Izvještaj 18. Jesenskog poslovnog sastanka HMZG Biograd n/M

IZVJEŠTAJ 18. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA Zadarska županija Grad Biograd na Moru Biograd na Moru, 3. ‐ 5.10.2013. PROGRAM 18. JESENSKOG POSLOVNOG SASTANKA HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA ČETVRTAK, 3.10.2013. – SUBOTA, 5.10.2013., BIOGRAD NA MORU ČETVRTAK, 3.10.2013., Hotel „Adria“, Biograd n/M 10.30 – 13.30 Sastanak Predsjedništva Hrvatske mreže zdravih gradova 14.00 – 15.00 Otvaranje poslovnog sastanka: Gospodin Stipe Zrilić, župan Zadarske županije i koordinator projekta „Zdrava županija zadarska“ Gospodin Ivan Knez, gradonačelnik Biograda na Moru Prof.dr.sc. Slobodan Lang, predsjednik HMZG Video prezentacija 25 godina Zdravih gradova u Hrvatskoj 15.00 – 17.30 Prikaz modela dobre prakse (domaćini): Moderatorice: Franka Krajnović, izvršna koordinatorica projekta „Zdrava županija zadarska“ i Ljubica Labar, predsjednica udruge „Biograd na Moru – zdravi grad 15,00 – 16,00 Razvoj zdravstvene i socijalne infrastrukture i usluga – Međunarodno i lokalno iskustvo Zadarske županije Projekt 1. Mogućnosti volontiranja u skrbi za starije i nemoćne, Projekt 2. Zdravstveno turistički centar Biograd, Franka Krajnović, prof. Projekt 3. SEMIA ‐ partnerstvo Doma Sv. Frane, Caritasa Psihijatrijske bolnice Ugljan, Marija Pletikosa, mag.soc.rada Projekt 4. „Zdravi student“, Studentsko savjetovalište Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru, dr.sc. Anita Vulić Prtorić, Marta Cifrek Kolarić, prof. Palijativna skrb u Zadarskoj županiji: prijedlog, mr.sc. Renata Bek, dr.med., Savjet za zdravlje Zadarske županije Pristup promicanju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Zadarske županije, Ljilja Balorda, dr.med.spec. 16.00 – 16.30 Pauza za kavu 16.30 – 17.30 „Biograd na Moru – zdravi grad“ aktivnosti Udruge i grada, Ljubica Labar, dr.med.spec. Prevencija bolesti i promicanje zdravlja, Marina Nekić Borčilo, dr.med.spec. Udruga „Nada“: Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama, Eddie Stamičar, dr.med. Udruga „Osmijeh“: Briga o djeci s posebnim potrebama, Radmila Eškinja,MS Udruga „Hypocamous“: Čisti okoliš‐zdravi okoliš, Željko Domitrović, dipl.ing. 1 18.00 Polazak autobusom ispred hotela 18.15 – 21.00 Domjenak dobrodošlice i večera ‐ Poljoprivredna zadruga „MASVIN‐Polača“ PETAK, 4.10.2013., Hotel „Adria“, Biograd n/M 9.00 – 10.30 Evaluacijska konferencija Programa „Odgovorna uprava i rukovođenje zdravljem“ (Zdrave županije) – prikaz rezultata evaluacije programa, prof.dr.sc. Selma Šogorić 10.30 – 11.00 Pauza za kavu i polazak autobusom iz Biograda u Zadar 11.30 – 14.30 Posjet domu Sv. Frane (obilježavanje 130 godina djelovanja) 15.00 – 16.00 Posjet Muzeju stakla 16.00 – 17.00 Slobodno vrijeme 17.00 – 19.00 Velika vijećnica Doma zadarske županije, Zadar Prezentacija projekta LOVE YOUR HEART, dr. Roberta Katačić, Županija istarska Sastanak koordinatora i političara projekta Zdravi grad i Zdrava županija – tematska rasprava „Definiranje mehanizama suradnje u implementaciji Planova za zdravlje – zajednički prioriteti“, voditelji: dr.sc. Aleksandar Džakula i gđa. Sonja Grozić‐Živolić (strukturalni fondovi i drugi EU mehanizmi) 20.00 – 22.00 Zajednička večera u Zadru, povratak u Biograd autobusom u 22.00 sata SUBOTA, 5.10.2013., Hotel „Adria“, Biograd n/M 8.30 – 10.00 Plenarna rasprava i zaključci: „Kako nastaviti unapređivati praksu upravljanja za zdravlje na lokalnoj i nacionalnoj razini“, voditelji: dr.sc. Aleksandar Džakula, prof.dr.sc. Selma Šogorić 10.00 – 10.30 Pauza za kavu 10.30 – 12.00 Izvještajna Skupština Hrvatske mreže zdravih gradova, voditelj: prof. dr.sc. Slobodan Lang, predsjednik HMZG Dnevni red: 1. Izvještaj o radu HMZG u 2013. godini 2. Dogovor o aktivnostima u 2014. godini 3. Razno 2 18. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA Biograd na Moru, četvrtak, 3. listopada 2013. Osamnaesti Poslovni sastanak Hrvatske mreže zdravih gradova okupio je sedamdesetak koordinatora i političara iz desetak hrvatskih zdravih gradova (Zagreb, Rijeka, Poreč, Labin, Vinkovci, Opatija, Rijeka, Dubrovnik, Velika Gorica i Biograd na Moru) i desetak županija (Krapinsko‐zagorska, Bjelovarsko‐bilogorska, Dubrovačko‐neretvanska, Istarska, Požeško‐
slavonska, Međimurska, Vukovarsko‐srijemska, Primorsko‐goranska, Zagrebačka i Zadarska županija). U svijetlu našeg pridruživanja Europskoj uniji tematski dio sastanka bio je usmjeren prema novim mogućnostima planiranje i razvoja usluga u području zdravstva i socijalne skrbi. U jutarnjim satima uvodno je održan sastanak Predsjedništva Mreže. U 14,00 sati pozdravima domaćina radom je započeo i poslovni sastanak Mreže. Prvi se prisutnima obratio gospodin Stipe Zrilić, župan Zadarske županije i koordinator projekta „Zdrava županija“, a nakon njega pozdravima se pridružio i gospodin Ivan Knez, gradonačelnik Biograda na Moru. U ime Hrvatske mreže zdravih gradova sastanak je otvorio prof.dr.sc. Slobodan Lang, predsjednik HMZG. Uvod u centralnu temu sastanka izložila je prof.dr.sc. Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica HMZG. „Novo okruženje i izvori financiranja sa mogućnošću razvoja raznolikih partnerstva otvaraju nove horizonte. Nikad do sada nismo imali takvu priliku za učenje, kroz suradnju, iz iskustva „starih“ zemalja članica EU, toliko široko otvorena vrata za razvoj novih usluga i unapređenje postojeće prakse zdravstvene i socijalne skrbi. Naši, na vrijeme razvijeni, strateški dokumenti jasno nam pokazuju pravac djelovanja, a članstvo u Europskoj uniji povećava mogućnost implementacije Planova. Stoga je cilj tematskog dijela sastanka definirati mehanizme suradnje kojima ćemo uz pomoć strukturalnih fondova i drugih EU mehanizama omogućiti implementaciju naših Planova za zdravlje.“ Nakon pozdravnih govora održana je (s ciljem obilježavanja jubileja) desetominutna video prezentacija „25 godina Zdravih gradova u Hrvatskoj“. Uobičajeno, nakon otvaranja programa, sastanak je nastavljen prikazom primjera dobre prakse domaćina. U odabrane primjere dobre prakse Zadarske županije prisutne je uvela gospođa Franka Krajnović, izvršna koordinatorica Tima za zdravlje Zadarske županije, pokazujući i obrazlažući primjere međunarodnih projekta u kojima je sudjelovala Zadarska županija ili ustanove iz područja sustava zdravstva i socijalne skrbi u vlasništvu Županije. Kao primjeri suradnje i umrežavanja predstavljeni su projekti prema izvorima financiranja: iz pred‐pristupnih instrumenata pomoći (IPA Health Adraitic Network Skills Project, Love Your Heart), iz programa zajednice (Razvoj ljudskih resursa „Mogućnosti volontiranja u skrbi za starije i nemoćne”; Europa za građane „Mreža pobratimljenih gradova“, SEMIA „Socijalna emancipacija mentalno bolesnih odraslih osoba“) te projektni prijedlozi u pripremi za financiranje iz strukturnih fondova (projekt „Zdravstveno turistički centar Biograd“). Iz iskustva Zadarske županije, na provedbi projekata, utvrđeno je kako su osnovni preduvjeti za realizaciju strateških ciljeva (u kontekstu financiranja iz različitih EU fondova): postojanje znanja o provedbi javne nabave, upravljanju projektima, nadzoru provedbe i financijskoj kontroli, poznavanje računovodstva i planiranja budžeta, vještine upravljanja rizicima, 3 promidžbe i informiranja o projektnim aktivnostima te podjela zadatka s partnerskim organizacijama. Iako ove preduvjete ne ispunjavaju sve jedinice područne (regionalne) samuoprave u jednakoj mjeri, ipak se može na osnovu iskustva Zadarske županije utvrditi kako su Županije pokretač razvoja određenog područja te kako aktivnim sudjelovanjem u različitim projektnim aktivnostima jačaju vlastite kapacitete. Stvaranjem suradničkih mreža u različitim sektorima na području EU, povećava se mogućnost korištenja raspoloživih sredstava te je potrebno samo imati jasnu viziju željene, a moguće budućnosti. Marija Pletikosa, članica Tima za zdravlje Zadarske županije i ravnateljica Doma za odrasle osobe Sv. Frane predstavila je projekt SEMIA (Social Emancipation of Mentally Ill Adults; Broadening the Network of Social Services in the Community Phase II). Ovim projektom nastojalo se riješiti nekoliko uočenih problema: a) niska razina motivacije kod psihički oboljelih osoba (POO) koja im općenito predstavlja veliku zapreku za aktivno sudjelovanje u društvenom životu zajednice (a rezultira njihovim osjećajem manje vrijednosti zbog negativnih stavova društva) i b) postojanje stigme o POO kao agresivnim, opasnim i osobama nesposobnim za radno angažiranje (što rezultira slabim angažmanom za razvoj socijalnih usluga usmjerenih na potrebe navedene skupine te nedostatkom organiziranih oblika radnog angažiranja za psihički oboljele osobe). Opći cilj projekta je doprinijeti poboljšanju mogućnosti zapošljavanja POO, a specifični cilj je podizanje razine uključenosti psihički oboljelih osoba u život zajednice. Nakon što su se prethodno upoznali sa radom socijalnih zadruga u zemljama EU, lokalni projektni partneri (Dom za odrasle osobe Sv Frane, Caritas Zadarske nadbiskupije, Psihijatrijska bolnica Ugljan, Centar za rehabilitaciju, obitelj Roman, tvrtka Nasadi iz Zadra) osnovali su Zadrugu za proizvodnju poljoprivrednih kultura i rukotvorina. Kao rezultat implementacije projekta, očekuje se organiziran i održivi oblik radnog angažiranja psihički oboljelih osoba osnaženih za samostalniji život kao i podignuta razina svijesti okoline za potrebe psihički oboljelih osoba. S obzirom da se kroz projekt planiraju osigurati resursi za obavljanje proizvodnje kao što su alati, sadnice, vozilo i slično koji će po isteku projekta ostati u vlasništvu novoosnovane Zadruge, održivost projekta nakon prestanka financiranja iz EU fondova je izvjesna. Planira se proizvodnja poljoprivrednih kultura i rukotvorina kroz novoosnovanu Zadrugu te stvaranje dohotka prodajom proizvedenog. Projekt Zadarske županije i Studentskog savjetovalište Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zadru prikazala je gospođa Marta Cifrek Kolarić, psihologinja i voditeljica istraživanja koje je provodilo Studentsko savjetovalište pod mentorstvo dr.sc. Anite Vulić Ptorić. Projekt je inicirao Savjet za zdravlje Zadarske županije po preporuci županijskog Tima za zdravlje. Cilj projekta bio je dobivanje šire slike o zdravstvenim navikama i rizičnim zdravstvenim ponašanjima zadarskih studenata temeljem čega bi se mogle planirati daljnje intervencije i preventivne aktivnosti (npr. radionice i predavanja koja će promicati zdravlje i podizati razinu znanja studenata o rizicima za zdravlje). Zadarsko sveučilište ima 24 odjela na kojima studira oko 6.000 studenata od kojih je dvije trećine došlo živjeti u Zadar. Prikazanim istraživanjem obuhvaćeno je 500 studenata, prosječne dobi od 21 godine. Premda se često očekuje da mlade obrazovane osobe imaju dovoljno znanja o tome kako se brinuti o svome zdravlju, rezultati ovog istraživanja upućuju na izraženost pojedinim rizičnim ponašanjima: lošije prehrambene navike kod studenata koji žive sami, premalo tjelesne aktivnosti i uglavnom sjedilački način života, povećana tjelesna težina, rizično seksualno ponašanje (neredoviti ginekološki pregledi i neredovito korištenje zaštite). Iz rezultata istraživanja definirane su smjernice za daljnju suradnju i potreba za utvrđivanjem učestalosti korištenja pojedinih 4 oblika zdravstvene zaštite, utvrđivanje zadovoljstva organizacijom zdravstvene zaštite za studente te planiranje i uvođenje novih oblika zdravstvenih usluga i resursa. Dr. Renata Bek, članica Savjeta za zdravlje i Tima za zdravlje Zadarske županije te ravnateljica Doma zdravlja Zadarske županije prikazala je zajedničke aktivnosti Doma zdravlja i Zadarske županije vezane uz osiguranje dostupnosti palijativne skrbi u Zadarskoj županiji. Strateški plan razvoja palijativne skrbi u RH predviđa uspostavu standardnog sustava palijativne skrbi koji uz uspostavu operativnog županijskog centra za koordinaciju palijativne skrbi uključuje i mogućnost stacionarnog zbrinjavanja bolesnika. Za Zadarsku županiju procijenjena je potreba za 14 do 17 palijativnih postelja te tri djelatnika zadužena za koordinaciju potrebama i resursa za provođenje palijativne skrbi (dvije prvostupnice sestrinstva i koordinatorica palijativne skrbi). Palijativne postelje bile bi smještene u Ortopedskoj bolnici Biograd, Psihijatrijskoj bolnici Ugljan te Općoj bolnici Zadar. Centar za koordinaciju palijativne skrbi bio bi smješten u već opremljenom prostoru Domu zdravlja. Uz Centar za koordinaciju treba biti organizirana i besplatna posudionica pomagala, prvenstveno antidekubitalnih madraca, aspiratora, infuzomata i drugog. Pristup promicanju zdravlja u Zadarskoj županiji predstavila je dr. Ljilja Balorda, članica Tima za zdravlje i voditeljica Službe za socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Zadar. Prikazane su aktivnosti stručnjaka i službi Zavoda usmjerene na različite populacijske skupine. Posebno je istaknut model prevencije kardiovaskularnih bolesti kod odraslih stanovnika starije životne dobi koji slabije koriste tiskane i elektronske medije te model prevencije KVB u predškolskoj dobi pod nazivom „Srca mala kažu hvala“. Odabir pravog pristupa i medija kojima će se provoditi edukacija i informiranje ciljane grupe, bitan je preduvjet uspješnosti preventivnih akcija. Zbog toga se projekti promicanja zdravlja, prevencije i sprječavanja bolesti temelje na umrežavanju i suradnji velikog broja stručnjaka i djelatnika javnih institucija u kojima se provode aktivnosti (škole, vrtići …). U Zadarskoj županiji primjenjuje se model primarne prevencije ovisnosti u osnovnoškolskoj populaciji pod nazivom „Trening životnih vještina“ u kojemu ključnu ulogu imaju stručnjaci Službe za mentalno zdravlje, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ. Zadarska županija je, jedina u Hrvatskoj, ovim programom obuhvatila svu planiranu populaciju ‐ učenike 6. i 7. razreda osnovnih škola (oko 3.600 učenika) i 80‐tak nastavnika i profesora koji prolaze kontinuirano stručno usavršavanje za provedbu ovog programa. Slika 1. „Kreni putem zdravog srca 2013.“ 5 Biograđani su svoje modele dobre prakse u mobilizaciji zajednice pokazali kroz djelovanje svojih najaktivnijih udruga. Sve navedene udruge aktivno su uključene u provedbu aktivnosti Udruge „Biograd na Moru – zdravi grad“. Dr. Ljubica Labar, predsjednica Udruge „Biograd na Moru – zdravi grad“ pokazala je na koji način Udruga podupire primjeren i održiv razvoj grada, unapređuje okolinsko zdravlje, unapređuje zdravlje različitih populacijskih skupina posebno skrbeći o osobama s posebnim potrebama i starijima. Naveden je cijeli niz aktivnosti koje provode lokalne udruge, a u cjelinu objedinjava „Biograd na Moru – zdravi grad“ (jedna od najmlađih članica HMZG od 2009. godine). Dr. Marina Nekić Borčilo, poznata kardiologinja i članica biogradskog Tima za zdravlje prikazala je impozantan broj aktivnosti koje se provode u Biogradu na Moru vezano uz prevenciju, rano otkrivanje i liječenje KVB‐a. Slika 2. „Kreni putem zdravog srca 2013.“ Dr. Edi Stamičar je prikazao model Pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama Udruge za promicanje skrbi o invalidnim, starim i nemoćnim osobama „Nada“. Udruga je osnovana 2007. godine i ima dvjestotinjak članova, uglavnom umirovljenika. Članovi udruge su vrlo aktivni te u suradnji s drugim volonterima rado sudjeluju i pomažu u organizaciji poznatih biogradskih događanja kao što su: Biogradske noći, Dani Grada, Božićni sajam, Sajam „Bukara“ u Benkovcu, humanitarnim akcijama, Biogradskom eko‐
etno‐gastro stolu i drugima. Program pomoći u kući starijim osobama provodi se na širem gradskom području za 200 korisnika. Programom je obuhvaćeno organiziranje prehrane za starije sugrađane, pomoć u kućnim poslovima i uređenju okućnice, pomoć u osobnoj higijeni, posredovanje u ostvarivanju raznih prava te psihosocijalna podrška. Slika 3. i 4. Udruga „Nada“ i „Biogradska noć“ 6 Aktivnosti Udruge roditelja djece s posebnim potrebama „OSMIJEH“ predstavila je medicinska sestra Radmila Eškinja stavljajući poseban naglasak na terapijsko jahanje kao jednu od glavnih aktivnosti udruge. Slika 5. Udruga „Osmijeh“ ‐ poziv u članstvo Slika 6. Udruga „Osmijeh“ i terapijsko jahanje 7 Slika 7. Udruga „Hypocampus“‐ čuvajmo podmorje Aktivnosti Udruge za zaštitu okoliša „Hypocamous“ predstavio je ing. Željko Domitrović. Udruga je osnovana 2009. godine s ciljem promicanja razvitka i unapređenja održivog razvoja i zaštite okoliša te radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i prirodnih dobara. Udruga je jedan od članova Povjerenstva Udruge „Biograd na Moru – zdravi grad“, osnivač Udruge za promicanje zdravog načina života “Biograd na Moru – Zdravi grad” i članica Mreže za ruralni razvoj. Aktivnosti Udruge vezane su uz boravak u prirodi i promociju fizičke aktivnost, a sve ono što su očistili i zaštitili u svoje četiri godine postojanja ne bi moglo stati na ove stranice. S nekoliko fotografija pokušat ćemo dočarati njihove aktivnosti i suradnju s ronilačkim klubovima, ribolovnim udrugama, školama i mnogim drugima. Sloganom „ČIST OKOLIŠ = ZDRAV OKOLIŠ“ Udruga „Hypocampus“ doista svakodnevno šalje pozitivnu poruku, pokazujući vlastitim primjerom što se može napraviti kada se ljudi slože. Slika 8. Udruga „Hypocampus“ ‐ čuvajmo polja 8 Na kraju dana domaćini iz Biograda poveli su sudionike sastanka u posjet Poljoprivrednoj zadruzi „Maslina i vino“ Polača osnovanoj 2006. godine s ciljem razvoja ruralnog prostora Ravnih kotara. Na nekada miniranom prostoru danas se proizvode vrhunski proizvodi. Domaćin gostima iz cijele Hrvatske bio je voditelj Zadruge gosp. Rade Bobanović koji je prisutne upoznao sa razvojem cjelokupnog projekta te im pokazao rezultate višegodišnjeg predanog rada zadrugara. Na 41 hektaru očišćenog i obrađenog zemljišta posađeno je 12.000 stabala maslina od kojih se očekuje proizvodnja od 100.000 litara ekstra djevičanskog maslinovog ulja i oko 4 vagona jestivih maslina. Posađeno je i 11 hektara kvalitetnih vinskih sorti uz očekivanu godišnju proizvodnju od oko 60.000 litara vrhunskog vina od sorti crljenak kaštelanski, plavina, syrah, merlot, cabernet sauvignon, maraština, muscato žuti. Unutar kompleksa zasađeno je i 1.000 stabala kvalitetnih domaćih sorti smokve čije se prerađevine odlično tržišno plasiraju. Nakon obilaska zadrugarskog dobra, organizirana je večera tijekom koje je goste zabavljala Klapa „Munita“. Slika 9. Zadrugari prilikom pripreme i čišćenja Slika 12. Malo pisme: Klapa “Munita“ iz Zadra Slika 10.i 11. Plodovi zemlje ravnokotarske Slika 13. 25 godina HMZG – Župan Stipe Zrilić i Predsjednik HMZG Slobodan Lang, Polača 2013. 9 Biograd na Moru, petak, 4. listopada 2013. Program drugog dana 18. Poslovnog sastanka započeo je prezentacijom rezultata evaluacije programa „Odgovorna uprava i rukovođenje zdravljem“ (Zdrave županije) koordinatorice HMZG Selme Šogorić. Uvodno je prisutne podsjetila na razloge pokretanja programa (pružiti pomoć županijama u procesu decentralizacije sustava zdravstva i socijalne skrbi) i ciljeve Prve (2002. – 2008.) i Druge (2009. – 2012.) faze programa. Osim postojanja razvijenih strateških dokumenata za zdravlje (Županijske slike zdravlja i Plana za zdravlje) te njihovu implementaciju (Plan za implementaciju Plana za zdravlje), postignuća programa možemo mjeriti kroz postignutu razinu prihvaćanja „mudrost stvaranja dobre politike zdravlja“ (prakticiranje znanja kojim se omogućuje usmjeravanje resursa upravo u područja u kojima postoje najveće potrebe i u kojima intervencije mogu biti najučinkovitije). Ukratko kroz četiri regionalne evaluacijske radionice na kojima je sudjelovalo trinaest (od dvadeset) županijskih timova za zdravlje prikupljene su informacije relevantne za evaluaciju programa. Instrumenti korišteni u evaluacijskim radionicama bili su matrica temeljnih funkcija javnog zdravstva i hodogram (sudionicima poznati od prethodne evaluacije provedene 2006.). Temeljem matrica temeljnih funkcija (usporedba prije – poslije za svaku županiju) možemo procijeniti da li je došlo do pomaka u tri temeljne funkcije javnog zdravstva – funkciji procjene, funkciji izgradnje politike zdravlja i funkciji osiguranja. Kvantitativni (numerički) i kvalitativni (opis sudionika) pomaci dokaz su unapređenja javno zdravstvene prakse na županijskoj razini. 50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
11
12
12
10
10
16
12
5
3
10
8
15
15
13
10
9
20
4
8
16
5
2
7
20
15
17
5
2
7
10
7
5
2
6
18
11
L
7
3
7
P
M
Hodogram aktivnosti (nadopunjen s aktivnostima druge faze programa) predstavlja grupnu „check listu“ svega što su timovi napravili, odnosno daje podlogu za evaluaciju procesa. Aktivnosti u hodogramu su vremenski poredane, no prema obilježjima pokazuju tri odlike tima: sposobnost usvajanja novih metoda rada, izgradnju legitimiteta djelovanja i mogućnost „isporučivanja“ proizvoda. Temeljem prikupljenih informacija putem evaluacijske radionice, napravljeni su „radari“ kojima se za svaki županijski tim može usporedbom matrica temeljnih funkcija prije (edukacije) i poslije (krajem 2012.) vidjeti napredak u provedbi funkcije procjene, izgradnje politike ili osiguranja (temeljem deset definiranih varijabli). Rezultati prikupljeni kroz hodograme prikazani su grafičkim prikazom. 10 Razlike u postignućima među županijama su velike. Najveće pomake, u smislu unapređenja javnozdravstvene prakse na županijskoj razini i „isporuke“ konkretnih proizvoda, postiglo je šest županija čiji su timovi participirali i u prvom i u drugom setu edukacijskih modula ‐ Istarska, Primorsko‐goranska, Krapinsko‐zagorska, Zagrebačka, Međimurska i Zadarska županija. početak
3D
2
početak
1A
1B
1
3C
3D
1C
2
3B
2A
3A
2A
3A
2B
2B
2C
2C
Međimurska ‐ kraj
Krapinsko‐zagorska ‐ kraj
1A
3D
1B
1
3C
1C
0
3B
3D
1B
1
3C
0
2
1A
1A
1B
1
3C
1C
2
1C
0
0
3B
3B
2A
3A
2A
3A
2B
2B
2C
2C
Dio županija s jačom profesionalnom komponentom tima (aktivnim Zavodima za javno zdravstvo) ostvario je pomak u razvoju funkcije procjene (1A, 1B, 1C) i usvajanju novih metoda rada (hodogram). Dubrovačko‐neretvanska ‐ kraj
3D
2
1A
1B
1
3C
Bjelovarsko‐bilogorska ‐ kraj
3D
1C
1A
1B
1
3C
0
1C
0
3B
2A
3A
3B
2B
2A
3A
2C
2B
2C
11 2
Koprivničko‐križevačka ‐ kraj
3D
3C
2
1,5
1
0,5
0
Šibensko‐kninska ‐ kraj
1A
1B
2
3D
1C
1A
1B
1
3C
1C
0
3B
2A
3A
3B
2B
2A
3A
2B
2C
2C
Županije sa snažnijom političko‐upravnom komponentom tima veći su napredak ostvarile u razvoju funkcije oblikovanja politike zdravlja (2A, 2B, 2C). početak
3…
3…2
1
početak
1…
1…
1…
3C
3D 2
1
0
2…
3…
3
2A
3A
2…
3
3
1
1C
0
3B
2A
2B
3C
3D 2
1
1
3
2
3
3D
1B
0
2A
3A
1C
3C
3D 2
1
1A
1B
1C
0
2A
3A
2C
2
Zadarska ‐
kraj
1B
3B
2B
2
2
0
3B
1
0
1A
1
3C
1C
2
1
Zagrebačka ‐
kraj
1A
1
3 2
1
3
2
2
Istarska ‐
kraj
1B
2C
0
2B
1A
3A
1
2C
Primorsko‐
goranska ‐ kraj
3C
1C
3B
2…
3D
1B
početak
1
3 2
1
0
3…
2
početak
1A
2B
2C
3B
2A
3A
2B
2C
Pomak u funkciji osiguranja (3A, 3B, 3C, 3D) najvidljiviji je kod županija s najvećim postignućima u programu. Uz nevjerojatan napredak u razvoju funkcije procjene i funkcije oblikovanja politike zdravlja, one su jedine značajno uspjele unaprijediti i funkciju osiguranja. Iz hodograma je vidljiva i sposobnost navedenih županijskih timova za zdravlje za usvajanje novih metoda rada, izgradnju legitimiteta djelovanja i mogućnost „isporučivanja“ proizvoda. Da zaključimo, drugim setom edukacijskih modula uspjeli smo prevladati neke prepreke razvoju programa Zdrave županije uočene tijekom prvog kruga evaluacije 2006., posebno vezano uz unaprjeđenje vještina suradnje i umrežavanja, motiviranja za (zagovaranje) promjenu kod struke i politike te „sidrenja“ (očuvanja postignutog stupnja promjene). 12 Međutim, kao što je vidljivo iz dosad prikazanih rezultata, posao nije završen. Izazovi još uvijek postoje (i među najboljima) u području rukovođenja resursima (komunikacija s pod‐
sistemom, razvoj interventne baze ‐ 3A) i uspostavi mehanizma monitoringa i evaluacije (3C). Vještine koje je (uz već navedene) potrebno unaprjeđivati su vještine komunikacije i koordinacije (horizontalne i vertikalne sa nad‐sistemom i pod‐sistemom), strateškog rukovođenja mrežama i resursima, procjene učinkovitosti intervencija, učinkovite implementacije intervencija, naročito preusmjeravanja resursa i redefiniranja pravca djelovanja. Najveći izazov koji stoji pred programom i koji stoga prvog treba adresirati je progresivno povećavanje razlike u kapacitetu i sposobnostima među županijama. Nastavkom edukacije, kroz drugi set edukacijskih modula, uz sva postignuća stvoren je i još veći jaz među najviše i najmanje uspješnim županijama. Taj rezultat ne motivira državnu razinu da nastavi s procesom decentralizacije, dapače suprotno. Stoga je važno uvesti novi oblik djelovanja unutar programa Zdrave županije – mentorski rad, odnosno partnersku suradnju među županijama s različitom razinom postignuća u programu. Jutarnja prezentacija završila je s prijedlogom najuspješnijim županijama da razmisle o mogućnostima „bratimljenja“ s drugima. Oko 11 sati sudionici sastanka autobusom su iz Biograda krenuli u Zadar. U terenskom dijelu programa sudionici su prvo bili gosti Doma za odrasle osobe Sv. Frane u Zadru koji je upravo toga dana obilježavao 130 godina postojanja. Ova je ustanova po mnogo čemu posebna ‐ osnovana kao ubožnica uz crkvu Sv. Frane, više od stoljeća skrbi i brine za potrebite grada Zadra. Zahvaljujući velikom entuzijazmu i viziji, znanju i vještinama sadašnjeg rukovodstva, ustanova već niz godina prednjači u uvođenju inovativnog pristupa u pružanju institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga za starije, ne samo u gradu Zadru već i otocima Zadarske županije (koji administrativno pripadaju Gradu). Početkom 90‐ih u suradnji s Gradom Zadrom započeli su Program pomoći i njege u kući koji je bio jedan od prvih takvih modela skrbi za starije građane u vlastitim kućanstvima u Republici Hrvatskoj. Slika 14. Dom Sv. Frane ‐ čestitke sudionika HMZG‐a za prvih 130 godina Drugi dio programa bio je posjet Muzeju antičkog stakla. Muzej je otvoren 2009. godine u palači Cosmacendi (izgrađenoj 1877. g. na bastionu Moro) koja je obnovljena i dograđena prema projektu arhitekta Branka Silađina. Taj jedinstveni muzej predstavlja iznimnu zbirku od oko 5.000 različitih staklenih predmeta iz doba antike (1. st. pr. Krista do 5. st.), od čega oko 2.000 u stalnom postavu. Stakleni primjerci pronađeni su na lokalitetima u Zadru, Ninu, Starigradu podno Velebita i u Asseriji kod Benkovca. Muzej ima radionicu za izradu suvenira i školu izrade stakla u tehnici fuzije i izrade staklenog nakita na plamenicima te demo radionicu ručno puhanog stakla. Za sudionike poslovnog sastanka, uz obilazak muzeja čiju postavu su predstavile na vrlo zanimljiv način dvije mlade stručne voditeljice, osiguran je i prikaz navedenih tehnika i radionica uživo. 13 Slika 15. Muzej stakla ‐ koliko posla… Nakon šetnje gradom, u poslijepodnevnim satima, članovi HMZG‐a bili su gosti Zadarske županije. U Velikoj su vijećnici Doma Zadarske županije poslušali prezentaciju projekta „Love your Heart“ koju je održala dr. Roberta Katačića iz Istarske županije. Iza prezentacije održana je tematska rasprava koordinatora i političara projekta Zdravi grad i Zdrava županija na temu "Definiranje mehanizama suradnje u implementaciji Planova za zdravlje vezano uz zajedničke prioritete“ koju su vodili dr.sc. Aleksandar Džakula i gđa Sonja Grozić‐Živolić. Slika 16. Sudionici 18. Poslovnog sastanka HMZG ‐ Dom Zadarske županije 14 Biograd na Moru, subota, 5. listopada 2013. 18. Jesenski poslovni sastanak završio je u subotu Izvještajnom skupštinom Hrvatske mreže zdravih gradova. Plenarna rasprava "Kako nastaviti unapređivati praksu upravljanja za zdravlje na lokalnoj i nacionalnoj razini" održana je u sklopu Izvještajne skupštine u dijelu sastanka namijenjenom dogovoru o programu aktivnosti Mreže u 2014. godini. Izvještaj o radu Mreže u 2013. godini prisutnima je prezentirala nacionalna koordinatorica HMZG prof.dr.sc. Selma Šogorić. U 2013. godini provedene su sve redovite aktivnosti Mreže. Uz dvije Izvještajne skupštine, one održane u Zagrebu u veljači 2013. i ove u Biogradu, održan je u Vinkovcima 17. Sajam zdravlja (od 19. do 21. travnja), 20. svibnja je vrlo svečano obilježen Dan Hrvatskih zdravih gradova te u vremenu od lipnja do srpnja 2013. (u Grožnjanu, Motovunu, Poreču, Labinu) održano je sedam tečajeva 20. Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja. Tiskan je (nakon duže stanke) 15. broj Epohe zdravlja, osvježene su hrvatske i engleske web stranice Mreže te upravo završava 18. Poslovni sastanak HMZG kojem su domaćini grad Biograd na Moru i Zadarska županija. Od ostalih aktivnosti Mreže provedenih u 2013. godini, dr. Šogorić je posebno istaknula provođenje akcijskog istraživanja potreba jedno‐roditeljskih obitelji u Hrvatskim zdravim gradovima. Cilj je projekta utvrditi potrebe jedno‐roditeljskih obitelji te, temeljem prepoznatih potreba, razviti učinkovite programe pomoći i podrške. Ovaj projekt, osim što otvara mogućnost da se konkretno na lokalnoj razini oblikuju i implementiraju programi kojima će se adresirati potrebe i unaprijediti kvaliteta života roditelja i djece iz jedno‐
roditeljskih obitelji, radi i na jačanju kapaciteta (oblik treninga) lokalne samouprave kroz zajedničko provođenje akcijskog istraživanja po modelu „učenje kroz djelovanje“ (learning by doing). Preliminarni rezultati analize transkipta intervjua provedenih sa osamdesetak majki (u šest gradova) zorno opisuju stanje ovih obitelji. Stambeno – ispitanice žive samostalno (sa bremenom kredita za stan) ili kao podstanari, često s roditeljima, djedom i bakom te drugim članovima obitelji. Materijalna situacije im je nezavidna – rijetko majka uspije priskrbiti, najčešće pomaže njezina obitelj, ponekad prijatelji ili obitelj oca. Alimentacija je problem kod većine ispitanica. Veliki dio je nezaposlen. Ako imaju sreću raditi, tipičan je odgovor „Moja materijalna situacija se svodi na preživljavanje. Od prihoda plaćam podstanarstvo i vrtić, a što mi ostane ide na hranu, račune i odjeću.“ Društveni život nemaju ‐ „Dosta radim te se sve svodi na posao i kućanstvo.“ Podrške obitelji u barem četvrtine ispitanica nema, navod „Nema potpore ni od koga, niti psihološke, naučena je sve prebroditi sama“. Velika većina ima potporu vlastite obitelj „Kad ne bih bilo mojih roditelja, bili bismo gladni. Također mi uz plaćanje stana pomažu financijski, jer radim sezonski tako da sam sada nezaposlena“. Ispitanice su zadovoljne dostupnošću i kvalitetom zdravstvene zaštite, tetama u vrtiću (Labin), Obiteljskim centrom (Pula), Sigurnom kućom (Zagreb). Centri za socijalnu skrb se spominju izrazito u negativnom kontekstu. „Nisam bila zadovoljna dobivenim informacija od Centra za socijalnu skrb, jer sam se osjećala kao loptica koju se prebacuje“. Manji dio ima pritužbe na rad policije vezano uz zaštitu supružnika u slučajevima obiteljskog nasilja. Među potrebama, najčešće spominjana je potreba za financijskom pomoći ‐ sve imaju problema oko naplate alimentacije, financiranja daljnjeg školovanja ‐ „Rado bih išla studirati još dvije dodatne godine, ali si to ne mogu dopustiti financijski.“ „Imam potrebu za osobnim napretkom. Išla bih na tečaj informatike ili na tečaj jezika.“ U osobnom napretku najveći problem koji me koči su financije.“ „Htjela sam upisati višu školu, međutim nisam si to mogla 15 financijski priuštiti.“ „Potrebe koje bi mi trebale od društva su financijske. Načula sam o subvenciji za režije, ali traže ugovor o podstanarstvu.“ „Trebala bi mi financijska pomoć za dijete (vrtić ili škola), rješavanje stambenog pitanja„. „Trebalo bi se samohranim roditeljima financijski pomoći. ‐ (zapošljavanje) Najveći problem je kada kao samohrana majka dođem na razgovor za posao i kažem da imam troje djece, nitko me ne želi zaposliti.“ „Postoje jednokratne pomoći pri centru pa bi bilo dobro da nam to omoguće. Ja bih bila zadovoljna da nađem posao, ali ja gdje god odem na razgovor, kada vide da sam samohrana majka s troje djece pitaju me zašto su nam vas poslali, što ćemo mi s vama.“ „Htjela bih da mi daju posao, ne treba mi socijalna pomoć. Ja imam svoje ruke, noge i svoju školu”, izvanškolske aktivnosti za djecu, (druženje) ‐ „Bilo bi lijepo popričati s drugim ljudima u istoj situaciji, da znam da nisam sama.“ „Sada sam na poslu nova i radim prekovremeno svaki dan, zamjena sam za porodiljni i radim za dvije osobe. To mi zna bi problem jer nema tko otići po dijete u vrtić (pomoć dadilje), kvalitetne informacije ‐ „Sve informacije sam morala saznati sama i morala sam se sama izboriti za svoja prava. Informacije tražim po internetu .“ „Nikada nisam dobila adekvatne informacije, jedno čujete na televiziji, a onda recimo dođete u Centar za socijalnu skrb, oni kao ništa ne znaju ni o čemu. Kada ih pitate, ništa neće reći.“ „Meni bi sada dobrodošao neki telefon kroz 24 sata da mogu nazvati za neki stručni savjet. Bilo bi super da dobite napismeno koja su vam prava, koji je postupak prijave djeteta i koji su dokumenti potrebni.“ Psihološka i pravna pomoć ‐ „Najviše želim mir i stalno radno mjesto, makar na koju godinu.“ „Bilo bi korisno da imamo nekog psihologa kojemu se možemo povjerit kad imamo problem.“ „Ja sam se htjela obratiti nekakvom psihologu, nekom trećem koji bi bio totalno van cijele situacije i da s njim mogu obavit nekakav razgovor, ali to nisam pronašla u svojoj sredini.“ „Trebala bi postojati nekakva služba za samohrane roditelje i djecu gdje bih mogla dobiti savjete. Tamo bi trebali biti psiholozi, radionice za usmjeravanje roditelja kako da se nose u situaciji u kojoj se nalaze i kako da odgajaju dijete te kako da dijete prihvati situaciju.“ „Trebao bi i pravnik od kojega možemo dobiti odgovore na pravna pitanja, a ne da moramo tražiti preko interneta”. Čuvanje djece i aktivnosti za djecu ‐ „Meni se čini da bi bilo dobro da ima nekakav sustav dadilja, da li bi to bile starije ili mlađe gospođe, kojima ja mogu ostaviti dijete, da sam sigurna da je s njim stručna osoba, provjerena“, „Od društva bi bilo korisno da se produži radno vrijeme vrtića ili da se organiziraju dadilje koje bi brinule o djeci.“ Druženje s drugima ‐ “Samohrani roditelji bi trebali imati nekakvu radionicu jer mi ne dijelimo iste probleme kao roditelji u braku. Mi bi jedni druge jako dobro razumjeli. Imamo slične probleme, iskustva i situacije u vezi djece.” Prikazani rezultati biti će podloga za odlučivanje o intervencijama koje će gradovi implementirati. Tijekom slijedeće radionice, koju planiramo za prosinac 2013., biti će prikazani postojeći (gradski, nacionalni i međunarodni) modeli dobre prakse te odabrani oni koji su (u svakom od gradova sudionika istraživanja) lokalno prikladni za implementaciju. Osim prikazanog akcijskog istraživanja potreba jedno‐roditeljskih obitelji, značajne aktivnosti Mreže u 2013. bile su: zajednički osmišljene i koordinirane radionice održane tijekom Mjeseca preventive (travanj 2013.), Simpozij „Palijativna skrb“ organiziran tijekom Sajma zdravlja u Vinkovcima te koordinirane aktivnosti (tijekom godine) na izradi Nacionalne strategije palijativne skrbi u Hrvatskoj. Veliki su uspjeh polučile i radionice Unapređenja procesa (TQM radionice) održane u svibnju 2013. u suradnji s našim mentorom dr. Brianom Robiem iz CDC‐a. Tijekom 2013. godine bila je vrlo intenzivna i međunarodna suradnja Hrvatske mreže zdravih gradova sa Mrežom za zdravlje jugoistočne Europe (SEEHN), Regionalnim savjetom za 16 suradnju (RCC) na izradi Regionalne strategije razvoja (koja je već usvojena 21. studenog 2013.), Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) vezano uz zdravlje ilegalnih imigranata i Roma, Projektom HOPE i sa Vijećem Europe (Council of Europe) vezano uz pravo na zdravlje. Već tradicionalni edukacijski i koordinacijski sastanak nacionalnih koordinatora mreža zdravih gradova održan je u Kopenhagenu, Danska u ožujku 2013. Poslovna i tehnička konferencija Europske mreže zdravih gradova i Mreže nacionalnih mreža zdravih gradova, Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije održana je (umjesto u lipnju) u rujnu 2013. godine u Izmiru, Turska. Slika 17. Konferencija u Beogradu, svibanj 2013. Kontinuirano tijekom godine pružana je podrška susjednim zemljama u razvoju projekta Zdravi grad i provođenju procesa akreditacije. Na poziv Udruge gradova i općina Srbije predstavili smo njihovim članovima iskustva rada naših gradova, županija i Mreže tijekom konferencije u Beogradu, u svibnju 2013. Nastavljena je odlična suradnja sa CDC‐jem, Atlanata, SAD. Dr. Šogorić je sudjelovala na proslavi 20. obljetnice djelovanja SMDP‐a, Centra za globalno zdravlje u siječnju 2013. u Atlanti. Tom nam je prilikom uručeno priznanje „The Global Health Program of Distinction Award“ za postignuća našeg programa Zdrave županije. Prekrasnu proslavu ove nagrade organizirali smo (okupljanjem svih sudionika Programa) u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 21. svibnja 2013. godine. Slike 18 i 19. Dodjela nagrade CDC , Atlanta, siječanj 2013. 17 Nakon izvještaja nacionalne koordinatorice, otvorena je rasprava i predložene su aktivnosti Mreže za 2014. godinu. Od redovitih aktivnosti Mreže, dogovoreno je održavanje 18. Sajma zdravlja u travnju u Vinkovcima. Sajam bi ovoga puta trebao okupiti i sudionike iz regije te doprinijeti razmjeni primjera dobre prakse. Centralna tema Sajma bili bi programi podrške u zajednici (ulaganje u rani razvoj) te zdrava hrana i prehrana. Svakako ponovo planiramo obilježiti Dan Slika 20. Proslava nagrade CDC, Zagreb, svibanj 2013. zdravih gradova 20. svibnja i osmisliti tečajeve 21. Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlja. Poslovni sastanak HMZG bio bi održan početkom listopada uz bok III. Kongresa preventivne medicine i unapređenja zdravlja. Domaćini sastanku bili bi Grad Vinkovci i Vukovarsko‐srijemska županija. I u slijedećoj godini planiramo objaviti barem jedan broj Epoha zdravlja u tiraži od 6.000 primjeraka na temu građani u središtu. Od ostalih aktivnosti u 2014. planiramo nastaviti projekt istraživanja potreba jedno‐
roditeljskih obitelji kroz radne sastanke s gradskim istraživačkim timovima i radionice koje će pomoći u razmjeni iskustava, razvoju lokalnih projekata te njihovoj implementaciji. Predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko‐neretvanske županije inicirali su održavanje međužupanijske rasprave vezano uz timove za mentalno zdravlje. Na radionici bi bili prikazani dosadašnji uspjesi programa prevencije ovisnosti i odgađanja ranog pijenja mladih koje provode hrvatske županije (Zdrav za 5, Buba, trening životnih vještina, PATHS‐
rastem i drugi) te bi se njihovi rezultati usporedili s predloženim nacionalnim programom kako bi se iznašao odgovor na pitanje kako organizirati taj dio djelatnosti zavoda (službe za mentalno zdravlje). Svakako bi bio organiziran sastanak sa svim županijama vezano uz prikaz finalnih rezultata evaluacije programa Zdrave županije i postizanje dogovora o budućim prioritetima suradnje. Uveo bi se i novi oblik djelovanja unutar programa Zdrave županije – mentorski rad, tj. partnerska suradnja među županijama s različitom razinom postignuća u programu. U tom smislu, svima će biti upućen dopis s pozivom da odaberu partnera i uspostave mehanizam međužupanijske suradnje. Biti će nastavljeno i tematsko, interesno okupljanje gradova i županija, suradnja s resornim ministarstvima, regijom i međunarodnim partnerima. Izvješće pripremili: Franka Krajnović, Jasna Tucak, Selma Šogorić 18 Popis sudionika 18. JESENSKI POSLOVNI SASTANAK HRVATSKE MREŽE ZDRAVIH GRADOVA Biograd na Moru, 3. ‐ 5.10.2013. 1. Balorda Ljilja, dr.med. Služba za socijalnu medicinu i javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Zadar Kolovare 2, Zadar Tel: 023 300 835 ljilja.balorda@zd.t‐com.hr 2. Basanić Čuš Nataša, prof. psihologije Koordinatorica Zdravi grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335; Fax: 052 428 077 fond‐zdravi‐grad@pu.t‐com.hr 3. Mr.sc. Bek Renata, dr.med. Ravnateljica Dom zdravlja zadarske županije I.Mažuranića 28a, Zadar Tel: 023 239 800; Fax: 023 239 802 dzz@dzzdzup.hr 4. Bernaca Ljiljana Tajnica Zdravi grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335; Fax: 052 428 077 fond‐zdravi‐grad@pu.t‐com.hr 5. Blašković Loreta, dipl.iur. Pročelnica UO UO za zamoupravu i opće poslove, Grad Labin Titov trg 11, Labin Tel: 052 866 841; Fax: 052 852 269 loreta.blaskovic@labin.hr 6. Bobić Antonija, dipl.soc.radnica Viša stručna suradnica Odsjek za socijalne i socijalno‐
zdravstvene ustanove, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, Grad Zagreb Trg S. Radića 1, Zagreb Tel: 01 6100 071; Fax: 01 6100 015 antonija.bobic@zagreb.hr 7. Borovčak Sonja, umirovljenica Krapinsko‐zagorska županija Magistratska 1, Krapina Mob: 091 502 481 sonja.borovcak@kzz.hr 8. Ceronja Ivana, dr.med. Voditeljica Službe Službe za javno zdravstvo i socijalnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo Bjelovarsko‐bilogorske županije Matice hrvatske 15, Bjelovar Tel: 043 247 245; Fax: 043 247 204 iceronja@gmail.com 9. Čale Mratović Matija, dr.med. Voditeljica Odjela Odjel za školsku medicinu Dubrovnik, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko‐
neretvanske županije Dr.A.Šercera 4a, Dubrovnik Tel: 020 358 120; Fax: 020 341 099 matija.cale‐mratovic@zzjzdnz.hr 19 16. Dr.sc. Džakula Aleksandar Hrvatska mreža zdravih gradova Rockefellerova 4, Zagreb Tel: 01 4590 185; Fax: 01 4684 213 adzakula@snz.hr 17. Džono Boban Ankica, dr.med. Voditeljica Službe Služba za promicanje zdravlja, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko‐
neretvanske županije Dr.A.Šercera 4a, Dubrovnik Tel: 020 341 077; Fax: 020 341 099 ankica.dzono‐boban@zzjzdnz.hr 18. Eškinja Radmira, MS Povjerenstvo "Zdravi grad" Biograd na Moru Splitska 27, Biograd Mob: 099 9412 1733 feskinja@gmail.com 19. Gajnik Davorin, dipl.iur. Direktor Imunološki zavod Rockefellerova 2, Zagreb Tel: 01 6414 104; Fax: 01 6414 103 ured@imz.hr 20. Gregurović Šanjug Martina, dipl.soc.radnica Viša stručna suradnica za socijalnu skrb Krapinsko‐zagorska županija Magistratska 1, Krapina Tel: 049 329 078; Fax: 049 329 079 martina.gregurovic@kzz.hr 21. Grozić Živolić Sonja Pročelnica UO UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija Flanatička 29, Pula Tel: 052 352 1553; Fax: 052 352 154 sonja.grozic‐zivolic@istra‐istria.hr 10. Čuljak Ksenija, prof.defektolog Pročelnica UO UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Zagrebačka županija Ul.grada Vukovara 72/V, Zagreb Tel: 01 009 430; Fax: 01 6009 432 k.culjak@zagrebacka‐zupanija.hr 11. Ćosić Dukić Jelena, prof.sociologije Suradnik u zdravstvu Zadarska županija Kolovare 2, Zadar Tel: 023 300 835 jelena.cosic@zjz.t‐com.hr 12. Ćupić Ivan, dipl.oec. Direktor LAG "Laura" Obala P.Krešimira IV br. 20 d, Biograd na Moru Tel: 023 384 549 ivan.cupic@zd.t‐com.hr 13. Mr.sc. Deže Starčević Irena, prof. Voditeljica projekta Rijeka zdravi grad Korzo 16, Rijeka Tel: 051 209 626; Fax: 051 209 626 irena.starcevic@rijeka.hr 14. Dobrić Sanja, dipl.iur. Viša stručna suradnica za pravne poslove Grad Labin Titov trg 11, Labin Tel: 052 8 841; Fax: 052 852 269 sanja.dobric@labin.hr 15. Domitrović Željko, dipl.ing.agr. Direktor Hippocampus Zadarska 62 d, Biograd na Moru Mob: 091 7833 832 udruga.hippocampus@gmail.com 20 22. Ivančević Morana, dipl.ing.elektrotehnike Opća bolnica Zadar Bože Peričića 5, Zadar Tel: 023 505 328 morana@zadar.net 23. Jadan Tomislav, dipl.oec. Ravnatelj Zavod za javno zdravstvo Krapinsko‐
zagorske županije I.G.Kovačića 1, Zlatar Tel: 049 467 152; Fax: 049 502 480 tomislav.jadan@zzjzkzz.hr 24. Josipović Iva Viša savjetnica za socijalnu skrb i voditeljica Odsjeka Odsjek za socijalnu skrb, UO za socijalnu politiku i mlade, Primorsko‐
goranska županija Slogin kula 2, Rijeka Tel: 051 351 92; Fax: 051 351 923 iva.josipovic@pgz.hr 25. Juraga‐Pavlinec Dunja, dipl.oec. V.D Ravnateljice Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije Ul.grada Vukovara 72/V, Zagreb Tel: 01 3319 109; Fax: 01 3319 108 dunja.juraga@gmail.com 26. Karlić Mladen, dr.med. Gradonačelnik Grad Vinkovci Bana Jelačića 1, Vinkovci Tel: 032 337 201; Fax: 032 332 624 gradonacelnik@vinkovci.hr 27. Katačić Roberta Viša savjetnica za zdravstvo UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija Flanatička 29, Pula Tel: 052 352 153; Fax: 052 352 154 roberta.katacic@istra‐istria.hr 28. Knez Ivan, dipl.ing.agr. Gradonačelnik Gradska uprava, Grad Biograd na Moru Splitska 68, Biograd Tel: 023 383 150 gradonacelnik@biogradnamoru.hr 29. Kordić Vesna, dipl.iur. Pročelnica UO UO za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Poreč Obala maršala Tita 5/I, Poreč Tel: 052 451 099; Fax: 052 434 868 vesna.kordic@porec.hr 30. Kovačević Jasmina, dr.med. Voditeljica Službe Služba za javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Požeško‐slavonske županije Županijska 9, Požega Mob: 099 317 9529 dr.jasminakovacevic@gmail.com 31. Krajnović Franka, prof.pedagogije i psihologije Savjetnica, Izvršna koordinatorica Tima za zdravlje, Zadarska županija B.Petranovića 8, Zadar Tel: 023 350 419 zdravstvo‐krajnovic@zadarska‐
zupanija.hr 32. Kraljić Josip, dr.med. Umirovljenik, predsjednik Savjeta za zdravlje i član Tima za zdravlje Savjet za zdravlje Zadarske županije B.Petranovića 8, Zadar Tel: 023 350 346 zdravstvo‐kraljic@zadarska‐zupanija.hr 33. Kutnjak Kiš Renata, dr.med. Voditeljica Službe Služba za javno zdravstvo, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije I.G.Kovačića 1e, Čakovec Tel: 040 38 839; Fax: 040 314 266 renata.kutnjak‐kis@zzjz‐ck.hr 21 34. Prim.mr.sc. Labar Ljubica, dr.med. Umirovljenica, Predsjednica Povjerenstva Povjerenstvo "Zdravi grad" Biograd na Moru Zadarska bb, Biograd Mob: 091 5404 361 ljubica.labar@gmail.com 35. Prof.dr.sc. Lang Slobodan Predsjednik HMZG Hrvatska mreža zdravih gradova Rockefellerova 4, Zagreb slobodan.lang1@gmail.com 36. Lazarić Zec Danijela, dr.med. Zamjenica ravnatelja Zavod za javno zdravstvo Istarske županije V.Nazora 23, Pula Tel: 052 529 018; Fax: 052 222 151 javno.zdravstvo@zzjziz.hr 37. Maras Tkačuk Davorka Zamjenica pročelnice UO UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Istarska županija Flanatička 29, Pula Tel: 052 352 152; Fax: 052 352 154 davorka.maras‐tkacuk@istra‐istria.hr 38. Marcelić Andrija, dipl.oec. Pročelnik UO UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Zadarska županija B.Petranovića 8, Zadar Tel: 023 350 346 zdravstvo‐marcelic@zadarska‐
zupanija.hr 39. Matijević Mato, dr.med.vet. Ravnatelj Zavod za javno zdravstvo Požeško‐
slavonske županije Županijska 9, Požega Tel: 034 311 550 ravnatelj@zjz‐pozega.hr 40. Dr.sc. Mavar Mladen, prof.psihologije Ravnatelj Psihijatrijska bolnica Ugljan Ulica otočkih dragovoljaca 42, Ugljan Tel: 023 288 184; Fax: 023 288 183 ravnatelj@pbu.hr 41. Mikulčić Tihana, socijalna pedagoginja Savjetnik za društvene djelatnosti UO za društvene djelatnosti, socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Poreč Obala maršala Tita 5/I, Poreč Tel: 052 451 099; Fax: 052 434 88 tihana.mikulcic@porec.hr 42. Milotti Ašpan Sandra, psiholog Psiholog‐terapeut Zdravi grad Poreč M.Gioseffi 4, Poreč Tel: 052 452 335; Fax: 052 428 077 fond‐zdravi‐grad@pu.t‐com.hr 43. Mušković Karla, dr.med. Savjetnica za zdravstvo Grad Rijeka Korzo 1, Rijeka Tel: 051 209 623; Fax: 051 209 629 karla.muskovic@rijeka.hr 44. Najman Hižman Elizabeta, dipl.soc.radnica Viši stručni suradnik za zdravstvo Međimurska županija R.Boškovića 2, Čakovec Tel: 040 374 184; Fax: 040 374 177 e.najman.hizman@gmail.com 45. Nekić Borčilo Marina, dr.med. Povjerenstvo "Zdravi grad" Biograd na Moru M.Krleže, Biograd Tel: 023 206 040; Mob: 098 429 577 46. Perhat Ankica, dipl.oec. Pročelnica UO UO za zdravstvo i socijalnu skrb, Grad Rijeka Korzo 16, Rijeka Tel: 051 209 626; Fax: 051 209 626 ankica.perhat@rijeka.hr 22 47. Petek Jasna, prof.defektolog Zamjenica župana za društvene djelatnosti Krapinsko‐zagorska županija Magistratska 1, Krapina Tel: 049 329 212; Fax: 049 329 211 jasna.petek@kzz.hr 48. Petrić Ana, dr.med. Služba za socijalnu medicinu i javno zdrav‐
stvo, Zavod za javno zdravstvo Zadar Kolovare 2, Zadar Tel: 023 300 830; Fax: 023 211 072 ana.petric1@zd.t‐com.hr 49. Pletikosa Marija, mag.soc.rada Ravnateljica Dom za odrasle osobe Sv.Frane Zadar Fra Donata Fabijanića, Zadar Tel: 023 250 465; Fax: 023 250 880 maja.pletikosa@gmail.com 50. Pripužić Blanka, dipl.iur Pročelnica UO UO za zdravstvo, Vukovarsko‐srijemska županija Glagoljaška 27, Vinkovci Tel: 032 344 122; Fax: 032 344 095 zdravstvo.vsz@post.t‐com.hr 51. Ražov Radas Melanija, dr.med. Opća bolnica Zadar Ivana Gundulića 35, Biograd na Moru Tel: 023 505 448 52. Mr.sc. Sanković Mandica, dipl.ing.arh. Pročelnica UO UO za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Grad Vinkovci Kralja Zvonimira 1, Vinkovci Tel: 032 493 314 mandica.sankovic@gmail.com 53. Stamičar Eddie, dr.med. Povjerenstvo "Zdravi grad" Biograd na Moru ‐ I.Raosa, Biograd Tel: 023 38 185; Fax: 098 285 290 eddie.stamicar@zd.t‐com.hr 23 54. Staničić Zorana, dipl.soc.radnica Voditeljica Odsjeka Odsjek za humanitarnu pomoć, Grad Zagreb Trg S. Radića 1, Zagreb Tel: 01 6101 249; Fax: 01 6100 015 zorana.stanicic@zagreb.hr 55. Škrgatić Zoran, dr.med. Ravnatelj Zavod za javno zdravstvo Zadar Kolovare 2, Zadar Tel: 023 300 831; Fax: 023 211 072 ravnatelj@zjz.t‐com.hr 56. Prof.dr.sc. Šogorić Selma Koordinatorica HMZG Hrvatska mreža zdravih gradova Rockefellerova 4, Zagreb Tel: 01 4590 132; Fax: 01 4684 213 ssogoric@snz.hr 57. Mr.sc. Torbarina Zlata Viša stručna suradnica za društvene djelatnosti Grad Opatija, M.Tita 3, Opatija Tel: 051 701 318; Fax: 051 701 253 zlata.torbarina@opatija.hr 58. Tucak Jasna, dipl.ing. Koordinatorica projekta Zagreb ‐zdravi grad Gradski ured za zdravstvo, Grad Zagreb Tel: 01 6101 245 Jasna.Tucak@zagreb.hr 59. Uranija Ana, prof.psihologije i psihoterapeut, ECP Psiholog u Obiteljskom savjetovalištu Caritas Zadarske nadbiskupije Dr.F.Tuđmana 24, Zadar Tel: 023 301 317 ana.uranija@t‐com.hr 60. Vučić Marasović Vlatka, prof.talijanskog Pomoćnica pročelnice, Član Tima za zdravlje Zadarska županija B.Petranovića 8, Zadar Tel: 023 350 331 informiranje@zadarska‐zupanija.hr 61. Zrilić Stipe, mag.iur. Župan, Koordinator Tima za zdravlje Zadarska županija B.Petranovića 8, Zadar Tel: 023 350 401 stipezrilic@zadarska‐zupanija.hr 62. Žirović Zrinka, dipl.učitelj Viša stručna suradnica za školstvo Grad Velika Gorica Trg kralja Tomislava 34, Velika Gorica Tel: 01 629 990; Fax: 01 629 985 zrinka.zirovic@gorica.hr 24