HAKOL94_za tisak - Židovska općina Zagreb

Transcription

HAKOL94_za tisak - Židovska općina Zagreb
Fotografije: Nataπa PopoviÊ
SADRÆAJ
IMPRESSUM
Ha-kol 94.
svibanj-lipanj 2006.
sivan - tamuz 5766.
Glavna i odgovorna urednica
Nataπa Barac
UredniËki savjet
Zora Dirnbach, Æivko Gruden,
Ana Lebl, Tamara Indik-Mali,
Damir Lajoπ
TehniËka urednica
Nataπa PopoviÊ
Priprema i oblikovanje za tisak
Magen d.o.o. Zagreb
Ha-kol
glasilo æidovske zajednice u Hrvatskoj
Lektorica
Ivana Kurtovic Budja
IzdavaË
Æidovska opÊina Zagreb,
PalmotiÊeva 16, 10000 Zagreb,
p.p. 986.
Tel: 385 1 49 22 692
fax: 49 22 694
e-mail: jcz@zg.t-com.hr
uredniπtvo: hakol@net.hr
Za izdavaËa
dr. Ognjen Kraus
ISSN 1332-5892
Izlaæenje Ha-kola financijski potpomaæe
Savjet za nacionalne manjine
Republike Hrvatske
Pretplata
100 kuna godiπnje,
za inozemstvo 200 kuna.
Æiro raËun kod ZagrebaËke banke broj:
2360000-1101504155
Æidovska opÊina Zagreb.
Devizni raËun: 30101-620-16/2424116441
Tisak
NPGTO OFFSET ZAGREB
Na naslovnici:
Rafael Talvi , Rabin,
60x50, 1991. g., ulje na platnu,
Izraelska filharmonija i Zubin Mehta za ÆOZ i Zagreb . . . . . . . . . . . . . . .4
Filatelija: Dvostruko slavlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
Jom Haπoa na Mirogoju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8
Izrael: æivot je na trenutak stao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10
Mimohod æivih u Auschwitzu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11
Prijem povodom Jom Hacmauta u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13
Izrael proslavio 58. roendan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14
Tri Hrvatice proglaπene Pravednicima meu narodima . . . . . . . . . . . .16
Konferencija EUAS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17
Skup u Dubrovniku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19
Funky Town . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
Sastanak unije æidovskih æena Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21
ÆO Osijek: Pesah i Jom Haπoa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
Rijeka: Izloæba o povijesti æidovske zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23
Jom Haπoa u »akovcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24
Predstavnici Europskog æidovskog kongresa u Zagrebu . . . . . . . . . . .25
Prijetnje Æidovskoj opÊini Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26
61. obljetnica proboja iz Jasenovca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28
100. obljetnica AJC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
Koncert sefardske muzike u Zagrebu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31
Konferencija urednika æidovskih novina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33
ZagrebaËki gradonaËelnik u Izraelu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34
Stogodiπnjica sinagoge u Novome Sadu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35
TreÊi dio serijala o izraelskim zastavama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36
Povratak velikana u rodnu Opatiju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40
Opatijsko djetinjstvo dr. Lea Sternbacha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42
Filatelija: Holokaust . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45
Politika: Izrael dobio 31. vladu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
Odasvud pomalo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
Papa Benedikt XVI. u Auschwitzu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53
Obiljeæena 61. godiπnjica osloboenja Mauthausena . . . . . . . . . . . . .54
SluËaj Aπner i dalje bez pomaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
Ulicama Londona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56
Preminula udovica Ëovjeka koji je pokuπao ubiti Hitlera . . . . . . . . . . . .58
Preminuo predsjednik Srediπnjeg æidovskog vijeÊa NjemaËke . . . . . . .60
Odlazak poznatog izraelskog πansonjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61
In memoriam: Jakica Papo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61
In memoriam: Rafael Talvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62
U realiziciji ovog broja sudjelovali su:
Jurica MiletiÊ, Melita ©vob, Nataπa PopoviÊ, Mira Altarac- Hadji-RistiÊ,
Damir Lajoπ, Andrej Pal, Nada Rajner, Laila ©prajc, Æeljko Heimer, Sanja
DukiÊ, Vesna Domany-Hardy, Regina Kamhi, Tonko MaroeviÊ
Svim suradnicima najtoplije zahvaljujemo!
200 GODINA ÆOZ
:: KONCERT ::
IZRAELSKA FILHARMONIJA
I ZUBIN MEHTA
ZA ÆOZ I ZAGREB
Izraelska filharmonija pod ravnanjem maestra Zubina Mehte
odræala je 31. svibnja u prepunoj zagrebaËkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskoga sveËani koncert u povodu 200.
obljetnice Æidovske opÊine Zagreb i Dana grada Zagreba. Na
programu sveËanog koncerta, u organizaciji Koncertne direkcije, bila su djela Ludwig van Beethoven, Richard Strauss i
Hector Berlioz, a u dodatku Izraelska je filharmonija izvela
Tibaltovu smrt iz “Romea i Julije” Sergeja Prokofljeva.
Koncertna dvorana bila je
premala za sve one koje
“U dvjesto godina od osnutka
su æeljeli uæivo Ëuti jedan
Židovske općine u Zagrebu,
od deset najboljih svjetskih
naša je zajednica postala dio
filharmonijskih orkestara.
Oni koji nisu uspjeli naovoga grada”, kazao je predbaviti karte, koncert su
sjednik Židovske općine Zagmogli pratiti u direktnom
reb dr. Ognjen Kraus.
prijenosu na hrvatskoj televiziji.
Publiku, meu kojom su bili predstavnici Æidovske opÊine
“Bolju proslavu Dana
Zagreb, potpredsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor,
grada Zagreba i 200.
supruga predsjednika RH Milka MesiÊ, predsjednica
skupπtine grada Zagreba Tatjana Holjevac, proËelnici gradŽidovske općine Zagreb
skih i dræavnih odjela, kao i predstavnici diplomatskog zbora,
od ove uz Izraelsku filharsu prije koncerta pozdravili predsjednik Æidovske opÊine
moniju ne možemo ni
Zagreb dr. Ognjen Kraus i zagrebaËki gradonaËelnik Milan
zamisliti”, rekao je zagreBandiÊ.
“Bolju proslavu Dana grada Zagreba i 200. Æidovske opÊine
Zagreb od ove uz Izraelsku filharmoniju ne moæemo ni zamisliti”, rekao je BandiÊ dodajuÊi da su Æidovi veÊ 200 godine
prisutni u svim sferama æivota Zagreba, te da su Zagrebu dali
neprocijenjiv doprinos.
“U dvjesto godina od osnutka Æidovske opÊine u Zagrebu,
naπa je zajednica postala dio ovoga grada. U doba njenog
punog cvata izmeu dva svjetska rata, Æidovi su Ëinili gotovo
5 posto stanovniπtva Zagreba. Kreativno su sudjelovali u
4
svim podruËjima æivota
i pridonijeli njegovom
razvoju i prosperitetu”,
kazao je Kraus, dodajuÊi da danaπnja æidovska zajednica u Zagrebu, iako mnogo manja
bački gradonačelnik
nego prije, i dalje sudMilan Bandić.
jeluje u ukupnom æivotu
i kulturi svoga grada.
“Ova zajedniËka sveËanost znak je priznanja i poπtovanja
koje ona uæiva”, istaknuo je.
Muzika je, nastavio je Kraus, najljepπi naËin da se obiljeæi
proslava 200. godiπnjice osnutka Æidovske opÊine u Zagrebu
i Dan grada Zagreba.
➠
94
200 GODINA ÆOZ
:: KONCERT ::
ZUBIN MEHTA
JEDAN OD NAJVEĆIH DIRIGENATA DANAŠNJICE
Zubin Mehta muzički je direktor Izraelske filharmonije od 1969. godine, a 1981. godine to je imenovanje postalo doživotno. Prvi put je dirigirao
Izraelskom filharmonijom 1961. godine, a uski kontaktni između njega i orkestra održavaju se od tog
vremena.
U lipnju 1994. godine maestro Mehta i sarajevski
simfonijski orkestar izveli su Mozartov Requiem na
ruševinima sarajevske Nacionalne knjižnice. Taj je
koncert prenošen u 26 zemalja svijeta, a skupljena
novčana sredstva bila su namijenjena UN-ovom
fondu za izbjeglice.
Maestro Mehta vodi Izraelsku filharmoniju na
koncertima pretplate, posebnim koncertima, koncertima povodom velikih nacionalnih događaja, te
na koncertima koji se održavaju u kibucima ili vojnim kampovima.
Tijekom kriznih razdoblja u Izraelu, kao i u vrijeme rata, Mehta je otkazivao sve svoje obaveze i
bio uz svoje muzičare.
Maestro Mehta rođen je u Indiji
Zubin Mehta rođen je u Bombaju u Indiji u
muzičkoj obitelji. Njegov otac Mehli Mehta osnovao je Bombajski simfonijski orkestar, a trenutačno
je muzički direktor Američkog mladog simfonijskog orkestra u Los Angelesu.
Unatoč muzičkom okruženju u kojem je odrastao,
Zubin Mehta prvo je počeo studirati medicinu.
Nakon što je s 18 godina odustao od medicinske
karijere, počeo je studirati na Muzičkoj akademiji
u Beču. Sedam godina kasnije vodio je i Bečku i
Berlinsku filharmoniju te je ubrzo postao jedan od
najtraženijih svjetskih dirigenata.
Bio je muzički direktor Simfonijskog orkestra u
Montrealu (1962. - 1967.), a vodio je i filharmonijske orkestre Los Angelesa i New Yorka. Maestro
Mehta bio je i muzički direktor i savjetnik ljetnog
festivala u Firenzi “Maggio Musicale Fiorentino”, a
od rujna 1998. on je generalni muzički direktor
Bavarske državne opere u Muenchenu.
Za svoj rad dobio je brojna priznanja diljem svijeta. U Izraelu je nagrađen počasnim doktoratima
Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu, sveučilišta u
Zubin Mehta je u studenome 1994. godine ostvario
jedan od svojih snova - doveo je Izraelsku filharmoniju u svoju domovinu Indiju. Dirigirajući u
Bombayu i New Delhiju pomogao je u premošćivanju političkih prepreka između Izraela i Indije.
Njegova privrženost orkestru Izraelske filharmonije u kombinaciji s njegovom ljubavlju prema domovini tu su turneju po mnogočemu učinili jedinstvenom.
Tel Avivu i Instituta Weizmann. U čast Zubina
Mehte i njegova oca Hebrejsko sveučilište u
Jeruzalemu jedno je krilo svog odjela za muziku
nazvalo njihovim imenom.
Zubin Mehta počasni je građanin Tel Aviva. Zubin Mehta dirigirao je i, danas već povijesnim,
koncertima “Tri tenora” u Rimu i Los Angelesu.
Maestro Mehta je 1981. godine imenovan doživotnim muzičkim direktorom Izraelske filharmonije.
KritiËari: Koncert za pamÊenje
➠ KritiËari su u ocjeni koncerta bili jedinstveni - radilo se o
koncertu za pamÊenje i nezaboravnoj veËeri za ljubitelje
klasiËne glazbe.
smrt iz ‘Romea i Julije’ Sergeja Prokofejeva”, komentar je
kritiËara “Vjesnika”, koji takoer navodi da je Mehta elegantnom gestom, sugestivnim pogledom i temperamentom motivirao svoje glazbenike s kojima surauje gotovo Ëetiri desetljeÊa.
“S velikim iskustvom i znanjem dirigirao je sve toËke programa napamet ukljuËujuÊi i bravoruzni dodatak - Tebaldovu
Po pisanju Novoga lista, Izraelska filharmonija pod Mehtinim
ravnanjem odræala je izvrstan koncert!. “NiËeg previπe, ➠
94
5
200 GODINA ÆOZ
:: KONCERT ::
BANDI∆
MAESTRU MEHTI
URU»IO MEDALJU
GRADA ZAGREBA
Gradonačelnik Zagreba Milan
Bandić uručio je, dan uoči koncerta
Izraelske filharmonije u Zagrebu,
proslavljenom dirigentu Zubinu
Mehti Medalju grada Zagreba.
“Ovo će vas odličje podsjećati na
grad Zagreb i dosadašnja gostovanja u našem gradu”, rekao je tom
prilikom Bandić, koji je maestru
Mehti poželio uspješan nastavak
karijere i glazbenog djelovanja koje
je, kako je istaknuo, često u službi
postizanja mira i snošljivosti..
Zubin Mehta je, zahvalivši na
odličju, kazao da Medalju grada
Zagreba prima i u ime svog
orkestra.
Za nas je ovaj nastup povodom
Dana Zagreba i 200. godišnjice
Židovske općine u Zagrebu velika
odgovornost, rekao je Mehta, te
dodao: “Zato će moji glazbenici
dati sve od sebe da vam uveličaju
veliki dan. Za moj orkestar hrabro
je svirati pred tako uglednom publikom”. ➠ niËeg premalo, nego upravo kako treba i u pravoj mjeri mogla bi biti najkraÊa ocjena njihova zagrebaËkog muziciranja”, piπe “Novi list”, dok “VeËernji list” napominje kako
publika unatoË tome πto je koncert trajao do ponoÊi nije æurila kuÊi, veÊ je dugotrajnim i glasnim
ovacijama izmolila dodatak.
“Svi Ëlanovi orkestra bili su solisti. U
nevienom brzom tempu izvrπavali su
maestrov zahtjev u kojem se oslikava
tehniËko umijeÊe, duhovna nadmoÊnost, istodobna apsolutna odanost diri-
6
gentu koji ih ovi i s njima upravlja”, piπe “Jutarnji list”, dodajuÊi da “1850 mjesta viπe ne zadovoljava glazbeno-kulturne
potvrebe ZagrepËana. Pouzdano bi i dvorana s 4000 mjesta
takoer bila ispunjena do posljednjeg mjesta”.
Izvrsni orkestar Izraelske filharmonije
priredio je jedinstveni glazbeni doæivljaj
Koncertna dvorana bila je prekojem je brojno sluπateljstvo dugo odomala za sve one koje su željeli
bravalo i skandiralo, sve do dodatka
uživo čuti jedan od deset najbofragmenta Prokofijeva “Romea i Julije”,
ljih svjetskih filharmonijskih
piπe, izmeu ostaloga, “Slobodna Dalorkestara.
macija”. 94
:: KONCERT ::
Piπe: Jurica MiletiÊ
Filatelija
DVOSTRUKO
SLAVLJE
U povodu Dana grada Zagreba i 200. obljetnice osnutka
Æidovske opÊine Zagreb,
Izraelska filharmonija pod ravnanjem maestra Zubina Mehte je
u srijedu, 31. svibnja odræala sveËani koncert.
Dvostruko slavlje Dana Zagreba i 200. obljetnica Æidovske
opÊine Zagreb bilo je primjereno obiljeæeno i filatelistiËki: na
glavnoj zagrebaËkoj poπti u JuriπiÊevoj ulici, toËnije na tamoπnjem filatelistiËkom πalteru toga je dana u uporabi bio poseban prigodni æig s tekstom DAN GRADA ZAGREBA - 10101
ZAGREB 31.5.2006. - Izraelska filharmonija i ZUBIN MEHTA
- 200. obljetnica osnutka ÆIDOVSKE OP∆INE ZAGREB (na
hrvatskome i hebrejskom jeziku).
Tekst na hebrejskom jeziku ove se godine veÊ pojavio na
dotisku izdanom 27. sijeËnja u povodu Meunarodnog dana
sjeÊanja na ærtve holokausta, ali u prigodnome æigu pojavio
se prvi put. Tim je æigom bila poniπtena i marka na dopisnici
Hrvatske poπte s posebnim dotiskom u kojem se, osim
prigodnog teksta, vide i povijesni zagrebaËki heraldiËki amblem, ali i logo Æidovske opÊine. I dotisak na dopisnici i prigodni æig nastali su kao plod suradnje Æidovske opÊine
Zagreb, tvrtke Magen i filatelistiËkog novinara Jurice MiletiÊa.
Naklada dopisnica je samo 100 komada, a rijeË je o prvom
dotisku i prvom æigu kojim se obiljeæila 200. obljetnica
Æidovske opÊine. Slijedi joπ nekoliko æigova i cjelina, najveÊi
dio njih potkraj ljeta i u jesen. 200 GODINA ÆOZ
IZRAELSKI
FILHARMONIJSKI ORKESTAR
Izraelski filharmonijski orkestar osnovao je Bronislaw
Huberman 1936. godine. Huberman je bio cionist i osnovao
je orkestar kako bi na taj naËin od holokausta spasio
æidovske muziËare iz Europe.
Izraelski filharmonijski orkestar
osnovao je Bronislaw Huberman
1936. godine. Huberman je bio
cionist i osnovao je orkestar kako
bi na taj naËin od holokausta spasio æidovske muziËare iz Europe.
Prvi inauguracijski koncert tadaπnjeg “Palestinskog
orkestra” izveden je 26. prosinca 1936. godine, a orkestrom je dirigirao legendarni Arturo Toscanini.
Proglaπenjem Dræave Izrael 1948. godine, orkestar je promijenio ime u “Izraelski filharmonijski orkestar” i danas se
smatra jednim od deset najboljih orkestara na svijetu.
Proglaπenjem Dræave Izrael 1948.
godine, orkestar je promijenio ime
u “Izraelski filharmonijski orkestar”
i danas se smatra jednim od deset najboljih orkestara na svijetu.
Izraelski filharmonijski orkestar godiπnje izvede viπe od
200 koncerata u Izraelu i diljem svijeta.
Osim πto se smatra “najboljim izraelskim veleposlanikom u
svijetu”, Izraelski filharmonijski orkestar odræava i posebne
koncerte za izraelske vojnike, ponekad - u sluËajevima
rata - i na najudaljenijim crtama bojiπnice.
Izraelska filharmonija posljednji je
put nastupila u Hrvatskoj u
kolovozu 2004. godine, kada je
odræala koncert u pulskoj Areni.
Izraelski filharmonijski orkestar bio je od neprocjenjive
vaænosti za karijere izraelskih umjetnika. Ranije je u
redovima Izraelske filharmonije bio veliki broj muziËara koji
su uglavnom dolazili iz bivπeg SSSR-a ili SAD-a, ali danas
viπe od polovice muziËara Izraelske filharmonije roeni su
i πkolovani u Izraelu.
Uz Izraelsku filharmoniju posebno se vezuju imena dvojice
velikih dirigenata - Leonarda Bernsteina i Zubina Mehte. 94
7
DAN SJE∆ANJA
:: ZAGREB ::
JOM HA©OA
NA MIROGOJU
Dan sjećanja na žrtve i heroje holokausta, Jom Hašoa, obilježen je 25. svibnja na
židovskom dijelu zagrebačkoga groblja Mirogoj.
Kod spomenika Mojsiju okupili su pripadnici židovske zajednice, predstavnici
diplomatskog zbora te predstavnici hrvatske Vlade, Hrvatskog sabora, Grada
Zagreba i Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Zapaljene su svijeće u znak sjećanja na šest milijuna Židova ubijenih tijekom
Drugoga svjetskog rata, a kod spomenika Mojsiju vijence su položili predstavnici
Židovske općine Zagreb, Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, izraelski
veleposlanik u Hrvatskoj Shmuel Meirom te predstavnici hrvatskih vlasti.
Zagrebački nadrabin Zvi Eliezer Alonie izmolio je kadiš za sve Židove stradale
tijekom holokausta.
Predsjednik Židovske općine Zagreb dr. Ognjen Kraus tom je prigodom održao
govor koji prenosimo u cijelosti.
Naglasci iz govora predsjednika ÆOZ-a, dr. Ognjena Krausa povodom Jom Haπoa:
- “Trauma holokausta stvorila je nov
æidovski identitet. Besprimjeran genocid koji se dogodio naoËigled ravnoduπnog svijeta u srcu Europe, naveo je
Æidove da svoju buduÊnost uzmu u
svoje ruke. U borbu za nezavisnost
Izraela Chaim Weizmann pozvao je u
pomoÊ duπe πest milijuna umorenih
europskih Æidova. Svom narodu i svijetu jasno je dao do znanja πto ærtve
znaËe - obavezu i poticaj”.
- “Niπta ne ujedinjuje Æidove ËvrπÊe i
trajnije od sjeÊanja na ærtve”.
- “Dugo je vremena trebalo proÊi da
svijet shvati univerzalnost etiËke i
humane poruke naπeg sjeÊanja. Kad
podsjeÊamo na patnju i nepravdu, kad
govorimo o holokaustu, mi upozoravamo
8
na genocid kao najveÊi zloËin protiv
Ëovjeka, æivota i civilizacije. UnatoË
svim deklaracijama, osudama i sankcijama, genocid postoji i danas. U 20.
stoljeÊu u genocidu je stradalo viπe od
38 milijuna ljudi. Zar to ne govori
dovoljno o vaænosti borbe protiv
njega?”
- “VeÊ nekoliko godina antisemitizam je
u usponu u cijelom svijetu. RasistiËki
antisemitizam povezan je s porastom
nacionalizma, pojavama neonacizma i
neofaπizma. Izgredi, napadi, razaranja,
paleæi, ubojstva nastavljaju se iz
godine u godinu na svim kontinentima.
Ali mnogo je opasniji politiËki antisemitizam koji je zapravo antiizraelizam.
©ire ga radikalni i militantni islamski
pokreti - ne samo na Bliskom istoku,
nego u mnogim islamskim zajednicama Europe i Latinske Amerike. PolitiËki
savezi i teroristiËke mreæe razvijaju to
kretanje. Ali kad antisemitizam postane
dræavnom politikom, kao πto je to bio u
Hitlerovom TreÊem Reichu, onda iz
mraËne proπlosti ponovno izranja avet
kukastog kriæa. Kad iranski predsjednik
negira holokaust, poziva na uniπtenje
Izraela, kad postoji moguÊnost da
oruæje masovnog uniπtenja postane
instrument takve politike - onda postoji
realna opasnost novog holokausta.”
- “Zabrinuti smo zbog zaoπtravanja politiËke situacije nakon palestinskih izbora
i pobjede Hamasa, i strepimo za buduÊnost Izraela. Svoju nadu polaæemo u
pozitivne tendencije na obje strane, a
isto tako i u pomoÊ meunarodne
➠
94
DAN SJE∆ANJA
:: ZAGREB ::
➠ zajednice da se uspostavi trajni mir,
snoπljivost i razumijevanje meu narodima, dræavama i kulturama. I ovom
prilikom æelim ponoviti misao: ne bi li
drevni Jeruzalem - srediπte triju velikih
svjetskih religija - u buduÊnosti mogao
postati otvoren, svjetski grad i primjer
suæivota...”
- “Na sreÊu u Hrvatskoj ne zapaæamo
porast i izraze antisemitizma. Sa zadovoljstvom moram reÊi da su u naπoj
sredini odnosi izmeu vjerskih i
nacionalnih zajednica dobri.”
- “Na æalost moram i ovom prilikom
reÊi da je naπa opÊina suoËena s krizom kakve nije bilo u Ëitavoj njenoj
povijesti. Nakon izbora grupa nezadovoljnika poËela je direktno napadati
legalno izabrano rukovodstvo, blatiti ga
u javnosti neutemeljenim optuæbama,
Ëak je podigla tuæbe i potaknula
sudske procese i na kraju traæila da se
Æidovska opÊina Zagreb briπe iz
popisa vjerskih zajednica. U kampanju
su uvuËeni mediji i politika. ÆOZ je veÊ
deset mjeseci u viπestrukoj blokadi.
Iako je Dræavno odvjetniπtvo odbacilo
tuæbu o toboænjim financijskim
malverzacijama, i dalje je oteæana
komunikacija s dræavnim institucijama i
94
dalje smo u blokadi, bez uobiËajenog
dijaloga s njima. Nismo uspjeli realizirati ugovore i dogovore s dræavnim
vlastima. Oteæe se i realizacija
pripremljenih projekata. Meu njima je
najvaænija izgradnja Æidovskog centra i
sinagoge u Praπkoj ulici, na zemljiπtu
naπeg hrama, razorenog u doba NDH i
ustaπtva.”
- “UnatoË svim tim problemima unutar
naπe opÊine postoji jedinstvo i volja da
se kriza prevlada. Æalosno je da se
sve to dogaa u godini kada obiljeæavamo dvjestotu obljetnicu naπe
opÊine, no mi ipak nastavljamo dalje.
Naπ jubilej obiljeæit Êemo u toku ove
godine i nizom kulturnih priredaba, za
koje smo se pripremili najbolje πto smo
mogli. U tome smo dobili i podrπku
niza zagrebaËkih kulturnih institucija.”
- “A sada se vratimo onima zbog kojih
smo se ovdje sastali. Jad Vaπem
svake godine sugerira opÊinama diljem
svijeta da se usredotoËe na odreenu
temu. Ove godine ona glasi: Æivotna
snaga pod sjenom smrti.
Podsjetit Êemo na bezbrojne ljude koji
su u logorima smrti, u neljudskim uvjetima, snagom svog duha i kulture
pokuπavali nadvladati poniæenja,
muËenja, teror i stalnu prijetnju smrti.”
- “I kad govorimo o otporu, sjetimo se i
onih koji su se u partizanskim i
antifaπistiËkim jedinicama borili protiv
nacizma, sjetimo se ilegalnih æidovskih
formacija u okupiranoj Europi, boraca
u getima, epopeje Varπavskog geta i
uopÊe doprinosa Æidova pobjedi.
Sjetimo se i naπih boraca, æidovskog
Rapskog bataljuna, a i drugih:
lijeËnika, umjetnika, knjiæevnika,
intelektualaca i obiËnih ljudi, koji su
sudjelovali u borbi za osloboenje.
Mnogi su od njih izgubili æivot, dok su
preæivjeli nastavili svoju misiju.”
- “Svi ti, koji su se u najmraËnije doba
povijesti Europe i u najgoroj tragediji
æidovstva borili za dostojanstvo duha i
humane vrijednosti, ostavili su nam
bogatu baπtinu. Na njoj smo mogli graditi obnovu æivota. Njima dugujemo
vjeËnu zahvalnost i zato smo duæni
odræavati spomen na njih. Na
muËenike i junake, na one kojima
znamo i joπ ne znamo, ili neÊemo saznati ime.”
9
DAN SJE∆ANJA
:: IZRAEL ::
IZRAEL:
ÆIVOT JE NA TRENUTAK STAO
©est svijeÊa za πest
milijuna ubijenih Æidova
Jom Haπoa poËeo se u Izraelu obiljeæavati dan ranije, kada je u memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu,
u nazoËnosti izraelskih politiËara, preæivjelih ærtava holokausta i stranih diplomata, zapaljeno πest svijeÊa u Ëast πest milijuna Æidova ubijenih tijekom Drugoga
svjetskog rata.
Izraelski predsjednik Moshe Katsav tada
je rekao da se svijet ne smije ogluπiti na
nove pozive za uniπteSvečanosti
njem Izraela.
Iako nije izrijekom spomenuo Iran, Katsav je
kazao: “Pozivam zapadni svijet da ne πuti pred
onim narodima koji se
pokuπavaju domoÊi nuklearnog oruæja i koji se
zalaæu za uniπtenje dræave Izrael”.
Izraelski je predsjednik joπ jednom istaknuo vaænost sjeÊanja, rekavπi da u “sljedeÊoj generaciji viπe neÊe biti onih koji
su preæivjeli uæase i koji Êe moÊi ispriËati
πto se dogodilo”.
“Mi se moramo pobrinuti da svaka generacija osjeti da je bila spaπena iz pepela
10
U kratkom obraÊanju okupljenima, izraelski je premijer Ehud Olmert rekao da
Izrael nikada neÊe zaboraviti ubojstva
milijuna Æidova.
su održavane diljem Izraela,
a izraelske televizijske postaje emitirale
su posebne emisije o nacističkome
pokušaju istrebljenja europskih Židova.
Dan sjećanja završio je svečanostima u
kibucu Yad Mordechai, nazvanome po
vođi ustanka u Varšavskome getu 1943. i
u kibucu Boraca iz geta, koji su
utemeljili preživjeli nakon ustanka.
Katsav istaknuo
vaænost sjeÊanja
holokausta”, rekao je Katsav.
Na Dan sjećanja na žrtve i heroje holokausta Jom Hašoa - život je u Izraelu na nekoliko trenutaka stao. Sirene su diljem zemlje počele zavijati u
deset sati ujutro, stao je sav promet, vozači su
izašli iz svojih automobila, pješaci su prestali
hodati i svi su pognutih glava odali počast žrtvama
nacističkoga genocida nad Židovima.
“Izrael je danas sposoban
sam se braniti, ali poziva
civilizirani svijet da saËuva
svjetlo i slobodu, da brani
vrijednosti pravde i ljudskog dostojanstva”, kazao
je Olmert.
SvijeÊe u znak sjeÊanja na
πest milijuna ubijenih
Æidova zapalili su Hasia
Borenstein (85), koji je
roen u Poljskoj i bio je
partizan, zatim Menachem Frenkel (70)
roen u Belgiji, koji je pod laænim imenom sa svojom obitelji pobjegao na jug
Francuske, zatim Hedy Hirsch (79) roena u tadaπnjoj »ehoslovaËkoj, jedna od
rijetkih preæivjelih logoraπa Auschwitza,
Uri Hanoch (78) roen u Litvi, koji je
preæivio nekoliko nacistiËkih logora,
Esther Burstein (83) roena u Poljskoj,
preæivjela Auschwitz i Bergen-Belsen te
Kalman Bar-On (76) roen na sjeveru
tadaπnje Jugoslavije, koji je poslan u
Auschwitz gdje je bio podvrgnut testovima koje je “aneo smrti” Joseph Mengele vrπio nad blizancima. Jom Hašoa obilježava se 27. nisana po
židovskome kalendaru, na dan ustanka
u Varšavskom getu. Ujedinjeni narodi
prošle su godine odlučili da 27. siječnja,
dan oslobođenja koncentracijskoga
logora Auschwitz bude proglašen
Međunarodnim danom sjećanja na žrtve
holokausta, ali Izrael ga obilježava
prema vlastitome zakonu od 1959.
godine.
94
DAN SJE∆ANJA
:: AUSCHWITZ ::
MIMOHOD ÆIVIH
U AUSCHWITZU
Nekoliko tisuÊa osoba iz Ëitavog svijeta u tiπini je 25. travnja prolazilo tri kilometara dug put izmeu logora Auschwitz i
Birkenau odajuÊi na taj naËin poËast milijunima Æidova ubijenim tijekom Drugoga svjetskog rata.
U tradicionalnom “Mimohodu æivih” ove je godine, izmeu
ostalih, sudjelovao i 82-godiπnji Shimon Peres, nekadaπnji izraelski premijer i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1994.
godine.
Jeruzalema, Ëija je baka Lubia Tanenbaum preæivjela uæase
Auschwitza, logora u koji je stigla iz Maarske kada je imala
samo 14 godina.
“Ovdje sam danas sa svojim sinom kako bi pokazala svijetu
da smo joπ tu, da smo joπ uvijek æivi, da æelimo æivjeti i da
æelimo æivot za naπe buduÊe generacije”, rekla je Diana Katz,
gurajuÊi kolica u kojoj se nalazi njezin tromjeseËni sin Joseph.
“Mi neÊemo zaboraviti i mi smo pobijedili”, zakljuËila je.
Peres: Nadam se da Êe
iranski predsjednik doÊi u Auschwitz
Nakon πto su proËitana imena djece koja su ubijena u logoru,
zvuk πofara oznaËio je poËetak mimohoda.
“Iranski je predsjednik rekao da
“Mimohod æivih” odræava se od
se holokaust nije nikada dogoU “Mimohodu živih” ove je
1988. godine
dio. Nadam se da Êe on doÊi
godine,
između
ostalih,
sudovdje i vidjeti ljudsku kosu,
Kroz vrata Auschwitza, na kojima se i danas
jelovao i 82-godišnji Shimon
naoËale i sve oËi koje su nekanalazi natpis “Arbeit Macht Frei” (rad oslobaa),
Peres, nekadašnji izraelski
da kroz njih gledale te da Êe se
joπ je jednom, kao i davne 1943. godine. proπao
tada upitati: ‘Zaπto, zaπto se to
premijer i dobitnik Nobelove
Shmuel Blumenfeld (80). Prisjetio se svog dolasdogodilo?’. Svijet tada nije vjenagrade za mir 1994. godine.
ka u zloglasni logor u koji je prebaËen iz geta u
rovao i pronalazio je isprike”,
rekao je Peres.
Krakovu.
“Mi se moramo sami obraniti i mi to moæemo. Moramo razum“Izbacili su nas u Birkenau i mi smo mislili da je to tvornica,
jeti da u danaπnjem svijetu ima ludih sila. Moramo ih identificinismo uopÊe znali da se radi o logoru smrti”, rekao je.
rati i zaustaviti ih prije nego πto bude prekasno”, zakljuËio je.
Blumenfeld je tada imao 16 godina i mjesec je dana na rukaAuschwitz-Birkenau bio je jedan od najgorih
nacistiËkih koncentracijskih logora u kojem je æivoAuschwitz-Birkenau bio je jete izgubilo viπe od 1,1 milijun osoba, veÊinom
Æidova. Logor su 27. sijeËnja 1945. godine oslodan od najgorih nacističkih
bodili vojnici sovjetske vojske.
koncentracijskih logora u ko-
“Joπ smo uvijek ovdje,
joπ smo uvijek æivi”
Prije poËetka “Mimohoda æivih”, stotine mladih
obiπlo je drvene barake, ostatke plinskih komora
te muzej koji se nalazi na podruËju nekadaπnjeg
logora.
Meu onima koji su ove godine sudjelovali u “Mimohodu æivih
bila je i Diana Katz, 23-godiπnja profesorica povijesti iz
94
jem je živote izgubilo više od
1,1 milijun osoba, većinom Židova. Logor su 27. siječnja
1945. godine oslobodili vojnici
sovjetske vojske.
ma nosio mrtva tijela prije nego πto je prebaËen na rad u
obliænji rudnik ugljena.
➠
11
DAN SJE∆ANJA
➠ “Radio sam s poljskim i njemaËkim rudarima i neki od njih
su mi pomagali. Preæivio sam zahvaljujuÊi sreÊi, ali i zahvaljujuÊi civilima koji su mi ponekad dali hranu”.
Nakon rata on se oæenio i preselio u Izrael. Radio je i kao
zatvorski Ëuvar, a jedno je vrijeme bio zaduæen da nadgleda
Adolfa Eichmanna koji je u izraelskom zatvoru Ëekao izvrπenje
smrtne presude.
“Joπ uvijek na svijetu ima onih koji
negiraju holokaust i zato je moja
zadaÊa da doem
ovdje i mladim ljudima ispriËam πto
se stvarno dogodilo, πto sam vidio
svojim oËima, πto
sam proπao”, priËa Blumenfeld te dodaje: “Ne æelimo da se to ikada nekome
ponovo dogodi”.
Izraelsko ministarstvo obrazovanja iniciralo je “Mimohod
živih” 1988. godine. Prema prvoj ideji “Mimohod živih” trebao se održavati svake dvije
godine, ali od 1996. godine organizira se svake godine, na
dan kada se u Izraelu obilježava Jom Hašoa.
Benedikt XVI. za mjesec Êe dana
posjetiti Auschwitz
Izraelsko ministarstvo obrazovanja iniciralo je “Mimohod
æivih” 1988. godine. Prema prvoj ideji “Mimohod æivih” trebao
se odræavati svake dvije godine,
ali od 1996. godine organizira se
svake godine, na
dan kad se u Izraelu obiljeæava
:: AUSCHWITZ ::
IZRAEL IMA NAJVE∆I POSTOTAK
ÆIDOVSKOG STANOVNI©TVA
Izrael je svoj 58. roendan doËekao uz brojne proslave, a
jedan od razloga za slavlje bio je i taj πto po prvi put od 1. stoljeÊa u Izraelu æivi viπe Æidova nego u bilo kojoj drugoj zemlji
na svijetu.
Izraelski srediπnji ured za statistiku objavio je da zemlja broji
7.03 milijuna stanovnika, od Ëega 5.64 milijuna Æidova. Prema
tim podacima 80 posto izraelskog stanovniπtva su Æidovi, a 20
posto Arapi. Do ove godine, najveÊi broj Æidova æivio je u SADu. Prema posljednjim podacima iz 2001. godine, u SAD-u æivi
5.3 milijuna Æidova.
“Ako se ovaj trend nastavi, u sljedeÊih 25 do 30 godina u
Izraelu Êe æivjeti apsolutna veÊina Æidova u svijetu”, kazao je
profesor Sergio DellaPergola s Hebrejskog sveuËiliπta u
Jeruzalemu.
Tijekom proπle godine u Izraelu je roeno 138.000 beba, a u
zemlju se doselila 21.000 imigranata.
Kada je Izrael osnovan 1948. godine, zemlja je imala 806.000
stanovnika.
Tijekom proteklih 58 godina sedmero djece dobilo je ime
Atzmaut (nezavisnost), a pedesetih godina proπlog stoljeÊa u
modi su bila sljedeÊa imena: Medina (dræava), Tikva (nada),
Nitzhona (njezina pobjeda), Dror i Drora (sloboda). Ovogodišnji “Mimohod živih”
pod sloganom “Nikada više”
organiziran je mjesec dana prije predviđenog posjeta pape
Benedikta XVI.
Jom Haπoa.
Prije Drugoga svjetskog rata u Poljskoj je æivjelo 3,5 milijuna
Æidova, a veÊina ih je stradala tijekom holokausta. Danas u
Poljskoj æivi oko 20.000 Æidova.
Ovogodiπnji “Mimohod æivih” pod sloganom “Nikada viπe”
organiziran je mjesec dana prije predvienog posjeta pape
Benedikta XVI. Auschwitzu. Porijeklom Nijemac, Benedikt
XVI. je kao dijete u nacistiËkoj NjemaËkoj bio prisiljen pridruæiti se Hitlerovoj mladeæi, a jedan od njegovih ciljeva je daljnji
rad na katoliËko-æidovskom pomirenju.
“Izmeu ovih bodljikavih æica ubijena je Ëitava moja obitelj”,
kazao je Krszystof Kisielewski te dodao: “Kada pomislim da
Êe njemaËki Papa ovdje moliti za nekoliko tjedana, vjerujem
da je povijest zaokruæila svoj puni krug”. 12
94
:: ZAGREB ::
DAN NEZAVISNOSTI IZRAELA
PRIJEM POVODOM
JOM HACMAUTA-a
U ZAGREBU
Izraelski veleposlanik u Republici
Hrvatskoj Shmuel Meirom i njegova supruga Sima priredili su 16. svibnja u zagrebaËkom hotelu “Esplanade” prijem
povodom 58. godiπnjice roenja Dræave
Izrael.
To je bila prva proslava Jom Hacmauta
otkako je Izrael krajem ljeta proπle godine otvorio svoje veleposlanstvo u
Zagrebu. Proslavu 58. roendana Izraela uveliËali su predstavnici æidovske zajednice u Hrvatskoj, predsjednik Stjepan
MesiÊ, predsjednik Hrvatskog sabora
Vladimir ©eks, brojni ministri hrvatske
Vlade te predstavnici Grada Zagreba.
Na prijemu se okupio i velik broj diplomata, meu ostalima, veleposlanici NjemaËke, Francuske, Velike Britanije, Rumunjske te brojni drugi predstavnici javnog,
kulturnog i politiËkog æivota Hrvatske.
Ponovno roenje Izraela
bio je nevjerojatan dogaaj
“Pred 58 godina, 14. svibnja 1948., prvi
premijer Izraela David Ben Gurion proglasio je osnivanje Dræave Izrael. Æidovsko stanovniπtvo mlade dræave slavilo
je na ulicama. Malo je dogaaja u svjetskoj povijesti koji su se Ëinili tako nevjerojatnima kao πto je bilo ponovno roenje
Dræave Izrael”, rekao je, pozdravljajuÊi
nazoËne, izraelski veleposlanik.
Podsjetio je da je “na komadiÊu zemlje
ne duæem od 320 kilometara i ne πirem
od 16 kilometara narod od samo nekoliko stotina tisuÊa pripadnika uspio ponovo uspostaviti domovinu u zemlji svog
postanka nakon tisuÊljeÊa progonstva”.
“Ta je nevjerojatna pobjeda postignuta
unatoË svim nepovoljnim okolnostima.
Izraelska je zemlja bila spaljena suncem, a æidovski narod teπko ranjen holokaustom koji je uniπtio preko treÊine
svjetskog æidovstva. Bio je to najcrnji
trenutak za æidovski narod, a mnogi su
se pitali hoÊe li on uopÊe opstati. Ipak,
za samo nekoliko godina, æidovski je
narod ponovo vidio svoju zastavu kao
94
se vijori u zajednici naroda”, nastavio je
Meirom.
Izrael je danas napredno,
pluralistiËko druπtvo
Izraelski je veleposlanik istaknuo da je
tadašnjih 600.000 stanovnika Izraela danas preraslo “u napredno, pluralističko,
tehnološki razvijeno društvo od preko
sedam milijuna pripadnika”.
“TeroristiËki rat koji se vodi protiv naπe
zemlje nije nam slomio duh niti ugasio
æelju za mirom. I dalje Êemo biti odluËni
da iskorijenimo terorizam koji prijeti
izraelskoj dræavi, istovremeno ne prestajuÊi traæiti mir”, rekao je.
Odnosi izmeu Izraela i Hrvatske, nastavio je, bili su dobri i prije otvaranja
izraelskog veleposlanstva u Hrvatskoj, a
tijekom posljednje godine “ti su odnosi
uvelike poboljπani”. Meirom je podsjetio
da su tijekom proπle godine Izrael posjetiti i predsjednik MesiÊ i premijer Sanader, koji su s izraelskim duænosnicima
imali uspjeπnu razmjenu miπljenja o buduÊoj suradnji izmeu naπih zemalja.
Izraelci sve viπe otkrivaju
Hrvatsku
“Izraelci su prije nekoliko godina otkrili da
je Hrvatska prekrasno mjesto za odmor,
pa se broj izraelskih turista poveÊava
svake godine. Proπle je godine postignut
rekord: dvjesto tisuÊa Izraelaca je posjetilo Hrvatsku”, rekao je nadalje Meirom,
dodajuÊi da Izrael i Hrvatska imaju vrlo
uspjeπnu kulturnu suradnju, posebno
istaknuvπi skori dolazak Izraelske filharmonije u Zagreb, povodom 200. godina
Æidovske opÊine Zagreb i dana Grada
Zagreba.
Za glazbeni ugoaj prijema pobrinula
se mlada zvijezda izraelske opere ga.
Karen Hadar, koja je u pratnji pijanista
g. Rafija Kadishsona, otpjevala izraelsku himnu Hatikvu te joπ nekoliko izraelskih pjesama. 13
DAN NEZAVISNOSTI IZRAELA
:: IZRAEL ::
IZRAEL PROSLAVIO
58. RO–ENDAN!
Izrael je svoj 58. rođendan proslavio nizom
svečanosti, koje su započele 3. svibnja paljenjem svijeća na Brdu Herzl u Jeruzalemu.
“Nemojte prestati sanjati o miru”,
rekao je tom prilikom dobitnik Nobelove
nagrade za mir i sadaπnji zamjenik premijera, Shimon Peres. Ta poruka, kako
je kazao, nije bila upuÊena samo Izraelcima veÊ i Palestincima i onim arapskim dræavama koje joπ uvijek nisu s
Izraelom sklopile mirovni sporazum.
VodeÊe izraelske estradne zvijezde
odræale su niz javnih koncerata diljem
zemlje, a nebo iznad Izraela bilo je
obasjano vatrometom.
Stotine tisuÊe Izraelaca iskoristili su
praznik tako πto su obiπli nacionalne
parkove, πume i prirodne rezervate u
svojoj domovini.
A kako je sve poËelo?
TI VRTOGLAVI
SVIBANJSKI DANI
Izgubljene minute
Posljednji tjedan britanskog mandata u
Eretz Izraelu/Palestini zapoËeo je u
nedjelju 9. svibnja 1948. godine. Æidovsko stanovniπtvo, a posebice njegove
vojne snage Hagana, posljednjih su
tjedana biljeæili brojne uspjehe. Arapi iz
Eretz Izraela, Palestinci, masovno su
bjeæali iz svojih gradova i sela. »itav je
svijet pozorno pratio ono πto se dogaa. Ujedinjeni narodi i SAD pokuπavali
su okonËati borbe i stabilizirati prekid
vatre. Administracija u Washingtonu
vrπila je pritisak na æidovsku stranu
kako bi ju prisilila da prihvati tromjeseËno primirje tijekom kojeg bi odgodila svoju izjavu o proglaπenju dræave.
Meu æidovsko-cionistiËkim vodstvom
u Izraelu i SAD-u miπljenja su bila podijeljena o tome treba li prihvatiti ameriËki
prijedlog ili proglasiti dræavu odmah nakon okonËanja mandata britanske vlade. Dva miπljenja bila su sukobljena
Ëak i u vladajuÊoj stranci u to doba Mapai, stranci koju je vodio David BenGurion.
U srijedu 12. svibnja 1948. Srediπnji
odbor stranke sastao se u Tel Avivu
kako bi odredio svoje stajaliπte prema
sudbinskom pitanju o tome treba li proglasiti dræavu ili pristati na prekid vatre,
πto bi znaËilo odgodu objave o proglaπenju Dræave Izrael. Prema usmenim
izjavama nekih od Ëlanova Srediπnjeg
odbora stranke, oni su se protivili
proglaπenju dræave i bili su viπe naklonjeni ameriËkom prijedlogu. Ipak, danas
je vrlo teπko znati πto se toËno dogaalo i kako su tekle rasprave, jer ne
postoje pisani dokumenti.
➠
Dan kada je proglaπena Dræava Izrael 14. svibnja 1948. godine - bio je tzv.
“veliki petak”. Toga dana drama je
dosegla svoj klimaks na izraelskoj i
meunarodnoj sceni, na vojnom i politiËkom planu, u Izraelu i diljem svijeta posebice u SAD-u.
Dva dana ranije, 12. svibnja, Ëelnici
zemlje Ëije se roenje nestrpljivo oËekivalo morali su preæivjeti tri vrlo teπke
prepreke - dvije u Tel Avivu i jednu u
Washingtonu.
Na æalost, vrlo je malo podataka o sastancima u Tel Avivu, a postoji i sumnja
da su dokumenti koji su postojali,
uniπteni. ©to se tiËe Washingtona, postoji potpuno izvjeπÊe, koje je godinama
bilo nepoznato.
14
94
:: IZRAEL ::
Kocka je pala
➠ KljuËnu ulogu u toj drami stvaranja
nove dræave imao je Moshe Shertok
(Sharett), Ëelnik politiËkog odjela Jewish Agency, koji je dva dana kasnije
postao ministar vanjskih poslova nove
dræave. Shertok je bio meu onima koji
je sumnjao u mudrost odluke o trenutaËnom proglaπenju dræave i nije krio
svoje miπljenje.
On se u subotu 8. svibnja 1948. u Washingotnu sastao s ameriËkim dræavnim
tajnikom Georgeom Marshallom, koji je
od izraelskih Ëelnika zatraæio da djeluju
razborito i da se ne oslanjanju pretjerano na vojne uspjehe Hagane, koji su bili
privremeni. Marshall mu je sugerirao da
prihvate ameriËki prijedlog.
Shertok se 11. svibnja vratio u Izrael, a
Ëelnici stranke su s nestrpljenjem Ëekali
povratak drugog Ëovjeka stranke i
cionistiËkog pokreta. Ben-Gurion je bio
svjestan Shertokovih sumnji te se s njime
sastao u Ëetiri oka, prije sastanka stranke.
»lanovi stranke na sastanku su odluËili
da Êe “Narodno vijeÊe” odluËiti o uspostavi æidovske dræave. Narodno
vijeÊe dva je dana kasnije postalo
privremena izraelska vlada.
Sumnje su i dalje bile jake. Dva visoka
Ëlana stranke otputovala su 9. svibnja u
Pariz gdje su razgovarali s Leonom Blumom, bivπim francuskim premijerom.
Pitali su ga: “Æuri li Ben-Gurion previπe?
“Nakon kratkog razmiπljanja, Blum je
odgovorio: “Ben-Gurion je u pravu. Ova
jedinstvena prilika ne smije se propustiti.
Morate proglasiti dræavu - sada ili nikada!” (ove izjave prenio je Marc Jarblum,
tadaπnji Ëelnik francuskog ogranka Mapaia, koji je organizirao i bio nazoËan
sastanku s Blumom).
DAN NEZAVISNOSTI IZRAELA
Golda Myerson (Meir) na sastanku je
govorila o svom susretu s jordanskim
kraljem Abdulahom, koji je ponovio
svoje obeÊanje da neÊe sudjelovati u
arapskom napadu na æidovsku dræavu,
jer je, kao πto je kazao, to obeÊao dok
je mislio da rukovodi svojom sudbinom,
a sada je jedan od petorice (Ëelnika arapskih zemalja koje su odluËile napasti
Izrael kada zavrπi britanski mandat). Shertok je govorio o svom sastanku s Marshallom i njegovu upozorenju da Æidovi,
ako proglase dræavu, “ne traæe pomoÊ
od SAD-a u sluËaju invazije”.
»lanovi Narodnog vijeÊa bili su zbunjeni.
Bilo im je jasno da proglaπenje dræave
znaËi napad arapskih vojski, a kako je
poslije napisao jedan od Ëlanova VijeÊa,
Mordechai Bentov “veÊina nas nije bilo
jasno hoÊemo li pobijediti, ali bili smo sigurni da Êemo u sluËaju poraza mi biti prvi
objeπeni na glavnom trgu”.
Uπica igle
Ben-Gurion se zalagao za trenutaËno
proglaπenje. Na samom glasanju ta je
opcija pobijedila malom veÊinom: πest
glasova za proglaπenje dræave i Ëetiri
za odgodu i prihvaÊanje prekida vatre.
“Vjerojatno nikada prije nije kvorum od
10 Æidova bio sazvan da bi donio odluku o daljnjem tijeku æidovske povijesti”, kazao je jedan od sudionika sastanka.
Meutim, sam tijek glasanja nije zabiljeæen u dokumentima, tako da ne postoje pisani dokazi o tom koliko je Ëlanova glasalo za, a koliko protiv.
Sam Ben-Gurion u jednom je pismu iz
1968. godine (upuÊenom autoru teksta
u Ha’aretzu) napisao: “Ne mogu vam
reÊi tko je glasao protiv, a tko za, jer
takvo glasanje nije odræano prema materijalima koje ja posjedujem”.
DramatiËna rasprava
“Joπ niste izgubili”
Istoga dana, 12. svibnja, joπ se dramatiËnija rasprava odvijala u Narodnom vijeÊu. Ta je rasprava trajala punih 13 sati,
a na dnevnom je redu bila odluka o tome
treba li proglasiti nezavisnost ili prihvatiti
ameriËki prijedlog.
Desetak tisuÊa kilometara dalje od
burne rasprave u Tel Avivu, ne manje
sudbonosna. rasprava o buduÊnosti
Izraela vodila se istovremeno u mirnom
Washingtonu: HoÊe li SAD priznati
dræavu nakon njezina proglaπenja?
94
Raspravu je inicirao predsjednik Harry
S. Truman, a na sastanku su sudjelovali dræavni tajnik Marshall, njegov zamjenik Robert Lovett, njihovi savjetnici i
trojica Ëelnih duænosnika Bijele kuÊe.
Sastanak je odræan u Blair Houseu, jer
se Bijela kuÊa u to vrijeme obnavljala.
Truman je kazao da je sazvao sastanak jer strahuje od toga πto bi se moglo dogoditi u Izraelu nakon πto Britanci
odu 15. svibnja.
OpÊe stajaliπte sudionika sastanka bilo
je protiv priznanja, jer bi ono moglo
SAD-u nanijeti ozbiljne probleme na
Bliskom istoku. Marshall je otiπao Ëak i
korak dalje i u jednom je trenutku
kazao predsjedniku da bi mu priznanje
Izraela na predstojeÊim izborima (studeni 1948.) moglo donijeti glasove
jednog dijela biraËa (Æidova), ali da Êe
mu nanijeti veliku πtetu drugog dijela.
Marshall je ljutito izjavio: “Ako predsjednik prihvati prijedlog o priznanju Izraela, ja Êu glasati protiv predsjednika”.
Truman je sluπao, njegovo lice nije pokazivalo emocije, ali nije otkrivao svoje
stajaliπte o pitanju priznanja. Na kraju
je rekao svima nazoËnima “da nastave
razmiπljati o tom pitanju”.
Dva dana kasnije, u jasnom protivljenju
stajaliπtu State Departmenta, predsjednik Truman je priznao novoroenu Dræavu Izrael i dao joj toliko potrebno
priznanje. Kada su neki izrazili svoje iznenaenje tim korakom, on je objasnio:
“Velik broj profesionalnih duænosnika
koji rade u vladi misli da su oni ti koji
stvaraju politiku i vode administraciju.
Svaki predsjednik u naπoj povijesti suoËio se s tim problemom - kako sprijeËiti
duænosnike da nadmudre predsjednikova naËela”.
I tako, 12. svibnja 1948., dva dana prije “velikog petka”, donesene su sudbonosne odluke. Bez njih, dræava ne bi
bila roena. (Ëlanak objavljen 2. svibnja 2006.
u Ha’araetzu napisao je
Mordechai Naor)
15
PRAVEDNICI
:: ZAGREB ::
Izraelski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Shmuel
Meirom 12. je svibnja u Zagrebu proglasio troje novih
Pravednika meu narodima.
TRI HRVATICE PROGLA©ENE
PRAVEDNICIMA ME–U NARODIMA
Beograd, a ostalima je organizirala bijeg iz Zagreba.
Druga Pravednica meu narodima,
Anka CrndiÊ, koja je preminula 1972.
godine, pomogla je supruzi i dvojici
sinova koprivniËkog odvjetnika Rikarda
Steinera da pobjegnu u talijansku okupacijsku zonu, dok je Ljubica Lang spasila æivote Feje Frank i njezine majke
koje su bile zatoËene u ustaπkom logoru u Bjelovaru.
©tefanija Podloski te pokojne Anka
CrndiÊ i Ljubica Lang, dobile su najviπe
priznanje koje Dræava Izrael daje neæidovima koji su tijekom Drugoga svjetskog rata spaπavajuÊi Æidove opasnostima izloæili svoje æivote i æivote svojih
obitelji.
Do poËetka ove godine to priznanje je
dobilo 21.310 osoba, meu kojima i 105
iz Hrvatske, kazao je izraelski veleposlanik Shmuel Meirom.
"Danas smo ovdje da biste vidjeli kako u
danima Drugoga svjetskog rata nisu
vladali samo okrutnost i bezobzirnost.
No, opasne ideje joπ uvijek ponegdje
postoje i da bi se sprijeËilo da se divljaπtvo ponovi, moramo obrazovati mlade
ljude i nauËiti ih da odbace diskriminaciju po vjeri, rasi i ideologiji", istaknuo je
izraelski veleposlanik.
U ime dobitnika izraelskog priznanja,
zahvalila se ©tefanija Podolski, koja je
ispriËala priËu o tome kako je spasila
majku i πestero djece æidovske obitelji
Schnittlinger. Jednu od djevojËica ona je
u travnju 1941. godine uspjela skloniti u
16
Imena novih Pravednika bit Êe uklesane
s drugima u ploËe u Vrtu pravednika
jeruzalemskog Memorijalnog centra holokausta Yad Vashem, ustanovljenog
1996. godine.
Na uruËenju nagrada Pravednika meu
narodima bio je nazoËan i predsjednik
Stjepan MesiÊ, koji je tom prigodom
rekao da je holokaust jedinstveni zloËin
koji se nikada ne smije relativizirati ili negirati te je dodao da Æidovi danas imaju
pravo na miran æivot u vlastitoj dræavi.
OdliËje za Pravednike sastoji se od medalje i povelje o priznanju. Pravednikom
medu narodima svijeta moæe biti proglaπena samo neæidovska osoba koja
je u vrijeme Holokausta pruæila odluËujuÊu pomoÊ izlaæuÊi svoj æivot i sigurnost opasnosti od progona prema odredbama takozvanih rasnih zakona.
Naslov Pravednika osigurava pravo na
postavljanje u parku na prostoru Yad
Vashema u Jeruzalemu ploËe s imenom
Pravednika i imena zemlje iz koje potjeËe (dok je bilo mjesta, za svakog Pravednika sadilo se drvo). Ovo priznanje
najveÊe je odliËje koje ne-Æidov moæe
primiti od Dræave Izrael. Ono simbolizira
zahvalnost i vjeËno sjecanje na ærtvu
πto su je Pravednici podnijeli za spas
Æidova kao naroda. Stoga je na medalji
koja se uruËuje Pravedniku upisana talmudska reËenica: Onaj koji je spasio
jednu osobu, kao da je spasio Ëitav
Svijet. Najdublji je smisao ovoga odliËja
u vjeËnoj vezi koja nastaje izmeu
Pravednika i æidovskoga naroda.
Pravo na predlaganje za odliËje Pravednika ima spaπena osoba i svatko
drugi tko zna pojedinosti spaπavanja.
Postupak za priznavanje vodi se na
temelju dokaza, uz svjedoËenje osoba
koje su bile nazoËne spaπavanju, odnosno koje su u doba spaπavanja imale
spoznaju o odreenome Ëinu spaπavanja. Osoba moæe biti proglaπena Pravednikom i ako trenutno spaπavanje nije
bilo konaËno, odnosno ako je spaπena
osoba na kraju ipak stradala. Komisija
Yad Vashema radi u dva stupnja, redovitom i prizivnom, a odluke donosi na
temelju svjedoËenja onih svjedoka, æidovskih i neæidovskih, koji su osobno
nazoËili spaπavanju, te koji su u to doba
bili stariji od dvanaest godina. Odluka o
priznavanju Pravednikom donosi se na
temelju propisanih kriterija Yad
Vashema, od kojih je najvaæniji izlaganje æivotnoj opasnosti prigodom pruæanja
pomoÊi. NemoguÊe je otkriti sve
sluËajeve pruæanja odluËujuÊe pomoÊi
progonjenima, no usprkos svim teπkoÊama, svakodnevno se otkrivaju sluËajevi spaπavanja i proglaπavaju novi
Pravednici. Do sada je ukupno proglaπeno oko 16.000 Pravednika. 94
:: ZAGREB - PIROVAC ::
KONFERENCIJA EUAS
Konferencija EUAS-europske organizacije
djece koja su preæivjela holokaust
Hrvatska je bila domaÊin V. konferencije European Association of Jewish Child Survivors of the Holocaust (EUAS),
koja je odræana u Zagrebu i Pirovcu od
25. do 29. svibnja 2006. godine.
Iako je naπa “Udruga preæivjelih holokausta u Hrvatskoj” relativno mala i nova, uspjela je, uz pomoÊ Æidovske opÊine u
Zagrebu i Task Force-a, te razumijevanje JOINT-a i Koordinacije nacionalnih
manjina, organizirati vrlo dobru konferenciju i donijeti za nas vrlo vaæne zakljuËke.
No, prije nego doemo do zakljuËaka,
moramo Vas upoznati s organizacijom,
njezinom povijeπÊu i zadacima.
Svjetska federacija WFJCSH “World Federation of Jewish Child survivors of the
Holocaust” ima sjediπte u SAD-u. No,
oni su zapravo porijeklom iz Europe u
kojoj su kao djeca preæivjeli holokaust.
»lanovi Federacije su i Australija, Kanada, Argentina i neke organizacije iz Europe meu njima i Hrvatska. Iako u imenu organizacije stoji da okuplja Æidove
koji su kao djeca preæivjeli holokaust, u
njoj se okupljaju svi preæivjeli.
EUAS-Europska asocijacija osnovana
je prije pet godina u Pragu, kada se sastalo devet organizacija, ali ona stalno
raste novim Ëlanovima i zadacima.
Zbog Ëega je vaæno da se osnovala posebna organizacija nas koji æivimo u
Europi?
Mi smo ostali æivjeti u Europi, iako su
naπe zajednice bile gotovo uniπtene. Mi
smo posljednji svjedoci koji su sami
preæivjeli sve strahote i naπa je zadaÊa
da govorimo i piπemo o tome kako bi
naπa djeca i unuci kao i generacije naπih sugraana saznale o tim dogaajima; da se ne zaboravi, uspjeπno bori s
94
negiranjem holokausta i antisemitizmom.
Osim toga, u Europi su nastale velike
promjene, nema viπe “æeljezne zavjese” i podjele na istok i zapad, te se
Europa sve viπe ujedinjuje.
I Æidovi, koji su preæivjeli holokaust, trebaju sada razmotriti svoj poloæaj, ujediniti napore da u svim zemljama uËenje o holokaustu ue u edukacijski
sistem, da se vrati oduzeta i opljaËkana
imovina, da se popravi socijalni poloæaj
i da se fondovi i pomoÊ preæivjelima
pravedno raspodjele itd.
Poloæaj osoba koje su preæivjele holokaust razlikuje se u post-komunistiËkim
zemljama i u ostaloj Europi. Æidovi iza
“Æeljezne zavjese” bili su uskraÊeni za
pomoÊ koju su dobili Æidovi na Zapadu i
u Izraelu (njemaËke reparacije i fondovi), nije im vraÊena oduzeta imovina i
nisu primali nikakve naknade. Tek kada
je “zavjesa” pala, poËela je takva pomoÊ
stizati i Æidovima na istoku, no ona naæalost nije joπ uvijek izjednaËena.
Odluka da se ova konferencija odræi u
Hrvatskoj donesena je u Amsterdamu
proπle godine, jer je Melita ©vob potpredsjednica i Svjetske i Europske konferencije preæivjelih i posebno «zaduæenafl za ovaj dio Europe.
No u gotovo isto vrijeme planirane su i
odræane konferencije u Moskvi i Berlinu, a za nekoliko mjeseci i u Detroitu.
Zbog toga su na naπoj konferenciji sudjelovali samo Ëlanovi iz Poljske, »eπke,
SlovaËke, Makedonije i Hrvatske, no
zakljuËci konferencije su punovaæni i
odnose se na sve preæivjele.
Konferencija je zapoËela 25. svibnja u
Zagrebu, uz sveËano otvaranje i medijsko praÊenje. Govore su odræali ➠
17
KONFERENCIJA EUAS
:: ZAGREB - PIROVAC ::
➠ ambasador Izraela Shmuel Meirom,
predsjednik EUAS dr. Peter Volko iz Bratislave, predsjednica Udruge preæivjelih u
Hrvatskoj dr. Melita ©vob, gospodin
©emso TankoviÊ u ime boπnjaËke manjine i Sanja TabakoviÊ u ime Æidovske
opÊine i æidovske manjine. Govorima
se pridruæila i Regina Kamhi, koja s
spontano zahvalila u ime preæivjelih.
Nakon otvaranja u Zagrebu, konferencija se nastavila u naπem ljetnom kampu u Pirovcu, kamo smo otputovali autobusom. Zahvalni smo ÆOZ-u da nam
je pruæila takvu moguÊnost (uz nadoknadu osiguranu sredstvima Koordinacije manjina).
U Pirovcu su nam se pridruæili i preæivjeli Ëlanovi Æidovske opÊine u Splitu.
Posebno je doputovala iz Zagreba tajnica Gradske skupπtine s kojom smo
odræali veoma korisnu razmjenu iskus-
tava o poloæaju preæivjelih u raznim
zemljama i u Hrvatskoj.
Moram priznati da sam se pribojavala
kako Êe naπi uËesnici prihvatiti smjeπtaj
JUBILARNI 50. NAGRADNI NATJEČAJ
Savez Jevrejskih opÊina Srbije i Crne Gore raspisuje
50. NAGRADNI NATJEČAJ za radove sa židovskom tematikom
a) Za znanstveni rad, esej ili publicistiku s temom iz židovske povijesti,
književnosti, umjetnosti, društvenih znanosti i drugih oblasti judaistike
b) Za književni rad - roman, pripovijetku, pjesmu ili dramsko djelo sa
židovskom tematikom
c) Za povijesno - memoarsku građu - kronike i sjećanja suvremenika iz
prošlosti židovskih općina, kulturnih, sportskih i drugih društava, kao i iz
razdoblja Drugoga svjetskog rata, borbe i stradanja (holokausta )
Iz svake od navedenih grupa radova dodijelit će se prva, druga i treća nagrada.
Visina novčanog iznosa odredit će se naknadno.
Obim radova nije ograničen, a u obzir dolaze radovi koji nisu objavljeni ili već
nagrađeni na nekom drugom natječaju.
Natječaj je anoniman. Radovi obilježeni šifrom i pisani na pisaćoj mašini šalju se
Savezu Jevrejskih općina Srbije i Crne Gore u jednom primjerku s naznakom “Za
Nagradni konkurs”.
Rješenje šifre, puno ime i prezime, adresa, zanimanje i kontakt telefon - treba
priložiti u zasebnoj, zatvorenoj kuverti na kojoj piše naziv rada i šifra.
Krajnji rok za podnošenje radova je 1. kolovoza 2006. godine.
Žiri će ocijeniti prispjele radove i dodijeliti nagrade, a prema pravilima natječaja,
žiri može i ne dodijeliti neku od predviđenih nagrada.
Po završetku natječaja radovi ostaju u arhivi Saveza i ne vraćaju se autorima.
Nagrađeni radovi eventualno će se koristiti bez posebnog odobrenja i honorara kao
materijal za kulturne priredbe židovskih općina Srbije i Crne Gore.
Rezultati natječaja biti će objavljeni u listu “Politika” kao i u mjesečniku “Bilten”
Saveza Jevrejskih općina Srbije i Crne Gore, krajem listopada 2006.
18
u neureenom kampu i zahvalna sam
im na razumijevanju i predanom radu,
divnoj atmosferi kojoj su pridonijeli i naπi
“kuhari” iz ÆOZ-a na Ëelu s Marijom
CvetkoviÊ, Duπka BjaæiÊ “domarica” i
Saπa Kabiljo koji je gitarom i pjesmama
razgalio sve uËesnike. Bila je i proslava
Bibinog roendana uz torte, pjesmu i
ples.
Posebno se dojmio zajedniËki πabat s
rabinom Zvi Elieserom Alonijem koji je
doputovao u Pirovac direktno iz NjemaËke, a svi su uËesnici sudjelovali i na
sluæbi u subotu ujutro.
Na konferenciji smo organizirali i izloæbu o Æidovima u Hrvatskoj; pripremili mape sa materijalima i posebnu publikaciju
na engleskom o Æidovima u Hrvatskoj i
najnovijim rezultatima socijalne ankete.
Bez velike pomoÊi Ane HermanoviÊ, tajnice organizacijskog odbora, ali i Mateje,
Saπe i Nevenke, te ostalih iz ÆOZ-a, ne bi
se mogla uspjeπno odræati konferencija.
A sada dolazi informacija o najvaænije dijelu konferencije, njezinim zakljuËcima.
Uz ostale zakljuËke organizacijske prirode, najvaæniji zakljuËci za nas su:
· Ponavljamo naπ zahtjev (donesen na
konferenciji u Amsterdamu 2005) da
Claims konferencija poveÊa iznos za
potrebe preæivjelih ærtava holokausta,
s 80% na najmanje 90% ukupnih
sredstava Claimsa.
➠
94
:: ZAGREB - DUBROVNIK ::
SKUP U DUBROVNIKU
SKUP U DUBROVNIKU
U Dubrovniku je od 7. do 10.travnja 2006. godine , u ICCU ( Internacionalnom
centru Hrvatskih univerziteta), odræan meunarodni simpozij “Interkulturelles
Lernen von Jugendlichen und Kindern in Europa, Vergleichende Studien zur
Integration” (Interkulturalno uËenje mladih i djece u Europi, studije o integraciji) na
kojem su sudjelovali znanstvenici iz osam europskih zemalja: NjemaËke, ©vicarske, Nizozemske, Latvije, GrËke, ©panjolske, Poljske i Hrvatske.
Ovaj simpozij je odræan pod pokroviteljstvom i uz potporu Ministarstva znanosti
RH, a u okviru znanstvenog projekta “Mladi izmeu europskih, nacionalnih i regionalnih orijentacija”.
Koordinator tog meunarodnog i viπegodiπnjeg projekta je Univerzitet u Tuebingenu (prof. dr. Josef Held), a nosilac istraæivanja i organizator simpozija u Hrvatskoj je IstraæivaËki i dokumentacijski centar “CENDO” (dr. Melita ©vob).
➠· Da se izjednaËi iznos mjeseËne
“penzije” i druge potpore za sve
preæivjele, i one koji æive na Zapadu
i one koji æive u istoËnoj Europi i
sada primaju samo polovinu iznosa,
iako su potrebe i troπkovi æivota u
svim zemljama gotovo izjednaËeni.
· Da se organizira zajedniËka baza podataka o svim preæivjelim ærtvama
holokausta u Ëlanicama EUAS-a,
nosilac projekta organizacija Hidden
child Praha.
· Da se organizira baza podataka o
restituciji i kompenzaciji u razliËitim
europskim zemljama. Nosilac projekta je organizacija Hidden child Slovakia.
· Predlaæemo bolju meusobnu informaciju preko Interneta, stvaranje
WEB stranice, πtampanje informativne publikacije itd.
· Traæimo poπtivanje ljudskih prava i
borimo se protiv rasizma, ksenofobije, antisemitizma i netolerancije. Osuujemo sve oblike terorizma protiv
Æidova u Izraelu i dijaspori. Podupiremo postojanje dræave Izrael te mirovni proces na Bliskom istoku.
· SljedeÊa konferencija EUAS-a odræati
Êe se u Izraelu 2007 , u vrijeme odræavanja Svjetske konferencije. Svake godine se odræavaju tematski simpoziji i sastanci, gotovo uvijek u drugoj
zemlji ( NjemaËkoj, Nizozemskoj, Latviji, GrËkoj), a ovo je drugi simpozij koji se
odræava u Hrvatskoj. Prvi je odræan u Zagrebu, u Æidovskoj opÊini, takoer pod
pokroviteljstvom Ministarstva znanosti.
Radovi prikazani na simpozijima su redovito objavljivani u posebnim knjigama
tiskanim u inozemstvu, πto je znaËajno i za naπe istraæivaËe.
Upravo su u Dubrovnik dopremljene najnovije knjige sa simpozija u GrËkoj, Latviji
i NjemaËkoj, a i u naπem znanstvenom Ëasopisu “Migracijske i etniËke teme”
tiskan je znanstveni rad s rezultatima istraæivanja mladih u Hrvatskoj.
U projektu u Hrvatskoj ukljuËeni su renomirani istraæivaËi sa Filozofskog fakulteta (sociologije) prof. Vjeran KatunariÊ i prof. Ognjen »aladaroviÊ, iz Instituta za
migracije dr. Sonja Podgorelec i Mr. Carmen BrËiÊ, sada u Gradskom uredu za
prosvjetu, te studenti i diplomanti sociologije, a πto je naroËito vaæno, u istraæivanja mladih u Hrvatskoj ukljuËili smo i æidovsku omladinu o kojoj su na simpoziju referirali Ana HermanoviÊ i Saπa CvetkoviÊ.
Na simpoziju je sudjelovalo 30 znanstvenika i istraæivaËa, odræano je 13 znanstvenih izlaganja praÊenih projekcijama i prezentacijama, te plenarna sjednica sa
temom o buduÊim istraæivanjima mladih u Europi.
ZnaËajka ovog projekta i simpozija je aktivno sudjelovanje mladih istraæivaËa
(diplomanata, doktoranata i studenata), koji su samostalno prikazali svoje postere
i rezultate te sudjelovali na Okruglom stolu (moderator prof.dr. Ognjen »aldaroviÊ, Zagreb).
Iz Hrvatske je sudjelovalo 8 sudionika s 5 izlaganja. Sva izlaganja Êe biti publicirana. u posebnom Zborniku radova.
ICCU u Dubrovniku, na Ëelu s prof. Ivanom Burelez, pruæio je znaËajnu i dobro
organiziranu potporu simpoziju, a SveuËiliπte je omoguÊilo smjeπtaj u svojem dormitoriju.
IstraæivaËki i dokumentacijski centar je preuzeo cijelu korespondenciju, organizaciju, pripremu materijala ali i organizaciju posjete DubrovaËkoj sinagogi i muzeju i razgledavanje Dubrovnika sa struËnim vodstvom, te druæenja na “veËeri
dobrodoπlice” i ispraÊaja. Melita ©vob
Melita ©vob
94
19
200 GODINA ÆOZ
U sklopu obiljeæava
nja 200. godiπnjice osnu
tka ÆOZ,
tvorniËari zabavnih, ali
i ozbiljnijih programa (ur
ed ÆOZ
i pokoji suradnik) i ovaj
put priredili su nam ve
Ëe proæeto dobrom glazbom. Hv
ala im na tome u ime
svih nas
koji smo se lijepo druæili
, napjevali i isplesali.
Nakon puhanja balon
a i priprema koje se
uobiËajeno
provode za ovakve do
gaaje u naπ su klub
stigle i zvijezde veËeri, Ivana i
Jacques. Iako sam bil
a skeptiËna
prema samom muziËko
m dogaaju, (jer ruku
na srce,
nisam ljubitelj glazben
e kuhinje koju pirjaju na
vatri ove
dvije zvijezde domaÊe
nam estrade), iako je
njihov
live nastup na glasu
u naπem gradu, te se
uvijek
traæi karta viπe, rekoh
sama sebi, pa dobro
bit Êe
tamo hrpa ljudi koje nis
i vidjela stoljeÊima pa
hajde
ako Êe i mjuza biti loπa,
Polako su pristizali i nema veze, snaÊi Êeπ se.....
uzvanici (naπi dragi pri
opÊinari i sva ona dra
jatelji
ga nam lica koja su na
m ostala vjerna). Oko 23 sata zidov
i naπeg kluba postali su
pretjesni za
sve... Dalo se ovdje
vidjeti izvrsnih plesa
Ëa, sebi sam
priuπtila trenera aerob
ika, zakratko, jer uistin
u moja kondicija nije u najboljoj formi
, a i poneka Ëaπica uË
inila je svoje....
VruÊim ritmom Funky-a
i svima nam dobro po
znatim hitovima poËele su lake note
sve nas proæimati, na lici
ma ljudi oko
nas titrao je smjeπak,
a Ëulo se tu i “drapan
ja” od smijeha,
naravno neke od tema
su bili i vicevi s neta ko
je su Jacques
i Ivana podijelili s nama
. Dobra, uzavrela atm
osfera, puna
vruÊeg ritma potrajala
je dugo u noÊ....
Svakako bi trebalo nasta
viti s ovakvim glazben
im tematskim
veËerima, jer su se po
kazale kao dobra zami
sao. S obzirom
da sam od urednice
Ha-kola dobila zamolbu
da napiπem
svega nekoliko, ali, do
ista svega nekoliko rije
Ëi, joπ jednom
se zahvaljujem svima
koji su organizirali i sv
ojim prisustom
proslavili na joπ jedan
naËin 200. obljetnicu na
πe zajednice.
Nataπa PopoviÊ
ÆIDOVSKE ÆENE
:: ZAGREB ::
SASTANAK UNIJE ÆIDOVSKIH ÆENA HRVATSKE
Nakon dvije godine, 17. svibnja ove
godine, u zgradi Æidovske opÊine
Zagreb odræao se sastanak Unije
æidovskih æena Hrvatske.
Osim predstavnica ÆOZ-a (dr. Melita
©vob, Bjanka Auslender, Mira Altarac
Hadji-RistiÊ, dr. Nada Rajner, dr. Renee
Weisz-MaleËek, Ada LuËiÊ-Wachtel i
druge Ëlanice), sastanku su nazoËile
delegatkinje Rijeke (Agica BezinoviÊ i
Sandra PovrzanoviÊ), Osijeka (Klara
Pinto) i Splita (Bjanka Lewy-PreleviÊ).
Predsjednica DubrovaËke æidovske opÊine ispriËala se za svoj nedolazak drugim obavezama.
Glavna tema: rezultati ankete o socijalnoj situaciji
Glavna tema sastanka bili su rezultati
ankete o socijalnoj situaciji Ëlanova æidovskih opÊina Hrvatske starijih od 65
godina. Anketu je provela predsjednica
Unije dr. Melita ©vob, a rezultati njezine
analize morali bi potaknuti rad na terenu. Sve velike opÊine dobit Êe onaj dio
analize koji se odnosi na stanje u njihovim opÊinama.
Na temelju izlaganja prisutnih delegatkinja mogli smo zakljuËiti da jedino OpÊina Split ima manje problema. Predsjednica tamoπnje æenske sekcije Bjanka
Lewy-PreleviÊ navela je da kod njih nema drastiËnih situacija (obitelji imaju po
dvije mirovine, za starije Ëlanove brinu
se djeca ili Ëlanovi obitelji, petkom ih se
automobilom dovodi na ©abat).
Situacija u Osijeku, po rijeËima Klare
Pinto, razlikuje se od splitske. Socijalna
sluæba je slabije organizirana, seniori
Ëesto æive na rubu egzistencije. Na temelju njezina izvjeπÊa zakljuËeno je da
Osijek treba pomoÊ Koordinacije.
Potreba osnivanja
dnevnog boravka
Ing. Lea Lustig naglaπava potrebu osnivanja tzv. “day-care” odnosno dnevnog
boravka seniora u nekom prostoru, s obzirom da su starci danju veÊinom sami.
Dakako, njihov boravak morao bi biti osmiπljen programom prilagoenim njihovoj dobi.
Dr. Nada Rajner govori o grupi volontera
koju vodi deset godina, o zbliæavanju volontera s osobama u patronaæi i Ëinjenici
da Ëesto izbije na vidjelo straπno siromaπtvo osoba koje se obilaze. Smanjio se i
broj volontera i broj osoba u patronaæi.
Predlaæe da se volonterski rad makar
simboliËno honorira, kako je praksa u ostalim zemljama Zapadne Europe te da
se u volonterski rad ukljuËi omladina.
U zagrebaËkoj æidovskoj opÊini radi jedna socijalna radnica, koja je dosta optereÊena administrativnim poslovima izvan njezina djelokruga.
Na kraju sastanka doneseni su zakljuËci:
intenzivirati socijalni rad, pravednija raspodjela sredstava po svim opÊinama, organizirati dnevni boravak, organizirati
kombi koji bi ljude dovodio na ruËak u
Dom, lijeËniËke preglede i sl., potaknuti
program za edukaciju volontera.
Sastanak je zavrπen odlaskom sudionica na ukusan ruËak u Dom Lavoslav
Schwartz i povratkom u OpÊinu tijekom
poslijepodneva, na druæenje s Ëlanicama Æenske sekcije i Kluba seniora zagrebaËke OpÊine, koje su se odazvale u
velikom broju, a donijele su i kolaËe. Mira Altarac Hadji-RistiÊ
ÆENSKA SEKCIJA ÆOZ-a
OBILJEÆILA 8. OÆUJKA
Æenska sekcija Æidovske opÊine Zagreb obiljeæila je na svom sastanku 8. oæujka Meunarodni dan æena.
Da podsjetimo Ëitatelje - proslavu Dana æena inicirala je njemaËka revolucionarka
Clara Zetkin, koja je na Meunarodnoj konferenciji æena u Kopenhagenu 1910. godine predloæila da 8. oæujak postane Dan æena -radnica.
U nekadaπnjoj dræavi taj se dan slavio obavezno i buËno, a moæemo reÊi da se njegovo izvorno znaËenje malo i izvitoperilo.
S promjenama koje su nastupile utiπale su se i proslave Dana æena.
Ipak, na sastanku æenske sekcije ÆOZ-a, odræanom 8. oæujka ove godine, obiljeæili
smo taj gotovo zaboravljeni lijepi praznik.
Sastanku se odazvao neuobiËajeno velik broj naπih Ëlanica, a svojim dolaskom
Ëajanku su uljepπale i domarke iz Doma Lavoslav Schwarz (doπao je kompletan
zbor!), pa smo se, uz uobiËajenu zakusku, druæile puna dva sata.
Prilaæemo i fotografije s naπe Ëajanke!
Mira Altarac Hadji-RistiÊ
U Rijeci, na temelju izvjeπÊa Agice BezinoviÊ, imaju goruÊe socijalne probleme.
Ne dolaze ni onemoÊali starosjedioci, ni
njihova djeca. Æene se po potrebi angaæiraju, kako se vidjelo za nedavnog posjeta Ëlanica zagrebaËkog kluba seniora.
Naglaπava se kompliciranost dobivanja
pomoÊi preko Æidovske opÊine Zagreb,
ljudi bivaju iznervirani dugaËkim administrativnim postupkom i raËunima koje se
mora priloæiti, a do kojih se teπko dolazi.
94
21
ÆO OSIJEK
:: PESAH / JOM HA©OA ::
Odrediπte
Osijek
U proπlom broju Ha-kola najavio sam
tradicionalno obiljeæavanje pred-Pesaha
u Vukovaru u organizaciji Æidovske
opÊine Osijek, a sada Êu vam objasniti
zaπto treba biti æao svima onima koji
nisu doπli.
Skup se odræao 2. travnja, a u goste su
nam doπli Ëlanovi Æidovskih opÊina
Zagreb, Novi Sad, Subotica i Sombor te
joπ brojni drugi gosti.
ZapoËeli smo predstavljanjem projekta u provedbi Koalicije za
rad s psiho-traumom i mirom, pod naslovom “Povijest Æidova
u Vukovaru”. Kratko predavanje odræano je u prostorijama
Muzeja grada Vukovara pred brojnim gostima iz viπe æidovskih
opÊina i predstavnicima Grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske æupanije.
Prisutni su bili i veleposlanik Dræave Izrael u Hrvatskoj,
Shmuel Meirom, veleposlanik Kraljevine Nizozemske Lionel
Veer s Ëlanovima obitelji, nadrabin zagrebaËki Zvi Elieser
Alonie, kantor Tomika Harlbror i brojni drugi.
Obiljeæen Jom Haπoa
Dana 25. travnja u Osijeku je prigodno obiljeæen i Jom
Haπoa. Nakon veÊ tradicionalnog polaganja vijenaca na
spomenik “Majka i dijete”, Ëuvenog osjeËkog kipara i umjetnika æidovskog porijekla Oskara Neumana, dio prisutnih otiπao
je i na spomen obiljeæje OsjeËkog sabirnog logora gdje smo,
prema æidovskom obiËaju, poloæili kamen. Na obiljeæavanju
su, kao i proπlih godina, sudjelovali predstavnici grada Osijeka
i OsjeËko-baranjske æupanije, a cijeli je dogaaj imao i veliku
medijsku pokrivenost.
Nakon zanimljivog predavanja prisutni su imali priliku za razgledanje Vukovara, uz veÊ tradicionalan obilazak mjesta gdje
se nalazila vukovarska sinagoga. Zavrπili smo proslavom u
hotelu “Lav”, a za poseban ugoaj pobrinula se veÊ nadaleko
poznata plesna grupa iz Osijeka Or Haπemeπ te gostujuÊi zbor
iz Novog Sada Haverim ©el Izrael. Okupilo se oko 150 uzvanika, a proslava se nastavila do kasno popodne. Na rastanku su
pljuπtali pozivi na brojna dogaanja u drugim opÊinama i obeÊanja o skorom ponovno susretu. Svakako vikend za pamÊenje. SudjelujuÊi na dogaanjima kao πto je ovo u Vukovaru ne
mogu a da se ne zapitam kako je moguÊe da nakon πto smo
oËuvali zajedniπtvo u vihoru rata, nakon podijele æidovske zajednice po novim dræavama, nakon πto su i sami Ëlanovi opÊina
devedesetih godina stajali na bojiπtima na suprotnim stranama
i nakon ratnih stradanja bili spremni pruæiti jedni drugima ruku,
dopustimo da razdor nastane iznutra?! Kako je moguÊe da se
iz naπih redova u novinama i drugim glasilima pojavljuju otrovni Ëlanci koji najviπe ocrnjuju æidovsku zajednicu Ëitave
Hrvatske?! »ini mi se da nas nikakav napad iz vana ne bi mogao toliko povrijediti i toliko nam naπkoditi. Ali u svemu tome
drago mi je πto vidim da smo u stanju iz svega izaÊi jaËi nego
ikad. Drago mi je πto sukobi o kojima je bilo toliko rijeËi u
posljednje vrijeme prestaju biti okosnicom razgovora na
proslavama. Drago mi je πto ne Ëujem viπe oprez u glasu ljudi
kad razgovor ponovo skreÊe na iste neugodne teme i drago mi
je πto viπe nema pitanja: “Na Ëijoj si ti strani?”.
Moæda pravno taj nastali sukob joπ nije zavrπen, ali zavrπen je
u srcima i umovima Ëlanova. I moæda neÊe biti lako u potpunosti vratiti izgubljeni ugled i dobar glas æidovske zajednice
Hrvatske u oËima drugih vjerskih i kulturnih narodnih zajednica, ali sam vrlo siguran da je pred-Pesah u Vukovaru bio dobar korak u tom smjeru.
I na kraju Shalom iz Osijeka i do skorog vienja!
Damir Lajoπ
Predsjednik Æidovske opÊine Osijek
22
94
ÆO RIJEKA / ZAGREB
:: IZLOÆBA ::
Multimedijalna izloæba o povijesti æidovske zajednice u
Rijeci od prvih Æidova naseljenih u taj grad do polovice
20. stoljeÊa otvorena je 11. svibnja u prostorijama
rijeËke Æidovske opÊine.
RIJEKA: IZLOÆBA O POVIJESTI
ÆIDOVSKE ZAJEDNICE
Izloæba o povijesti
æidovske zajednice u
Rijeci otvorena je u
sklopu projekta “Tjedan edukacije o holokaustu”, a potaknuo
ju je i veÊim dijelom
priredio Omladinski
klub Æidovske opÊine
iz Rijeke.
Glavni cilj izloæbe bio
je pouËiti ljude, posebice mlade, o holokaustu te graanima
pokazati vaænu ulogu
Æidova u povijesti Rijeke. Jolanda TodoroviÊ iz Gradskog odjela za kulturu, koja je pomogla postaviti
izloæbu, rekla je da je veÊina izloæaka iz rijeËkoga Dræavnog arhiva, a manji iz arhiva Æidovske opÊine u Rijeci.
Izloæba, nastavila je, prati povijest rijeËkih Æidova od poËetka njihova naseljavanja
u 15. stoljeÊu, prati osnutak njihove zajednice, dobivanje mjesta za ukope te gradnju sinagoge.
Æidovi su imali veliku i vaænu ulogu u Rijeci, posebice u 19. stoljeÊu, u gospodarskom, kulturnom, druπtvenom i trgovaËkom æivotu, kazala je Jolanda TodoroviÊ.
Izloæba je sastavljena od izvornih dokumenata, povijesnih karata te prikaza
stradanja Æidova u holokaustu. Po izloæenom popisu s imenima i prezimenima, u to
je doba meu ærtvama s rijeËkog
podruËja bio 401 Æidov.
Posebnu pozornost prireivaËi
su dali rijeËkim sinagogama. Prvi
je hram izgraen godine 1903. u
“maurskom stilu”, s bogato ukraπenom unutraπnjoπÊu, a sruπen
je 1944. godine. Sadaπnja mala
rijeËka sinagoga, u sklopu koje
djeluje Æidovska opÊina, izgraena je krajem 20-ih godina
proπlog stoljeÊa. 94
PRILOZI ZA
DOM ZAKLADE
LAVOSLAVA SCHWARZA
travanj - svibanj 2006.
Meider Helena
povodom sto godiπnjice
roenja pok. majke
1.000,00
Obitelj Auslender
povodom Pesaha
200,00
Obitelj Lustig
povodom Pesaha
500,00
A. i J. Singer, Zagreb,
povodom Pesaha
200,00
Obitelj Abinun iz Dubrovnika,
umjesto cvijeÊa na odar
pok. Jakice Papo
1.000,00
Obitelj Albahari,
umjesto cvijeÊa na odar
pok. Jakice Papo
300,00
Prijatelji povodom godiπnjice
smrti g. Josifa Baruha 1.450,00
Vjekoslava RadoπeviÊ
u spomen na pok. sestru
Olgu Lah
3.000,00
Dina i Aleksandar BlaπkoviÊ
povodom vjenËanja
sina Nikole, a unuka
ge. Branke Akerman 2.000,00
Viktor ©toter
200,00
Obitelj KreπiÊ,
New York
560,00
PRILOZI ZA ÆIDOVSKU
OP∆INU ZAGREB
travanj - svibanj 2006.
Za socijalu
Rahela Weinberger
Micva
400,00
Nakon promocije broπure dr. Borisa
Blaua, Studenti Æidovi MFZ, u sklopu
manifestacije “Tjedan Izraela ‘06” i
obljetnice 200. godina ÆOZ, autor
moli sve one koji imaju dodatne
informacije, ispravke ili slike da mu se
jave na e-mail:
blau.studenti@post.t-com.hr
23
ÆO »AKOVEC
:: JOM HA©OA ::
JOM HA©OA
U »AKOVCU
I ove godine, posljednje nedjelje u mjesecu svibnju,
okupili smo se na ËakoveËkom æidovskom groblju, kako bi se
sjetili nevinih ærtava naπih predaka i njihove patnje povodom
Jom Haπoa. Nikada ne smijemo zaboraviti da je holokaust
bio pokuπaj da se zatre jedna zajednica, s ciljem uniπtenja
dokaza o njihovom postojanju i njihovog kreativnog æivota.
Oni malobrojni koji su se vratili na svoja spaljena ognjiπta,
ubrzo su odselili u Izrael, a tek nekolicina je ostala da nastavi
æivot æidovske zajednice u »akovcu, koju nisu uspjeli uniπtiti
vihori rata. Naπa je opÊina brojËano mala, no njezin se rad
kao i rad njezinih Ëlanova osjeÊa i poπtuje.
I ove godine, groblje nas je doËekalo ureeno, u Ëast ærtvama
naπih predaka. »akoveËko æidovsko groblje i nadalje ostaje
svjetli primjer, kako se treba odnositi prema pokojnicima i na
koji naËin je moguÊe odræati dostojanstveno i primjereno
sjeÊanje na nevine ærtve naπih predaka.
Zahvalnost dugujemo Gradskom poduzeÊu »akom ali i
predstavnicima lokalne vlasti.
Skupilo nas se tridesetak, πto Ëlanova iz »akovca, Zagreba
i Varaædina, a bilo je i gostiju iz Maarske i Slovenije. Prisutni su bili predstavnici antifaπistiËkih boraca i Matice Hrvatske, a sveËanosti je nazoËio æupan Æupanije Meimurske
Josip Posavec.
Vjerski dio vodio je Rabin Zvi Eliezer Alonie, a komemoracji
je prisustvovao predsjednik Koordinacije æidovskih opÊina
prof. dr. Ognjen Kraus.
Nakon komemoracije uputili smo se u Hotel Park na zajedniËko druæenje tijekom kojeg razmjenjujemo sjeÊanja i radimo planove za buduÊnost.
Trenutno, najvaæniji plan u buduÊnosti je zavrπavanje priprema i otvaranje izloæbe o povijesti Æidova na podruËju
Meimurja. Sakuplja se graa, a stalno se javljaju preæivjeli
Ëlanovi nekada velike i vaæne zajednice sa svojim sjeÊanjima,
slikama i razmiπljanjima. U suradnji s Muzejem Meimurja izloæba bi trebala biti otvorena krajem
godine. Preæivjeli se Ëlanovi
ËakoveËke opÊine redovito javljau i interesiraju o tijeku pripreme
izloæbe te se nadamo da Êe veÊina i biti u prilici da ponovo posjete svoj rodni kraj i ponovo vide
svoje prijatelje koji ih se radovito
sjeÊaju.
Unaprijed se veselimo dogaaju
koji Êe zasigurno obiljeæiti razdoblje koje je pred nama. Naπi su preci i naπi roditelji su to zasluæili. Andrej Pal
Predsjednik
Æidovske opÊine »akovec
24
94
ÆO ZAGREB
:: EJC ::
PREDSTAVNICI EUROPSKOG
ÆIDOVSKOG KONGRESA U ZAGREBU
U sluæbenom posjetu Æidovskoj
opÊini Zagreb 6. i 7. lipnja 2006., boravili su g. Pierre Besnainou, predsjednik
Europskog æidovskog kongresa (EJC) i
g. Serge Cwajgenbaum, glavni tajnik
EJC-a. Europski æidovski kongres
odluËio je aktivno sudjelovati u rjeπavanju spornih pitanja izmeu Koordinacije
æidovskih opÊina RH i vlasti Republike
Hrvatske ukljuËivanjem u pregovore koje
Koordinacija vodi s predstavnicima vlasti.
Prema izjavi predsjednika g. Besnainoua, EJC Êe odluËno zastupati interese
Koordinacije kao legitimnog predstavnika
æidovske zajednice u RH i punopravnog
Ëlana EJC-a. Stoga su se predstavnici
EJC-a i dr. Ognjen Kraus, predsjednik
Koordinacije i ÆOZ-a sastali 7. lipnja
2006. s predsjednikom RH, g. Stjepanom
MesiÊem, te na zasebnom sastanku, s
predsjednikom Vlade RH, dr. Ivom Sanaderom. Razgovaralo se o Ëetiri glavne
teme, a to su odnos dræave prema æidovskoj zajednici, legislativa vezana uz
povrat imovine i odredbe zakona vezane
uz antisemitske pojave, ulazak Hrvatske
u EU te situacija na Bliskom istoku.
EJC je podupro napore Koordinacije da
konaËno potpiπe Ugovor o zajedniËkim
pitanjima izmeu Vlade RH i æidovske
zajednice, tekst kojega je nakon gotovo
dvogodiπnjih pregovora usuglaπen u studenom 2005. godine. Problem ovog
Ugovora bilo je pitanje povrata imovine
odnosno inzistiranje Koordinacije da se
povrat imovine rijeπi unutar istoga.
Kontinuirana odbijanja Vlade RH da se
ovakve odredbe ukljuËe opravdavana su
Ëinjenicom da su sve vjerske zajednice
potpisale gotovo identiËan Ugovor, a da
povrat imovine KatoliËkoj crkvi nije rjeπavan ovakvim, veÊ meunarodnim ugovorom potpisanim s Vatikanom. Nakon
dugih pregovora i obeÊanja Vlade RH da
Êe rijeπiti pitanje povrata kljuËnih nekretnina Æidovskoj opÊini Zagreb i Æidovskoj
opÊini Osijek, izvan ugovora, Koordinacija i Komisija za odnose s vjerskim
zajednicama usuglasile su konaËni tekst
Ugovora. Isti, meutim, joπ do danas nije
94
potpisan iz neobjaπnjivih razloga, a koji
se opravdavaju podnescima koje je
skupina graana pod nazivom Bet Israel
uputila Srediπnjem dræavnom uredu za
upravu, traæeÊi promptnu registraciju njihove organizacije kao vjerske zajednice
te uæivanje posebnih prava vezanih
iskljuËivo za vjerske zajednice upisane u
Evidenciju vjerskih zajednica.
ka æidovske zajednice, a da su sukobi i
pokuπaj osnivanja nove æidovske opÊine
iskljuËivo interni problem æidovske zajednice u koje se vlasti ne bi trebale uplitati. Sastanak s predstavnicima hrvatskih vlasti smatraju konstruktivnim i osnovom za daljnji dijalog u kojem Êe EJC
poduprijeti hrvatski zahtjev za punopravnim Ëlanstvom u EU.
Kako je zakonska regulativa vezana uz
registracije vjerskih zajednica vrlo jasna
i kako je za istu potrebno kumulativno
ostvariti sve zakonom predviene uvjete,
Srediπnji dræavni ured za upravu nije
mogao navedenu grupu graana proglasiti vjerskom zajednicom, ali je istodobno, nerjeπavanjem njihova zahtjeva,
svjesno ili nesvjesno, omoguÊio prolongiranje rjeπavanja nekih pitanja od interesa
za svih deset postojeÊih æidovskih opÊina
udruæenih u Koordinaciju. Usprkos viπekratnim naporima Koordinacije i dopisima koje je uputila Srediπnjem dræavnom
uredu za upravu, Komisiji za odnose s
vjerskim zajednicama i premijeru osobno, nije doπlo do pozitivnih pomaka. Koordinacija je miπljenja da dræavne vlasti
namjerno odugovlaËe rjeπavanje svih
pitanja, kako bi izbjegle rjeπavanje pitanja povrata æidovske imovine te izjednaËavanja prava æidovske zajednice s
ostalim vjerskim zajednicama, a koja su
regulirana odredbama ugovora. Prije
viπe od tri godine, Koordinacija je ustvrdila da su veÊ i sami ugovori nepotrebna
birokratska procedura, a s obzirom na
prava zagarantirana Ustavom i Zakonom
o pravnom poloæaju vjerskih zajednica, a
da je procedura priprema teksta ugovora
samo nepotrebno odugovlaËenje rjeπavanja problema. No, kako su druge vjerske zajednice Ugovor prihvatile, konaËno je i Koordinacija, bila prisiljena uËiniti
isto. Delegacija EJC jasno je izrazila
stav da Êe pitanje povrata, baπ kao i pitanje odredbi Kaznenog zakona biti preduvjetom koji Êe ipak Hrvatska morati
ispuniti, ako æeli ispuniti uvjete koje propisuje EU. EJC je upoznao premijera, a
posebno i predsjednika RH, da podræava Koordinaciju kao legalnog predstavni-
G. Besnainou i g. Cwajgenbaum odræali
su dva radna sastanka s predsjedniπtvom ÆOZ, a sastali su se i sa zagrebaËkim
nadrabinom Aloniem i izraelskim veleposlanikom u RH, Shmuelom Meiromom.
Sastali su se i s rabinom Dadonom kako
bi iz prve ruke dobili podatke o njegovim
planovima i ciljevima grupe graana koja je zatraæila brisanje Æidovske opÊine
Zagreb. Upoznali su se i sa sve uËestalijim antisemitskim incidentima koji su po
miπljenju vodstva OpÊine nastali kao
rezultat velike medijske kampanje praÊene senzacionalistiËkim napisima i
optuæbama na raËun Æidovske opÊine
Zagreb, njezina rukovodstva i pojedinaca, a za koju su materijale pripremali
Ëlanovi tzv. Bet Israela te koju javnosti
bez ikakvog senzibiliteta kontinuirano
plasira jedna od najveÊih novinskih kuÊa
u Hrvatskoj - EPH. Ista je u posljednjih
πest mjeseci u svojim izdanjima objavila
viπe od 700 Ëlanaka koji u veÊini sluËajeva prikazuju ÆOZ u negativnom svjetlu
ignorirajuÊi elementarne novinarske
norme, reakcije ÆOZ te upozorenja o
πtetnosti njihova djelovanja za æidovsku
zajednicu. ImajuÊi na umu iskljuËivo poveÊanje naklade, sustavno su mijenjali
percepciju javnosti u odnosu na æidovsku zajednicu, stvarajuÊi sliku o lopovluku, laænim rabinima, rabinima kriminalcima te o tome kako isto miπljenje dijele
i meunarodne æidovske institucije.
Delegacija EJC napustila je Hrvatsku u
uvjerenju i s obeÊanjem Vlade RH da Êe
u prihvatljivom roku rijeπiti neke od osnovnih problema vezanih uz æidovsku
zajednicu u RH. B.P.
25
ÆO ZAGREB
:: ANTISEMITIZAM ::
PRIJETE∆I E-MAIL UPU∆EN
ÆIDOVSKOJ OP∆INI ZAGREB
Æidovska opÊina Zagreb primila je 1. lipnja sljedeÊi e-mail
prijeteÊeg sadræaja:
“Poπtovana gospodo æidovske opÊine grada Zagreba!
Æelim vam se pohvaliti da od svih sudionika iranskog natjeËaja za karikaturu o holokaustu, ja sam poslao najviπe radova, Ëak sedam. Dobijem li novËanu nagradu, obeÊavam vam,
Hamas Êe dobiti dobar dio “kolaËa”. A vama savjetujem da
budete zabrinuti, jer uz svakodnevno ispiranje mozga sa tim
tkz. holokaustom niste postigli æeljeni uËinak - niti jedan od
desetaka mojih kolega nije imao “moralih prigovora” kad sam
im pokazao karikature, naprotiv, svi su se smijali i bili
oduπevljeni. Zaπto? Jer su rasisti i primitivci? Ne, veÊ zato πto
su obrazovani i zato πto znaju kakav ste vi ljudski otpad, i
kakva je faπistiËka tvorevina Izrael. Prijateljima Irancima æelim πto skoriji zavrπetak nuklearne bombe i lansiranje iste na
vaπa obitavaliπta Haifu i Tel Aviv, poslije kojeg Êe uslijediti
slavlje i na hrvatskim ulicama. Pridruæite nam se i vi uskoro u
tome, æelim vidjeti vaπa lica nakon nuklearnih gljiva u tom
medinatu. Plakat Êete za doba kada ste u lancima sluæili
EgipÊanima. Ili Babiloncima, Perzijancima, Turcima, Rimljanima, Nijemcima... svejedno.”
Policija je odmah reagirala
O ovom e-mailu, ÆOZ je odmah obavijestio policiju, koja je
promtno reagirala, i otkrila da se radi o 21-godiπnjem studentu Ivanu KesiÊu. KesiÊ je istoga dana priveden u policiju, a u
pretresu njegova stana policija je pronaπla raËunalo i mail
upuÊen ÆOZ-u kao i druge materijale sliËnog sadræaja. Dva
dana kasnije policija je objavila da je protiv Ivana KesiÊa podnesena kaznena prijava zbog rasne diskriminacije. Za javno
iznoπenje zamisli o nadmoÊnosti jedne rase nad drugom,
πirenje rasne mrænje ili poticanje na rasnu diskriminaciju, πto
se KesiÊu stavlja na teret, Kazneni zakon predvia kaznu
zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
KesiÊ se predstavljao kao
“iskonski hrvatski desniËar”
KesiÊ je novinarima izjavio da nije rasist, te da su ga na slanje prijeteÊih poruka potaknule slike mrtve palestinske djece.
Meutim, pretraæivanjem interneta otkriveno je da je KesiÊ i
ranije objavljivao niz natpisa u kojima je veliËao nacizam i nijekao holokaust, te stradanja Æidova. Svoje natpise KesiÊ je
potpisivao punim imenom i prezimenom, prestavljajuÊi se kao
“iskonski hrvatski desniËar”.
26
Na portalu Iskona, KesiÊ se tako prije neπto viπe od godine
dana predstavio sljedeÊim rijeËima: “ Zovem se Ivan KesiÊ.
Roen sam u Splitu, studiram na Arhitektonskom fakultetu u
Zagrebu, zavrπio 2. semestar, a iz ispita imam veÊinom ocijene - odliËan 5. VeÊ dvije godine Ëlan sam hrvatske Mense,
udruge inteligentnih, sa max. postignutim IQ od 164.
Oboæavam logiku i enigmatiku, dosad sam rijeπio sve testove
koje dobivamo iz Mense i ukljuËen sam u utrku za “logiËara ➠
NAPA D N U T
ZAGREBA»KI NADRABIN
ALONIE
Samo dva dana nakon ove prijeteÊe poruke, u subotu 3.
lipnja u PalmotiÊevoj ulici napadnut je zagrebaËki nadrabin
Zvi Eliezer Alonie. Dvojica mladiÊa, vjerojatno pripadnici
skinheadsa, odjeveni u majice s nacistiËkim simbolima, prvo
su verbalno, a potom i fiziËki napali nadrabina Alonija. Uz
povike "Sieg Heil" i "Juden raus", mladiÊi su i gurnuli nadrabina, koji je sluËaj prijavio policiji, a glasnogovornica zagrebaËke policije Aleksandra Ljuba kazala je da policija utvruje
okolnosti ovog incidenta, te da Êe javnosti o svemu biti
izvjeπtena kada se utvrdi kako Êe se taj dogaaj procesuirati.
Rabin Alonie se nakon incidenta sklonio u zgradu ÆOZ-a.
ÆOZ je reagirao na ove dogaaje upozoravajuÊi da su i ovi
incidenti "podsjetnik na nedoreËenost naπih zakona po kojima svako evociranje faπistiËke ideologije i njezinih simbola joπ uvijek nije podloæno kriviËnom progonu. Za razliku
od NjemaËke koja se kao zemlja najdrastiËnijih posljedica
te ideologije veÊ decenijama literaturom, filmovima i televizijskim programima obraÊa novim generacijama, razraËunavajuÊi se vrlo odluËno i kvalitetno sa svojom proπloπÊu, mi je stidljivo nastojimo prepustiti zaboravu, pa nam se
zato vraÊa i smije u lice".
"Trebalo je samo doËekati prijeteÊe pismo od neki dan,
upuÊeno Æidovskoj zajednici, ili sva ona nabacivanja blatom koja su se gotovo godinu dana vukla po novinama, pa
da se na naπim ulicama nekaænjeno pojavi svastika i podsjeti nas i sve one koji su druge boje koæe, vjere, ili narodnosti na vremena za koja smo vjerovali da su zauvijek
proπla", istiËe se u reakciji ÆOZ-a. 94
ÆO ZAGREB
:: ANTISEMITIZAM ::
➠ godine”. Aktivno Ëitam enciklopedije, poglavito podruËja o
povijesti, zemljopisu, geopolitici, i sliËno.”
KvalificirajuÊi se kao “krajnji ultra-desniËar i nacionalist”, napisao je da ga najviπe smeta to πto “mnogi desnicu doæivljavaju kroz primitivnost, neinformiranost, slabo obrazovanje”.
“Moje politiËko uvjerenje je takoer anti-demokratsko, jer kad
je rijeË o politici nema govora o miπljenjima, nego samo o Ëinjenicama”, napisao je dalje KesiÊ, pozivajuÊi ljeviËare “na
dvoboj”. “Moæemo se suprostaviti u testovima gdje se traæe
ili inteligencijske ili intelektualne sposobnosti, i garantiram da
Êu vas zasjeniti! Povijest, Geopolitika, Zemljopis, znanje o
vojsci... sve πto je vezano uz politiku, ili naravno, nekakve IQ
ili logiËke testove, samo se javite!”, pisalo je na kraju teksta
uz koji je KesiÊ ostavio i svoju e-mail adresu.
NOVI ANTISEMITSKI E-MAIL I OSUDE
PriËi ovdje, na æalost, nije kraj. U ponedjeljak 5. svibnja ÆOZ
je primio novi e-mail, bitno duæi od prvog, u kojem anonimni
poπiljatelj vrijea ærtve holokausta, Æidove i crnu rasu. Zbog
naËina na koji je tekst pisan, vokabulara koji se u njemu koristi, odluËili smo ga ne objaviti. ÆOZ je ponovno izvijestio
policiju, koja joπ utvruje identitet poπiljatelja.
Zbog napada na nadrabina i prijeteÊih poruka upuÊenih ÆOZu, priopÊenjem se oglasio i istraæitelj Centra Simona Wiesenthala Alen Budaj, istiËuÊi kako institucija koju predstavlja pozorno prati sva antisemitska zbivanja u svijetu, pa tako i u
Hrvatskoj gdje je primijeÊen porast antisemitskih izgreda.
Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
takoer je izrazio zabrinutost zbog nasilja i netolerancije kojima su izloæeni pripadnici Æidovske zajednice u Zagrebu.
Predsjednik Odbora Furio Radin izvijestio je da je ÆOZ dobio
uvredljiva pisma i da su skinheadsi na ulici napali rabina, te
izrazio bojazan da neÊe proÊi amandmani koje je Odbor podnio na konaËan tekst izmjena Kaznenog zakona, a kojima se
traæi oπtrije kaænjavanje izgreda motiviranih drugaËijim porijeklom ili karakteristikama pojedinca. Narodni savez Nijemaca Hrvatske i Hrvatsko-njemaËka udruga oπtro su osudili ove
incidente
Hrvatskoj trebaju krajnje strogi zakoni koji osuuju antisemitizam po uzoru na Europsku uniju Ëijim Ëlanom teæi postati,
kazao je u predsjednik Europskog æidovskog kongresa (EJC)
Pierre Besnainou, koji je 7. lipnja u Zagrebu razgovarao s
predsjednikom Stjepanom MesiÊem, izmeu ostaloga i o incidentima protiv æidovske zajednice.
O ovim incidentima izvijestili su hrvatski i strani mediji, kao i
sve vodeÊe izraelske novine. 94
REAGIRANJA
Dragi prijatelji!
Razlog zbog kojeg sam se odlučila na ovo pismo
je obilježavanje Jom Hašoa, koje ste nam iz oba
tabora najavili u različito vrijeme, kako bi nas
podijelili i u sjećanju na naše mrtve. Moj odgovor je - o svojim najbližima, koje je odnio vihor
holokausta, mogu u tišini razmišljati i kod kuće.
Nitko od vas se nije zapitao kako tu podjelu
doživljavamo mi, kojima je židovska Općina
1946. , kada smo stizali iz različitih gradova,
sami, skoro još djeca, pružila toplinu izgubljenog
roditeljskog doma. Sada smo mnogi od nas već u
drugoj polovici osmog desetljeća. Bez da ste nas
ikada zapitali što mislimo ili želimo, gurnuli ste
nas u ovaj košmar, tražeći da se opredijelimo.
Kako se ne bi morala spustiti na nivo riječi i pojmova kojima se jednako služite s obje strane,
potsjetit ću vas na jednog mog istinskog prijatelja, kojeg ste mnogi od vas poznavali i cijenili
zbog njegove duhovne širine, etike i tolerancije,
na protojereja Jovana Nikolića. On je na taj dan
obilježavanja holokausta, iz poštovanja a ne zbog
obaveze, redovito dolazio na Mirogoj u svojoj
svećeničkoj mantiji, iako je inače nosio civilno
odijelo, kako bi pokazao svoju toleranciju prema
svima i kako bi s nama bio na taj žalosni dan. On
je bio pobornik ekumenizma i ne jedanput kada
su ratne prilike to tražile vodio je katolički
pogreb. Tome je učio i ostale pravoslavne
svećenike, da je tolerancija u životu, pa i u smrti,
ono najvažnije.
On na žalost više nije živ, a da jeste, valjda bi
svojim izuzetnim darom mirenja, tolerancije i
ljubavi prema svima bez obzira na vjeru i naciju,
imao snage, da vas dovede na put zajedništva, u
koji mi, koji smo ostali neopredjeljeni, još uvijek
vjerujemo.
Zagreb, 23. travnja 2006
Prim. dr. Nada Rajner mr. sc.
27
OBLJETNICE
:: JASENOVAC ::
61. OBLJETNICA
PROBOJA IZ JASENOVCA
Komemorativni skup zapoËeo je minutom πutnje ispred spomenika ærtvama logora Jasenovac.
“Nekoliko stotina zatoËenika krenulo je
22. travnja 1945. godine u neizrecivo herojski proboj iz logora, vjerojatno jedini
takav u okupiranoj Europi prepunoj koncentracijskih logora”, rekla je na komemorativnom skupu predsjednica Savjeta
spomen-podruËja Jasenovac dr. Zorica
StipetiÊ, istiËuÊi kako su se zatoËenici
Jasenovca na taj Ëin odluËili i zato da bi
“svjedoËili istinu o tom straπnom muËiliπtu i gubiliπtu, najveÊem u NDH”.
StipetiÊ: sustavno istraæiti
znanstvenu istinu o
Jasenovcu
Istine o logorima moæda su najdublje i
najvaænije istine moderne hrvatske povijesti, nastavila je i dodala da “jasenovaËka istina izraæava bit ustaπtva, a to
je proizvoljna neizreciva okrutnost nad
pojedincem i nacionalnim ili religijskim
zajednicama”.
Jasenovac je, kako je kazala dr. StipetiÊ, bio logor genocida nad Srbima i Romima, logor holokausta nad Æidovima, lo-
28
Komemorativni skup povodom 61. obljetnice proboja
zatoËenika iz koncentracijskog logora Jasenovac odræan
je u nedjelju 30. travnja u nazoËnosti preæivjelih logoraπa,
rodbine preæivjelih, predstavnika vjerskih zajednica,
hrvatskih vlasti i brojnih posjetitelja.
gor zloËina i muËiliπta Hrvata, Boπnjaka i
pripadnika drugih nacionalnosti koji su
bili svjetonazorski neistomiπljenici ili politiËki protivnici tadaπnje vlasti.
Predsjednica Savjeta spomen-podruËja
Jasenovac takoer je istaknula vaænosti sustavnog istraæivanja znanstvene istine o koncentracijskom logoru Jasenovac.
MesiÊ: Jasenovac je bio
popriπte genocida,
holokausta i ratnih zloËina
Na komemorativnom skupu u Jasenovcu bio je i hrvatski predsjednik Stjepan
MesiÊ koji je istaknuo da se komemoracijom proboja logoraπa prije viπe od
πest desetljeÊa “æeli pokazati da ne zaboravljamo uæase koji su ovdje poËinjeni”.
Jasenovac je bio “popriπte i genocida i
holokausta i ratnih zloËina”, rekao je
MesiÊ dodajuÊi da “pravi zastupnici
hrvatstva nisu bili oni koji su zloËine
nareivali i provodili, nego oni koji su
se protiv zloËina i zloËinaca borili”, a
“Ëast hrvatskoga naroda u tim danima
spasili su antifaπistiËki borci i na tome
im vjeËno moramo biti zahvalni”.
Na komemorativnom skupu u spomen
na ærtve Jasenovca, vijence su, uz
predsjednika MesiÊa, poloæili i predstavnici Hrvatskog sabora, hrvatske
Vlade, nacionalnih manjina i brojnih
udruga. Molitvu za mrtve ispred jasenovaËkog spomenika izrekli su predstavnici pravoslavne, æidovske, islamske i
katoliËke vjere. U spomen na æidovske
ærtve logora kadiπ je izrekao zagrebaËki nadrabin Zvi Elieser Alonie. 94
OBLJETNICE
:: WASHINGTON ::
STOTA OBLJETNICA AJC American Jewish Committee
Washington DC, 1.-7. svibnja 2006.
American Jewish Committee ove godine proslavio je 100.
obljetnicu postojanja, okupivπi visoke goste, brojne predstavnike æidovskih organizacija iz cijeloga svijeta i svoje
Ëlanove, na jedinstvenom i vrhunski organiziranom sedmodnevnom skupu.
American Jewish Committee osnovala je grupa ameriËkih
Æidova 1906. godine, zabrinuta zbog pogroma nad Æidovima
u Rusiji, smatrajuÊi da je najbolji naËin njihove zaπtite aktivnost usmjerena prema svijetu u kojem se poπtuje dostojanstvo i integritet svakog Ëovjeka.
Danas AJC okuplja 150.000 Ëlanova, organiziranih kroz 33
ogranka i 33 ureda diljem SAD-a, te 18 meunarodnih centara.
OsvrÊuÊi se na stoljeÊe postojanja, danas se moæe reÊi da
AJC karakterizira optimizam, napredak i dostignuÊa u borbi
protiv antisemitizma i svih vrsta diskriminacije, dostignuÊa na
promociji pluralizma i graanskih prava, zaπtiti ljudskih prava,
priznavanju prava Izraela na opstojnost u miru i sigurnosti, te
oËuvanje i jaËanje æidovskog æivota kako u SAD, tako i πirom
svijeta.
Kroz inovativne programe, edukaciju, istraæivanja, medije i
diplomaciju, AJC radi na unapreenju slobode, tolerancije i
uzajamnog poπtovanja.
Zanimljive teme i razgovori
I ove je godine, Æidovska opÊina Zagreb primila poziv organizatora, te smo u ime ÆOZ-a skupu prisustvovali prof. dr.
Ognjen Kraus i ja. Intenzivan i raznovrsni program nudio je
teme iz meunarodne politiËke svakodnevice, meureligijskih
odnosa, te æidovskog identiteta i razvoja æidovskih zajednica u
21. stoljeÊu. Posebno mjesto zauzimale su teme vezane uz
Izrael i situaciju na Bliskom istoku. Zanimanje prisutnih osobito su privukla eminentna imena iz politike, te svjetski
struËnjaci za pojedine teme.
Pored sluæbenog programa, imali smo prigodu odræati nekoliko korisnih sastanaka s predstavnicima znaËajnih meunarodnih organizacija. Izmeu ostalih, sastali smo se s Danom
94
Mariaschinom (B’nai B’rith International), s kojim smo diskutirali o problemima æidovske zajednice u Hrvatskoj, povratu æidovske imovine, prijedlogu novog zakona o povratu imovine
te dogovorili skoriji dolazak delegacije B’nai B’rith International u Hrvatsku; s Gideonom Taylorom (WJRO - World
Jewish Restitution Organization), naglasak je bio na perspektivama povrata imovine i naknade za oduzetu imovinu; s
Andrew Bakerom (AJC) s kojim smo razgovarali o æidovskoj
zajednici u Hrvatskoj. Bila je to i prilika upoznati predstavnike
drugih zajednica i s nekima od njih dogovoriti daljnju suradnju.
Vrhunac sveËanosti - gala veËera s
ameriËkim predsjednikom
No svakako vrhunac ove sveËanosti bila su dva veËernja programa. Na prvom, posveÊenom Davidu A. Harrisu izvrπnom
direktoru AJC koji je primio nagradu za svoj rad, pred prepunom salom prisutnima su se obratili Joschka Fischer ➠
29
OBLJETNICE
:: WASHINGTON ::
GEORGE W. BUSH:
POTPORA SAD-A IZRAELU JE TRAJNA
AmeriËki Æidovi zabrinuti zbog pogroma Æidova u tadaπnjoj
Rusiji osnovali su 1906. godine American Jewish Committee. Na proslavi stogodiπnjice AJC u Washingtonu okupili su se vaæni i utjecajni govornici - meu kojima su bili i
ameriËki predsjednik George W. Bush i njemaËka kancelarka Angela Merkel.
AmeriËki predsjednik u svom se govoru zahvalio svim sudionicima proslave i Ëelnicima AJC.
«Moja administracija dijeli ista stajaliπta kao i AJC, a jedna
od glavnih zadaÊa je da osiguramo da odnosi izmeu
Izraela i SAD-a i dalje ostanu jaki. Mi imamo puno toga zajedniËkoga. I SAD i Izrael su mlade zemlje roene u borbi
i ærtvovanju. I jednu i drugu zemlju osnovali su imigranti
koji su bjeæali od vjerskih progona. I Izrael i SAD uspostavile su demokraciju koja je izgraena na vladavini
prava i otvorenom træiπtu. AmeriËka potpora sigurnosti
Izraela je jaka, trajna i neospornafl, rekao je George W.
Bush.
➠ (bivπi njemaËki ministar vanjski poslova) i Ana Palacio
(bivπa ministrica vanjskih poslova Kraljevine ©panjolske)
Ovacije prisutnih ipak je zasluæila supruga Davida A. Harrisa
odræavπi inspirativni i duhovit govor o predanosti njezina
supruga AJC-u i obitelji.
Kruna ovogodiπnje sveËanosti svakako je bila gala veËera
odræana 4. svibnja u prekrasnom National Building Museum,
koju su otvorili kantor Joseph Malovany i kantorica Meryl
Weiner, izvevπi nacionalne himne SAD i Izraela. Ne znam treba li Ëaroliju trenutka pripisati prekrasnom zdanju, glasovnim
sposobnostima kantora ili pak Ëinjenici da je nas, 2000 ljudi u
glas pjevalo Hatikvu, no to je uistinu trenutak koji se pamti.
Nakon toga prisutnima su se redom obratili osobno George
W. Bush, predsjednik SAD-a, Angela Merkel, njemaËka
kancelarka i Kofi Annan, glavni tajnik UN, te putem satelita
izraelski premijer Ehud Olmert, australski premijer John
Howard, te njihov poljski kolega Lech Kaczynsmi.
AJC ovakav skup prireuje svake godine, no ovogodiπnja
sveËanost nadmaπila je sve prethodne upravo zbog proslave
100-te obljetnice. »estitke AJC u pisanom obliku uputili su
mnogobrojni dræavnici i uglednici iz cijeloga svijeta, a izmeu
ostalih i hrvatski premijer Ivo Sanader, istaknuvπi da Hrvatska
dijeli osnovne vrednote i tradicije koje promovira AJC “mi smo
kao i vi predani slobodi i demokraciji, pravu pojedinca na vjersko opredjeljenje, te odanost obitelji”.
I ovim putem zahvaljujemo AJC na gostoprimstvu, joπ jednom
Ëestitamo i æelimo puno uspjeha u buduÊem radu. Laila ©prajc
30
«Uskoro Êu se sastati s premijerom Ehudom Olmertom i
tome se veselim. Njegov dolazak u Ameriku podsjeÊa me
na mog prijatelja Ariela Sharona. Ariel Sharon je prijatelj
koji je i dalje u naπimmislima i molitvama. On je hrabar
Ëovjek i Ëovjek mira. Dok veËeras molimo za njegov oporavak, razmiπljamo i o onome Ëemu je on posvetio svoj
æivot: miru i sigurnosti Izraelafl, nastavio je ameriËki predsjednik.
«Kao πto znate, ja duboko vjerujem u demokraciju i slobodne izbore, ali to ne znaËi da moramo podræati izabrane
duænosnike koji nisu odani miru. Hamas je jasno dao na
znanje da Izraelu ne priznaje pravo na postojanje, a ja
sam jasno dao do znanja da sve dok oni ne promijene svoju politiku, mi neÊemo imati kontakte s Ëelnicima Hamasa.
Demokratski izabrani Ëelnici ne mogu jednom nogom biti u
demokraciji a drugom u terorizmu. Hamas mora prihvatiti
zahtjeve meunarodne zajednice da prizna Izrael, razoruæa se i odbaci terorizam i prestane blokirati put mirafl,
kazao je Bush.
AmeriËki predsjednik nadalje je podsjetio na teroristiËke
napade izvrπene u Americi 11. rujna 2001. godine, govorio je i o razlozima zbog kojih je SAD krenuo u rat u Iraku,
te o trenutaËnoj situaciji s Iranom.
«Preostalo vrijeme koje Êu provesti u Bijeloj kuÊi i dalje Êu
usko suraivati s Ëelnicima AJC-a. Cijenim vaπu neumornu snagu kada se radi o borbi protiv terorizma. Cijenim
vaπa Ëvrsta uvjerenja u snagu slobode da se promijeni svijet u kojem æivimo. Veselim se naπoj daljnjoj suradnji kako
bi postavili osnove za mir, tako da Êe generacije koje Êe
doÊi nakon nas moÊi reÊi: dobro ste napravili posaofl, zakljuËio je na kraju svog govora ameriËki predsjednik.
94
SEFARDI
:: KONCERT U ZAGREBU ::
KONCERT
SEFARDSKE MUZIKE
U ZAGREBU
Veleposlanstva Dræave Izrael i ©panjolske u Hrvatskoj koncertom sefardske muzike u maloj dvorani koncertne
dvorane “Vatroslav Lisinski” obiljeæili su
1. lipnja 20. godina od uspostave diplomatskih odnosa izmeu te dvije zemlje.
©panjolski veleposlanik Manuel Salazar u svom je govoru istaknuo duboku i
dugu povezanost Æidova i ©panjolske,
dodajuÊi da su Æidovi, koji su 1492. protjerani iz ©panjolske, ostavili neizbrisivi
trag u πpanjolskoj muzici, knjiæevnosti,
arhitekturi i svakodnevnom æivotu.
Sefardi stotinama godina
Ëuvaju sjeÊanja na ©panjolsku
Izraelski je veleposlanik, u nadahnutom
govoru na πpanjolskom jeziku, podsjetio
da Æidovi nikada dotada nisu æivjeli tako
skladno i toliko stvarali kao u ©panjolskoj gdje su bili aktivni dio πpanjolskog
druπtva a istodobno su njegovali vlastitu baπtinu.
“Stotine godina nakon inkvizicije, potomci protjeranih Æidova i dalje Ëuvaju svoju
kulturnu baπtinu”, rekao je u nadahnutom
govoru na πpanjolskom jeziku izraelski
veleposlanik Shmuel Meirom.
“Ladino jezik je jezik stariji od Cervantesa i Kolumba. Jezik je to koji su πpanjolski konkvistadori donijeli u Novi svijet
i jednak je onome koji su πpanjolski Æidovi sa sobom ponijeli u egzil. To je jezik
uspomena na ©panjolsku, na njezine
krajobraze i Ëari æivota prije tragiËnog
progona”, istaknuo je.
➠
SEFARDSKI ŠPANJOLSKI
Judeo-español ili ladino jezik je Sefarda, Židova koji
su 1492. protjerani iz Španjolske, a ubrzo zatim i iz
Portugala i Navarre. Židovi su Španjolsku naseljavali
još u rimsko doba. Na hebrejskome “Sefarad” znači
Španjolska, Židovi koji su živjeli u Španjolskoj nazivaju se Sefardima. Nakon progona Židovi koji se nisu
dali pokrstiti izbjegli su po različitim zemljama
Europe; Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj, ali osobito
balkanskim zemljama u sastavu Osmanskoga carstva,
po Maloj Aziji i Bliskom Istoku (Palestina) te po sjevernoj Africi (posebice po zemljama Magreba), a nastanili su se i u Novome svijetu. Oni su sa sobom ponijeli svoj osobiti oblik španjolskog jezika koji se razmjerno brzo izgubio u Francuskoj i Italiji, nešto se dulje
održao u Amsterdamu, a na balkanskim se prostorima kao govorni jezik velikih zajednica održao se do holokausta.
U balkanskim zemljama danas živi mali broj Sefarada koji govore ladino, ali taj jezik još u živoj uporabi čuva dio
novijih sefardskih useljenika u Izraelu.
94
31
SEFARDI
:: KONCERT U ZAGREBU ::
➠ Sefardski Æidovi, nastavio je Meirom,
saËuvali su æidovsko-πpanjolski romancero a “zvuk πpanjolskih romanci i petstotina godina kasnije odjekuje meu
Æidovima Salone, Sofije, Bukureπta,
Splita, Sarajeva, Jeruzalema, Tangera,
Dubrovnika i Aleksandrije.”
Nakon uspostave diplomatskih odnosa
prije 20. godina i Izrael i ©panjolska pokuπali su nadoknaditi “izgubljeno vrijeme”. Dvije zemlje danas odræavaju
dobre i plodonosne odnose na svim poljima - od politike, do gospodarstva, kulture i sporta.
“Trio Sefarad” i Nitza Termin
Bogatu tradiciju sefardske muzike na
koncertu su predstavili πpanjolski “Trio
Sefarad” i izraelska kontraaltistica sefardskog podrijetla Nitza Termin.
“Trio Sefarad” vodi πpanjolski glazbenik
Eduardo Paniagua, koji u suradnji s
glazbenicima Jorgeom Rozemblumom
i Wafirom Sheikom, istraæuje pozadinu
mjeπavine kultura i tradicija, reproducirajuÊi vjerno glazbenu ostavπtinu srednjeg vijeka na osnovi originalnih rukopisa i zbornika. Paniagua sudjeluje u
raznim grupama u kojima okuplja
umjetnike-struËnjake s kojima je snimio
mnogobrojne albume za koje je dobio
izvrsne kritike, te mnoge πpanjolske i
meunarodne nagrade.
Nitza Termin jedna je od najvaænijih izvoaËica sefardske tradicionalne glazbe na izraelskoj kulturnoj sceni. Svojom
glazbom, Nitza Termin oæivljava i osuvremenjuje bogatu baπtinu hispanoæidovske kulture, uzorno i dirljivo oËuvanu i razvijanu tijekom stoljeÊa dijaspore. Iznimno je poznata u Izraelu i
meu inozemnim poznavateljima sefardske kulture, a za svoj rad dobila je brojne nacionalne i meunarodne nagrade.
“Trio Sefarad” i Nitza Termin odræali su
2. lipnja koncert sefardske muzike u
Kneæevom dvoru u Dubrovniku.
Danas u ©panjolskoj æivi oko 12.000
Æidova. Jezik Sefarda
Španjolski jezik Sefarda nema ni jedinstvenog naziva koji bi upotrebljavali
sami njegovi govornici ni jedinstvenog naziva kojim bi se služili lingvisti.
Najčešće se u tom značenju pogrešno rabi naziv ladino (<lat. latinus), no
treba reći da je ladino poseban oblik umjetnoga književnog jezika, koji je
nastao u Španjolskoj u 13. st. kao “jezik-kalk” (jezik što doslovnih prijevoda u sintaksi, tvorba riječi, značenjima) prema hebrejskome, odnosno prema
jeziku Biblije. Ladino je dakle književni i knjiški jezik za potrebe ponajprije vjerskog podučavanja i sekundarni sakralni jezik uz ivrit (hebrejski), a
sami Sefardi svoj živi govorni i pisani jezik nigdje i nikada tako nisu zvali
(barem ne do najnovijeg doba). Ladino nije starinski oblik sefardskog
(židovskošpanjolskog) nego jezik-kalk sa starom španjolskom osnovicom
(među Židovima je takvih jezika kalkova bilo mnogo: s grčkom, arapskom,
berberskom, turskom, talijanskom, provansalskom itd.osnovicom), koji se
održao neprestanim vjekovnim ponavljanjem određenih tekstova i obrazaca,
posebice u molitvama i drugim vjerskim tekstovima, iako je na govorni i
pisani židovskošpanjolski jezik utjecao. Kao jezik vjerskih tekstova uživao
je među Sefardima visok prestiž, ali nikada nije bio njihov govorni jezik.
Sami Sefardi sebe označuju općim nazivom /džidjó/, /džudió Židov (<lat.
judaeus), pa se u Turskoj i u Bosni, rjeđe u Grčkoj i u Srbiji, i njihov jezik
zove /džidjó/ ili lengua/luenga džudija - židovski jezik). Naziv /džudézmo/,
/džudézmu/ (lat. judaismus židovstvo) pojavljuje se u Bugarskoj i Makedoniji te djelomice u Rumunjskoj i Grčkoj. U Turskoj (nekoć i u Palestini)
rabi se i naziv /(e)spaniól/, dok je za židovskošpanjolski jezik sjevernoga
Maroka udomaćen naziv /hakitja/, /haketija/. Umjetno je skovan naziv što su
ga prihvatili lingvisti, židovskošpanjolski (franc. judéo-espagnol, španj.
judeo-español, tal. guideo-spagnolo itd.). U novije se doba za ukupnost toga
jezika rabi se i naziv sefardski.
Najteži udarac
sefardskoj zajednici
zadao je holokaust;
• U Grčkoj je 1940. bilo 79.950 govornika, no 1947. samo 10.371.
• Na području nekadašnje Jugoslavije ih je 1940. bilo 71.000, no 1944.
bilo je samo 14,000 preživjelih, a od tog broja preživjelih je 8.00 emigriralo u Izrael.
• U Rumunjskoj je nestalo 15.000 Sefarda.
• Godine 1940. bilo je 40.000 govornika u Bugarskoj, a 1947. 50.000.
Ipak 1949. ih je ostalo samo 9.700, a ostali su emigrirali u Izrael gdje
se njihov melodiozan jezk može čuti i danas, osobito na ulicama Tel
Aviva i Bat Yama.
Nataπa Barac
32
94
KONFERENCIJA
:: IZRAEL ::
KONFERENCIJA
UREDNIKA
ÆIDOVSKIH NOVINA
Kada mi je prije neπto viπe od dva
mjeseca na e-mail adresu Ha-kola stigao poziv za Meunarodnu konferenciju urednika æidovskih novina u Jeruzalemu bila sam priliËno iznenaena,
posebice time πto sam shvatila da ovaj
list nije samo glasilo naπe zajednice, veÊ
da za njega znaju i drugi. A odluka ÆOZa da me poπalje na tu konferenciju, razveselila me viπe nego πto mogu opisati
- ne samo zbog ponovnog odlaska u
Izrael, veÊ i zbog prilike da svoja iskustva podijelim s drugim urednicima æidovskih novina koji se bave istom temom i problematikom.
Interaktivni program
konferencije
Drugo veliko iznenaenje bio je program
koji sam dobila joπ prije odlaska. Konferencija nije bila zamiπljena onako kao
πto obiËno izgledaju konferencije - sjedenje u nekoj dvorani i sluπanje raznih
predavanje. Teme konferencije bile su
predstavljene na jedinstven naËin, a sami sudionici interaktivno su sudjelovali
u svakom dijelu konferencije i u svakoj
temi.
Program je bio osmiπljen tako da urednike æidovskih novina upozna s trenutaËnim stanjem u Izraelu, omoguÊio nam
je razgovore s nekim od kljuËnih aktera
izraelske politike (poput ministrice vanjskih poslova Tzipi Livni, savjetnika izraelskog premijera Ehuda Olmerta, predsjednika Jewish Agencya Zeeva Bielskog
itd.), da razgovaramo sa æidovskim doseljenicima koji su proπle godine preseljeni iz pojasa Gaze ili na primjer, s palestinskim novinarima. Program je, izmeu
94
ostaloga, ukljuËivao i odlazak u Negev
i razgovor s mladim izraelskim studentima koji tamo grade svoje naselje, obilazak toplica koje su nedavno izgraene u pustinji....
O nekim od tih zanimljivih tema moÊi
Êete Ëitati u sljedeÊim brojevima Hakola.
NazoËni su bili urednici iz
brojnih zemalja
Na konferenciji u Jeruzalemu sudjelovali su urednici iz brojnih zemalja - od
Velike Britanije, Italije, JuænoafriËke
Republike, Kanade, Novog Zelanda,
Australije, Austrije, »eπke i ©vedske, pa
sve do velikog broja predstavnika æidovskih novina iz raznih dijelova SAD-a.
PoËetak konferencije bio je posveÊen
meusobnom upoznavanju i predstavljanju listova i zajednica. SluπajuÊi druge kolege, osjeÊala sam se kao u filmu
nauËne fantastike - æidovske novine
koje izlaze svaki dan, u kojima rade brojni novinari, urednici, fotografi, novine
koje imaju dopisnike po Ëitavome svijetu... Moæda smo daleko od tih nekih
stvari, ali - vjerujte mi - po ozbiljnosti
novina i tema koje obraujemo, nismo
daleko!
VeÊinu mojih kolega, posebice iz SADa, iznenadio je moj dolazak. Neki od
njih nisu ni znali gdje je Hrvatska, a
drugi nisu ni sanjali da u Hrvatskoj ima
Æidova, da postoji æidovska zajednica
koja æivi, radi, planira buduÊnost...
Cjelodnevna druæenja urodila su izmjenom iskustava, miπljenja i ideja.
Na zavrπnoj sjednici dogovorili smo i neke konkretne korake: prva ideja “neameriËkog bloka” o osnivanju meunarodne
udruge urednika æidovskih novina u svijetu uglavnom je odbaËena, a prihvaÊen je prijedlog da se urednici æidovskih
novina koji nisu iz SAD-a prikljuËe
AmeriËkoj udruzi æidovskih novinara
(AJPA), koja bi u tom sluËaju promijenila ime.
PrihvaÊena je i ideja o razvijanju svojevrsne mreæe informacija, u kojoj bi
urednici æidovskih novina meusobno
besplatno izmjenjivali novosti iz naπih
zajednica. Nataπa Barac
33
POLITIKA
:: IZRAEL ::
ZAGREBA»KI
GRADONA»ELNIK
U IZRAELU
ZagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ sa suprugom
Vesnom i suradnicima boravio je krajem travnja u viπednevnom posjetu Izraelu gdje je, uz ostalo, posjetio Jeruzalem i Tel Aviv te razgovarao s visokim izraelskim duænosnicima.
u rujnu Êe ove godine odluËiti hoÊe li krenuti u takav projekt.
GradonaËelnik Tel Aviva svom je kolegi iz Zagreba izloæio i
planove za daljnji razvoj grada.
Grad Zagreb, rekao je BandiÊ, trebao bi se ukljuËiti kulturnim programom u obiljeæavanje 100 godina od osnutka Tel
Aviva 2009. godine.
BandiÊ je u Jeruzalemu razgovarao s gradonaËelnikom
Urijem Lupolianskim s kojim je dogovorio kulturnu suradnju
GradonaËelnici Zagreba i Tel Aviva dogovorili su da veÊ u
izmeu Zagreba i Jeruzalema. Jedna od tema razgovora bio
lipnju ove godine u Izrael otputuje izaslanstvo zagrebaËkog
je i predstojeÊi koncert Izraelske filharUreda za planiranje razvoja grada a domonije u Zagrebu, koji Êe se odræati 31.
govoren je i boravak nadarene zagreTroškovi gostovanja Izraelske baËke djece u Centru Hemda za dodatsvibnja u povodu proslave 200. godine
filharmonije u Zagrebu iznose no obrazovanje iz matematike, fizike i
Æidovske opÊine u Zagrebu i Dana grada Zagreba.
1,800.000 kuna, od čega mili- kemije. Tijekom razgovora dvojica gradonaËelnika istaknula su potrebu otvaranje
izravne zrakoplovne veze Zagreb - Tel
Aviv, jer smatraju da bi to pridonijelo
razvoju turizma i daljnjem jaËanju veza
izmeu Hrvatske i Izraela.
ZagrebaËki gradonaËelnik svom je
domaÊinu, kojeg je pozvao u posjet
jun kuna plaća grad Zagreb, a
800.000 kuna sponzori. Prema
riječima zagrebačkoga gradonačelnika, taj je iznos tri put
manji od stvarnih troškova gostovanja Izraelske filharmonije.
Zagrebu, takoer kazao da se zavrπavaju pregovori o poËetku gradnje sinagoge u Praπkoj ulici u Zagrebu, koja je
sruπena tijekom Drugoga svjetskog rata.
BandiÊ je na Jom Haπoa obiπao i memorijalni centar holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu, a sastao se i s predsjednikom izraelske LaburistiËke stranke Amirom Peretzom.
Tijekom boravka u Izraelu izaslanstvo Grada Zagreba poloæilo je u Tel Avivu vijenac na spomenik izraelskom premijeru Yitzhaku Rabinu, ubijenom u studenome 1995. godine.
Na radnom ruËku s gradonaËelnikom Tel Aviva Ronom Huldaijem, zagrebaËki je gradonaËelnik dogovarao daljnju
suradnju izmeu dva grada. Prvi pomak u toj suradnji trebao
bi biti na struËnoj razmjeni iskustava u gradnji podzemne
odnosno nadzemne lake æeljeznice. Takva æeljeznica trebala
bi se uskoro poËeti graditi u Tel Avivu, a glavni grad Hrvatske
34
Na radnom ručku s gradonačelnikom Tel Aviva
Ronom Huldaijem, zagrebački je gradonačelnik
dogovarao daljnju suradnju između dva grada.
Prvi pomak u toj suradnji trebao bi biti na struRon Huldai,
gradonaËelnik Tel Aviva
čnoj razmjeni iskustava
u gradnji podzemne odnosno nadzemne lake
željeznice.
94
OBLJETNICE
:: NOVI SAD ::
STOGODI©NJICA
SINAGOGE U
NOVOME SADU
Jevrejska opÊina Novi Sad 17. svibnja obiljeæila je sveËanom akademijom stogodiπnjicu postojanja novosadske sinagoge, jedne od najljepπih novosadskih graevina. Na sveËanosti obiljeæavanja stogodiπnjice novosadske sinagoge
nazoËni su bili brojni gosti, meu kojima i gradonaËelnica
Novog Sada Maja GojkoviÊ te glavni rabin Srbije i Crne Gore
Isak Asiel. Æidovsku opÊinu Zagreb predstavljali su potpredsjednik OpÊine Saπa CvetkoviÊ, Ëlan VijeÊa ÆOZ-a Æeljko
Heimer i zagrebaËki nadrabin Zvi Elieser Alonie.
Za zgradu sinagoge brinu
se gradske vlasti
mnogobrojnih Novosaana i njihovih gostiju, odræavaju koncerti ozbiljne muzike i druge muziËke manifestacije primjerene tom mjestu.
Nekoliko puta godiπnje za veÊe æidovske praznike sinagoga
se koristi i za vjerske obrede.
Sinagoga u Novome Sadu izgraena
Predsjednica novosadske Jevrejske opÊine Ana Frenkel
je poËetkom 20. stoljeÊa
kazala je da je grad Novi Sad sinagogi poklonio najsuvremenije sakralno osvjetljenje zdanja te je dodala da su
Jevrejska opÊine Novi Sad broji 630 Ëlanova i ona je nakon
gradske vlasti tijekom proteklih nekoliko desetljeÊa investibeogradske, druga po brojnosti u Srbiji i Crnoj Gori.
rale velike novËane iznose u
Novosadska sinagoga, zaobnovu sinagoge, πto je
...Od tada je novosadska sinago- jedno s bivπom æidovskom
znaËajno doprinijelo tomu da
ga, prema riječima Ane Fren- πkolom, graena je od
se taj vjerski i kulturno-povikel, ne samo vjerski objekt, nego 1906. do 1909. godine prejesni objekt saËuva.
i svojevrsni kulturni hram u ko- ma nacrtima peπtanskog
jem se, zbog izvanredne akustič- arhitekte Lipota BaumhoNakon Drugoga svjetskog
nosti, na zadovoljstvo mnogo- rna.
rata, malobrojna æidovska
brojnih Novosađana i njihovih
zajednica u Novom Sadu
gostiju, održavaju koncerti ozbi- Najteæe godine u svojoj
nije mogla odræavati ni obljne muzike i druge muzičke povijesti sinagoga je imala
navljati sinagogu, pa su razmanifestacije primjerene tom za vrijeme Drugoga svjetgovori s gradskim vlastima
mjestu...
skog rata kada su 1944.
poËeli πezdesetih godina
godine faπisti u njoj okupproπlog stoljeÊa da bi 1985.
ljali novosadske Æidove i njih oko 1.900 poslali u nacistiËke
poËela, a πest godina kasnije bila i zavrπena osnovna rekonstrukcija zgrade.
logore smrti.
Od tada je novosadska sinagoga, prema rijeËima Ane Frenkel, ne samo vjerski objekt, nego i svojevrsni kulturni hram u
kojem se, zbog izvanredne akustiËnosti, na zadovoljstvo
O tim tragiËnim danima svjedoËi i spomen-ploËa postavljena
na zgradi sinagoge, na koju se svake godine polaæu vijenci
u znak sjeÊanja na stradale novosadske Æidove. 94
35
VEKSILOLOGIJA
:: III. DIO SERIJALA ::
ZASTAVE
IZRAELA
Piπe: Æeljko Heimer
3. Prijedlozi za zastavu
Izraela 1948. godine
Prijedlozi za izbor zastave
Dræave Izrael
Kada su rezolucijom Ujedinjenih naroda 1947. godine postavljeni temelji
Dræave Izrael, graani su to doËekali
isticanjem tada gotovo pola stoljeÊa
stare zastave Svjetske cionistiËke organizacije (WZO), kao πto je opisano u
prethodnom broju Ha-kola. No, odmah
je postavljeno pitanje je li ta zastava
zapravo primjerena za nacionalnu zastavu nove dræave. Htjelo se izbjeÊi
optuæbe o “dvojnoj lojalnosti” Æidova u
dijaspori koji bi nastavili koristiti tu zastavu, koja je do tada veÊ praktiËno
postala æidovska narodna zastava. Privremeno dræavno vijeÊe odnosno privremena vlada Izraela stoga je veÊ 10.
lipnja 1948. (3. sivana 5708.) godine
raspisala natjeËaj za zastavu i grb nove
dræave. [3-1]
Do sada smo vidjeli kako su izgledale
rane cionistiËke zastave i inaËice koje
su se koristile izmeu dva svjetska rata
pod pritiskom zabrane koriπtenja
cionistiËke zastave. U ovom nastavku
bit Êe prikazani neki od prijedloga koji
su te 1948. godine dostavljeni povjerenstvu za izbor zastave Privremenog
vijeÊa.
NatjeËaj je imao nekoliko uvjeta: zastava je trebala sadræavati dvije boje, plavu i bijelu, a u zastavi se trebao nalaziti jedan od simbola - Magen David ili
sedam zvijezda, koji su trebali biti zlatni ili neke druge boje. Rok za dostavu
prijedloga bio je samo Ëetiri dana.
Stoga je u rujnu 1948. godine natjeËaj
ponovljen, ovaj put bez ikakvih uvjeta.
Ovaj put javnost se odazvala i primljeno
je viπe od 450 prijedloga od 164 predlagaËa. Na kraju je ipak otklonjen strah
od izazivanja negativnih reakcija zbog
navodne “dvojne lojalnosti” pa je veÊ
28. listopada 1948. definitivno usvojena
cionistiËka zastava za zastavu Dræave
Izrael. Bez obzira na to, zanimljivo je
vidjeti kako je izraelska zastava zamalo
mogla izgledati.
36
Svi ti prijedlozi mogu se grupirati u nekoliko kategorija prema osnovnom elementu dizajna: prijedlozi sa sedmokrakim svijeÊnjakom, prijedlozi s jednom
zvijezdom odnosno Davidovim πtitom,
prijedlozi sa sedam zvijezda te prijedlozi s osam zvijezda.
Miπljenje vodeÊeg
struËnjaka za heraldiku
u Izraelu
Meu prvim prijedlozima koji su zaprimljeni bili su prijedlozi koje je u svojoj knjizi objavljenoj te iste 1948. godine
iznio Mordechai Nimtza-bi. [3-2] Nimzabi je tada bio vodeÊi struËnjak za heraldiku u Izraelu, a da je njegovo miπljenje u tom pitanju bilo itekako cijenjeno
moæe se vidjeti iz Ëinjenice da je predgovor njegovoj knjizi napisao upravo
David Ben-Gurion. Nimza-bi je, vodeÊi
se uglavnom britanskom tradicijom u
dizajnu zastava, pripremio niz inaËica
zastava koje se temelje na cionistiËkoj
zastavi, a koje su ipak drugaËije. Njegovih osam prijedloga vrhunski su veksilografski uradci (slika <3-1>) i iako su
Slika <3-1> Mordehai Nimza-bi: prijedlozi za
zastavu Izraela iz knjige „He’Degel“, 1948.
prijedlozi odbaËeni, njihova vrijednost
potvruje se time πto je upravo jedan
od njih na kraju postao temelj za izraelsku vojno-pomorsku zastavu koju istiËu
ratni brodovi na krmi.
VeÊinu preostalih prikazanih prijedloga
nedavno je objavio Centar za edukacijsku tehnologiju na svojim web-stranicama, prema originalnim materijalima
iz izraelskog Dræavnog arhivu (3-3).
Radi se o osamdesetak prijedloga za
grb i zastavu mlade dræave i originalnim
pismima predlagaËa kojima objaπnjavaju simboliku svojih prijedloga.
U prijedlozima je dominirala
plavo-bijela boja
I svi drugi prijedlozi, kojima je glavni
element jedna zvijezda odnosno Magen David, temelje se na kombinaciji ➠
94
VEKSILOLOGIJA
:: III. DIO SERIJALA ::
djeluje i danas iako nije formalni Ëlan
tih meunarodnih asocijaciju upravo
zbog problema oko znaka organizacije*).
Herzlova ideja o sedam
zvijezda na zastavi
Slika <3-2> Prijedlozi sa jednom zvijezdom
odnosno Magen Davidom: prvi red: B.
Bergi, A. Adlersberg; drugi red: H. Negbi;
treÊi red: nepoznati predlagaËi; Ëetvrti red:
G. Shoken.
➠ plavo-bijelih pruga iz cionistiËke zastave (Slika <3-2>). Prijedlog Benyamina Bergija ukljuËuje pruge i plavi
Magen David na zlatnom disku, a prijedlozi H. Negbija ukljuËuju pruge talita
na crvenom osnovnom polju zastave sa
zlatnom πesterokrakom zvijezdom.
Ahron Adlersberg predlaæe zastavu bijelo-plavo-bijelih okomitih pruga sa zlatnom zvijezdom, u jednoj varijanti sa zlatnim obrubom plave pruge. Nepotpisani
autor predloæio je zastavu na kojoj se
pruge s talita ponavljaju vjerojatno inspirirano zastavom Sjedinjenih AmeriËkih
Dræava ili GrËke (Ëija zastava je svakako
bila poznata u Izraelu, jer su neki
brodovi koji su dovozili useljenike bili
registrirani u GrËkoj). U uglu u bijelom
polju nalazi se plava zvijezda. S druge
pak strane, Gustav Shoken ponudio je
dva rjeπenja u kojima se linije Davidovog
πtita vjeπto geometrijski pruæaju u plave
pruge molitvenog πala. Na kraju, drugi
nepoznati autor umjesto Herzlovih sedam zvijezda, postavlja sedam plavih
pruga preko kojih se nalazi crveni
Magen David. Izbor crvenog Davidovog
πtita pomalo je zaËuujuÊi, jer je taj znak
veÊ i u periodu Britanskog mandata bio
uvrijeæen simbol zdravstvenih postrojbi
odnosno prve pomoÊi (Magen David
Adom kao analogija Crvenom kriæu odnosno Crvenom polumjesecu u Izraelu
94
Prijedlozi koji sadræe sedam zvijezda
temelje se na originalnoj ideji Theodora
Herzla koji je zamislio zastavu sa sedam zvijezda koje bi oznaËavale sedmosatno radno vrijeme, πto je bio jedan
od ideala Herzlovoa nauka. Tu je zastavu Herzl predloæio veÊ i prije Prvog
cionistiËkog kongresa u Baselu, u svojoj knjizi “Æidovska dræava” 1896. godine, ali na Kongresu nije naiπla na
odobravanje. Ipak, ideja se zadræala i
sedam zvijezda pojavljuje se u prvim
varijantama cionistiËke zastave unutar
Magen Davida. I svi prijedlozi zastava
iz te kategorije temelje se na bijeloplavoj podlozi zastave u razliËito rasporeenim prugama, a boja zvijezda je
razliËita, najËeπÊe zlatna. (Slika <3-3>)
Prijedlog Yedidyaja Refaelija ili Henryja
Rachevskiog (podaci iz dræavnog arhiva su nedosljedni glede autorstva
nekih prijedloga) sastoji se od okomito
razdijeljene plavo-bijelo-plave zastave
Slika <3-3> Prijedlozi sa sedam zvijezda:
prvi red: Y. Refaeli ili H. Rachevski, R.
Rubin ili Z. Goldin; drugi red: G. Shoken,
R. Rubin; treÊi red: O. Wallish, A.
Adlersberg.
sa sedam crvenih πesterokrakih zvijezda, jedne u sredini i πest manjih rasporeenih oko nje. Prijedlog Reuvena
Rubina ili Zvija Goldina je plava zastava s tankom bijelom prugom u kojoj je
sedam πesterokrakih zvijezda, u jednoj
varijanti tamno plavih u drugoj crvenih
ili zlatnih. Varijanta veÊ spomenutog
prijedloga A. Adlersberg ima joπ po tri
manje zvijezde uz gornji i uz donji rub
plave pruge. VeÊ spomenuti predlagaË
G. Shoken predlaæe i plavo-bijelu dvobojnicu sa sedam zvijezda u sredini.
Reuven Rubin rasporeuje sedam zlatnih zvijezda u sredinu zastave s prugama kao na cionistiËkoj zastavi. Moæda
se najbolje sumiraju prijedlozi ove vrste
u dizajnu Otta Wallisha (tadaπnjeg
vodeÊeg dizajnera u Izraelu, koji je
izmeu ostalog dizajnirao i mnoge
Izraelske poπtanske marke) koji je razmatran na desetoj sjednici privremene
vlade koji se sastoji od plavo-bijeloplave trotrake zastave sa sedam zlatnih zvijezda duæ bijele pruge.
Treba li na zastavi biti
Magen David?
Prijedlozi kategorizirani u grupu koja
prikazuje osam zvijezda u pravilu
sadræe jedan izdvojeni Magen David ili
πesterokraku zvijezdu te joπ sedam jednakih zvijezda sa πest krakova, a ponekad i peterokrakih ili sedmerokrakih.
Yedidya Rafaeli ponudio je dva sliËna
prijedloga na plavo-bijeloj trotrakoj zastavi s Magen Davidom te sedam zlatnih
peterokraka ukomponiranih u Davidov
πtit ili duæ bijele pruge. Joπ jedan Rubinov prijedlog sadræi viπe plavih okomitih pruga sliËnije pravom talitu te sedam
zlatnih πesterokraka rasporeenih oko
zlatnog Magen Davida. Rubin je predloæio i joπ dvije varijante koje uz njegov
ranije spomenuti prijedlog od sedam
zvijezda dodaju Magen David na bijelom polju u uglu. Prijedlog Joachima
Shniblaga ukljuËuje slikovit prikaz industrije i poljoprivrede karakteristiËan ➠
37
VEKSILOLOGIJA
➠ za socijalistiËku umjetnost kasnih 40ih godina XX. stoljeÊa. Bilo je i drugih
prijedloga sloæenog sadræaja, kao πto je
rad nepoznatog autora koji uz Magen
David i sedam zvijezda sadræi i zavjetne ploËe te lavove kao Ëuvare „πtita“.
Svojevrsna rekapitulacija tih prijedloga
je prijedlog Nissima Sabaha razmatran
na sjednici Privremene vlade koji ima
plave pruge neposredno uz gornji i
donji rub, a u srediπnjem polju sadræi
plavi Magen David i sedam zlatnih zvijezda, gore Ëetiri i dolje tri. [3-4] Slike
<3-4>, <3-5> i <3-6>.
:: III. DIO SERIJALA ::
zvijezdu te uz donji rub hebrejski natpis
“Necah Le-Israel”, tj. “Izrael zauvijek”.
Slika <3-7>.
Slika <3-6> Prijedlog nepoznatog autora.
Posljednja skupina prijedloga sadræavala je menoru
Slika <3-4> Prijedlozi sa osam zvijezda
(osnosno 7+1): prvi red: Y. Refaeli; drugi
red: R. Rubin; treÊi red: N. Sabah i nepoznati autor.
Slika <3-5> Prijedlog J. Shniblaga.
38
Posljednja velika skupina prijedloga je
ona koja u dizajnu sadræi i menoru, sedmerokraki svijeÊnjak, jedan od najstarijih simbola æidovstva. Sedmerokraki
svijeÊnjak dio je hramskog inventara
napravljen prema Boæjim uputama istodobno kad je izraen i zavjetni kovËeg
nakon πto je æidovski narod primio zapovjedi na Sinaju. Od tada pa od danas
sedmerokraki svijeÊnjak specifiËan je i
nepogreπiv simbol æidovstva, pa se i
danas nalazi na izraelskom grbu. »ini
se da je veÊina prijedloga za zastavu
koji su sadræavali menoru bili upuÊeni u
opisnoj formi te da su njihove slike
nacrtali djelatnici povjerenstva, jer su
prijedlozi raznih predlagaËa gotovo jednake umjetniËke izrade odnosno koriste isti crteæ menore. Prijedlozi Joachima Shniblaga i Benyamina Bergija
gotovo su identiËni, plavo-bijele dvobojnice sa zlatnom menorom u donjoj
polovici, kod prvog uz koplje kod drugog u sredini te sa sedam zvijezda,
πest uokolo jedne, u slobodnom kraju
zastave odnosno u sredini. Drugi par
sliËnih prijedloga je bijela zastava s
plavim prugama poput cionistiËke zastave sa zlatnom menorom preko svega
te nizom od sedam zlatnih zvijezda
iznad. Nepoznati autor postavlja te elemente u vodoravnu zastavu, a Nissim
Shtrick u okomitu uz neznatno drugaËiji
raspored zvijezda. Prijedlog drugog
nepoznatog autora grafiËki je priliËno
razliËit, prikazuje “suvremenu” menoru
na dvobojnoj zastavi koja na vrhu
svakog kraka ima bijelu πesterokraku
Slika <3-7> Prijedlozi sa menorom: prvi
red: J. Shniblag, B. Bergi; drugi red:
nepoznati autori; treÊi red: nepoznati autor
i N. Shtrick.
NeobiËni prijedlog
nepoznatog autora
Moæda je najneobiËniji prijedlog nepoznatog autora kojeg spominje Mishory
[3-5]. Na zastavi tipa gonfalon (okomita
zastava koja visi s preËke) nalazi se πabatna svjetiljka sa sedam svijeÊa Ëiji ➠
Slika <3-8> Ben Gurion na sveËanosti
otvorenja autoputa Jeruzalem - Tel-Aviv,
studeni 1947. godine.
94
VEKSILOLOGIJA
:: III. DIO SERIJALA ::
➠ su plamenovi u obliku Magen Davida. Zastava je i neobiËno krojena, tako
da je u gornjem dijelu izrezan komad u
obliku donje polovice πesterokrake zvijezde, dok je u dno dodan rep tog istog
oblika. Slika <3-7>.
«Tintna zastava≈
tada veÊ uvrijeæena zastava WZO-a i
formalno usvoji za zastavu nove dræave. Ipak, barem neka od tih dizajnerskih rjeπenja doæivjela su podizanje na
zastavni jarbol. Kao πto je spomenuto,
prijedlozi Nimtza-bija postali su izraelska vojna-pomorska zastava, a prijedlog
sa sedam zlatnih zvijezda u dva reda
N. Sabaha, bez Magen Davida, teme-
Iako se ne radi o formalno predloæenoj
zastavi ovdje svakako treba spomenuti
zastavu koja je koriπtena u ranim danima Dræave Izrael. Dokumentirano su se
i prije proglaπenja nezavisnosti 1947.
godine koristile i zastave sliËne danaπnjoj izraelskoj zastavi u kojima je Magen David bio posve ispunjen plavom
bojom tvoreÊi punu πesterokraku zvijezdu. Slika <3-8>. Vjerojatno je najpoznatija takva zastava ona koja se u
izraelskoj povijesti naziva “tintnom zastavom” - koja je podignuta kao prva
izraelska zastava u Eilatu (tada joπ
zvanom Umm Reshrash) neposredno
nakon osloboenja u oæujku 1949. godine. Kako nitko od vojnika nije imao
zastavu pri ruci, izradio ju je Micha Peri
od plahte obojene plavom tintom, a vojnik koji ju je izvjesio bio je Avraham
Adan zvan „Bren“, kasnije general IDFa. Slike <3-9> i <3-10>
No, kako je na kraju ispalo, niti jedan od
tih prijedloga nije zapravo niti imao
πanse, Ëim su otklonjene zapreke da se
—* Upravo zbog problema Magen David
Adoma, ali i traæenja nekih drugih dræava za priznavanjem njihova simbola,
nedavno je usvojen tzv. Protokol III
Æenevske konvencije kojim se uvodi
novi znak ekvivalentan crvenom kriæu
odnosno polumjesecu, nazvan crveni
kristal, o Ëemu je pisano u Ha-Kolu br.
91. str. 57.
Reference:
Slika <3-9> Podizanje prve Izraelske zastave u Eilatu (Umm Reshrash) neposredno
nakon osloboenja, oæujak 1949. godine.
Slika <3-10> Rana inaËica izraelske/æidovske zastave sa zapunjenom zvijezdom.
94
ljio se na brodarskoj zastavi, najveÊe
izraelske brodarske kompanije ZIM,
koja ju joπ uvijek koristi.
[3-1] „Blue and white: where it all
begun: The evolution of the
Israeli flag“, Jewish Heritage Online Magazine, Vol.
8.11, Heshvan/November
2005.
http://www.jhom.com/topics/color/flag.htm
[3-2] Mordechai Nimtza-bi: „He
’Degel“, Ya’alom, Tel Aviv,
1948.
[3-3] „State Flag and Emblem of
Izrael“, Center of Educational Technology, 1998,
http://www.cet.ac.il/history/semel/main.asp?doc=se
arch.asp
[3-4] Flags of the World web
site, „Flag Proposals 19481949 (Israel)“, 2004, http://
www.fotw.net/flags/il!1948.
html
[3-5] Alec Mishory: „The Flag
and the Emblem“, 28 Apr
2003, http://www.israel-mfa.
gov.il/MFA/History/Modern
History/Israel at 50/The
Flag and the Emblem
39
SIMPOZIJ
:: OPATIJA ::
IzvijeπÊe sa znanstvenoga simpozija posveÊenog æivotu
i djelu dr. Lea Henryka Sternbacha, odræanog u Opatiji
18. svibnja 2006.
“POVRATAK VELIKANA U
RODNU OPATIJU”
Piπe: Sanja DukiÊ
Znanstvenim simpozijem “Dr. Leo
Henrik Sternbach: Æivot i djelo izumitelja
Valiuma”, odræanim u Vili Angiolina u
Opatiji te postavljanjem spomen- obiljeæja na kuÊu u Ulici M. Tita 114, u kojoj je
Sternbach proveo svoje djetinjstvo, 18.
svibnja 2006., u organizaciji tvrtke Roche i Grada Opatije, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika RH Stjepana
MesiÊa, sveËano je obiljeæena trajna uspomena na ovoga uglednog znanstvenika.
Sternbach je najpoznatiji
kao izumitelj Valiuma
Sintetski organski kemiËar dr. Leo Henrik Sternbach (Opatija, 7. V. 1908. - Nutley, New Jersey, 28. IX. 2005.) danas je
najpoznatiji kao izumitelj kultnog lijeka za
smirenje - Valiuma, no on je sintetizirao i
cijelu klasu novih lijekova, benzodiazepina, koji su bili daleko uËinkovitiji od prijaπnjih tretmana barbituratima i opijatima. Valium je oznaËio prekretnicu u
kliniËkoj primjeni lijekova za smirenje i
postao najtraæeniji lijek u farmaceutskoj
industriji, a od kada je 1963. uπao u kliniËku primjenu, u sljedeÊih je desetak
godina postao jedan od najprodavanijih
lijekova u SAD-u.
Sternbach - jedan od 25
najutjecajnijih Amerikanaca
XX. stoljeÊa
Svoj radni vijek Sternbach je proveo u
Rocheovim laboratorijima u ©vicarskoj i
SAD-u, sluæbeno se povukao 1973., ali
je radio sve do pred kraj XX. stoljeÊa kao
mentor mladih znanstvenika; potpisuje
241 patent, 122 publikacije, nositelj je
brojnih priznanja i poËasnih titula, meu
kojima je i ona “Izumitelja godine” za
1987.; Sternbach je 2003. u anketi Ëasopisa US News & World Report proglaπen
jednim od 25 najutjecajnijih Amerikanaca XX. stoljeÊa, a proπle je godine
doæivio i primanje u AmeriËku nacionalnu
kuÊu slavnih izumitelja, u Akronu.
Bazar Mandrija
s natpisom
apoteke
Sternbach
40
Kontakt s obitelji Sternbach
Zanimljivo je da su odræavanje simpozija
i postavljanje spomen-obiljeæja potaknuli
uËenici povijesne grupe Gimnazije Eugena KumiËiÊa u Opatiji koji se veÊ nekoliko
godina bave temama holokausta i povijesti kvarnerskih æidovskih opÊina Rijeke
i Opatije. Kao voditeljica povijesne grupe,
znala sam da je Mihael Sternbach poËetkom XX. stoljeÊa imao apoteku u Opatiji,
te bio jedan od istaknutijih Ëlanova opatijske æidovske zajednice. No, podatak da
je njegov sin Leo postao jednim od najistaknutijih ameriËkih znanstvenika proπlog
stoljeÊa, dobila sam naknadno, u veljaËi
2005., od uredniπtva Æidovskoga biografskog leksikona.
OdluËila sam mu se obratiti i zamoliti za
suradnju na πkolskom projektu; djeci se
svidjela ideja, od takva smo sugovornika
oËekivali mnogo zanimljivih pojedinosti o
Opatiji s poËetka XX. stoljeÊa, zatim o
lokalnoj æidovskoj zajednici; mi smo, naime, i ranije naπa istraæivanja Ëesto proπirivali razgovorima sa suvremenicima.
Posredstvom ameriËkog Rochea poslali
smo mu e-mail u kojem smo mu objasnili
πto nas zanima. Odgovor koji je stigao
nakon dva tjedna, u oæujku 2005., od Michaela Sternbacha, Leova najstarijeg
sina, izazvao je veliko uzbuenje u naπoj
grupi, a Ëini se da ni njihovo, potaknuto
naπim javljanjem, nije bilo manje. U njegovu je e-mailu stajalo sljedeÊe (prijevod
autorice):
“Æao mi je πto nismo prije odgovorili na
vaπ e-mail. Ocu bi bilo izuzetno drago ➠
94
SIMPOZIJ
:: OPATIJA ::
Reklama za "Laurol", preparat pripravljan u Sternbachovoj apoteci,
za dermatoloπki tretman kod reumatskih oboljenja
➠ da odgovori na bilo koje pitanje vezano uz povijest æidovske zajednice Opatije, barem onoliko koliko se joπ sjeÊa. Molim vas, javite nam biste li radije
komunicirali e-mailom ili obiËnom poπtom; ako veÊ imate listu pitanja, poπaljite
nam ih e-mailom, pa Êemo poËeti.
Michael”
Opatije za organiziranje znanstvenog
simpozija i postavljanje spomen-ploËe, a
inicijativi se prikljuËila i tvrtka Roche u
Hrvatskoj kako bi se javnosti predstavilo
i njegovo znanstveno djelovanje.
Istraæivanje se nastavlja…
U meuvremenu je naæalost, 28. rujna
2005. u svojoj 98. godini, preminuo dr.
Leo Sternbach o Ëemu nas je obavijestila obitelj od koje smo kao odgovor na naπe pismo suÊuti dobili sljedeÊu poruku:
Ubrzo smo listu sastavili i poslali, kao i
πkolsku Power point prezentaciju “Tragovima opatijskih Æidova”, kako bi ga informirali o dosadaπnjem rad, te nove i
stare razglednice Opatije iz njegova vremena, kakve se mogao sjeÊati iz djetinjstva. On je nama poslao dva primjerka
svoje objavljene biografije (Alex Baenninger i dr., Good Chemistry, The Life
and Legacy of Valium Inventor Leo
Sternbach, McGraw - Hill, 2000.) u kojoj
je prvo poglavlje bilo posveÊeno sjeÊanjima na djetinjstvo u Opatiji, a uskoro su
nam stigli i odgovori na naπa pitanja te
zanimljive obiteljske fotografije kao i slike
nekih predmeta iz Sternbachove apoteke u Opatiji, kao πto su stari recepti, posjetnice i dr. U meuvremenu smo i mi
produbili naπe istraæivanje u bibliotekama i Dræavnom arhivu u Rijeci i otkrili
nove podatke o obitelji Sternbach u Opatiji, npr. u kojoj su kuÊi stanovali, gdje se
nalazila osnovna πkola koju je Leo
Sternbach zavrπio, apoteka njegova oca,
a pronaπli smo i zanimljive turistiËke vodiËe austrougarske Opatije u kojima su
se reklamirali preparati iz apoteke Sternbach. Istovremeno smo bili s njim u kontaktu i obavjeπtavali ga o naπem radu. U
meuvremenu se veÊ javila ideja o obiljeæavanju njegove rodne pripadnosti
Opatiji. Tako smo dobili podrπku Grada
94
Tuæna vijest o smrti
Lea Sterbacha
“Molim Vas, izrazite naπu zahvalnost Vaπim uËenicima i kolegama. Ocu je bilo
jako drago πto ste ostvarili kontakt i πto je
vidio sve ono πto ste napravili u projektu.
Iako se viπe nije prisjeÊao onoliko koliko
je æelio, ipak je kasno u svom æivotu ponovo ostvario vezu s Opatijom. Zanimljivo je da, iako je tako davno napustio
Opatiju, na kraju svog æivota ponovo bio
tamo, s vama, jednom novom generacijom. Zahvaljujemo vam πto ste nas ukljuËili u vaπ projekt, otac se osjeÊao poËaπÊenim.
Obitelj Sternbach”
Mi smo takoer bili vrlo poËaπÊeni πto
je dr. Leo Sternbach sudjelovao u naπem projektu, a i dirnuti ovim rijeËima.
Simpozij o Leu Sternbachu
Uskoro smo se zajedno sa sluæbenim
organizatorima ukljuËili u organizaciju
simpozija koji je bio planiran za svibanj
2006., mjesec u kojem se rodio dr. Leo
Sternbach. UËenici su pripremili svoje
sudjelovanje u programu Power point
prezentacijom Ëija je tema bila razvoj
Opatije kao najpoznatijeg austrougars-
kog klimatsko-morskog ljeËiliπta, od njegovih poËetaka izgradnjom Vile Angioline, prvih hotela i sanatorija tijekom druge
polovice XX. st. do Prvoga svjetskog rata, u razdoblju u kojem je i apoteka Mihaela Sternbacha u Bazaru Mandrija, u
srediπtu grada, doæivjela svoj procvat. U
prezentaciji su iskoristili sjeÊanja dr. Lea
Sternbacha na Opatiju tog doba, kao i
slikovni materijal koji im je bio ustupljen.
UoËi simpozija, od Michaela Sternbacha
koji je takoer bio obavijeπten o skorom
dogaanju u Opatiji, stigao je joπ jedan email, u kojem je izmeu ostalog pisalo:
“Zahvaljujemo Vam πto radite na projektu posveÊenom dr. Leu Sternbachu,
tko bi pomislio da Êe dostiÊi takve razmjere. Drago nam je i ponosni smo πto Êe
ga se Opatija sjeÊati. Njemu bi takoer
bilo drago i bio bi ponosan.
Michael”
Na uËeniËku prezentaciju tijekom simpozija koja je meu prisutnima izazvala
velik interes i pohvale, nadovezala se
autorica ovoga teksta izlaganjem referata “Opatijsko djetinjstvo dr. Lea Henryka Sternbacha”, a o vremenu nakon iseljenja obitelji u Poljsku 1926. te o studiju i
profesionalnom putu Lea Sternbacha do
emigracije u SAD 1941. govorio je poljski povjesniËar Boguslaw Slawinski sa
sveuËiliπta Jagiellonian u Krakovu na
kojem je Sternbach 1929. stekao titulu
magistra farmacije, a 1931. i doktora
znanosti iz organske kemije. Ostali su
sudionici svojim izlaganjima u elegantnom ozraËju opatijske Vile Angiolina
okupljenima uspjeli dati detaljan uvid u
farmaceutsko, kliniËko i znanstveno
znaËenje Sternbachova rada. 41
STERNBACH
:: ÆIDOVSKA OPATIJA ::
Opatijsko djetinjstvo
dr. Lea Sternbacha
Piπe: Sanja DukiÊ
Æidovska Opatija
Opatijski je ambijent elitnog austrijskog morsko-klimatskog
ljeËiliπta krajem XIX. st. nudio zanimljivu poslovnu perspektivu i
brojnim æidovskim doseljenicima koji su bili veÊim dijelom iz
zemalja srednje i istoËne Europe s prevladavajuÊim udjelom
maarskih Æidova koji u Opatiju pristiæu od 1892. Tada je beËko
Druπtvo juænih æeljeznica (Suedbahn - Gesellschaft) u srediπtu
grada izgradilo Bazar Mandriju (zgrada na mjestu danaπnjeg
hotela i kavane Paris). U Opatiji su se tada trajno nastanile prve
æidovske obitelji, privuËene razvojem morsko-klimatskog
ljeËiliπta, potaknutim intenzivnim ulaganjem beËkoga Druπtva
juænih æeljeznica. One su svoje poslovne djelatnosti obavljale
unutar spomenute zgrade, a stanovale u obliænjoj. Æidovski
doseljenici, Ëiji se priliv nastavio i prvih desetljeÊa XX. stoljeÊa,
svojom su financijskom i struËnom raspoloæivoπÊu potpomogli
razvoju gospodarskih djelatnosti znaËajnih u opatijskoj turistiËkoj ponudi. Kozmopolitski duh opatijske sredine omoguÊio im
je visok stupanj integracije u veÊinskoj katoliËkoj zajednici.
Nju su, prema sjeÊanju Lea Sternbacha, osim autohtonih
Hrvata u okolici, Ëinili i brojni narodi Austro-ugarske monarhije.
IstiËe da su od kraja XIX. stoljeÊa upravo æidovski poduzetnici,
hotelijeri i lijeËnici igrali vodeÊu ulogu u poslovnom æivotu;
meu njima je bio znatan broj trgovaca; mnogi su se bavili turistiËkom djelatnoπÊu - bili su vlasnici ili upravitelji hotela te
putniËkih agencija. S obzirom da je Opatija svoj razvoj od ranih
poËetaka usmjerila prema ljeËiliπnom turizmu, brojni su æidovski lijeËnici na prijelazu stoljeÊa, kao i u meuraÊu, ovdje otvorili svoje ordinacije, prve sanatorije.
Obitelj Sternbach
Razumljivo je da je u takvom okruæenju svoje dobre poslovne
izglede vidio i ljekarnik Michael Abracham Sternbach, poljski
Æidov, porijeklom iz Przemysla u Galiciji (tada dio Austrougarske monarhije) kada je nakon zavrπenog studija i prakse
magistra farmacije u Lavovu, odluËio otvoriti ljekarnu u elitnom austrijskom ljeËiliπtu na Jadranu, u Opatiji. Uzima u
najam ljekarnu “Kromir & Poriz” u Bazaru Mandrija, u glavnoj
opatijskoj ulici (prema sjeÊanju Lea Sternbacha bila je to
jedna od postojeÊe tri ljekarne koje su tijekom Prvoga svjetskog
rata opskrbljivale gradove Opatiju, Lovran i Volosko). U zgradi
su se, osim ljekarne i poπtanskog ureda, nalazili brojni poslovni
prostori: trgovina glazbenih instrumenata Kaddisch, ritualna
mesnica Æidova Husa, suvenirnica Palestinca Abu Kahlila, a
kasnije je otvoren i talijanski restoran Barbini, i dr.
42
Bazar Mandrija, poslovno - stambena zgrada na glavnoj opatijskoj
prometnici, oko 1900., (danas su na tom mjestu hotel i kavana Paris)
Michael Sternbach u Opatiji upoznaje
svoju buduÊu suprugu
Posao je, Ëini se, cvjetao; u ljekarni su se nudili razliËiti farmaceutski preparati, a ljekarnik Sternbach je i sam zapoËeo
vrlo uspjeπan poslovni poduhvat kao izumitelj nekih preparata: Ovol - ovolecitinskih pilula i Laurol - za dermatoloπki tretman reumatskih tegoba koji se pripravljao od lovorovih listova. U Opatiji Êe tridesetpetogodiπnji Michael Sternbach upoznati svoju buduÊu æenu, tada sedamnaestogodiπnju Pirosku
(Piri) Cohn, Maaricu æidovskog porijekla, iz Oroshaza (blizu
grada Szegeda), koja je tamo s roditeljima redovito provodila
ljetne praznike u ljetnikovcu svoje bake. Njihova je veza u
poËetku zabrinjavala njezine roditelje, zbog Ëinjenice πto je
Michael bio poljski Æidov i kao takav pripadnik tada najniæeg
druπtvenog sloja Æidova, no veza je ipak zavrπila sklapanjem
braka 1907., a 7. svibnja 1908. u Opatiji je roen Leo Henryk
Sternbach, prvi od dvojice njihovih sinova.
Sternbachovi su obiljeæavali
æidovske praznike
Obitelj je æivjela u iznajmljenom Ëetverosobnom stanu, na
treÊem katu Vile Jadran, u blizini ljekarne, na glavnoj opatijskoj prometnici (na adresi Opatija 26, danas M. Tita 114).
Stan je, prisjeÊao se Leo Sternbach, s ljekarnom bio povezan zvonom koje je sluæilo noÊu za hitne sluËajeve.
Obitelj je pripadala viπem srednjem graanskom sloju opatijskog druπtva, kao i veÊi dio æidovskih doseljenika. BuduÊi da
su integracijski procesi udaljili dio pripadnika lokalne æidovske
zajednice od tradicionalnog i vjerskog æivota, i u obitelji Sternbach on se svodio na obiljeæavanja samo veÊih æidovskih
praznika kao πto su Jom Kipur, Roπ Haπana, Pesah. Vjerska
sluæba se obavljala u prilagoenom prostoru Pensiona Breiner, a zatim i Pensiona Stern. Prema sjeÊanju Lea Sternbacha, tih dana, kao i na πabat, neki nisu radili. Naime, u Opatiji
je tada postojala i malobrojna skupina ortodoksnih Æidova ➠
94
STERNBACH
:: ÆIDOVSKA OPATIJA ::
➠ kojih se broj poveÊavao u vrijeme boravka æidovskih turista
u Opatiji. U autobiografskim zapisima Leo Sternbach Êe
napisati kako ni on, a niti njegovi roditelji, nisu nikada skrivali
svoje æidovsko porijeklo: “Roen sam kao Æidov”; no, osobno
je odbijao sudjelovati u vjerskim aktivnostima, tvrdeÊi da je
religija u osnovi “besmislena i negativna”. Taj ga stav tijekom
æivota ipak nije nikada naveo na ideju o odbacivanju æidovstva
ili o preobraÊenju na krπÊanstvo.
Michael Sternbach bio je
predsjednik Æidovske opÊine Opatije
U poËetku, æidovske institucije u Opatiji nisu postojale, pravno
su opatijski Æidovi potpadali pod Æidovsku opÊinu Trst. Temelji
njezinoj autonomnoj upravi postavljeni su uoËi Prvoga svjetskog rata, a meu istaknutim Ëlanovima uprave koji su preuzeli
vodstvo zajednice tijekom rata bio je i Mihael Sternbach. Æivot
zajednice je tada, zbog odsutnosti mnogih Ëlanova, u institucionalnom smislu bio reguliran tek 1922., u Kraljevini Italiji, Statutom novo uspostavljene opatijske æidovske opÊine. U veljaËi
1923. provedeni su izbori za upravne organe i tom je prilikom
Piroska Sternbach
sa sinovima
Leom (lijevo) i
Giusijem (desno);
dolje Leo Sternbach
iza Ville Angioline
(opatijski park)
za predsjednika izabran Michael Sternbach koji Êe na toj funkciji ostati do iseljenja u Poljsku.
PoËetak πkolovanja Lea Sternbacha
U osnovnu je πkolu Leo Sternbach krenuo u rujnu 1914., s
navrπenih πest godina, a zavrπio ju je 1918. Pohaao je NjemaËku πkolu u Opatiji koja je imala karakter privatne πkole s
pravom javnosti (Deutsche Privat - Volkschule in Abbazia
mit Öffentlichkeitsrecht). Uzdræavalo ju je Druπtvo za promicanje jedne njemaËke πkole u Opatiji (Verein zur Förderung
einer deutschen Schule in Abbazia), osnovano 1896. Najprije je djelovala u jednoj privatnoj kuÊi, a 1901. je za nju izgraena i zasebna zgrada (danas zgrada Ugostiteljske πkole u
Opatiji). U πkoli je Leo s lakoÊom svladavao nastavni program, pokazujuÊi veÊ tada izrazitu naklonost prema prirodnoj grupi predmeta i jezicima, a uËenje povijesti mu je uvijek
predstavljalo veÊi problem, πto Êe se ponavljati i tijekom kasnijih godina njegova πkolovanja. Iz tog se razdoblja svog
æivota prisjeÊao i antisemitskih ispada nekih svojih πkolskih
kolega, meu kojima je kaæe odnos bio takav da su austrijska djeca osobito prezirala Hrvate, a zatim su zajedno,
Austrijanci i Hrvati, prezirali Æidove. “Kada bi doznali da sam
Æidov, viπe se nisu htjeli igrati sa mnom”. S vremenom je
takve neugodnosti, koje su ga u mladosti nastavile pratiti i u
drugim æivotnim sredinama, nauËio mirno podnositi ne
pokazujuÊi koliko su ogorËenosti u njemu izazivale, no to ga
je ujedno oËvrsnulo u uvjerenju da Êe u takvu okruæenju u
buduÊnosti uspjeti samo bude li izgraivao vlastite sposobnosti, koristeÊi inteligenciju i intelektualni æar.
Prvi svjetski rat donosi probleme
S polaskom u πkolu doæivio je i poËetak Prvoga svjetskog
rata. Iako ga nije doæivio neposredno, jer je Opatija ostala
poπteena ratnih razaranja, u njegovo su se djetinje sjeÊanje
urezali neki doæivljaji koje Êe kasnije zapisati, kao: nadlijetanje vojnog aviona jednom prilikom nad gradom ili zvuk
eksplozije bombe ispuπtene u okolnoj πumi Ëiji Êe pad
priËiniti manju πtetu, kao i udaljeni zvuk topovske paljbe u
bitkama na talijanskom bojiπtu, na rijeci SoËi, koji se mogao
Ëuti do Opatije; spominjao je i pogorπanje ekonomskih prilika, nestaπicu osnovnih æiveænih namirnica i nemoguÊnost
nabavke odjeÊe. Ratne prilike Êe doprinijeti i padu prometa u
ljekarni, u kojoj Êe Leo pomagati ocu koji si nije mogao
priuπtiti pomoÊnika. BuduÊi da je Leo veÊ kao dijete s ocem
provodio dosta vremena u ljekarni, pomaæuÊi mu koliko je
mogao, za pretpostaviti je da se baπ tu javio njegov interes
za medicinu kao i zanesenost kemijskim procesima koji su
se dogaali tijekom pripreme raznih pripravaka, πto Êe kasnije odrediti njegov profesionalni put. Vrlo je vjerojatno da je
oËev izumiteljski talent kasnije preπao na sina, da bi se u
njemu s vremenom razvio do genijalnosti.
Raspad Austro-ugarske monarhije
Po zavrπetku Prvoga svjetskog rata koji je pridonio raspadu Austro-ugarske monarhije i kratkotrajne savezniËke okupacije ➠
94
43
STERNBACH
➠ grada, uslijedila je talijanska okupacija 1918. te prikljuËenje
Opatije Kraljevini Italiji. U svojim je uspomenama Leo Sternbach saËuvao i sjeÊanje na jedan dogaaj koji se zbio
tijekom D’Annunzijeve okupacije Rijeke, kada je zbog
nezadovoljstva zbog proglaπenja Rijeke slobodnom dræavom
1920., okupacijska vlast usred noÊi digla u zrak most koji je
tada odvajao okupirani dio grada Rijeke od jugoslavenskog
grada Suπaka. “Bila je to takva uæasna eksplozija Ëiji me je
zvuk, a potom i πok koji sam pri tom doæivio, trgnuli iz sna i
izbacili iz kreveta”. U nekim se njegovim sjeÊanjima i danas
osjeÊa djetinje ushiÊenje, kao u onima koja govore o igrama
u kojima su s njima djecom sudjelovali i talijanski vojnici pa je
tako opisao igru s eksplozivnim tvarima kojima su ih vojnici
opskrbljivali, a koje su u kemijskim reakcijama razliËitih kombinacija spojeva izazivale senzacionalne efekte koji su djecu
oduπevljavali. Tek kasnije Êe postati svjestan da je Opatija
njegova razigranog djetinjstva bila i pozornicom sudbinskih
politiËkih dogaaja koji Êe mu promijeniti æivot.
Leo Sternbach odlazi na
πkolovanje u Austriju
Ratne su posljedice tako dotakle i njega , desetogodiπnjeg
djeËaka. Nova je vlast u skladu s politikom talijanizacije
zatvorila njemaËke πkole. BuduÊi da Leo, kao ni njegov brat
Gyuszi (deminutiv od maarskog imena Gyula), nisu uopÊe
znali talijanski, nastavili su svoje πkolovanje uzimajuÊi privatnu poduku na njemaËkom jeziku. Nekoliko je opatijskih
obitelji s istim problemom udruæilo svoje napore i financiralo
te “uvezlo” uËitelja iz Austrije. Na kraju nastavne godine u lipnju, Leo je s bratom odlazio u Villach, u Austriju, najbliæi grad
s njemaËkom gimnazijom (Realna gimnazija u Villachu) u koji
se moglo stiÊi vlakom, da bi tamo polagali zavrπni ispit kako
bi se mogli upisati u viπi razred. Zbog takve situacije koja je
s padajuÊom kvalitetom obrazovanja potrajala do 1921.,
Sternbachova su djeca na zavrπnim ispitima u Villachu postigla tek osrednji rezultat. Bio je to, prema njegovu miπljenju,
rezultat loπe kvalitete privatne poduke uËitelja koji su se izmjenjivali. Gyuszi je polagao samo jednu godinu, buduÊi da su
ga Talijani, da bi ubrzali talijanizaciju, primili u talijansku
πkolu u Opatiji iako je posjedovao samo rudimentarno znanje talijanskog jezika. Tu je πkolu brat polazio do preseljenja
obitelji u Poljsku 1926. U meuvremenu su talijanski jezik
poËeli uËiti Leo i njegovi roditelji.
BuduÊi da Leov talijanski joπ uvijek nije bio dovoljno dobar da
bi polazio talijansku srednju πkolu, nastavio je svoje πkolovanje uzimajuÊi privatnu poduku. Kako je njegovo obrazovanje i nadalje stagniralo, roditelji su 1921. godine, na preporuku profesora latinskog jezika u Villachu, odluËili da se trinaestogodiπnji Leo preseli u Villach kako bi tamo kao redovni
uËenik mogao polaziti nastavu. SjeÊao se da je nakon doseljenja u novoj sredini patio zbog odvojenosti od roditelja, ali i
sve prisutnijeg antisemitizma. Roditelji su ga odluËili preseliti
u drugu πkolu, u Graz koji je imao bolje æeljezniËke veze s
44
:: ÆIDOVSKA OPATIJA ::
Opatijom. Tamo je stanovao kod jedne æidovske obitelji i
dobivao vjersku poduku, πto mu je dodatno oteæavalo integraciju u druπtvu u kojem je antisemitizam veÊ ranih dvadesetih
godina pod utjecajem rasta nacistiËke ideologije bio joπ
izraæeniji nego u prijaπnjoj sredini. Sinovljeva potiπtenost u
Grazu te odvojenost od obitelji snaæno su zabrinjavale roditelje, kao i pogorπanje njihova financijskog poloæaja. Naime,
posao jednom uspjeπne ljekarne veÊ tijekom rata gotovo je
zamro, a steËena imovina, koju su iz patriotskih razloga investirali u ratne obveznice dræave koja se raspala, bila je
izgubljena. Obitelj se susrela s ozbiljnim pitanjima u pogledu
svoje buduÊnosti, djelomiËno potaknutim i pritiscima talijanskih vlasti da prihvate talijansko dræavljanstvo. No, kako to
nisu æeljeli, otac je donio odluku o iseljenju u odnedavno
obnovljenu Poljsku i uzimanju poljskog dræavljanstva.
Novi æivot u Poljskoj
Sele se u Krakov gdje su æivjela i dvojica oËeve braÊe, no
poËetak im usprkos obiteljskoj potpori nije bio lak. Obitelj je
naπla stan na prvom katu zgrade u novoizgraenom naselju
u Ëetvrti Kazimierz u æidovskom getu gdje je otac mogao
otvoriti ljekarnu nakon svladavanja brojnih birokratskih problema. Leo je sada morao nauËiti poljski, materinji jezik svog
oca kojim se u roditeljskoj kuÊi do tada nije uopÊe razgovaralo; u kuÊi se razgovaralo na njemaËkom jeziku, a s majkom
je uobiËavao komunicirati na maarskom jeziku. Kako su
roditelji morali ostati u Opatiji joπ godinu ili dvije da bi sredili
poslove oko preseljenja i dobivanja koncesije za otvaranje
ljekarne u Krakovu, Leo je sam otiπao u Poljsku, u grad
Bielitz (Bielsko - Biala) u ©leskoj gdje se upisao u gimnaziju
na njemaËkom jeziku i tamo nastavio svoje πkolovanje. Odatle je povremeno odlazio kuÊi roditeljima u Opatiju gdje je
provodio blagdane i ljetne praznike. Osim mukotrpnog uËenja novog jezika tijekom posljednjih godina svog srednjoπkolskog obrazovanja, Leu je to razdoblje æivota proteklo mirno
u svladavanju uobiËajenih πkolskih problema, u sredini u
kojoj se kao Æidov osjeÊao prihvaÊen, pa je tako 1926. u dobi
od osamnaest godina i maturirao, a te su se godine, u ljeto,
konaËno i njegovi roditelji, zakljuËivπi svoje poslove u Opatiji,
doselili u Krakov. Otac je konaËno dobio odobrenje za
otvaranje ljekarne u Krakovu. No, tu je godinu, osim problema uzrokovanih prilagoavanjem novoj sredini, obiljeæio i
jedan tuæan dogaaj u obitelji: u svojoj petnaestoj godini je
nakon kraÊe i tada neizljeËive infekcijske upale grla umro
Leov mlai brat Gyuszi, πto je roditelje slomilo.
Napuπtanjem Opatije, jedno je razdoblje u æivotu obitelji Sternbach zauvijek bilo okonËano, razdoblje proæivljeno onako
kako ga je i Opatija proæivjela, obiljeæeno sjajem austrijskog
mondenog odmaraliπta dokone europske gospode, pa posljedicom burnih politiËkih mijena, stagnacijom i neizvjesnoπÊu
koja je doπla s velikim ratom i, napokon, talijanskom vlaπÊu.
Preseljenje u Poljsku je za sada nudilo traËak nade, a Leu se
upisom na Krakovski univerzitet otvarala svjetlija buduÊnost otvarala su mu se vrata svijeta znanosti za kojim je æudio. 94
FILATELIJA
:: JUDAICA ::
HOLOKAUST
Piπe: Jurica MiletiÊ
Na velikim filatelistiËkim izloæbama u
inozemstvu, bez obzira je li rijeË o samo
meudræavnima ili svjetskima, filatelistiËki materijal koji obrauje holokaust i
sva zbivanja u svezi s njim, nije nikakva
rijetkost, a u nas se takav materijal moæe vidjeti samo iznimno i fragmentarno.
Jedan od razloga je da neke veÊe filatelistiËke izloæbe i nisu brojne, a drugi je
da je veÊina filatelista koji su takve
zbirke stvarali veÊ odavno mrtva. Dodajmo tome i da je do mnogih maraka,
cjelina i ostalog filatelistiËkog materijala
doista teπko doÊi. U velikom broju sluËajeva rijeË je o pismima ili dopisnicama u posjedu pojedinih obitelji, kojima
su to, razumljivo, iznimno drage i vrijedne uspomene od kojih se jednostavno ne æele odvajati. Niπta bolje ne stoji
ni s popratnom literaturom: tek kakav
Spomen-arËiÊi iz Theresienstadta(Terezina)
94
Ëlanak od vremena do vremena
u specijaliziranom filatelistiËkom tisku.
Poπtanska sluæba i
posebne marke u
okupiranom Lodzu
I πiroj javnosti, ali i onoj filatelistiËkoj, manje je poznato da je
NjemaËka godine 1939. kad je
napala i okupirala Poljsku, grad
Lodz u kojem æivjelo oko Ëetvrt
milijuna Æidova, preimenovala u
Litzmannstadt. Lodz je uoËi II.
svjetskog rata bio izrazito industrijski grad s jednom od najveÊih
æidovskih populacija u Europi,
po veliËini drugi grad ➠
Potvrda odnosno atest za blokove maraka od 5 i 10 pfeniga
- izdanja za æidovsku poπtu u getu Lodza 1944. godine.
Marke su neperforirane, a na poleini je natpis dan olovkom
kojim su marke identificirane. Atestiranje je izvrπio ispitivaË
maraka H.G.Muentz iz Tel-Aviva.
Omotnica pisma koje je æidovska obitelj zraËnom poπtom preko Lisabona uputila roacima u SAD.
Svoje æidovstvo poπiljatelji su morali potvrditi umetanjem imena Sara.
Poπiljku su tada pregledali cenzori i ponovo je zalijepili.
45
FILATELIJA
:: JUDAICA ::
se lako moæe shvatiti i kao bodljikava
æica, ali izvedena iz malih Davidovih
πtitova. NovËanica od 5 maraka bila je
smeoæute boje, a na njoj je osim
Davidova πtita u donjem lijevom kutu,
bila i menora, a ni na njoj nije nedostajala jednako tako stilizirana bodljikava
æica.
U getu Theresienstadta priπlo se
tiskanju tzv. spomen-arËiÊa. Namijenjeni su bili duænosnicima Meunarodnoga crvenog kriæa koji bi posjetili logor i trebali su pripomoÊi stvaranju
miπljenja kako u logoru i nije tako loπe.
Poπtanska dopisnica koju je robijaπ Konrad
Kociewski - # 15078 blok 7 iz koncentracijskog
logora Hamburg-Neuengamme poslao svojoj majci
u zapadnu Prusiju. Na dopisnici je poseban cenzurni
æig u kojem je i napomena da je njemaËki jezik jedini
dopuπteni jezik dopisivanja. Datum: 28.11.1943.
➠ Poljske. Brojem stanovnika nadvisivala ga je jedino Varπava. Okupiran je
bio 7. rujna 1939., a progon Æidova u
njemu zapoËeo je samo sedam dana
kasnije. Kao dio zapadne Poljske, studenoga iste godine Lodz je bio
prikljuËen TreÊem Reichu i kao
novËana jedinica u njemu uvedena je
bila njemaËka marka, a poljski zloti
naπli su se izvan opticaja. U poËetku su
Æidovi morali nositi æutu vrpcu oko ruke,
ali ubrzo je bila zamijenjena istobojnim
znakom u obliku Davidova πtita. U sjevernom, toËnije najsiromaπnijem dijelu
grada, 8. veljaËe 1949. stvoren je bio
geto u koji su bili stjerani svi Æidovi, a
svaki pokuπaj uspostavljanja bilo kakve
veze s vanjskim svijetom kaænjavao se
smrÊu. U getu su Nijemci na Ëelo tzv.
Æidovskog savjeta postavili Chaima
Mordechaija Rumkowskog - osobu o
kojoj i danas vladaju posve opreËna
miπljenja. Joπ je manje poznato da je
upravo on organizirao poπtansku
sluæbu i Ëak raspisao svojevrstan
natjeËaj za likovno rjeπenje maraka
koje su trebale posluæiti za unutarnju
uporabu. Prve su takve marke za
uporabu bile spremne 9. oæujka 1944.,
ali Nijemci su se iznenada predomislili i
zabranili ih, tako da je poπtanski ured u
46
Rijedak primjerak pisma s cenzornim æigom
upuÊenog s Mauricijusa u Tel-Aviv.
Nekoliko stotina europskih Æidova
Britanci su poslali na otok Mauricijus u
Indijskom oceanu i cijela je ta kolonija
preæivjela II. svjetski rat, a mnogi su se
od njih kad je zavrπio odselili bilo u
Izrael, bilo u SAD. I dan danas na Mauricijusu postoji æidovsko groblje. getu prodao tek jedan vrlo malen dio
naklade. Ni danas joπ nije posve jasno
πto se dogodilo s glavninom naklade,
ali opÊenito se vjeruje da je bio uniπten.
Isto tako su bile uniπtene i sve poπiljke
frankirane tim markama. Stanovniπtvo
geta bilo je ubijeno, a kad je Lodz 19.
sijeËnja
1945.
bio
oslobo.
NacistiËke
“æidovske marke”
Nominalna vrijednost maraka bila je
izraæena u njemaËkim markama. Bile su
posebno dizajnirane, jer se SS potrudio
da upravo u Lodzu, ali i u Theresienstadtu (Terezinu) u uporabu stavi tzv. æidovske marke, kako u duhu posvemaπnje segregacije ne bi iste novËanice
dodirivali prsti Æidova i prsti „arijevaca“.
U Litzmannstadtu odnosno Lodzu u
uporabi su bile i novËanice i kovanice, a
upravo su novËanice na poleini nosile
potpis M. Rumkowski kojem je udijeljena bila titula Alteste der Juden. Primjerice, novËanica od 10 æidovskih maraka
bila je zelene boje. U kutnim dijelovima
(gore desno i dolje lijevo) bile su brojËane oznake, a natpis Zehn Mark bio je
razvuËen preko svojevrsne mreæe koja
Primjerci novËanica od 5 i 10 maraka - izdanja
samo za stanovnike geta. Na objema novËanicama mreæa - bodljikava æica kao osnovicu ima
Davidov πtit.
Kompletan arak od dvadeset „æidovskih“ maraka
za geto u Lodzu (Litzmannstadt) s likom
Rumkowskog (Alteste der Juden)
94
POLITIKA
:: IZRAEL ::
Piπe: Nataπa Barac
IZRAEL DOBIO
31. VLADU
Izraelski premijer Ehud Olmert predstavio je poËetkom svibnja zastupnicima Knesseta 31. izraelsku vladu od
osnutka Dræave Izrael. Nova izraelska
vlada ima 25 Ëlanova, a proizaπla je iz
Ëetiri stranke koje tvore koaliciju - stranke centra Kadime, ljeviËarske RadniËke
stranke, ultraortodoksne stranke Shass i
stranke umirovljenika Gil.
Nova izraelska vlada ima 25
članova, a proizašla je iz četiri
stranke koje tvore koaliciju stranke centra Kadime,
ljevičarske Radničke stranke,
ultraortodoksne stranke Shass
i stranke umirovljenika Gil.
Olmertova vlada Êe najvjerojatnije nastaviti s politikom koju je uvelike pokrenuo i inspirirao bivπi izraelski premijer
Ariel Sharon, koji je od sijeËnja nakon
teπkog moædanog udara u komi, ali
morat Êe ipak unijeti i neke promjene na politiËkom i na socijalnom i ekonomskom planu - prema æeljama svojih
koalicijskih partnera.
“Kompromisna vlada”
Izraelski mediji novu su vladu nazvali
“kompromisnom vladom”, a u novinama
su se odmah pojavila i strahovanja oko
toga koliko Êe dugo ova koalicijska vlada uspjeti pomiriti svoje meusobne razlike i djelovati Ëvrsto - na unutarnjem i
vanjskom planu.
Velik dio “vaænih” ministarstava u vladi
nalazi se u rukama Ëlanova premijerove
stranke Kadime. Na Ëelu ministarstva
vanjskih poslova i dalje se nalazi Tzipi
Livni, koja je postala i zamjenica premijera, a Shimon Peres je postao prvi zamjenik premijera i ministar za razvoj.
Zamjenik premijera i ministar obrane bit
Êe Ëelnik RadniËke stranke Amir Peretz.
94
“Odluka novog premijera da saËuva dio
ekipe koja je okruæivala Ariela Sharona
daje naslutiti da Êe Olmert nastaviti sa
Sharonovom politikom”, piπu izraelski
komentatori dodajuÊi da Êe novi izraelski premijer “u svakom sluËaju ostati
zatvorenik obeÊanja koja je dao svojim
politiËkim partnerima, a prije svega bit
Êe vezan njihovim politiËkim, socijalnim
i ekonomskim zahtjevima”.
Najteæi dio - daljnje
izraelsko povlaËenje sa
Zapadne obale
Nakon prvog koraka - sastavljanja vlade - premijera Ëekaju novi zadaci. PolitiËka platforma Kadime, koju je Olmert
isticao tijekom predizborne kampanje,
temelji se na daljnjem povlaËenju sa
Zapadne obale i odreivanju konaËnih
granica Izraela. Provoenje tih planova
izazvat Êe bez sumnje niz problema.
Izraelski premijer neće imati
lak zadatak. Moguće je da će
njegove napore sabotirati i
njegove partneri, a Bijela kuća
možda mu neće davati jednak
“kredit” koji je imao Ariel
Sharon zbog svog šarma i
sposobnosti uvjeravanja.
Olmert je i tijekom predstavljanja Ëlanova
vlade u Knessetu govorio o svojim
planovima o povlaËenju sa Zapadne
obale.
“Granice Izraela koje Êe se formirati
sljedeÊih godina bit Êe znatno drukËije
od teritorija kakvi su pod kontrolom
Izraela danas”, rekao je izraelski premijer pred zastupnicima parlamenta te je
obeÊao uspostaviti konaËne granice do
2010. godine, uz pristanak Palestinaca
ili bez njega.
Palestinci, Ëiju vladu danas vodi radikalni pokret Hamas, tvrde da Olmertov
plan predvia pripajanje zemlje Ëime im
se oduzima moguÊnost uspostave
dræave sposobne za æivot, a protive se
i unilateralnim koracima Izraela.
Planom o daljnjem povlačenju
sa Zapadne obale neće biti
oduševljeni ni Olmertovi koalicijski partneri - posebice ultraortodoksna stranka Shass koja
se načelno protivi svakom ustupanju teritorija.
Izrael i dalje odbija pregovarati s Hamasovom vladom, sve dok taj pokret ne
prizna pravo Izraela na postojanje, dok
ne odbaci terorizam i ne prihvati do sada
postignute sporazume.
Izraelski Ëelnici dali su naslutiti da su se
spremni sastati s predsjednikom Palestinske samouprave Mahmudom Abasom.
S Abasom se u svibnju u Egiptu sastala
ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni, a
najavljuje se i njegov sastanak s Olmertom.
Planom o daljnjem povlaËenju neÊe biti
oduπevljeni ni Olmertovi koalicijski partneri - posebice ultraortodoksna stranka
Shass koja se naËelno protivi svakom
ustupanju teritorija.
➠
Izrael i dalje odbija pregovarati s Hamasovom vladom,
sve dok taj pokret ne prizna
pravo Izraela na postojanje,
dok ne odbaci terorizam i ne
prihvati do sada postignute
sporazume.
47
POLITIKA
MoguÊi problemi i na
socijalnom planu
➠ Daljnje probleme unutar koalicije izraelski bi premijer mogao imati na socijalnom planu. Shass Êe se zalagati za
svoj socijalni program, Stranka umirovljenika (najveÊe iznenaenje ovogodiπnjih izraelskih izbora) traæit Êe provoenje mirovinske reforme, a RadniËka
stranka zahtijevat Êe poveÊanje garantirane minimalne plaÊe.
Ehud Olmert, koji se zalaæe za træiπnu
ekonomiju, sigurno Êe se suprotstaviti
provoenju nekih skupih socijalnih reformi, a analitiËari smatraju da Êe
pokuπati dobiti na vremenu provoenjem reformi, koje traæe njegovi partneri,
ali bez dodatnog optereÊivanja dræavnog proraËuna. Drugim rijeËima to
znaËi da Êe se reforme provoditi polako
i vrlo oprezno.
:: IZRAEL ::
Predstavljanjem 31. vlade Izrael je dakle okrenulo jednu od najkonfuznijih
stranica svoje povijesti. Sharonova era
je zavrπena iako Ëovjek koji ju je
pokrenuo nije zavrπio svoje “politiËko
djelo” - djelo toliko kontroverzno da je
velik dio izraelskog naroda i gotovo
Ëitav politiËki svijet doveo do toga da
ponovo razmisli o buduÊnosti Izraela
na nov naËin.
HoÊe li Olmert moÊi nastaviti tim putem
- jedno je od glavnih pitanja koje
postavljaju Izraelci, koji mu Ëesto predbacuju nedostatak karizme i potrebne
popularnosti da bi se mogao nametnuti
i Izraelu i svijetu, prije svega ameriËkoj
administraciji.
Izraelski premijer neÊe imati lak zadatak.
MoguÊe je da Êe njegove napore sabotirati i njegove partneri, a Bijela kuÊa moæda mu neÊe davati jednak “kredit” koji je
imao Ariel Sharon zbog svog πarma i
sposobnosti uvjeravanja. Teško stanje na područjima pod
Palestinskom samoupravom
Stanje na palestinskim područjima posljednjih je mjeseci vrlo teško.
Nakon pobjede Hamasa na izborima održanim početkom godine, Europska unija i SAD praktički su blokirale isplatu novčane pomoći Palestincima, budući da se Hamas nalazi na njihovu popisu terorističkih organizacija.
Europska unija pruža najveću financijsku pomoć Palestincima - gotovo
500 milijuna eura godišnje. Isplata te pomoći prekinuta je 10. travnja.
Direktna europska pomoć Palestinskoj samoupravi iznosi 250 milijuna
eura godišnje i namijenjena je financiranju projekata infrastrukture i
razvoja. Preostalih 250 milijuna eura isplaćuje se humanitarnim agencijama, poput UN-ova povjerenstva za palestinske izbjeglice (UNRWA)
te drugim nevladinim organizacijama. Ta “indirektna” pomoć i dalje se
isplaćuje.
SAD su u travnju također objavile da prekidaju s isplatom 400 milijuna
dolara koje su bile namijenjene palestinskoj vladi. Washington će i dalje davati novac UNRWA-i i humanitarnim organizacijama.
Zbog te financijske blokade, velik broj Palestinaca koji rade u državnoj
upravi već mjesecima nisu dobili plaće.
Na područjima pod Palestinskom samoupravom međupalestinski sukobi postali su gotovo svakodnevni. Najčešće se sukobljuju pripadnici
Hamasa i pokreta Fatah, kojem pripada i palestinski predsjednik Mahmud Abas, a u medijima se sve više govori o opasnosti od izbijanja
građanskog rata na palestinskim područjima.
48
NAGLASCI IZ
OLMERTOVA GOVORA
PRED KNESSETOM
- “I ja sam kao i mnogi drugi sanjao i
æelio da saËuvamo Ëitavu zemlju Izraela
i da nikada neÊe doÊi dan kada Êemo
morati dati dijelove naπe zemlje. »itavim
srcem vjerujem u vjeËno pravo izraelskog naroda na Ëitavo podruËje Izraela.
Ipak, snovi i priznanje tog sna ne predstavljaju politiËki program. »ak i ako
æidovske oËi plaËu, Ëak i ako su naπa
srca slomljena, moramo saËuvati bit.
Moramo saËuvati stabilnu i solidnu
æidovsku veÊinu u naπoj dræavi”.
- “S ovog mjesta ponovo se obraÊam
izabranom predsjedniku Palestinske
samouprave, gospodinu Mahmudu
Abasu. Izraelska vlada pod mojim vodstvom æeli pregovarati s palestinskim
vlastima koje su odane naËelima mirovnih smjernica, koje se bore protiv
terorizma, koje Êe razoruæati i raspustiti
teroristiËke organizacije, prihvatiti naËela
demokracije i pridræavati se u potpunosti
svih do sada potpisanih sporazuma”.
- “Palestinska vlada koju vode teroristiËke frakcije neÊe biti partner za pregovore i neÊemo imati nikakve praktiËne svakodnevne odnose. Dræava
Izrael spremna je Ëekati na te potrebne
promjene unutar Palestinske samouprave”.
- “Granice Izraela, koje Êe biti odreene
tijekom predstojeÊih godina, bit Êe bitno
razliËite od podruËja koje se sada
nalazi pod kontrolom Dræave Izrael”.
- “Izrael æeli poboljπati razumijevanje i
odnose sa zemljama Europe. Danaπnji
europski Ëelnici bolje razumiju kompleksnost situacije na Bliskom istoku”.
- “Moja je æelja pojaËati veze s arapskim zemljama. Egipat i Jordan, zemlje
s kojima imamo mirne odnose, imaju
Ëelnike koji inspiriraju.”
- “Prijetnje koje dolaze iz Irana ugroæavaju regiju i mir u svijetu. Izjave iranskog predsjednika moraju biti ozbiljno
shvaÊene - on misli to πto govori.” 94
POLITIKA
:: IZRAEL ::
IZRAEL GRADI “BIJELU KU∆U”
Novi izraelski premijer Ehud Olmert
uskoro Êe se i sluæbeno useliti u dugogodiπnju rezidenciju izraelskih premijera, u
ulici Balfour u Jeruzalemu.
Prema pisanju izraelskih medija, Olmert
Êe vjerojatno biti posljednji izraelski premijer koji Êe stanovati u toj zgradi, koja
potjeËe joπ iz vremena britanskog mandata.
Radovi na izgradnji izraelske verzije Bijele kuÊe veÊ su poËeli, a nova rezidencija izraelskog premijera sastojat Êe se od
sluæbenih ureda i prostora za stanovanje.
Nova rezidencija izraelskog premijera trebala bi biti dovrπena do 2009. godine, a
nalazit Êe se u Kiryat Haleomu, u blizini
ureda izraelske vlade.
Zgrada u ulici Balfour, smatraju izraelski
duænosnici, veÊ dugo vremena ne odgovara potrebama sigurnosnih sluæbi, potrebama diplomacije i ugledu Dræave Izrael.
“U ovom novom kompleksu moÊi Êemo
primati sve svjetske visoke duænosnike”,
kazao je jedan visoki izraelski duænosnik,
koji je æelio ostati anoniman.
Olmer se poËetkom svibnja sluæbeno uselio u svoj novi ured, a pri tome se obvezao da Êe u predstojeÊem razdoblju nastojati redefinirati izraelske granice te je
kazao kako neÊe dopustiti ostanak ilegalnih æidovskih naselja na Zapadnoj obali.
Tijekom petomjeseËnog razdoblja u kojem
je obavljao duænost privremenog premijera, Olmert se nije æelio preseliti u ured
svojeg prethodnika Ariela Sharona, koji je
4. sijeËnja doæivio teæak moædani udar.
Olmert je takoer tijekom odræavanja sastanaka izraelske vlade odbijao sjediti u
smeoj koænoj fotelji u kojoj obiËno sjedi
premijer Izraela.
“Tijekom sljedeÊih nekoliko godina, izmijenit Êemo karakter Izraela kako bismo
zajamËili da Êe to biti dræava sa solidnom
æidovskom veÊinom koja æivi u granicama koje je u stanju obraniti i koje Êe
njezinu stanovniπtvu zajamËiti sigurnost
te ih odvojiti od onih koji Êe morati æivjeti
pokraj nas, a ne meu nama”, rekao je
novinarima. DALIA ITZIK - PRVA ÆENA
NA »ELU KNESSETA
Ovogodiπnji izraelski izbori ostat Êe upamÊeni i po tome πto
je Izrael po prvi put u svojoj povijesti dobio predsjednicu parlamenta. Dalia Itzik, Ëlanica Kadime, politiËke stranke Ëiji je predsjednik premijer Ehud Olmert, izabrana je za predsjednicu
Knesseta, a ujedno je postala i zamjenica predsjednika dræave.
“Predsjednik Knesseta ima vrlo zanimljiv i vrlo utjecajan posao”,
kazala je Itzik.
Dalia Itzik ima 53 godine, a veÊ je niz godina u izraelskoj politici. Ambiciozna politiËarka
zapoËela je skromno, a zatim se postepeno uspinjala u hijerarhiji RadniËke stranke u kojoj je godinama bila njezina “prva dama”.
U svojoj karijeri bila je ministrica okoliπa, industrije i trgovine te ministrica komunikacija.
U studenome proπle godine napustila je RadniËku stranku i prikljuËila se Kadimi, a svoj
je politiËki transfer objasnila svojim Ëvrstim vjerovanjem u tadaπnjeg Ëelnika stranke
Ariela Sharona i njegovu sposobnost da pokrene mirovni proces.
U razgovoru za jedan izraelski dnevni list Dalia Itzik navela je tri razloga zbog kojih je æeljela biti predsjednica Knesseta.
Kao prvo, kako je objasnila, shvatila je da se neÊe nalaziti na Ëelu nekog od vaænijih ministarstva u Olmertovoj vladi. Drugo, kazala je, Knesset Êe biti u srediπtu javnih rasprava kada vlada pokrene najavljenu odluku o povlaËenju sa Zapadne obale, a predsjednica parlamenta tada Êe imati veliku ulogu u voenju rasprave. TreÊe, Dalia Itzik æeli
pojaËati standarde unutar Knesseta, Ëiji je ugled u proπlom sazivu bio naruπen.
Neki zastupnici Knesseta veÊ su izrazili strahovanja da Êe Dalia Itzik nametnuti strogu
disciplinu u parlamentu. 94
SHARON
PREMJEŠTEN U
MEDICINSKI
CENTAR PORED
TEL AVIVA
Bivši izraelski premijer Ariel
Sharon (78), koji se od siječnja nakon teškog moždanog udara nalazi
u komi, premješten je 27. svibnja iz
jeruzalemske bolnice u medicinski
centar specijaliziran za njegu takvih
bolesnika nedaleko od Tel Aviva.
Sharon je kolima hitne pomoći prevezen iz bolnice Hadassah u Jeruzalemu u Medicinski centar Sheba u
Tel Hashomeru. U Sharonovnoj
pratnji bio je njegov sin.
Centar Sheba specijaliziran je za rehabilitaciju teških bolesnika. U
odjelu na kojem se nalazi Sharon
ima 18 pacijenata, po dvoje u sobi,
ali bivši izraelski premijer dobio je
jednokrevetnu sobu kao i medicinsku sestru koja će se brinuti samo
za njega.
Izraelski list “Yediot Ahronot” objavio je nedavno da je Sharon tijekom vožnje vozilom hitne pomoći iz Jeruzalema u Tel Aviv otvorio
oči. Sharon je imao otvorene oči
“duže vremena” i to nekoliko puta,
objavio je list pozivajući se na
članove njegove obitelji. List međutim dodaje kako liječnici ne znaju je li bila riječ o običnom refleksu
ili svjesnom činu koji bi značio da
se Sharonovo stanje poboljšava.
Sharon je 5. siječnja pretrpio težak
moždani udar, a od tada je podvrgnut i nizu operacija.
Izraelska vlada je početkom ožujka
Sharona proglasila trajno nesposobnim za obavljanje dužnosti premijera. Ariel Sharon je prvi šef jedne
izraelske vlade koji je zbog zdravstvenog stanja morao biti proglašen
trajno nesposobnim.
49
ZANIMLJIVOSTI
:: ÆIDOVSKI SVIJET ::
ODASVUD
POMALO
Piπe: Vesna Domany Hardy
Od kad se mama preselila u mirovni
dom “Zaklade Lavoslav Schwartz’, gdje
je zaista zadovoljna brigom i paænjom
uprave i osoblja, zbog Ëega koristim
ovu priliku da im posebno zahvalim posjeÊujem je svakih nekoliko sedmica,
bilo da letim iz Londona za Veneciju ili
Trst, ponekad za Graz ili Ljubljanu, a od
prije dva mjeseca izravno za Zagreb.
Kad dolazim iz Italije, putujem vlakom,
autom pa Ëak i brodovima u neku od
naπih luka. Zbog tih Ëestih putovanja
gotovo da sam postala struËnjak za
regiju Alpe-Adria, u svakom sluËaju
informirala sam se o povijesti pa i o
æidovskim zajednicama. Danas povoljne cijene avionskih karata omoguÊuju
Ëesta putovanja premda sigurno ta
opcija neÊe biti dugotrajna kad se uzme
u obzir da svaki let doprinosi zatopljenju planeta.
Jesmo li “lutajuÊi Æidovi”?
“Odakle zoveπ i gdje si ti sada?”, zbunjena takvim kruæenjem, pita me mama
svaki dan kad ju zovem koristeÊi
povoljne cijene satelitskih veza. No dok
50
ja kruæim kroz nekoliko europskih zemlja na osovini London- Zagreb- London,
moj je brat u svoj egzistencijalni krug
uklopio Ameriku, uz naravno sva druga
mjesta u koja ga odvodi njegova filmska profesija. Ponekad pomislim da nam
je kruæenje sudbinski dano, da smo
zapravo samo lutajuÊi Æidovi u suvremenom obliËju sa svim prednostima
ovog vremena, kad je takav naËin æivota postao standard. U svakom sluËaju stvar koliko izbora toliko i potrebe.
Moæda Êe nekomu izgledati zanimljiva,
pa Ëak privlaËna takva egzistencija
koja, naravno, ima svoje problematiËne
strane. Jedna je da se teπko moæe ostvariti dugotrajnije projekte u koje bi se
moralo uloæiti neprekinuto vrijeme na
jednom mjestu. Postoji jedan engleski
idiomatski izraz koji slikovito opisuje
neutralnu poziciju u koju vas stavlja
vjeËno odlaæenje kao ‘sitting on the
fence’. S druge strane prednost je kruæenja da omoguÊuje praÊenje zbivanja
u nekoliko razliËitih konteksta, a time i
priliku za relativizaciju pojedinih dogaaja.
Seder u Zagrebu
Evo kako recimo izgleda jedan takav
krug.
PoËetkom travnja doputovala sam tek
uspostavljenom vezom iz Londona za
Zagreb poljskom kompanijom Wizzair,
na vrijeme da s mamom provedem
Seder veËer, koja se u Domu zaista lijepo priprema i proslavlja. U parku Doma
vrtlari zagrebaËkih parkova ubrzano su
radili na sreivanju nasada tamo gdje su
cijele zime trajali radovi ukopavanja
toplinskih cijevi za novo krilo bolnice Rebro. S mamom je bilo uzbudljivo tih dana
kad smo saznale iz talijanske πtampe da
joj je knjiga ‘ SjeÊanja’ objavljena u Italiji
pod naslovom ‘Memorie di un paese
perduto’. Posebno jer ni mama niti mi,
njezina djeca, nismo prije toga imali
pojma da je knjiga tamo u pripremi. U
klubu ÆOZ-a vrπile su se pripreme za
Seder uz stalno prisustvo rabina Zvija
Eliezera Aloniea. Ponekad nam se
putovi ukrste i u Domu koji on redovito
posjeÊuje. Ostavlja dojam izrazito komunikativnog Ëovjeka, duhovita i ugodna. ➠
94
ZANIMLJIVOSTI
:: ÆIDOVSKI SVIJET ::
“Kronika jednog ludila”
➠ Upravo je tih dana OpÊina objavila
‘Kroniku jednog ludila’ dok se marljivo
pripremao i novi broj Voicea.
Tanku i duhovito opremljenu knjiæicu
‘Kronika jednog ludila’ proËitala sam
kao krimiÊ u jednom dahu. PopraÊeni
komentarom, kao didaskalijama dramski tekst, dokumentirano se nizu Ëinovi
te bestidne rabote. UËinila mi se mudrom gesta ÆOZ-a da se cijelu priËu sluËaja kronoloπki dokumentira i zaokruæi
medijskom analizom svih objavljenih
materijala i sudskim rjeπenjem, kao odgovorom na optuæbe protiv ÆOZ-a.
GledajuÊi realno, rijetke su institucije u
kojima se stvari ne bi moglo ili trebalo
promijeniti na bolje, u najmanju ruku
potresti ih iz uËmalosti, osuvremeniti ili
poboljπati. To bi bilo normalno i uglavnom prihvatljivo, ali pokuπavati to postiÊi
puËistiËki, «ho-rukfl naËinom, popraÊeno medijskom hajkom ili uvredama, ne
moæe se probaviti.
Vieno engleskom distancom sva ta
dokumentacija sama po sebi govori rjeËitije od bilo kakva komentara. Tako zakljuËak analize od strane Media
net.do.o. svih 189 napisa medijskog linËa ÆOZ-a po hrvatskoj πtampi najbolje
pojaπnjava tu rabotu: “Ni traga istraæivalaËkom novinarstvu, provjeri izvora i
dokumentacije i uvaæavanju prava napadnutih na obranu”. Zato se iza te knjiæice o tome viπe nema πto ni reÊi.
Nadajmo se.
Promocija knjige
Stjepana Tomaπa
Jedne sam se veËeri tog tjedna zatekla
u klubu OpÊine kad je bila promocija
knjige osjeËkog pisca Stjepana Tomaπa ‘Æidovski spomenik’.
Pred malobrojnom publikom tu zbirku
priËa promovirali su sam pisac i njegov
izdavaË iz osjeËkog ogranka Matice
Hrvatske, Josip CveniÊ. Prva priËa zbirke ‘Æidovski spomenik’ daje naslov
knjizi i odnosi se na jedan segment iz
æivota osjeËkoga æidovskog kipara
Oskara Nemona. Radi se o dobro dokumentiranom nizu dogaaja koji su se
odvijali oko postavljanja skulpture tog
kipara u njegovu rodnom gradu. Ro-
94
mansirana biografska crtica u vezi svih
peripetija i birokratskih nebuloznosti iz
vremena izolacionistiËkog sustava,
sumnjiËavog prema svim idejama i
tumaËenjima u kojima bi ideologija na
vlasti sitnim birokratima mogla izgledati
zapostavljenom, ujedno je i centralna
tema priËa te zbirke. U njima se koriste
dobro istraæeni biografski podaci pojedinih umjetnika, osim Nemona, Dore pl.
PejaËeviÊ, Vanje Radauπa i nekih
drugih, dakle kreativno nadarenih ljudi
u sukobu s uËmalim ili zaostalim sredinama. No kao komparatistica, ne mogu
prihvatiti naËin prema kojem se autor
neuvijeno sluæi konkretnim podacima iz
æivota tih umjetnika za izraæavanje
vlastitih politiËkih nazora. Moæda je to
stvar ukusa, ali izgleda mi da je licencija poetika ovdje zadrla neoprostivo
indiskretno u æivote onih koji se viπe ne
mogu sami obraniti. ©teta, jer radi se o
zaista nadarenom piscu.
Paljenje izraelske
zastave u Italiji
Nakon serije zanimljivih dogaaja u Zagrebu vraÊala sam se u London preko
Slovenije i Italije. U Toscanu sam stigla
upravo kad su grupe autonomnih u
Milanu napale povorku veterana antifaπistiËke borbe koji su 25. travnja u
svom gradu obiljeæavali obljetnicu osloboenja od faπizma. Od svih sredina
koje poznajem, Talijani su ponajmanje
rasisti ili antisemiti. Tim je teæe odjeknula vijest da su grupe autonomnih javno spalile izraelsku zastavu i time dovele u vrlo neugodnu situaciju tek izabranog premijera Romana Prodija, koji je
tek poËeo oformljivati vladu. Prodi je
pozvao zemlju na ujedinjenje joπ u
samom tijeku milanske proslave i podsjetio na velik zadatak rekonstrukcije
jedinstva koji stoji pred Italijom. Situacija je bila oteæana jer dotadaπnji premijer Silvio Berlusconi nije priznavao
svoj poraz na izborima, niti je æelio dati
ostavku. Nestabilna politiËka klima nadahnjuju ekscese i podjele, πto ovakvi
ispadi dokazuju, a iz njih se dobro vidi
koliko Italija ima nerijeπenih problema.
Mediji su u Italiji te ekscese jednoglasno
osudili i posvetili puno paænje i prostora
analizi uzroka antisemitskih i faπistiËkih
ispada. U milanskom defileu proslave
antifaπistiËke obljetnice sudjelovali su
joπ preæivjeli sudionici partizanske
æidovske brigade po kojima su u toj
prilici autonomaπi pljuvali i kojima cijela
zemlja duguje ispriku.
Nova vrsta antisemitizma
Raspravljalo se mnogo o toj novoj vrsti
antisemitizma koji ne izvire samo iz
politiËke situacije u Izraelu. Protiv njega
se ne moæe boriti samo obrazovanjem
ili razumom, veÊ su potrebni zakoni.
Teoretski, komentira to Ralph Darendorf u dnevniku La Repubblica, moralo
bi se moÊi suprotstaviti izraelskoj politici prema Palestincima bez da se bude
antisemit. KonaËno mnogo se Izraelaca protivi politici svoje vlade, no izgleda
da je sve teæe povlaËiti tu razliku.
VeÊina Æidova izvan Izraela dræi da pod
svaku cijenu moraju braniti dræavu koja
je, izmeu ostaloga, njihova jedina
garancija sigurnosti. Meutim svi mi
koji πutimo, jer se ne slaæemo s postupcima Izraela prema Palestincima,
ostavljamo bojno polje stvarnim antisemitima koji, joπ za sada, svoj antisemitizam prikrivaju anti-izraelstvom, komentirao je oksfordski profesor Ralph
Darendorf.
Povratak u London
No kad sam se iz Italije vratila u London, tamo su me doËekali ljepπi dogaaji. Naime, ove se godina obiljeæava
350-ta obljetnica od kad je godine
1656. Olivier Cromwell dozvolio Æidovima povratak u Englesku poslije njihova
viπestoljetna progonstva. Moæe se reÊi
da je u tih 350 godina æidovska zajednica u Velikoj Britaniji postepeno prosperirala, no najbolje poslije 1945. godine od kada je postala jedna od najuspjeπnijih æidovskih zajednica uopÊe.
Naravno da stvari nisu uvijek za njih
bile povoljne kao u ovih posljednjih 60
godina kad je kao posljedica holokausta tolerancija prema Æidovima u Ujedinjenom Kraljevstvu ozakonjena. Æidovske zajednice u mnogim britanskim
gradovima obiljeæit Êe ovaj jubilej prigodnim sveËanostima, koncertima, kazaliπnim predstavama ili poËasnim veËerama
da bi se sjetili svih onih koji su se
➠
51
ZANIMLJIVOSTI
➠ tijekom stoljeÊa zauzimali za slobodu
i jednakost svojih sunarodnjaka.
Povijest Æidova u
Velikoj Britaniji
Britanska æidovska priËa zapoËinje u
starom vijeku u rimskom i anglosaksonskom razdoblju, kad su prateÊi rimska
imperijalna osvajanja, æidovski trgovci
postepeno stizali u Englesku. Iz tog vremena nema tragova postojanja njihovih
zajednica te se pretpostavlja da se tada
nisu ni oformljivale. Postojanje æidovskih
zajednica u Engleskoj se spominje u
Srednjem vijeku nakon πto su Englesku
osvojili Normani pod Williamom OsvajaËem. On je nagovarao Æidove da se
nastanjuju u Britaniji i doprinesu razvoju
privrede i trgovine. No ubrzo nakon osnivanja prvih zajednica, zapoËinju proganjanja i optuæbe na njihov raËun. Tako
kronike biljeæe da su veÊ 1144. godine u
Norwichu optuæili Æidove za ritualna ubojstva djece te su se poËele πiriti glasine
kako Æidovi ubijaju krπÊansku djecu. Bio
je to poËetak kruæenja tih glasina i kleveta koje Êe stoljeÊima zagorËavati æivot
Æidova po cijeloj Europi.
Straπne optuæbe protiv
Æidova
Usprkos tomu πto Tora izriËito brani
upotrebu bilo kakve krvi u hranu ili piÊu,
æidovski su predvodnici u Norwichu
tada bili pogubljeni, a straπni mit se
vukao kroz stoljeÊa. Tijekom 12. i 13.
stoljeÊa zabiljeæene su takve optuæbe u
Bury St Edmondsu, Bristolu i u
Winchesteru, dok su u Londonu Æidove
optuæili za ritualna ubojstva 1244.
godine. Optuæbe su se gomilale u takvoj
mjeri da je godine 1247. Papa Inocentije IV. naredio istragu koja je pokazala
da ne postoje nikakvi dokazi koji bi
mogli opravdati progone Æidova. Joπ su
Ëetiri pape uzalud dokazivali neduænost
Æidova, no optuæbe na njihov raËun nisu
prestajale. Do kulminacije je doπlo kad
ih je kralj Edward i dekretom definitivno
prognao iz Engleske godine 1290.
Naredio je svim engleskim grofovijama
da imaju protjerati sve Æidove. Mogli su
52
:: ÆIDOVSKI SVIJET ::
ponijeti samo svoju pokretnu imovinu.
Osim u nekoliko sluËajeva, svi ostali njihovi posjedi i kuÊe pripali su kralju.
Cromwell 1656. zagarantirao Æidovima slobodni
povratak u Britaniju
Poslije progona Æidova iz ©panjolske i
Portugala mnogo njih se doselilo u
Nizozemsku i sjevernu Francusku. Æidovska zajednica u Amsterdamu doprinijela je procvatu ove luke koja je poËetkom 17. stoljeÊa postala jedna od najvaænijih svjetskih luka. Æidovska je
zajednica u Nizozemskoj bila tako moÊna da je imala svog ambasadora za pregovore s krπÊanima. U to je vrijeme
takav ambasador bio rabin Menasseh
ben Israel koji je imao utjecaja na lorda
protektora Engleske, Olivera Cromwella.
Kao pomni prouËavatelj Biblije, protestant Cromwell prihvatio je da je dolazak
Mesije moguÊ tek kad Æidovi budu
rasprπeni u svim zemljama. Kako ih u
Britaniji nije bilo, pristao je na njihov
povratak. Njegov pristanak poduprlo je i
Dræavno vijeÊe koje je shvatilo da Êe
povratak Æidova Engleskoj donijeti velike
financijske dobitke. 1656. godine Cromwell je zagarantirao Æidovima slobodan
povratak i slobodu vjeroispovijesti.
Æidovi su 1858. postigli
potpunu emancipaciju u
Britaniji
Æidovi su poËeli stizati iz Nizozemske,
©panjolske i Portugala i s vremenom su
se sve bolje integrirali u britansko
druπtvo. U to je doba, kao protestantska
zemlja, Engleska bila vjerski najtolerantnija u krπÊanskom svijetu opÊenito.
No uz sve to tek su godine 1858. britanski Æidovi postigli potpunu emancipaciju. 350 godina kasnije oni izraæavaju svoju zahvalnost onima koji su se u to
vrijeme zalagali za njihov prava. Mnogi
dræe da se Æidove uvijek izbacivalo i
progonilo pa je 350 godina opstanka u
jednoj sredini velik uspjeh za jednu
zajednicu.
Æivot æidovske zajednice u
Britaniji danas
Danas se æidovski naËin æivota obiljeæava kroz obiteljski æivot, odreenom hranom za pojedine æidovske svetkovine
koja nije viπe i uvijek obavezno koπer.
Smatra se da je englesko nacionalno
jelo fish and chips poteklo iz æidovskih
menza istoËnog Londona. Danas su
Æidovi u Britaniji podjednako svjetovnih
kao i vjerskih nazora, a æidovski je æivot
dinamiËniji nego ikad. Veze su s Izraelom mnogobrojne i u svakom pogledu
vrlo æive, a veliki broj britanskih Æidova
posjeduje rezidencije u Izraelu. Velik broj
dobrotvornih udruga pomaæe slabe ili
ostarjele, posebno se u tome istiËe udruga Jewish Care. Po svim gradovima u
Britaniji gdje se nalaze æidovske zajednice one odræavaju centre u kojima se
moæe pohaati satove kletzmer-glazbe,
uËiti bridge, hebrejski, polaziti zanimljiva
predavanja, iÊi na organizirana putovanja i joπ mnogo drugih aktivnosti. Sve u
svemu oni su danas jedna vrlo uspjeπna
strana mnogostrane prizme multikulturalnog æivota Velike Britanije. Nekad se
pazilo da se ni po Ëemu ne istiËu, da se
asimiliraju,a je danas je cool biti Æidov,
posebno meu mladim svijetom. Usporedno prosperiraju razne zajednice, bilo
da se radi o agnosticima, reformiranim ili
ortodoksnim skupinama. Mnogi se asimiliraju i sklapaju brakove izvan vjere no
dræi se da to nije opasnost ako se poπtuje
tradicionalni obiteljski æivot i propisane
svetkovine jer da se judaizam odræava
samo pomoÊu kuÊnog odgoja. Tako je
danas veÊi problem od asimilacije, æivot
mnogobrojnih samohranih, neudanih ili
rastavljenih majki kojima je obiteljski
æivot u tradicionalnom smislu, uglavnom
nemoguÊ. No s obzirom na vitalnost, tu
vjeËnu odliku Æidova, sigurno je da Êe se
s vremenom i za to naÊi rjeπenje. ©Vesna Domany Hardy
94
BENEDIKT XVI.
:: AUSCHWITZ ::
PAPA BENEDIKT XVI.
U AUSCHWITZU:
“NISAM MOGAO
A DA NE DO–EM.”
RijeËi “Nisam mogao a da ne doem
ovdje”, kojima je papa Benedikt XVI.
zapoËeo svoj govor u nacistiËkom koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau, bile su iste koje je na tom mjestu
1979. godine izrekao i njegov prethodnik
papa Ivan Pavao II.
Ali rijeËi koje su zatim uslijedile bile su
vaæne: “Papa Ivan Pavao II. doπao je ovdje kao sin poljskog naroda. Ja sam danas doπao kao sin njemaËkog naroda. To
je obaveza prema istini i pravedna obaveze prema svima koji su ovdje patili”.
Papa Benedikt XVI. sebe je opisao kao
“sina onih ljudi iz kojih je krug kriminalaca doπao na vlast zahvaljujuÊi laænim
obeÊanjima o buduÊim veliËinama i ponovnoj uspostavi nacionalne Ëasti i prosperiteta, ali i zahvaljujuÊi teroru i zastraπivanju”. Rezultat toga, nastavio je,
bio je taj da je “naπ narod bio koriπten i
iskoriπtavan kao instrument u njihovoj
æei za destrukcijom i vlasti. Da, nisam
mogao a da ne doem ovdje”.
Benedikt XVI. pozdravio je
preæivjele logoraπe
Benedikt XVI. proπao je kroz ulazna vrata logora nad kojima stoji zloglasni natpis
“Arbeit macht frei” (Rad oslobaa). Ozbiljna lica, sam je molio na mjestu gdje su
pogubljene tisuÊe zatvorenika i zapalio
svijeÊu. Potom je, jednog po jednog, pozdravio 32 preæivjela logoraπa.
Meu njima je bio Henryk Mandelbaum,
83-godiπnji poljski Æidov, jedan od πest
preæivjelih iz Sonderkommandoa, zaduæen da praænjenje plinskih komora i spalji-
94
vanje mrtvih tijela. Papa ga je poljubio u
oba obraza.
Nakon toga uputio se u usku crnu Êeliju
Maksymiliana Kolbea, poljskog sveÊenika ubijenog u Auschwitzu 14. kolovoza
1941. nakon πto su mu nacisti dopustili
da zamijeni oca obitelji osuenog na
smrt. Tog je sveÊenika Ivan Pavao II.
1982. proglasio svecem.
Nakon posjeta Centru za dijalog i molitvu, koji je poljska crkva utemeljila sporazumno sa æidovskim organizacijama,
Benedikt XVI. otiπao je u logor Birkenau, tri kilometra od Auschwitza te je
tamo dugo u tiπini molio ispred spomenika koji odaje poËast na razliËitim
jezicima ærtvama raznih nacionalnosti.
Nakon kadiπa, koju je izgovorio glavni
poljski rabin Michael Schudrich, Papa je
odræao govor na talijanskom jeziku.
IstiËuÊi teæinu svog dvostrukog identiteta, krπÊanina i pape Nijemca, govorio je
o zloËinima “bez premca u povijesti”
koje je ondje poËinio nacistiËki reæim.
Papa je dodao da je TreÊi Reich æelio
“istrijebiti æidovski narod u cjelini, ukloniti ga iz naroda na Zemlji”. “UniπtavajuÊi
taj narod æelio je ubiti Boga”, kazao je
Benedikt XVI.
Glavni rabin Poljske Michael Schudrich
pozdravio je posjet pape Benedikta XVI.
Auschwitzu i Birkenauu istiËuÊi da se radi o “velikom trenutku u procesu pomirenja” krπÊana i Æidova. “To je bio doista
velik trenutak u procesu pomirbe dviju
vjera”, rekao je Schudrich. “Molit Êemo
se da u borbi protiv antisemitizma nastavi putem Ivana Pavla II.”, dodao je. NAPADNUT
GLAVNI RABIN
POLJSKE
Glavni rabin Poljske Michael Schudrich napadnut je tijekom pastoralnog
posjeta pape Benedikta XVI. Poljskoj
na ulici u središtu Varšave, a poljsko
Ministarstvo unutarnjih poslova
navelo je da se radi o provokaciji s ciljem prikazivanja Poljske kao antisemitske zemlje.
“Dok sam šetao po Varšavi, netko je
povikao: ‘Poljska je za Poljake!’ Upitao sam ga zašto je to rekao, a on me
tada udario i poprskao sprejem nalik
na suzavac’”, rekao je Schudrich.
Poljsko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je pokrenulo potragu za mlađim muškarcem, starim
oko 25 godina te da bi taj incident
mogao biti “provokacija s ciljem prikazivanja Poljske kao antisemitske
zemlje”.
Poljski predsjednik Lech Kaczynski
pozvao je rabina Schudricha u svoj
ured i izrazio mu žaljenje zbog tog
incidenta, ističući da Poljska neće tolerirati antisemitizam te da je Poljska
danas “otvoreno i demokratsko društvo”. Poljski premijer Kazimierz
Marcinkiewicz u telefonskom je razgovoru s rabinom Schudrichom također kazao da poljska vlada neće tolerirati takve incidente.
U Poljskoj živi između 10 i 20 tisuća
Židova. 53
OBLJETNICE
:: MAUTHAUSEN ::
OBILJEÆENA
61. GODI©NJICA
OSLOBO–ENJA MAUTHAUSENA
Viπe od 10.000 posjetitelja iz 40 zemalja, meu kojima su
bili i nekadaπnji logoraπi, okupilo se 7. svibnja u
Mauthausenu, kako bi obiljeæili 61. godiπnjicu osloboenja
tog zloglasnog nacistiËkog logora.
Hrvatsko izaslanstvo predvodila je potpredsjednica Hrvatskog sabora –ura AdleπiÊ, koja je u ime Republike Hrvatske
poloæila vijenac na spomen-ploËu koju je Hrvatska 2001. godine postavila na tzv. “Zidu plaËa” u Mauthausenu.
AdleπiÊ: “Antifaπizam je neizostavan
element svake demokracije”
“Okupili smo se odati poËast ærtvama nacionalsocijalizma i
pokazati da stradanja ne smiju biti zaboravljena. Antifaπizam je
univerzalan i neizostavan element svake demokracije te je
ugraen i u temelje hrvatske dræave”, rekla je tom prigodom
potpredsjednica Hrvatskog sabora te kazala da Hrvatska, koja
je i sama bila ærtva agresije, odluËno osuuje sve oblike ekstremizma, rasizma, netrpeljivosti, radikalizma
i nacionalizma.
Prvi put nakon kraja
rata, ove se godine govorilo o pitanju æena u
logoru Mauthausen.
U Mauthausenu je tijekom sedam godina bilo
zatočeno 200.000 zatvorenika, od kojih je polovica
izgubila živote.
Prema rijeËima glavne tajnice Austrijskoga nacionalnog fonda,
Hannah Lessing “o ærtvama koje su æene u logoru Mauthau-
senu podnijele ni poslije osloboenja toga logora nije se puno govorilo u javnosti, kao da nije bilo seksualnoga zlostavljanja”. Muπkarci i æene, dodala je, u logoru su prolazili jednaki pakao “samo su æene imale specifiËan izbor: umrijeti ili
prodavati svoje tijelo”.
Mauthausen, nekadaπnje mjesto strahota, koje se ne smiju
zaboraviti, mora biti opomena da se takve strahote viπe nikad
ne ponove. Danas je on mjesto sjeÊanja, istaknuto je na
prigodnoj sveËanosti.
Postavljena spomen-ploËa,
djelo hrvatske studentice kiparstva
Tijekom sveËanosti postavljena je spomen ploËa posveÊena
æenama i mladima ærtvama nacionalsocijalizma, djelo Ivane
Kralj, hrvatske studentice kiparstva na beËkoj Akademiji za
primijenjenu umjetnost, Ëiji je rad u velikoj konkurenciji izabran kao najbolji. Danas je
to bila ploËa u gipsu, a na jesen Êe se postaviti ploËa u
bronci.
Koncentracijski logor Mauthausen, koji se nalazi 20 kilometara udaljen od Linza, otvoren je 8. kolovoza 1938. godine,
a bio je sastavljen od Ëetrdesetak manjih logora. Do 5. svibnja 1945. godine, kada su logor oslobodili ameriËki vojnici, u
Mauthausenu je bilo zatoËeno oko 200.000 zatvorenika, od
kojih je polovica izgubila æivote. Logoraπi su radili u kamenolomu i industriji oruæja, a zadnje likvidacije izvrπene su
neposredno prije osloboenja.
Logor Mauthausen su
5. svibnja 1945. oslobodili američki vojnici.
Danas je Mauthausen javni spomenik i muzej, a financira ga
austrijska savezna vlada i udruge bivπih logoraπa. 54
94
NACIZAM
:: A©NER ::
SLU»AJ A©NER
I DALJE BEZ POMAKA
SluËaj Milivoja Aπnera, koji je tijekom Drugoga svjetskog rata bio πef
ustaπkog redarstva u Poæegi i dalje je
otvoren. Aπner (93) danas æivi u Austriji, a austrijske ga vlasti, unatoË pritiscima, joπ nisu izruËile Hrvatskoj, koja
je zahtjev za izruËenjem uputila u rujnu
2005. godine.
Budaj o sluËaju Aπner pisao
predsjedniku Europske
komisije
Alen Budaj, hrvatski istraæitelj Centra Simon Wiesenthal iz Jeruzalema i Ëovjek
koji je otkrio Aπnera, u svibnju je zbog
tog nerijeπenog sluËaja uputio iscrpno
pismo predsjedniku Europske komisije
Joseu Manuelu Barrosou u kojem traæi
da Europska unija proglasi Aπnera nepoæeljnom osobom na podruËju EU-a.
Na desetak stranica Budaj opisuje
Ëitavu povijest sluËaja Milivoja Aπnera,
koji se, nakon desetaka godina provedenih u Austriji, devedesetih godina
proπlog stoljeÊa vratio u Hrvatsku. Nakon πto je otkriven u medijima, Aπner je
ponovo pobjegao u Austriju. Austrija ga
je, unatoË zahtjevu Hrvatske, odbijala
izruËiti zbog toga πto posjeduje austrijsko dræavljanstvo, meutim vlasti u
Koruπkoj nedavno su otkrile da Aπner od
1992. godine viπe nije austrijski dræavljanin. Upravo zbog te Ëinjenice Budaj
poziva Barrosa da izvrπi pritisak na austrijske vlasti.
Protest je austrijskim vlastima
uputio i Ephraim Zuroff
Zbog sluËaja Aπner sluæbeni protest
austrijskim vlastima uputio je nedavno i
94
direktor Centra Simon Wiesenthal iz
Jeruzalema Ephraim Zuroff.
“Usprkos Ëinjenici πto su vladini duænosnici kazali medijima da je Aπner
izgubio austrijsko dræavljanstvo kada je
zatraæio hrvatsko, on i dalje æivi u Klagenfurtu i Ëovjek se mora zapitati πto bi
se trebalo dogoditi da ga austrijska vlada konaËno izruËi” Aπnera Hrvatskoj,
pita se Zuroff.
Broj osuđenih nacista
utrostručen 2005. godine
- pohvale Hrvatskoj
Centar Simon Wiesenthal iz Jeruzalema
u svibnju je objavio da je broj osuda
nacističkih ratnih zločinaca prošle godine utrostručen, a u tom izvješću visoko su ocijenjeni i napori i rezultati Hrvatske u privođenju nacističkih ratnih
zločinaca pravdi.
“Aπnerova dob nije tajna i mislim da je
jasno da svaki dan koji prolazi bez
praktiËnog napretka samo dovodi do
toga da on izbjegne pravdu. Zbog toga
traæim da poduzmete sve potrebne korake kako bi ubrzali njegovo izruËenje”,
istiËe Zuroff.
Centar je zemlje za njihove rezultate i
napore ocijenio ocjenama od A do F, a
Hrvatska, SAD, Australija i nekoliko
država EU-a dobile su najvišu ocjenu
dok su Austrija, Švedska, Norveška,
Rumunjska, Estonija, Litva, Ukrajina i
Sirija dobile najniže ocjene.
Austrija smatra da Aπner nije
sposoban za suenje
Austrija je izdvojena upravo zbog slučaja Milivoja Ašnera. Austrijski pravosudni dužnosnici za sada nisu komentirali ocjenu Centra Simon Wiesenthal.
U odgovoru Zuroff, austrijska ministrica
pravosua Karin Gastinger kazala je
kako je Aπner trebao biti ispitan na austrijskom sudu 27. oæujka, ali je to sasluπanje bilo otkazano zbog “sumnje u to
da bi Aπner mogao podnijeti suenje”.
“Odluku o izruËenju mogu donijeti nakon
zakljuËenja pravnog postupka izruËenja
na sudu. Ne æelim utjecati na nezavisni
sud, a preko ureda tuæitelja pokuπala
sam ubrzati postupak. Sud Êe pribaviti
sve potrebne dokumente, a ured tuæitelja nije se usprotivio vjeπtaËenju o
Aπnerovu zdravstvenom stanju”, stoji u
pismu ministrice Gastinger upuÊenom
Zuroffu. Centar je uz Austriju kritizirao i druge
zemlje zbog, kako je navedeno, odbijanja da istraže, a kamoli procesuiraju osumnjičene za ratne zločine unatoč dokazima da žive na njihovu teritoriju.
Centar je ipak istaknuo i pozitivne pomake - broj presuda nacističkim zločincima prošle je godine porastao za 320
posto. “Unatoč donekle prevladavajućoj
pretpostavci da je prekasno za privođenje nacističkih ubojica pravdi, 60 godina nakon holokausta, brojke jasno
dokazuju suprotno”, istaknuo je u svom
izvješću Ephraim Zuroff, direktor centra
te upozorio da najveću prepreku sudskom progonu ne predstavlja uglavnom
visoka dob osumnjičenika već “prvenstveno nedostatak političke volje”.
55
PUTOVANJA
:: ÆIDOVSKI LONDON ::
ULICAMA
LONDONA
Piπe: Jurica MiletiÊ
Prije nepunih deset godina u londonskim je knjiæarama
osvanula lijepa i nadasve zanimljiva knjiga s naslovom
“Many Years From Now” (Mnogo godina kasnije, ali moæe se
prevesti i Mnogo godina ranije). Osmislio ju je bio Sir Paul
McCartney - jedan od preostale dvojice Beatlesa, a
napisana je bila uz pomoÊ pera profesionalnoga novinara.
Naslov je viπe nego simboliËno preuzet iz jedne od najpopularnijih beatlesovskih pjesama “When I’m Sixty Four” (“Kad
mi budu 64 godine”). Ta knjiga opisuje pojedine dijelove
Londona, ulice i trgove, a osobito mjesta zabava onih, sad
veÊ tako davnih, πezdesetih godina, kad je London joπ bio
swinging town, kad o globalizaciji joπ nitko nije znao niπta, a
sustav vrednota je bio posve opreËan danaπnjem. I spominje ta knjiga i neke restorane, meu njima i one kultne.
Napokon, tko joπ ne zna za Bloom’s ili Morry’s Bagels?
Spominje se u knjizi i poneka sinagoga... Napokon u
Londonu i njegovoj uæoj okolici ima ih Ëak sto πezdeset: od
ortodoksnih do progresivnih, od najstarije britanske sinagoge Bevis Marks koja je graena joπ 1701. pa do zapanjujuÊih modernih zdanja.
Koπer restorani u svakoj londonskoj Ëetvrti
Od πezdesetih na ovamo mnoge su se stvari promijenile, ne
samo u Londonu, veÊ u Velikoj Britaniji uopÊe. London viπe
ni izdaleka nije tako siguran grad kao πto je bio (osobito dijelovi juæno od Temze), ali bilo bi pogreπno pomisliti kako je
hrana svedena samo na ponudu masnih peËenjarnica i plastiËne hamburgere. Britansku kuhinju nikad baπ nije bio dobar
glas, za razliku od britanskoga piva, ali izbor restorana u
Londonu doista je velik. Ljubitelji indijske, pakistanske, indonezijske i kineske hrane u svakome trenutku mogu doÊi
na svoj raËun, a ne manjka niti restorana svih europskih
kuhinja. PrednjaËe, dakako, francuski i talijanski. Isto vrijedi
i za koπer restorane: ima ih u doslovce svakoj londonskoj
Ëetvrti.
©to se koπer hrane tiËe, baπ kao na kontinentu, svaka æidovska obitelj ima svoje vlastite recepte za pripremanje
tipiËnih i omiljenih jela, ali njihovi sastojci i izgovor njihovih
56
imena u mnogobrojnim restoranima variraju od lako
razumljivih, pa do posve nerazumljivih rijeËi. Treba malo vremena i viπe posjeta razliËitim restoranima da se upiju razliËiti
izgovori viπe-manje poznatih naziva pod kojima se kriju:
Bagel ili Beigel
— prstenasto pecivo, najbolje
punjeno dimljenim lososom ili
kremastim sirom
Blintz
— tanka palaËinka
Borsht
— juha od cikle
Chopped liver
— æidovska inaËica jetrene paπtete
Egg and onion
— predjelo od tvrdo kuhanih jaja i
luka
Kneidlach
— knedli
Kreplach
— osebujni ravioli u juhi
Latkes ili Lutkas
— Ëipsi od ribanog krumpira, jaja i
braπna
Lockshen
— rezanci u juhi
Tzimmas ili Tsimmis — jelo od mesa, zaslaeno πljivama
i/ili suπenim kruπkama
Vienna
— male hrenovke
Worsht
— salama
Æidovi odigrali znaËajnu ulogu
u povijesti Londona
U Londonu danas æivi gotovo Ëetvrt milijuna Æidova, a sresti
se mogu u mnogim æivotnim pozivima: od uliËnih prodavaËa
u ulici Petticoat Lane, πto se tako Ëesto spominjala u televizijskoj seriji Only Fools And Horses, a koju je tko zna tko i
zaπto preveo kao MuÊke, pa sve do rjeËitih govornika u
Domu lordova. Bez posjeta ulici Pettycoat Lane, doæivljaj
Londona nije potpun. RijeË je o najpoznatijem londonskom
sajmu izmeu ulica Middlesex i Wentworth. NekoÊ se tamo
prodavala uglavnom rabljena odjeÊa, a danas se prodaje sve
πto se moæe prodati.
➠
94
:: ÆIDOVSKI LONDON ::
➠ Æidovi su odigrali znaËajnu ulogu u povijesti Londona, ali i
u povijesti svijeta. Grijeh bi bio ne spomenuti Benjamina
Disraelija, Earla od Beaconsfielda, prvog Æidova koji je
postao predsjednikom vlade. Uspjeπno je politiËku karijeru
spajao s karijerom knjiæevnika, za razliku od Josepha
Mosesa Levyja - osnivaËa lista Daily Telegraph. Prva ministrica Æidovka bila je Lily Montagu, a barun Lionel de
Rotschild postao je prvim æidovskim Ëlanom parlamenta The
House of Commons. Za razliku od nekih drugih europskih
velikih gradova, London obiluje sinagogama: od hasidskog
shtiblecha na Stanford Hillu, pa do novijih prigradskih naselja Pinnera, Busheya i Radletta. U veÊim knjiæarama lako se
mogu naÊi knjige o æidovskoj kulturi i tradiciji, a ni novine
nisu rijetkost. TipiËnu æidovsku hranu, osim u specijaliziranim trgovinama, moæe se naÊi u supermarketima velikih
lanaca poput Teska ili Safewaysa.
Sinagogu Bevis Marks sagradio je Joseph Avis koji je svu
zaradu vratio jer nije htio zaraditi na graenju kuÊe Boæje.
Pomalo neuobiËajeno, sinagoga ima prozore na sve Ëetiri
strane. Ima sedam kandelabera - po jedan za svaki dan u
tjednu, deset velikih svijeÊnjaka i dvanaest stupova koji
podupiru galeriju, predstavljajuÊi 12 sinova Jakovljevih.
Struja je uvedena, ali kad se rabe svijeÊe, treba sat i pol da
se sve zapale. Jedan od redovitih vjernika sinagoge bio je
Sir Moses Montefiore - nerijetko opisivan kao najpoznatiji
Æidov svijeta. Rodio se 1784., doæivo je 101 godinu, a obogatio se kao burzovni meπetar kojem je bio dopuπten pristup
na burzu The Royal Exchange. VeÊinu svojeg imetka
potroπio je pomaæuÊi Æidove i kod kuÊe i u inozemstvu. Iste
godine kad je na prijestolje sjela kraljica Viktorija (1837.)
postao je londonskim πerifom i plemiÊem. 94
PUTOVANJA
Povijest Židova u engleskoj započinje u XI. stoljeću kad
su mnogi pobjegli iz Rouena u sjevernoj Francuskoj i za
vrijeme Williama Osvajača stalno se nastanili na Albionu.
Prvi pisani podatak o njihovoj prisutnost jest jedan
zemljišni dokument sastavljen godine 1115. u kojem se
izrijekom spominje jedno imanje “...u Židovskoj ulici, u
blizini sv. Olava”. Sva je prilika da je riječ o ulici blizu
zgrade Bank of England koja se danas zove Old Jewry.
Kako su engleski zakoni Židovima branili da se bave
uobičajenim zanimanjima i zanatima tog vremena, mnogi
su Židovi postali posuđivačima novca. U tome je veliku
ulogu odigrala i crkva jer kršćanima nije bilo dopušteno
baviti se kamatarenjem. Drugo dopušteno zanimanje za
Židove bila je medicina. Bili su izloženi iznimno visokim
poreznim davanjima, jer jedan od članaka zakonika
zvanog Laws of Edward the Confessor određuje da su i
Židovi i sva njihova imovina isključivo vlasništvo kralja
Engleske. Čini se da ni tako visoki porezi nisu bili dovoljni, jer su im nametnute bile i teške kazne. Primjerice,
godine 1130. londonski su Židovi bili osuđeni na visoku
kaznu od čak 2.000 funta, jer su navodno ubili bolesnika
koji se židovskom liječniku obratio za pomoć. Postajući
bogatijima, Židovi su istodobno u engleskom društvu
srednjeg vijeka postajali i sve nepopularnijima. Mitovi o
njihovim vjerskim običajima doveli su i do prve velike
optužbe: pripisana im je bila krivnja za smrt jednog mladića nađena mrtva u šumi, a stradao je, glasila je optužba,
jer je bio ritualno umoren prilikom slavljenja Pesaha.
Premda je bilo još takvih optužbi, londonski su Židovi
ipak uživali u relativnu miru, osobito kad je godine 1154.
na prijestolje došao Henry II. Taj prvi vladar iz obitelji
Plantageneta Židove je i volio i štitio, a njihov je imetak
postao vrlo važnim i za državnog rizničara. Nevolje su
počele kad je Henry II. umro, a na prijestolje se uspeo
Richard I. poznatiji kao Richard Lavljeg srca. Njegova
krunidba godine 1189. značila je svršetak jedne ere: izdao
je proglas da nijedan Židova i nijedna Židovka ne smije
nazočiti njegovoj krunidbi...
Tom je prilikom poginulo tridesetak Židova - neki su bili
živi spaljeni, a ostali kamenovani na ulicama. Sretnici koji
su uspjeli spasiti glavu utočište su našli u londonskom
Toweru, a kasnije se u njegovoj blizini i stalno nastanili.
Ta se ulica i danas zove Jewry Street.
Richard se kasnije pokušao iskupiti i glavnom rabinu izdao povelju navodeći kako Židovi mogu slobodno i časno
živjeti u zemlji, ali usprkos tome, progoni su se nastavili
sve dok 18. srpnja 1290. svim Židovima nije bilo
naređeno da napuste Englesku. Naredbu je izdao Edward
I. Povratak će uslijedi tek 360 godina kasnije kad će
Oliver Cromwell - Lord zaštitnik - pozvati poznatoga amsterdamskog rabina Mernasseha ben Israela da dođe u
Englesku i započne pregovore o židovskom povratku.
57
PRO©LOST
:: STAUFFENBERG ::
PREMINULA UDOVICA
»OVJEKA KOJI JE
POKU©AO UBITI
HITLERA
Nina Schenk von Stauffenberg, udovica Ëovjeka koji je
Urotnici su prikupili informacije o zloËinima koje su poËinili
nacisti, pripremili projekte o buduÊnosti NjemaËke i planirali
1944. godine pokuπao ubiti Adolfa Hitlera bombom podmetuspostavu nove vlasti.
nutom u poslovnoj torbi, umrla je poËetkom travnja u 92.
godini æivota u gradiÊu Kirchlauter, u
Meu urotnicima se isticao
juænoj NjemaËkoj.
GROF CLAUS VON
Roena kao barunica von Lerchenfeld,
Nina Schenk von Stauffenberg udala
se za aristokrata grofa Clausa von
Stauffenberga 1933. godine, iste godine kada je Adolf Hitler postao njemaËki kancelar i zapoËeo stvaranje
svog “tisuÊljetnog Reicha”.
Nakon πto je njezin suprug neuspjelo
pokuπao ubiti Hitlera, Gestapo je uhitio
trudnu groficu, a njezino je Ëetvoro djece poslano u dom za djecu pod novim
imenima. Obitelj se ponovo okupila tek
krajem Drugoga svjetskog rata.
“Operacija Walkira”
Adolf Hitler trebao je umrijeti 20. srpnja
1944. godine, kada je bio metom najspektakularnijeg od svih neuspjelih
atentata izvrπenih na njega.
“Operaciju Walkira”, za koju je lukavo
preuzeto ime sluæbenog plana nacis-
STAUFFENBERG
Grof Claus Philip Maria Schenk von
Stauffenberg rođen je 15. studenoga
1907. godine u dvorcu Griefstein u Jettingenu, 90 kilometara zapadno od
Müenchena. Obitelj Von Stauffenberg bila je jedna od najstarijih i najutjecajnijih obitelji njemačkog plemstva. Claus von Stauffenberg od rane
se mladosti zanimao za književnost i
umjetnost, a bio je i veliki katolik s jakim osjećajem za etiku.
U skladu s tradicijom svoje obitelji,
upisao je vojnu akademiju, a 1930.
nakon što je diplomirao prvi u svojoj
klasi, zaručio se s barunicom Ninom
von Lerchenfeld. Oženili su se 1933. i
imali su petoro djece - tri sina i dvije
kćeri, od kojih je posljednja rođena nakon što je Von Stauffenberg pogubljen.
tiËkog reæima za sluËaj nuæde, osmislili su Ëasnici
Wehrmachta, regularne njemaËke vojske za nacistiËkog
reæima, koji su æeljeli ukloniti Hitlera zbog stanja u TreÊem
Reichu.
58
karizmatiËni grof Von
Stauffenberg
Meu brojnim visokim Ëasnicima isticao se karizmatiËni grof Claus Schenk
von Stauffenberg (36), koji je postao
jedan od voa otpora u samom vrhu
oruæanih snaga.
Stauffenberg, koji je kao naËelnik stoæera priËuvnih snaga imao pristup
Hitleru, nakon niza neuspjelih pokuπaja
odluËio je osobno izvesti atentat 20.
srpnja 1944. godine. Taj Ëin “mora uspjeti pod svaku cijenu”, izjavio je tad
jedan drugi urotnik, general Henning
von Tresckow.
Ujutro tog dana, Stauffenberg je zrakoplovom iz Berlina krenuo u Rastenburg
na istoku Prusije, gdje je u svojem
stoæeru, “VuËjem brlogu”, Hitler sa svojim generalima trebao razmotriti stanje
na ruskoj bojiπnici.
U Rastenburgu su Stauffenberg i njegov poboËnik trebali aktivirati detonatore na dvjema bombama i staviti ih u
Stauffenbergovu aktovku kako bi ona eksplodirale kasnije.
No, zbog poteπkoÊa na koje su naiπli, uspjeli su aktivirati
samo jedan detonator.
➠
94
PRO©LOST
:: STAUFFENBERG ::
➠ Oko 12.30 sati Stauffenberg je stigao u baraku u kojoj se
odræavao sastanak, a jedan je Ëovjek Hitleru rekao kako Êe
mu on objasniti mjere koje su poduzete glede mobilizacije
priËuve. Stauffenberg je odloæio svoju aktovku pokraj Hitlera
pod stol, da bi nakon deset minuta otiπao sa sastanka pod
izlikom da mora telefonirati i odmah se zaputio u Berlin da bi
obavio pripreme za provedbu dræavnog udara.
Hitler je proπao samo s nekoliko ogrebotina
No jednog od Ëasnika zasmetala je aktovka i pomaknuo ju je
uz jednu od dviju postraniËnih nogu stola, a bomba je eksplodirala u 12.50, kad se Hitler nagnuo nad stol kako bi razmotrio zemljovide.
Pet od dvadeset i Ëetiri osobe koje su se nalazile u prostoriji
poginulo je, ostale su ranjene, a Hitler je proπao tek s nekoliko
ogrebotina, jer ga je zaπtitila noga masivnog hrastova stola.
Uz to, da je sastanak odræan u betonskom bunkeru umjesto
u drvenoj baraci, uËinak eksplozije bio bi mnogo veÊi.
Oko 14 sati zapovjednik SS-a Heinrich Himmler naredio je
upravi berlinske policije da uzvrati na dræavni udar i uhiti
Stauffenberga, koji je s joπ trojicom urotnika istu veËer strijeljan.
Taj neuspjeli atentat smatra se “jednom od najveÊih tragedija 20. stoljeÊa”, jer je od 20. srpnja 1944. do kapitulacije NjemaËke u svibnju 1945., osim Æidova u koncentracijskim logorima, poginulo 4 milijuna Nijemaca, milijun i pol pripadnika
sovjetske Crvene armije i viπe od sto tisuÊa ameriËkih i britanskih vojnika. NACISTI»KI ARHIVI USKORO
DOSTUPNI POVJESNI»ARIMA
Jedanaest zemalja koje nadziru arhive u njemaËkom Bad
Arolsenu, u kojima je opisana tragiËna sudbina 17,5 milijuna ærtava nacizma, odluËilo je sredinom svibnja na sastanku nedaleko od
Luxembourga da Êe ih uskoro otvoriti povjesniËarima.
Poπto je Berlin proπlog mjeseca povukao svoje primjedbe, jedanaest zainteresiranih dræava - NjemaËka,
Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, GrËka, Belgija,
Nizozemska, Luksemburg, Sjedinjene Dræave, Poljska i
Izrael- dogovorile su se da Êe 47 milijuna dokumenata u
arhivima nakon 60 godina otvoriti javnosti.
Arhivi otkrivaju sav cinizam nacista
NacistiËki arhivi iz Bad Arolsena otkrivaju sav cinizam
nacista koji su pomno biljeæili podatke tako raznorodne kao
πto su broj ubijenih u Mauthausenu ili prebrojavanje uπiju u
logoru u ©leskoj.
navedeni su ne samo uzork smrti veÊ i toËan datum i sat te
ime lijeËniËka koji je utvrdio smrt.
«Poklonfl Hitleru iz Mauthausena
Jedan dokument iz Mauthausena sastavljen u proljeÊe
1942., otkriva da je 20. travnja 300 osoba bilo usmrÊeno u
nekoliko sati. Ubijalo se svake dvije minute. “Bilo je to na
roendan (Adolfa) Hitlera i to su mu rukovoditelji logora darovali za roendan”, objasnio je Jost.
“Nacisti su pomno vodili najraznolikije statistike”, otkriva
Udo Jost, jedan od Ëelnika zaduæenih za upravljanje tim zastraπujuÊim ahrivima.
Iz logora Gross-Rosen oËuvani su “samo kartoni o prebrojavanju uπiju na glavi zarobljenika” i kada se jedan preæivjeli
logoraπ iz Rusije, danas sedamdesetgodiπnjak, obratio
Centru Bad Arolsena kako bi dobio potvrdu o interniranju,
uspio je to na bazi dokumenta u kojemu stoji da su “njemu
bile pronaene dvije uπi u vlasiπtu u prosincu 1944”.
“Za ærtve poslane u logore smrti kao πto je AuschwitzBirkenau, jedini dokumenti koje posjedujemo su oni o odlasku vlakovima u logore. Po dolasku u logor, nije bilo viπe
nikakvih popisivanja”, rekao je Jost.
Druge dokumente vodio je Gestapo i u njima su biljeæeni,
izmeu ostalog, i uhidbeni nalozi za osobe koje su prekrπile
zakonske odredbe o zabrani seksualnih odnosa Arijevaca
sa Æidovima.
“Zauzvrat, u koncentracijskim logorima, sve se paæljivo biljeæilo”, pa tako postoje podrobni popisi o odjeÊi i osobnim
stvarima s kojima su zatvorenici stizali u logore.
Voditelji su pojasnili da je u tom mnoπtvu dokumenta primijenjena fonetsko-abecedna klasifikacija jer je, primjerice,
pobrojano 849 naËina pisanja prezimena ‘Abrahamovic’.
Dokumentirani su i “pregledi” zubiju, odnosno pseudolijeËniËki eksperimenti izvedeni na zatoËenicima. U “popisima smrti”, koje su bili prisiljeni voditi pojedini zatvorenici,
I danas u Bad Arolsenu viπe od 300 stalnih zaposlenika obradi godiπnje desetke tisuÊa zahtjeva fiziËkih osoba iz 60-ak
zemalja. 94
59
IN MEMORIAM
PREMINUO PREDSJEDNIK
SREDI©NJEG ÆIDOVSKOG VIJE∆A NJEMA»KE
Predsjednik njemaËke æidovske zajednice Paul Spiegel preminuo je 30. travnja u Duesseldorfu u 68. godini æivota nakon
teπke bolesti.
Paul Spiegel je kao dijete tijekom Drugoga svjetskog rata pobjegao iz NjemaËke da bi se nakon rata vratio i postao utjecajni
Ëelnik srediπnje æidovske zajednice NjemaËke.
Spiegel je bio predstavnik 100.000 njemaËkih Æidova, treÊe æidovske zajednice u Europi. On je poËetkom veljaËe doæivio
teæak srËani udar, nakon Ëega mu se zdravstveno stanje dodatno zakompliciralo upalom pluÊa.
Spiegel je tjednima bio hospitaliziran u Duesseldorfu, a lijeËnici
su ga dræali u umjetno izazvanoj komi.
Merkel: Spiegel je bio izniman demokrat
NjemaËka kancelarka Angela Merkel izrazila je æaljenje zbog
Spiegelove smrti kazavπi da je on bio “vatreni pobornik æidovskog æivota u NjemaËkoj te izniman demokrat”.
Spiegelova starija sestra Rosa nije bila te sreÊe, uhiÊena je
1942. i preminula je u logoru Bergen-Belsen.
“On je upozoravao dok su drugi πutjeli. Njegov angaæman za
civilnu hrabrost, toleranciju i uzajamno poπtovanje, njegov angaæman protiv mrænje prema strancima i antisemitizmu
postavio je visoke standarde”, kazala je Merkel.
Tijekom æivota radio je kao novinar i
urednik æidovskih novina
NjemaËki predsjednik Horst Koehler opisao je Spiegela kao
“njemaËkog patriota” koji je pomogao da “mi Nijemci nauËimo
prave lekcije iz nacistiËkih zloËina”.
Izraelski predsjednik Moshe Katsav poslao je izraze suÊuti
Spiegelovoj udovici, istiËuÊi da je njezin suprug bio “jedan od
iznimnih voa njemaËkih Æidova” koji je pojaËao veze njemaËke æidovske zajednice s Izraelom.
Novi predsjednik njemaËke æidovske zajednice bit Êe izabran
uskoro.
Spiegel se tijekom rata skrivao u Belgiji
Spiegel i tadaπnji njemaËki kancelar Gerhard Schroeder potpisali su 2003. godine povijesni sporazum koji je æidovsku zajednicu u njezinim pravima izjednaËio s glavnim njemaËkim
krπÊanskim crkvama.
Taj je sporazum, potpisan povodom 58. godiπnjice
osloboenja zloglasnog koncentracijskog logora Auschwitz,
utrostruËio novËane iznose koje njemaËka vlada daje æidovskoj
zajednici.
Paul Spiegel roen je 31. prosinca 1937. godine u gradu
Warendorfu, na sjeverozapadu NjemaËke. U bijegu od nacista
njegova se obitelj 1939. godine sklonila u Belgiji, gdje su
Spiegela skrivali katoliËki poljoprivrednici.
Njegov otac, trgovac stokom, uhiÊen je tijekom rata, ali je uspio preæivjeti logore Buchenwald, Auschwitz i Dachau.
60
Nakon rata Spiegel se s majkom vratio u Warendorf, gdje su
se ponovo sastali s njegovim ocem. Paul Spiegel poËeo je raditi kao novinar-volonter u novoosnovanom tjedniku æidovske
zajednice “Allgemeine Juedische Wochenzeitung”, koji danas
izlazi pod imenom “Juedische Allgemeine”.
Svoj profesionalni rad zapoËeo je 1958. godine kao urednik
novina, a na tom je poloæaju ostao sve do 1965. kada je postao
pomoÊnik glavnog tajnika Srediπnjeg æidovskog vijeÊa i urednik Jewish Press Servicea.
Godine 1973. postao je glavni urednik lista “Mode und Wohnen”, a godinu dana kasnije zaposlio se u banci. Nakon 12 godina napustio je banku i osnovao agenciju za talente koja je
nosila njegovo ime.
Nakon viπegodiπnjeg rada u æidovskoj zajednici u Duesseldorfu, Spiegel je imenovan dopredsjednikom VijeÊa 1993. godine, a sedam godina kasnije izabran je za predsjednika te organizacije.
Vodstvo glavne æidovske organizacije u NjemaËkoj preuzeo je
u teπkom trenutku, ali pokazao se iznimnim voom koji se znao
nositi sa svim problemima.
Za svoj je rad dobio brojna priznanja, ukljuËujuÊi i nagradu za
mir Heinrich-Albertz 2001. godine.
Spiegel je pokopan na groblju u podruËju Duesseldorfa, a za
sobom je ostavio suprugu i dvije kÊerke.
94
IN MEMORIAM
ODLAZAK POZNATOG
IZRAELSKOG ŠANSONJERA
JAKICA PAPO
Svoje umorne oËi iznenada je zatvorio naπ Jakica Papo.
Roen u Sarajevu 1910. godine, u mnogobrojnoj obitelji u kojoj se njegovala naπa tradicija i u kojoj se govorilo i njegovalo
udeo-espanjol i ladino, pisani jezik kojim su se preteæno prevodili religiozni tekstovi. U obitelji Papo njegovala se bogata
riznica πpanjolskih romansi, a Jakica je Ëesto u druπtvu svojih
prijatelja kazivao svoju Ëeænju s tugom i bolnim sjeÊanjem na
©panjolsku, bivπu domovinu sefarda.
Poloæio je majstorski krojaËki zanat i u Sarajevu otvorio veliki
majstorski salon u kojem je radio sve do Drugoga svjetskog
rata. Godine 1941. morao je, kao i brojni drugi Æidovi, napustiti
svoje rodno Sarajevo. Uspio je ilegalno prebaciti se do Splita,
gdje se prikljuËio narodno-oslobodilaËkoj borbi te se borio sve
do osloboenja 1945. godine.
“Izrael je izgubio jednog od divova svoje kulture, dobitnika Nagrade Države Izrael, čovjeka koji je volio
Jeruzalem”, rekao je izraelski premijer Ehud Olmert.
Poznati izraelski šansonijer Yossi Banai, jedno od najvećih imena izraelske šansonijerske scene, preminuo je
11. svibnja nakon teške bolesti u 74. godini.
Banai je rođen 1932. u predgrađu Jeruzalema, a odrastao
je u ortodoksnoj obitelji u kojoj je stekao znanje i ljubav
prema židovskim vjerskim tekstovima.
Sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća pridružio se
glumačkoj trupi Teatar Habimah, postavši jedan od njegovih najtalentiranijih glumaca. Član ansambla ostao je
gotovo do kraja života, a istodobno se bavio pisanjem
satiričkih pjesama te je komponirao niz poznatih izraelskih šansona.
Kao veliki zaljubljenik u Jeruzalem, tomu je gradu posvetio mnoge tekstove svojih pjesama. Banai je bio i veliki obožavatelj francuske kulture, što mu je donijelo još
više obožavatelja. Preveo je na hebrejski i na tom je jeziku otpjevao gotovo cijeli glazbeni opus francuskih
šansonijera Georgesa Brassensa i Jacquesa Brela.
Po osloboenju vratio se u Sarajevo, gdje je bio zaduæen u
Narodno-oslobodilaËkom odboru i odreen za predsjednika
Mjesne zajednice Mejtaπ. U svom radu u mjesnoj zajednici bio
je vrlo aktivan i u velikoj je mjeri pomagao napaÊenom
stanovniπtvu toga kraja, zbog Ëega je bio cijenjen i poπtovan.
Za svoj velik i aktivan rad, odlikovan je Ordenom II. reda i
mnogim drugim priznanjima.
Jakica Papo oæenio se Marijom, zvanom Maca, a prihvatio je
i njezina sina, malog Benka, kojeg je πkolovao i volio. Kada je
supruga Maca umrla, Benko je preuzeo brigu o naπem Jakici.
Godine 1992. ponovo smo morali napustiti naπe Sarajevo, a
Jakicu smo u teπkom zdravstvenom stanju doveli u Dom Lavoslav Schwarz. ZahvaljujuÊi velikoj njezi medicinskog osoblja, na Ëelu s doktoricom Vesnom i glavnom sestrom Ivanom,
naπ se Jakica oporavio. »im mu se zdravlje poboljπalo, poËeo
se baviti literaturom, njegovati πpanjolske romanse i ponekad
pjevuckati uz sjeÊanje na svoje drage roditelje, braÊu i sestre,
koji su saËuvali ne samo starinski πpanjolski jezik, veÊ i mnoge
elemente one kulture i civilizacije koju su poËetkom 16. stoljeÊa donijeli iz ©panjolske.
Bili smo dobri prijatelji, poπtivali se i upotpunjavali naπa saznanja iz udeo-espanjola i ladina, koje smo nauËili od naπih
nona i roditelja sluπajuÊi ih, a u æelji da to prenesemo naπoj
mladoj generaciji i saËuvamo od zaborava.
Naπ Jakica bio je miroljubiv Ëovjek, a mi nastavljamo æivjeti po
njegovim projektima mira, ljubavi, dobrote, dostojanstva,
pravde i nadasve istinitosti.
Godine 1998. dobio je jednu od najuglednijih izraelskih
nagrada - “Nagradu Države Izrael”.
Dragi Jakica, neka se tvoje umorno tijelo odmori. Neka tvoja
umorna i divna duπa zauvijek ostane s onima koji su te
poπtivali.
Banai je pokopan u kibucu Givat Hashlosha, a tisuće osoba, među kojima i velik broj umjetnika, prijatelja i
članova obitelji, oprostilo se od njega.
Tvoj put je bio Ëist i prohodan, πirok kao i tvoje srce koje je
kucalo za tvog Benka i njegovu obitel,j za naπ Dom i za sve
nas.
Na zahtjev obitelji, na pokopu nije bilo govora, a njegov
sin Yuval izgovorio je kadish, a zbor je otpjevao molitvu
El Malei Rahamim.
Jakica Papo pokopan je 21. travnja 2006. godine.
94
Regina Kamhi
Dom Lavoslav Schwarz
61
IN MEMORIAM
RAFAEL TALVI
Dugogodiπnji Ëlan Æidovske opÊine Zagreb i priznati slikar, gospodin Rafael
Talvi, preminuo je u Zagrebu 16. svibnja
2006. godine.
Rafael Talvi roen je u 1920. godine u
glavnome gradu Bugarske Sofiji.
Slikarstvom se bavio od 1952. godine, a
u razdoblju od 1954.-1958. pohaao je
Majstorsku radionicu Mila MilunoviÊa.
Preseljenjem u Zagreb 1979. godine
Talvi postaje Ëlan Druπtva likovnih umjetnika Republike Hrvatske.
Od 1990. okrenut je æidovskim korijenima i 1995. godine prireuje samostalnu
izloæbu u Zagrebu s tom tematikom.
Neki od njegovih radova nalaze se u
prostorijama Æidovske opÊine Zagreb,
kao poklon autora zajednici.
Odlaskom Rafaela Talvija, Æidovska opÊina Zagreb izgubila je velikog Ëovjeka i
umjetnika.
Zihrono livraha.
Rafael Talvi, Počivalište mojih predaka, 1993. g.,ulje na platnu
O likovnom radu Rafaela Talvija inspirativno je pisao Tonko MaroeviÊ.
Donosimo jednu od njegovih kritika, napisanih u povodu Talvijeve izloæbe
na Danu æidovske baπtine i kulture, 2004. godine
GROBLJANSKI MOTIVI RAFAELA TALVIJA
Moæe nekome izgledati morbidno i
makabriËno posveÊivati posebnu paænju
grobljima, Ëitav slikarski ciklus izvoditi s
motivom grobova. Iz drugaËije perspektive takva Êe se gesta Ëiniti
pasatistiËkom, anakroniËnom,
romantiËarskom, jer je poznato da su
sepulkralna, cemeterijalna ili epitafnokenotafna nadahnuÊa posebno uËestala
u 18. i poËetkom 19. stoljeÊa. Dovoljno
se sjetiti grobljanske poezije Engleza
Harveya ili Talijana Foscola i
Pindemontea, pa da uvidimo kako sjetno Ëeznutljiva intonacija blizine mrtvih
pothranjuje doæivljaj prolaznosti i
propadljivosti æivljenja.
Premda pristup slikara Rafaela Talvija
grobljanskoj tematici takoer nije liπen
elegiËnih tonova, njegov izbor
naslikanih grobiπta ima i snagu opiranja
okrutnoj sudbini i teæinu izravnog svje-
62
doËenja. Sami naslovi poput “Na starom
æidovskom groblju” ili “PoËivaliπte mojih
predaka” govore o potrebi Ëuvanja
tragova nekoÊ jakih i uglednih zajednica. Ti ostatci ostataka religije i kulture
uniπtavane bijesom holokausta danas
su, viπe no prije, upravo kultna mjesta
uspomene, te u mnogim sredinama
predstavljaju naæalost i najodreeniju æidovsku baπtinu. Talvijeva vjernost
vlastitim korijenima i poπtivanje uloga
nevinih ærtava potakli su ga da - nakon
niza radova posveÊenih otkrivanju i
tumaËenju vienja Izraela - s naroËitom
paænjom registrira i æidovsko nasljee u
kraju svojega roenja i mjestom boravka.
U slike grobnih ambijenata zreli je umjetnik unio Ëitavo æivotno i radno iskustvo, steËeno prethodno na predstavljanju
razliËitih krajolika i mrtvih priroda, dakle
i svojevrsnu ravnoteæu organskih konstruktivnih poticaja. Zato Talvijev izraz s
podjednakom energijom biljeæi
geometrijsku strukturu kamenih
graevina (nadgrobnih ploËa, stela iako ne ide u ilustrativnost kaligrafskih
natpisa) i bujnost okolnoga raslinja,
odnosno kromatski adekvatno inetrpretira patinu trajanja i æivost, svjetlost i
razvedenost biljnoga pokrova.
Figurativan i simboliËan, dakako, taj je
izraz u ciklusu æidovskih, predaËkih grobiπta i likovno posebno autonoman, to
jest kreativno osloboen od doslovnosti
registracije, a u svrhu jaËe ekspresivne
uËinkovitosti i empatijske suæivljenosti s
povodom. Stoga Ëak smatramo kako je
Rafael Talvi u tim slikama ostvario
apogej svojega umijeÊa i najbolje potvrdio razloge stvaralaËkog opredjeljenja.
Tonko MaroeviÊ
94
Slika <3-2>
Slika <3-3>
Slika <3-5>
Slika <3-4>
Slika <3-6>
Slika <3-7>
MELITA KRAUS
izloæba skulptura