko Vidiček. U prošloj godini u općini Bedekovčina rođeno je 78-ero djece. Inače, općina Bedekovčina bila je među prvim jedinicama lokalne samouprave na području Krapinskozagorske županije koje su uvele dodjelu pomoći za novorođene. (N.V.) humanitarni koncert na kojem su nastupili najpopularniji zagorski sastavi, a prikupljeni prihod ide za kupnju prilagođenog kombi vozila za Udrugu distrofičara Krapina. Za tu je namjenu Krapinsko-zagorska županija izdvojila pedeset tisuća kuna, a na samoj priredbi prikupljeno je nešto više od šest tisuća kuna. Iduće godine domaćin Babičinih kolača bit će općina Radoboj, iz koje dolazi ovogodišnja pobjednica. I ove godine planira se izdavanje knjižice s DVD-om, u kojoj će se nalaziti recepti kolača, izloženih na ovogodišnjem natjecanju Babičini kolači. (M.B.) P rema podacima Policijske uprave Krapinsko-zagorske, 69.953 stanovnika naše županije ima vozačku dozvolu. Broj registriranih vozila na kraju prošle godine bio je 62.114 automobila. U odnosu na 2008. to je čak za 1.725 automobila manje. Kad već spominjemo brojke, recimo da su ti vozači skrivili nešto manje od 14 tisuća prometnih nesreća, u kojima je, na žalost, poginulo 20 osoba. Najčešći uzrok, u više od 38 posto slučajeva, bila je prevelika brzina. Smanjeni broj automobila evidentiran je i na graničnim prijelazima koji su u nadležnosti Policij1. OŽUJKA 2010. ske uprave Krapinsko-zagorske, gdje je broj putnika, prošle, u odnosu na prethodnu godinu smanjen sa 14 na nešto više od 12 milijuna. (D.K.) KRAPINSKI VJESNIK 29 ŽUPANIJSKI INFO KRAPINA JESENJE Sviraju samo registrirani Izmjene Prostornog plana N ova pravila vezana uz sviranje i pjevanje vrijede od prošlog mjeseca na krapinskom gradskom groblju. O tim novostima upoznali su nas Dražen Fruk i Dejan Vinski, predsjednik, odnosno tajnik udruge „Puhački orkestar Krapina“. Na naš upit, iz Krakoma smo dobili odgovor, kojeg potpisuje direktor Damir Belošević: „Krakom d.o.o. ne određuje tko može svirati ili pjevati na posljednjem ispraćaju prilikom pogreba na krapinskom gradskom groblju, nego samo daje preporuku obiteljima preminulih za udruge i orkestre koji su registrirani za javne nastupe…“ Naglašava, također, u svom odgovoru direktor Damir Belošević “da prema ZAMP-u javne nastupe mogu izvoditi samo registrirane Udruge i orkestri. Dakle, svaki puhački orkestar ili pjevački zbor koji je registriran kao Udruga mora dostaviti u Krakom rješenje o upisu u registar Udruga, te će isti biti u mogućnosti biranja od strane obitelji preminulih prilikom posljednjeg ispraćaja na krapinskom groblju.“ Nadamo se, da će udruga Puhački orkestar Krapina, Krakomu dostaviti pisani dokaz o upisu u registar udruga i time riješiti ovaj nesporazum. (D.K.) I KRAPINA općina Jesenje pristupila je izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana. Razlog tom poslu je usklađivanje Plana s novim Zakonom o prostornom uređenju, a i potreba da se u općinske planove uklopi izgradnja zabavnog parka “Krapinekx-ekolanda” na području Donjeg Jesenja. Javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna prostornog plana u općini Jesenje traje do 12. ožujka. Javno izlaganje bit će održano 4. ožujka u prostorijama Općine u Gornjem Jesenju u 16 sati. Prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana sada je izložen na javni uvid u Upravnom odjelu Općine radnim danom od 9-15 sati. Mještani mogu svoje prijedloge, mišljenja i primjedbe dostaviti u pisanoj formi ili mogu dati prilikom javnog izlaganja. Kako saznajemo od načelnika Ivana Maligca, od ostalih aktivnosti u općini Jesenje, u tijeku je izrada službenog grba i zastave, čije je idejno rješenje trenutno na usuglašavanju u Hrvatskom državnom arhivu. Vrijedno je također spomenuti da je ove godine, prvi put, u Gornjem Jesenju organizirana fašnička povorka u kojoj su sudjelovali mještani uz ceremoniju spaljivanja fašnika. (D.K.) Obilježen Dan bolesnika P atronažne sestre Doma zdravlja KZŽ zajedno sa svećenicima i volonterima župnih caritasa, članovima pastoralnih vijeća i članovima lokalne samouprave diljem županije, organizirale su prigodna druženja i susrete za Dan bolesnika, 11. veljače. Centralna svečanost bila je svečana sveta misa u crkvi Svetog Nikole u Krapini, nakon koje se nastavilo druženje u Pastoralnom centru. Susret s bolesnicima, uz prigodno druženje, organiziran je i u samostanu Sestri Karmelićanki u Poredju, a u Tuhlju su se bolesnici okupili u prostorijama župnog dvora. Brizi za bolesne pridružili su se i u gradu Zlataru, Klanjcu, u Krušljevom Selu, te Stubičkim Toplicama. I sve zdravstvene ustanove diljem Županije dale su tom danu svoj doprinos. Svi bolesnici, ali i oni dobroga zdravlja, mogli su bez uputnica u svim zagorskim zdravstvenim ustanovama obaviti zdravstvene preglede. Kako je naglasila glavna medicinska sestra Doma zdravlja KZŽ Marija Mirt, cilj tih susreta je povezivanje duhovnog s tjelesnim zdravljem, te bolja komunikacija bolesnika i zdravstvenih djelatnika. Dan bolesnika proveden je uz molitvu, na dan kad se slavi i blagdan Gospe Lurdske. Međunarodni dan bolesnika proglasio je prije 17 godina pokojni papa Ivan Pavao II. (M.B.) KRAPINA Turizam jedan od generatora razvoja N a temelju interesa članica županijske Gospodarske komore Krapina osnovana je Strukovna grupa za turizam pri toj komori. Inicirali su je hotelijeri, ugostitelji, te ostali turistički gospodarski subjekti u cilju ostvarenja razvoja turizma na području 30 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. Krapinsko-zagorske županije. Njezini članovi zajedno će pokušati stvoriti kvalitetnu ponudu koja bi privukla turiste i omogućila korištenje resursa tijekom cijele godine. Za voditeljicu Strukovne grupe za turizam izabrana je Ivana Kolar, inače direktorica Ter- mi Tuhelj. Ona je naglasila kako turizam sigurno može biti jedan od generatora razvoja naše regije. Zagorje za to ima i destinacije i potencijala. Nazočni, među kojima je bio i Želimir Kramarić, ravnatelj Uprave za turističku politiku, tržište i međunarodnu suradnju pri Ministarstvu turizma RH, pozdravili su osnivanje ove Strukovne grupe. (N.V.) ŽUPANIJSKI INFO HUM NA SUTLI Već desetero novorođenih Načelnik Jutriša sa patronažnom sestrom Gordanom Špoljar, i roditeljima novorođenih beba H umski načelnik Zvonko Jutriša krajem veljače upriličio je prijem roditelja novorođene djece. Na prigodnom susretu sa roditeljima u sali za sastanke, dodijeljeno je 38 000 kn. Načelnik nije krio zadovoljstvo jer je već u ovoj godini desetero novorođenih. Za prvo dijete roditelji su nagrađeni sa 2 000 kn, za drugo dijete sa 4 000 , a za treće dijete sa 6 000 kn. kv KRAPINA G radsko društvo Crvenog križa Krapina po dobrovoljnom davanju krvi, od 110 gradskih društava s ostvarenih 10,35% u 2009. na prvom je mjestu u Republici Hrvatskoj u dobrovoljnom davanju krvi. Na drugom mjestu je GDCK Topusko sa 9,91%, a na trećem GDCK Čabar sa 9,12%, piše u podacima dobivenim iz Hrvatskog Crvenog križa. Od gradskih društava u Krapinsko-zagorskoj županiji na 12. mjestu je GDCK Zlatar sa 6,68%, na 14. mjestu GDCK Donja Stubica sa 6,34%, na 23. mjestu GDCK Pregrada sa 5,05%, na 26. mjestu GDCK Zabok sa 4,81% i na 50. mjestu GDCK Klanjec sa 3,17%. GDCK Krapina je od 1953. do 2009. godine na prvom mjestu po broju davanja krvi u našoj županiji. Ostvarenim rezultatima, u prošloj godini i Krapinsko-zagorska županija zauzela je 1. mjesto u dobrovoljnom davanju krvi sa 6,37% zahvaljujući radu svih gradskih društava, a posebno Gradskog društva Crvenog križa Krapina. kv 1. OŽUJKA 2010. Prvi u Hrvatskoj O visini i učinku krapinskog Crvenog križa najbolje govori podatak da u Republici Hrvatskoj prosjek davanja krvi iznosi 3,83, a u Europi 5,00%. Posebno veseli podatak da je unatrag nekoliko godina znatno povećan broj novih darivatelja krvi, i to mladih iz Srednje škole Krapina. U prošloj godini provedene su 23 redovne i jedna izvanredna akcija darivanja krvi. Prvi put krv je dalo 130 dobrovoljnih davatelja. Akcijama je pristupilo 2.898 darivatelja od kojih je 2.646 dalo krv. (D.K.) KRAPINSKI VJESNIK 31 ŽUPANIJSKI INFO KRAPINA Besplatno rješenje za otpad U Krapinsko-zagorskoj županiji, besplatni odvoz elektronsko-električnog otpada zaista se počeo primjenjivati u praksi. Ako vam je možda tavan pun starih uređaja, ili ste namjeravali baciti stari radio, TV, hladnjak, štednjak, stroj za pranje rublja, sve vrste peći ili nešto što radi na struju - onda će se za vas pobrinuti ovlašteni sakupljač otpada Audio-TV-video servis Jurinjak iz Krapine. - Mogućnost odvoza tijekom cijele godine je besplatna. Također, izdajemo potvrdu o preuzimanju otpada za privatne osobe ili prateći list za pravne - pojaš- DESINIĆ njava Damir Tomašić, vlasnik ovlaštenog sakupljača otpada. Količina otpada je neograničena, a spomenuta akcija je u skladu s nacionalnim programom zbrinjavanja otpada Ministarstva zaštite okoliša RH. Postoji 10 vrsta otpada, a ukoliko on teži oko 30 kg, dolazi se doma po njega, a možete ga donijeti i sami na Trg Stjepana Radića u Krapinu. - Budući da djelujemo oko 2 godine, proveli smo i nekoliko akcija skupljanja otpada u školama, zatim u velikim tvrtkama poput Dunapacka, Vetropacka, Jedinstva, te u svim državnim institucijama, gradovima. Primjerice, prošle godine sakupljeno je 200 tona otpada, ali smjernice EU ukazuju da bi se trebalo skupljati oko 4 kg po stanovniku. Znači, cilj bi nam bio 600 tona godišnje - dodaje Tomašić, a otpad se reciklira u potpunosti. (M.B.) DVD proslavio 79. rođendan! U z brojne goste iz Slovenije i susjednih DVD-a, članovi DVD-a Desinić obilježili su 79. obljetnicu rada. Godina koja je iza njih bila je ispunjena raznim aktivnostima. Najviše su ponosni na svoju mladež, jer nakon niza godina u svojim redovima imaju 25 mladih članova, mahom učenika domaće osnovne škole. Suradnja s osnovnom školom iznimno je bitna zbog toga što škola omogućava korištenje svojih prostora, prije svega dvorane, bez čega su pripreme mladih vatrogasaca gotovo nezamislive. Velikim uspjehom u prošloj godini, prema riječima predsjednika DVD-a Krešimira Kralja, smatra se i nabavka kombi vozila i druge opreme. Načelnik općine Zvonko Škreblin čestitao je vatrogascima na požrtvovnom radu, posebno istaknuvši preventivni rad u svih 28 sela i zaseoka općine Desinić. Načelnik je, također, zahvalio na razumijevanju vodstvu DVD-a, budući da u njihovim prostorima trenutno radi dječji vrtić, te je obećao da će uz proslavu 80. godina rada vatrogasni dom biti obnovljen. Ovogodišnju proslavu posebno će pamtiti Mladen Antolić i Milan Kralj, koji su primili spomen medalje za 30 i 40 godina rada. (B.U.) 32 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. REÈ ZAGORSKOG ŽUPANIJSKIMUŽA INFO HUM NA SUTLI Zastanoviti življenje Brojne aktivnosti i ove godine U Druškovcu početkom veljače, održana je redovna, 59. godišnja skupština mjesnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva. Izvještaj o radu podnio je predsjednik Rajko Jutriša koji je zahvalio članovima društva, obrtnicima i poduzetnicima zbog ostvarenja značajnih aktivnosti u prošloj godini. Naime, uređen je novi vatrogasni dom, nabavljena je oprema, a mnogo je učinjeno i na stručnom osposobljavanju. Čestitke na postignutim uspjesima, između ostalih, uputio im je i načelnik općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša. Na sjednici su uručena priznanja za dopri- nos ostvarenju programa rada i jubilarni broj godina provedenih u ovoj vatrogasnoj organizaciji. Uz članove DVD-a na sjednici skupštine bili su nazočni i predstavnici susjednih vatrogasnih organizacija i VZ KZŽ. U općini Hum na Sutli djeluju 4 vatrogasna društva za koja se iz općinskog proračuna godišnje izdvaja 380.000 kuna. Najveći dio tih sredstava – 300.000 koristi se za otplatu kredita za nabavljena vatrogasna vozila. U idućoj, jubilarnoj godini za DVD Druškovec, planira se učiniti više za daljnje uređenje spremišta i nabavku opreme. (B.U.) MARIJA BISTRICA Uspjesi vatrogasaca Č lanovi DVD-a Marija Bistrica koji trenutno ima 78 članova, početkom veljače održali su izvještajnu skupštinu. Posebno su ponosni na 36 članova vatrogasne mladeži jer je na županijskom natjecanju ekipa ženske mladeži osvojila 3. mjesto, te će ih u svibnju ove godine predstavljati na državnom natjecanju u Šibeniku. Iz aktivnosti u prošloj godini treba izdvojiti preventivno djelovanje, desetak vježbi, te sudjelovanje na brojnim manifestacijama u organizaciji Svetišta MBB-e i Općine Marija Bistrica. Nastavljena je i tradicija odlaska na vatrogasnu dislokaciju u priobalju. Također, na skupšti- ni su dodijeljena priznanja vatrogascima za višegodišnji rad u Društvu. Za 10 godina rada priznanja su dobili Krešimir Babić, Vladimir Ozimec mlađi, Miroslav Kovačić, Martina Čukman, Nikola Čukman, Dario Semper, Igor Kovačić, Marko Kušić, Goran Kukec, Marko Jagar, Velimir Babić, Matija Škrlec i Stjepan Kralj, za 30 godina Franjo Mahmet, Josip Ozimec, Ivan Kovačić, Franjo Ozimec i Vladimir Ozimec, a posebno izdvajamo Josipa Piska, koji je dobio priznanje za 60 godina rada u društvu. U Društvo su primljene i dvije nove članice, Blaženka Benci i Nikolina Kuntić. kv Piše Rajko Fureš N avek ide kak ide, nehči ide male bolj, nehči male sporejše a nehči ide tak kak da išel ni došel nebi. Vsaki došel bu, nehči male bolj i prie a nehči male kesnejše, ali prie ili kesnejše pak, vse te skup na iste ti došle bu. Tak tečeš h življenju dnev za dnevem, tečeš i nemreš si pomoči jer sam sebe nemreš dopovedati da vsigde došel buš, da nie ti se žureti nikam vriedne, da navek vsigde stigel buš ljehke, same da h življenju vse iti male po male trieba. I da je vse te skup same tak i moči, i da se vse te skup splati, da se z vsega toga more drugač zvlječi, vse te skup nejde nikak kak ide, nejde tak kak nejde i nemre se spelati drugač nek se je spelale. Same se pri tom poslu more videti e je ili pak e nie te bile praf ili krive nasajene. Nemreš iti a da te strah ne hlovi od toga da se ne posmekneš, tam gde niti sam te znal niesi, jer nie ti te same tak bile se moči dogoditi. A pak gda si bi štel nekaj po tom pitanju dopovedati, e je te praf ili je te krive, ti h vsemu tomu nemreš nič več niti videti a još menj i čujti. Tak došel buš do toga da več znal neš nikak kaj te je i kak se zaistinu praf za praf pri vsemu tomu ti bi i postavil, jer drugač niti ti te moči se spelati neda i moči bile nebu. A ciele si življenje tekal, ciele si se vrieme mučil, ciele si vrieme študeral i ciele si se vrieme štel nekam drugam. I kaj ti se dogodile, dogodile ti se je te da več tekati niesi mogel, da tekati si štel a da si se na jemput na mestu našel, na mestu z teroga ti nie bile nikam pobeči moči. Kak god da se nečeš zastanoviti, jemput te ti moral buš – e te ti štel ili ti te štel neš. Kak god da se poveda, tuj ti nič napraviti nemreš, te nie nekaj kaj se zastanoviti da ili kaj se drugač nekak spelati more. Une kaj ti zaistinu i moreš, kaj ti se more dopovedati ovak ili unak, vse ti te skup ide po pravice i vse te skup same se more dogoditi tak kak zdaj si morti i spremišljavaš, same unda dok ti si pri cajtu. A unda gda se zastanoviti vsaki med nami i 1. OŽUJKA 2010. more, male gdo da se če i zastanoviti poljek toga. Te vsaki med nami po sebe zna, jer gda pred sobu maš nekakvu duhu ili te nekaj vlječe, ili bi pak „triebal“ negde male prie i male bolj dojti i odvrteti vse une kaj se odvrteti da, unda ti vse te skup ziti niti drugač nemre. I da vsaki med nami same male gledi, da vsaki med nami same male posluša, da vsaki med nami če gledeti i videti une kaj videti mu je i trieba, unda vse morti i nebi zišle tak kak je zišle. Male gdo more prejti i male gdo se če zastanoviti, nie te ljehke i nie te same tak moči oddelati, jer kak god da se če ili kak god da se neče povedati, vsaki med nami ma meste i vsaki med nami morti i prejti more. A da nie ljehke prejti i da se nie same tak obrnuti, kaputec drugi nase oblječi, pak prijeti za vrace i za sobu ih zaprieti, te nemre znati nihči gdo te probal nie. Zate vsaki dnev gda vsaki med nami se stane i gda vsaki med nami poveda si une kaj čujti bi štel, unda ti je najbolše prejti h vis i povedati male po male te kaj se šikati vsakomu more, kak une i kak nekaj kaj drugač se niti nie mogle a ni smele. Nie ljehke te spelati i nie same tak krenuti po putecu kaj nie ti bil najbolši, jer navek si si spremišljaval i navek si štel nekaj druge, a dobiti niesi mogel nič druge nek same une kaj ti se pri ruke našle. Kak god da si povedaš otom kak cajta ti nie – cajta ti je navek trieba najti, jer vsega bu, vsega – same nas vseh skup ne. A vse te, kak god da si te morti bi ili nebi štel, vse ti te dojde tak kak došle je, vse ti te skup zide tak kak največ put si štel niesi, a zišle ti je tak da se je na jednu stran vse te skup dele, a pak je unda poljek vsega toga spelale vse se te same na stran jednoga velikoga - nič. Trieba je ostati človek, kak god da te nie furt ljehke i kak god da štel te bi zbeči, nie ti te same tak i nie ti te navek ni moči. Une kaj vsaki kaj dobre si če – i trieba, je te da cajta si vsaki med nami najde, jer došla bu doba gda več zate pre kesne i bu, a pomoči si mogli več neme. kv KRAPINSKI VJESNIK 33 Novo Hušnjakov Glavna kustosica Muzeja krapinskih neandertalaca Vlasta Krklec, zajedno sa timom suradnika koji će voditi velebno krapinsko muzeološko zdanje 34 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. 2010 vo - vrata svijeta Foto: Martin Turk 1.OŽUJKA 1.OŽUJKA2010. 2010 KRAPINSKI VJESNIK 35 KULTURA GALERIJA GRADA KRAPINE Piše Monika Briševac Robert Kuhar: Želim povezati stare lončare R obert Kuhar profesor je likovne kulture i radi u Srednjoj školi Bedekovčina, kao predavač stručnih predmeta. Autor je više edukativnih radionica namijenjenih za oblikovanje keramičkih lončarskih proizvoda. Također, na poslijediplomskom doktorskom studiju je kiparstva, Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Kakvim ste se skulpturama predstavili krapinskoj publici? - Predstavio sam se skulpturama izrađenima u glini i pečenima u tehnici terakote. To je ujedno i dio mojeg programa istraživanja na doktorskom studiju. Izložio sam 15 skulptura, jedan dio njih posvećen je našem znanstveniku Andriji Mohorovičiću i njegovom znanstvenom istraživanju o pojmu diskontinuiteta, a drugi dio posvećen je gesti izazvanoj U veljaèi se u gradskoj galeriji grada Krapine mogla razgledati izložba skulptura iz ciklusa “Energija pokreta” Roberta Kuhara, roðenog 1970. u Zagrebu. pokretom, pokret mase i prostora. Kakva je tehnika terakote, je li zahtjevna? - Tehnika terakote zapravo je jako jednostavna tehnika u oblikovanju keramike, pečene na 870 stupnjeva. Odlučio sam se za rad u glini, jer u Srednjoj školi u Bedekovčini predajem već 12 godina predmet keramike, tako da većinu vremena provodim u radu s glinom i zavolio sam taj materijal. Osim skulptura, izložio sam i plakate sa simulacijom skulptura u stvarnom prostoru. 36 KRAPINSKI VJESNIK 1.OŽUJKA 2010. Osim skulptura, na otvorenju izložbe prezentirali ste eksperimentalni film? - To je film koji sam izradio na doktorskom studiju pod nazivom “Magični kvadrat”. U filmu se prezentira način kretnje, vizualnog momenta u kojem čovjek doživljava pomak ili kretanje kroz prostor i vrijeme, u trajanju od samo jedne minute. To je bilo posebno zanimljivo za ljubitelje eksperimentalnog filma koji su mogli uživati u ovakvoj ideji. Otud vam inspiracija za ovakve posebne ideje? - Sve sam smišljam. Volim eksperimentirati, zato su moja očekivanja da publiku uvedem u moj način razmišljanja i približim im to. Imam još dosta ideja koje ću, nadam se, i u budućnosti realizirati. Koliko vam vremena treba da pripremite ovakvu izložbu? - Izložba je nastajala od 2007. Za nju treba dosta vremena, jer su to prvenstveno skulpture za koje prvo trebate smisliti podobna idejna rješenja. Sve skulpture koje sam radio od tada, nisam izložio. Izložio sam samo one za koje smatram da pripadaju ovom ciklusu i pripadaju završnom žanru tematike. Nadam se da će, osim keramike, ovdje doći na vidjelo i drugi materijali. Spomenuli ste ciklus “Energija pokreta”, no zanimaju nas i vaši ostali ciklusi i planovi za 2010.? - Ove godine trebao bih završiti doktorski studij, zatim organizirati jednu veću izložbu, sa skulpturama većih dimenzija. Također, u planu je još jedna izložba u gradskoj galeriji u Tjednu kajkavske kulture. Planiram organizirati lončarstvo Hrvatskog zagorja u Krapini, jer smatram da je ona srce Zagorja, a iz Krapine potječe i legenda o Čehu, Lehu i Mehu, o bilikumu – prepoznatljivoj posudi i jedinstvenoj u ovom dijelu Hrvatske i Europe. Na isti način želio bih obnoviti organizaciju lončarstva, povezati stare lončare da bolje surađuju. Uz podršku ostalih keramičara i lončara, odlučio sam organizirati lončarstvo u poznatom i priznatom mjestu kao što je Krapina. Ako organizacija uspije, jedna osoba iz Japana prezentirat će na jesen u Krapini tradicijsku lončariju i keramiku japanskog izraza. A postoji mogućnost da u budućnosti naš lončar učini to isto u Japanu… Nije to samo razmjena umjetnika, to je nematerijalna kulturna baština koja polako nestaje. JUNAK DUHOVNA NAŠEG DOBA RIJEÈ Sakrament svete ispovijedi Piše vlč. Tomica Šestak, krapinski župnik Vjernici Katolièke crkve upravo su u korizmi, a korizma je vrijeme kroz crkvenu godinu u kojem se pripremamo za Uskrs. Za iskreno slavljenje Uskrsa nužno se pomiriti s Bogom u sakramentu sv. ispovijedi. O važnosti sakramenta ispovijedi u svojem komentaru kroz dva broja, za naše èitatelje progovara vlè. Tomica Šestak, krapinski župnik. K oja je korist od ovog sakramenta? Mnogi navode da nas sakrament pomirenja uči da, htjeti biti svet, znači, prije svega, da oproštenje dajemo i primamo. Ispovijed je iskustvo iz kojega raste novi život. Po svakom oproštenju grijeha doživljavamo novu slobodu da dublje uđemo u ljubav Isusovu. Novo smo stvorenje, ponovo stvoreni na sliku Božju, nikada više nećemo biti isti. Promijenjeni smo, drugačije djelujemo, osjećamo i mislimo. Po sakramentu pokore ozdravljena su sva područja grješnosti. Grijesi su nam zauvijek otpušteni, mi smo slobodni. Isus nas želi slobodne, zdrave i žive. Sakrament pomirenja nas pomiruje s Ocem i braćom… Mnogi odustaju od sakramenta pomirenja konstatirajući da od toga nemaju nikakve koristi. Šteta... Neka se ispitaju kako se ispovijedaju. U ovom sakramentu, Bog nam daje dovoljno milosne snage da pobijedimo svako zlo, da reknemo i ono što ranije nismo mogli ili htjeli priznati. to je potrebno prije, za vrijeme i poslije ispovijedi? Prije ispovijedi, potrebno je ispitati svoju savjest (prema Božjim i crkvenim zapovijedima, Isusovoj Š zapovijedi ljubavi, glavnim i tuđim grijesima, prema grijesima protiv Duha Svetoga i u nebo vapijućim grijesima; sve se to može sagriješiti mišlju, riječju, djelom, propustom i nemarom). Za teške grijehe potrebno je reći broj i okolnosti. Pokajanje treba biti: od srca (mrziti grijeh kao zlo, osuditi ga), za sve barem smrtne grijehe, i prije svega što smo uvrijedili Boga kao Oca, najveće dobro. Uz kajanje, potrebno je pouzdanje da će nam Bog oprostiti grijehe i dobra odluka (iskrena volja popraviti se i, svjesno i voljno, više ne griješiti, što znači, čuvati se grješne prigode i dati zadovoljštinu ili naknadu štete /nadoknaditi štetu nanesenu grijehom: vratiti ukradene ili zadržane stvari, popraviti dobar glas oklevetanom, popraviti sablazan, izliječiti rane…/). to znači da ispovijed ‘nije valjana’? Ako nema iskrenog kajanja i odluke da više neću griješiti, kao i ako svojevoljno zatajim neki teški grijeh, ispovijed nije valjana i ne opraštaju mi se grijesi; tako činim još i novi grijeh, tj. svetogrdno se ispovijedam i primam, falsificirano i bez prave nakane, Kristove svetinje - sakramente. Svećenik može i uskratiti odrješenje, ako nedostaje kaja- Š nje ili odluka ne upadati u grijeh. Zašto se ispovijedati pred svećenikom… koji je isto tako griješan kao i ja; zašto ne ‘izravna ispovijed’ Bogu? Zašto ne pomirenje u tajnosti savjesti? Zašto nije dosta da čovjek sam svoje stvari uredi s Bogom? Potpuno je beskorisno vjerovati da mi Bog oprašta moje grijehe sve dok ja odbijam ili zanemarujem pomirenje s braćom; neće biti oproštenja niti oslobođenja niti ozdravljenja bez iskrenog praštanja drugima koji su zgriješili protiv mene Ne vrijedi se, dakle, uvjeravati i varati sebe da je dovoljno Bogu priznati svoje grijehe i od Njega zamoliti oproštaj. Osim toga, Bog je između Sebe i ljudi odredio posredništvo Crkve. To je izričita volja Isusa Krista. Apostolima i njihovim nasljednicima (koji su zaređeni za tu posebnu službu i posvećeni za to Duhom Svetim) povjerio je uzvišenu i odgovornu službu opraštanja („Primite Duha Svetoga. Kojima oprostite 1.OŽUJKA 2010. grijehe, bit će im oprošteni - Iv 20,23); osnovao je Crkvu da u Njegovo Ime daruje božansko milosrđe, izvor duhovnog i duševnog ozdravljenja, nove mladosti i radosti. Ono što ni jedno ljudsko biće ne može po sebi dati, Uskrsli Krist je, kao svoj prvi dar – Crkvi na Uskrs: moć i vlast opraštati grijehe u Njegovo Ime. Crkva nas uči da je nakon teškoga grijeha za vječno spasenje apsolutno nužno to ‘drugo krštenje’, a vlast odriješiti od grijeha da imaju samo valjano zaređeni biskupi i svećenici. adalje, svaki grijeh je uvreda Božje ljubavi i vrijeđa Crkvu u njezinoj cjelini (braću). Svećenik predstavlja Crkvu (i Božje milosrđe) i kad mi daje oproštenje, to je Crkva koja mi preko njega oprašta i vraća me u puno zajedništvo s njom i s Bogom. Nije dovoljna samo osobna svijest svoga grijeha (ja pred sámim Bogom, da se sam spasim), već i ‘javno’ priznanje (u zajednici-Crkvi, koja je trpjela zbog mene). Važno je, stoga, znati: a) nema mi oproštenja od Boga ako ne primim oproštenje od Crkve i ako se s njom ne nastojim pomiriti (to je nauka Isusova; On je odredio da je ispovijed grijeha Crkvi znak mojeg pomirenja s Njim, s Bogom; iskreno pomirenje s Crkvom jest uvjet da dobijem Božje oproštenje. Istina, Bog mi oprašta smrtni grijeh i ‘savršenim pokajanjem’ izvan ispovijedi, ali samo ako pri tom čvrsto odlučim da ću se ispovijediti čim mi to bude moguće. b) premda je Bog povezao svoje oproštenje s oproštenjem Crkve, samo On, Bog, oprašta moje grijehe (u Crkvi i preko Crkve). Tek kad se pomirim s bližnjima, s braćom, i Isus će mi dati svoje oproštenje. Gospodin me poziva najprije da molim oproštenje i da oprostim drugima, to je početak ponovnog uspostavljanja narušenih veza između mene i bližnjih i između nas i Gospodina Boga, kao uvjet za primanje Vode žive. ...nastavlja se N KRAPINSKI VJESNIK 37 JUNAK NAŠEG DOBA 38 KRAPINSKI VJESNIK 1.OŽUJKA 2010. JUNAKKULTURA NAŠEG DOBA INFO Pet zvjezdica Bežancu Bagolin prijevod “Oca ljubavi” PREGRADA Dvorac Bežanec, koji se nalazi u Valentinovu nedaleko od Pregrade, nanovo je kategoriziran sa pet zvjezdica sa statusom Heritage. Tako je zadržao svoju referencu u krugu najboljih 25 hotela Hrvatske. Podsjetimo, dvorac je izgrađen krajem 17. st. Često je prema idejama retroaktivnih vlasnika adaptiran. Kao zanemareni spomenik kulture od 1964. doživio je kvalitetnu sanaciju 1990. Zahvaljujući današnjem vlasniku Siniši Križancu, danas je funkcija dvorca komercijalna, omogućava održavanje i oplemenjenje jednog od najljepših klasicističkih predstavnika arhitektonske spomeničke baštine. Poštujući pravila restauratorske struke, tako je nekada obiteljski korišten dvorac prilagođen najsvrsishodnijem mogućem načinu, kvalitetne prezentacije kroz turističku receptivnu revalorizaciju današnjeg vremena. (M.B.) HUM NA SUTLI Zagorski književnik i prevoditelj Božidar Brezinščak Bagola ovih je dana preveo s njemačkog knjigu “Otac ljubavi” autorice Clare Schlink, osnivačice njemačke Evangeličke zajednice Marijinih sestara. Autorica u svom pisanju i promišljanju polazi sa stajališta da je Bog zaista Otac ljubavi, i čitatelji će u ovoj knjizi otkriti blago koje će im pomoći da Božju ljubav sretnu ondje gdje je ljudi obično ne primjećuju. To je još jedan u nizu Bagolinih duhovnih prijevoda za Knjižnicu “U pravi trenutak”, utemeljitelja i urednika dr. Ivana Zirduma, uglednog teologa iz Đakova. Od petnaestak knjiga što ih je Bagola preveo za đakovačkog nakladnika osobito su zapažene “Danas je najbolji dan za”, “Za svaki dan blagotvorna riječ”, “Gospodin”, te “Moje iskustvo s crkvom”. kv Gostovanje u Grčkoj KRAPINA Gradski puhački orkestar Krapina i Desinićke mažoretkinje gostovali su kao jedini predstavnici naše zemlje od 2. do 9. veljače na karnevalu u grčkom gradu Patra. Zagorska skupina sudjelovala je svojim atraktivnim nastupima u 4 karnevalska dana. Najatraktivniji dio bio je večernji nastup Puhačkog orkestra, koji je svirao vozeći se cijelim gradom na velikoj platformi, kroz prepune ulice ljudi koji su svoje oduševljenje iskazivali bacanjem bombona po orkestru. U Grčkoj su posjetili drevnu Olimpiju - mjesto održavanja prvih Olimpijskih igara, nekoliko muzeja, vidjeli znameniti Korintski kanal, posjetili najstariji vinski podrum u Grčkoj, razgledali Atenu i grčku obalu. - Puni dojmova i doživljaja vratili smo se s ovog najljepšeg putovanja u 10-godišnjoj uspješnoj suradnji Gradskog puhačkog orkestra Krapina i Desinićkih mažoretkinja - naglasio je tajnik Gradskog puhačkog orkestra Krapina, Dragan Vidović. (M.B.) 1.OŽUJKA 2010. KRAPINSKI VJESNIK 39 KULTURA INFO Na recitalu treći put pobijedila B. Marečić Golubovčani na Šokačkom sijelu ŽUPANJA/NOVI GOLUBOVEC Članovi tamburaške i folklorne sekcije Kulturno-umjetničkog društva Golubovec iz Novog Golubovca sudjelovali su u pokladnoj povorci kulturno-umjetničkih udruga u Županji, na 43. šokačkom sijelu pod nazivom “Otvarajte kapiju i vrata”. Ova vrlo poznata manifestacija traje punih 12 dana, a u nedjeljnoj povorci uoči fašnika sudjelovalo je više od 1500 sudionika. Pred mnogobrojnom publikom, Golubovčani su u tradicionalnim maskama predstavili pokladne običaje i plesove Hrvatskog zagorja, te su svojim zagorskim dijalektom oduševili Slavonce. (N.V.) S mladima i u Mađarsku PETROVSKO Na godišnjoj skupštini Udruge Općinska limena glazba Petrovsko – Špoljari, održanoj 7. veljače, razmatrane su aktivnosti tijekom prošle godine. Velik iskorak učinjen je u pomlađivanju članstva, a od brojnih nastupa najviše na području Općine Petrovsko. U posebnoj uspomeni ostat će gostovanje u Češkoj, istakli su u svojim obraćanjima Dragutin Bolfek, predsjednik, te Vinko Hršak, tajnik udruge. Glazbu i ove godine očekuju brojni nastupi. Na prvom većem nastupu, za Uskrs na Petrovskom, predstavit će se šest novih članova koji za sada još samo marljivo vježbaju. Špoljari će, kako je najavio Krešimir Golec, umjetnički voditelj, u travnju na jedno gostovanje u Mađarsku, a od ostalih aktivnosti planiraju na Petrovskom okupiti desetak limenih glazbi. Čeka ih i tradicionalni nastup uz Dan općine Petrovsko. Na godišnjoj skupštini nije se govorilo samo o nastupima u budućnosti, nego i o onima koji čine povijest ove limene glazbe. Njezino sadašnje vodstvo nada se da će mladi biti ustrajni kao što su to bili Antun i Ivan Šanjug, Dragutin Bolfek i Ivan Hršak, kojima su za višedesetljetno članstvo u Špoljarima dodijeljena priznanja. Uz to uručene su i zahvalnice onima koji su prošle godine pomagali rad ove udruge. Spomenimo na kraju da je skupština održana u Vatrogasnom domu. Riječ je, zapravo, o njihovom domu, s obzirom na to da su i sami članovi DVD-a Petrovsko. (D.K.) 40 KRAPINSKI VJESNIK 1.OŽUJKA 2010. MARIJA BISTRICA U prepunom Domu kulture u Mariji Bistrici na Valentinovo je održana završnica sedmog Recitala ljubavne poezije Željka Boc 2010. I dok se u današnje vrijeme čini da interes za ovakvim pjesničkim manifestacijama jenjava, a za takvu pretpostavku postoje i neki primjeri slabe posjećenosti, pa i pjesničkog odaziva na slična događaja, marijabistrički Recitali, onaj jesenki duhovni koji nosi ime po pjesniku i učitelju Josipu Ozimcu, i ovaj valentinovski, koji nosi ime po pjesnikinji Željki Boc, definitivno ne spadaju u tu kategoriju. Dokaze ovoj tvrdnji lako je pronaći u barem dva podatka koja su obilježila ovogodišnji ‘’Željkin’’ Recital. Naime, na ovogodišnji natječaj pristiglo je čak 409 pjesama, koje je poslalo rekordnih 97 autora. Drugi podatak koji govori o uspješnosti ove pjesničke svečanosti govori u gotovo do kraja ispunjenom Domu kulture u Mariji Bistrici, kao i o 138 važećih listića, kojima je publika odabrala svoju najbolju pjesmu. Svoje mjesto u ovogodišnjem zborniku ‘’Hod se nastavlja’’ pronašle su pjesme autora od Mokošice preko Rijeke do Đakova, te od Osla do Beča. Zbog svega toga organizatori Recitala ‘’Željka Boc’’ Knjižnica Marija Bistrica i Radio Marija Bistrica ponosni su na ovogodišnje izdanje recitala, koje je stručno povjerenstvo i u kvalitativnom smislu ocijenilo izvrsnim. A u tom povjerenstvu ove su godine složno posao odradili, zaista za pjesništvo i književnost eminentni, prof. dr. Dubravka Težak kao predsjednica, te književnica Julijana Matanović i pjesnici Enes Kišević i Mirko Kovačević, kao članovi. Oni su za objavu u zborniku ove godine odabrali 46 pjesama, dok ih je na samoj završnici izvedeno 37, među kojima je i publika pronašla svog favorita. Valja spomenuti da je zbornik i ove godine likovno opremila mlada svestrana bistrička umjetnica Bernarda Cesar, koja je izradila i plakete za nagrađene ‘’Hod se nastavlja’’, a urednica zbornika je prof. Ivančica Tomorad. Publici su, kao i uvijek, na dojmljiv način stihove prenijeli Martina Čvek i Dubravko Sidor, a veliko oduševljenje izazvali su i glazbeni gosti Lidija Bačić i Maksim Hozić Max i njihova pratnja Ivan Japec na violini i Tomislav Đurinec na gitari. Pohvaljeni su autori Sanja Plevko i Franko Stipković iz Zagreba, Diana Rosandić iz Rijeke, Domagoj Butković iz Đakova, Ksenija Hrgetić iz Gornje Stubice i Marko Gregur iz Koprivnice. Treću nagradu povjerenstva dobio je Vladimir Šuk iz Oroslavja, drugonagrađena je Lidija Dujić iz Zagreba, a prva nagrada pripala je Biserki Marečić iz Kašine. Vrijedno je spomenuti da je Biserki Marečić ovo već treća najvrednija nagrada povjerenstva, nakon 2007. i 2008. godine. Nagradu publike osvojila je Đurđa Ilijaš iz Zagreba za pjesmu ‘’Lutka u crnom kaputu’’. Posebna zahvala odaslana je pjesnicima uz poziv da ova godina ne ostane rekordna po broju radova. Prema sve većem značaju koji ‘’Recital Željka Boc’’ ima u hrvatskom pjesništvu za vjerovati je da će tako doista i biti. Jer bez obzira na sve obzire, kako bi to rekla Željka Boc: ‘’Hod se nastavlja’’. (E. Lacković) POGLEDKULTURA S OPATOVINE INFO P ucanj gričkog topa 18. veljače točno u podne označio je kraj predsjednikovanja Stjepana Mesića. Još jedan političar iz starije garde, koji je sudjelovao u prijelomnim trenucima stvaranja hrvatske države, odlazi u – povijest. Nisam bio poklonik mnogih njegovih političkih ideja i poteza, osobito nepotrebnog trošenja energije na minoriziranje djela i lika prvog hrvatskog predsjednika. Uspio je u tu svrhu izanimirati buljumentu drugih političara, novinara, čak i znanstvenika. No, kolikogod su se on i njegovi savjetnici trudili umanjiti, pa čak i ocrniti Tuđmanovu ulogu u stvaranju hrvatske države, nisu u tome uspjeli. Ukratko, parafrazirajući samog Mesića: “Uzalud vam trud, svirači!” Potvrdu mojem mišljenju našao sam i u serijalu prikazanom ovih dana na I. programu Hrvatske televizije. Gledajući ga bio sam ponosan što sam i ja određeno vrijeme bio dijelom Tuđmanove savjetničke ekipe kad su se donosile povijesne odluke. No, u sveopćoj medijskoj i inoj histeriji “detuđmanizacije” u posljednjih deset godina bijah i sam “kolateralnom žrtvom”. Naime, kad su me prijatelji upozorili da se Ivo Goldstein u svojoj knjizi “Hrvatska 1918 – 2008.” osvrnuo na moju predstavu Seh križneh putov konec i kraj izvedenu 14. 5. 1997. u povodu 75. rođendana predsjednika Franje Tuđmana, odlučih pročitati knjigu i dokučiti čime je to predstava izazvala pozornost uvaženog povjesničara. Za one koji ne znaju: za svečanu predstavu sačinio sam scenarij, režirao je i bio glavni izvođač, a u njoj su sudjelovali brojni glumci i drugi umjetnici. Nitko od sudionika nije tražio niti dobio honorar: možda se i to može progurati kao dokaz ispranih mozgova iz devedesetih. Ja bih staromodno rekao: kao dokaz osjećaja i zahvalnosti. Ivo Goldstein u svojoj knjizi o tom događaju piše: ‘’Razmjeri kulta ličnosti nametanog u Hrvatskoj u drugoj polovini devedesetih tragikomičan su vrhunac dosegli prilikom svečane proslave Tuđmanova 75. rođendana, u svibnju 1997. U programu proslave središnje je mjesto dobila predstava, utemeljena na kompilaciji različitih poetskih i dramskih tekstova, održana u HNK-u u Zagrebu pod naslovom Seh križneh putov konec i kraj, što sugerira da je Tuđman onaj koji je hrvatsku borbu za samostalnost uspio privesti kraju, i na taj način poništio dotadašnje patnje hrvatskog naroda. Njega se nastojalo prikazati kao Oca domovine, najuspješnijeg i najvažnijeg u nacionalnom trojstvu Starčević – Radić – Tuđman. Čitava hrvatska povijest je u tom kazališnom projektu svedena na pokušaje da se ostvari nacionalna država, što je u njegovoj osobi dobila najpotpuniji izraz. Pritom ni jedan povijesni primjer nije smio zasjeniti Tuđmanove uspjehe, već je eventualno mogao poslužiti kao potvrda veličine trenutnog vlastodršca, koji je unatoč nepovoljnim okolnostima prevladao sve poteškoće pred kojima su drugi prije njega pokleknuli, i uspio uspostaviti samostalnu Hrvatsku. Time je fetišizacija države dove- nove metode. Malo me čudi, ali mi i imponira, što je u tom znanstvenom postupku moja predstava dobila mjesto vrhunskog povijesnog dokumenta. Znao sam da je bila dobra, ali da je bila toliko važna pokazao mi je tek Goldstein. Nisam siguran da se posljednja citirana rečenica odnosi na moju predstavu, jer bi bilo pretenciozno misliti da je Goldstein doista smatra kulminacijom u “fetišizaciji” države. Ipak sam je citirao kako ne bi ispalo da nešto uljepšavam. Moja je skromna namjera bila poručiti da je hrvatska država nastajala u krajnje nepovoljnim uvjetima, od Zvonimirovog prokletstva do Tuđmana, a da nam je, kako to literarno kaže Ivan Aralica, a Goldstein se tome “znanstveno” ruga, Božja providnost poslala Tuđmana da ostvari ono što su sva pokoljenja Hrvata Seh križneh putov konec i kraj Piše Zlatko Vitez dena do kulminacije, a potom potkrijepljena religijskom simbolikom i prenijeta na ličnost patrijarhalnog autoritativnog vlastodršca kao njezina najzaslužnijeg i najvrednijeg člana.” ao prvo želim kazati da je Ivo Goldstein točno ”pročitao” što sam želio kazati tom predstavom i da to doživljavam kao kompliment. I danas, poslije gotovo trinaest godina, napravio bih identičnu predstavu u slavu velikog predsjednika. Jer, već punih deset godina tzv. novo vrijeme, nove vlade, nove knjige, bivši predsjednik i većina medija žele poništiti sve Tuđmanove zasluge i vrline, ali nisu u tome uspjeli; uspjeli su državu dovesti do gospodarskog i moralnog kolapsa. Dok ja svoj “kazališni projekt” potpisujem kao kazališni čovjek i njime iskazujem svoje osobno viđenje povijesti i predsjednika Tuđmana, Goldstein pretendira da su njegove interpretacije povijesnih, pa i kazališnih događaja - povijesna znanost. Dobro, to je valjda nova povijest i njezine K samo sanjala. Moja predstava govori o Tuđmanu kao državniku: u dugim nastojanjima oko stvaranja hrvatske države on je bio taj kojemu se san obistinio. Nažalost, nije se to dogodilo ranije, taj sretni trenutak nije doživio ni Starčević niti Radić, nego Tuđman. Što je tu upitno, može li Goldstein to osporiti? Pravo je pitanje koliko Goldsteina i neke druge oko nas zanima hrvatska država i koliko im je bilo i jest stalo do nje. Ako Goldstein misli da mu kao znanstveniku i ne treba biti stalo, zar termini iz povijesne ropotarnice kao što je “vlastodržac” govore o modernom, objektivnom i znanstvenom promišljanju? No, pripadajući drukčije mislećim, a i nas ima, rekao bih da je hrvatska država pretpostavka za našu bolju budućnost, šansa da o njoj sami odlučujemo. Ne znam koji se je to narod odrekao svoje države ma koliko bio oslobođen tradicionalizma i odan liberalnodemokratskim načelima; jest da mnogi državu imaju odavno, odavno mašu svojim zastavama i zauzi1.OŽUJKA 2010. maju važnije pozicije u svjetskoj privredi i politici. Ako ćemo pravo ni Tuđmanova sudbina nije za poželjeti: bio sam svjedokom nekih njegovih dvojbi i iskušenja, a ne jednom sam pomislio da ga je smrt spasila od mnogih razočaranja i poniženja. Među ostalim i od čitanja knjiga u kojima kao vrhunski dokaz pogubnog kulta ličnosti služi kazališna predstava. Do sada sam mislio da sam odrastao u državi tragičnog kulta ličnosti i ideologije koja je mnoge stajala života, znao sam i za druge kultove ličnosti zbog kojih su pale milijunske žrtve diljem svijeta i tijekom povijesti čovječanstva. Tek sam nedavno, zahvaljujući Goldsteinu, shvatio da sam i ja sudjelovao u toj strašnoj raboti i samo čekam da netko prebroji i meni pripiše odgovarajući broj žrtava. Strašljiv kakav jesam, divim se hrabrima koji osobna iskustva i živote svojih suvremenika prerađuju u “povijest”, pa o njoj čak i podučavaju. e pretendiram biti neprikosnovenim tumačem vremena i događaja koji su obilježili i moj život, nego progovaram u vlastito ime i u ime jedne druge Hrvatske koja itekako postoji usprkos “detuđmanizaciji”, marginalizaciji, osporavanju njezinih vrijednosti i medijskom prešućivanju. Za tu Hrvatsku i za mene je djelo predsjednika Tuđmana neosporna vrijednost, početak bez kojega bismo danas bili NIGDJE. Lako je naći zamjerke i biti kritičan nakon što su drugi donosili povijesne odluke i na sebe preuzeli odgovornost, pa i krivnju za posljedice, za pogube rata i poraća, za sudbinu maloga naroda i mlade države. Lako je biti mudar post festum: zašto netko drugi i bolji nije vodio Hrvatsku u tim teškim vremenima, zašto ga narod nije izabrao, zašto se nije za to izborio - i stvorio neku drukčiju povijest? Eto, nije! Novi predsjednik ima tu povijesnu priliku: živi bili, pa vidjeli! Osobno smatram da u povijesti i sjećanju naroda od Mesićeve vladavine neće ostati mnogo. Što bi rekao Matoš: malo pa ništa! Dok Tuđmanova zvijezda sjaji jače nego ikada, a na njegovu grobu gore stotine svijeća koje govore upravo ono što sam ja htio reći svojom predstavom: hrvatski narod ne zaboravlja Tuđmanovo djelo - seh križneh putov konec i kraj. N KRAPINSKI VJESNIK 41 JUNAK NAŠEG PREPORUKE DOBA KNJIŽNICA KNJIGA ŽIVOTINJSKOG NEZNANJA Preporučuje VESNA GREGUROVIĆ, ravnateljica Gradske knjižnice Krapina O vih dana širom otvara svoja vrata novi muzej krapinskih neandertalaca, muzej na kojeg su Zagorje i Krapina čekali desetljećima. Šećući se njegovom unutrašnjošću pratit ćemo priču o nastanku Homo sapiensa. Usporedo s tim događajem na velikim, jumbo-plakatima duž naših cesta pojavio se oglas, u jednom sasvim drugačijem kontekstu, jedne od građanskih udruga koji glasi: Svi smo mi u Krapini homo sapiensi. Ova dva nepovezana događaja podsjetila su me na knjigu engleskih autora Johna Lloyda i Johna Mitchinsona koja nosi naslov “Knjiga životinjskog neznanja” u kojoj ovaj dvojac na dvjesto stranica abecednim redom od a (albatrosa) do ž (žirafe) opisuje stotinu životinjskih vrsta podastirući manje poznate, nevjerojatne, smiješne i zagonetne činjenice iz životinjskog svijeta koje sve zajedno uče nas, ljude, kako se životinje, za razliku od ljudi, niti jedan trenutak u svom životu ne ponašaju kao ono što nisu. Gatalinka je naprosto raskalašena gatalinka i to ne skriva, zaljubljeni bizon se mora isticati kako bi bio primijećen, tako uspješni mužjaci ove životinjske vrste imaju veće glave i snažnije prednje noge za razliku od manje uspješnih mužjaka koji ostaju bez partnerica jer ostaju neprimijećeni. Čimpanze same sebe prepoznaju u ogledalu, smiju se kad su zaigrane, iskazuju emocije. Dupini svlače kožu i mijenjaju je novom svaka dva sata kako bi brže plivali. Također razlikuju predmete od gume, voska i plastike. Imaju razvijen sistem glasanja kako bi bili primijećeni. Samo mi (nekoć i S. S Radić) mislimo da su guske glupe. Zapravo to su vrlo inteligentna bića. Kada su tužne žalobno gaču, prestaju jesti i tako mogu tugovati mjesecima. Ako ubijete gusku, njen će se partner vraćati na zemlju i bdjeti uz njen leš. I tako redom upoznajemo crve, dabrove, djetliće, golubove, ježeve, koze, lisice, miševe, papige, sove i desetke drugih vrsta iz životinjskog svijeta. Kad dođete do stražnje korice knjige shvatite da mi nikad nismo zadovoljni, uvijek osjećamo krivicu i rijetko se dobro snalazimo u ulozi koju nam je namijenila priroda – u ulozi homo sapiensa. Zaboravljamo da od životinja možemo mnogo naučiti upravo o sebi: o našim ograničenjima, o usamljenosti naše vrste kao i o našoj veličini. Neki među nama, upravo svjesni veličine i važnosti životinjskog svijeta, prestaju jesti meso životinja, postaju biljojedi. Možda u ovo recesijsko vrijeme, TOP-lista najtraženijih knjiga u veljači 2010. ODRASLI: Čudo u Poskokovoj Dragi / Ante Tomić (NAKLADA LJEVAK) Sofijin izbor / Styron William (MEANDARMEDIA) Djevojka koja se igrala vatrom / Larsson Stieg (FRAKTURA) DJECA: Ljubavne muke maloga Luke/ Ivanka Borovac (MOZAIK KNJIGA) Vanda / Silvija Šesto (SEMAFORA) Mulgarathov gnjev / Tony Diterlizzi (EGMONT) htjeli ne htjeli, to svi postanemo. Stoga, zavirite u ovu knjigu i naučite tko su naši pernati, krilati, kljunasti, bodljikavi, mudri, zaigrani, inteligentni i brojni drugi sustanari na ovoj planeti koja je svima dom i pokušajmo biti poput nekih od njih. kv »Ljubavne muke« liječimo literoterapijom iječanjsko vrijeme bilo je sumorno, sivoliko, obavijeno maglom, vani se sve oko nas smrzavalo… (uključujući i naše noseve). Kako bi se pošarenili, razvedrili, ugrijali i malko nasmijali, mališane smo uveli u još jedan ČČČ ljubavnom tinejdžerskom pričom – anegdotom. Kako put do nečijeg srca zna biti mukotrpan i samo potvrda one poznate tvrdnje da su dečki s Marsa, a cure s Venere, slaže se i mali Luka u priči o svom odvaž- nom šarmiranju učenice Lane. Riječ je o unerbesno duhovitoj priči u istoimenoj zbirci priča Ljubavne muke maloga Luke, 42 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. autorice Ivanke Borovac, koja je u istoj humorističnoj maniri ispripovijedala i Naopake bajke. Svi smo se barem u nekoj mjeri poistovjetili s likovima iz priče, jer uostalom, svaka ljubavna priča u sebi sadržava univerzalne simptome ljubavi: teško disanje, lupanje srca, knedla u grlu, pomanjkanje apetita, ali i one puno slađe: leptirići u želucu, gledanje svijeta kroz ružičaste naočale. Za Luku je priča pozitivno završila, jer ipak neke ljudske vrline rastapaju i najtvrđe srce, a naša se priča nastavila u znaku, pogađate, simbola ljubavi – srca. U likovnoj radionici zadatak nam je bio izraditi što više srca. Učinili smo to sljedećom tehnikom: na podložak u obliku srca načinjenog od šarenog kolaža, djeca su lijepila zarolane trakice koje su pretvarali u – ruže. Ove romantične aranžmane ružica na srcu povezali smo trakicama, ukrasili pano i izloge dječjeg odjela GKK. VREMEPLOV / Pjesnièka rijeè DUBRAVKO IVANČAN JOSIP CVRTILA Rođen: 6. ožujka 1931. u Krapini Umro: 29. siječnja 1982. u Zagrebu Rođen: 8. ožujka 1896. u Jastrebarskom Umro: 27. listopada 1966. u Buenos Airesu U Krapini završava Pučku školu, potom gimnaziju i studij čiste filozofije u Zagrebu. Radi kao knjižničar, a tri godine provodi na postdiplomskom studijskom boravku u Njemačkoj i Francuskoj. Osim haiku poezije, objavljivao je poeziju, eseje, kritičke osvrte, bavio se prevodilačkim radom. Objavio je petnaestak knjiga, od čega dvije knjige za djecu. Napisao je dvije tisuće haiku pjesama i objavio ih u ukupno osam zbirki. Tiskao je i zbirku ljubavne poezije Amor, te dvije u kojima se sjeća djetinjstva – “Baka” i “Djetinjstvo uz Krapinčicu”. Ovaj najkrapinskiji pjesnik od svih književnika ispjevao je u svojoj zbirci poezije “Djetinjstvo uz Krapinčicu” najljepše stihove o Krapini. MIRKO DRAŽEN GRMEK Iz Jastrebarskog obitelj seli u Krapinu. Pučku školu i malu realnu gimnaziju završio je u Krapini. Školovanje nastavlja u Zagrebu. Potom slijede godine učiteljevanja po osnovnim školama. Zagreb napušta 6. svibnja 1945. Nakon dvoipolgodišnjeg boravka u izbjegličkom logoru Fermo kraj Ancone, 26. studenog 1947. odlazi u Južnu Ameriku (Argentina). Plodan i raznovrstan književni rad Josipa Cvrtile najvećim je dijelom posvećen mladeži, a obuhvaća pjesme, priče, pripovijesti, roman i igrokaze. Osim pripovijesti “Gradić u dolini” vidljive krapinske tragove imaju i mnoge druge Cvrtiline proze, pa se s pravom može reći da je djetinjstvo provedeno u Krapini njegovo trajno nadahnuće. Rođen: 9. siječnja 1924. u Krapini Umro: 6. ožujka 2000. u Parizu VELIMIR DEŽELIĆ mlađi Ugledni svjetski povjesničar znanosti i dopisni član HAZU studirao je medicinu i stekao akademski stupanj doktora medicinskih znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovao je i vodio (1952.-1990.), pri tadašnjoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti prvu jedinicu za istraživanje povijesti medicine u Hrvatskoj, a potom i Akademijin Institut za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti (1960.-1963.). Istovremeno je od 1954. bio docent, a od 1960. izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Od 1963. preselio se u Pariz, gdje je prvo radio u Nacionalnom centru za znanstvena istraživanja, a potom na Sorbonni kao sveučilišni profesor. U Parizu 1971. stječe doktorat filozofije. Uz proučavanje povijesti bioloških znanosti i medicine Grmek se bavio medicinskom bibliografijom, enciklopedistikom i epistemologijom. Autor je Hrvatske medicinske bibliografije. Autor je preko 30 knjiga. Uz to što je bio dopisni član HAZU bio je član i mnogih inozemnih akademija i sveučilišta, od 1981. do 1985. bio je predsjednik Međunarodne akademije za povijest znanosti, a 1991. dobio je Sartonovu medalju - najveće priznanje na području povijesti znanosti. Zaslužan je za promicanje istine o Hrvatskoj, posebice u doba Domovinskoga rata. Rođen: 28. svibnja 1888. u Beču Umro: 10. ožujka 1976. u Zagrebu Pučku školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje nastavlja studij filozofije, a 1919. završio je pravne znanosti i trgovačku kameralistiku u Zagrebu, Beču i Münchenu. Doktorirao je pravo. Za Krapinu ga veže glazbeni misterij “Na Trškome Vrhu” praizveden 24. svibnja 1933. u cintoru trškovrščanske crkve, kad su ga u režiji Krapinčana Marka Kiša izveli članovi Križarica i Križara te Cecilijanskoga zbora pod rukovodstvom župnika Mirka pl. Hranilovića. Deželić-Širolina pučka svečana gluma doživjela je uspjeh, pa je te godine prikazivana još devet puta. STANKO DOMINIĆ Rođen: 10. rujna 1917. u Zlataru Umro: 15. ožujka 1980. u Zagrebu Nakon završene pučke škole u Zlataru, završava četiri razreda niže gimnazije u Zagrebu. Odlazi u elektromehaničarski zanat. Živi i radi u Zagrebu. Pisao je pjesme, novele, crtice i povijesne prikaze Rodni kraj glavna je tema svih njegovih pjesama. Izdao je zbirke pjesama: “Sunce z naših bregov”, “Zrnje na čislu ljeta”, “Pređa srca”, “Kesne cvetje” i “Zbrane popevke”. Stihove su mu uglazbili mnogi skladatelji, desetak popevki izvedeno je na Festivalu kajkavskih popevki u Krapini, a uvršten je u brojne antologije kajkavskog pjesništva. Joža Antolić Hromčan: Z duše praf zeto Neposredno, gotovo spontano, u svojim stihovima Joža Antoliæ Hromèan piše o Krapini, ljudima iz svoje okoline i odnosima u kojima komuniciraju. Piše T. Gregurović Z duše praf zeto,/z duše prelito,/vu serce praf deto/ plemenito, hasnovito. Po žilah naj teče, vu kervi naj peče – zapisat će Joža Antolić Hromčan. To je svojevrsni moto njegove poezije uglavnom određene po rođenju, zavičajem. Zagorski pak zavičaj podrazumijeva idilične brege, kajkavski, rodoljublje i pajdaše. Joža vrlo emotivno, neposredno, gotovo spontano, u svojim stihovima piše o Krapini, ljudima iz svoje okoline i odnosima u kojima komuniciraju. Za Krapinski festival uglazbljeno je više od dvadeset Jožinih pjesama. Svoju ljubav prema materinjem jeziku iskazuje najviše upravo kao dugogodišnji član organizacijskog odbora Tjedna kajkavske kulture, Festivala kajkav- skih popevki i Recitala kajkavske lirike u Krapini, skrbeći za njihovu uspješnu organizaciju i prezentaciju široj javnosti. Rođen je 8. ožujka 1929. u Hromcu. Pučku školu završio je u Đurmancu, gimnaziju u Krapini, te potom na Šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1955., a na Višoj tehničkoj građevinskoj školi 1974. Živi i radi u Krapini, uglavnom vodi poznate tvrtke, a od 1974. Do 1978. obnaša dužnost predsjednika Skupštine općine Krapina. Kajkavsku poeziju počinje pisati još u osnovnoj školi. Za života objavio je tri knjige pjesama: “Dišeče starine“ (Zagreb,1989.), “Popevljeju ftice”, još “Zagorje spi” (Zagreb, 1992.) i “Zdruzgano življenje” (Zagreb, 1995.). Krapini za osamstoti rođendan posvećuje knjigu kajkavskih proza “Kajbumščak i Krapina, lamenti” (Zagreb, 1993.). Umro je 14. studenog 1996. u Krapini. DA BI BIL ČLOVEK… Človek se mora (da bi bil človek) spustiti – gluboko, zdiči – visoko, prejti – daleko (da bi bil človek), mogel prešecati sebe: Gdo sem? Kaj sem? Kakav sem? Čiji sem? Ono kaj človek zapraf vredi i znači Nemre sam vu sebi zebrati. To moreju samo drugi povedati znati. (Največkrat – pokle njegve smerti.) Biti človek – kak žmehko je! SENJE Kak su nepravične I faležne te naše senje? Vu njima nem se, Ponegdar-nekaj, lepog dogodi. Ono, kaj vu javi, Nigdar-nigde, najti moči ni. 1. OŽUJKA 2010. STEZE SERCA (OD ČREČANA DO HROMCA, I NAZAJ) Od zibelke mehke Započne tvoj put. Obrne se na steze Kaj pelaju sikud. Šteru naj bi stezu Sercu svojem zel? Po šteri naj bi hodil Čem leže i čem del? Šteru god zabereš Na zadnjič ti je žal. Prava je ta steza Kaj za nju nesi znal. Nikam ti nigdar ne zgine To kaj v srce nisi del, I tak hitro vse skup mine Kaj bi v sercu meti štel. I gda vse te zrevle, Gda ne znaš več kom, Vernut se još moreš Vu dragi, rodni, dom. ... KRAPINSKI VJESNIK 43 IZ UMJETNIÈKE RADIONICE Piše Vlasta Krklec D rago Cvijetić 1968. dolazi u Hrvatsko zagorje iz rodnog Drniša u potrazi za poslom. Završio je Višu školu za tekstil i odjeću, te je 26 godina radio u zabočkom ZIVT-u. Slikanjem se bavi iz hobija, a već desetljećima crpi inspiraciju iz našega slikovitog Hrvatskog zagorja, te priznaje: - Meni je Zagorje nešto sasvim suprotno od kraja u kojem sam rođen. Potječem iz škrtog kamenjara, tako da me je lijepo Zagorje sasvim oduševilo. Slikao sam više zagorskih pejsaža, nego dalmatinskih. Ali volim masline, neki motiv s mora. Oduševljava me kamen i njegove urezotine – govori nam Drago, te sjetno priznaje sve veću nostalgiju za zavičajem. - Uvuče nam se pod kožu i Drago Cvijetić: Zag na ovaj ili onaj način osjećamo ju čitavog života. U zrelim godinama slika drugačije, a trenutno na jedan način koji je na granici apstraktnog, objašnjava nam naš sugovornik. Njegovi su motivi naiva, apstrakcija, mrtva priroda, zagorske hižice, pejsaži, sakralni motivi. Voli kontraste, a slika u svako doba, samo ne noću. Pohvalio nam se da i njegova kći također pokazuje sklonost slikanju. Član je likovne sekcije Josip Kaltnecker KUD-a Zabok, te likovne radionice Lipa u Gornjoj Stubici. Predsjednik je sekcije od 2004. godine. Sudjelovao je na mnogim likovnim kolonijama, pogotovo onima koje su bile humanitarnog karaktera. Osmišljavao je razne plakate i kazališne scenografije, pa tako i scenografiju za diletant- 44 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. U Galeriji grada Zaboka posjetili smo Dragu Cvijetiæa, predsjednika likovne sekcije Josip Kaltnecker KUD-a Zabok, koji nas je srdaèno primio i objasnio zašto voli slikanje i Hrvatsko zagorje. sko kazalište Pentravci, veličine čak do osam metara, čemu su se mnogi divili. ZADOVOLJAN SAM PODRŠKOM GRADA Dvaput se prijavljivao na Zagorski likovni salon, a lani njegov rad nije prihvaćen. - Smatram da je komisija ponekad preblaga, a ponekad prekruta. Nama amaterima Gradska galerija Krapina trebala bi dati priliku. Očekivali smo da će ona biti poprište zagorskih slikara – potužio nam se Cvijetić. Zadovoljan je kritikama. Sebe smatra tolerantnim i vjeruje da svatko ima pravo na svoje mišljenje. - Nemam ništa protiv podjele slikara na amatere i akademce - kaže, te nastavlja: - Volim slikanje. Već sam četiri godine u mirovini, a ovdje sam u Galeriji gotovo svaki dan. Ne mogu slikati u stanu, već koristim galerijski prostor. Moja žena ima razumijevanje za moj hobi, mada nema afiniteta prema slikarstvu, no podržava me u svemu - ponosan je naš Drago. Galerija je osnovana 1998. godine. Prostor je dobiven od Grada orje kao inspiracija Zaboka. - Dogodi se da u jednom danu nitko ne uđe u Galeriju. Zadovoljan sam odnosom Grada Zaboka prema potrebama naše Sekcije. Zato su nam mnogi zavidni. Gradonačelnik se uvijek interesira za rad Galerije unutar KUD-a. Godišnje KUD Zabok dobiva oko 40.000 kn. Grad nam ustvari plaća hladni pogon. Sekcija je ime dobila po svojem članu i osnivaču, dugogodišnjem predsjedniku i stručnom voditelju prof. Josipu Kaltneckeru. Kupujemo stručnu literaturu. Svakog petka članovi Sekcije imaju sastanak na kojem se druže i opuštaju, prelistaju zanimljivo štivo. - Prije mene, predsjednik Kaltnecker je inzistirao da se crta, a ja to prepuštam članovima Sekcije na volju. Ove godine planiramo nekoliko izložbi, te posjet nekim likovnim kolonijama u okolici. O Zagorju s utrtim putima, zagorskim bregima i hižicama na njihovim obroncima, zaravnima pod Bračkom, oko Zaboka i Bedekovčine, predstavio se 2005. izložbom na ZGF Krijesnica. Motivi s njegovih slika krasili su i naslovnice CD-a tog festivala, te ostale popratne materijale. - Bilo je to za mene jedno posebno iskustvo, naime gospođa Tanja inzistirala je na zagorskim pejsažima i te sam ih godine iznimno mnogo naslikao. Izložba u Krapini bila je dobro prihvaćena i to mi Pitali smo ga posjećuje li i druge izložbe. - U Noći muzeja posjetio sam Muzej suvremene umjetnosti. Možda je malo premoderan. Općenito, ne volim instalacije, ja sam klasičar. Zamislite, kad netko donese kadu, te je postavi i kaže to je instalacija. Možete si misliti! - nasmijao nas je Drago. Od slikara, umjetnika sviđa mu se Rubens, Van Gogh i njima se divi. Također mu se jako dopada Drempetićev opus, pogotovo njegovi radovi s jajčanom temperom. Druži se i sa slovenskim kolegama, sa članovima Likovnog društva Ernest Tomašević iz Krapine. Izlagao je i na brojnim skupnim izložbama u Zaprešiću, Zagrebu, Sesvetama, Zelini, Sisku, Korenici, Karlovcu, Opatiji, Poreču. Upitali smo ga o kulturnom životu grada. - Zabok ima potencijala i u kulturnom smislu. Uređuje se prostor za mlade Regenerator, imamo novu dvoranu, tradicionalnu manifestaciju Dani Ksavera Šandora Đalskog. je također jedna draga suradnja. Slika i po narudžbama, što mu ponekad teško pada. Najčešće se naručuju zagorski pejsaži, stare hiže, portreti i sl. - Slike ljudi uglavnom kupuju za poklone govori nam domaćin, te nastavlja: - Cijene mojih slika kreću se od 1.000 - 2.000 kuna, što mislim da je prihvatljivo s obzirom na današnje recesijsko vrijeme - objašnjava nam Drago koji živi od penzije od 3.000 kuna, pa je svaka prodana slika doprinos njegovom kućnom budžetu. Naš je sugovornik sportskog duha, bavio se kuglanjem, nogometom i sportskim ribolovom. U ribolov je često odlazio na Bedekovčanska jezera, te uživao u trosatnoj tišini. Na kraju našeg razgovora priznala sam našem simpatičnom gospodinu Cvijetiću da su me njegov izgled, smirenost i odmjerenost podsjetili na uvaženog glumca Borisa Buzančića, a on je odmah dobacio: - Oh, kad bih ja bio tako dobar slikar, kakav je on glumac! ZABOK IMA POTENCIJALA DRIM tim (Drago, Radmilo, Ivan i Marija) složna je slikarska ekipa koja zajedno putuje i druži se na likovnim kolonijama. Često odlaze u Varaždin. Sudjelovali su i na likovnim druženjima u Petrovskom, Radoboju i Krapini. 1. OŽUJKA 2010. KRAPINSKI VJESNIK 45 POD REFLEKTOROM EKSKLUZIVNO Tony Cetinski: Živimo u doba intelektualne prostitucije Biti zvijezda znaèi sjajiti na nebu, ostalo su fraze. Buduæi da nismo na nebu, treba se truditi biti dobar èovjek i iskoristiti svoju poziciju za pomoæ drugima, biti koristan ovom društvu – rekao je, meðu ostalim, našem novinaru pjevaè koji veæ godinama doista sjaji na hrvatskom estradnom nebu. 46 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. POD REFLEKTOROM Piše Tomislav Pašiček Više od 20 godina ste na sceni, mnogi uspjesi, a kažu da ste sada kralj hrvatske estrade. Čemu najviše zahvaljujete svoj uspjeh? - Uspjeh ne dolazi preko noći, barem ne trajni uspjeh. On je rezultat ponešto talenta i mrvice sreće, ali najvećim dijelom mnogo truda i odricanja. Zaslužni su obitelj, suradnici, prijatelji, neprijatelji... svi. Svojim prvim albumom „Srce nikad ne laže“ 1988. godine uputili ste znakovitu poruku. Što je s vašim srcem danas? - S tim albumom nisam bio baš najsretniji, a što se tiče srca, najbitnije je da je zdravo, a sretan sam i što je i puno ljubavi za život i moje najdraže. U Zagrebu ste dva puta napunili veliku Arenu. U pulskoj Areni razgalili ste publiku. Čime, osim pjesmom, osvajate ljude? - Kad ljudi dolaze na koncert žele i vidjeti nešto, ne samo čuti, jer mogu ostati doma i slušati CD ili radio, pa se trudimo napraviti i vizualni šou. Ljudi vole zabavu, mislim da im se sviđa neposrednost u mom nastupu i odnosu. Mlade djevojke vrište, obožavaju vas, žele vas dodirnuti, zaljubljuju se u vas onako na daljinu. Kako na to gledate? - Zašto ste me ograničili samo na mlade djevojke kad ima i onih srednjih godina i starijih? Šalim se, naravno. Obožavam svoju publiku i sve je to dio nekog našeg glazbenog odnosa. Sve je to normalno, jer možda u tom trenutku neka moja pjesma apostrofira dio njihovog života. U Hrvatskoj se često nekoga naziva zvijezdom nakon tri, četiri pjesme, a gotovo na prste jedne ruke mogu se nabrojiti oni koji mogu rasprodati neku veću dvoranu. Koji su razlozi tome? - Ima hrpa medija i svaki dan im treba nešto novo, pa na silu i umjetno pokušavaju uspostaviti hiperprodukciju zvijezda u čemu i uspijevaju, ali stvarna situacija na terenu pokaže pravu sliku. to ne samo u glazbi, na neki način odskaču, strše? - Možda je to stvar mentaliteta, a možda je svuda tako. Najlakše je kad plivate u prosjeku. Uspjeh je sladak, ali nosi sa sobom i odgovornost i rizik. Što je po vama uzrok što su se u nas posve srozali ili gotovo da i ne postoje kriteriji vrijednosti? - Za to sam siguran da je ista situacija i u drugim razvijenijim zemljama. Iskreno, ne mogu dokučiti zašto je došlo do toga, ali čini mi se da se to radi sustavno. Nema više odgoja kao prije, preko medija se nameću djeci posve krivi uzori, previše je laži, nasilja, krvi, novac se stavlja u prvi plan, izgled je važniji od duše... ne sviđa mi se kamo svijet ide. Kakva je u svemu tome uloga medija? Zašto se mediji bave trivijalnim i senzacionalističkim temicama, a ne ozbiljnim vrijednosnim sudovima kada je u pitanju glazba, estrada? - Poznato je da je loša vijest uvijek jača i veća vijest od dobre i onda se u utrci za novac počelo s pretjerivanjem i izgleda da tome nema kraja. Posve je zanemarena velika grupa ljudi koja na život gleda drugačije. Živimo u doba intelektualne prostitucije. Zašto se za vas pjevače koji ste uspjeli i duže ste na sceni kaže da ste kao vino, sve ste bolji što ste zreliji, stariji. A za vaše kolegice ne vrijedi ta formula? - Zato jer su ženama nabili nenormalne kriterije ljepote i ako ne izgledaju kao da im je maksimalno 30-35 godina, postaju „stare“ i sve manje zanimljive. I to treba promijeniti. Koji je to trenutak obilježio vašu karijeru, trenutak kada O TOŠI PROESKOM I SMRTI Nedostaje mi kompletno. Njegova prisutnost, zagrljaj, riječ, dobra volja... Teško se mirim sa činjenicom da u trenutku smrti prestajemo postojati. Toliko volim život da bih mogao živjeti vječno. Čitajući razne knjige valjda pokušavam kreirati neko svoje mišljenje o toj temi koje bi mi donijelo mir u glavi kad se o smrti radi. ste spoznali da ćete doista biti uspješni? - Ne razmišljam na taj način. Pokušavam pratiti put koji mi se učini ispravnim. Puno radim, ali zaista puno, pa me i sreća malo pomiluje svakih nekoliko godina. Najveći je uspjeh ostati normalan i zdrav, sačuvati obitelj. Što po vama znači biti zvijezda? Jeste li vi zvijezda? Koja je razlika biti zvijezda u nas i u svijetu? - Biti zvijezda znači sjajiti na nebu, ostalo su fraze. Budući da nismo na nebu, treba se truditi biti dobar čovjek i iskoristiti svoju poziciju za pomoć drugima, biti koristan ovom društvu. U svijetu je, s jedne strane, teže doći do toga, ali kad dođeš, puno više možeš napraviti. ZA SLAVU TREBA OSTAVITI TRAJNI PEČAT Što mislite kada čovjek postaje slavan? Jeste li vi slavni? - Ljudi olako koriste tu riječ. Rekao bih da sam popularan u ovom trenutku, a ne slavan. Da bi netko bio slavan, treba ostaviti neki trajan pečat, a bojim se da se to u glazbi vidi tek nakon što umremo. Slavni prije smrti su oni koji npr., otkriju lijek za neku bolest. Kako ocjenjujete naše festivale, glazbena natjecanja, Porin? - Ne ocjenjujem, jer me žaloste. Ovako ignoriram, pa se ne nerviram. Na neki način vi ste izveli na hrvatsku pozornicu Tošu Proeskog, bili mu na neki način idol, oslonac. U čemu vam najviše nedostaje? - Nedostaje mi kompletno. Njegova prisutnost, zagrljaj, riječ, dobra volja.... I pjevali ste o onima koji su otišli, kojih više nema. Život i smrt teme su koje vas zaokupljaju, pa ste o tome dosta i čitali. Zašto? - Teško se mirim sa činjenicom da u trenutku smrti prestajemo postojati. Toliko volim život da bih mogao živjeti vječno. Čitajući razne knjige valjda pokušavam NE SVIĐA MI SE KAMO IDE SVIJET Zašto po vama u našoj zemlji imaju često problem oni koji, i 1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 47 POD REFLEKTOROM ON EDAVNO Prošlost M KONC ne može ERTU U žemo. N mo mije BEO e n negativn treba zaboraviti jati, ali sadašnjo GRADU im ideja ma, već prošlost, ali niti st i budućnost m krenemo im o tr d a ka me od lje. Imao sam trebamo pokaz ovati mlade lju de prekrasa ati da je uševila i n pozitivn ih emoc mislim da su oni, koncert u Beog vrijeme da ija i misli ra k ao i ja, o . tišli iz dv du, publiorane pu ni kreirati neko svoje mišljenje o toj temi koje bi mi donijelo mir u glavi kad se o smrti radi. Stali ste uz bok Josea Carrerasa i Michaela Boltona. Kakvo je to iskustvo? Po čemu su slični, a po čemu različiti? - Iskustvo koje se pamti. Životno iskustvo. Obojica su umjetnici od kojih treba učiti, tenori kakvi se ne rađaju često. Slični su po ozbiljnosti i profesionalizmu u poslu, a po jednostavnosti i po toplim karakterima u privatnom životu. Je li se već dogodio vaš koncert života, ili će se tek dogoditi? - Imao sam nekoliko koncerata života u smislu da su se zaista dogodili u određenom trenutku života. Neka kruna, vrh. No, znam da mogu pružiti još puno, pa se nadam da ću još mnogo puta imati koncert života, jer će to značiti da i dalje napredujem. U POLITICI JE VRIJEME ZA VELIKO POSPREMANJE Mnogi naši pjevači nabacivali su se raznim riječima i govorili kako nikada više neće pjevati u Beogradu. Eto, za vama je beogradska Arena. Što o tom kažete? - Stvar je osobne prirode, svatko ima pravo na svoje mišljenje. Prošlost ne možemo mijenjati, ali sadašnjost i budućnost možemo. Ne treba zaboraviti prošlost, ali niti trovati mlade ljude negativnim idejama, već im trebamo pokazati da je vrijeme da krenemo dalje. Imao sam prekrasan koncert u Beogradu, publika me oduševila i mislim da su oni, kao i ja, otišli iz dvorane puni pozitivnih emocija i misli. Kako doživljavate turbulentna politička hrvatska zbivanja? - Možda je konačno došlo vrijeme za veliko spremanje. Znate, kao u kući, u proljeće, kada podignemo sve tepihe, spremimo tavan, podrum, dobro prozračimo... poslije toga se lakše diše. Što mislite o ženama? - Nevjerojatno snažna i nježna bića istovremeno. Ne cijeni ih se dovoljno u društvu, a žene nam daju život i uglavnom rade dvostruko više od muškaraca. Imaju moje duboko poštovanje. A o vašoj ženi Ivani? - Isto što i o drugim ženama, s razlikom da je volim. Kakav je vaš odnos sa sinom iz prvog braka? Hoće li i on vašim glazbenim putem? - Imamo iskren i otvoren odnos, baš kako sam želio. Ovih dana ima svoj prvi koncert, svira gitaru. Kojim putem će krenuti još 48 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. je rano reći, ali podržat ću ga u svemu što će pošteno željeti raditi. Ako nemaš ništa pametno raditi, onda pjevaj - rekao vam - Bolja i draža od koga? Od oca? Nije bila ni bolja ni lošija, ni draža ni manje draga, jer su mi roditelji timski razmišljali u odgoju, pa sam imao jednaku podršku. O RUŠENJU SUSTAVA VRIJEDNOSTI Čini mi se da se kriteriji vrijednosti ruše sustavno. Nema više odgoja kao prije, preko medija se nameću djeci posve krivi uzori, previše je laži, nasilja, krvi, novac se stavlja u prvi plan, izgled je važniji od duše... ne sviđa mi se kamo svijet ide. je prije mnogo godina vaš otac Mirko, i sam poznati pjevač. Kako ste to tada doživjeli, kao pokudu ili potporu? Što ste od njega naučili? - Kao šalu, jer kod Mirka to i je bila šala. Imao sam veliku očevu potporu i imam je i danas. Sa 40 godina sam vrlo svjestan koliko sam sretan zbog toga. Vaša majka Vinka, profesorica i bivša ministrica, u čemu je bila bolja i vama draža? Što je za vas ljubav? - Čovjekova bit. Pokretačka energija. Bez ljubavi nema svijeta. Je li vam kao zvijezdi u koju su uperene oči teško živjeti obiteljski život i što mislite općenito o braku? - Brak sam po sebi nije bitan. Bitna je zajednica puna ljubavi, djeca koja su najveće bogatstvo čovječanstva. Pokušavam biti neopterećen svojom karijerom kada je obitelj u pitanju. Provodite li još uvijek dva puta po deset dana gladovanja godišnje zbog čišćenja tijela i zašto? - Iz godine u godinu više pazim na zdravlje, pa i prehranu koja je preduvjet istog. Čišćenje organizma je potrebno svima koji žive užurbano, stresno, ne jedu redovito. Je li istina da obožavate tenisice, da ih imate tridesetak pari? - Istina je. Uz sunčane naočale, tenisice su mi jedina slabost. Bar ona koju lako priznajem. Da imate zadnjih 1.000 kuna, što biste kupili? - Ne bih žurio s kupnjom. O NJIMA SE GOVORI Raspjevana družina KUD-a Đurmanec Hrvatsko zagorje zaista ima mnogo kulturno-umjetnièkih društava, Zagorci plešu, pjevaju, sviraju, glume – o èemu svjedoèi i KUD Ðurmanec pini, Humu na Sutli, Koprivnici, Zasadbregu u Međimurju, Velikoj Gorici, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Daruvaru, Kloštar Ivaniću… sve do Nürnberga i Žetala, a pokazali su zavidnu uspješnost na svakom nastupu. KUD je organizirao i folklornu večer u Đurmancu, gdje su pozvali brojne plesne i vokalne skupine iz Hrvatske i inozemstva. Organizira Božićne večeri sa plesom i pjesmom, na kojima predstavljaju svoj rad i rad skupina Piše T. Gregurović O snivajući KUD Đurmanec, željeli smo obnoviti tradiciju ovog podneblja. Znači, moj Đurmanec u melodiji s ovih brega koji ga okružuju, fenomeni govora i ljudske psihe ovog kraja. Ti plesovi i tradicijske narodne zagorske pjesme koje izvodimo iste kao dio ostalih susjednih KUD-ova, a ipak različite u interpretaciji KUD-a Đurmanec – zato sam s oduševljenjem prihvatila inicijativu načelnika Branka Horvata o osnivanju društva – prvo nam je istakla Marija Klasić, sadašnja i dosad jedina predsjednica KUD-a Đurmanec (KUD je osnovan u jesen 2006.). Gotovo 20 godina u ovom mjestu nije bilo sličnog okupljanja, pa su mnogi sa zanimanjem došli i postali članovi, njih pedesetak. Bilo je i nevjernih Toma, – nič od toga nebu ostalo, mam se buju raspali – gunđali su neki. To nepovjerenje malo ih je smetalo u početku, no bilo je i svojevrsni poticaj. Na kraju, uz moralnu i financijsku potporu Općine Đurmanec i raznih donatora, u kratkom vremenu, ovaj je KUD postigao iznimne rezultate, te je i dobitnik općinske nagrade za doprinos razvoju kulturno-umjetničkog stvaralaštva općine Đurmanec. Mlade mame prepoznale su vrijednost druženja i aktivnog provođenja slobodnog vremena svoje djece. Krajem prošle godine osnovan je tako dječji folklor. Svoje prve plesne korake uče djeca u dobi od samo 6 do 12 godina, a uz njih vježba i pomladak 19 tamburaša. Tako je broj članova povećan za 30. KUD Đurmanec broji sada više od 80 članova. KUD Đurmanec organiziran je u četiri sekcije: mješoviti zbor, folklor, tamburaški sastav i dramska sekcija. Zbor izvodi dvadesetak pjesama različitog žanra, no naglasak je na kajkavskom programu. Nekoliko pjesama pjeva se uz tamburaški sastav, dok ostale pjesme zbor izvodi a capella. Članovi zbora sudjeluju i kao vokalna potpora folklornoj sekciji na različitim nastupima, a vodi ih Siniša Miklaužić. Folklorna sekcija u potpunosti je utvrdila koreografije Zagorje, Kumek moj, Međimurje, te potom počela s uvježbavanjem novih plesova. Pred kraj prošle godine plesovi su se stopili u novu zagorsku koreografiju Greštalica koja prikazuje običaj berbe grožđa. Folklornu sekciju vodi Marija Klasić, a i danas rado sluša savjete gospođe Senke Jurine iz prijateljskog KUD-a Zabok. Tamburaški sastav prati zbor i folklor na raznim nastupima, no planira se transformirati u orkestar, koji bi osim pratnje zboru i folkloru, imao re- Prvi nastup i sada nam je u sjećanju. Po onoj narodnoj - kad jednom smrkne, drugom svane, mi smo u travnju 2007. nastupili u Glogovcu, okolica Koprivnice, umjesto prijateljskog AKUD-a Žensko kazalište iz Gornjeg Jesenja, jer bili su spriječeni drugim obavezama. Bili smo uzbuđeni. Izvodili smo svoju prvu i tada jedinu koreografiju Zagorje, 6 parova folklora i osam tamburaša. Nošnje smo jedva prikupili iz bakinih škrinja. Obuzimala nas je trema… hoćemo li se uopće pomaknuti, hoće li nas ljudi prihvatiti. Ovo vatreno krštenje dobro je završilo. Gospodin Arbanas, naš tadašnji voditelj, bio je zadovoljan, djeca su se grlila, vrištala, publika pljeskala… ispričala nam je Marija Klasić. pertoar pjesama, od orkestralnih, narodnih i zabavnih do različitih obrada. Tamburaški sastav vodi Siniša Miklaužić. Dramska sekcija je najmlađa. Desetak članova uspješno se predstavilo scenskim prikazom Babica se zdigla. KUD Đurmanec do sada je nastupao na svim smotrama u Zagorju. Tada uglavnom pokazuju autentičnu sliku svog mjesta, život i stvaralaštvo ljudi koji ih okružuju. Također iza njih su nastupi u Kra- koje pozovu i s kojima surađuju. Iako su razuvjerili nevjerne Tome, doma još uvijek imaju najveću tremu. A uspjeli su sašiti nošnje, kupiti instrumente, brojčano ojačati, uvježbati popriličan program. I kad nisu bili sigurni kako dalje, prepustili su se potpunoj slobodi stvaranja i interpretiranja. Napose, folklor ne nameće nikakve dogme i propise. Mnogi će običaji, zahvaljujući ovom entuzijastima ostati još sačuvani. 1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 49 JUNAK NAŠEG DOBA Tihomir Kožina Tihy: Ostvario sam san – pjevam na Dori Nakon više od desetak godina, Zagorje ponovno ima svog predstavnika na Hrvatskom glazbenom festivalu Dori. Tihomir Kožina - Tihy pripada novoj generaciji mladih zagorskih glazbenika koji, osim tradicionalne zagorske glazbe, stvaraju i pjevaju glazbu primjereniju mlaðim generacijama. Neovisno o uspjehu na Dori, Tihy je veæ sada prirastao srcima mnogih u Zagorju. Oni koji ga poznaju i cijene prognoziraju mu uspješnu karijeru. 50 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. ONI KOJI DOLAZE Piše Monika Briševac P osebna boja glasa i odlična interpretacija glavni su aduti mladog, talentiranog pjevača Tihomira Kožine, koji svojim posljednjim glazbenim uradcima dokazuje da ćemo ga sve češće viđati na eminentnim glazbenim događanjima. Naime, sudeći po samom početku godine Tihyja, kako ga zovu, čeka vrlo uspješna godina. Nastupit će na ovogodišnjoj Dori s pjesmom “Za koga si se čuvala”, koja je već na prvim preslušavanjima na radiopostajama naišla na izvrsne kritike slušatelja. S obzirom da ste novo ime na hrvatskoj estradi, za one koji još nisu imali prilike čitati o vama tko je Tihomir Kožina - Tihy? - Živim u Dubravici pokraj Zaprešića. Glazbom se bavim od svoje sedme godine. Završio sam Nema ljepšeg osjećaja od onoga kada čovjek radi ono što voli. Jeste li oduvijek željeli biti pjevač? Kako je sve počelo? - Vrlo rano sam se počeo baviti glazbom i oduvijek sam volio pjevati i svirati. Isprva sam se više posvetio instrumentima – klavir, klarinet, harmonika, sax… I onda prije pet godina na Prvom pljesku u Mariji Gorici, kada sam pustio glas, to je bilo to! Bilo je tu još mnogo festivala kao što je “Pjesmom do srca”, gdje sam nastupio prvi put s autorskom pjesmom. Tada sam shvatio da sam to ja i da mi je mjesto pod reflektorima i pred publikom koja voli i cijeni moje pjesme i moju interpretaciju. TONY CETINSKI KAO IDOL Tko su vam idoli i uzori? - Tony Cetinski je definitivno jedan od mojih najvećih uzora koji je imao veliki utjecaj na moj početak pjevanja. Kad sam ga prvi put čuo uživo, poželio sam pjevati. Kao glazbene uzore izdvojio bih i glazbenike različitih stilova, a koji su svi zajedno utjecali na mene i Nastupi na Dori još su vam nepoznati. A ove godine ste u finalu! Pjesma se zove “Za koga si se čuvala”. Jeste li se pronašli u toj pjesmi? - Da, debitant sam na Dori i jako sam uzbuđen! Pjesma je ljubavnog karaktera i zanimljivog teksta zahvaljujući uspješnom tekstopiscu Fayi. Mislim da se svaki čovjek koji je iskusio ljubav može pronaći u ovom tekstu. To je život. Iza ove pjesme stoji jako dobar tim glazbenika. Ušla mi je u srce. Vjerujem u nju i u sebe. I – toplo se nadam da će je publika prihvatiti i da će prepoznati emocije koje iznosim kroz nju. GLAZBA JE DIVAN INSTRUMENT Što za vas znači nastup na Dori i kakva su očekivanja? - Ispunio mi se san. Ne očekujem pobjedu, ali ako se dogodi, ponosno ću predstavljati svoju zemlju u Europi. Moj cilj je savršeno odraditi nastup u Opatiji i predstaviti sebe i pjesmu najbolje što mogu. Imam pozitivna iskustva sa svih svojih natjecanja, ljudi me Za mene je glazba jedan divan instrument preko kojeg mogu pokazati sve što nosim u sebi i to prenijeti na druge. Skladao sam mnogo pjesama i još ih ima, kako na papiru, tako i u meni – kaže nova pjevaèka nada. srednju glazbenu školu i glazbu naprosto obožavam! Iza sebe imam mnogo nastupa, festivala i humanitarnih djelovanja. Volim pjevati i skladati i zahvalan sam dragom Bogu na ovom daru koji me potpuno ispunjava. U ovih nekoliko godina skupio sam i podosta nagrada publike i struke, što mi je velika motivacija. Recite nam nešto o vašem repertoaru i pjesmama koje preferirate? - Volim sve vrste glazbe, osim narodnjaka. Pjevam, naravno, svoje pjesme, ali i mnoge raznih izvođača, kako domaćih, tako i stranih. Preferiram pop-rock, ali ja sam dečko koji voli i tamburice, našu domaću zagorsku glazbu uz koju sam odrastao, ali i dalmatinsku i slavonsku pjesmu. Volim sve pjevati! Bitna mi je glazba i taj osjećaj koji prenosim kada pjevam ili “Suzu za zagorske brege”, koja mi je najdraža zagorska pjesma, ili neku rock pjesmu. pomogli mi da polako gradim svoj prepoznatljiv stil. To su Oliver Dragojević, Gibonni, Denis Dumančić, Toše Proeski, te od stranih izvođača Bon Jovi, Europe, te Lionel Richie. Čak su me neki zbog boje glasa prozvali novim Tošom! Velika je čast kad me uspoređuju s takvim jedinstvenim vokalom, ali ipak polako gradim svoj put i vlastiti prepoznatljiv stil. Kako su vas ljudi prihvatili na glazbenoj sceni Hrvatske? - Super, stvarno sam sretan jer svaki dan mi stižu samo pozitivni komentari. Kao novom izvođaču na estradi to mi puno znači. U listopadu prošle godine izašao je singl “Prevaren” (Kristijan Rahimovski /Igor Ivanović). Mogu vam se pohvaliti da su pjesma „Prevaren“ i moj prvi videospot sjajno prihvaćeni, te da se ova pjesma nalazi na mnogim top ljestvicama diljem Lijepe Naše i zauzima visoka mjesta. Kao mladi izvođač sam time jako zadovoljan. jako dobro prihvaćaju i mogu se pohvaliti mnogim osvojenim nagradama. To mi puno znači, a još više od toga kada publika pjeva moje pjesme i kada dožive svaki njen dio. Taj osjećaj je neopisiv. Spomenuli ste da glazbu ove izuzetno atraktivne pop pjesme potpisuje Denis Dumančić, tekst Fayo, a aranžman Igor Ivanović. Kako je došlo do suradnje? - Jako sam sretan što je ovakav tim uz mene. Drago mi je i iznimna čast što upravo ja pjevam pjesmu ovog uspješnog glazbenika i autora. Od srca mu hvala što vjeruje u mene. Do suradnje je došlo sasvim slučajno i spontano. Denisu se svidio moj glas i interpretacija, pa smo počeli raditi na pjesmama. Rezultate ćete tek čuti… Nova ste pjevačka nada na hrvatskoj estradi. Pratite li inače Doru i Eurosong? - Obavezno pogledam i poslušam. Volim uvijek biti u tijeku i mogu reći da se svake godine dogodi više dobrih pjesama koje možda nisu otišle na Eurosong, ali su ostali veliki hitovi. Mišljenja o festivalima u Hrvatskoj, u Zagorju? - Svaki festival je prilika da se pokažu izvođači i predstave pjesmama i nastupom. I ja sam svoju karijeru započeo na festivalima i imam samo pozitivno mišljenje o njima, jer svaki festival može biti velika odskočna daska, pogotovo mladim izvođačima. Napisali ste i oko 40 pjesama raznih stilova za brojne izvođače i za sebe. - Za mene je glazba jedan divan instrument preko kojeg mogu pokazati sve što nosim u sebi i to prenijeti na druge. Skladao sam mnogo pjesama i još ih ima, kako na papiru, tako i u meni. Moje pjesme izveli su mnogi naši zagorski pjevači i sastavi - Iva Ranogajec, Valentina Žnidarić, Kušlec, Luna Band, Ekipa, Dominik, Vladimir Košir Tonka, Nikolina Pušćenik, Savski Valovi, Lui i mnogi drugi… Volim skladati i tu sam za sve pjevače, a pogotovo za mlade koji su tek na putu da to postanu! Pripremate li snimanje albuma prvijenca? Kakav stil pjesama možemo očekivati? - Polako prikupljam pjesme za album, uglavnom u suradnji s Denisom Dumančićem i ostalim uspješnim autorima kao što su: Antonija Šola, Branimir Mihaljević, Mario Kovač i mnogi drugi, a sve će pjesme producirati i aranžirati Igor Ivanović. Stil pjesama će biti pop-rock. Album će izaći u izdanju Croatia Recordsa, s kojim sam nedavno potpisao i ekskluzivni ugovor i zahvalan sam svim ljudima s kojima surađujem što vjeruju u mene! Ostali planovi i gdje se mladi talentirani pjevač vidi, primjerice, za 10 godina? - Nakon Dore imam mnogo planova. Za sada vam mogu samo reći da ću i dalje raditi ono što volim i da planiram nastupiti na HRF-u, CMC-festivalu, Požeškom festivalu i još mnogim drugima. Naravno, bit će tu još mnogo mojih koncerata i nastupa, ali i puno iznenađenja! Za 10 godina vidim se definitivno u glazbi jer ona je moj život i tu sam doma! 1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 51 SERIJAL: Ususret otvorenju Muzeja krapinskih neandertalaca Piše Vlasta Krklec, dipl. ing. geol. I me Dragutina GorjanovićaKrambergera najčešće se vezuje uz istraživanje krapinskih neandertalaca, iako je vrlo zanimljiv i njegov ostali opus i raznorodan doprinos hrvatskoj znanosti. Bio je izvrstan istraživač hrvatskoga tla, s posebnim darom zapažanja njegovih odlika. Tumačeći prirodne pojave naših krajeva, postigao je značajne rezultate. Svakom problemu pristupao je na poseban način uočavajući njegovu bit. Njegovi radovi postali su podloga mnogim istraživanjima, a većina je stručnjaka zadivljena njegovim opisom i tumačenjem pojedinih nalaza, čak i u današnje vrijeme. Imao je primjeran znanstveni autoritet, stoga su ga brojni europski stručnjaci uvažavali. Njegova su djela imala velik odjek, tako da su utkana u svjetsku i hrvatsku znanstvenu baštinu. Dragutin Gorjanović-Kramberger, poznati hrvatski geolog, paleontolog i paleoantropolog, rodio se 25. listopada 1856. godine u Zagrebu. Zanimljivo je da se te iste godine otkriva i prvi pračovjek u Neanderthalu u Njemačkoj. Kao Karl Kramberger kršten je u crkvi sv. Marka u Zagrebu, a većinu života proveo je na zagrebačkom Griču. Krambergerov otac doselio se iz Slovenije i oženio se udovicom Terezijom Dušek, rodom iz Bjelovara, a mali Karl bio je prvorođenac u tom braku. Već kao dječak pokazivao je inte- Znanstvenik sa svjet Dragutin Gorjanoviæ-Kramberger tek je 23. kolovoza 1899. godine stigao u Krapinu na poziv tadašnjeg vrlo smjelog gradonaèelnika Vilibalda Sluge. Prvi nalaz koji je pronašao u slojevima krapinskog pješèenjaka na Hušnjakovom brdu bio je ljudski zub, koji ga je definitivno uvjerio da se ovdje radi o staništu pradavnog èovjeka. res za skupljanje leptira i puževa, a osobito fosilnih riba i biljaka iz okolice Zagreba. Često je odlazio na kamenolom u Dolje kraj Podsuseda i prikupljao uzorke, te ih spremao u svoju malu “muzejsku zbirku”. Vjerojatno je tu ljubav prema prirodi na dječaka prenio njegov susjed Slavoljub Wormastiny, ljekarnik i preparator Narodnog muzeja. Školska svjedodžba dvanaestogodišnjeg Dragutina Krambergera posvjedočuje da je bio marljiv i vrlo dobar učenik. U Zagrebu je završio četiri razreda realne gimnazije i dio preparandije, a zatim se kao izvanredan student upisao na Sveučilište u Zürichu. Iz Züricha je prešao u München na studij paleontologije. Bio je student kod glasovitog europskog paleontologa Karla Zittela, čija je specijalnost bila paleontologija kralješnjaka, od kojega je stekao vrsno znanje, koje će se odraziti u njegovom kasnijem radu. Godine 1879. stekao je doktorat na Sveučilištu u Tübingenu na temelju disertacije “Prilog poznavanju fosilnih riba Karpata” (Beiträge zur Kenntnis der fossilen Fische der Karpathen). Taj rad je iste godine tiskan u poznatom časopisu Palaeontographica u Casselu. Povratkom u Zagreb kao završeni paleontolog, dvadesetitrogodišnji Kramberger je potporom Zemaljske vlade poslan u Beč, gdje je proširio svoja znanja iz uže mu specijalnosti - geologije i paleontologije. ZBOG DOMOLJUBLJA PROMIJENIO PREZIME Godine 1880. postao je privremenim, a 1881. stalnim pristavom (kustosom) Mineraloško-geološkog odjela Narodnog 52 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. muzeja u Zagrebu, zahvaljujući tadašnjim kustosima Gjuri Pilaru i Spiridionu Brusini. Ponesen domoljubljem godine 1882. mijenja svoje njemačko prezime Kramberger u Gorjanović i od tada ga u literaturi nalazimo pod jednim, drugim ili s oba prezimena. Godine 1883. postao je docentom za paleontologiju vertebrata na Zagrebačkom sveučilištu, a 1886. počeo je predavati cjelokupnu paleontologiju. Nakon smrti Gjure Pilara, godine 1893. imenovan je ravnateljem Geološkopaleontološkog odjela Narodnog muzeja i istovremeno suplentom za geologiju na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu. Za dopisnog člana Jugoslavenske akademije izabran je 1891. godine, a 1894. biran je za izvanrednog, te 1896. godine za redovnog profesora. Do otkrića u Krapini objavio je 53 znanstvena rada u poznatim časopisima u Zagrebu, Stuttgartu, Casselu, Beču i Budimpešti, od kojih se većina odnosi na njegovu užu specijalnost - fosilne ribe. Najviše je pisao o krednim fosilnim ribama otoka Hvara, tercijarnim ribama Štajerske, Hrvatske, Karpata, južne Bavarske i Italije. Njegov rad imao je odjeka u gotovo cijeloj Europi, pa su mu mnogi slali fosilne materijale na determinaciju i znanstvenu obradu. Njegov opis poslova bio je zaista zanimljiv. Bavio se i mineralogijom, proučavao je fosilne guštere i sisavce, razvojne skupine tercijarnih puževa i školjkaša, geologiju i hidrologiju termalnih vrela, te izrađivao geološke karte sjeverozapadne Hrvatske i proučavao uzroke potresa u okolici Zagreba. Pisao je o krškim fenomenima Zagrebačke gore, te rješavao probleme vezane uz vodoopskrbu Zagreba. Opisao je i sistematizirao brojne fosilne vrste i rodove, odredio njihovu starost i filogenetske odnose. Sve JUNAK NAŠEG DOBA skom krunom to ukazuje na njegovu svestranu znanstvenu djelatnost. PRVO JE NAŠAO - ZUB Svjetsku slavu i priznanje stekao je ipak istraživanjem neandertalskog čovjeka u Krapini, kada je uočio važnost fosilnih nalaza i spoznao kako se nalazi “kraj prastarog čovječjeg naselja, kakovo još do onda nije bilo poznato u našoj domovini”. Iako je objavljivanjem tog otkrića bio sumnjičavo prihvaćen, njegove su prosudbe bile ispravne. Izmijenio je dotadašnja postojeća gledišta i učinio velik napredak u paleoantropološkoj znanosti. Godine 1895. učitelj Josip Rehorić iz Krapine prvi je obavijestio Gorjanovića o nalazima “čudnih kostiju” u pijesku, kojeg su stanovnici Krapine kopali u građevne svrhe, poslavši mu paket nekih pronađenih fosilnih ostataka. Također, su i krapinski franjevci, koji su često šetali obroncima Hušnjakovog brda, ukazivali na zanimljive i brojne nalaze, osobito pater Dominik Antolković. Tek 23. kolovoza 1899. godine Gorjanović se uputio u Krapinu na poziv tadašnjeg vrlo smjelog gradonačelnika Vilibalda Sluge. Bio je svečano dočekan na krapinskoj željezničkoj stanici, odakle se s velikim nestrpljenjem uputio prema Hušnjakovom brdu. Prvi nalaz koji je pronašao u slojevima krapinskog pješčenjaka bio je ljudski zub, koji ga je definitivno uvjerio da se ovdje radi o staništu pradavnog čovjeka. Stoga je ubrzo od lokalnih vlasti isposlovao obustavu daljnjeg kopanja pijeska, kako bi odmah krenuo s geološkim istraživanjima ovog zanimljivog lokaliteta. U vrijeme tih istraživanja bio je ravnatelj Geološko-paleontološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, kada se bavio i izradom geološke karte. Iskopavanja u Krapini potrajala su punih šest godina (1899. – 1905.) pod nje- govim nadzorom i uz pomoć njegovog asistenta Sjepana Ostermana. Izvođena su po unaprijed smišljenom planu i prepoznatljivim stratigrafskim slojevima. Vrlo je važna sistematičnost i pravilna metoda koju je primijenio u istraživanju samog nalazišta, što i danas olakšava shvaćanje geološko-paleontoloških odnosa tog kompleksa. Bile su to metode daleko iznad ondašnjih postupaka pri istraživanjima sličnih nalazišta u svijetu. Gorjanović je precizno vodio dnevnik o iskapanjima, strati- 1899. godine Gorjanović održao predavanje o svojim nalazima na Zboru liječnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije. Ubrzo je na sjednici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, 16. prosinca, iznio svoju raspravu Ostatci paleolitičkoga čovjeka i njegovih suvremenika iz diluvija u Krapini. To isto predavanje održao je i pred Bečkim antropološkim društvom, 19. prosinca 1899. godine. Time je i svijetu objelodanio to važno otkriće. (Nastavlja se) kv grafskom položaju nalaza, te izradio geološke profile i proveo prvu inventarizaciju krapinske zbirke. Začuđujuće je njegovo raspoznavanje fragmentarnih ostataka ljudskog kostura, kao i tumačenje morfološke raznolikosti i različitih promjena na kostima. Gorjanović je brzo nakon prvog iskopavanja obavijestio poznatog njemačkog antropologa J. Rankea o tom značajnom otkriću. Ranke je tada Gorjanovićevo pismo dao tiskati u časopisu Njemačkog društva za antropologiju, etnologiju i prahistoriju Correspondenz - Blatt. Vijest o otkriću proširila se i u samom Zagrebu, pa je već 21. listopada 1. OŽUJKA 2010. KRAPINSKI VJESNIK 53 JUNAK NAŠEG DOBA O vaj put naša rubrika bi se zasigurno mogla preimenovati u junakinje našeg doba. One to zaista jesu… U svom nimalo lakom životu, te žene bore se s invalidnošću i kao da to nije dosta, bore se i s obiteljskim ili drugim nasiljem. Upravo su one više puta izložene obiteljskom nasilju, no koliko ih zapravo bude psihički i fizički zlostavljano – nitko ne zna. Često se susreću sa diskriminacijom i predrasudama, a niti njihova ranjivost u društvu općenito nije ništa manja. Dana 15. svibnja 2007. u nazočnosti premijerke Jadranke Kosor, tadašnje potpredsjednice Vlade, ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, predsjednice Povjerenstva za osobe s invaliditetom Vlade RH i pokroviteljice projekta započeo je s radom SOS telefon za žene žrtve nasilja, u organizaciji Zajednice saveza osoba s invaliditetom RH. Najzaslužniji za njegovo pokretanje su dr. Zorislav Bobuš i kooordinatorica projekta gđa Marica Mirić. Ona, koja je voditeljica takvog projekta i telefona, zaslužuje titulu junakinje. To je naša Zagorka, Štefica Roginić iz Štrucljeva. Više od 20 godina gospođa Roginić radila je u Domu zdravlja Krapina kao medicinsko laboratorijski inženjer. Sve do jednog dana, kad joj se život potpuno promijenio: - Prije 10 godina vraćala sam se s posla i doživjela tešku prometnu nesreću. Imala sam vanjski prijelom noge, slomljen kralješak i prijelom rebara, ukočeno rame, potres mozga... Oko godinu dana život mi se sastojao samo od terapije, terapije… i opet terapije… Bilo mi je teško i bolno… Kad je čovjek doslovce prikovan za krevet, shvati što znači hodati… koje je to bogatstvo… Suprug i sinovi puno su mi pomogli u svemu, pogotovo nakon invalidske mirovine. I to mi je teško palo, jer sam smatrala da još nešto ipak mogu raditi. U laboratoriju svaki sam dan komunicirala s pacijentima, pa mi je teško bilo napustiti i radnu sredinu. Zato mi je drago što sam i dalje vezana za Krapinu, pa mogu ponekad obići i svoje kolegice. ŽIVJETI POPUT OSTALIH Učlanila se u Društvo invalida rada Krapina i kad je SOIH počeo sa projektima za žene s in- Za nasilje ne Ranjeni ljudi su opasni, jer znaju da mogu preživjeti… Upravo nasilje uništava živote milijuna ljudi, a svi imamo pravo na život bez straha. Treba jasno dati do znanja da se nasilje može sprijeèiti radeæi na utvrðivanju uzroka i saniranju posljedica. Naša Zagorka Štefica Roginiæ, nakon preboljenih posljedica teške prometne nesreæe, aktivna je voditeljica SOS telefona – za žene s invaliditetom, pomaže im svojim savjetima i iskustvom. gove probleme. Drago mi je što sam upoznala mnogo novih ljudi i uvidjela kako osobe i s najtežim vrstama invaliditeta mogu uspjeti, ako su dovoljno uporne i ako imaju podršku okoline - uvjerila se gospođa Roginić. U Mreži žena danas ima preko 50 žena iz cijele Hrvatske i ima slučajeva žena s najtežim vrstama invaliditeta koje su otvorile privatan posao, zaljubile se, udale. U javnosti se o svemu tome vrlo malo zna, jer su takve žene u pravilu ovisne o nasilnicima i nerado ih prijavljuju. SOS TELEFON 01 4813 999 Štefica Roginić validitetom, Dubravko Sopek predsjednik Društva, predložio ju je za edukacije. - Tako je sve počelo… nekoliko nas je prošlo na tečaju… i tako sam postala voditeljica projekta, animirala se u društvu, postala aktivna. Shvatila sam i kakve su to predrasude prema takvim osobama, a njima je jedina želja bila i još uvijek je - živjeti poput svih ostalih - prisjeća se gospođa Roginić. Cilj ovog projekta zapravo je dobivanje realne slike o poteškoćama s kojima se žene s invaliditetom susreću u svom svakodnevnom životu. Statistike pokazuju da žrtve nasilja iz različitih razloga često odgađaju potražiti stručnu pomoć čime otežavaju rješavanje problema. To što je 20 godina radila s ljudima našoj je junakinji pomoglo u ovom poslu, iako je on potpuno različit od prvotnog. - Ponekad je zaista teško, ali je jako dobar osjećaj pomoći nekome i makar malo olakšati nje- 54 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. U Mreži je svoje članstvo i aktivnost pokazala i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak i saborska zastupnica Ljubica Lukačić. A da je potražnja za članstvom u Mreži sve veća, a i problem zlostavljanja žena s invaliditetom, svjedoči činjenica da je SOS telefon, koji radi samo jednom u tjednu, u dvije godine nazvalo 300 žena. Besplatnu pomoć korisnicima pružaju psiholozi, pravnici i vanjski stručni suradnici. Već se na prvom skupu Marica Mirić, Štefica Roginić, dr. Zorislav Bobuš, Anrijana iz Belog Manastira članica Mreže žena, premijerka Jadranka Kosor obilježavanje Dana žena 8. 3. 2008. ispostavilo da je od 25 žena bilo pet koje su doživjele čak najteže oblike nasilja. Žene bez invaliditeta kad su ugrožene imaju neku šansu pobjeći, obraniti se, nazvati, vrištati, tražiti neku vrstu pomoći… a žene s invaliditetom najčešće to ne mogu. Ova ekonomska kriza svaki dan povećava nezaposlenost i siromaštvo, što donosi i višestruko povećavanje nasilja u obitelji. Kod osoba s invaliditetom rijetko se prijavljuje nasilje, iako statistika potvrđuje da ga ima tri puta više od uobičajenog. Otvaranje SOS telefona 15. 5. 2007. povodom Međunarodnog dana obitelji JUNAK NAŠEG DOBA ma opravdanja Piše Monika Briševac Cvjetni trg - obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama - Zaista čujete svakakvih priča, ponekad je jako, jako teško objašnjava junakinja ovog broja - nastojim svima pomoći koliko najviše mogu, no nema čarobnog štapića. Svaku ženu saslušam, pružim joj potporu i podržim je u svakoj njenoj odluci. Ali, odluke ipak mora donijeti sama. Nekima je važno podijeliti s nekim svoju priču, i već im je lakše kada znaju da ih netko sluša. S većinom gospođa Roginić razgovara putem telefona, a neke žene traže i razgovor uživo. Oko 15% poziva završava i šutnjom, jer se nema hrabrosti progovoriti o problemima. Jedan dio poziva zbog obiteljskog nasilja vrlo često bude i jedini, pa se samo može pretpostavljati da se problem nije riješio, i da traje i dalje. Žene s invaliditetom izložene nasilju, predstavljaju zaista naj- manje zaštićenu skupinu žrtava nasilja. Neke od njih ne znaju zatražiti pomoć, neke ne smiju, a neke ne mogu. - Tamo gdje je njihova nemoć moram otvoriti prostor našeg zajedničkog djelovanja u kojem je neosporna suradnja nadležnih institucija – ističe naša sugovornica. Važnost SOS telefona je upravo u činjenici što vrlo često predstavlja prvi korak koji žene obično poduzimaju kada su zlostavljane i kada se odluče na radnje usmjerene zaustavljanju nasilja u obitelji. Broj telefona je javan i dostupan svima, te osigurava anonimnost svojim korisnicima. Korisnice mogu primiti sve informacije o mogućnostima zaštite koje su na raspolaganju, bilo kroz aktivnosti Mreže ili rad vladinih institucija, a ne moraju iznijeti osobne podatke ukoli- ko smatraju da bi to na bilo koji način dodatno ugrozilo njihov položaj u zajednici. Uz gospođu Roginić, pedesetogodišnju volonterku, stručnu pomoć pružaju obučene savjetodavke za rad, a moguće je zakazati i razgovor sa socijalnom radnicom i psihijatricom. Isto tako, žene mogu doći u ured na osobno savjetovanje sa volonterkama i djelatnicama SOS linije. USMJERITI NA ISPRAVNU ODLUKU - Česti su slučajevi da žrtva trpi i neće prijaviti nasilje dok voda ne dođe do grla. Oko 70% odnosi se na nasilje, a recimo oko 30% poziva žene samo traže informacije, pravne savjete… - dodat ću i to da je linija otvorena srijedom od 16 do 18 sati. Tako je do sad bilo i oko 10-ak poziva iz Zagorja, me1. OŽUJKA 2010. đutim, razgovora je bilo puno više jer su se žene javljale više puta. Javilo se i nekoliko muškaraca s invaliditetom, dodaje simpatična gospođa. Slijepa osoba npr. ne može pobjeći od nasilnika, jer se ne orijentira u prostoru, a gluha ili nijema ne može nekoga nazvati da bi prijavila nasilje. Zato su invalidne osobe puno ranjivije. - Prijavljivanja nema puno, ali nasilja ima, i to svih vrsta - verbalnog, seksualnog, ekonomskog… Upravo jedan težak slučaj bio je kad me nazvala žena iz Zagreba, koju su sestra i nećak odvjetnik željeli prikazati nesposobnom kako bi joj uzeli imovinu. Proglasili su ju i alkoholičarkom. Tražila je pomoć, i dobila je. Žena je na kraju dobila slučaj. Ima čak slučajeva da žene s invaliditetom završe na cesti. No, najteži od najtežih slučajeva koji sam čula bio je onaj seksualnog nasilja. Djevojka me nazvala… odmah po prvim sekundama razgovora shvatila sam da joj se dogodilo nešto užasno… bila je silovana… Isprva nisam znala kako je smiriti, ali sve je završilo dobro. Danas kad gledam upravo na taj slučaj – ponosim se njome, postala je članica Mreže žena, postala je aktivnija, i na drugi način doživljava svoju invalidnost. Vjerujte, ponekad se teško nositi s teškim riječima, plačem, boli… Čuti te priče, pružiti potporu ženi, nikad ne raditi protiv njene odluke, a ostati hladne glave. I dalje imamo edukacije, kao i predstavljanje rada, tako da se i u drugim gradovima sastajemo s ostalim članicama. Bile smo u Varaždinu, Sisku, Karlovcu, Puli, Splitu, Vinkovcima, Belom Manastiru itd. Žene s invaliditetom želim samo usmjeriti na donošenje ispravne odluke, a žene su te koje odlučuju da li će se javiti policiji, psihologu… Problemi se ipak ne mogu samo telefonski samo riješiti. Treba znati kako pomoći, a ponekad, znate i sami i lijepe riječi, utjeha, izliječe pokoju ranu - završava dirljivu priču junakinja Štefica Roginić. A ja ću svoju priču ovaj put završiti u nadi da će ruka pravde dostići i ovakve nasilnike. KRAPINSKI VJESNIK 55 GRADSKO IZBORNO POVJERENSTVO GRADA KRAPINE Na temelju Odluke o pravilima za izbor vijeća mjesnih odbora od 28. 12. 2010. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Krapine temeljem pravovaljanih prijedloga objavljuje liste predlagatelja: Na temelju Zakona o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Gradsko izborno povjerenstvo Grada Krapine LISTA: AUTOHTONA HRVATSKA SELJAČKA STRANKA – A-HSS NOSITELJ: MILJENKO HRŠAK, Zagrebačka cesta 26 B, ZA PODRUČJE GRADA KRAPINE ODREĐUJE SLJEDEĆA BIRAČKA MJESTA: 1. Miljenko Hršak, Hrvat (“), Zagrebačka cesta 26 B, Krapina, 2. Milan Fruk, “, Radobojska cesta 8, Krapina, 3. Damir Goričan, “, Zagrebačka cesta 26 B, Krapina, 4. Josip Hršak, “, Bregovita 42 A, Krapina, 5. Marko Horvat, “, Matije Gupca 21, Krapina, 6. Miroslav Presečki, “, Kneza Trpimira 2, Krapina, 7. Stjepan Hršak, “, Zrinskog i Frankopana 3, Krapina, 8. Zdravko Presečki, “, Kneza Trpimira 2, Krapina, 9. Ivan Konjić, “, Ilirskog pokreta 12, Krapina, (plavi salon), Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, koje obuhvaća birače s prebivališem u Krapini, Trg Lj.Gaja, Magistratska ulica, Uska ulica, Starogradska ulica, Perivoj Gustava Krkleca, Ulica Augusta Cesarca, Ulica dr.Lj.Gaja, Šetalište Hrvatskog narodnog preporoda, Ulica Ksavera Šandora Đalskog, Ulica Vladimira Nazora, Trg svetog Nikole biskupa, Štrosmajerova ulica, Ulica Mihovila P..Miškine, Ulica Miroslava Krleže, Ulica Kardinala Stepinca, Ulica Ilirskog pokreta, Trg Stjepana Radića, Trg dr.Mirka Dražena Grmeka, Ulica Miška Pavića, Ulica Sidonije Košutić, Ulica I.B.Mažuranić, Ulica Tita Brezovačkog, Ulica Dubravka Ivančana, Ulica Mate Lovraka, Ulica Marije Jurić Zagorke, Ulica Grigora Viteza, Ulica M.Jambrišek i Crkvena ulica. LISTA: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA – HDZ NOSITELJ : MARIJAN CEROVEČKI, Ul. dr. Lj. Gaja 15, 2. Biračko mjesto broj 2 u Krapini – u prostorijama Osnovne škole “Ljudevit 1. Marijan Cerovečki, “, dr.Lj.Gaja 15, Krapina, 2. Dubravko Barilar, “, Tkalci 14, Krapina, 3. Stjepan Artić, “, Rudolfa Lovreca 30, Krapina, 4. Mirko Šaško, “, Dolac 14, Krapina, 5. Antun Poslončec, Hrvat, Trg Lj.Gaja 18, Krapina, 6. Katarina Posilović, Hrvatica (“), Petra Krešimira IV 4, Krapina, 7. Željko Šimunić, “, Tkalci 98, Krapina, 8. Boris Bočkaj, “, Ilirskog pokreta 19, Krapina, 9. Mladen Gregurović, “, Rendićeva 15, Krapina, LISTA: HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI - HNS NOSITELJ: JOSIP HRESTAK, Zagrebačka cesta 39, 1. Josip Hrestak, “, Zagrebačka cesta 39, Krapina, 2. Zoran Babić, “, Ul.Kralja Tomislava 101, Krapina, 3. Boris Topolovec, “, Trg Stjepana Radića 11 , Krapina, 4. Irena Žižak, “, Trški Vrh 15, Krapina, 5. Željka Košutić, “, Matije Gupca 21, Krapina, 6. Nada Vrhovec, “, Tkalci 78, Krapina, 7. Vlado Jugec, “, Dragutina Domjanića 3, Krapina, 8. Krunoslav Mikša, “, Trški Vrh 72, Krapina, 9. Ivan Miljan, “, Kralja Tomislava 19, Krapina, LISTA: HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS NOSITELJ: ŽELJKA HORVAT, Tkalci 35, 1. Željka Horvat, “, Tkalci 35, Krapina, 2. Mima Hršak, “, Bregovita ulica 42 a, Krapina, 3. Jožica Puljek, “, Trški Vrh 50, Krapina, 4. Saša Horvat, “, Tkalci 35, Krapina, 5. Goran Hmelina, “, Tkalci 99, Krapina, 6. Ivana Horvat, “, Tkalci 35, Krapina, 7. Dejan Hmelina, “, Tkalci 99, Krapina, 8. Marija Horvat, “, Tkalci 35, Krapina, 9. Vesna Hršak, “, Bregovita ulica 42 a, Krapina, LISTA: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTINA HRVATSKE – SDP HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA – HSU NOSITELJ: IVAN TUŠEK, Matije Gupca 21, 1. Ivan Tušek, “, Matije Gupca 21, Krapina, 2. Stjepan Puljek, “, Trški Vrh 294 , Krapina, 3. Ivan Ovčariček- Rostok, “, M.Gupca 14 a, Krapina, 4. Kruno Rebić , “, Kralja Petra Svačića 2, Krapina, 5. Mato Laginja, “, Krambergerova 2, Krapina, 6. Ivka Pavlinić, “, Ivana Leva 3, Krapina, 7. Tamara Presečki, “, Kneza Branimira , Krapina, 8. Boris Drenški, “, Kardinala Stepinca 4, Krapina, 9. Anka Novak, “, Tita Brezovačkog 6, Krapina, Krapina, 17. veljače 2010. PREDSJEDNIK GRADSKOG IZBORNOG POVJERENSTVA Miroslav Ivić, dipl. iur. 56 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. 1. Biračko mjesto broj 1 u Krapini – u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Gaj” Krapina, Trg Stjepana Radića 1, koje obuhvaća birače s prebivalištem u Krapini, Zagrebačka cesta, Ulica dr.Franje Tuđmana, Ulica dr.Crkvenca, Ulica Antuna Mihanovića, Ulica V.Lisinskog, Ulica Antuna Kovačića, Ulica I.G.Kovačića, Ulica Đure Prejca, Ulica D.Domjanića, Ulica Ante Starčevića, Ulica Frana Galovića, Ulica Ivana Rendića, Ulica Žrtava rata, Ulica dr.Ž.Vukasovića, Radobojska cesta i Ulica Ivana Löwa. 3. Biračko mjesto broj 3 u Krapini – u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta (mala dvorana), Šetalište hrvatskog narodnog preporoda 13, koje obuhvaća birače s prebivalištem u Krapini, Samostanska ulica, Bregovita ulica, Ulica A.H.Brke, Ulica Stjepana Ortnera, Ulica Janka Leskovara, Ulica Augusta Šenoe, Ulica Rudolfa Lovreca, Ulica B.Samca, Ulica Kralja Tomislava, Ulica Kneza Trpimira, Ulica Kneza Domagoja, Ulica Kneza Branimira, Ulica Kralja Stjepana Držislava, Ulica Petra Krešimira IV, Ulica Kralja Zvonimira, Ulica Kralja Petra Svačića, Ulica Kralja Ljudevita I. 4. Biračko mjesto broj 4 u Krapini – u prostorijama Osnovne škole “August Cesarec” Krapina, Šetalište I.Vrencea 1, koje obuhvaća birače s prebivalištem u Krapini, Ulica M.Gupca, Ulica Bana Josipa Jelačića, Ulica prof.dr.Dragutina Gorjanovića Krambergera, Ulica Petra Zrinskog i Krste Frankopana, Ulica hrvatskih branitelja, Šetalište Vilibalda Sluge, Ulica Dolac i Ulica I.Gregurovića. 5. Biračko mjesto broj 5 na Trškom Vrhu – poslovni objekt, Trški Vrh 91 gostiona -Šumski gujdek koje obuhvaća birače s prebivalištem na Šušelj Bregu i Trškom Vrhu. 6. Biračko mjesto broj 6 na Tkalcima – privatna kuća Vladmira Barilara, Tkalci 56, koje obuhvaća birače s prebivalištem na Tkalcima. GRADSKO IZBORNO POVJERENSTVO GRADA KRAPINE 17. veljače 2010. Sukladno čl. 23. Odluke o pravilima za izbor vijeća mjesnih odbora od 28. 12. 2010. god. Gradsko izborno povjerenstvo Grada Krapine, na temelju pravovaljanog prijedloga, sastavlja i objavljuje ZBIRNU LISTU za izbore članova Vijeća Mjesnog odbora Krapina 1. NAZIV LISTE: AUTOHTONA HRVATSKA SELJAČKA STRANKA - A-HSS NOSITELJ LISTE: MILJENKO HRŠAK 2. NAZIV LISTE: HRVATSKA DEMOKRATSKA ZAJEDNICA - HDZ NOSITELJ LISTE: MARIJAN CEROVEČKI 3. NAZIV LISTE: HRVATSKA NARODNA STRANKA LIBERALNI DEMOKRATI - HNS NOSITELJ LISTE: JOSIP HRESTAK 4. NAZIV LISTE: HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA - HSLS NOSITELJ LISTE: ŽELJKA HORVAT 5. NAZIV LISTE: SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE – SDP HRVATSKA STRANKA UMIROVLJENIKA - HSU NOSITELJ LISTE: IVAN TUŠEK PREDSJEDNIK: Miroslav Ivić, dipl. iur. POD STRAHINJÈICOM Najteže je biti prorok u vlastitom selu Piše Milorad Videković Uz suglasnost uprave i predsjednika kluba, sportski direktor Juraj Leljak uvodi nove pravilnike o plaæama i naknadama u NK Zagorcu. Otpori, naravno, postoje, ali veæina ipak shvaæa vrijeme u kojem se živi. Racionalizacija troškova jedino je rješenje. Ipak, skandali ovaj put ne dolaze iz nogometa. Rukomet je zaslužan za to. Ljudi koji o sportu ne znaju ništa odluèili su napasti predsjednika i trenera ŽRK Zagorec. Ljudi koji nemaju nikakav rezultat napadaju one koji vode najbolji ženski sportski kolektiv županije. I ako je u ovom periodu od prošlog broja našeg magazina pa do prvog komercijalnog broja bilo dosta vremena vjerovao sam da će sve u krapinskom sportu proteći mirno jer zimska pauza rijetko donosi neka velika iznenađenja. Tako je otprilike izgledalo i kada sam pokušao analizirati sve ono što se događalo u sportu. Renault Auto Krešo osvojio je malonogometni turnir u Ivancu i tako upotpunio kolekciju trofeja te se sa pravom vlasnik Ivan Puljek može pohvaliti da ima sva prva mjesta najjačih malonogometnih turnira u državi. Istovremeno, Krešići su ušli u niz pozitivnih rezultata u I. HMNL Večernji list te se priključili gornjem dijelu tablice i postoje realne šanse da ih vidimo u play offu. Košarkaši Krapine počeli su nastavak prvenstva i postižu očekivane rezultate – seniori malo pobjeđuju, više gube, dok juniori u svakoj utakmici pobjeđuju sa visokom koš razlikom. Krapinski Zagorec posložio je svoje kockice. Uspio je sačuvati gotovo kompletnu ekipu koja je tako uspješno igrala prošle jeseni – nedostaju samo Marjanović, Kantolić i Regvar – doveo je novog mladog i ambicioznog trenera Domagoja Kosića, a najviše od svega veseli činjenica da je Uprava kluba predvođena Zoranom Smojićem, predsjednikom, i Jurajom Leljakom, sportskim direktorom, uspjela racionalizirati troškove te ih je u odnosu na prošlomjesečnu kolumnu prepolovila. Priznanje, naravno, zaslužuju i igrači koji su, ipak, nakon podugih pregovora koje su Pitam se dokle ide ljudska glupost, dokle ide jal onih koji su neuspješni naspram onih iza kojih stoje rezultati? pojedinačno vodili sa sportskim direktorom koji je i predložio novu sistematizaciju plaća, shvatili težinu gospodarske situacije i pristali na mnogo niže financijske uvjete. Ovakvu vijest s osmijehom je dočekao krapinski gradonačelnik Josip Horvat, koji već dugo inzistira na racionalizaciji troškova kluba. Nažalost, „pijani milijunaši“ iz Zagorca dugo vremena nisu mogli shvatiti svu realnost vremena u kojem živimo. Bolje ikada nego nikada, veli ona narodna. Vaš kroničar zbivanja „pod Strahinjčicom“, pak, da ne bi uvijek ispao dežurni kritičar, pohvaljuje sve koji su pristali na kompromis i dogovor, neovisno o tome što je do toga moralo doći i ranije. isam vjerovao očima kada sam na web stranici ŽRK Zagorec, koji je, da naglasim, proglašen za N POD POVEĆALOM + _ najbolji sportski klub u Županiji i Gradu u prošloj godini, vidio vijest koju potpisuje v.d. predsjednika Saša Kundih. Prije svega, bilo mi je nevjerojatno da uspješni predsjednik koji je klub izvukao od gašenja do praga druge lige na tom sastan- odlični rezultati Renault Auto Kreše, racionalizacija troškova Zagorca nepravedni i nerazumni napadi na uspješan rad ŽRK Zagorec ku daje mandat na raspolaganje, zbog istupa i napada pojedinih članova Uprave. Naime, kako stoji u vijesti, indirektno su napadnuti predsjednik i trener s tezom da klubu ne žele dobro, da su u njemu radi osobnih interesa te nepotrebno „guraju“ klub u drugu ligu jer da je to samo trošenje novaca, te da igraju samo djevojke „sa strane“ (uvijek sam se pitao što to znači – da nam igrači(ce) dolaze iz Afrike, Amerike ili možda iz Australije ili su one(i) ipak tu negdje blizu našeg grada). Morate priznati da ovakva vijest svakog dobrog poznavatelja rukometa, a pogotovo rezultata „zagorskih puca“, kako rukometašice Zagorca volimo nazivati u Krapini, mora ostaviti bez riječi. ada nešto ovakvo čujem, uvijek se pitam dokle ide ljudska glupost, odnosno dokle ide jal onih koji su neuspješni naspram onih iza kojih stoje rezultati? Licemjerje ljudi nekada stvarno nema granice. o, kako vaš komentator ne bi samo emotivno polemizirao, iznosim nekoliko informacija temeljem kojih svatko neka napravi svoj sud. U vrijeme kada je današnji predsjednik došao u klub naše su rukometašice uspješno „tavorile“ pri samom dnu III. HRL, na utakmice se odlazilo s brojem igračica tek tolikim da se moglo igrati, 6 do 8. Klub je bio pred gašenjem, a iz K N krapinskog sporta nestale bi sve one djevojčice i dječaci koji su se željeli baviti rukometom. Moralo se nešto učiniti i dobro je da je to učinjeno. Odjednom se pojavljuje vrlo kvalitetan trener, na treninge se odaziva sve veći broj djevojaka, a istovremeno počinje sa radom omladinska škola rukometa pod vodstvom iskusnog Dragutina Križanića. Takav rad rezultira i odličnim rezultatima. Već u prvoj sezoni „zagorske puce“ završavaju prvenstvo na petom mjestu, sljedeće sezone završavaju na trećem mjestu prvenstva, da bi ovu jesen završile kao jesenske prvakinje III. HRL za žene s velikim izgledima za konačni naslov prvaka i ulazak u viši rang. Zar upravo to nije cilj svakog sportskog kluba?! U posljednje tri godine proglašene su najuspješnijim sportskim klubom Krapine, Marija Mužek i Kristina Blažinić proglašene su najuspješnijim sportašicama Krapinsko-zagorske županije u posljednje dvije godine, a niti jedna igračica, ne znam da li to znate, za svoje igre ne dobiva niti lipe, već rukomet igraju iz ljubavi i s radošću pronose ime našeg grada diljem sportskih dvorana gdje nastupaju. Netko je na tom „čarobnom“ sastanku spomenuo da nema domaćih puca i nametnuo pitanje odakle su npr. Silvija Herak, prije nekoliko godina sportašica Krapine, Marija Mužek, prije godinu dana najbolja sportašica Krapine i Županije, Martina Novački, sportašica Krapine za 2009. godinu, Jelena Krkalo i još neke djevojke. Ima, naravno, i djevojaka iz Zagreba i Zaprešića, koje također ne dobivaju nikakvu naknadu za svoje igre, ali to je nužno. Bez sinergije kvalitetnih rukometašica poniklih u Krapini te nekoliko njih „izvana“, nemoguće je doći do rezultata. Nakon svega izrečenog, svakom pametnom dosta. 1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 57 VELIKANI SPORTA Zagorskom ninji ime je Rajko Duga je i pozamašna niska najveæih priznanja što ih je u svojoj prebogatoj sportskoj karijeri osvojio majstor u raznim borilaèkim vještinama, pukovnik Rajko Bartolin. Danas je ponosan što svoja bogata iskustva može prenijeti na talentiranu zagorsku mladež, a posebno što je njegova kæi Karla pošla njegovim putem i veæ osvojila mnoga prestižna odlièja. Piše Milorad Videković; Foto Edo Zajec P ukovnik Hrvatske vojske u mirovini Rajko Bartolin oduvijek je svojim djelovanjem, kako u radnom okružju, tako i u sportskom životu, izazivao punu pozornost javnosti. O takvoj tvrdnji dovoljno govore i (ne)poznate činjenice iz njegovog života – Bartolin je budokai majstor, nositelj crnog pojasa 5. dan, nositelj titule Bujinkan škole Shinan – glavni trener 10. dan i sudac HKBS – Kickboxinga. U vrijeme aktivnog bavljenja u vojsci bio je zapovjednik Domobranske bojne Zabok od 1992. do 1994. godine, u narednih pet godina za- povjednik je Domobranske 21. pukovnije, a u razdoblju od 2002. do 2009. godine predsjednik Udruge zagorskih dragovoljaca Domovinskog rata. Odlukom predsjednika Franje Tuđmana odlikovan je sa 6 vojnih odlikovanja. No naš interes u ovom slučaju je njegovo bavljenje sportom, i to sportom koji iako dosta zastupljen na prostorima Lijepe Naše još uvijek u sebi nosi jednu nepoznanicu. Zato je zanimljivo čuti kako se mimo sportova koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća bili izuzetno popularni, nogomet i 58 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. košarka, odlučio za borilački sport koji je ipak donosio nešto novo i nepoznato. - Iako sam se kao i mnogi u to vrijeme počeo baviti nogometom, i igrao jedno vrijeme u juniorima zabočke Mladosti, odmalena me ipak najviše privlačio borilački sport kao „vještina“ - priča Rajko. - Zanimalo me kako se netko fizički slabiji može obraniti od jačeg i jednostavno čekao sam priliku da se i taj sport pojavi na našim zagorskim bregima. Prilika mi se ukazala 1973. kada postajem aktivni član Budokai društva 13. maj Zabok. Bio sam tu sve do 1984. kada mijenjamo ime kluba u „DZBVIS“. Od tada se ime kluba često mijenja da bi 2005. dobio naziv Bujinkan dojo Zabok odnosno od 2007. Kickboxing klub Ninja Zabok. Potom nastavlja svoju priču: - Od 1973. kada sam se počeo baviti ovim sportom aktivno se borim u svim kategorijama i moram istaknuti da iza mene ima podosta dobrih rezultata. Izdvojit ću samo neke - 1983. sam osvojio prva mjesta na prvenstvu Hrvatske u disciplini full contact i disciplini budokai, dok sam te godine druga VELIKANI SPORTA mjesta osvajao na prvenstvu bivše države u budokaiu i semi contactu. Na otvorenom prvenstvu Kickboxing gala cupa u Parizu osvojio sam drugo mjesto u tajlandskom boksu. Dvije godine kasnije postao sam višestruki prvak bivše države, da bi ipak najveće priznanje dobio te iste godine kada sam kroz niz borbi postao prvak Europe u budokaiju. Kao član reprezentacije Jugoslavije iste godine sudjeluje na Kupu nacija u Antwerpenu, gdje reprezentacija osvaja drugo mjesto. Godinu kasnije klub osvaja drugo mjesto na prvenstvu Jugoslavije, Rajko postaje prvak bivše države u Budokaiju, itd. U JAPANU MEĐU NAJVEĆIM UČITELJIMA - Ima još dosta toga i zaista nema smisla da sve to nabrajam – ističe skromno Rajko - jer to što sam osvajao kao aktivan borac i sve ono svoje iskustvo koje sam stekao sada prenosim na mlađe naraštaje. I to je ono što mi pričinjava iskreno zadovoljstvo. • Osim vrhunskih sportskih rezultata nagrađivani ste i kao sportski djelatnik? - Dobio sam dosta priznanja kao sportaš i trener, te priznanja SIZ-a za fizičku kulturu. Izdvajam 1983. i 1984. godinu, kada sam proglašen najboljim sportašem općine Zabok i 2007. godinu kada sam dobio nagradu Grada Zaboka za životno djelo za posebne zasluge u razvoju športa. • Koje vam je priznanje najdraže? - Sva priznanja i rezultati imaju svoju priču i težinu, ali za ovu priliku izdvojit ću dva događaja. Prvi je kada sam nakon višegodišnjih titula najboljeg borca u bivšoj državi osvojio naslov prvaka Europe 1984. godine u Njemačkoj. Drugi je veliko dostignuće u savladavanju Ninpo vještine, jer imati titulu Shihan 10. dan je velika čast i odgovornost, kao i dokaz vještina, upornosti i ustrajnosti, što me ispunjava ponosom i radošću duha i srca. • Iza vas je, koliko mi je poznato, puno putovanja izvan zemlje, a poseban dojam ostavili su posjeti SAD-u i Japanu? - Svako moje putovanje donijelo mi je mnogo iskustva i puno novih stvari koje sam želio. SAD, ako ih gledamo u okviru borilačkih sportova, su nepojmljive, barem u vrijeme 1986. godina, kada sam prvi put bio tamo. Uvjeti u kojima su tamo radili borci bili su nešto o čemu sam mogao samo sanjati, a fascinirala me činjenica da u svakoj od tih akademija borilačkih vještina postoje drugačija orga- nizacija i stil rada. Tako je u New Yorku posebno mjesto zauzimao Masutatsu Oyama karate, a Airon banks-Mag istočne obale imao je sasvim drugačiji način rada. Hapkido u San Franciscu je bio nešto novo kao vještina i rad s oružjem kod korejskog majstora. Na Havajima Tae-Kwon-do je opet bio nešto treće, tako da sam u to vrijeme dosta naučio, što je uostalom i bio cilj posjeta Americi. Japan je jedna druga priča. Posjetiti izvor, tj. samu vještinu Ninjutsu koja je formirana u Japanu, učeći od najvećih japanskih Shihana u Bujinkan školi kao što su: Shihan Seno, Shihan Oguri, Shinan Nagato i Shihan Nogući, a osobito od živuće legende „soke“ dr. Masaaki Hatsumi, najviše je što Buju poklonici mogu doživjeti. Počašćeni su da mogu vježbati i učiti od takvih velemajstora tradicionalne vještine, a ja sam imao upravo tu čast. Uostalom, japanska samodisciplina, točnost i radišnost je opet priča za sebe i mnogima bi dobro došla. FILOZOFIJA NINJA BORACA • Spomenuli ste ninjutsu. Od borilačkih sportova najmanje poznat u našim prostorima. Čuli smo o ninjama, ali više o tome kako su gotovo nevidljive i kako ih nitko ne može savladati. - Kroz povijesne knjige ne može se puno naći o Ninjama. Zna se naići na nepovezane članke o tajnim i misterioznim “ratnicima sjene”, koji su bili davni “specijalci” svojeg vremena i doba. Znaju se spomenuti kao demoni mraka i zastrašujuće ubojice koji su se znali naglo pojaviti i potom brzo nestati. Spominje se da nisu imali morala niti tradiciju koju bi pokušali braniti. No u to vrijeme su kroz kasniji dio povijesti u Japanu neprekidno trajali ratovi za prevlast između Deimyoi i Šoguna. Ono što nisu mogli obaviti Samuraji i za specijalne i tajne pothvate Deimyoi su koristili Ninja ratnike koji nisu bili vezani “Bushidom” - kodeksom časti. A oni su bili upravo savršeni i obučeni za sve vrste borbi i za sve uvjete. Ninje su obavljale i različite upade i diverzije na neprijateljske teritorije, sabotaže, likvidaciju neprijateljskih zapovjednika, i to na mnoge načine. Koristili su ih kao tajne agente, vojne saveznike pa čak i stratege, a u novije vrijeme kao tjelohranitelje, policajce i specijalce. Bilo je najbitnije da se zadatak izvrši pod bilo koju cijenu. Mnogo ninja je i poginulo na izvršenju misija. Znali su imati više varijanti planova, pa ako ne uspije niti jedan plan, onda su pristupali improvizaciji. U tome su bili majstori. To je otprilike bio 1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 59 VELIKANI SPORTA kodeks Ninje ratnika. I za kraj, jer povijest je izuzetno bogata i previše bi trebalo papira za potpuni opis, naglasit ću da se Ninjutsu prvi put spominje u 5. stoljeća, a opći izvor dijela tehnika dolazio je iz Kine, Tibeta i Indije. Živjeli su u klanovima koji su u rodbinskim odnosima tvorili usko zajedništvo, a većinom su živjeli u samoći prirode da bi sebe i druge mogli razumjeti. Za neke možda fraza, ali koja ipak ima svoj veliki značaj. Živjeli su izolirano u odvojenim regijama, daleko od kaotičnog meteža građanskog rata tadašnjeg Japana. Kada je Ninjutsu nastao, postao je snažan utjecaj religijskih i duhovnih djelatnosti. Više utjecaja je bilo uključeno i bitno za razvoj ninjutsua kroz povijest. Šugendo je također imao svoj utjecaj na sam razvoj Kukišin-Rju koji je nastao u oblasti Kumaro, te se danas tamo čuva dokument Amacu Tarahiban. Sensei Takamacu je doktoru Masaaki Hatsumiju ostavio čitave tekstove, zapise i svitke o mnogim školama Ninjutsua, a i taj je materijal povezan direktno sa spomenutom linijom. Drevne šugenđe su lutale planinama i sa svojim šakuđo štapom trenirali svoje borilačke vještine (jedna teorija i jedan dio vještina). Druga - religijski misionari su morali biti snažni i jaki da bi mogli pomagati ljudima. Bodidarma-Daruma Taiši-(Indijski duhovni učitelj za kojeg se priča da je u ranom 6. stoljeću među kineske monahe uveo praksu borbi i fizičkih vježbi, te meditativne principe ZENA) također je bio i praktičar i odličan borac, posebno u Bo-đucu. Borbeno oružje bilo je dio onoga što je uvezano u Japan uz meditaciju i metode filozofskog poimanja. Na KUKI planini prebivali su KUKI-šugenđa i od njih je dolazio snažan utjecaj i kasniji razvitak ninjutsua. Utjecaj je bio i sa Dema-Senzana tri sveta planinska vrha, u oblasti Jameyuta na kojima su trenirali Haguro-Šugenđa. Negdje između 794.-1192. godine, ninjutsu se počeo razvijati u vještinu kakvu danas poznajemo. Za razvijanje ninjutsua zaslužno je također i nekoliko kineskih ratnika, učitelja i svećenika, koji su putovali divljinama širom Japana. Oni su donijeli sa sobom znanje akumulirano stoljećima u njihovoj matičnoj zemlji. Vojna strategija i taktika (Sun Tzu-wua), religija, filozofija, folklor, kulturni koncepti, medicina, mistika, skupljani u carskoj Kini iz Indije, Tibeta i južne Azije, našli su novo mjesto u razvoju Ninjutsua. bu okupim što veći broj mladih koji će se sportom i samodisciplinom što bolje snaći u društvu. • Iza sebe imate brojne odlične rezultate, što je i vidljivo. Kakvi su rezultati kluba? - Klub nastupa na otvorenim kup natjecanjima od županije i regije Odlučujuće za razvoj Ninjutsua bilo je spajanje borbenih tehnika s tehnikama bešumnog prikradanja, kretanja i nestajanja organiziranom sektom zvanom Yamabushi. Yamabushi, planinski ratnici-svećenici bili su sekta koju je proganjala carska vojska, a prakticirali su Shugendo. pa do države, ovisno o rezultatima pojedinaca, ali istovremeno nastupa i na svim državnim prvenstvima i većini međunarodnih prvenstava – od svjetskih kupova do europskih prvenstava. Brojni nastupi, odlični pojedinci donose i dobre rezultate. Spomenut ću samo neke – 2008. Karla Bartolin osvojila je prvo mjesto na Hrvatskom kupu u semi contact, drugo mjesto u light contact. Godina 2009. bila je također izuzetno bogata trofejima pa je tako Lana Rafajec na hrvatskom kupu u dječjoj KAKAV OTAC TAKVA KĆI • Znam često čuti - Rajko je zagorski ninja?! - Za ninjutsu vještinu zainteresirao sam se 1988. kada po prvi put odlazim na razne seminare u bivšoj državi, tako da mogu slobodno naglasiti da sam bio pionir i majstor Ninjutsu vještine na prostorima Jugoslavije, a danas Hrvatske. Tako su upravo kod mene polagali svoje prve kyu statuse u ovoj disciplini danas priznati majstori Gašparević, Rostohar, Šoh, Šantek, Popović i ini. Prvi učitelj u Ninjutsu bio mi je Shihan Armin Dorffler iz Nürnberga koji 1990. dolazi u Zagorje i održava prvi međunarodni seminar na ovim prostorima. Te godine ja pokrećem inicijativu i osnivam Ninjutsu savez čiji sam prvi predsjednik. • Klubovi Bujinkan Shinobi Dojo Zabok i Kickboxing klub Ninja Zabok trenutno su mjesto vaše preokupacije. - Svakako. To su klubovi koji žive pod motom – sport, a ne droga, sa ceste u dvorane. Cilj mi je da u klu- 60 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. kategoriji osvojila drugo mjesto, u juniorskoj kategoriji Stjepan Ferek na prvenstvu Hrvatske osvojio je brončanu medalju, dok je Karla Bartolin na istom natjecanju osvojila zlatnu i srebrnu medalju. Time berba medalja u prošloj godini nije bila završena jer je na svjetskom kupu u Italiji Karla Bartolin osvojila jednu srebrnu i dvije brončane medalje. Iako smo zaista ponosni na uspjehe kluba, moram naglasiti da je ipak naša glavna zadaća privući što veći broj mladih u klub, kako bi se aktivno bavili sportom koji osim borilačkih vještina u sebi sadrži i određenu filozofiju življenja. • Karla Bartolin, vaša kći, pošla je vašim stopama?! - Izuzetno sam ponosan zbog toga. Njezini rezultati znače ispunjenje i dostignuća koja sam ja ostvario samo što ih ona ostvaruje ranije od mene s obzirom da ima bolje uvjete i stručnost kraj sebe, ali ne samo ona, već i ostali članovi kluba, te da smo oboje, odnosno svi u klubu, na ispravnom Budo putu. • Zaista impresivno, ali vjerujem da su prisutni i problemi. - Recite mi gdje ih nema. Oduvijek su bili i bit će glavni problem financiranje, pogotovo u današnjoj situaciji koja je izuzetno teška. Zato ne želim posebno govoriti o problemima, već na kraju ovog razgovora zahvaliti onima koji nam zaista puno pomažu. kv POD REFLEKTOROM 1. OŽUJKA 2010. K R A P I N S K I VJESNIK 61 JUNAK MOJ POVRTNJAK NAŠEG DOBA Dani su veæ znatno duži pa sve èešæe pogledavamo prema našem povrtnjaku. Zasigurno ste veæ isplanirali ovogodišnju sadnju i sjetvu te nabavili ponešto od gnojiva i sjemenja. Pokušajte nabaviti prirodna gnojiva kao što su koštano brašno i krvno brašno i rožina (smljeveni papci, kopita i rogovi). sorte siju se u redove na razmak 40-50 cm, a u radu u razmacima do 5 centimetara. Visoke sorte siju se u kućice. Razmak između redova je 60-70 cm, a između kućica u redu 50 cm. SALATA Sijemo je izravno na vrtnu gredicu, možemo je uzgajati cijele godine. Proljetnu salatu sijemo što ranije, početkom ožujka. Salata koju sijemo u listopadu, prezimi u tlu kao sjeme, a u proljeće niče. Na taj način uzgajamo salatu za ranu proljetnu potrošnju. ŠPINAT Dobro podnosi niske temperature, pa može vani prezimiti. Posijemo li ga u jesen, za berbu dolazi u proljeće čak tri tjedna ranije od onog posijanog u proljeće. Sjeme sijemo omaške ili u redove, s razmakom od 10-30 cm između redova. Razmak između sjemenki u redu je jedan do tri centimetara. KOMPOST Kompost je najbolje prirodno gnojivo. Bez mnogo troškova možete ga sami proizvoditi. Što je sadržajniji, to je kvalitetniji. Ponovimo ukratko što sve može činiti kompost: svi vrtni i kućni otpaci ( ostaci jela, ljuska jajeta, krumpira… ostalog povrća ostaci kave i čaja…), korov, ostaci živice, grmlja, trava, uvelo cvijeće, lišće, treset, slama, paprat, kućna prašina, papir, drveni pepeo, piljevina, čađa, kokošji i zečji izmet… U kompost ne spadaju svi materijali koje priroda ne može rastvoriti: plastika, staklo, metalni predmeti, boje, lakovi. Zreli kompost presije se, neraspadnuti dijelovi vraćaju se na kompost. Kod sjetve i sadnje biljaka upotrebljava se za poboljšanje zemlje kad se u vrtu sade nove kulture. Pomoću komposta biljke postaju jake, snažne, zdra- ve i otporne na štetnike i bolesti. Oni ugrožavaju samo slabo hranjene biljke. Kompost ne treba ukopavati duboko u zemlju, već samo posipati i miješati s gornjim slojem zemlje u raspadanju. Ako imamo dovoljno komposta, nije potrebno nikakvo drugo gnojivo. Kompost ne može štetiti u prevelikim količinama, a povrće izraslo na kompostom snabdjevenoj zemlji po svojoj vrijednosti i ukusu bolje je od povrća proizvedenog na bilo koji drugi način. SIJANJE U OŽUJKU Neke vrste koje podnose niže temperature moguće je sijati već u ožujku. Takve vrste su rotkvica, salata, radić. ROTKVICA Možemo je uzgajati kao ranu proljetnu ili jesensku kulturu. Rano na proljeće, u ožujku ili 62 KRAPINSKI VJESNIK 1. OŽUJKA 2010. travnju, sije se na otvorenom. Od sjetve do berbe prođe 3040 dana. Sijemo je u redove razmaknute 10 centimetara. Za klijanje će joj trebati dva tjedna. Nakon što se razviju male biljčice prorijedite ih. S njenim nicanjem najvjerojatnije će se pojaviti i buhač, jedan od najčešćih štetnika. Njegovu pojavu potvrdit će veliki broj rupica po listovima rotkvice. Buhač se može otjerati sadnjom rotkvice u mješovitoj kulturi salatom i špinatom u susjedstvu ili osiguravanjem rastresite, stalno pokrivene i vlažne zemlje. GRAŠAK Grašak je kultura koja se sije od početka ožujka do sredine travnja. Vrijeme sjetve ovisi o temperaturama. Postoje visoke i niske sorte. Ukoliko želite izbjeći dodatne poslove postavljanja potpornja, odlučite se za sorte niskog rasta. Za klijanje će im trebati oko 3 tjedna, pogotovo ako temperature budu niže. Niske MJEŠOVITE KULTURE Na gredice posijte mješovite kulture. Međusobno će se štititi od štetnika, bolje će se iskoristiti plodna zemlja, a bolji rast i razvoj, aroma i ukus biljaka usred njihovog međusobnog pozitivnog djelovanja odabranih susjednih biljaka, dat će veće prinose. 1. GREDICA: crveni luk, između rotkvice – sitna salata – mrkva – sitna salata – crveni luk, između rotkvice; 2. GREDICA: salata u glavicama – špinat – rani kupus (sadnice/špinat, salata u glavicama/sjetva); 3. GREDICA: grašak u tri reda, između dva reda rotkvica – na ivicama gredice, sadnice korabe i salate (miješano); 4. GREDICA: crveni luk – špinat – mrkva – špinat – crveni luk – mrkva; 5. GREDICA: salata – crveni luk – koraba (sadnice), između sijana salata – crveni luk – salata. JUNAKMALI NAŠEG ZAGORCI DOBA OŠ “VIKTOR KOVAČIĆ” HUM NA SUTLI U PROJEKTU ŠKOLE ZA AFRIKU DOBRO JE ČINITI DOBRO C ilj projekta Škole za Afriku doprinos je viziji Nelsona Mandele, dobitnika Nobelove nagrade za mir i bivšem predsjedniku Južnoafričke Republike, da se djeci u Africi omogući školovanje. Samo u subsaharskom području Afrike 45 milijuna djece ne ide u školu, obrazovanje je za njih prilika da izađu iz okrutnog svijeta siromaštva, neznanja i bolesti. Mi u Hrvatskoj ove godine pomažemo UNICEF-u u prikupljanju novca za Ruandu, u kojoj je tijekom ratnog sukoba 1994. u samo tri mjeseca smrtno stradalo 800.000 ljudi, a tisuće djece ostalo je bez roditelja i završilo na ulici. Mnogi mališani u Africi ne mogu ostvariti jedno od temeljnih prava svakog djeteta - pravo na obrazovanje. Djeca rade da bi prehranila obitelj, brinu se za svoju braću i sestre. Nemaju novca da plate školarinu ili kupe knjige. Nedostaje im čiste, pitke vode i sanitarnih prostorija. Život djece u Ruandi mnogo je drugačiji od ovog u Hrvatskoj. S projektom smo započeli u rujnu, prezentacijom na roditeljskom sastanku na kojem su bili prisutni svi roditelji od 5. do 8. razreda. Nakon prezentacije roditeljima upoznali smo i učenike s projektom. U goste smo pozvali predavača našeg sumještanina koji je boravio u subsaharskom području g. Milana Brezinščaka. Svojim je snimkama potaknuo učenike da osmisle što više akcija kojima bi prikupili novac i upoznali mještane s problemom obrazovanja u Ruandi. Naši su učenici sa puno srca, volje i mašte ušli u taj projekt kako bi svojim vršnjacima u Africi omogućili školovanje, a time i bolji i sigurniji život. Učenici su tako organizirali kestenijadu, prodaju kolača u više navrata na mjesnom trgu uz naše tamburaše, zatim prodaju magneta s afričkim motivima koje su sami izradili, izložbenoprodajni štand s prekrasnim božićnim ukrasima, sajam rabljenih stvari tzv. buvljak. Uz to su svakodnevno odvajali par kuna u kasicu koja je bila u svakom razredu. U prosincu prošle godine organiziran je humanitarni koncert na kojem su sudjelovali sadašnji i bivši učenici naše škole, a gostovali su i učenici glazbene škole Pregrada. Humska kinodvorana bila je prepuna, te je sakupljeno oko 2.000 kn. Ukupan iznos koji je prikupljen u našoj školi je 10.023,86 kn. Ono na što smo najviše ponosni svakako je entuzijazam i kreativnost učenika, njihov angažman u osmišljavanju aktivnosti i načina prikupljanja financijskih sredstava kako bi pomogli vršnjacima u Ruandi. Čestitamo učenicima OŠ Viktora Kovačića iz Huma na Sutli, a vas, draga djeco, pozivamo budite kreatori svoje stranice magazina. Krapinski vjesnik vaš je prijatelj. NAJ razred OŠ “August Cesarec” iz Krapine R 5a Slijeva nadesno, počevši od trećeg reda: Juraj Barilar, Mario Rožaj, Dino Benc, Karlo Mrzlečki, razrednica Cecilija Gregurović, Dominik Malarić, David Jarnjak, Domagoj Vincelj, Luka Belošević, Marija Petrušić, Margareta Herceg, Vlatka Bilal, Lucija Mrzlečki, Karolina Bračević, Nikola Fruk, Davor Pernjek, Filip Pavić, Viktor Harapin, Jan Puljek, Helena Kranjčec, Petra Goričan, Mateja Maleković, Martina Hmelina, Dina Leško, Jelena Ortner, Paula Bjelčić, Valentina Jagušić, Nikolina Sitar, Nataša Klasić, Gabrijel Varga Lazar avnatelj škole Milorad Videković nije dobio lagan zadatak, kada smo ga nazvali iz redakcije Krapinskog vjesnika-glasa Zagorja. Ipak, u ocjeni najboljeg razreda 5a je zasluženo pobijedio. Ovaj je razred zbilja u svemu najbolji. Između ostalog, oni su i najbrojniji razred jer im se u početku ove školske godine u razredu pridružilo 15 učenika iz Područne škole Podgora, pa ih sada ima čak 30. Time što su dobili na brojnosti nisu izgubili na znanju i vladanju, a njihova razrednica, Cecilija Gregurović, hvali ih i aktivnošću te zalaganjem na satu općenito. Čestitamo razredu i njegovoj razrednici, a ostalima poručujemo neka ih dogodine pokušaju nadmašiti, ili ćemo sljedeće godine ponovno gledati istu sliku. U sljedećem broju posjećujemo Osnovnu školu Sveti Križ Začretje. Utrka u ocjenjivanju može početi. 1. OŽUJKA 2010. KRAPINSKI VJESNIK 63 HOROSKOP 64 KRAPINSKI VJESNIK VELJAÈA 2010 HOROSKOP OVAN 21. ožujka - 20. travnja VAGA 23. rujna - 23. listopada Za vas je ovo izuzetno povoljno razdoblje iako imate osjećaj nezadovoljstva Sada bi mogli položiti ispite s kojima kasnite, ili završiti poslove koje ste odlagali. Putovanja izvan zemlje će proći u dobrom raspoloženju. U ljubavi vam se avanture pretvaraju u običavajuće veze, zaljubit ćete se, sretno. Ako ste imali problema sa sinusima, sada bi oni mogli biti naglašeni. Ako ste napredovali u poslu, sigurno je da ćete ga i odgovorno odraditi. Neki suradnici bi vam mogli stvarati probleme. U ljubavi ste pravi romantik i sada će taj vaš romantizam doći do izražaja. Moguće je da će vam se javiti osoba koju ste već odavno izbrisali iz svog života. Također je moguća i ozbiljna veza jer vi ionako ne znate biti sami, previše volite i želite ljubav da biste ostali sami. Oslobodite se iracionalnog straha. BIK ŠKORPION 21. travnja - 20. svibnja 24. listopada - 22. studenog Možda ste zabrinuti za financijsko stanje, prodaju nekretnine, ili kupnju, no sve će dobro završiti. Moguć je i novi posao koji će zadovoljiti vaše financijske apetite. Nije u novcu sve. U ljubavi se morate malo i potruditi oko partnera/ice, malo akcije neće škoditi. Apetit će vam biti pojačan, pa bi bilo dobro da pripazite na prehranu. Kao i obično izuzetno strastveni i prodorni poslovno bit ćete umorni i iscrpljeni. Situacije koje sada izgledaju neobećavajuće okrenut će se u vašu korist. Iako se vaš nadređeni baš okomio na vas, ne prenagljujte. U ljubavi ste izuzetne sreće, pa iako ste u sretnoj vezi, braku, postoji šansa da se i još netko zagleda u vas. Strastveno i burno. BLIZANCI STRIJELAC 21. svibnja - 20. lipnja 23. studenog - 21. prosinca Odrastete li vi ikada? Poslovno bi mogli imati ponudu koja će ispuniti vašu potrebu za komunikacijom, no ne povjeravajte se svakome. Oni u braku imat će zadovoljstvo s partnerom, a oni slobodni imaju šansu upoznati nekog zanimljivog, no ne i želju za ozbiljnom vezom. Zdravlje dobro. U poslu ćete postizati odlične rezultate. Bit ćete izuzetno raspoloženi i nijedna prepreka vam se neće činiti nepremostiva. U fazi ste kad vam je zadovoljstvo važnije od statusa i prestiža. Moguće je da ćete dobiti financijsku nemoralnu ponudu, oprez. Ljubavni život, ako je trpio, sada će se pokrenuti, ali samo nakon vaših provjera. RAK JARAC 21. lipnja - 21. srpnja 22. prosinca - 20. siječnja Okrenuti svojim najbližima možda ćete imati osjećaj da se vaši napori ne cijene dovoljno. No, iako postoji potreba za nekim promjenama u poslovnom okruženju za sada će biti sve po starom. Ljubavni problemi će nestati kao rukom odneseni, iako su moguće i turbulencije za one koji su u braku, a slobodni bi mogli razmišljati o braku. Raspoloženje vam je ispod svakog minimuma tolerancije, izuzetno ste zabrinuti i nastojite naći rješenje. Bit ćete skloni osamljivanju i razmišljanju. Poslovno ulazite u rizike ili ste baš vi žrtva krize, trpite razna ograničenja. U ljubavi kao da stojite, možda da razgovarate i budete otvoreniji. LAV VODENJAK 22. srpnja - 22. kolovoza Poslovno baš i ne ide onako kako ste se nadali, mali zastoji, ma koliko se vi trudili. Drugi dio mjeseca već je bolja situacija, pa čak i nagrade za uloženi trud. U ljubavi će doći do razlaza, i ne bi vam trebalo biti žao jer osoba s kojom jeste ionako nije za vas, no vi to već znate i sami. Zdravlje dobro, no mogući je povrijeđeni vaš ego. DJEVICA 23. kolovoza - 22. rujna Vi kao da se još zbrajate i oduzimate, osjećate se daleko od svega i trebate pomoć bližnjih koji će vam biti pri ruci. Poslovno trpite, bez obzira koliko se trudili, ali kroz mjesec, dva sve će se početi kretati uzlaznom putanjom za vas. U ljubavi ćete biti skloni kritikama ili ćete ih trpjeti, neka vrsta nezadovoljstva kao da je ovladala vama, sve je prolaznog karaktera. Nađite vremena za sebe i izliječite neke stare rane. 21. siječnja - 19. veljače Kao individualist teško prihvaćate rad u grupi, tim gore ako to baš i ne ide u smjeru koji ste zamislili. Bit ćete izloženi raznim kritikama, ali vaši bližnji će biti na vašoj strani. Nakon igre skrivača konačno ćete se pokrenuti na ljubavnom planu. Prošlost ostavite daleko iza sebe. RIBE 20. veljače - 20. ožujka E, pa sretan rođendan, Jupiter u vašem znaku je svakako pokazatelj velike sreće u ljubavi i poslu, iskoristite svaku pa i najmanju priliku za napredovanje. Aktivirajte se! U ljubavi ćete se možda vratiti nekoj bivšoj ljubavi, ako ne, mislit ćete na nju/njega, možda je bolje da krenete naprijed. Zdravlje nikad bolje, iako biste mogli patiti od manije prošlosti, ostavite je gdje joj je mjesto, a vi naprijed. Želite li saznati svoj natalni horoskop, godišnji horoskop, dobiti astro savjet, nazovite Silvu na broj 091 44 22 787 ili dođite na konzultacije u Caffe bar Zodiak, Ilica 276 (kod okretišta tramvaja) Zagreb ZAGORSKA ZANOVETANJA Umrijeti sa stranačkom knjižicom Piše Milivoj Pašiček D ržite lopova! Ne puštajte ga! Naravno onog kojeg su razotkrili mediji, ili se sam odao nekim bahatim potezom i željom da otme još više. I dobro je da nije naš, nego tuđi. Ono naš i tuđi određuje boja partijske knjižice. Jer za partijce ne vrijedi pravilo kao za obične građane da je lopov uvijek lopov. On je uglavnom lopov ako nije iz vlastitih redova. Zato je pravilo da se lov na lopove ne otvara nikada na one u vlastitim stranačkim, čitaj partijskim, redovima. Lakše ga je locirati, identificirati, uhititi i transferirati, pronaći i sprovesti iza brave ako nosi tuđu partijsku knjižicu. najviše je lopovluka, pljački i korupcije upravo u tvrtkama koje su u vlasništvu države, koja, sada je to vidljivo, niti ne zna što se događa s njihovom imovinom. A tamo sjede njihovi upravitelji, A najvećih i najjačih državnih tvrtki treba izbaciti politički podobne i dovesti kompetentne. A njihovo je kadroviranje po stranačkoj podobnosti i partijskoj poslušnosti dovelo zemlju u jadno i otužno stanje, u blato korupcije, nepotizma, pljačke. Tvrtke gube zbog političkog kadroviranja, a dežurna politika ide u prilog strancima, pa se s predumišljajem događa da se gospodarski subjekti dovode u situaciju da ne mogu dalje, baca ih se na koljena, provode se stečaji, pa se na kraju tvrtke prodaju za sitne eure. a osnovi neformalnih koalicija i dogovora stranke dijele plijen kada su u pitanju glavne fotelje u državnim tvrtkama. Kad se žele nekoga riješiti gladnom narodu željnom krvi, potjernica, uhićenja, serviraju neki lik za odstrijel. Ma, bez pretenzija da nekoga ovdje branim, ali posljednji je takav slučaj Hrvoja Vojkovića, po svim gospodarskim kriterijima, vrlo uspješnog čelnog čovjeka Croatia osiguranja. Kad se to politici prohtjelo preko noći su se pojavile njegove bespravno izgrađe- N A partija, bolje rečeno partijska knjižica, odlučuje i sve ostalo, ma u što se lažno kleli oni na vrhu vlasti. Sve lijepe riječi o moralu i stručnjacima obično je bacanje prašine u oči narodu. Da vladajući postavljaju na mjesta u glavnim državnim tvrtkama svoje partijske istomišljenike, drugove po stranačkim krvnim zrncima, odmah podastirem dokaze. Od devetnaest šefova javnih poduzeća samo je jedan jedini nestranački!!! Na čelu tvrtki trinaest je HDZ-ovaca, tri su HSS-ovca i jedan (već bivši) HSLS-ovac! a listi HDZ-ovih reprezentativaca su Ivan Mišetić (Croatia Airlines), Milivoj Fučkar (Narodne novine i Vjesnik), Zoran Popavac (HŽ), Robert Jukić (Hrvatska pošta), Josip Popovac (HRT), Miro Škrgatić (AZR), Leo Begović (HEP), Jerko Jelić Balta (Plinacro), Vesna Bakran (Hrvatska lutrija), Mate Perišić (Plovput), Anto Violić (ACI), Stjepko Boban (Hrvatske autoceste) i Jakov Krešić (Hrvatske ceste). Za prvu momčad u HSS-u trenutno igraju Darko Vuletić (Hrvatske šume), Ante Markov (JANAF) i Jadranko Husarić (Hrvatske vode). Iz ekipe HSLS-a ispao je već spomenuti Hrvoje Vojković (Croatia osiguranje). to, to je ta depolitizacija o kojoj nam suvereno i važno pričaju i pokušavaju zamazati oči. Eto na djelu parole: kompetentni, a ne s partijskom knjižicom! A da i ne govorimo o partijcima koji jednako tako sjede u nadzornim odborima, a kad dođe do pljačke i korupcije – oni ništa o tome ne znaju. Stanje političke svijesti dežurne politike u Hrvatskoj očito je mračna rupa koja se sunovraćuje do bezdana. Mi smo jedna od rijetkih zemalja, ili jedina, u kojoj na neki način lopovi pokreću društvo, jer kad, uglavnom mediji, uhvate nekog s rukama u pekmezu, tada narod dobiva nekoliko dana zabave u lovu na glave, ne bi li zaboravio na to kako živi sve lošije i lošije, kako gotovo da i nema izlaza iz mraka. onda ih u stvarnost vrati scena kada pošteni ljudi, radnici sa 35 godina staža, plaču na televizijskim ekranima, jer su ostali bez posla u tvrtkama koje su podizali, a sada su im otete za račun nekih problematičnih N E njihovi nadzorni odbori, njihovi podobnjaci, njihovi partijski drugovi. Politika i oni koji u ime nje vladaju krivi su za sve što se dogodilo u HEP-u, HAC-u, Podravci, Đakovštini… olitička je kasta ugrožena ljudima koji su stručni, ozbiljni, koji imaju osobnost, koji su pošteni i moralni. Ta kasta papagajski ponavlja laži o tome kako iz nadzornih odbora i uprava P ne vikendice, potopljeni brodovi, ljubavnice, skupe cigare… Otkud preko noći? Otkud odjednom? Kao da to nitko do tada nije znao? Kad je postavljeno pitanje njegove smjene, s vrha vlasti je poručeno – neka oni to riješe u HSLS-u, kao da je ta stranka naslijedila Croatia osiguranje po nečijoj dobroj majčici. Strašno za jednu zemlju koja želi u Europu, ali istinito. Odlučila je partija! 66 KRAPINSKI VJESNIK 1.OŽUJKA 2010. A tajkunčića, koji zatvaraju njihove tvornice i bježe. Ili ih vrati u hrvatsku stvarnost priča o čovjeku koji je provalio u ljekarnu da bi u njoj ukrao pelene i hranu za svoju dvomjesečnu djevojčicu. Ili saznaju kako se u Splitu za posao čistačice u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika javilo 100 kandidata, od kojih 10 s visokom stručnom spremom, i 10 muškaraca. A poruka je zapravo kako nezaposlenost galopira, unatoč nevjerici i čuđenju onih koji nas vode, te kako je dobro uhvatiti i mjesečnu crkavicu čistačice, jer je ona sigurna u državnoj službi. za to vrijeme novac curi na sve strane. Netko pokrade žito vlasti pred nosom, a vlast to ne kontrolira, iako ima udjele u toj tvrtki. Pa onda država uzima od svih nas da bi vratila žito koje su neki ukrali. Kao da je 1500 vagona pšenice nešto nevidljivo. Ili se na grbači hrvatskih ljudi bogate stranci, jer primjerice jedna je mljekara u francuskom vlasništvu ostvarila za prošlu godinu dobit od 172 milijuna kuna, dok su hrvatski proizvođači mlijeka na koljenima, ne mogu vraćati kredite i propadaju. I tko je tu normalan? Dodamo li tome da su oni koji vladaju prije toga većim PDV-om ubili do kraja potrošnju. Zavukli su ruku u džepove sviju nas, otimajući ono što smo zaradili, nazivajući to kriznim porezom, kako bismo namirili ono što su drugi pokrali. Učinili su to pod geslom idemo dalje, u petoj brzini, s rukom na srcu. kamo zapravo idemo? Bez strategije razvoja, bez prave istine o tome gdje smo, kako zapravo stojimo i što hoćemo, mi već debelo padamo. Padamo slobodno, iako su okovi dugovanja države sve teži. A slobodni pad je, podsjećam, jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje tijela bez početne brzine, uzrokovane djelovanjem zemljine privlačne sile iliti sile teže, kao i pojava težine tijela. Pri tome tijelo pri padu uz stalnu akceleraciju prevaljuje sve veći put, jer je brzina pada sve veća. Nadajmo se da nećemo tresnuti tako jako da će oporavak biti sumnjiv i upitan. Tada neće biti sretni ni oni koji misle kako se isplati umrijeti sa stranačkom knjižicom. A A AQUAE VIVAE d.d. Poslovno-stambena zgrada u Krapinskim Toplicama, A. Mihanovića 3/h ! kontakt: Tel.: + 385 49 202 202 GSM: 098 16 40 601, 099 22 22 099
