88/17 | 12/2012 - Manager Magazine

89/18 | 05/2013 ISSN 1331-9280
88/17 | 12/2012
FOSILNA GORIVA
PROŠLOST ILI BUDUĆNOST?
SINGAPUR
- AZIJSKA ŠVICARSKA
INTERVJU: PROF.DR.SC. LAJOŠ ŽAGER
MARIJA JURIĆ ZAGORKA
GOSPODARSTVO
„Manager“ je međunarodni studentski poslovni list osnovan
početkom svibnja 1995. godine u sklopu udruge Hrvatska studentska asocijacija (HSA) kao jedan od glavnih projekata udruge. Izlazi
redovno na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od godine osnutka i
postaje sve popularniji kako među studentima, tako i među profesorima Ekonomskog fakulteta. Razlog osnivanja „Managera“ je prije
svega informiranje studenata o gospodarskom životu, događanjima
na fakultetu i zabavnoj strani studiranja, ali i mogućnost da se zainteresirani studenti upoznaju s radom stvarnja ovako kompetentnog lista.
Zasigurno glavna osobina „Managera“ jest njegova duga tradicija izdavanja tijekom koje su ga uređivali i za njega pisali nekoć ambiciozni
studenti, a danas uspješni poslovni ljudi.
„Manager“ se sastoji od tri rubrike: Gospodarstvo, Fakultet i Lounge.
Rubrika Gospodarstvo pokriva događaje i vijesti vezane za gospodarski život u zemlji i inozemstvu, osvrte na poslovanja poduzeća
odnosno praćenje poslovanja u odnosu na prethodnu godinu, predstavljanje poslovanja poduzeća te intervjue s čelnim osobama istih.
Rubrika Fakultet pokriva zbivanja na fakultetu kao i važne vijesti za
studente i studentski život te raznolik spektar studentskih problema i
nedoumica kao što su studiranje u inozemstvu i studentski krediti te
omogućuje predstavljanje projekata i inovacija drugih udruga s kojima Manager, ali i HSA surađuju.
Rubrika Lounge čini zabavni i opušteniji dio „Managera“ što znači da
prati zabavne sadržaje zanimljive studentima- od koncerata, preko
izložbi i kino projekcija pa do izložbi i tako dalje.
službena Facebook stranica: www.facebook.com/manager.magazine
Naklada časopisa je 1500 primjeraka te se financira isključivo od sponzorskih uplata i donacija o kojima ovisi izdavanje, a kako je udruga neprofitna (HSA), list se distribuira besplatno na Ekonomskom fakultetu
te sponzorima.
„Manager“ predstavlja motiviranu studentsku populaciju koja generacijama svojim radom održava, gradi i konstantno radi na napretku
i poboljšanju časopisa, a to sve od svibnja 1995. godine do danas.
Unatoč i zbog nekadašnjih padova popraćenih još većim uzletima,
prerastao u najveći i najčitaniji studentski list koji je svakom čitatelju
nudio kvalitetne članke iz ekonomske sfere, napisane na profesionalnoj razini. Časopis uređuju isključivo studenti bez pomoći profesora
kao što i sami studenti pronalaze financijska sredstva za izdavanje
broja. Časopis ima i internetsku stranicu redovno ažuriranu kako bi
studenti i zainteresirani bili u mogućnosti pratiti zbivanja i najave
članaka u tiskanom broju.
Osim duge tradicije koju „Manager“ namjerava nastaviti i produžiti,
časopis čeka odlična budućnost u obliku novih poboljšanja i inovacija,
nastavak i povećanje suradnje s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu,
nastavak odlične suradnje sa sponzorima i interesnim skupinama,
povećanje tiraže te, najbitnije, širenje mreže suradnje mladih ambicioznih ljudi.
Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav
uredništva.
2
89/18 | 05/2013
službena web stranica: www.manager-magazine.com
GOSPODARSTVO
Poštovani profesori, studenti i svi koji
Sadržaj
nas uvijek rado čitate!
Novi broj, novo uredništvo, novi članci. Ali
zato stara prepoznatljiva atmosfera, koja se
proteže duž cijelog časopisa. I ovog smo se
GOSPODARSTVO
puta prilikom odabira tema trudili ostvariti
spoj zanimljivog i korisnog, stoga se nadam
4 Gospodarske vijesti
da smo uspjeli u svojem naumu. Ukoliko se
5 Odljev mozgova
Vama pak tako ne čini, nemojte nam previše
6 Fosilna goriva- prošlost ili budućnost
zamjeriti s obzirom da po prvi puta u ovoj
8 Nove gospodarske velesile - BRIC(S)
10 Je li važna samo visina javnog duga?
11 Kobilje mlijeko – neiskorišteni potencijal?
12 Tržište voda
14 Intevju: prof.dr.sc. Velimir Srića
16 Turistička satelitska bilanaca 2013.
18 Singapur postaje ozbiljan konkurent zapadu
postavi uređujemo časopis.„Nije da se ne
pogled. Nama preostaje ustrajati u postav-
usuđujemo zato što su stvari teške, već su
ljenim ciljevima, bez obzira na misli koje bi
stvari teške zato što se ne usuđujemo“, citat
nas mogle odvući sa životnog puta. Nedavno
je koji me potaknuo na razmišljanje. Inače,
sam naišla na misao: „Uspjeh je posljedica
posudila sam ga iz članka
kojeg možete
niza neuspjeha.“ I zapravo, kada malo bolje
pročitati u nastavku Manager-a. Zašto
razmislite, to je istina. Životni tobogan post-
18 Voda za život
nam je ponekad teško uhvatiti se u koštac
avlja pred nas brojne zavoje u kojima vrlo
20 Francois Hollande, moderni Robin Hood?
s neuspjehom i iz borbe izaći neporaženi?
lako možemo pokleknuti, no svaki naš pad
Je li problem u strahu, lijenosti ili pak nekoj
treba postati motiv i poticaj da nastavimo
trećoj stvari? Odgovor je vjerojatno satkan
dalje. U svakodnevnim borbama s kojima
u individualnoj komponenti svakog pojed-
se susrećemo, uvijek postoji i rizik od po-
inca. „Teške stvari“ u našem slučaju mogu
raza. No, konačna životna pobjeda slađa je
predstavljati ispit koji Vam nije osobito drag,
kad znate koliko ste truda uložili u svlada-
zaposlenje ili bilo koju drugu aktivnost koja
vanje prepreka. I ne zaboravite, u životu
za Vas
17 Korupcija u zdravstvu
21 Kreativno hotelijerstvo
24 Profitne vs. neprofitne organizacije
25 Sjaj zlata u financijskoj krizi
26 GOBI nije samo poznata pustinja u Aziji
28 Zašto ne treba odustati?
FAKULTET
30 Vijesti sa Sveučilišta
31 Upoznajmo EFZG- Katedra za marketing
33 Ljetna škola - Beč
34 Veliki pomažu malima
35 Strani studenti u Republici Hrvatskoj
38 Zagrebački ekonomisti i pjevanje
39 eSTUDENT
40 Najcjenjenije škole Amerike i Europe
42 AIESEC
43 Kino pod zvijezdama
44 Prilike koje studentima stoje na raspolaganju
LOUNGE
46 FIFES
47 Dobar dan, kako vam mogu pomoći?
48 Sveučilište u Zagrebu na prestižnom natjecanju
49 Kako su 3D filmovi zavladali kino pozornicama
50 Kako jeftino putovati?
52 Ono razdoblje kada novinari nemaju što pisati
53 Kamen na cesti hrvatske književnosti
54 Zakynthos- kruna našeg mukotrpnog studiranja
55 Elektronika na hrvatski način
57 Budi svoj poslodavac, postani freelancer
58 Društvene potpora kao temelj uspješnosti
59 Kolumne: bAbA + Apoljon
nije važno koliko ste puta pali, već koliko
ste puta ustali. Nakon ovih zrnaca mudrosti,
tog istog problema. Sve ovisi o tome iz ko-
želim Vam ugodne nadolazeće stranice i vri-
jeg ćemo životnog kuta sagledati situaciju.
jeme provedeno s nama.
A pogled može biti svakakav; bojažljiv,
32 Društvena odgovornost je kada radiš na sebi
36 Intervju s prof.dr.sc. Lajošem Žagerom
predstavlja poteškoću. No, „teška
stvar“ može predstavljati i priliku rješenja
oprezan, siguran i optimističan. Dosta često
Maja HAS
okolina, kao i vanjski čimbenici, oblikuju naš
glavna urednica
IMPRESSUM
Lektorice
Glavna urednica
Maja Has
(glavni.manager@gmail.com)
Ivana Sudar
Kristina Barišić
Daria Zulim
Suradnici
eSTUDENT
Urednici rubrika
AIESEC
Gospodarstvo – Lidija Markljušaj
Pjevački zbor EFZG-a
(gospodarstvo.manager@gmail.com)
Fakultet – Nikolina Bujdo
Marketing i prodaja oglasa
(fakultet.manager@gmail.com)
Lounge – Ivana Skočibušić
(lounge.manager@gmail.com)
marketing.manager.hsa@gmail.com
Grafički dizajn i prijelom
Ivan Čiš
Novinari:
Lidija Markljušaj
Nikolina Bujdo
Matko Mavračić
Hrvoje Horvat
Antonija Zuban
Ana Bošnjak
Helena Dejanović Škvarić
Daria Arežina
Tomislav Korotaj
Ivica Jeličić
Martina Siladi
Katarina Vranjić
Ivana Babun
Dominik Palčić
Koraljka Bobinac
Jelena Plećaš
Iva Kovačić
Silvija Šantek
Antonija Jurič
Mihael Plut
Andrej Hanzir
Darija Rogina
Dorotea Albertina
Knežević
Tihana Kepčija
Katarina GučaninGazibarić
Diana Hunjadi
Marina Kopić
Naslovnica
Matej Goreta
Izdavač
Hrvatska studentska asocijacija
Ekonomski fakultet
Kabinet 407
Kennedyev trg 6, 10000 Zagreb
telefon: 01/2383223
fax: 01/2335633 (s naznakom “za Manager “)
Web stranica
www.manager-magazine.com
Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora,
a ne nužno i stav uredništva.
89/18 | 05/2013
3
GOSPODARSTVO
Poštovani profesori, kolege studenti, suradnici i ostali čitatelji
Managera,
Pozdravljam Vas u ulozi nove urednice
rubrike Gospodarstvo. Pred Vama je 89.
izdanje službenog glasila Ekonomskog
fakulteta i studentskog svjetonazora. Ponosni smo na sve veću popularnost Managera koja nas motivira i uvjetuje stvaranje
novih članaka. Naši novinari i ovoga su
puta napravili hvalevrijedan posao, a
ishod možete pročitati na stranicama koje
slijede. Nakon kratkog osvrta na svježe
gospodarske vijesti, pročitajte sve o odljevu mladih mozgova s naputcima zašto
(ne) napuštati Hrvatsku. Razgovarali smo
s profesorom Velimirom Srićom i doznali
više o problemima koji opterećuju Hrvatsku, ali i Europu, kako im pristupiti i što
očekivati. Koje su to nove gospodarske
velesile? Jesu li fosilna goriva prošlost ili
tek kreiraju svoju budućnost? Otkrivamo
tko su glavni igrači na tržištu voda u Hrvatskoj i koliko učinkovito iskorištavamo
taj resurs. Investicijsko zlato dobiva
poseban sjaj u gospodarskoj krizi, a mi
smo istražili kako se s time nose vodeća
svjetska gospodarstva. Upoznajemo vas
s mogućnostima proizvodnje kobiljeg
mlijeka te prikazujemo Singapur u ulozi
azijskog dragulja. Što nam donosi nova
metoda mjerenja u turizmu, kako je bilo
na kongresu hotelijerstva, što označava
GOBI i koje su razlike između profitnih i
neprofitnih organizacija? Samo su neka od
pitanja s kojima smo se suočili, čije odgovore možete pronaći na narednim stranicama. Na posljetku ove rubrike očekuje
vas članak o motivaciji i ustrajnosti. Pred
brojnim izazovima i mogućnostima nadam se da uspješno ostvarujete svoje
ciljeve, kako na poslovnoj tako i na svim
ostalim razinama.
Ako smatrate da i sami možete pridonijeti stvaranju Managera javite nam se na
našu Facebook stranicu ili na naše mail
adrese. Sve kritike i pohvale također su
dobrodošle.
Ugodno čitanje i lijep pozdrav!
Lidija MARKLJUŠAJ
Urednica rubrike Gospodarstvo
Gospodarske vijesti
EURO SKOČIO IZNAD 1,31 DOLARA, KLIZANJE JENA
Nastavlja se pritisak na jen nakon
agresivnog labavljenja monetarne
politike japanske središnje banke. U
odnosu na japansku valutu, cijena
eura skočila je 1,7 posto, a tijekom
tjedna dosegnula je najvišu razinu u
više od tri godine. Usporavanje rasta
krajem prvog tromjesečja pripisuje se
špekulacijama da bi japanski ulagači u
potrazi za većim prinosima mogli početi
pojačano investirati u eurozoni.
GRČKI TURIZAM
DOŽIVLJAVA PROCVAT
Zemlja koju su
zbog neizvjesne
ekonomske situacije, prošle sezone
turisti zaobilazili u širokom luku ove bi
godine mogla ozbiljno zaprijetiti hrvatskoj obali. Prihodi od turizma ove bi
se godine mogli vratiti na razinu prije
krize. Kao i kod nas, turizam za grčko
gospodarstvo predstavlja znatan izvor
4
89/18 | 05/2013
gotovine, sa 17 posto udjela u ukupnom bruto domaćem proizvodu te zemlje, a ove godine ta mediteranska zemlja očekuje zaradu od 11 milijardi eura.
RASTE MINIMALAC
Prijedlogom novog zakona Vlada namjerava povećati minimalnu plaću za
170 kuna te bi, umjesto dosadašnjih
2814 kuna, iznosila 2984 kune. Ministar
poduzetništva i obrta Gordan Maras
uoči sjednice Vlade izjavio je „Trend je
da, kako rastu troškovi života, se neke
stvari što se tiču minimalne plaće mijenjaju. S druge strane, neki drugi
troškovi poslodavcima će se smanjivati
(već je smanjen doprinos za zdravstvo).
Dodao je kako se povećanjem iznosa
minimalne plaće štiti standard onih koji
imaju najmanje, te da to u konačnici
neće ugroziti poslovanje poduzetnika.
Prednost ovog poteza svakako će biti
porast kupovne moći građana, izjavio
je Savez Samostalnih Sindikata Hrvat-
ske. Međutim, Hrvatska udruga poslodavaca protivi se novim izmjenama,
istaknuvši da je porast minimalca za
6 posto posve neprimjeren situaciji u
gospodarstvu i štetan za značajan dio
gospodarstva, posebice prerađivačku
industriju i graditeljstvo.
HRVATSKA VINA U EU
Europska unija odlučila je da se vino
pod imenom Teran, u Hrvatskoj od 1.
srpnja ne smije prodavati, budući da
hrvatsko tržište postaje jedinstveno
tržište Europske unije. Teran je uz malvaziju najpoznatija autohtona istarska
sorta. Ovo je samo jedan detalj iz priče
o hrvatskom tržištu vina te izazovima
i problemima, koje pred hrvatske vinare stavlja ulazak Hrvatske u Europsku
uniju.
Lidija MARKLJUŠAJ
GOSPODARSTVO
ODLJEV MOZGOVA
Iznadprosječna studentska mobilnost i Vladina rješenja
U novije vrijeme sve se više mladih, ali
i iskusnih stručnjaka odlučuje na ovaj
pothvat. Gdje odlaze? Cirkulacija ili
odljev mozgova? U posljednje tri godine
Hrvatsku je napustilo oko 30 tisuća studenata što je naseljenost Vinkovaca. Što
Vlada čini po tom pitanju? Čuje, ali ne
vidi.
Odlazak mladih mozgova
Već dvije godine programima Work Canada i
Au pair organizira se iseljavanje mladih iz Hrvatske u dobi između 18 i 35 godina. Na odlazak se najčešće odlučuju mladi s visokom
stručnom spremom, iako stupanj obrazovanja nije uvjet za odlazak. Za razliku od mladih
koji ostaju unutar granica Europske unije,
mladi koji odlaze u prekooceanske zemlje
gotovo nikada se ne vrate. Stoga ne čudi
činjenica da svaki treći Hrvat s diplomom ne
živi u Hrvatskoj.
Otprilike je sedam tisuća hrvatskih studenata upisalo studijske programe na visokim
učilištima u inozemstvu, najviše u Austriji,
Italiji, Njemačkoj, pa tek onda u Sjedinjenim
Američkim Državama. Ovi podaci daju stopu
odlazne studentske mobilnosti u iznosu od
4,93 posto. Odlazak ima domino efekt jer Hrvatska postaje zemlja u kojoj pada standard
i kvaliteta života zbog manjka ljudi s diplomom visokog obrazovanja.
U posljednjih nekoliko mjeseci pao je broj
odlazaka u zemlje Europske unije, a povećao
se broj odlazaka preko Bare. Razlozi leže u
Već dvije godine
programima Work Canada
i Au pair organizira se
iseljavanje mladih iz
Hrvatske u dobi između
18 i 35 godina.
urušavanju ekonomije mnogih zemalja Europe, dok je Amerika ukinula vizni režim čime
se dodatno olakšava odlazak studenata.
Zabijanje glave u pijesak
Gore navedeni domino efekt budi nemoć
Vlade i Sabora da se uhvate u koštac s ovim
problemom. Problem besperspektivnosti
mladih, razvijanje politike edukacije, poti-
canje mladih na ostanak nešto je što ne
dolazi na dnevni red u Saboru. Problemi se
uočavaju, ali o njima se ne raspravlja. Problemi se ignoriraju. Što treba napraviti da se
slabe točke riješe? Sustavno pratiti kretanja
mladih, početi voditi evidenciju o broju mladih koji migriraju i onda polako, ali što prije
i odlučnije, krenuti na rješavanje ovog problema. Ovo se treba ozbiljno shvatiti jer u
protivnom zaista nema smisla da se trudimo
držati korak s inozemnim standardima. Zabijanjem glave u pijesak samo se pospješuje
moguća buduća hrvatska slika staračkog
doma koja nam se smiješi.
Zašto NE napustiti Hrvatsku?
Svaka zemlja ima svoje probleme, od recesije
koja je zahvatila cijeli svijet, do ekonomskih,
političkih, društvenih problema. Odlaskom
iz Hrvatske te probleme nećemo riješiti, već
samo staviti na čekanje. U drugim zemljama
tvoja diploma koju si zaslužio neće biti jednako cijenjena kao u Hrvatskoj. Primjerice,
u Švedskoj diplome ništa ne znače, tamo je
bitno da se dobije certifikat kojim se pokazuje da ste savladali švedski jezik i spremni ste
raditi. Ali ne zavaravajte se, neće vas staviti
na mjesto direktora - najčešće ćete završiti
kao učitelji švedskog jezika za strance jer
domaći ljudi takav posao ne žele raditi.
Ono što je bitno naglasiti, u Hrvatskoj dolazi
do bolje ponude dodatnog obrazovanja i
stimuliranja poduzetničkog duha što daje
prednost ostanku. Još kada se uključi i politika koja će kontrolirati i voditi evidenciju o
odlascima, smiješe nam se pozitivni rezultati.
Mladima se preporučuje odlazak na dvije –
tri godine kako bi izgradili svoj karakter, a i to
vrijeme je dovoljno da se upoznaju s negativnim aspektima preseljenja u inozemstvo o
kojima nitko ne govori.
Problem besperspektivnosti mladih, razvijanje politike
edukacije, poticanje mladih na ostanak je nešto što ne
dolazi na dnevni red u Saboru.
Mladi dobro znaju kojim putem žele krenuti
i imaju planove koje će ostvariti, ali samo
ostankom u Hrvatskoj to će imati pozitivne
učinke na hrvatsko društvo i gospodarstvo u
cjelini.
Nikolina BUJDO
89/18 | 05/2013
5
GOSPODARSTVO
MULJ KOJI NAS OPSKRBLJUJE
FOSILNA GORIVA – PROŠLOST ILI BUDUĆNOST?
Otkuda dobivamo energiju koja pokreće
naše aute, strojeve, grije naše kuće te
koje su prednosti i nedostaci ovih pradavnih oblika energije?
Što su fosilna goriva?
Samo ime fosilna goriva upućuje na tezu
o njihovu nastanku. Prije mnogo milijuna
godina ostaci biljaka i životinja počeli su
se skupljati na dnu oceana. S vremenom
je došlo do puno promjena pa je te ostatke
prekrio sloj blata, mulja i pijeska. Smatra
se kako su upravo to idealni uvjeti za pretvorbu ostataka biljaka i životinja u fosilna
goriva. Tako možemo reći da su fosilna ili
mineralna goriva zapravo nastala od prirodnih resursa. Pod glavnim izvorom energije
fosilnih goriva mislimo na ugljik, tako da
njihovim sagorijevanjem u atmosferu odlazi
velika količina ugljičnog dioksida. U fosilna
goriva spadaju: treset, ugljen (lignit, mrki
ugljen, kameni ugljen), nafta, zemni plin.
Upotreba i opasnosti fosilnih goriva
Od početka korištenja energije za ljudske potrebe koristili su se i fosilna goriva
i obnovljivi izvori, ovisno o dostupnosti i
namjeni. S industrijskom revolucijom prednost su dobila fosilna goriva zbog veće
energetske gustoće, što je omogućilo
lakše tehnološko rješenje u njihovom
iskorištavanju te lakše i jeftinije mogućnosti
transporta i skladištenja. U posljednjih 150
godina koncentracija ugljičnog dioksida u
atmosferi povećala se za čak 28 posto. Iz
toga možemo zaključiti da je zadnjih 150
godina razdoblje sve veće upotrebe fosilnih
Veća cijena energije povećava rezerve jer i skuplja
nalazišta postaju ekonomski isplativa i obrnuto, niža
cijena stvara obrnuti efekt.
goriva. Na početku se najviše upotrebljavao
ugljen, koji je i najopasniji za okoliš jer u atmosferu ispušta, uz ugljični dioksid, sumpor
te neke druge tvari. Sumpor se u atmosferi
spaja s vodenom parom i tvori sumpornu
kiselinu koja pada na tlo u obliku kiselih
kiša. Problem kiselih kiša najizraženiji je
bio u SAD-u i Kanadi, ali ni europske države
nisu bile pošteđene. U Europi su najviše
problema imale Njemačka i Velika Britanija.
Kako bi se smanjila mogućnost kiselih kiša,
SAD su uložile oko dvije milijarde dolara
u istraživanje metoda za pročišćavanje
ugljena. Tehnologije pronađene tim
istraživanjima znatno su smanjile učestalost
pojavljivanja kiselih kiša.
Potrebe za energijom
Svi imaju potrebu za energijom, ali ona
je često povezana s bogatstvom države ili
pojedinca. Danas oko dvije milijarde ljudi
nema pristup modernim oblicima energije.
U čak četvrtini zemalja svijeta elektrifikacija
je niža od 50 posto, a više od tri milijarde ljudi kao primarni izvor energije još uvijek ko-
6
89/18 | 05/2013
risti već zastarjela kruta goriva poput drva,
poljoprivredne biomase te ugljena. Ako se
objektivno očekuje smanjenje potrošnje
bogatih na temelju povećanja energetske učinkovitosti, realno je očekivati rast
potrošnje energije, odnosno veće potrebe
za energijom zbog potreba siromašnih i
nerazvijenih zemalja. I oscilacije potrebe
za energijom, koja je direktan prikaz rasta i
pada gospodarstva, industrije i proizvodnje
utječu na stanje tržišta i cijenu energije.
Rezerve i dostupnost
Rezerve energije nisu fiksna veličina, već su
u funkciji cijene energije. Veća cijena energije povećava rezerve jer i skuplja nalazišta
postaju ekonomski isplativa i obrnuto, niža
cijena stvara obrnuti efekt.
Godinama traje rasprava o ograničenosti
rezervi fosilnih goriva, a može se reći i
desetljećima. I kod objave informacija o rezervama ima špekulacija, jer podaci o rezervama također kreiraju cijenu na otvorenom
tržištu, pa se naravno izbjegava isticanje
GOSPODARSTVO
podataka o velikim rezervama. Objektivno
na cijenu proizvodnje povoljnije utječu podaci o manjim nego o većim rezervama fosilnih goriva. Analiza objavljenih podataka
o rezervama u proteklih 15 do 20 godina
ukazuje na mali rast usprkos činjenici da
je u tom razdoblju rasla potrošnja. Kolike
su konačne rezerve? Na to pitanje nitko ne
može odgovoriti, one su u funkciji cijene
energije i tehnološkog razvoja.
Pitanje dostupnosti fosilnih goriva veći je
problem nego visina njihovih rezervi jer
su one koncentrirane u malom broju zemalja pa energija postaje političko sredstvo
i razlog za terorizam i ratove. Što na jednom prostoru ima više energije, time je to
područje nesigurnije i izloženije terorizmu
i ratu.
Potencijal obnovljivih izvora nekog područja
ovisi o geografsko-klimatskim karakteristikama dotičnog područja i raspoloživim
tehnologijama pretvorbe. Pri tome svaki od
obnovljivih izvora ima svoje posebnosti u
smislu prostorno-vremenskih karakteristika
i međuovisnosti o neenergetskim sektorima. Pojedini obnovljivi izvori trebaju obradu
da postanu energent podoban za korištenje
u modernim uređajima. U vrednovanju
potencijala obnovljivih izvora potrebno je
uzeti u obzir i energiju utrošenu za stvaranje uvjeta za njihovo korištenje, odnosno
važan je cjelokupni ciklus od obnovljivog
izvora do iskoristivog oblika energije.
Cijena proizvodnje energije
Vrijeme je za promjene u valorizaciji energije i okoliša. Uključivanjem realne cijene
šteta po okoliš koje nastaju u procesima
proizvodnje energije može se doći do ob-
Koncept ekonomskih odnosa u energetici mora uključiti
i realnu cijenu zaštite okoliša i očuvanja klime te će
se uspostaviti novi odnosi u konkurentnosti
cijena energije.
jektivne cijene energije neovisno o izvoru ili
gorivu. To bi prema procjenama stručnjaka
povećalo cijenu energije za dva do tri puta,
ali bi se ostvarili ciljevi proizvodnje energije
u prihvatljivoj kvaliteti za okoliš te smanjile
emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova za
50 posto do 2050. godine.
Može se pretpostaviti da će nova energetska
platforma utjecati na promjene gospodarske aktivnosti. Za sada nema predodžbe
što bi za svjetsku, pa i hrvatsku ekonomiju, značilo povećanje cijene energije za
dva do tri puta. Vjerojatno će to proizvesti
značajniji rezultat za učinkovitije korištenje
energije, ali i razvoj novih industrijskih
grana temeljenih na novim tehnologijama
i manjoj potrošnji energije.
U konceptu razvoja energetike s radikalno smanjenim emisijama CO2 i drugih
stakleničkih plinova doći će do strukturnih
promjena u finalnoj opskrbi potrošača.
Električna energija će rasti više u odnosu
na druge oblike energije i to će naravno
izazvati već spomenuto povećanje cijene
energije.
Tehnološki razvoj
Vjerojatno je tehnološki razvoj čarobna
formula za rješenje problema energet-
skog razvoja uz očuvanje klime. Nužni su
skokovi u tehnološkom razvoju koji će mijenjati odnose, novi uređaji koji će trošiti
manje energije, nove generacije biogoriva,
gorivne ćelije umjesto procesa izgaranja,
povećanje učinkovitosti pretvorbe sunčeve
energije u električnu, povećano korištenje
geotermalne energije, skladištenje energije, tehnologija izdvajanja CO2 i skladištenja
itd.
Zahtjevni ciljevi radikalnog smanjenja
emisija CO2 i stakleničkih plinova neće
se moći ostvariti bez tehnološkog razvoja
i suradnje svih. Je li usporeni tehnološki
razvoj posljedica blokada vlasnika klasičnih
tehnologija i fosilnih goriva, teško je potvrdno odgovoriti. Vjerojatno i toga ima,
ali je ključni problem u jasnom definiranju
javnog interesa u zaštiti okoliša i očuvanju
klime. Za javni interes zadužene su vlade i
važna je njihova spremnost da se zauzmu
za održivi razvoj te da financijski podupru
razvoj novih tehnologija. Tehnologije koje
nemaju tržište nemaju ni kvalitetni razvoj
pa koncept ekonomskih odnosa u energetici
mora uključiti i realnu cijenu zaštite okoliša
i očuvanja klime te će se uspostaviti novi
odnosi u konkurentnosti cijena energije.
Matko MAVRAČIĆ
89/18 | 05/2013
7
GOSPODARSTVO
NOVI POKRETAČI SVJETSKE EKONOMIJE
Nove gospodarske velesile - BRIC(S)
BRIC je skraćenica i ekonomski pojam
koji je 2001. godine uveo Jim O’Neill u
svom izvješću za Goldman Sachs („Building Better Global Economic BRICs“).
Pojam se odnosi na rastuće ekonomije Brazila, Rusije, Indije i Kine koje
posljednje desetljeće među ekonomistima označavaju streloviti i nezaustavljivi gospodarski rast.
Prikrivena moć
Do 2010. godine države BRIC-a činile su 40
posto svjetskog stanovništva i 25 posto ukupnog kopnenog teritorija, a 2010. godine
im se pridružila i Južnoafrička Republika te
se skraćenica proširila i tvori BRICS. Dok
se pokretač gospodarskog uzleta Brazila i
Rusije nalazi u ogromnim rezervama energenata, u Kini i Indiji on leži u jeftinoj radnoj snazi i niskim troškovima proizvodnje.
Nakon samo nekoliko godina od uvođenja
pojma BRIC, ove zemlje su se od pasivnog
promatrača pretvorile u vrlo važne i aktivne
sudionike svjetskih gospodarskih zbivanja,
do te mjere da su u vrijeme krize u Europi i
Sjevernoj Americi spašavali globalno gospodarstvo. Osim veličine i brzog rasta ono
što karakterizira ove zemlje je i njihov izrazito značajan regionalni i globalni utjecaj.
Predviđa se da će zemlje BRICS-a u 2013.
BRIC je skraćenica i ekonomski pojam koji je 2001.
godine uveo Jim O’Neill u svom izvješću za Goldman
Sachs („Building Better Global Economic BRICs“).
godini predstavljati gotovo tri milijarde ljudi
s kombiniranim nominalnim BDP-om u iznosu od 14.9 trilijuna dolara i još četiri trilijuna
dolara u saveznim rezervama.
Prepreke daljnjem razvoju
Trenutačni predsjednik Narodne Republike
Kine, Hu Jintao opisao je države BRICSa kao braniteljice i promicateljice zemalja
u razvoju i silu koja promiče svjetski mir.
Međutim ni ove zemlje nisu imune na krizu i
promjene. Analize su istaknule potencijalne
podjele i slabosti unutar BRICS-a kao što su
neslaganje Indije i Kine oko nekih teritorijalnih pitanja, nemoć da se osnuje agencija
za razvoj koja bi bila analogna Svjetskoj
banci, usporavanje stopa rasta te neslaganja između članica po pitanju reformi Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih naroda. Prognoze za
tekuću godinu u Indiji i Kini smanjene su sa
sedam i pol na sedam posto. U usporedbi
s dominantnim gospodarskim silama to je
još uvijek deset puta više (za Njemačku
su se procjene za 2012. godinu kretale
oko 0,7 posto), ali se ipak radi o “osjetnoj
kočnici” kako su to mnogi nazvali. Razlog
tomu treba prije svega tražiti u rastućim cijenama sirovina koje i Kina i Indija uvoze
u ogromnim količinama. No i Rusija i Brazil
koje ne muče muku sa sirovinama trenut-
Stručnjaci predviđaju da će šest glavnih
brzorastućih ekonomija – Brazil, Indija, Indonezija,
Južna Koreja, Kina i Rusija (BRIC plus Južna Koreja
i Indonezija) doprinijeti razvoju svjetskog gospodarstva
do 2025. godine više od 50 posto.
8
89/18 | 05/2013
no doživljavaju stagnaciju rasta. Brazil trpi
zbog rastućih plaća i ojačanja svoje valute
kao posljedice pojačanog ulaska stranog
kapitala, dok nasuprot tomu Rusija ima
problema s odljevom kapitala. Glavni uzroci odljeva kapitala su korupcija i državne
intervencije u gospodarstvo koje su prema
nekim procjenama samo u 2011. godini
prouzročile odljev od 85 milijardi dolara u
inozemstvo. Osim toga, rusko gospodarstvo
bi trebalo biti hitno modernizirano uz istodobno smanjenje usredotočenosti na energetski sektor.
Rastuće gospodarske sile nisu ostale
pošteđene gospodarske krize na Zapadu.
Izvoz zapinje, a unutarnja potrošnja je nedovoljna da bi pokrila ove gubitke. Unatoč
tomu Maria Laura Lanzeni, analitičarka
Deutsche Banke, smatra da će tzv. BRIC
zemlje i dalje slati važne i odlučujuće signale svjetskom gospodarstvu. No istodobno
se pita mogu li ove zemlje zaista odigrati
ulogu predvodnica globalnog gospodarstva? No ekonomisti već vide nove uzlazne
gospodarske sile koje bi mogle promijeniti
dosadašnju gospodarsku sliku svijeta.
U sjeni BRICS-a
Gore navedene zemlje nisu jedine kada
se govori o gospodarskim velesilama u
budućnosti. Kao “novi tigrovi” sve češće se
spominju Meksiko, Indonezija i Južna Koreja. Ove zemlje su međusobno vrlo različite,
ali podjednako privlače pozornost ulagača.
Među gospodarstva koja bi u budućnosti
mogla odigrati veću ulogu na globalnom
tržištu američka investicijska banka Goldman Sachs ubraja Vijetnam i Filipine, ali i
GOSPODARSTVO
Pakistan i Bangladeš. Ernst & Young pak, uz
ove, navode i Indoneziju, Nigeriju, Poljsku,
Čile, Ukrajinu i Katar. Analize pokazuju da bi
Indonezija mogla ostvariti rast od šest posto, Filipini 5,5, Čile pet posto, dok će Brazil,
koji u velikoj mjeri ovisi o izvozu, samo 1,5
posto. Jedna od najvećih prednosti zemalja
poput Filipina, Indonezije i Turske je demografska struktura stanovništva. Tako je
prosječna starost stanovnika Filipina svega
23 godine, Indonezije 27, Kine 35, a Sjedinjenih Američkih Država 39 godina. Starost
stanovništva je vrlo bitan faktor jer situacija u kojoj se većina stanovništvo nalazi u
najproduktivnijoj fazi uz istodobno niske
kamatne stope, kontroliranu inflaciju i stalno povećanje investicija, kao što je slučaj
u Indoneziji, gotovo garantira rast domaće
potrošnje i sveukupnog gospodarstva.
Ipak, sve ove analize i predviđanja investicijskih banaka treba uzeti uz rezervu koja se
prije svega odnosi na nestabilnu političku
situaciju u nekima od ovih zemalja.
Multipolarnost
Većinu navedenih zemalja teško je zamisliti kao pokretače svjetskog gospodarstva
u budućnosti, bilo bližoj ili daljoj. Međutim
Svjetska je banka 2011. godine objavila
studiju „Multipolarnost: Nova globalna
ekonomija“ koja također zemlje BRIC-a
ističe kao ključne u razdoblju koje slijedi.
Multipolarnost označava kraj načela bipolarnosti u svjetskoj ekonomiji. U sljedećih
15 godina svjetski ekonomski, znanstveni,
tehnološki i kulturni razvoj temeljit će se na
Predviđa se da će pet zemalja koje čine BRICS u 2013.
godini predstavljati gotovo tri milijarde ljudi s
kombiniranim nominalnim BDP-om u iznosu od 14.9
trilijuna dolara i još četiri trilijuna dolara u rezervama.
načelu multipolarnosti. Nestat će klasične
podjele na razvijeni Sjever i nerazvijeni Jug;
razvijeniji Zapad i manje razvijeni Istok.
Stručnjaci predviđaju da će šest glavnih
brzorastućih ekonomija – Brazil, Indija, Indonezija, Južna Koreja, Kina i Rusija (BRIC
plus Južna Koreja i Indonezija) doprinijeti
razvoju svjetskog gospodarstva do 2025.
godine više od 50 posto. Dakle, sve ostale
zemlje, uključujući i one najrazvijenije, doprinijet će svjetskom rastu manje od 50
posto. Kao posljedica brzog rasta novih
slonova (Indija), tigrova (Koreja), zmajeva
(Kina), medvjeda (Rusija), morskih pasa
Svjetska je banka 2011. godine objavila studiju
„Multipolarnost: Nova globalna ekonomija“ koja
također zemlje BRIC-a ističe kao ključne u
razdoblju koje slijedi.
(Indonezija) i bivola (Brazil) svjetski monetarni sustav neće više počivati na dominaciji samo jedne valute – dolara, već će se
zasnivati na tri ključne valute: euru, dolaru
i juanu (Svjetska banka kinesku valutu naziva Ren Min BI, onako kako se ona naziva
u Kini, a juan je osnovna novčana jedinica).
U sljedećih 15 godina doći će do globalne
promjene strukture ekonomske, financijske, monetarne, a time i političke pa i vojne moći u tom smislu da će snažne multinacionalne kompanije s Istoka i Juga sve
više preuzimati danas još uvijek ekonomski
i tehnološki moćne kompanije na Sjeveru i
Zapadu. Statične i konzervativne institucije
postojećeg bipolarnog svjetskog ekonomskog i financijskog poretka naći će se pod
pritiskom multipolarnosti tako da će promjene biti neizbježne, iako će Europska unija
i Sjeverna Amerika (posebice SAD) i dalje
imati važnu, ali drugačiju ulogu u svjetskom gospodarstvu 2025. godine. Kina se
na svjetskoj sceni ponovno pojavljuje u
ulozi predvodnice svjetskog znanstvenog,
tehnološkog i ekonomskog napretka i rasta,
ulozi koju je zapravo imala u dugom povijesnom razdoblju.
Hrvoje HORVAT
89/18 | 05/2013
9
GOSPODARSTVO
TKO TREBA SNOSITI TERET JAVNOG DUGA?
Je li važna samo visina javnog duga?
Trebaju li snositi teret javnog duga
sadašnje ili buduće generacije, može
li sadašnje trošenje opravdati budući
dug?
Javni dug zauzima vrlo važno mjesto u financijama svake države te mu se zasluženo
pridaje velika pažnja. Kako porezima, naknadama, doprinosima te sličnim oblicima prihoda država vrlo često ne prikupi dovoljno
sredstava za podmirivanje javnih potreba,
javlja se potreba za zaduživanjem. Država
se može zadužiti na stranom i domaćem
financijskom tržištu s ciljem prikupljanja
manjka sredstava za javne potrebe.
Javni dug ujedno je i instrument ekonomske politike i ima svoju fiskalnu i monetarnu
funkciju te na taj način i utjecaj na gospodarski razvoj. Možemo ga definirati kao
dug središnje i lokalne državne vlasti prema
vanjskim ili unutarnjim vjerovnicima. Javni
dug u Republici Hrvatskoj definira se kao
dug opće države. U opću državu uključena
je središnja država, odnosno središnji
državni proračun i izvanproračunski fondovi te lokalna država. Podatke o javnom
dugu Hrvatske možemo pratiti od 1994. godine jer od tada postoje usporedivi podaci
o javnom dugu. On zauzima značajan dio
BDP-a, stoga je važno promatrati njegovo
kretanje. Očekivano, dug lokalne države
ima jako mali udio u BDP-u. Dug opće
države u BDP-u, uz određene oscilacije,
zauzima sve veći udio, što stvara sve veće
probleme državnim financijama te otežava
pronalazak potrebnih sredstava za njegovo
pokriće.
Važno je odrediti tko
će snositi troškove
javnog duga.
Vrlo je važno na koji se način država
zadužuje, kod koga i na koliko dugo.
Međutim, važno je odrediti i tko će snositi
troškove javnog duga. To pitanje jedno je
od temeljnih problema javnog duga. Trebaju li snositi teret javnog duga sadašnje
10
89/18 | 05/2013
Besmisleno je opteretiti buduće generacije, ako je
već sada vidljivo da one neće moći podnijeti toliki
teret i da je zaduživanje preveliko.
ili buduće generacije ponekad je teško
odlučiti. Odgovor na to pitanje uvelike ovisi
o tome za što je utrošen novac, tj. javni
rashod, dakle za što se sredstva namaknuta javnim dugom koriste. Ako država želi
opteretiti sadašnje generacije, to najlakše
može učiniti povećanjem poreza, što nije
najpopularnija mjera u očima tih generacija. Ukoliko država odluči opteretiti buduće
generacije, čini to zaduživanjem. Možemo
reći da se pri određivanju nositelja javnog
duga treba voditi mišlju tko će imati koristi
od utrošenog novca, odnosno možemo reći
kako se takva odluka čini najpravednijom
objektivnim razmatranjem pitanja nositelja
javnog duga. U slučaju da su rashodi nastali zbog ulaganja u razvojne programe od
kojih će i buduće generacije imati koristi,
poput izgradnje bolnica, škola, autocesta,
poštenije je da se ravnomjerno opterete i
sadašnje i buduće generacije. Više je nego
očigledna nepravda koja bi bila učinjena
kada bi takve javne rashode podmirivale
isključivo sadašnje generacije. Međutim
ukoliko se država zadužuje kako bi financirala projekte čiji će korisnici biti pretežito
sadašnje generacije, lako je povući paralelu
da bi troškove istih trebale platiti sadašnje
generacije. No naravno da u stvarnosti nije
tako lako naći odgovor na pitanje tko bi
trebao platiti trošak javnog duga. Činjenica
koja možda ne upada u oči na prvi pogled
jest da je kod zaduživanja također bitno
voditi računa hoće li domaće stanovništvo
moći u dugom roku podnijeti teret otplate
duga. Besmisleno je opteretiti buduće generacije, ako je već sada vidljivo da one neće
moći podnijeti toliki teret i da je zaduživanje
preveliko. Kada ne bismo brinuli o budućim
generacijama, bilo bi najlakše danas uzeti
velike zajmove, a da se o povratu istih
brine netko drugi za mnogo godina. Upravo
ta činjenica kojom lako možemo ugroziti
buduće generacije otežava odluku o nositelju javnog duga. Zbog svega toga pitanje nositelja javnog duga i dalje ostaje kompleksno i jednostavan odgovor na to pitanje
često nije lako pronaći.
Antonija ZUBAN
GOSPODARSTVO
MOGUĆNOSTI PROIZVODNJE KOBILJEG MLIJEKA
Kobilje mlijeko – potencijal hrvatskog gospodarstva?
Istraživanja su pokazala da se u svijetu 2011. proizvelo 728 milijuna tona
mlijeka, od čega 85 posto udjela zauzima kravlje mlijeko. Vodeći se tom
činjenicom, možemo reći da mliječna
industrija zauzima velik udio poljoprivredne proizvodnje u svijetu. Stoga
mlijeko ubrajamo u jedno od najvažnijih
namirnica
čovječanstva
te
nećemo
pogriješiti ako kažemo da je svatko od
nas barem jednom u životu pio kravlje
mlijeko. No može li se to reći i za kobilje?
Posebnosti kobiljeg mlijeka
Iako oko 30 milijuna ljudi širom Azije svakodnevno pije kobilje mlijeko, ono je tek
novina na europskom tržištu. Tek u 20.
stoljeću Europa se počela zanimati za taj
proizvod. Oko milijun kilograma svake se
godine proizvede u Europi, a čak 10 milijuna kilograma u Aziji. S ljekovitim svojstvima
kobiljeg mlijeka bio je upoznat i ruski pisac
Lav Nikolajevič Tolstoj koji je napisao: “Kobilje mlijeko regenerira moje tijelo i podiže
moj duh.”.
Trend proizvodnje kobiljeg mlijeka je u porastu
ponajviše u europskim zemljama, ali vrlo lako takav
trend može postati prilika i za hrvatsku
mljekarsku industriju.
Trend proizvodnje te vrste mlijeka u porastu
je ponajviše u europskim zemljama, ali vrlo
lako takav trend može postati prilika i za hrvatsku mljekarsku industriju. Mlijeko kobile
ima specifičan sastav, vrlo sličan humanom
mlijeku. Njegovim najznačajnijim svojstvom smatra se nizak udio mliječne masti te
izuzetno visok udio višestruko nezasićenih
masnih kiselina (čak 28 posto) i visok udio
laktoze što mu daje slatkasti okus. Ima pozitivan učinak u ljudskoj prehrani.
Blagotvorno djelovanje kobiljeg mlijeka
najučinkovitije je kada je mlijeko u svježem
stanju. Idealan je proizvod za ljude koji
pate od raznih tegoba dišnih putova, astme,
bronhitisa, alergija, bolesti kože, bolesti
probavnog trakta, za kronični umor i stres.
Sigurno je da redovna konzumacija kobiljeg
mlijeka pomaže u održavanju vitalnosti,
jačanju imuniteta, sportašima služi kao
odličan energetski dodatak, pozitivno djeluje na ljepotu kože te poboljšava kvalitetu
života kod mnogih zdravstvenih oboljenja.
Zadnjih 10-ak godina bilježi se povećan
interes za mlijekom, ponajviše od strane
farmaceutskih i kozmetičkih industrija, ali i
obitelji koji ga koriste u terapeutske svrhe.
U Europskoj uniji cijena jedne litre mlijeka kreće se oko osam eura, a kozmetičkih
proizvoda od pet do 50 eura. Najveće tržište
je ono u Rusiji i Francuskoj, gdje se najviše
proizvede i proda mlijeka, ali i drugih proizvoda koji kao glavni sastojak imaju kobilje
mlijeko.
U Europskoj uniji cijena jedne litre mlijeka kreće se
oko osam eura, a kozmetičkih proizvoda od 5 do 50 eura.
Mogućnosti proizvodnje u
Hrvatskoj
U prilog proizvodnji kobiljeg mlijeka ide
činjenica da Hrvatska ima više od milijun
hektara neobrađene zemlje, na što je 2009.
upozorila Svjetska banka. Postojanje tako
velikih zapuštenih površina posljedica je
ratnih razaranja, dio obradivih površina još
nije razminiran, a prisutna je i stalna depopulacija ruralnih područja. Uzgojem konja, količina zapuštenih površina smanjila bi
se i očistila, oformili bi se pašnjaci i oranice koji bi bili idealna podloga za ekološki
uzgoj jer nisu bili obrađivani duži period
godina pa zemlja nije „iscrpljena“. Osim u
Slavoniji i ravničarskim dijelovima Hrvatske,
ekološki uzgoj kobila dao bi dobre rezultate
u područjima Dalmatinskog zaleđa, uz Krbavsko, Gacko, Ličko i Petrovo polje, upravo
zbog toga jer su naše autohtone pasmine
prilagođene toj klimi. Proizvodnjom kobiljeg mlijeka povećao bi se broj zaposlenih
u mljekarskim i konjogojskim institucijama
zbog provođenja nadzora, selekcije, uzgoja, hranidbe i drugih aktivnosti. Uzgojem
konja obogatila bi se turistička, gastronomska i hipoterapeutska ponuda jer se konji
koriste pri raznim manifestacijama, priredbama i sajmovima. S istim ciljem moguća
je izgradnja kobilarna, koje mogu poslužiti i
kao turističko odredište.
Ana BOŠNJAK
89/18 | 05/2013
11
GOSPODARSTVO
JE LI VODA UISTINU BIZNIS STOLJEĆA?
Tržište voda
Velika
konkurencija,
teško
izdrživi
državni nameti i premalo tržište tjeraju
i velike igrače da razmišljaju o isplativosti tog biznisa. Republika Hrvatska iz
vlastite proizvodnje podmiruje samo 48
posto svojih potreba za energijom, ali
osim nekoliko velikih hidroelektrana,
gotovo se i ne koristi obnovljivim izvorima energije. U opskrbi električnom energijom, udio obnovljive energije manji
je od jedan posto. Za tako loše stanje
kriva je iznimno loša pravna regulativa
s mnogo sporednih čimbenika.
Uvoz, uvoz i samo uvoz!
Kod većine vlasnika hrvatskih firmi dobit
ćete odgovor na pitanje čime se bave: uvozom ovog ili onog. Tropski proizvodi nam
stoje cijele zime na raspolaganju. Dostupno
nam je grožđe iz Čilea, jagode iz Izraela,
krumpir iz Španjolske, češnjak iz Kine, a tu
je i različito biološki uzgojeno povrće i voće.
Ove godine zbog problema u Purisu uvezli smo 50 tisuća purica. Uvozimo mlijeko,
stare krpe, pa čak i koprive! Orijentacija
prema radu preskup nam je pojam. Nije bitan put, nego cilj. Loša pravna regulativa s
mnogo sporednih čimbenika nije dala samo
loše stanje, već i političku ekonomiju nesigurnosti. „Fleksibilnost tržišta rada“ postala je univerzalna parola. Manuel Castellis
(španjolski sociolog koji se bavi istraživanjem
informatike, komunikacije, globalizacije
i njihovog utjecaja na društvo) novi oblik kapitalizma - informacijski kapitalizam
vidi kao napuštanje masovne zaposlenosti
koja je bila značajka sredine 20. stoljeća.
Prema podacima UN-a,unazad 100g potrošnja pitke
vode razvija se po stopi dva puta većoj od stope
rasta populacije.
Nije sve, nije sve tako sivo
U posljednje dvije godine uvoz vode u
Hrvatskoj pao je za više od trećine. Godine 2011. prema izdanim koncesijama
u Hrvatskoj se moglo crpiti 1,25 milijuna
m3, a iskorištavala se tek polovica, dok
je 2012.godina bila nešto dinamičnija i
bolja. Rastuća svjetska populacija te sve
manje izvora pitke vode mogli bi pokrenuti
lavinu nasilja i političkih sukoba u ne tako
dalekoj budućnosti. O ozbiljnosti situacije
svjedoče i reakcije najvećih svjetskih sila
koje probleme s vodom svrstavaju rame uz
rame s najvećim prijetnjama i problemima
današnjice. Vodeći dvojac u proizvodnji
vode su Agrokor i Podravka, slijede ih manje domaće tvrtke Naturalis (voda Cetina) i
Sveti Rok. Hrvati najviše piju vodu domaćih
tvrtki, a država je do sada izdala oko 30
koncesija za crpljenje i prodaju. Naša zemlja je treća po vodnom bogatstvu u Europi,
no na proizvodnju vode još uvijek se ne
gleda kao na posao budućnosti.
Voda iz javnog vodovoda ili boce?
Uzrok sve većoj potražnji flaširane vode
je rastuća industrijalizacija koja uzrokuje
opadanje kvalitete vode. U SAD-u flaširanu
vodu piju zbog straha od loše kvalitete
vode iz slavine, dok u Francuskoj piju vodu
iz boce zbog toga što im voda iz vodovoda
ima loš okus. Interes za vodom je u konstantnom porastu. Prema podacima UN-a
u zadnjih sto godina potrošnja pitke vode
razvija se po stopi dva puta većoj od stope
12
89/18 | 05/2013
GOSPODARSTVO
Voda je profitabilan biznis i smatra se da će u
budućnosti imati daleko bolju perspektivu od
proizvodnje jakih alkoholnih pića.
rasta populacije. To znači da će se u idućih
20 godina potreba za vodom povećati 650
posto. Procjenjujući razna tržišta, prodaja
flaširane vode širom svijeta godišnje donosi
između 50 i 100 milijardi dolara, s time da
se tržište širi. Čak i tamo gdje je voda iz
vodovoda ispravna za piće, postoji rastuća
potražnja za vodom iz boca. Najvećim
potrošačima flaširane vode smatraju se
Amerika, Brazil, Libanon, Ujedinjeni Arapski
Emirati, Meksiko, Kina, Njemačka i Italija.
U Europi najviše flaširane vode popiju Talijani (1891 litru godišnje), dok u prosjeku
svaki Europljanin popije 112 litara vode iz
boce godišnje. Prosječna potrošnja raste
oko sedam posto godišnje. Jedna od osnovnih pretpostavki budućeg održivog razvoja i napretka leži u osiguravanju sigurne
i pouzdane opskrbe vodom. Upravo u tome
leži glavni razlog tzv. komoditizacije vode
kojom ona postaje strateški proizvod poput
nafte, zlata, srebra itd. te kao takva idealna
investicijska prilika.
Hrvatske vode
Po aktualnom hrvatskom zakonodavstvu voda se tretira kao opće dobro i uživa
posebnu zaštitu. Kriteriji i prioriteti upravljanja vodama utvrđuju se na državnoj
razini s ciljem zaštite okoliša i ostvarivanja
općeg gospodarskog i održivog razvoja. To
se ujedno i odnosi na nemogućnost privatizacije vodnog bogatstva. Zalihe prirodne
vode ne mogu postati privatno vlasništvo.
Na našem području dominira Agrokor sa
Jamnicom i Janom. Njihov udio na tržištu
je oko 40%. Slijede ih Studena (Podravka),
Sveti Rok, do prije dvije godine Unique
(Badel 1862), koji je bio lider u prodaji vode
u galonima (19,5 litara). Prodaja vode u galonima postala je u vrlo kratkom razdoblju
jedan od najvećih rastućih biznisa u Hrvat-
Hrvatsko tržište došlo je do zasićenosti ponudom
flaširane vode pa će mnogi proizvođači morati tražiti
izlaz u izvozu, naročito u nama susjedne zemlje.
skoj. Prema prvom izvješću o vodnim zalihama u svijetu koje je izradio UNESCO, a
obuhvaća 188 zemalja svijeta, Hrvatska se
nalazi na visokom trećem mjestu u Europi s
32.828 prostornih metara obnovljivih zaliha
vode po stanovniku. Osim toga, Hrvatska je među rijetkim zemljama koje svojim
građanima sustavom javne vodoopskrbe
jamče i osiguravaju pitku vodu. Glavna razlika između izvorske vode, koja se dijeli na
stolnu vodu (distribuira se u tzv. coolerima)
te na vodu u boci, i vode iz vodovoda je u
mikrobiološkom onečišćenju. U Hrvatskoj je
razlika vrlo mala, dok kod mnogih svjetskih
zemalja na prvu se može osjetiti ogromna
razlika između flaširane vode i vode iz slavine. Prema izdanim koncesijama Hrvatska
bi mogla podnijeti da se crpi 1,25 milijuna
m3 vode. Za sada iskorištavamo polovicu
od odobrenog, tj. 635 tisuća m3 vode.
Među koncesionarima najjača je Jamnica
s odobrenjem za vađenje oko 200 tisuća
m3 mineralnih i izvorskih voda, a slijedi
ih Prima sa 120 tisuća te Podravka sa 100
tisuća m3. Da izvorska voda postaje sve
unosniji biznis, svjedoče i podaci o broju
izdanih koncesija za crpljenje u komercijalne svrhe. Prema najnovijim podacima
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dosad je u Hrvatskoj izdano preko 20 koncesija za korištenje vode radi prodaje pitke
vode na tržištu. Voda je profitabilan biznis i
smatra se da će u budućnosti imati daleko
bolju perspektivu od proizvodnje jakih alkoholnih pića. Hrvatsko tržište došlo je do
zasićenosti ponudom flaširane vode pa
će mnogi proizvođači morati tražiti izlaz u
izvozu, naročito u nama susjedne zemlje.
Govoreći o izvozu - Jamnica je svoju vodu
izvezla u SAD i uspješno je promovirala u
New Yorku, a Badel 1862 svoju je izvorsku vodu Unique izvozio u arapske zemlje i postao sponzor relija Pariz – Dakar.
Samo treba slijediti ovakve primjere. Iako
flaširana voda nije rješenje za sve ljude koji
nemaju siguran pristup vodi, flaširana voda
definitivno predstavlja obećavajuću investicijsku priču.
Helena DEJANOVIĆ ŠKVARIĆ
88/17 | 12/2012
13
GOSPODARSTVO
INTERVJU: PROF. DR. SC. VELIMIR SRIĆA
„KADA PODOBNE ZAMIJENIMO SPOSOBNIMA”
S profesorom Velimirom Srićom u udobnosti kabineta A512 na Ekonomskom
fakultetu razgovarali smo o problemima
koji opterećuju Hrvatsku, ali i Europu,
kako im pristupiti i što očekivati.
Velimir Srića je diplomirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te magistrirao i doktorirao informacijske znanosti na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva na
istom sveučilištu dok je MBA diplomu stekao
u New Yorku. Direktor Zavoda za informatiku
Hrvatske (1984-1986), ministar znanosti,
tehnologije i informatike i član vlade SRH
(1986-1990), urednik raznih informatičkih
časopisa (Informatika; 1984-1990, ‘Library
Quarterly’), voditelj Radne skupine predsjednika Mesića za izradu prijedloga strategije informatizacije Hrvatske (2000-2001),
član raznih udruženja i konzultant u nekoliko
domaćih i inozemnih poduzeća te autor 51
knjige kao i 250 objavljenih znanstvenih i
stručnih radova na nekoliko jezika samo su
neke od stavki Srićinog bogatog životopisa.
Trenutno je u zvanju redovnog profesora na
Ekonomskom fakultetu.
Manager: Rejting smeće, nezaposlenost
raste- kako izaći iz krize?
„Ključno pitanje je globalno okruženje i tu
je mnoštvo različitih stavova. Citirao bih Jeffreya Sachsa koji smatra kako će ova kriza
trajati cijelu generaciju, a ne samo nekoliko
godina koliko tvrde političari. Cijeli se gospodarski model na kojem se svijet temelji
istrošio, prije svega financijski sektor koji nije
u službi razvoja gospodarstva, već napuhuje gospodarski balon, a uz to je i stvorio
sustav vrijednosti uz koji idu gramzljivost,
bespoštedna borba za profitom te zanemarivanje društvene odgovornosti. S druge
strane su oni koji tvrde da je to samo još jedna oscilacija u kretanju kapitalizma. Hrvatska
kriza nije uzrokovana samo događanjima u
svijetu, već ima temelje od ranije. Dva su razloga - jedan je potpuni manjak vizije (jedina
trenutna vizija je ući u Europsku uniju, a to
će jednog dana ostvariti i Kosovo i Srbija i
ostali, samo je pitanje vremena), a drugi
je naša nespremnost na bilo kakve dublje
strukturne reforme. Tu je još i rak-rana hr-
14
88/17 | 12/2012
“Uspješna društva su ona u kojima se uspijeva
zbog sposobnosti i kvalitete, a ne
političkih ili drugih kriterija.”
vatskih političara da gledaju isključivo vlastiti interes na idućim izborima umjesto šire
slike. Sređivanje stanja bez vizije jalov je
posao. Ljudi moraju znati čemu odricanje
jer su bez tog svjetla na kraju tunela sve
akcije kao da režete granu na kojoj sjedite.
Vlada je započela loše već Planom 21 koji je
samo lista lijepih želja. Taj određeni manjak
pameti i dobrih ideja postaje bumerang, što
ga dalje bacite, to je opasnije kad vam se
vrati u glavu.“
Manager: Kako bi se moglo potaknuti
mlade na djelovanje?
„Aforizam da se čovjek probija dok je
mlad, a kasnije pazi da se mladi ne probiju karakterističan je za hrvatsko društvo.
Mladi i tržišna Hrvatska, ali i umirovljenici,
plaćaju najveći danak u sadašnjoj situaciji.
Mladi zato jer žive u zemlji koja, zbog manjka vizije, ima i manjak perspektive te sustav
vrijednosti koji je poremećen (gdje sve više
ljudi želi živjeti od rente, monopola, stečajnih
i ostvarenih prava umjesto od rada jedne
tržišne ekonomije poduzetničkog društva).
S druge strane, stanovništvo Hrvatske nije
previše voljno raditi - svega 53-54 posto
radno sposobnih uopće traži posao. S treće
strane imamo hrpu neopravdanih privilegija.
Uspješna društva su ona u kojima se uspijeva
zbog sposobnosti i kvalitete, a ne političkih ili
drugih kriterija. Mladi teže dobivaju posao jer
se traži radno iskustvo koje ne mogu steći, a
pitanje je i koliko dobro obrazovanje primaju.
Ne mislim da je sustav zakazao samo iz razloga lošeg omjera (previše društvenjaka, a
premalo elektrotehničara i inženjera), već i
način razmišljanja nije primjeren potrebama
od nas pojam poduzetnika nešto negativno, iako je pokretač razvoja svakog gospodarstva i da bi mladi, kao i drugdje u razvijenom svijetu, trebali imati priliku da svoju
poduzetničku energiju i stečeno znanje stave
na tržište neovisno o sustavu. Nevolja je što
se kod nas gleda na državu kao na službenog
poslodavca.“
Manager: Koliko bi promjena obrazovnog
sustava pomogla u suzbijanju sadašnje krize
ili prevenciji neke buduće?
„Od sto studenata koji se upišu na Sveučilište
u Zagrebu, 35 ikad diplomira, 7 diplomira u
GOSPODARSTVO
roku, a ostali su škart jer troše resurse institucije i snižavaju kvalitetu rada. Kada
predajem u SAD-u, od mojih sto studenata
koji se upišu u generaciji, 99 ih diplomira u
roku, a onog jednog vjerojatno je pregazio
auto. Znanje je najvrjedniji resurs za napredovanje i upravo u njega treba ulagati. Taj
proces također nema svoju viziju, mehanički
umjesto suštinski se priklanjalo europskim
standardima te nismo radili reformu obrazovanja koja bi, zajedno s vizijom, usmjeravala
energiju u određenom pravcu. Tu je još i
manjak financiranja te pogrešan sustav vrijednosti. Obrazovne utopije jesu ostvarive,
ali na duži rok. Nešto slično sam imao prilike
vidjeti u Singapuru, Finskoj, Dubaiju i tako
dalje s obzirom da sam gostujući profesor u
raznim zemljama. Mogu reći da su ti procesi
shvaćeni puno ozbiljnije - žele li dugoročni
rast, one prije svega obrazovanje i razvoj
ljudskog resursa smatraju primarnom investicijom.“
Manager: Koliko je, po Vašem mišljenju,
Hrvatska spremna za ulazak u EU?
„Hrvatska istovremeno ima i sreću i nesreću
što sama ulazi u EU. Kao 28. članica dobila
je stroga pravila kao nitko do sada. Možemo
se šaliti da ulazimo po pravilima Lige prvaka
dok su ostali ušli po pravilima Kupa UEFAe. Susjedna nam Slovenija je puno toga
obećala, a nije ispunila niti približno, tu su
još i Rumunjska, Bugarska pa čak i Poljska. S
jedne strane je to pozitivno jer smo natjerani
na dublje reforme koje su većinom završile
na nekim birokratskim zahvatima. A s druge
strane je to nesreća što vas, kada ste sami,
mjere drugačije. Bila Hrvatska u EU ili izvan,
najviše će uspjeha imati ovisno o vlastitoj
viziji kao i strategijama te ciljevima. Europa
je pomogla utoliko da ubrza određene procese, a s druge strane neki od tih procesa
su pogrešni iz razloga što je EU jedna ve-
“Mladi i tržišna Hrvatska, ali i umirovljenici, plaćaju
najveći danak u sadašnjoj situaciji.”
lika birokracija. Unija je jedno veliko tržište
i sve njene oscilacije djelovat će na nas, već
i sada djeluju. Uzmemo ili u obzir sve plusove i minuse, mislim da pozitivna strana ipak
preteže, unatoč krizi koju sada proživljava.
Volim se šaliti da su sva udruženja u kojima
je Hrvatska do sada bila propala pa tako ni
EU nema prevelike šanse.“
Manager: Prošlo je više od 20 godina od
izdavanja ‘Od krize do vizije’ i dvije godine od
‘Hrvatska 2020.’ - vidite li ikakve promjene o
tom pitanju?
„Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja
nije uspjela iskoristiti svoje bogate resurse.
Većina od 35 milijardi eura bile su brownfield investicije u Inu, Telekom i tako dalje.
S druge strane 47 posto odličnih šuma nije
iskorišteno kao resurs, cijela obala, Slavonija koja može hraniti trećinu Europe, 90
posto poticaja ide na osposobljavanje tri
najveća bolesnika u sustavu - brodogradnju, željeznice i poljoprivredu. Prisutan je
i potpuni manjak vizije. Tu je još i manjak
sposobne vlasti unatrag 20 godina. Usporedbe radi - iz bivše države naslijeđen je dug
manji od 3.5 milijardi eura, a sada je 46-47
milijardi, industrijska proizvodnja je na razini
70 posto predratne Hrvatske i tako dalje.
Pišući ‘Hrvatska 2020.’ bio sam optimističan
jer se predsjednik Republike ponudio napisati predgovor i mislio sam da će prijedlozi
prožeti političke strukture. Shvatio sam da
je politika okruženje bez ideala i da većina
političara, uz časne iznimke, ima ambicije
rješavati vlastite probleme umjesto državnih.
Neku dalju budućnost vidim u tehničkoj vladi
i monetarnom fondu koji ćemo morati zvati
jer postojeći politički procesi nisu u stanju
provesti potrebne reforme. Kada stvorimo
društvo u kojem će se podobni zamijeniti
sposobnima, možemo očekivati zaokret, ali
tomu nismo blizu.“
Daria AREŽINA
89/18 | 05/2013
15
GOSPODARSTVO
NOVE METODA MJERENJA U TURIZMU
Turistička satelitska bilanca 2013.
Model satelitske bilance turizma temeljni je pokazatelj utjecaja turizma na razvoj ukupnog gospodarstva koji služi kao
osnova za definiranje daljnje strategije
u razvoju turizma i gospodarstva uopće.
Što sadrži?
Tu metodu postavila je koncem 80-ih i
početkom 90-ih Svjetska turistička organizacija (WTO), a koristi se u više od 160 zemalja. Satelitska bilanca tako sadrži tekuću
turističku potrošnju kao izdvojeni (satelitski)
dio osobne potrošnje i turističke investicije
kao posebni (satelitski) dio ukupne vrijednosti investicija. Turistička bilanca trebala
bi se temeljiti na pouzdanim statističkim
izvorima kojima bi trebali biti obuhvaćeni
svi posjetitelji i pružatelji usluga. Podaci bi
trebali biti konzistentni, prikazani unutar
makroekonomskog okvira i prepoznatljivi
na međunarodnoj razini.
Što (ne)uključuje turistička
potrošnja u Hrvatskoj?
Učinci turizma zadiru u brojna područja
ekonomije, a kompleksnost takvog fragmentiranog sustava stvara teškoće u
Siva ekonomija prema nekim svjetskim procjenama
u Hrvatskoj doseže 30 posto.
procjeni pravih efekata na ekonomiju.
Svjetska turistička organizacija turističku
potrošnju definira kao skup svih oblika
potrošnje koji se u destinaciji ostvare
zbog turista i njihovih potreba. Definicija
uključuje i investicijsku i javnu potrošnju.
U prilog tomu, važno je istaknuti neke od
brojnih učinaka turističke potrošnje. Vjerojatno najvažniji učinak je multipliciranje
inicijalne vrijednosti potrošenih sredstava
turista, zatim prijeko potrebna funkcija
zapošljavanja, stvaranje potrebe za pokretanjem nove i povećanjem postojeće ponude u proizvodnji i pružanju usluga, pretvaranje neprivrednih resursa u privredne
uključivanjem u turističku ponudu, funkcija
poticanja međunarodne razmjene dobara,
redistribucija investicijskog kapitala, stabilizacija financijskog sustava i sl. Međutim,
nedostatku kredibiliteta podacima iz
područja turizma pridonosi neizbježna siva
ekonomija koja prema nekim svjetskim
procjenama u Hrvatskoj doseže 30 posto,
dok u većini turistički razvijenih zemalja ta
brojka ne prelazi deset posto. Postavlja se
pitanje mogu li se na takvim temeljima donositi prikladne mjere potrebne za potpuno
iskorištavanje pozitivnih učinaka turizma?
Pouzdanost podataka
Na pitanje koliko iznosi profit od turizma
u RH također nije moguće dati jasan i
jednoznačan odgovor. Provođenje sofisticiranog modela kao što je turistička bilanca u Hrvatskoj je do sada sprječavala
konzistentnost statističkih istraživanja, prikupljanje statističko-dokumentacijske osnove, već spomenuta siva ekonomija i manjkavost analitičkih službi. Hrvatska narodna
banka posljednjih 14 godina prihode u
turizmu izračunava kombinacijom podataka MUP-a i Državnog zavoda za statistiku o broju domaćih i stranih putnika i ostvarenih noćenja te anketiranja putnika na
graničnim prijelazima. Prema dosadašnjoj
metodi, prihodi od turizma u prvih devet
mjeseci 2012. godine iznosili su 6,27 milijardi eura ili značajnih 19,3 posto ukupnog
BDP-a, dok udio turizma na svjetskoj razini
iznosi oko deset posto. Satelitskom bi se
bilancom prema nekim procjenama udio
turizma penjao iznad 20 posto BDP-a, ali i
daleko iznad naznačenih oko 6,3 milijarde
eura.
Satelitska bilanca 2013.
Satelitska bilanca sadrži tekuću turističku potrošnju
kao izdvojeni (satelitski) dio osobne potrošnje i
turističke investicije kao posebni (satelitski)
dio ukupne vrijednosti investicija.
16
89/18 | 05/2013
Možemo reći da su u državi koja svoj najveći
prihod gradi na turizmu prethodno iskazani
podaci dobiveni na osnovi sadašnjih metodologija nedostatni za donošenje novih
razvojnih strategija. Provedba turističke
satelitske bilance najavljena u 2013. godini
trebala bi rezultirati projekcijom Hrvatske
kao zemlje u kojoj je turizam doista jedno
od strateških opredjeljenja i način života.
Lidija MARKLJUŠAJ
GOSPODARSTVO
AZIJSKA ŠVICARSKA
Singapur postaje ozbiljan konkurent Zapadu
Azijski
dragulj,
Singapur,
intrigan-
tan je spoj zapadne modernosti i azijske kulture. Zemlja iz kategorije tzv.
“istočnoazijskih tigrova”, naziva koji
podrazumijeva brzorastuće ekonomije
azijskog kontinenta, trenutno za mnoge
predstavlja
obećanu
zemlju.
Razlog
tomu krije se u velikim mogućnostima
koje
pružaju
posao,
obrazovanje,
kvaliteta života, turističke pogodnosti i
odmor.
Ekonomski pokazatelji
Ovaj je otočni grad-država već neko vrijeme među 20 najbolje rangiranih zemalja svijeta kad je u pitanju bruto domaći
proizvod (BDP) po stanovniku. Trenutno on
iznosi 56 522 američka dolara. Singapur
je drugi u azijsko-pacifičkoj regiji, odmah
iza Hong Konga, a ispred Australije, Novog
Zelanda i Japana. Ekonomski rast 2012.
godine kreće se u rasponu od jedan do tri
posto. Iako javni dug premašuje 120 posto
BDP-a, zemlja se zadužuje i to isključivo
kako bi financirala investicijske projekte, a
povrati na iste su više nego dovoljni za povrat dugovanja. Stopa nezaposlenosti među
najnižima je u svijetu i 2012. se kreće oko
dva posto. Inflacija je pod kontrolom s obzirom na poprilično izazovno okruženje. Prema indeksu potrošačkih cijena (CPI - Consumer Price Index) trenutno je na razini od
2,8 posto što upućuje na relativno stabilne
cijene u zemlji.
Gospodarstvo
Veliki gospodarski rast zemlja može zahvaliti kvalitetnoj politici baziranoj na izvozu vlastitih proizvoda u industrijalizirane
zemlje te velikim povratima na ulaganje
u intelektualni kapital - obrazovanje ljudi.
Singapur je postao svojevrsni simbol uspjeha poznat po jeftinom uvozu sirovina
i skupom izvozu gotovih proizvoda. Veliki
je proizvođač elektronskih dijelova i kemijskih proizvoda. Najzastupljenije djelatnosti
su trgovina i pomorstvo, a zbog važnog
geostrateškog položaja popularno se naziva
i “Azijskim Gibraltarom”. Uz kineski Shanghai i Shenzhen te Hong Kong, smatra se
najvećom svjetskom kontejnerskom lukom
s prometom koji godišnje premašuje 30 000
TEU-a (Twenty-foot Equivalent Unit - kontejnerski kapacitet broda mjeren u 20-stopnim ekvivalentnim jedinicama). Transportni sustav je učinkovit, siguran i precizan.
Stopa nezaposlenosti je
među najnižima u svijetu i
2012. se kretala oko
dva posto.
Najvažniji trgovinski partneri su Malezija,
Sjedinjene Američke Države, Indonezija,
Kina i Japan. Razvijena brodogradnja, tekstilna i prehrambena industrija jamstvo su
svijetle perspektive. Vlada provodi jake
antikorupcijske mjere kojima sprječava i
smanjuje kriminalne radnje na minimalnu
razinu. Mjere se već godinama pokazuju
izrazito djelotvornima te zemlja slovi kao
sigurna i stabilna. Singapur ima otvorenu i
konkurentnu ekonomiju. Glede pogodnosti
za domaća poduzeća, nema uvoznih carina,
a da vlada pravednost svjedoči činjenica
da se i domaća i strana poduzeća tretiraju
jednako i u skladu sa zakonom. Financijski
sektor je razvijen i konkurentan, a uključuje
120 banaka od čega je čak 114 u stranom
vlasništvu i kojima tržišni udio konstantno
raste u posljednje vrijeme. Čvrsta tradicija
otvorenosti globalnoj trgovini i investicijama stimulira gospodarstvo i olakšava protok novca. Vjeruje se da je privatni sektor
izvor uspjeha singapurskog gospodarstva.
Povijesni uspon
Najzastupljenije djelatnosti su trgovina i pomorstvo,
a zbog važnog geostrateškog položaja popularno
se naziva i “Azijskim Gibraltarom”.
18
89/18 | 05/2013
Nakon
stjecanja
statusa
suverene,
demokratske i nezavisne države 1965. godine, uslijedio je streloviti uspon u svim
sferama gospodarstva. Početna industrijalizacija uz privatizaciju i porast proizvodnje
bili su dobar temelj za nastavak političkih
reformi. Pravi ekonomski procvat zbio se
80-ih godina dvadesetog stoljeća kada
GOSPODARSTVO
Cilj je stvoriti društvo znanja i upravo zato je veliki
naglasak stavljen na obrazovanje ljudi.
je dobio epitet “istočnoazijskog tigra” (uz
Indoneziju, Maleziju i Tajland). Značajna
ulaganja u domaću industriju ponajprije iz
SAD-a i Japana, rezultirala su stvaranjem
pravog kapitalističkog društva u tom dijelu
Azije. Krajem 90-ih godina takav sustav je
bio uzdrman financijskom krizom koja je
usporila rast, ali se zemlja uskoro vratila na
stare staze. Danas se njihov rast prvenstveno tumači velikim ulaganjem u obrazovanje i informatizaciju. Nacionalni simbol
- biljka orhideja - pravi je metaforički prikaz
aspiracije zemlje da neprestano napreduje
u svim segmentima života. Cilj je stvoriti
društvo znanja i upravo zato je veliki naglasak stavljen na obrazovanje ljudi. Tako bi
zemlja imala kvalitetne temelje za budući
rast i konkurentnost na globalnom tržištu.
Porezna politika - magnet za
ulagače
Glede poreznih opterećenja, aktualna stopa
poreza na dohodak je progresivna te se
kreće od 0 do 17 posto, ovisno o veličini
prihoda. Stopa poreza na dobit konstantno se smanjuje kako bi se privukli strani
ulagači i trenutno gornja granica iznosi
17 posto. Ostali porezi uključuju “Goods
and Service Tax” (GST) sličan hrvatskom
porezu na dodanu vrijednost (PDV), koji
trenutno iznosi sedam posto i porez na imovinu od četiri posto. Ono što je zanimljivo
jest činjenica da Singapur ima nultu stopu
poreza na kapitalni dobitak te se zato smatra poreznom oazom. Za pokretanje posla
potrebna su svega tri dana zahvaljujući
smanjenoj birokraciji i modernijem pristupu.
Demografski trendovi
Singapur je poslije kineskog Macaa i
kneževine Monaca najgušće naseljena
država na svijetu (7315/km2). Populacija
Singapura kontinuirano raste iz razloga što
se povećava broj doseljenika. Statistički
gledano, broj stanovnika zemlje se u periodu od 2002. do 2012. povećao za jedan
milijun te trenutno ima 5,26 milijuna
stanovnika. Čak 74 posto etničke strukture čine dominantni Kinezi, slijede Malajci,
Indijci i ostali gastarbajteri iz svih krajeva
svijeta. Četiri su službena jezika (engleski,
kineski, malajski i tamilski), a najviše se govori engleski ili tzv. singlish - kombinacija
kineskog slenga i engleskog jezika.
vova” (malajski Singapura) ili “grad vrtova” (Garden City, zbog mnoštva zelenih površina, vrtova i parkova) obilježava
pregršt blještavih nebodera, malajske
džamije, hinduistički hramovi i brojni
trgovački centri. On je trgovačko i turističko
središte, a s preko 600 brodskih linija čini
jednu od najprometnijih luka svijeta. Zbog
strogih pravila ponašanja i oštrih sankcija
za nepoštivanje istih, Singapur popularno
zovu i “Disneylandom sa smrtnom kaznom”.
Glavni grad znan je i kao najčišći grad na
svijetu. Vlada je uvela drakonske kazne za
svako narušavanje čistoće, javnog reda i
mira. Primjenjuju se novčane i zatvorske
kazne za blaže slučajeve (npr. bacanje
smeća, crtanje grafita i sl.), a za ekstremne
(npr. otmice, ubojstva i sl.) smrtne kazne.
Očekivanja
Singapur je izrastao u pravo investicijsko
središte jugoistočne Azije pokazavši se kao
odlično mjesto za poslovne ljude i poduzeća
iz svih dijelova svijeta. Tomu u prilog idu
mala administrativna ograničenja, povoljne
zakonske regulative i niske porezne stope.
Prema procjenama, upravo se Singapur
smatra najvećim potencijalom, ne samo u
Aziji, već i u ostatku svijeta. Možemo reći
da mu se s razlogom daju najveće šanse da
do 2050. godine postane najbogatija zemlja svijeta mjereno BDP-om po stanovniku.
Asocijacije
Odličan način upoznavanja azijske kulture
i načina života jest upravo odlazak u ovu
zemlju. Glavni grad, poznat kao “grad la-
Tomislav KOROTAJ
Singapur je izrastao u pravo investicijsko središte
jugoistočne Azije pokazavši se kao odlično mjesto za
poslovne ljude i poduzeća iz svih dijelova svijeta.
89/18 | 05/2013
19
GOSPODARSTVO
„POREZ NA BOGATE“
Francois Hollande, moderni Robin Hood?
Kako je francuski
predsjednik uveo
porez od 75 posto svima onima koji imaju prihode veće od milijun dolara i kakve
koristi točno Francuska ima od toga?
Porez od 75 posto na sve prihode veće od
milijun eura na prvi se pogled čini kao lijepa
gesta za itekako socijalno osjetljivu Francusku, no koliko će koristi imati država od
tog poreza i koja se zamka i opasnost kriju
u istom? Francuski parlament je podržao
zakon o uvođenju tog poreza i samim time
direktno napao najbogatije Francuze pod
izlikom da svi trebaju sudjelovati u obnovi francuskog gospodarstva, kao što je u
predizbornim govorima i obećao predsjednik Hollande. Parlament je prihvatio nacrt
zakona, no uslijedila je tužba na Ustavnom
sudu koji je navedeni prijedlog zakona proglasio nezakonitim. Isto nije bilo dovoljno
da Hollande odustane od svog nauma te
je u novogodišnjem obraćanju Francuzima
ponovno obećao da će zakon biti preformuliran kako bi zakonski bio prihvatljiv. Postavlja se pitanje zašto Hollande ne odustaje od
ovog zakona. Vjerojatno zato što mu je upravo ta ideja osigurala veliki dio glasova na
izborima i odustajanje od „obećanja“ dovelo bi do gubitka podrške onih koji su glasali
za njega i koji čine većinu glasačkog tijela.
Tko su zapravo osobe koje će pogoditi ovaj
zakon ako bude izglasan? Radi se zapravo
o malom broju ljudi kada se uzme u obzir
da Francuska prema popisu stanovništva iz
2007. ima preko 61,5 milijuna stanovnika.
Broj pojedinaca koje bi obuhvatio ovaj zakon
iznosi „malih“ 1500 pojedinaca. Svakako je
bilo i za očekivati da oni nisu sretni s novim
zakonom te je poznati francuski odvjetnik
Jean Phillipe Delsol imao upite brojnih bogatih klijenata o temi kako izbjeći porez te
su mu se mnogi povjerili da kao opciju vide
i emigraciju iz Francuske. Politika novog
predsjednika, koji se zalaže za ravnopravnu
raspodjelu poreza, više ne odgovara bogatima za razliku od politike bivšeg predsjednika Sarkozyja za kojeg se smatralo da je
povezan s upravo tom klasom koju bi sad
taj porez najviše „pogodio“, što i potvrđuje
zakon o maksimalnih 50 posto poreza koje
je on svojevremeno bio postavio. Hollande
obveznike svog „superporeza“, kako ga
nazivaju strani mediji, poziva na patriotizam i alat kojim oni mogu pomoći posrnu-
Nadajmo se da francuski moderni Robin Hood neće
radi vlastite ideje i ega baciti najveću zemlju EU-e u
još veći ponor samo kako bi održao obećanje.
20
89/18 | 05/2013
lom francuskom gospodarstvu, no druga
strana smatra kako oni već čine dovoljno
za francusko gospodarstvo i da bi taj zakon bio kontraproduktivan i zaustavio rast.
Pitanje je hoće li se Hollandu isplatiti ući
u koštac s tako velikim „igračima“ i tvrtkama koje imaju velike doprinose gospodarstvu radi „samo“ 210 milijuna eura,
koliko se predviđa da bi mogao biti priljev
u proračun. Hoće li porez ikada zaživjeti
ovisi o tome kako će ga pripremiti i hoće li
možda ovaj put uspjeti uvjeriti i oporbu u
svoju ideju, a to ćemo vidjeti u, kako Hollande kaže, presudnoj 2013. godini. Uspije
li u svom naumu postavlja se pitanje hoće
li ga ponovno proglasiti nezakonitim. Jedina stvar koja je trenutno sigurna jest da i
sama pomisao na postojanje takvog poreza
bogatim Francuzima izaziva nelagodu te
da se sve veći broj istih priprema na odlazak iz svoje zemlje u zemlje koje su sklonije bogatašima te da se oni koji već žive
u inozemstvu sigurno neće vratiti na tako
„neplodno tlo“. Hoće li ova priča ostati jedna u nizu predizbornih obećanja kojom se
želi pridobiti većina birača ili stvarno dobra
ideja jednog političara koji vjeruje u patriotizam, pokazat će narednih 365 dana. Nadajmo se da francuski moderni Robin Hood
neće radi vlastite ideje i ega baciti najveću
zemlju EU-e u još veći ponor samo kako bi
održao obećanje.
Ivica JELIČIĆ
GOSPODARSTVO
ŠTO JE DONIO XV. KONGRES HOTELIJERA?
Kreativno hotelijerstvo
Kongres hotelijera je skup koji se tijekom godina profilirao kao središnje
mjesto razmjene znanja i iskustva u
struci te ga se s pravom može svrstati
među najznačajnije i najdugovječnije
stručne turističke skupove u Republici
Hrvatskoj.
Godina velikih postignuća
Kongres 2012. godine posebno je značajan
za hotelijere u Hrvatskoj jer se događa u
godini u kojoj se obilježava 20. godišnjica
osnivanja nacionalne Udruge hotelijera.
Unutar dvodnevnog kongresa raspravljalo
se i o brojnim drugim aktualnim temama
kreativnog hotelijerstva uz predstavljanje
projekata iz područja arhitekture, dizajna, marketinga i oglašavanja s ciljem ostvarivanja širih i raznovrsnijih poligona za
provedbu osnovnih i dodatnih djelatnosti
industrije kao i za dodatno generiranje
profita kroz osmišljavanje i primjenu sasvim
novih modula.
Aktualno stanje nacionalnog
hotelijerstva
Dr. sc. Neven Ivandić s Instituta za turizam
na prvom je danu kongresa dočarao prikaz
aktualnog stanja nacionalnog hotelijerstva
te iznio činjenice koje su obilježile prethodne sezone i predviđanja za naredne sezone. Turizam u Hrvatskoj i dalje bilježi pozitivne promjene, naime u 2012. zabilježen
je nastavak rasta od 2,6 posto u odnosu
na prošlu sezonu te stabilan udio noćenja
s 26 posto od ukupnog broja noćenja. Što
se tiče sezonalnosti koja je dijagnosticirana
kao najveći problem u sektoru turizma nije
zabilježena promjena. U strukturi noćenja
prema kategoriji zabilježeno je 113,3 tisuće
ležajeva u 2012. što je porast od jedan posto u odnosu na 2011. Dr. Ivandić napomenuo je da hrvatski turizam može generirati
rast, ali da su Hrvatskoj potrebni kvalitetni
mehanizmi za kontrolu glavnog plana i
strategije turizama te da se kvaliteta mora
temeljiti na znanju i vještinama zaposlenih
koji su ključni nositelji kvalitete.
Glavni plan i strategija razvoja
turizma RH
Glavni strateški ciljevi razvoja turizma RH
su održivi razvoj turizma, rast prosječne
potrošnje i povećanje turističkih primitaka
te uz njih bitni ali ne i manje važni ciljevi su
obogaćivanje postojećih i generiranje novih
turističkih sadržaja i doživljaja, sustavno
podizanje razine znanja, vještina i obrazo-
vanja turističkih djelatnika, stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva te učinkovito
brendiranje Hrvatske i njenih turističkih
regija. Načini kojima se to nastoji ostvariti
od 2012. do 2015. godine su u stvaranju
institucionalnih pretpostavki deregulacijom
i poticanjem poduzetništva, pripremom investicijskih projekata te razvijanjem turizma u okvirima dosadašnjeg razvojnog modela. Od 2015. do 2020. godine planira se
efektuiranje mjera poduzetih do 2015. godine, normalizacija poduzetih ulaganja, dodatno intenzivirati investicijsku aktivnost te
omogućiti razvijanje turizma prema novom
modelu koji uključuje uravnotežen rast, veliko i malo poduzetništvo, nove proizvode,
kulturu kvalitete i izvrsnost te novi imidž RH
koji uključuje više od sunca i mora.
Turizam u doba krize
Za sljedeću turističku sezonu predviđa se rast
potražnje u pojedinim nišama poput nautičkog, z
dravstvenog, sportskog turizma i drugih.
U domaćem gospodarstvu postoje znatne
strukturne slabosti koje turizam prividno smanjuje jer je najznačajnija izvozna
djelatnost zemlje, istaknuo je na kongresu Zdeslav Šantić. U hotelijerstvu raste
kvaliteta smještaja dok sezonalnost i dalje
ostaje najveći problem, zato što je popunjenost kapaciteta u ljetnim mjesecima pre89/18 | 05/2013
21
GOSPODARSTVO
ko 90 posto, dok se u zimskim javlja velika
neiskorištenost kapaciteta što ima direktne
učinke na okoliš. Šantić također ističe da Hrvatska treba iskoristiti svoje komparativne
prednosti u doba krize kao što su smještaj
niže kategorije i niže cijene te treba postati
autodestinacija. Uz sezonalnost u Hrvatskoj
veliki je problem nedostatak događaja koji
bi potaknuli turiste na dolazak u Hrvatsku.
Postoje samo događaji za turiste kada već
stignu na destinaciju. Hrvatskom turizmu
treba olakšati uvjete investiranja, osloboditi poduzetništvo i povući sredstva EU
za obrazovanje zaposlenih kako bi postali
konkurentniji, jer fiksni troškovi i dalje rastu, a cijene ugostiteljskih proizvoda i dalje
nisu izjednačene s inozemnima.
Povezivanje arhitekture, dizajna i
marketinga
Na kongresu su predstavljeni najuspješniji
primjeri iz prakse kada su u pitanju povezivanje arhitekture, dizajna i marketinga kroz
hotelijerstvo. Činjenica da je u Hrvatskoj u
zadnjih 20 godina nastalo samo pet novih
hotela od kojih je jedan, točnije Leone, osvojio prestižne svjetske nagrade za dizajn i
arhitekturu, jasno pokazuje da se u hotelijerstvu veća pozornost posvećuje kvaliteti
nego kvantiteti smještaja. Sučeljavanjem
dizajnera, arhitekata, oglašavačke industrije i hotelijera postalo je jasno da je
najveći problem komunikacija, jer hotelijeri
ne znaju što im sve dizajneri mogu ponuditi, a dizajneri ne znaju kakve su želje i
potrebe hotelijera. Marketinški stručnjaci s
druge strane naglašavaju jačanje nacionalnog identiteta i stvaranje suvenira s jedinstvenom pričom kojima bi se promicao
turizam cijele zemlje.
Maksimiziranje vrijednosti
pojedinog gosta kroz CRM
Anketa Infinitas grupe pokazala je
poražavajuće rezultate zašto hrvatski hotelijeri propuštaju priliku poboljšati poslovanje: 30 posto hotelijera reagira na
početni interes posjetitelja dodatnom komunikacijom, 20 posto prikuplja podatke
za daljnju komunikaciju s posjetiteljem,
30 posto ima relevantnu, personaliziranu
komunikaciju nakon rezervacije ili nakon
posjete, 20 posto pokušava zainteresirati
posjetitelja za lokalne sadržaje i plasirati ih.
Očito je da postoji velika šansa za maksimalizacijom vrijednosti svakog (potencijalnog) gosta. Strani turisti naviknuti su na
sofisticirani marketing, za njih je marketing
dio usluge, posebno u fazama donošenja
odluke. Pametni brendovi stalno komuniciraju s gostima jer su prepoznali važnost
komunikacije i stalne prisutnosti. Vedran
Gulin predstavio je prednosti jedne takve
platforme koja nudi kompletno rješenje ili
integraciju s postojećim sistemima, baze
za profiliranje i segmentaciju korisnika, te
za definiranje ponuda, optimizaciju ključnih
faza u procesu, na primjer, sistema za
rezervacije, za maksimiziranje konverzacije i prihoda. Prema tome kada korisnik
istražuje destinaciju treba pratiti njegove
aktivnosti i ponuditi mu prijavu na brošuru
Činjenica da je u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina nastalo
samo pet novih hotela, od kojih je jedan, točnije Leone,
osvojio prestižne svjetske nagrade za arhitekturu, jasno
pokazuje da se u hotelijerstvu veća pozornost
posvećuje kvaliteti nego kvantiteti smještaja.
22
89/18 | 05/2013
s jasnim pogodnostima, a ako korisnik
reagira, automatski mu ponuditi personaliziranu ili općenitu ponudu za destinaciju
koju je gledao. Kod rezervacije bi uz potvrdu trebalo poslati informacije o dodatnim
sadržajima i mogućim aktivnostima prema
profilu, vodič za destinaciju i partnerske ponude, ponuditi prednosti rezervacije dodatnih sadržaja prije dolaska. Gost pri dolasku
ima poseban tretman, ubrzan je postupak
prijave, a djelatnici na recepciji gostu daju
do znanja da ga poznaju, u sobi ga dočekuje
personalizirani ‘’paket dobrodošlice’’. Za vrijeme boravka u destinaciji aktivno se prate
dojmovi gosta i upisuju u bazu kao i vrsta i
količina potrošnje. Ovisno o konzumiranim
sadržajima u destinaciji gostu se nudi personalizirani ‘’incentive’’ (popust na treću
konzumiranu večeru u restoranu). Prilikom
odjave provodi se personalizirana anketa s
obzirom na konzumirane sadržaje. Nakon
nekoliko dana korisniku se šalje e-pošta
sa zahvalom i NPS pitanjem. Kako bi se
držao kontakt s gostom i potaknulo ga se
na ponovni odabir hotela, periodično (npr.
svaka 2 - 3 mjeseca) šaljemo mu sezonalne
personalizirane ponude s povlasticama,
a osim slanja ponuda putem društvenih
mreža postajemo dio svakodnevice korisnika.
Smart destinacija i kreativno
hotelijerstvo
Cijenjeni marketinški stručnjak Edvin Jurkin ponudio je moguće odgovore na destinacijske izazove koje kreativno hotelijerstvo mora naći ako želi ostvariti svoje
poslovne ciljeve. Kako bi uspjeli stvoriti
GOSPODARSTVO
Turizam u Hrvatskoj i dalje bilježi pozitivne promjene,
naime u 2012. zabilježen je nastavak rasta od 2,6
posto u odnosu na prošlu sezonu te stabilan udio
noćenja s 26 posto od ukupnog broja noćenja.
smart destinaciju ona mora predstavljati
ukupni identitet grada, područja, regije,
zemlje, koja u sebi sadrži obećanje i nastojanje da se obećanje isporuči sukladno
iskomuniciranom. Jurkin ističe kako je
problem prvo u građanima i ambijentu u
kojem djeluju. Ispitujući stav građana RH
o Splitsko–dalmatinskoj županiji zanimljivo
je kako većina njih (71,3 posto) iskazuje
pozitivan stav prema toj županiji. Zanimljiv je podatak da u odnosu na ispitane
građane RH, građani Splitsko–dalmatinske županije o svojoj županiji imaju najmanje pozitivan stav. Hrvatska ima puno
potencijala za razvoj smart destinacije i
upotpunjavanje kreativne hotelijerske ponude. Predviđanja za Splitsko-dalmatinsku
županiju 2020. godine: prepoznata je kao
jadranska regija koja je izuzetno kvalitetna
i privlačna za rad i život na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Regija je
poznata po svojim premium brendovima
s posebnom zaštitnom markicom kao što
su djevičanska maslinova ulja te vrhunska
dalmatinska vina, koji uz napjeve dalmatinskih klapa čine kult konobe, kluba dalmatinske tradicije i džentlmenstva. Poseban
naglasak se daje turizmu zdravog života
odnosno turizmu drugog prebivališta (‘’Second residence tourism’’). Kako bi Dalmacija
bila prepoznata kao destinacijski brend,
odnosno nositelj ili ‘’cobranding’’, potrebno
je stvoriti pozitivnu reputaciju na način da
se stvori vizualni identitet, krovni slogan i
zvučni identitet, osmisli knjiga komunikaci-
jskih standarda, uredi vlastita zajednica, interni odnosi i percepcija, te percepcija vanjske javnosti te tako da se više pozornosti
posveti vanjskom oglašavanju, tradicionalnim medijskim kanalima, internetu kao online zajednici i društvenim mrežama te da
se stvore poslovna i medijska savezništva
te podržavajuće komunikacijske aktivnosti.
Investicije u hotelijerstvu
Prema riječima prof. dr. sc. Zdenka Cerovića,
glavna obilježja hrvatskog turističkog gospodarstva su: sezonalnost, nedovoljna
iskorištenost, slaba konkurentnost i nedovoljno resursa za razvoj. RH u 2011. godini brojila je ukupno 14.961 ugostiteljski
objekt, 589 hotela i 176 obiteljskih hotela.
Hrvatska je na dan 1. 9. 2012. raspolagala
s ukupno 1,050.000 smještajnih kapaciteta, od čega 18,57 posto čine hoteli i slični
objekti za smještaj, 25,33 posto kampovi,
49,45 posto privatni smještaj te 6,69 posto
ostali objekti za smještaj (od čega je nautika 90.000). Struktura smještajnih kapaciteta pokazuje veliki potencijal za generiranje
velikih prihoda od turizma, no pravo pitanje
je neiskorištenost tih kapaciteta u zimskim
mjesecima. Razlozi lošije zauzetosti hrvatskih hotela i naglašene sezonalnosti naziru se u klimatskim čimbenicima, odnosno
mogućnosti samo 90-dnevnog ugodnog
kupanja, strukturi putovanja prema hrvatskim destinacijama u kojoj je motiv putovanja u 82 posto slučajeva more i kupanje,
percepciji da je Hrvatska zemlja za ljetni
odmor, strukturi ponude zbog neadekvatne
kvalitete, neadekvatnoj ponudi u strukturi
destinacije turističke ponude, naglašenosti
Hrvatske kao autodestinacije posebice u Istri i Kvarneru. Promjenom motiva i trendova
putovanja Hrvatska se nije uklopila u sustav brzih promjena motiva putovanja.
Za sljedeću turističku sezonu predviđa se
rast potražnje u pojedinim nišama poput
nautičkog, zdravstvenog, sportskog turizma i drugih, a zaključci doneseni na navedenom kongresu zasigurno će pridonijeti
stvaranju preduvjeta za rast i razvoj hotelijerstva odnosno cijelog turističkog sektora.
Martina SILADI
89/18 | 05/2013
23
GOSPODARSTVO
VRSTE ORGANIZACIJA
Profitne vs. neprofitne organizacije
Siva je ekonomija grana ekonomije
koja se kreće na granici između legalnosti poslovanja i ilegalnosti. No što je
tu toliko privlačno da mnogi riskiraju i
zarađuju upravo u toj sferi?
Razlike
Prva i osnovna razliku između profitnih i neprofitnih organizacija leži u cilju. Profitnim
organizacijama cilj je poslovanjem ostvariti
profit, dok je neprofitnoj organizaciji cilj zadovoljavanje određenih općih i zajedničkih
potreba. Drucker ističe da neprofitne organizacije uvijek započinju s okolinom,
okruženjem, zajednicom, korisnicima, one
nisu poput biznisa koji započinje iznutra, sa
samom organizacijom i financijskim rezultatima. Za razliku od profitnih organizacija
gdje rade zaposlenici koji su motivirani
plaćom i promocijom, kod neprofitnih organizacija djeluju volonteri koji su motivirani potrebama čije ispunjenje nalaze u neprofitnim organizacijama. Organizacije se
razlikuju i po pitanju učinkovitosti. Prema
Druckeru učinkovitost u biznisu mjeri se
kao financijski uspjeh te rezultati izraženi
kroz profit, marketinško motrište, inovacije
ili novčani tok lako se mogu izmjeriti i ne
mogu se ignorirati, ali ističe da se rezultati
neprofitne organizacije nalaze izvan nje kao
što su: studenti, izliječeni pušači, zdrava
djeca što dovodi do problema „nemjerljive“
učinkovitosti. Unatoč tomu neprofitne organizacije trebaju biti učinkovite kao i profitne jer se njihovi rezultati vide u rješavanju
konkretnih društvenih problema.
Prednosti neprofitnih organizacija
Drucker smatra da neprofitne organizacije
imaju dva izuzetno jaka područja: strategiju i učinkovitost uprave i ističe da biznis
otkriva ono što neprofitne organizacije
znaju, a to je važnost motivacije i produktivnosti stručnjaka. Također navodi da je tajna njihove prednosti upravo u neplaćanju
poreza, radu volontera te korištenju novca
iz dobrotvornih izvora za pokriće početnih
troškova i kapitalnih ulaganja. Prednost se
očituje i u suradnji s lokalnom upravom i
samoupravom jer im to omogućuje prilagodbu rada i provedbu programa kojima
odgovaraju na potrebe zajednice. Mnogi
teoretičari menadžmenta neprofitnih organizacija kao ključne prednosti navode:
Profitne organizacije trebale bi preuzeti prednosti
neprofitnih i implementirati ih u svoju praksu.
24
89/18 | 05/2013
Neprofitne organizacije
uvijek započinju s
okolinom, okruženjem,
zajednicom, korisnicima.
usmjerenost na misiju, organizacijsku predanost i djelotvornost upravnih odbora, a
profitne organizacije bi trebale preuzeti te
prednosti i implementirati ih u svoju praksu.
Zajedničko djelovanje
Neprofitne organizacije postaju sve sličnije
profitnim organizacijama po pitanju primjene brojnih metoda i alata jer je izvrsnost
jedno od bitnih obilježja suvremenog poslovanja. Surađujući s profitnim organizacijama neprofitne osiguravaju financiranje
te stvaraju širu mrežu djelovanja koja im
omogućuje djelotvornije ispunjenje misije,
a profitne svojim angažmanom u rješavanju
društvenih problema izgrađuju svoj imidž u
društvu. Profitne organizacije također primjenjuju dio rada neprofitnih organizacija jer
se kod profitnih organizacija budi svijest o
društvenoj odgovornost. Jedan od takvih
primjera uspješne suradnje je DEBRA (Hrvatsko društvo za buloznu epidermolizu)
koje kao oblik financiranja djelatnosti
udruge koristi neprofitno poduzetništvo.
Suradnjom postižu podjednaku razinu profesionalizma, izvrsnosti i kvalitete, ali se i
međusobno nadopunjavaju što omogućava
brži razvoj obaju strana, a time ostvaruju
dobrobit cjelokupnom društvu.
Katarina VRANJIĆ
GOSPODARSTVO
LAVINA ZAHTJEVA ZA VRAĆANJEM ZLATA
Sjaj zlata u financijskoj krizi
Procjenjuje se da trenutno u svijetu
postoji oko 120 do 140 tisuća tona zlata
koje su kroz ljudsku povijest izvađene
iz zemlje i prerađene u upotrebljiv oblik. Zlato se može smatrati najboljim
investicijskim instrumentom općenito,
budući da ne postoji pravi odnos ponude,
potražnje
i
konzumacije
kao
kod drugih sirovina. Ono nije podložno
ekonomskim, političkim ili društvenim
krizama s obzirom da je cijena zlata
otporna na sve utjecaje, pa i na inflaciju. Upravo zato, mnogi investicijski
stručnjaci i savjetnici preporučuju da se
dio investicija, idealno 10 posto, drži u
investicijskom zlatu.
Zlatne rezerve u trezorima
središnjih banaka
Prema podacima World gold council (WGC)
objavljenim u listopadu 2012., zlatne rezerve Sjedinjenih Američkih Država iznose
8.133 tone, što je oko 6 posto od ukupne
količine ikad iskopanog zlata. Nakon Sjedinjenih Država, najveće zlatne rezerve imaju Njemačka (3.395 tona), Italija (2.452
tone), Francuska (2.435 tona), Kina (1.054
tone) i Švicarska (1.040 tona). U regiji je
po rezervama zlata vodeća Srbija, u čijoj se
središnjoj banci nalazi 13,1 tona te Slovenija koja u svojim rezervama čuva 3,2 tone
zlata.
Za svaki slučaj
Njemačka Bundesbanka nedavno je tražila
vraćanje dijela od 1.500 tona zlata pohranjenih u američkim Federalnim rezervama u New Yorku i svih 450 tona iz Francuske banke u Parizu. Vrijednost ukupnih
njemačkih rezervi zlata danas premašuje
144 milijarde eura. Povratak zlata također
su tražile i Saudijska Arabija i Kina. Članice
Europske Unije, između ostalih, prihvatile
su, čini se, sugestije ekonomista da koriste
zlato kao kolateral za državne obveznice
kako bi očuvale prinose obveznica.
Hrvatska – europski Eldorado
Podjelom imovine bivše SFRJ Hrvatska je
naslijedila preko 14 tona zlata, tj. 28,49
Članice EU, između ostalih, prihvatile su sugestije
ekonomista da koriste zlato kao kolateral za državne
obveznice kako bi očuvale prinose obveznica.
posto sredstava bivše države na računima
u BIS-u. Paradoksalno, velik dio zlatnih rezervi prodan je u godini kada je pokrenut
gospodarski rast, a nezaposlenost počela
drastično padati. Također, to je bila godina
u kojoj su svjetski ekonomisti upozoravali
da cijena zlata raste 10 posto na godinu i
da će sigurno prijeći granicu od 1000 dolara
za četiri do pet godina.
Cijena zlata do kolovoza 2008. godine
skočila je s 200 na 700 dolara za uncu kada
je počela kriza, a zatim nastavila rasti i do
1.800 dolara, 2012. godine. Sada iznosi
oko 1.750 dolara. Hrvatska narodna banka
je ostvarila minus od 41,7 milijardi dolara
na ovoj transakciji s Međunarodnim monetarnim fondom. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, ukupan izvoz zlata
2011. godine iznosio je devet tona, a uvoz
tek 7,2 kilograma. Veliku zaslugu u tom
slučaju dobiva porezno opterećenje na investicijsko zlato u Hrvatskoj. Do nedavno,
stopa poreza na takav oblik investicije
iznosila je vrtoglavih 60 posto što hrvatskim građanima nije ostavljalo izbora nego
ulagati preko granice. Ukidanjem poreza
na luksuz, ona sada iznosi 30 posto, što ne
umanjuje problem dvostrukog odljeva kapitala - s jedne strane odljev zlata, a nakon
toga i odljev novca kojim se u inozemstvu
kupuje zlato.
Zlato kao očuvanje vrijednosti
likvidne imovine
Unutar Europske unije zlato ima dvije vrlo
različite i odvojene funkcije. Investicijsko
zlato (prema definiciji poluge određene
težine i kovanice), oslobođeno je svih
poreznih nameta dok se ostalo zlato oporezuje. Na pitanje zašto je ovakav oblik investicija postao imperativ u zdravim gospodarskim sustavima s kojima se usklađujemo,
pronalazimo jednostavan odgovor : «Zlato
igra važnu psihološku ulogu jer ono slovi
kao stabilan ulog i kao alternativna valuta
koja je posljednjih godina ponovno zadobila na važnosti.» Deutsche Welle, Carsten
Fritsch, Commerzbank
Lidija MARKLJUŠAJ
89/18 | 05/2013
25
GOSPODARSTVO
UNITED CULTURES OF GOBI
GOBI nije samo poznata pustinja u Aziji
GOBI je akronim za Global Opportunities in Business and Investment, studentsku konferenciju koja se od 14. do
19. travnja 2013. godine održala po peti
put za redom u jedinom gradu na svijetu
smještenom na dvama kontinentima Istanbulu.
Počeci GOBI-a
Za studente koji žele spojiti korisno s ugodnim,
dopuniti svoj životopis i steći znanje o poslovnoj
kulturi u Turskoj, dok se istovremeno druže s ljudima
iz skoro cijelog svijeta u jednoj od najatraktivnijih
destinacija u ovom dijelu Europe,
GOBI je najbolji izbor.
GOBI je međunarodna studentska konferencija organizirana od strane Istanbul Tecnical University Investment Cluba, najaktivnije studentske organizacije u Turskoj.
GOBI je kao ideja mnogo godina živjela u
glavama studenata dok napokon nije ostvarena 2009. godine. Prvoj organizaciji
GOBI-a dodijeljena je prestižna nagrada
najbolje međunarodne studentske organizacije u Turskoj. Nagrada kao dokaz
uspješnosti i važnosti događaja, potakla je
studente da ustraju u daljnjoj organizaciji i
da istu usavrše.
Što nudi GOBI
Za studente koji žele spojiti korisno s ugodnim, dopuniti svoj životopis i steći znanje o
poslovnoj kulturi u Turskoj, dok se istovremeno druže s ljudima iz gotovo cijelog svijeta u jednoj od najatraktivnijih destinacija
u ovom dijelu Europe, GOBI je najbolji izbor. Konferencija se uvijek održava u travn-
ju, negdje polovinom mjeseca, i traje pet
dana. Prvi je dan, obično nedjelja, u jutarnjim i popodnevnim satima predviđen za dolazak inozemnih studenata u Istanbul, njih
oko stotinjak iz četrdesetak različitih zemalja. Sudionici konferencije se nakon dolaska
smještaju u hotel u blizini kampusa gdje se
održavaju predavanja. Te se iste večeri konferencija otvara svečanom ceremonijom.
Na njoj uvodnu riječ drže predstavnici studentske organizacije i sveučilišta. Program
se nastavlja predstavljanjem turske kulture
kroz ples i pjesmu. U sljedeća tri dana studenti mogu slušati četiri bloka predavanja
koji se obično održavaju ujutro od 10 sati
pa sve do 14 sati kada uvaženi ljudi iz turskog poslovnog svijeta govore o atraktivnim
globalnim temama iz poslovnog i investici-
U studentsku participaciju uključeno je pet noćenja s
doručkom u hotelu s tri zvjezdice, dva obroka dnevno, prijevoz za potrebe konferencije, dvije zabave, tura brodom
te naravno četiri bloka predavanja.
26
89/18 | 05/2013
jskog područja. Na dosadašnjim konferencijama predavanja su održali CEO iz sljedećih
kompanija: Mercedes–Benz, Google Türkiye, Fortis Bank, P&G, Turkish Airlines, Oracle, Deloitte, Coca–Cola, Boston Consulting
Group itd. Predavači najprije održe kratku
prezentaciju na engleskom ili turskom
jeziku (uz simultani prijevod na engleski),
nakon čega se ostavlja vrijeme za postavljanje pitanja studenata. Teme koje su prethodnih godina bile obrađene su: globalizacija i problemi logistike, jedino rješenje
za postojeću potražnju energenata, globalizacija i očekivanja ekonomije za 2012., Istanbul: financijski i kulturni centar, vodstvo
i razlika u vođama, menadžeri poznatih
brendova. Na prošlogodišnjoj konferenciji
najviše me se dojmio blok predavanja pod
nazivom „Žene u turskom biznisu“ u sklopu
kojeg su uspješne poslovne žene podijelile
svoja iskustva vezana za poslovni uspon,
poteškoće na koje su nailazile te način uspostavljanja ravnoteže između privatnog i
poslovnog života. Svaku večer nakon predavanja gostoljubivi Turci priređuju dobru
GOSPODARSTVO
ranije kupite kartu. Svakako ponesite i neku
domaću rakiju, većina studenata se njome
oduševi. Izbjegavajte naručivanje alkohola
u kafićima i slično tomu ako ne želite ostati praznih džepova. Bočica od tri decilitra
piva zna koštati i preko deset eura. Nadalje,
potrebno je napomenuti kako je u Turskoj
službena valuta turske lire te vam savjetujem da mijenjate valutu iz eura u lire u Istanbulu.
Iskustva studenata
zabavu u najelitnijim klubovima u Istanbulu. Osobno najzanimljivija je tzv. ‘’International Night’’ na kojem studenti predstavljaju državu iz koje dolaze. Blagovaonica
se nakon večere pretvara u međunarodni
sajam država gdje se na svakoj klupi nalaze tradicionalna jela, pića i simboli zemalja
sudionika konferencije. Osim predstavljanja
gastronomske tradicije, zemlja se predstavlja uz pomoć videotehnologije, pjesmom,
plesom ili usmeno, sve naravno u okviru
studentskih mogućnosti. Treći dan predavanja završava se ceremonijom zatvaranja
na kojoj se dodjeljuju priznanja i zahvale
cijenjenim predavačima, uvaženim profesorima te studentima koji su sudjelovali u
organizaciji. Ostatak popodneva i sljedeći
dan rezervirani su za razgledavanje znamenitosti Istanbula kao što su Plava džamija
te čuvena Aja Sofija. Konferencija završava
‘’Boat Partyjem’’ po Bosporskom kanalu na
kojem se dodjeljuju certifikati o sudjelovanju na GOBI konferenciji. U svakom slučaju
nijedna večer ne završava bez dobre zabave na turski način.
Postupak prijave
Na službenoj internetskoj stranici www.
gobistanbul.com možete pronaći formular za prijavu. Osim osobnih podataka te
podataka o studiju, potrebno je napisati i
motivacijsko pismo u kojem se navode razlozi želje za sudjelovanjem na konferenciji. Tjedan do dva nakon prijave netko iz
organizacije javi se e-poštom s obavijesti
o prihvaćanju ili odbijanju vaše prijave.
Cijena studentske participacije iznosi 150
eura plus avionska karta koju studenti
sami financiraju. U studentsku participaciju uključeno je pet noćenja s doručkom u
hotelu s tri zvjezdice, dva obroka dnevno,
prijevoz za potrebe konferencije, dvije zabave, tura brodom te naravno četiri bloka
predavanja. Obično su u cijenu uključene
i karte za razgledavanje znamenitosti na
povijesnom poluotoku.
Savjeti
O prednostima konferencije najbolje mogu
posvjedočiti studenti koji su na njoj sudjelovali. „GOBI bringing people together.
GOBI je postao mjesto sastajanja svih
koji su makar jednom na njemu sudjelovali. Najviše me se dojmilo multikulturalno okruženje. Nevjerojatno je kako ljude
različitih profesionalnih i kulturnih profila
ujedinjuje ista želja za proširenjem znanja
iz poslovnog svijeta koji danas prati tendenciju globalizacije. Svidjela mi se proaktivnost studenata na predavanjima, kako
inozemnih tako i turskih, bilo je drugačije
od klasičnih predavanja na našem fakultetu. Turci su gostoljubivi domaćini te su
nam uspjeli pokazati velik broj znamenitosti Istanbula. Neizmjerno mi je drago što
i dalje održavam kontakte s ljudima koje
sam tamo upoznala.“ Matea H., studentica
diplomskog studija.
„Mislim da je GOBI odlična prilika kako bismo vidjeli nešto drugačije te upoznali ljude
koje inače vjerojatno ne bi. Sastav ljudi je
bio potpuno različit od onog što sam obično
viđala na konferencijama pa je samim time
bilo i egzotičnije. Super mi je primijetiti te
razlike u kulturama, jer mi težimo zapadu,
no ovo je pravi istok.“ Mateja B., studentica
diplomskog studija.
S obzirom na to da su na GOBI konferenciju svi dobrodošli te da je velika vjerojatnost da ćete dobiti pozitivan mail o sudjelovanju na konferenciji, savjetujem da
Ivana BABUN
Na dosadašnjim konferencijama predavanja su održali
CEO iz sljedećih kompanija: Mercedes–Benz, Google
Türkiye, Fortis Bank, P&G, Turkish Airlines, Oracle, Deloitte, Coca–Cola, Boston Consulting Group itd.
89/18 | 05/2013
27
GOSPODARSTVO
RISE AND RISE AGAIN UNTIL LAMBS BECOME LIONS
Zašto ne treba odustati?
Kada je ustrajanje u situacijama neuspjeha odličan učitelj na putu prema uspjehu.
Svjetlo na kraju tunela
Tijekom svoje povijesti čovječanstvo
je imalo prilike vidjeti mnoge uspješne
poslovne i životne priče. Upravo se u vremenima, koje ljudi karakteriziraju kao loša,
teška, krizna, vrlo rado kroz takve primjere pokušava probuditi nada i vjerovanje
u bolju budućnost, politički rečeno, bolje
sutra. Upravo sadašnjost nosi pridjeve loše,
teško, krizno pa ću posegnuti za primjerima
koji govore o ustrajnosti i vjeri u sebe.
Kada se susretnemo s pričom o uspjehu
Disneya, Abrahama Lincolna, prve asocijacije su nam iznimni uspjesi koje su postigli ili postižu. No iza te priče o uspjehu stoji
jedna puno zanimljivija i puno bolnija koja
govori o neuspjesima koje su „ostvarili“ prije nego su postali ono što danas jesu.
28
89/18 | 05/2013
Ustrajnost i motivacija
Na popisu vrlina koje trebaju imati oni koji
žele uspjeti u ostvarivanju svojih nimalo
zemaljskih i jednostavnih snova, vrlo visoko na ljestvici stoji ustrajnost. Još je u
antičkim vremenima Seneka govorio da
se čak i poslije loše žetve mora saditi. U
današnjem bi se kontekstu još uvijek aktualne financijske krize ustrajnost trebala
pripisivati svima koji započinju svoj poslovni
put i na njemu se susreću s mnogim egzogenim činiteljima na koje ne mogu utjecati,
a koji itekako utječu na osmišljeni plan razvoja poslovne ideje. Ustrajnost je povezana s motiviranošću i danas se to područje
ekonomske psihologije isprofiliralo kao
jedno od ključnih pri poticanju zaposlenika
na ostvarivanje sve boljih rezultata. Krizni
kontekst zahtijeva od menadžera da sve
skromnijim resursima ostvaruju sve bolje
rezultate. Zanimljivo je zaključiti kako se
upravo to često i događa, pa se postavlja
pitanje efikasnosti u vremenima koja nisu
krizna. Mnogo je dostupne literature, videozapisa i radionica koje potiču posezanje za
tom unutarnjom snagom koja nam pomaže
pri prelasku preko prepreka. Ustrajnost
i motivacija se često mogu pronaći u svijetu sporta, pa je tako i sposobnost motivi-
ranja all-round vrlina iskoristiva u mnogim
područjima ljudskog djelovanja.
Priče (ne)uspješnih
Abraham Lincoln poznat je kao 16. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i po
svome ukidanju ropstva. Manje je poznata
činjenica da je taj uspjeh protkan neuspjesima koji su počeli već u njegovoj 22.
godini. Tada je, naime, prvi put ostao bez
posla. Sljedeće godine je izgubio svoju
političku borbu, a u dobi od 25 godina propala mu je tvrtka koju je pokrenuo. Pod
silnim pritiskom neuspjeha i nakon smrti
voljene osobe, sa samo 27 godina doživio
je živčani slom, a u sljedećih sedam godina
još je dva puta izgubio na političkim izborima. Mnogo loših događaja okončano je ulaskom u američki Kongres. Kroz sva teška
vremena koja su mu se dogodila, ostao je
ustrajan i u svojim planovima je pronalazio
nadu i razloge zašto pokušavati i pokušavati
ispočetka. Nakon ulaska u Kongres još je
pet puta bio poražen u raznim prijavama,
koje su se uglavnom odnosile na političke
funkcije, dok 1860. godine nije napokon
izabran za američkog predsjednika i tada
mu se pružila prilika da učini ono što je cijeli
život želio i ono po čemu je ostao zapamćen
GOSPODARSTVO
– ukine ropstvo. Povremena odstupanja od
plana nikako ne smiju značiti zaustavljanje,
već samo preusmjeravanje na drugi kolosijek.
Michael Jordan
Vrlo vjerojatno je svima prva asocijacija
na košarku – Michael Jordan. Njegove
statistike pokazuju zašto je to tako, još
uvijek drži mnoge rekorde, zapamćen je
zbog svojih majstorskih poteza i iznimnih
sportskih uspjeha. Sam je jednom prilikom
za sebe izjavio da je u karijeri promašio
preko 9 000 ubačaja, izgubio je skoro 300
utakmica, 26 puta je imao odlučujuće bacanje i promašio je. Ipak ga svi pamte kao
najvećeg košarkaša svih vremena. Imao je
dva sportski neuspješna izleta u baseball i
golf, očeva smrt ga je jako pogodila i zbog
nje se prvi put umirovio. No događaj koji ga
je u mladosti obilježio bilo je neuvrštavanje
u srednjoškolsku košarkašku ekipu, nakon
čega je tužni Michael došao svojoj kući i u
svojoj sobi briznuo u plač. Igračke statistike su mu impozantne: igrajući za Chicago
Bullse osvojio je šest NBA prstena, pet puta
je proglašavan najkorisnijim igračem lige te
šest puta najkorisnijim igračem NBA finala.
Četrnaesterostruki je NBA All-Star, te je 11
puta biran u All-NBA momčad i jednom je
proglašen obrambenim igračem godine. S
američkom reprezentacijom osvojio je dvije
zlatne olimpijske medalje. U njegovu čast
Bullsi su umirovili dres s brojem 23, a u
košarkašku kuću slavnih ušao je 2009. godine.
Vjera u sebe i svoju viziju treba biti ispred
procjene drugih, pa čak i ako su oni bolje
upućeni u stanje stvari, ali ipak mora biti i
realna.
Richard Branson
Sir Richard Charles Nicholas Branson britanski je poduzetnik čije se trenutno bogatstvo procjenjuje na 7.8 milijardi američkih
dolara, a njegovo carstvo pod brandom
„Nije da se ne usuđujemo zato što su stvari teške;
već su stvari teške zato što se ne usuđujemo.“
Virgin sadrži 350 kompanija s perjanicom
Virgin Atlantic. Svoj poslovni put započeo
je sa samo 16 godina kada je osnovao
svoje prvo poduzeće. Iz svog odrastanja je
izvukao priču svoje majke koja ga je učila
kako nikada ne treba žaliti za prošlošću, a
sir Richard je posao usporedio s čekanjem
busa – uvijek naiđe sljedeći. Napustio je
školovanje kako bi mogao izdavati studentski časopis, no nedugo nakon pokretanja
projekt je propao i sir Richard je otvorio
prodavaonicu audiozapisa. Najdraži neuspjeh mu je Virgin Cola kojom je želio zavladati tržištem gaziranih pića. Uvjerivši se
da to ipak nije bila dobra ideja, priznao je
da je naučio lekciju kako nikada ne treba
pretjerano računati na inertnost velikih
kompanija kao ključnu točku diferencijacije. Pokušao je pokrenuti svoju liniju
vjenčanica, šminke, odjeće, automobila,
donjeg rublja, cvjećarne. Njegov odgovor
na pojavu Appleovih gadgeta prošao je
nezapaženo. Također je 2000. pokrenuo
raniju verziju društvene mreže, vrlo slične
Na popisu vrlina koje trebaju imati oni koji žele uspjeti
u ostvarivanju svojih nimalo zemaljskih i jednostavnih
snova, vrlo visoko na ljestvici stoji ustrajnost.
Facebooku koja je zbog tehničkih razloga
i pojave MySpacea ugašena. Deset godina
se bavio i avioprijevozništvom, no i to je
bilo neuspješno.
Danas je sir Richard četvrti najbogatiji Britanac, a taj uspjeh može najviše zahvaliti
tomu što je učio iz svojih pogrešaka i nije
gubio motivaciju, već je svaku poslovnu
ideju gledao kao izazov i ustrajao u njenom
ostvarivanju. Neke su se pokazale manje
uspješne, neke neuspješne, ali određene
ideje su se ispunile upravo onako kako je
želio.
Kamo dalje, rođače?
Vjera u sebe determinira našu odlučnost pri
provedbi ideja. Vratimo se Seneki s početka
priče i nadodajmo još jedan njegov citat:
„Nije da se ne usuđujemo zato što su stvari
teške; već su stvari teške zato što se ne
usuđujemo.“. Neminovno je na svakom
putu, bio on životni ili poslovni, nailaziti na
prepreke i probleme. Zato ne treba biti konformist i zadovoljiti se stanjem kakvo jest
i prihvatiti zadane norme, biti dio mase,
samo zato što je to prihvaćenije i to masa
zahtijeva, već se treba usuditi i ustrajati!
Dominik PALČIĆ
89/18 | 05/2013
29
FAKULTET
rješavate kolokvije i kao nagradu za
dosadašnji trud dajemo vam novi
broj Managera. Iza nas su mjeseci
rada i truda i nadamo se da ćete
uživati u našim stranicama. I ovaj
put vam donosimo brojne zanimljive
teme kroz koje ćete bolje upoznati i
svoj fakultet i svoje kolege.
Iz prve ruke saznajte gdje su najbolje
ljetne škole i koje programe nude,
općenito se upoznajte sa studiranjem
u inozemstvu i pogledajte studiranje
kroz oči stranaca koji studiraju u Lijepoj našoj. Donosimo vam i priču iz
kabineta 315, a tko se krije u kabinetu i kakvu vam poruku šalje, otkrijte na sljedećim stranicama. Tu je
i topla priča o volontiranju koja će,
nadamo se, i vas potaknuti na odluku
da i sami budete volonteri.
Dragi naši čitatelji,
Prvo, pozdravljam vas sve kao nova
urednica rubrike Fakultet. Nadam
se da ste prionuli na učenje, polako
I ostale udruge su vjerno radile na
svojim projektima i u to će vas uvjeriti članci koji su posvećeni njihovim
planovima i interesima. Upoznat
ćemo i zbor Ekonomskog fakulteta i
saznajte sve o tome kako je proteklo
njegovo osnivanje.
Želim vam puno uspjeha u nastavku
semestra i sve vas lijepo pozdravljam
do sljedećeg, rođendanskog, broja
kojemu se svi veselimo.
Lijepi pozdrav,
Nikolina BUJDO
Urednica rubrike Fakultet
Vijesti sa Sveučilišta
Festival znanosti
Sveučilište u Zagrebu, British Council i
Tehnički muzej, pod pokroviteljstvom
Ministarstva znanosti, obrazovanje i sporta, organizirali su 11. festival znanosti,
šestodnevnu manifestaciju koja na jednostavan i zanimljiv način popularizira znanost
povezujući javnost, mlade, znanost i medije.
Ovogodišnji festival održao se od 22. do 27.
travnja. Središnja tema ovogodišnjeg festi-
30
89/18 | 05/2013
vala bila je Budućnost, ali se kao i prijašnjih
godina bavi i svim drugim znanstvenim temama koje bi mogle biti zanimljive i poučne
širokoj javnosti.
Međunarodna CASEE konferencija
Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1. do 3. srpnja 2013. održavat će se
Međunarodna CASEE konferencija Food and
Biomass Production - Basis for a Sustainable
Rural Development. Sveučilište u Zagrebu i
Agronomski fakultet organizatori su ove CASEE konferencije, koja će se održati i kao dio
događaja Sveučilišta u Zagrebu povodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Plov za čisti Jadran
Sveučilišni nautički klub Fakulteta strojarstva
i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 11. navigacijski Plov za čisti Jadran
2013. od 12. do 14. travnja na ruti Rogoznica
– Stari Grad, Hvar – Drvenik Veli. Čestitamo
kolegama na pothvatu!
FAKULTET
UPOZNAJMO EFZG
Katedra za marketing
Koga i što sve obuhvaća Katedra za marketing? Koji su budući planovi i projekti
vezani uz Katedru? Odgovore na postavljena, ali i mnoga druga pitanja potražili
smo kod pročelnice Katedre, prof. dr. sc.
Ane Tkalac Verčič.
Manager: Za sve one koji Vas možda ne
znaju, možete li nam se ukratko predstaviti?
Trenutačno sam pročelnica Katedre za Marketing, a inače sam redovita profesorica na
toj katedri. U marketingu se najviše bavim
komunikacijskim područjima, pa tako predajem kolegije Odnosi s javnošću, Oglašavanje
i Integrirana marketinška komunikacija.
Naravno, kao i svi nastavnici i asistenti katedre sudjelujem i u zajedničkim kolegijima
i izvođenju nastave iz Marketinga i Upravljanja marketingom. Iako sam po svom akademskom obrazovanju psiholog, poslije 15
godina na Ekonomskom fakultetu, osjećam
se kao da u potpunosti pripadam ovdje. Nakon diplome i magisterija iz psihologije, doktorsku disertaciju obranila sam na Ekonomskom fakultetu. U sklopu pisanja doktorata,
godinu dana provela sam na Fulbrightovoj
stipendiji, surađujući s jednim od najboljih
profesora s područja odnosa s javnošću,
Jamesom Grunigom. To iskustvo je bilo
fantastično. Mislim da bi svatko na svom
profesionalnom ili akademskom putu trebao
provesti određeno vrijeme u međunarodnom
okruženju.
Manager: Nedavno ste postali pročelnica
Katedre. Kako ste se snašli na novoj poziciji?
Moram priznati da se uloga pročelnika pokazala zahtjevnijom nego što sam očekivala.
Uz kvalitetnu nastavu iz područja marketinga, ono
što katedra svakako nudi su susretljivi profesori i
asistenti (i naravno, naša ljubazna tajnica,
gospođa Nada Franceković).
Sada se sigurno svi prethodni pročelnici smiju jer znaju ono što sam ja tek sada otkrila
– a to je da je pročelništvo uključuje puno
administracije, ali i međuljudskog balansiranja. Danas, u ovoj ulozi, većina mojeg dana
otpada rješavanje organizacijskih pitanja,
što ljudima koji se bave akademskim zanimanjima najčešće nije baš omiljen posao. S
druge strane, na mojoj katedri nije teško biti
pročelnik. Dobro smo organizirani i uhodani, komunikacija je jasna i dok neki principi
funkcioniraju već godinama, određene stvari
pokušavamo zajednički unaprijediti. Atmosfera na katedri je ugodna i jako sam ponosna
na sve svoje kolege i na svoju katedru.
Manager: Možete li nam ukratko opisati
Katedru za marketing?
Katedra za marketing se sastoji od 20
članova, profesora, docenata i asistenata.
Već se godinama trudimo razvijati sve što
nudimo studentima na najbolji mogući
način. Prije nešto više od 10 godina proveli smo istraživanje među studentima kako
bismo saznali što ih najviše zanima i što oni
misle da im treba. Neke od rezultata tog
istraživanja probali smo implementirati u ono
što nudimo, od projektnih zadataka do više
povezivanja s praksom. Također smo prije
gotovo deset godina uveli jedinstvene silabuse, kolokvije i ispite za zajedničke kolegije.
Tako smo izbjegli da studenti imaju različite
ispite ili ispitnu literaturu koja ovisi o tome
kako se prezivaju. Danas je došlo vrijeme za
neke daljnje promjene. Zato smo na katedri
odlučili ponovno provesti slično istraživanje
i pitati studente što ih motivira, što im nedostaje i što im se čini korisnim. To naravno
ne znači da se silabusi ili kolegiji oblikuju
samo kako bi zadovoljili studente, ali svakako i studente treba pitati što misle.
Manager: Vaša poruka studentima i zašto
biste preporučili Marketing na Diplomskom
studiju?
Studenti koji su tijekom preddiplomskog
studija odslušali dva ili više marketinških
kolegija već i sami znaju imaju li interesa
za područje marketinga. Poslovi u marketingu su kreativni, dinamični i traže brzinu i
snalažljivost. Ako vas zanima takav tip posla,
smjer marketinga je pravi odabir za vas. Uz
kvalitetnu nastavu iz područja marketinga,
ono što katedra svakako nudi su susretljivi
profesori i asistenti (i naravno, naša ljubazna
tajnica, gospođa Nada Franceković). Svatko
će vas rado saslušati i pokušati vam pomoći.
Trudimo se ne samo kroz inoviranje kolegija
i pristup nastavi, već i kroz unapređenje komunikacije i odnosa sa studentima. Svi studenti koje zanima marketing su dobrodošli.
Maja HAS
Na fotografiji nedostaju asistentice T. Komarac i A. Razum, te dr. sc. R. Brečić
89/18 | 05/2013
31
FAKULTET
NESRETNOJ DJECI PRUŽAM LJUBAV DA POSTANU KVALITETNIJI LJUDI
Društvena odgovornost je kada radiš na sebi
Time što volontiram ne samo da sebe
činim kvalitetnijom stanovnicom svijeta, već i svijet činim boljim mjestom za
život. Pozitivne promjene u društvu dogodit će se kada svatko od nas postane
svjestan svog ponašanja i svjesno počne
djelovati da svoje loše navike pretvori u
dobre.
Ja sam tu pa vi vidite što ćete
sa mnom
Prije četiri godine osjetila sam snažnu želju
za volontiranjem. U potrazi mjesta gdje ću
provesti sljedeće tri godine pomogao mi je
Volonterski centar Zagreb koji me je uputio
u Dom za djecu „A. G. Matoš“ u Zagrebu.
Znala sam da želim raditi s djecom, a rad s
djecom koja imaju problema s ponašanjem
činio mi se prikladnim, s obzirom na to da
sam i sama u obitelji prošla neke teške trenutke zbog kojih sam vjerovala da mogu
bolje razumjeti probleme djece iz doma.
U Dom sam došla puna želje da učinim
dobro djelo. To mi je bio glavni motiv. Kao
ekonomistica sa skromnim iskustvom rada s
djecom, u Dom sam došla sa stavom „ja sam
tu pa vi vidite što ćete sa mnom“. Nisam imala iskustva s volontiranjem, a nisam imala
niti dovoljno iskustva s djecom da bih znala
kako točno s njima postupati. Nisam niti
znala bih li se radije družila s djevojčicom ili
dječakom i koje dobi. U potpunosti sam se
prepustila odgojiteljima da me usmjere. Od
prve godine svoga volontiranja družim se s
dječacima osnovnoškolske dobi. To su preslatki mali „hahari“ spremni na svakojake
nepodopštine, međutim, nikada dosad nisam doživjela da mi je itko od njih napravio
nešto nažao. Dapače, dječaci su najčešće
raspoloženi za druženje, zanima ih što
ćemo raditi, predlažu kako možemo provesti zajedničko vrijeme, iskreno se uživljavaju
u sadržaj koji im ponudim, sa mnom dijele
neke svoje osobne priče i slušaju moje.
Najviše što cijenim u našem odnosu je, za
razliku od odraslih, što ti dječaci ne skrivaju
svoje razočaranje ili oduševljenje mojim
idejama ili mojom prisutnošću. Neki se
vesele čokoladama koje donesem, malim
darom koji je samo njihov. Neki se vesele
izlasku iz Doma jer tako imaju priliku upoznati grad. Neki se vesele što ću s njima
Najviše što cijenim u
našem odnosu je, za
razliku od odraslih, što ti
dječaci ne skrivaju svoje
razočaranje ili
oduševljenje mojim
idejama ili mojom
prisutnošću.
malo porazgovarati i pohvaliti ih i time
im dati malo svoje pažnje. Neki se prave
važni jer su umjesto uobičajenih aktivnosti
otišli na kakvu predstavu, izložbu, kino, na
kolače, što drugi istovremeno nisu mogli.
Djeca na taj način imaju nekoga tko nije uz
njih po dužnosti već nekoga „neutralnog“.
Zato je i njihov odnos prema volonterima
drugačiji. Ta djeca jesu u stanju smis-
32
89/18 | 05/2013
liti svakakve nepodopštine koje povrijede
čovjeka, ali pred volonterima se trude biti
pristojna i poslušna pa i surađuju.
Imam „svoju volonterku“
Imati „svoju volonterku“ u Domu je velika
stvar. Tamo je trenutačno više volontera od
kojih jedino ja dolazim redovito. Mnogi se
olako zagriju za volontiranje pa kad dođu u
dom i upoznaju odgajatelje i štićenike nikad
se više ne vrate ili, pak, dođu još koji put
i samo nestanu. Dječaci mi se znaju hvaliti
puni ponosa i sreće kako sad i oni imaju
„svoju volonterku“, a volonterka prestane
dolaziti nakon nekoliko tjedana. A dijete,
usprkos tome, i dalje govori da ima „svoju
volonterku“. To je neizmjerno tužno, posebno stoga što je to još jedna bol koja im je
nanesena, a još su djeca. Sudbina im je
odredila da će, kada su najkrhkiji, doživjeti
strahote koje će obilježiti cijeli njihov život.
Oni izgaraju za ljubavlju, najviše na svijetu
treba im toplina i briga drugog čovjeka,
razumijevanje, podrška. Pomislimo koliko
sami želimo ljubavi, a zatim tu količinu
ljubavi stavimo na „n-tu potenciju“. Eto, toliko njima treba toplina obiteljskog doma i
briga roditelja koju nemaju.
Ponovno vraćanje Domu
Kada se sjetim da je volonterka tim
dječacima nešto svijetlo u životu, iz godine
u godinu vraćam se u Dom. Jednostavno,
sebe više ne mogu zamisliti bez volontiranja. Prve godine bila sam još pod dojmom
vlastitih problema zbog kojih sam i u Domu,
vjerojatno, bila ozbiljnija i uštogljenija.
FAKULTET
S vremenom sam postala opuštenija s
djecom. Trebale su mi tri godine da počnem
istinski uživati u posjetima Domu i ponašati
se opušteno, iako mi nikada odlasci tamo
nisu predstavljali teret, niti sam ih smatrala obvezom koju moram odraditi. U Dom
dolazim jednom tjedno i to mi je dovoljno
vjerojatno zato što imam i drugih obveza pa
bi mi učestaliji dolasci postali teret. Moji boravci traju u prosjeku nešto više od jednoga
sata te mi prolete kao tren. Ponekad bih
došla s odlukom da ne ću ostati niti minutu
duže od sata, ali to mi ne bi pošlo za rukom
jer se u tom slučaju sa svojim štićenikom
ne bih stigla pošteno podružiti zbog čega
gotovo da bih osjećala sram ili nelagodu
kao da bježim.
Imati „svoju volonterku“
u Domu je velika stvar.
Čemu me naučilo volontiranje
Moj prvi štićenik nikako nije mogao shvatiti
da sam volonterka pa me stalno iskušavao
provokacijama da mene nije briga za njega već za novac koji ću dobiti družeći se s
njime. U to vrijeme se i neki kolega s mojega Fakulteta čudio zašto volontiram te mi je
govorio da on nikada ne bi radio besplatno,
iako živi u blagostanju. Tada mu nisam znala
odgovoriti što meni znači druženje s jednim
nesretnim dječakom. Nisam se vjerojatno
niti sjetila reći mu da s tim malim učim
i pomažem mu da kako-tako završi barem
osnovnu školu. Pokušavam mu pomoći da
postane kvalitetan čovjek, da nauči raditi,
poštovati druge ljude, pomagati u nevolji
kao što i ja njemu sada pomažem. U sebi
se negdje nadam da će me se jednom
sjetiti i pomisliti kako ima dobrih ljudi na
svijetu, koji su spremni pomoći kad je jako
teško. Odbijam pomagati iz udobne fotelje
toplog dnevnog boravka zivkajući 060 brojeve kada se na TV-u prikaže reklama, već
želim biti prisutna kada je potreban osobno
zalaganje. Novac ne mogu dati, ali mogu
svoj rad.
Ne mogu se načuditi ljudskoj sebičnosti, nebrizi, uskogrudnosti, odbijanju mogućnosti
da se nesreća može dogoditi svakome
od nas i da će jednom, možda baš taj ili
koji drugi poznanik, trebati tuđu pomoć.
Vjerujem da su i sreća i nesreća rezultat
naših dosadašnjih duboko skrivenih misli
i učinjenih djela. Teško je prosječnom
čovjeku pobjeći od ljudske naravi da bude
zavidan, prkosan, nasilan, da laže, krade,
ali mora imati snažnu volju i svjesno se
usmjeravati ka pozitivnim vrijednostima.
Čovjekoljublje
Volontirajući, ne samo u Domu, uvidjela
sam kakvih sve ima ljudi. Prestale su me
fascinirati titule, velike riječi i obećanja,
liderski stav, fina odjeća i skupi hobiji,
važni poznanici... Počeli su me fascinira-
ti odgajatelji iz mojeg Doma. Ne znam
imaju li znanstvene titule, koju marku
automobila voze, je li im koji ministar prijatelj iz kvarta, ali znam da su to jedni od
najčovjekoljubivijih ljudi koje sam upoznala. Djelatnici u Domu su ljudi koji i svoj privatni život daju svojim štićenicima. Teško
mi je dokučiti koliku duhovnu, pa i fizičku,
snagu posjeduju da se uspijevaju nositi s
težinom posla koji im je povjeren. Oni su
mirni, duboko suosjećajni, pitomi, topli, otvoreni, pristupačni, odlučni, nepokolebljivi,
odrešiti kada trebaju biti. Tijekom svih
godina mojega volontiranja odgojitelji su
bili vrsni mentori. Kao pravi čovjekoljubivi
profesionalci usmjeravali su me u mome
druženju s djecom i cijenili moje zalaganje.
Nije sve u volontiranju
Nije mi cilj nagovoriti ikoga da volontira u domu. Ako ti se ne sviđa, nemoj.
Predlažem ti da si nađeš aktivnost kojom
ćeš ispuniti svoje slobodno vrijeme i istovremeno izgrađivati sebe kako bi postao
boljim čovjekom. Važno je obrazovati se,
ali nije dovoljno biti vrhunski stručnjak u
nekom području, a istodobno biti sebičan
i bešćutan čovjek. Zapitaj se što možeš
učiniti plemenito i korisno kako bi zadovoljio potrebu za ljubavlju i poštovanjem.
Članak dostupan i na Facebook stranici
„Brošura Održivi razvoj“.
Koraljka BOBINAC
89/18 | 05/2013
33
FAKULTET
„SANTA SENDING SOS“
Veliki pomažu malima
Studenti Zagrebačkog sveučilišta i ove su
godine otvorili svoja srca i pomogli onima kojima je to najpotrebnije. Doniranjem hrane i kupovinom karata za božićni
party Santa Sending SOS uljepšali su
Božić siromašnoj i napuštenoj djeci, a
pritom su se i dobro zabavili.
Poznata dječja pjesmica kaže „kad se male
ruke slože, sve se može, sve se može“.
U to su se uvjerili i članovi Hrvatske studentske asocijacije (HSA) koji su već petu
godinu zaredom u vrijeme Božića odlučili
spojiti ugodno s korisnim te organizirati
već tradicionalni humanitarni party „Santa
sending SOS.“. U tom pothvatu pomogle
su još dvije studentske udruge: „Komuna“,
udruga studenata komunikologije i novinarstva, te „Elsa“, studentska udruga s
Pravnog fakulteta. Ove godine odlučeno je
da će se sva sredstva usmjeriti udruzi „Mali
zmaj“ koja pomaže siromašnoj i napuštenoj
djeci skupljanjem hrane, odjeće, tehničke
opreme, igračaka te organiziranjem raznih
humanitarnih akcija i posjeta domovima za
nezbrinutu djecu. HSA je odlučila pomoći
donacijom novca koji je skupila od prodaje karata za party i individualnih donacija
(hvala svima), a Komuna skupljanjem
hrane u menzi na Kampusu. Međutim, studenti nisu jedini koji su se odazvali ovom
projektu. Podršku ovoj humanitarnoj akciji
dala su i velika poduzeća: Atlantic grupa,
34
89/18 | 05/2013
Aquarius grupa i Podravka koji su svojim
proizvodima uljepšali Božić brojnoj djeci u
Zagrebu, ali i diljem Hrvatske, te su pokazali kako i u ovo vrijeme recesije postoje
poduzeća koja imaju razumijevanja i žele
pomoći onima kojima je to najpotrebnije.
Sam party održao se 8. prosinca u Mansionu. Sigurno se sjećate tog dana - snijeg
je napadao do koljena, tramvaji nisu vozili,
ceste baš i nisu bile očišćene, a dobiti taxi
bilo je skoro ravno dobitku na lutriji. No čak
ni ekstremni uvjeti nisu pokolebali najveće
partijanere (i humanitarce) da dođu do
Jaruna i prisustvuju božićnom partyju godine. I vjerujte, nema preuveličavanja.
Društvo je zabavljao fenomenalni dvojac
Frankie Headfors, a pridružila su se i poznata lica Nove TV - Mislav Bago i Martina
Podgorski te svuda viđeni Neven Ciganović.
Koktel Santa (od čije je prodaje 5 kuna
išlo Udruzi), odlični remixevi najpoznatijih
božićnih pjesama, mnoštvo božićnih kapica i odlična atmosfera obilježili su jedan
od najboljih partyja prethodne godine. No,
ako ste mislili da je sa završetkom partija
gotova i ova humanitarna akcija, varate se.
Članovi Hrvatske studentske asocijacije i
Komune ponovno su se ujedini te su u dva
navrata posjetili „Dom za nezbrinutu djecu
sveta Terezija od maloga Isusa“ i njezinim
štićenicima donijeli osmijeh na lice. Veliki
pomažu malima, krilatica je koja je obilježila
ovaj projekt, no nakon posjeta Domu dobila je pravo značenje. Toj dječici nisu
potrebni skupi pokloni, samo malo ljubavi
i pažnje. Njihovi osmjesi i radost tijekom
zajedničkog druženja pokazali su koliko im
to zapravo znači. Odvajanjem nekoliko sati
za druženje s njima ne gubi se mnogo, a
dobiva se puno. Ekonomskim rječnikom: uz
minimalno ulaganje do višestruke dobiti,
na zadovoljstvo obje strane. I za kraj, ovim
putem vas sve pozivam, ako imate slobodnog vremena i dobre volje, posjetite neki
dom za nezbrinutu djecu. U ovo užurbano
vrijeme kad smo svi zaokupljeni samo svojim problemima, zaboravljamo da se sreća
nalazi u sitnicama poput dječjeg osmijeha i
pomaganja drugima.
Marina KOPIĆ
FAKULTET
STRANI STUDENTI U REPUBLICI HRVATSKOJ
INTERVJU - ARNOLD OJWANGO I IVAN MOSQUER
Arnold Elly Ojwang, nakon završene
srednje škole u Keniji odlučio je doći u
Hrvatsku na studij. Istim putem krenuo
je i Ivan Mateo Zorman Mosquera, student iz Kolumbije.
Manager: Zašto ste odabrali baš Hrvatsku
kao zemlju u kojoj želite studirati?
Arnold: Uvijek mi je teško odgovoriti na
to pitanje, ali pokušat ću kroz par odgovora reći zašto sam izabrao baš Hrvatsku
kao zemlju u kojoj ću studirati. O Hrvatskoj sam bio čuo na CNN-u, ali znao sam
i za njenu nogometnu reprezentaciju i
njene uspjehe i tada me i privukla ta zemlja. Izabrao sam ju jer sam htio neko novo
iskustvo, novi izazov u životu, nešto totalno
drugačije. Mogao sam npr. ići u Ameriku, ali
za mene to nije „main stream“ i nije mi baš
zanimljivo. Drugi razlog bio je taj što sam
dobio stipendiju od Hrvatske vlade koja
mi je omogućila učenje hrvatskog jezika
jednu godinu na programu Croaticum, a
zatim i studiranje na Hrvatskom sveučilištu
na hrvatskom jeziku. Uz to, kako sam iz
siromašne obitelji, shvatio sam da na taj
način zapravo pomažem svojoj obitelji.
Mateo: Odabrao sam Hrvatsku jer od
malena sam živio s tim ciljem, vratiti se u
Hrvatsku, mjesto gdje sam se rodio i zemlju kojoj još uvijek vjerujem. Od kad se
sjećam, Hrvatska mi je san, mjesto gdje
bih mogao živjeti i obrazovati se.
Manager: Koliko dugo ste već tu?
Arnold: U Hrvatskoj sam već više od dvije
godine. Došao sam u listopadu 2010. godine.
Mateo: U Hrvatskoj sam već dvije godine.
Manager: Što studirate?
Arnold: Studiram na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Tu se osjećam kao da sam
doma; inače s otoka sam, a i našao sam
super prijatelje, profesori su odlični i mislim
da „medicina“ u Rijeci ima najbolji medicinski pretklinički program u Hrvatskoj.
Mateo: Studiram hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, ali htio bih
zapravo studirati medicinu i pripremam se
za upis na taj faks.
Manager: Koliko je zahtjevan hrvatski
jezik, je li ga bilo teško savladati?
Arnold: Za mene nije bilo teško naučiti
jezik, međutim to ne znači da hrvatski nije
težak. Svi znamo da je jedan od najtežih na
svijetu. Padeži su užas, ali na Croaticumu
sam imao najbolje profesore koji su nam
sve to objasnili pa i nije bilo tako strašno
teško. Uvijek ću im biti zahvalan.
Mateo: Hrvatski jezik je jako težak, pogotovo za nas koji govorimo romanske jezike
(totalno drugi jezični korijeni). Uvijek ima
nešto za učiti, nešto novo, nikad ne prestaju iznenađenja i to povećava moje zanimanje za tim jezikom.
Manager: Možete li usporediti visoko
školstvo u vašoj zemlji i u Hrvatskoj?
Arnold: Ne mogu baš usporediti fakultete
jer u Keniji nisam pohađao sveučilište, ovdje sam počeo studirati. Mislim da su naše
srednje škole bolje nego tu. Što se tiče toga
kako je sustav organiziran, sve je to skoro
isto, osam godina osnovne škole, četiri
srednje i četiri na faksu. A čini mi se da su
školarine ovdje u Hrvatskoj više od onih u
Keniji.
Mateo: Ako uspoređujemo visoko školstvo
između Hrvatske i Kolumbije, mislim da
je bitno spomenuti da u Kolumbiji postoji
mnogo fakulteta, a s tim i puno više smjerova, ali je jako skupo; dva ili tri puta skuplje nego u Hrvatskoj.
Manager: Biste li preporučili drugima da
dođu studirati u Hrvatsku?
Arnold: Naravno, Hrvati su super prema
strancima. Nadao sam se da će ove godine
biti više studenata koji primaju ovu stipendiju, ali nema.
Mateo: Ne bih preporučio drugima da dođu
studirati u Hrvatsku s obzirom na stanje u
kojem se država trenutno nalazi. Ali rekao
bih da je razmjena studenata jako dobra
prilika svima.
Manager: Što vam, osim obitelji i prijatelja, najviše nedostaje iz vaše zemlje?
Arnold: Nedostaje mi kenijska hrana i vrijeme, klima. Imamo najugodniju klimu na
svijetu.
Mateo: Nedostaje mi puno hrana,
egzotično voće i povrće te otvorenost ljudi
prema drugim kulturama.
Manager: Što vas je najviše oduševilo u
Hrvatskoj?
Arnold: Ima puno stvari, ali Dubrovnik mi
se najviše svidio. Divan je. Volim i burek i
ćevapčiće.
Mateo: Kulturna baština me jako oduševila
u Hrvatskoj.
Manager: Postoji li nešto što vam jako
smeta, na što se ne možete naviknuti?
Arnold: Ne volim zimu i buru i možda par
ludih ljudi koje sam ovdje upoznao, ali to je
normalno svugdje.
Mateo: Hrvatski mentalitet nekada je jako
zatvoren prema stranim kulturama i novim
stvarima.
Manager: Namjeravate li ostati u Hrvatskoj nakon završenog faksa?
Arnold: To još uvijek ne znam, ali s obzirom da je najvažniji razlog zašto sam tu taj
da se vratim i pomognem svojoj obitelji bilo
kako, tako da ću se u Keniju sigurno vratiti.
Mateo: Kad bih uspio na medicini, ostao
bih dosta vremena ne bih li pomagao svojim ljudima, ali otići ću da pomažem i drugima u svijetu.
Ana BOŠNJAK
89/18 | 05/2013
35
FAKULTET
INTERVJU S PROF. DR. SC. LAJOŠEM ŽAGEROM
Koga krije kabinet 315?
Prof. dr. sc. Lajoš Žager, redovni profesor na Katedri za računovodstvo, prodekan za poslijediplomske studije i doktorate, samo za Manager otkrio je neke
zanimljivosti iz svoga života. Kakav je
bio kao student te kakvu poruku ima za
vas, otkrijte u nastavku.
Manager: Za sve one koji Vas možda ne
znaju, možete li se kratko predstaviti; gdje
ste studirali, diplomirali i doktorirali? Što još
radite osim što ste profesor na Ekonomskom fakultetu?
Rođen sam 1961. u Velikoj Pisanici. Srednju ekonomsku školu završio sam u Bjelovaru. Kratko vrijeme sam radio i nakon
toga 1982. upisao se na Ekonomski fakultet
u Zagrebu. Diplomirao sam 1986. na smjeru Razmjena i tržište (danas je to smjer
Marketing). Doktorirao sam 1993. (tema
doktorata iz područja revizije i financijskog
izvještavanja). Od 1987. godine stalno sam
zaposlen na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Počeo sam kao asistent pripravnik,
a danas sam redoviti profesor u trajnom
zvanju. Kao većina profesora s našeg
fakulteta objavio sam niz znanstvenih i
stručnih radova, sudjelovao na brojnim
konferencijama, simpozijima, bio na raznim
usavršavanjima, tj. specijalizacijama i sl.
Između ostalog, kratko vrijeme boravio sam
u Americi (University of Kentucky, College
of Business & Economics). Sudjelovao sam
u pripremama i izvedbi programa za polaganje ispita za zvanje „ovlašteni revizor“ te
sam u tom kontekstu bio na pripremama
u Londonu (The Institute of Chartered Accountants of England and Wales). Dugi niz
godina intenzivno surađujem s Hrvatskom
zajednicom računovođa i financijskih djelatnika koja se, osim društvenom aktivnošću,
bavi i organizacijom savjetovanja, seminara
te izdavaštvom. Suradnik sam časopisa
Računovodstvo i financije. Međutim, bez
obzira na sve to, moja karijera vezana je
uz Ekonomski fakultet u Zagrebu. Tu sam
završio svoje obrazovanje i tu radim već
dugi niz godina. Jednostavno, volim raditi sa studentima. Od objavljenih radova
najdraži su mi udžbenici koji su, prije sve-
36
89/18 | 05/2013
ga, namijenjeni studentima.
Manager: Kakvi ste bili kao student? Ko-
jim ste se aktivnostima bavili za vrijeme
svojih studentskih dana?
Mislim da svatko o sebi misli da je bio dobar student. Naravno, ni ja nisam izuzetak.
Međutim, ipak je to bilo drugo vrijeme. Nije
bilo „bolonje“, četvrtog i osmog polaganja
pred komisijom i sl. Kada danas govorim
svojim studentima, nastojim objektivno
istaknuti i dobre i loše strane različitih „modela“ studiranja. Ističem i to kako se dobar
student uvijek može prilagoditi uvjetima
studija ako je uspio utemeljiti svoj vlastiti
sustav studiranja. Nije nikakva mudrost ako
istaknem da je suština u sustavnom i kontinuiranom radu, a ne u količini utrošenog
vremena. Kao student nikada nisam dva
puta izlazio na bilo koji kolokvij ili ispit i sve
ispite položio sam do kraja ljetnog ispitnog
roka. Naravno, imao sam i dosta slobodnog
vremena. Još od srednjoškolskih dana vrlo
intenzivno sam se bavio nogometom. Punih
5 godina igrao sam za jedan mali lokalni
nogometni klub. Osim toga, volio sam i
borilačke sportove. Trenirao sam taekwondo. Međutim, kako je vrijeme prolazilo i
razvijala se moja sveučilišna karijera tako je
moja „sportska karijera“ sve više stagnirala.
Danas sam, što se toga tiče, uglavnom dobar promatrač.
Manager: 2011. godine dobili ste nagradu
“Dobar student uvijek
se može prilagoditi
uvjetima studija ako je
uspio utemeljiti svoj
vlastiti sustav
studiranja.”
Počasnog profesora na Sveučilištu u Ukrajini. Možete nam reći nešto više o tome?
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
ima potpisan ugovor o suradnji s Nacionalnim sveučilištem državne porezne službe
Ukrajine (National University of State Tax
service of Ukraine) koje se nalazi u Kievu.
U okviru te suradnje nekoliko puta bio
sam u Ukrajini, a i predstavnici njihovog
sveučilišta dolazili su kod nas. Tijekom boravka u Kievu 03. 11. 2011., na Fakultetu,
održao sam predavanje pod naslovom „Financial Reporting and Auditing in Croatia“.
FAKULTET
Predavanje u trajanju 4 sata održano je za
studente četvrte godine koji dio svoje redovne nastave slušaju na engleskom jeziku.
Nakon održanog predavanja, održana je
svečana ceremonija proglašenja počasnim
profesorom navedenog sveučilišta. To
priznanje, dobio je i naš dekan prof. dr. sc.
Tonči Lazibat. U svakom slučaju, to je jedno
vrlo lijepo iskustvo.
Manager: Koje su za Vas negativne, a
koje pozitivne strane profesorskog posla na
Fakultetu?
Prije svega, valja istaknuti da je daleko
više pozitivnih strana. Da nije tako, vjerojatno bih otišao s Fakulteta. Glavna prednost ovog posla jest da ste kontinuirano
okruženi mladim i pametnim ljudima. Volim
predavanja. Čak i kada sam jako umoran,
predavanja mi nisu problem. Volim i pisati
i jako sam ponosan na činjenicu da sam
za svaki kolegij na kome držim predavanja pripremio i adekvatan udžbenik. Radim
posao koji volim i to je doista najljepši dio
priče. S druge strane, sve teže prihvaćam
čitav niz administrativnih obveza kojih u
posljednje vrijeme ima sve više. Popunjavanje raznih obrazaca, na žalost, postaje
naša svakodnevica. Ponekad se čini da je s
aspekta nekih formalnih procedura važnije
popuniti neki obrazac neko napisati dobar
članak, knjigu ili održati neko predavanje.
Manager: Po Vašem mišljenju, što je
važnije realizirati tijekom studija: ocjene,
članstvo u studentskim udrugama ili posao?
Klasičan odgovor na ovakvo pitanje jest da
je sve važno. Doista tako i mislim. Međutim,
ključno je steći određena znanja i izgraditi
sklonost ka stalnom učenju. Visoki prosjek
ocjena te aktivno članstvo u studentskim
udrugama zasigurno je i dobra osnova za
neki budući posao. Međutim, bez obzira na
ostvareni prosjek ocjena tijekom studija,
moramo biti svjesni činjenice da učenje ne
završava formalnim obrazovanjem.
Manager: Što Vam je bitno prenijeti na
studente?
Obveza svakog profesora je da studente
upozna s temeljnim znanjima kolegija
koji predaje. Mislim da je vrlo važno na
studente prenijeti i sposobnost logičkog
zaključivanja o činjenicama koje se up-
“Obveza svakog profesora je da studente upozna s
temeljnim znanjima kolegija koji predaje. I vrlo je
važno na studente prenijeti i sposobnost logičkog
zaključivanja o činjenicama koje se upoznaju
na svakom kolegiju.”
oznaju na svakom kolegiju. Nadalje, treba
stvoriti pretpostavke da se materija koja se
izučava na nekom kolegiju može smjestiti u
širi kontekst ekonomskih znanja. Tek na taj
način stečena znanja student može aplicirati na neke konkretne slučajeve. Nadam se
da sam to uspio postići na kolegijima koje
predajem.
Manager: Kakva su Vaša iskustva sa stu-
dentima EFZG-a?
Odlična. U pravilu, nemam nikakvih problema u komunikaciji sa studentima. Kao i
većina profesora, nadam se da i studenti
misle tako o meni.
Manager: Kako ispunjavate i provodite
slobodno vrijeme?
Prodekan sam već više od dvije godine.
Prema tome, imam dosta dodatnih obveza ne samo na našem Fakultetu, već i na
Sveučilištu u Zagrebu. Hoću reći da nemam
baš previše slobodnog vremena. Međutim,
kada ga imam rado odem na Sljeme. Dosta
pješačim i nije neuobičajeno da se u Zagreb
uputim pješke (živim u Sesvetama). Nadalje, nedaleko od mjesta stanovanja, prije
nekoliko godina kupio sam zemljište. Posadio sam pedesetak voćaka, ponešto ukrasnog bilja, čak sam uredio i vrt. Uglavnom
to održavam sam, jako sam ponosan na to
i uživam u tome. Osim toga, volim pogledati i dobar film i doista volim kazalište. Vrlo
često sam u Komediji, Kerempuhu, Exitu.
Čak i kada sam negdje u inozemstvu često
pogledam dobru predstavu.
Manager: Koji su Vaši osobni planovi za
budućnost?
Uobičajeni osobni planovi sveučilišnog
nastavnika vezani su za napredovanja u
viša zvanja te za objavljivanje ponekog
značajnog teksta. S obzirom da sam redoviti profesor u trajnom zvanju, napredovati u
više zvanje više ne mogu. Što se tiče objavljivanja, nadam se da ću objaviti još poneki
dobar tekst. Nadam se da ću i budućnosti
održavati dobru komunikaciju sa studentima. Dakle, što se posla tiče, nemam nekih
velikih planova, ne očekujem neke velike
zaokrete, već se nadam kontinuitetu. Kada
budućnost razmotrim s osobnog aspekta,
nadam se da ću više vremena provoditi u
svojoj obitelji.
Manager: Vaša poruka studentima?
Mlade osobe u pravilu ne vole kada im
netko daje previše savjeta. Mi stariji, bilo
kao profesori, bilo kao roditelji ili čak kao
stariji kolege ponekad pretjerujemo s
brojnim savjetima. Iako je to u najboljoj
namjeri, ponekad je doista previše. Prema
tome, nemam nekih dodatnih savjeta kojih
bi se naši studenti trebali pridržavati. Naši
studenti su mladi, pametni i sposobni te
sve što se događa oko nas dobro razumiju. Činjenicu da su upisani na Ekonomski
fakultet u Zagrebu treba tretirati kao šansu
koja se mora iskoristiti. U pravilu su studentski dani najljepše razdoblje u našim
životima i svi se rado prisjećamo toga vremena. Nadam se da će se i naši današnji
studenti za određeni broj godina rado
prisjećati dana koje su proveli kao studenti
na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Nikolina BUJDO
89/18 | 05/2013
37
FAKULTET
OSNIVANJE PJEVAČKOG ZBORA EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU
Zagrebački ekonomisti i pjevanje
Vođena gandhijevskom idejom „be the
change you wish to see in the world“,
kolegica Ana Pavlović predložila je osnivanje Pjevačkog zbora Ekonomskog
fakulteta u Zagrebu. Poslije toga je bilo
potrebno samo još par entuzijasta i
priča je krenula...
Osnivanje
Početkom akademske godine 2011./2012.
Šest je studenata Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu, koji su upisali kolegij Menadžment
promjena kod profesora Mislava Ante
Omazića, (Ana Pavlović, Barbara Ceković,
Kristina Palčić, Maja Musa, Lovro Njavro,
Marino Poropat i Vedran Obadić) stvorilo
projektni tim kojem je cilj bio napraviti
neku promjenu na dobrobit zajednice. Nakon dvije neuspješne ideje okrenuli su se
studentskoj populaciji i odlučili razmišljati
samo kao ono što su i bili – studenti. Vođena
gandhijevskom idejom „be the change you
wish to see in the world“ kolegica Ana
Pavlović predložila je osnivanje Pjevačkog
zbora Ekonomskog fakulteta u Zagrebu,
koju su ostali članovi tima s oduševljenjem
prihvatili.
Prepreke i zablude
Misleći kako je za postojanje zbora dovoljno
da u njemu sudjeluje netko tko već u zboru
pjeva, članovi tima su vodstvo budućeg
fakultetskog zbora namjeravali prepustiti
Ani. No, kako je Ana već dugogodišnja
zborašica, znala je da od cijele ideje neće
biti ništa ako ne nađu osobu koja ima
iskustva baš u vođenju. Tada se pojavio prvi
problem: gdje pronaći takvu osobu? Nakon
što ih je jedina osoba za koju su znali da
bi to mogla (bio je u pitanju jedan asistent
Ekonomskog fakulteta) – odbila, odlučili su
38
89/18 | 05/2013
“Izvrsno nam je sjeo poziv dekanata da nastupamo
na tradicionalnom Božićnom domjenku za nastavno i
nenastavno osoblje. Tako je naš prvi semestar završio
kao tipična priča s happy endom – uz puno pohvala
nastavnika, studenata, pa i dekanovom zahvalnicom.”
se pouzdati u sreću i jednostavno okupiti
ljude željne pjevanja na jednom mjestu
nadajući se da će se pojaviti netko tko želi
na sebe preuzeti odgovornost vođenja. Bio
je to buran sastanak. Pojavilo se tridesetak zaljubljenika u pjevanje, a svaki je imao
drugačije iskustvo i predodžbu zborovođe.
Ipak, ambiciozni osnivači zbora se nisu dali
pokolebati u svojoj ideji, a nije ih ni sreća
napustila – u diskusiji su otkrili da postoji
jedna studentica koja već ima iskustvo
vođenja zbora. I tako je odluka pala: za
voditeljicu je odabrana Diana Hunjadi,
studentica četvrte godine preddiplomskog
studija te višegodišnja voditeljica dvaju
zborova u Koprivnici. Preostalo je samo
odrediti termin pjevačkih proba i prostoriju
u kojoj će se izvoditi, budući da im je dekanat Fakulteta izašao u susret s kupovinom klavira. A onda su opet uslijedili problemi – novi članovi su bili studenti raznih
godina studija Ekonomskog fakulteta pa
su se satnice teško usklađivale, prostorije za izvođenje proba nisu smjele biti
u blizini dvorana u kojima se u istom terminu održavala nastava, niti blizu kabineta
nastavnika itd. Sve je to dovodilo samo do
odustajanja, sve dok se zbor nije sveo na
četiri člana. Pošto se bližio kraj akademske
godine i tih par entuzijasta je zaključilo:
„Više sreće drugi put!“
Drugi pokušaj
S
novom
akademskom
godinom,
2012./2013. su se preostali entuzijasti sami
okupili i odlučili ovaj put krenuti s pravom
akcijom organiziranjem zbora: napravili su
se plakati koji su se zalijepili na frekventna
mjesta u zgradi fakulteta, odredio se administrator Facebook stranice „Pjevački zbor
EFZGa“, postavila se obavijest o primanju
novih članova na službenu web stranicu
fakulteta, a dobili smo i svoj prostor na
forumu Ekonomskog fakulteta. Preostalo
nam je još samo jedno – „word of mouth“
marketing. I uspjeli smo! Ustalili smo se na
broju od 16 članova na adresi dvorane 34
(dio zgrade gdje se održava poslijediplomski studij), u terminu od 19.30 do 21 sat
utorkom i četvrtkom.
Prvi nastupi
Prolaskom vremena bližio se kraj 2012.
pa smo shvatili da moramo javno pokazati što smo naučili. Izvrsno nam je sjeo
poziv dekanata da nastupamo na tradicionalnom Božićnom domjenku za nastavno i
nenastavno osoblje. U međuvremenu smo
odlučili odraditi i svoj prvi nastup u holu
fakulteta u zadnjim danima nastave prije
odlaska na božićne praznike. Tako je naš
prvi semestar završio kao tipična priča s
happy endom – uz puno pohvala nastavnika, studenata pa i dekanovom zahvalnicom.
Ali, zapravo, ovo je tek početak jedne lijepe priče pune, naravno, prije svega pjevanja, ali i smijeha, ugodne atmosfere i
prijateljskog raspoloženja. Pa sve one koji
također žele dobiti svoju ulogu u njoj pozivamo da nam se u ljetnom semestru 2013.
priključe. Kada, kako, gdje? Pitajte nas na
facebooku – Pjevački zbor EFZGa.
Diana HUNJADI
FAKULTET
eSTUDENT
Vizionar - najnoviji eSTUDENT-ov projekt priveden kraju!
U sklopu Vizionara – natječaja za dizajn,
mnogi mladi kreativni studenti impresionirali su svojim radovima stručni žiri
Vizionara te zavrijedili brojne novčane
nagrade i prakse u Bruketa&Žinić OM i
Imago reklamnoj agenciji. Također, u
sklopu natječaja organizirano je niz zanimljivih predavanja na temu “Dizajn
kao business u Hrvatskoj”.
Vizionar je novi projekt studentske udruge
eSTUDENT koji je bio koncipiran u vidu
natječaja za dizajn i namijenjen je studentskoj populaciji s ciljem povezivanja
iste s gospodarskim sektorom i pružanja
dodatne edukacije. U ovoj prvoj inačici
projekta- Vizionar 2012., studentima su
bila ponuđena dva projektna zadatka od
kojih se jedan sastojao od osmišljavanja
novog vizualnog identiteta za udrugu eSTUDENT, a u drugom slučaju su trebali
osmisliti produkt dizajn ambalaže za liniju
proizvoda tvrtke Chromos d.d. Osim samog
natječaja, organizirana su i predavanja renomiranih lica iz dizajnerske sfere: Vanje
Cuculića, Tina Kadoića, prof. Ivana Doroghyja, Marina Balaića i Lea Vinkovića te
Vladimira Končara. Svatko je pokrio sebi
svojstven segment profesije te su na taj
način omogućili uvid u širok spektar dizajnerskih i umjetničkih aktivnosti. Predavači
su se često referirali i na vlastite “početke”
što je bila izvanredna prilika studentima
da zavire u realnost dizajnerskog posla te
pokupe inspiraciju za vlastito uključivanje.
Osim što su s uvijek punim predavaonicama podijelili ideje za kojima su se povodili
u poslovnom i umjetničkom djelovanju, napravili su veliku uslugu mlađim kolegama
iskreno ukazavši na probleme s kojima su
se suočavali i situacije koje su smatrali vlastitim pogreškama.
Finalisti natječaja
Vizionar je novi projekt
studentske udruge
eSTUDENT koji je bio
koncipiran u vidu natječaja
za dizajn i namijenjen je
studentskoj populaciji.
Sam natječaj započeo je 1. studenog i
zatvoren je 1. prosinca 2012. kada je bio
rok za predaju rješenja za oba kreativna
slučaja. Od preko 150 prijavljenih studenata, odabrano je 5 najboljih rješenja za
eSTUDENT slučaj i 3 za Chromos produkt
dizajn. Finalistima eSTUDENT-ovog slučaja
je pružena prilika da kroz prezentaciju svojih rješenja na završnoj ceremoniji dokažu
žiriju da baš oni zaslužuju odnijeti pobjedu
i osvojiti vrijedne nagrade. Žiri za kreativni
slučaj Chromos d.d. sastavljen od predstavnika iz Chromos d.d. Kristijana Ravića
i Ante Pecotića te predstavnika iz dizajnerskih voda: Vanje Blumenšajna (Imago
Reklamna Agencija) te Davora Brukete i
Nikole Žinića (Bruketa&Žinić OM) je kao na-
Od preko 150
prijavljenih studenata,
odabrano je 5 najboljih
rješenja za eSTUDENT
slučaj i 3 za Chromos
produkt dizajn.
jbolje natjecatelje proglasio Sonju Maltar,
Ivonu Telišman, Tea Drempetića Čonkića i
Kristinu Vodopivec. Za nagradu će im biti
osigurane radionice i obavljanje prakse.
Žiri sastavljen od predstavnika iz udruge
eSTUDENT: Ana-Marije Marević i Luke Vide
te istih predstavnika dizajnera je izabrao
u finale 5 timova: Ana Bevanda i Zdravko
Herceg, Edvin Čindrak, Miran Dilberović i
Melkior Serdarević, Nikša Eršek, Elizabeta
Novaković. Nakon prezentacija radova finalista na završnici Vizionara, odlučeno je
o pobjednicima koji će podijeliti nagradni
fond od deset tisuća kuna te dobiti jednotjedne prakse u reklamnim agencijama
Imago i Bruketa&Žinić OM. Prvu nagradu
su dobili Ana Bevanda i Zdravko Herceg,
drugoplasirani je bio Nikša Eršek dok su
trećeplasirani bili Miran Dilberović i Melkior
Serdarević. Nakon konačnog izbora pobjednika je uslijedio i party kojim je službeno
okončan natječaj za 2012. godinu, a svi
zainteresirani su u Pepermintu mogli pogledati i izložbu radova finalista.
Katarina BOROVINA
89/18 | 05/2013
39
FAKULTET
LJETNE ŠKOLE
Najcjenjenije i najzanimljivije škole Amerike i Europe
U zadnje vrijeme često čujemo iskustva studenata koji odlaze preko ljeta u
razne škole, a ne znamo ni sami koliko
zanimljivih škola ima po cijelome svijetu
i kako je zapravo lako doći do njih. Podijelili smo ih na dva dijela: one u Americi
i one u Europi.
Ljetne škole kao pojam odnose se na tečaj
ili program namijenjen pojedincu da pospješi
svoje znanje tijekom ljetnih praznika. U osnovnim i srednjim školama to su ipak programi neakademskog karaktera popraćeni
raznim zabavim i animirajućim sadržajem.
Na višim školama i fakultetima stvari postaju
malo ozbiljnije i složenije. U daljnjem tekstu
pod pojmom ljetne škole obuhvatit ćemo
isključivo fakultativne programe namijenjene studentima diljem svijeta. U trajanju od
6 do 8 tjedana, tijekom ljetnih mjeseci, redovni kolegiji izvode se u vremenski sažetom
rasporedu, a nastavu izvode standardni
sveučilišni profesori. Ljetne škole namijenjene su studentima iz cijeloga svijeta što ih
čini pravim epicentrom multikulturalnosti.
Škole u Americi
Započet ćemo s našim „susjedima preko bare“
iz jednostavnog razloga jer su se upravo kod
njih ljetne škole, barem u svom današnjem
izdanju i smislu, prvi puta i pojavile. Studenti tamo upisuju ljetne škole radi kredita
ili potvrde koja se uzima u obzir prilikom njihove ocjene (grade point average) ili upisuje
u studentski transkript. Ti krediti su iz jedne
od dviju kategorija: ponavljanje i napredovanje. Ljetne škole u Americi, osim izvrsne
prilike za dodatno obrazovanje i stvaranje
doživotnih prijateljstava, pružaju jedinstvenu mogućnost uvida u syllabuse i kvalitetu
nastave, kampus i svakodnevnicu američkog
studentskog života. Za one kojima je oko
2000 dolara po kolegiju na Harvardu previše,
postoje sjajna državna sveučilišta, kao što
je primjerice University of California, Berkeley. Uz iznimnu kvalitetu i moderan kampus,
dodatna motivacija za ljeto na Berkeleyu
jest i njegova lokacija u srcu Kalifornije.
Preduvjeti za ljetne škole nisu tako strogi: u
pravilu je potrebno položiti TOEFL test koji
mjeri predznanje engleskog jezika te ispuniti
40
89/18 | 05/2013
Ljetne škole namijenjene su studentima iz cijeloga
svijeta što ih čini pravim epicentrom multikulturalnosti.
potrebne formulare. Jedna od najcjenjenijih ljetnih škola u Americi je već spomenuti
Harvard koji sadrži više od 300 tečajeva koje
izvode profesori s Harvarda i gostujući znanstvenici. Studenti diljem svijeta mogu doći
te zaraditi kredite koje će prenijeti na svoje
sveučilište. Svi harvardski tečajevi pružaju
bilo 4 ili 8 bodova, a najviše su dostupni za
preddiplomski ili diplomski studij. Škola nudi
razne programe: učenje biologije, matematike, povijesti umjetnosti, a program koji
najčešće uzimaju studenti s drugih dijelova
svijeta je engleski jezik. Oni koji se odluče
za Harvardovu ljetnu školu živjeli bi tih nekoliko tjedana u kampusu. Sveučilište također
ima prekrasne muzeje, ogromnu knjižnicu,
računalne učionice, dvorane, teniske terene
i još mnogo što nam nudi nezaboravno
iskustvo i zabavu. University of California,
Berkeley je sljedeća cijenjena škola koja nudi
preko 600 tečajeva za domaće i inozemne
studente. Tečaj kojeg najviše pohađaju inozemni studenti je tečaj engleskog jezika.
Studenti su smješteni po različitim stupnjevima ovisno o njihovim vještinama čitanja,
pisanja, slušanja i pričanja jezika. Prije toga
polažu ispit i na temelju njega dobivaju grupu kojoj pripadaju. Studenti mogu sudjelo-
vati u izletima i terenskim zadacima te tako
povećati interakciju s izvornim govornikom i
koristiti svoj engleski u razgovoru. Prošle godine su u ponudi bile uključene razne večere,
posjete muzejima i lokalnim tvrtkama, predavanja poznatih Berkeley mještana i još
mnogo toga. Osim samog učenja studentima
se pružaju razne mogućnosti izvan kampusa.
Berkeley ima mnogo prekrasnih parkova koje
su pogodni za šetnje ili piknike. Poznati Golden Gate most također je na vidiku. Noćni
život, koji zanima mnoge, skuplji je nego
u Hrvatskoj, ali zato nudi stotine plesnih
klubova za svačiji ukus. Mnogim studentima
je preveliki rizik otići na nekoliko tjedana u
Ameriku. Naravno, treba puno više novaca,
ali ako netko ima jaku želju i volju može tijekom godine zaraditi i uplatiti si jedan od brojnih programa koji mu odgovara. Sigurno će
se vratiti s puno znanja, novih poznanstava
i imat će nezaboravno iskustvo koje će moći
podijeliti sa svojim prijateljima.
Škole u Europi
Glavna razlika između američkih i europskih ljetnih škola je u bodovnim sistemima
rangiranja fakultetskih dostignuća. Dok je
u Americi (barem SAD) trenutno na snazi
FAKULTET
tivni inženjering je osmišljen za studente
arhitekture, umjetnosti i dizajna, kemijskog
i poslovnog inženjerstva. Program traje tri
tjedna i izvodi se u sedmom mjesecu. Studenti mogu ostvariti 6 ECTS bodova i na kraju tečaja dobiti potvrdu o sudjelovanju i svu
potrebnu dokumentaciju. Cijena tečaja iznosi
650 eura i u to u uključeni troškovi sudjelovanja. Sve ostale usluge mogu se rezervirati
zasebno na Innes web stranici http://www.
innesvienna.net/.
kreditni, tj. grade point average system, u
Europi imamo ECTS bodovni sistem. Prvo
bih započela s Austrijom koja je smještena
ne tako daleko od lijepe naše. Austrija nudi
nekoliko ljetnih tečajeva, a neki od njih su
tečaj političke znanosti, zakona, ekonomije,
povijesti i europske kulture. Međunarodni
ljetni program nalazi se u slikovitom selu
Strobl u regiji Salzkammergut. Učenici i
nastavnici su smješteni na prekrasnom ljetnom kampusu na obali jezera Wolfgang.
Program traje četiri tjedna i nudi tečajeve
na engleskom jeziku u jutarnjim satima i
tečajeve na njemačkom u popodnevnim satima. Tečajevi koji su održani na engleskom
jeziku su usredotočeni na nastajanje Nove
Europe te pokrivaju političke, gospodarske,
pravne, ali i povijesne i kulturne aspekte
kroz kojih kontinent trenutno prolazi. Program nudi sažet i najnoviji pregled zbivanja
u Europi. Predmete izvode ugledni znanstvenici s dugogodišnjim iskustvom, poput
profesora sa sveučilišta u Beču i vodećih
stručnjaka iz Europske komisije i austrijske
središnje banke. Studenti su smješteni u
kampusu koji potiče upoznavanje i druženje
studenata te upoznavanje različitih kultura.
Cilj programa je bolje razumijevanje EU te
onoga što nam ona sve donosi u budućnosti.
Studenti mogu zaraditi od 12 do 20 ECTS
bodova tijekom međunarodnog ljetnog programa ovisno o tečajevima koje pohađaju.
Studenti koji pohađaju i završe četiri tečaja
dobiti će diplomu od SHS europske komisije. Cijena programa iznosi 2950 eura te
uključuje registraciju, školarinu, nastavni
materijal, smještaj u dvokrevetnoj sobi,
puni pansion (doručak, ručak, večera) i nudi
razne aktivnosti poput tenisa, plesa, jedrenja, izleta do Salzburga, St. Wolfgang i
Ebensee. Nudi se i ograničen broj stipendija
tijekom cijele godine u rasponu od 300 do
2450 eura. Stipendije se dobivaju na osnovu ocjena i financijskih razloga. Austrija
nudi još jednu zanimljivu ljetnu školu, a to
je kreativni inženjering u organizaciji Innes
Beč koja sadrži kvalitetan akademski program s naglaskom na tehnologiju, arhitekturu, privredu i kulturu. Sudionici imaju
mogućnost učiti od međunarodno priznatih
akademika i znanstvenika kao i sa studentima iz različitih dijelova svijeta. Krea-
Iduća zemlja koja nudi ljetne škole, ali
s različitim programom, je Njemačka. U
Münchenu, sedmi mjesec, održava se ljetna
škola zaštite okoliša. Škola u području politike zaštite okoliša EU-a ima jasno definirane
ciljeve kao što su klimatske promjene,
zaštita biološke raznolikosti, ljudsko zdravlje
i korištenje prirodnih resursa. Kroz predavanja, seminare i terensku nastavu sudionici će
razviti vještine i sposobnosti potrebne za aktivno angažiranje u brizi za okoliš. Škola traje
5 tjedana i zamišljena je za međunarodne
studente ili nedavno diplomirane studente
iz relevantnih područja s jakim interesom u
pitanjima zaštite okoliša. Moguće je ostvariti
8 ECTS bodova. Cijena programa je 1450
eura što uključuje registraciju, školarinu i
smještaj.
Ljetne škole kao pojam
odnose se na tečaj ili
program namijenjen
pojedincu da pospješi
svoje znanje tijekom
ljetnih praznika.
Da rezimiramo: ljetne škole su odličan
način za usavršavanje vašeg sadašnjeg kao
i daljnjeg obrazovanja, ukoliko za to imate mogućnosti. Osim samog akademskog
usavršavanja ovakva vrsta nastave vuče sa
sobom mnoštvo poveznica i životnih lekcija,
bilo da se odlučite za programe u Americi ili
Europi. Ukoliko planirate pristupiti nekom obliku ljetnih škola, istražite svoje mogućnosti,
odaberite najbolju opciju i krenite u novu
studentsku avanturu.
89/18 | 05/2013
Jelena PLEĆAŠ
41
FAKULTET
I WANT TO TEACH. I WANT TO SPEAK. I WANT TO TRAVEL.
AIESEC
AIESEC Vam nudi mogućnosti volonterskih i profesionalnih praksi u jednoj od
114 zemalja svijeta!
Afrika, Azija, Europa, Amerika... Odaberite
mjesto gdje ćete napraviti nešto korisno
za sebe i druge, mjesto koje ste oduvijek
željeli posjetiti, a niste imali priliku. Možda
Indonezija u Aziji? Djeca s ulice u Indoneziji
trebaju pomoć. Svi oni koji imaju odlično
znanje engleskog jezika i žele uživo vidjeti
siromašne krajeve u kojima ova djeca žive
te im ponuditi obrazovanje pozvani su da se
prijave. Ili Brazil? Praktikanti rade s djecom
koja imaju posebne potrebe u područjima
glazbe, umjetnosti i sporta te osmišljavaju
aktivnosti koje mogu pomoći u socijalnim
vještinama i dodatnoj edukaciji.
Praksa se nudi i u Portugalu gdje praktikant
radi u modernim srednjim školama na projektima European Citizenship Year i the European Citizens Rights kojima je cilj potaknuti
mlade da se aktiviraju u društvu. Lisabon,
glavni grad kojeg je teško zapravo u jednom
prilogu opisati i prikazati njegove zanimljivosti i znamenitosti, no svatko tko jednom
dođe u ovaj grad svakako mora posjetiti Elevador de Santa Justa, gradsku uspinjaču u
obliku tornja, zaštitni znak Lisabona koji je
izgradio slavni francuski arhitekt Eiffel.
Ako poželite otići u Maroko u Africi možete
raditi na podizanju svijesti studentima o
problemima u njihovoj zemlji. Praktikanti bi
održavali radionice, prezentacije i konferencije kako bi educirali studente (o zdravlju,
kvalitetnom životu itd). Glavni grad Marakeš,
osim što je poznat kao kraljevski grad, jedan
je i od najatraktivnijih i najimpresivnijih gradova koji je očarao mnoge turiste u Maroku.
Posebno njegov glavni trg, Djemma el-Fna,
na kojem možete vidjeti brojne pripovjedače
i plesače, glazbenike, štandove sa svježom
hranom i pićem. Tu su i gutači vatre, te fakiri
koji s frulama izvode ples sa zmijama. Uzvici
i smijeh do kasno u noć odzvanjaju ulicama
i trgovima Marakeša otkrivajući Vam pravu
čaroliju Istoka. Ovdje, kao i u drugim gradovima Maroka, moći ćete kupiti različite suvenire, a posebno proizvode od kože, bakra
ili drveta, sušeno voće, suvenire izrađene
od devine kosti te poznate marokanske
tepihe. Crveni grad kao jedan od najljepših
i mističnijih gradova Maroka sigurno će Vam
ostati u lijepom sjećanju, a uzvici žonglera i
smijeh još dugo će odzvanjati u Vašim mislima. Sad je vrijeme da i Vi istražite te znamenitosti i učinite život bogatijim prekrasnim
iskustvima i novim poznanstvima diljem svijeta.
Gabrijela ORSAG
MasterCard Student kartica
S novom MasterCard Student karticom
Zagrebačke banke studentima se otvara cijeli svijet novih mogućnosti, jer to je kartica
koja vrijedi svugdje, a u Hrvatskoj se njome
može kupovati na rate u tisućama trgovina.
U svojoj Zaba Referadi na Facebooku studenti mogu osvojiti putovanje u Bolognu i
još mnogo atraktivnih nagrada.
MasterCard Student kartica nova je kartica Zagrebačke banke samo za studente,
posebna po mnogočemu, dostupna svakom
studentu. Njome se može plaćati i podizati
gotovinu u Hrvatskoj i na milijunima mjesta
u cijelom svijetu, kupovati bonove za mo-
42
89/18 | 05/2013
bitel na bankomatima, sigurno kupovati na
internetu, a u tisućama trgovina u Hrvatskoj može se kupovati obročno, bez ikakvih
kamata i naknada. Za svako plaćanje u zemlji, inozemstvu, na rate bez kamata i naknada ili na internetu skupljaju se MultiPlusCard
nagradni bodovi.
S MasterCard Student karticom student ima
na raspolaganju inicijalni limit od 1000 kuna
za potrošnju.
Za izdavanje kartice dovoljna je potvrda o
studiranju i otvaranje kunskog i deviznog
računa u bilo kojoj Zabinoj poslovnici.
U prvoj godini MasterCard Student kartica je
besplatna. Tako će i ostati za sve studente
koji ugovore Student Lepezu.
Gdje ugovoriti MasterCard Student karticu?
Najbrže je, naravno, predati prijavnicu online
u Zaba Referadi, no može se i u svakoj Zabinoj poslovnici.
A gdje je Zaba Referada? Na Facebooku. I ni
u kojoj studentskoj referadi nije tako dobro
kao u Zaba Referadi. U Zaba Referadi stalno se nešto događa, a upravo tamo mogu
se osvojiti ulaznice za atraktivne koncerte
koncerte, a ravno iz Zaba Referade može
se otputovati u Bolognu. Mnogo je bolja
kad se posjeti, osobito ako je sve plaćeno.
U zabavnoj nagradnoj igri 20 najspretnijih
„vozača“ virtualnog autobusa osvaja atraktivan put u Bolognu za dvije osobe.
U Zaba Referadi studenti će naći sve što ih
zanima o studentskom životu, od ponude
programa u inozemstvu do prilika koje se
pružaju u Hrvatskoj. Upravo tu mogu naučiti
ponešto i o vođenju vlastitih financija, a nagradnih igara i zabavnih pitalica nikad dosta
pa svaki dan mogu osvajati Zaba pakete i
druge nagrade.
FAKULTET
STUDENTI ZA ZAGREB
„Kino pod zvijezdama“
Prva dva vikenda mjeseca travnja bila
su rezervirana za jedinstven događaj u
Zagrebu. Projekt „Drive in kino“ organizirala je studentska udruga Hrvatska
studentska asocijacija (HSA) u suradnji
s poduzećem Via Solis.
Kako je sve to započelo
Prije devet mjeseci, petnaestak članova
HSA se okupilo i krenulo s izvedbom ovog
složenog i nimalo jednostavnog projekta.
Svaka faza projekta nosila je svoje situacije
i probleme koje su organizatori rješavali ‘u
hodu’. Traženje savršene lokacije, sponzora, filmova i stvaranje dodatnog programa… sve je to bilo u funkciji obogaćivanja
kulturno-zabavne ponude Grada Zagreba.
Studenti su htjeli pružiti nešto što će ljude
napokon probuditi iz dugog zimskog sna te
je zbog toga cijeli projekt bio BESPLATAN
kako bi baš svatko mogao doći. Besplatan
ulaz su omogućili mnogi sponzori i partneri
– Hypo Alpe Adria banka, Bilić-Erić security, Auto Zubak, uZagrebu.info, a projekt
su medijski pokrivali Dnevnik.hr, Prvi radio,
Port.hr, te naša malenkost časopis Manager.
Kroz četiri dana - 6., 7., 13. i 14. travnja,
parkiralištem iza Kockice prošlo je više od
1.800 posjetitelja, u automobilima, ali i bez
njega.
Filmovi i….
Uz projekcije četiri filma na platnu dijagonale 12 metara, posjetitelji su mogli uživati
i u drugim sadržajima. Svakog dana projekta svaki posjetitelj mogao je uživati u
polusatnom programu izvrsnih stand up
komičara iz Studija Smijeha. Oni su svojim šalama svaku večer podizali publiku na
noge i dobro je zagrijali za crtani film koji
se također puštao prije same projekcije. Za
hranu i piće su se pobrinuli Fantasia koja
je pekla vruće kokice, tabako Fenix, koji je
ispunjavao sve želje za slatkim i slanim, te
obrt Krunoslava Krajine, čiji su hamburgeri
svima stvarali zazubice.
Dnevna posjećenost je varirala između
400 i 500 ljudi, a tražilo se i mjesto više
na parkiralištu. Ljudi su naprosto bili
oduševljeni samom idejom, a odmah nakon
prvog dana su hvalili raspored programa,
izbor filma te cijelu organizaciju.
Je li napokon rođena tradicija Drive
in kina u Zagrebu?
Dnevna posjećenost je varirala između 400 i 500 ljudi,
a tražilo se i mjesto više na parkiralištu.
Nakon odrađenog projekta organizatori su
poručili da tu nije kraj. Nadaju se održavati
ovakav kulturno-zabavan projekt u našem
gradu svake godine. „Nakon prve godine
održavanja, sve je lakše“, poručili su. Organizatori se, također, zahvaljuju svima
koji su došli na projekt te ga na taj način
i podržali.
Filip OŽVALD
Iva KOVAČIĆ
89/18 | 05/2013
43
FAKULTET
STUDIRANJE U INOZEMSTVU
Prilike koje studentima stoje na raspolaganju
Ne znaš ništa o samom procesu prijave
i pronalaska odgovarajućeg programa?
Ne brini, za tebe smo prikupili osnovne
informacije koje će ti približiti taj proces. Odvaži se i postani jedan od stude-
Proces prijave obuhvaća odabir programa po
vlastitoj želji, ispunjenje i predaja obrasca prijave te
polaganje nekog od standardiziranih testova jezika.
nata koji su se vratili s bogatim iskustvom i okusili kulturu strane zemlje.
Zašto studirati u inozemstvu?
Studij u inozemstvu otvara mnoge
mogućnosti. Najlakša metoda usavršavanja
govora stranog jezika jest ta da se okružite
njime. Mladi dobivaju priliku upoznati novu
kulturu, uče stvari o svijetu koje se kod
kuće ne mogu naučiti. Stječu drugačiji pogled na vlastitu kulturu te se u domovinu
vraćaju s novim idejama i perspektivama,
kako o sebi, tako i o kulturi svoje zemlje.
Razvijaju svoje komunikacijske vještine
kroz interakciju s ljudima iz različitih pozadina. Time si stvaraju bolje prilike za karijeru. Nakon što se vrate u domovinu na svijet gledaju iz puno šire perspektive. Studij
u drugoj državi pruža priliku za učenje na
drugačiji način od onoga na koji ste navikli.
Može također značiti prednost u dobivanju
određenog posla jer poslodavac osobu s
takvim iskustvom vidi kao osobu spremnu
na izazove te smatra da je sposobna snaći
se u novim situacijama i lako svladati probleme. Prema statistikama UNESCO-a, ukupno je 6861 hrvatski student upisao studijske
programe na visokim učilištima u inozemstvu u 2009. godini. 80 posto studenata
upisalo je studijske programe u zemljama
EU. Najveći broj hrvatskih studenata studira u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i
SAD-u. UNESCO navodi kako stopa odlazne
studentske mobilnosti u Hrvatskoj iznosi
4,93 posto. Ovime se Hrvatska svrstava u
zemlje s iznadprosječnom stopom odlazne
studentske mobilnosti.
Studij u Europi
Institut za razvoj obrazovanja (IRO)
pruža informacije i savjete o obrazovnim
mogućnostima u Europi. Pomaže vam doći
do informacija o pojedinim obrazovnim
sustavima, o mogućnostima pretraživanja
sveučilišta i studijskih programa, te o
programima financijske pomoći koji su
dostupni hrvatskim studentima. Ukoliko
želite studirati na nekom od europskih
sveučilišta poželjno bi bilo zatražiti informacije u Euro-hrvatskom obrazovnominformacijskom centru (EHOIC), koji je dio
IRO-a. EHOIC pruža usluge grupnog savjetovanja, korištenje publikacija o studijskim
mogućnostima u europskim državama te
ima učionicu s pristupom Internetu i multimedijalnim sadržajima.
Studij u SAD-u
Američki obrazovno-informacijski centar
(AMOIC) je dio IRO-a. AMOIC je ovlašten
i i potpomognut od Ministarstva vanjskih
poslova SAD-a. Dio je EducationUSA mreže
koja okuplja više od 400 savjetodavnih
centara diljem svijeta i pruža točne, potpune i nepristrane informacije o svim
akreditiranim visokoobrazovnim institucijama u SAD-u. Svrha mu je pružiti savjete
i informacije o studijskim programima, programima stipendiranja, upisnom procesu te
standardiziranim testovima. Za diplomski
i poslijediplomski studij možete tražiti sti-
Najveći broj hrvatskih
studenata studira u
Austriji, Italiji,
Njemačkoj, Sloveniji
i SAD-u.
44
89/18 | 05/2013
FAKULTET
of Miami.
pendije te druge oblike financijske potpore.
Potrebno je provjeriti koje stipendije dodjeljuje sveučilište koje vas zanima, jer je
upravo sveučilište puno puta odličan izvor
potpore studiranja u SAD-u.
Već si student?
Standardizirani testovi jezika
Standardizirani testovi jezika služe kao
mjerilo određenih znanja, sposobnosti ili
vještina te se koriste u svrhu prijave na
akademske programe u inozemstvu. Akademski standardizirani testovi, kao što
su TOEFL, GMAT, GRE i SAT, jedan su od
uvjeta upisa na visokoobrazovne programe
i programe stipendiranja u inozemstvu.
IRO svojim članovima, koji se žele upisati na visokoobrazovne institucije i programe, olakšava polaganje ovih testova.
Omogućava svojim članovima pogodnosti
besplatnog informiranja i savjetovanja o
prijavi i polaganju određenog standardiziranog testa te pogodnost pripreme za
polaganje tih testova kroz tečajeve, knjige
i multimediju.
Ove godine ćeš položiti
državnu maturu?
Ako se želiš razvijati u novoj okolini i otići
na studij u neku drugu zemlju, to ti može
omogućiti i organizacija „Dream foundation“. Oni pružaju mogućnost upisa na
jedan od 30 sveučilišta iz cijelog svijeta, a
ta sveučilišta nude više od 1500 studijskih
programa na engleskom jeziku. Proces prijave obuhvaća odabir programa po vlastitoj
želji, ispunjenje i predaja obrasca prijave te
polaganje nekog od standardiziranih testova jezika. Kad ste sve obavili i primili pismo suglasnosti od fakulteta na koji ste se
Studij u drugoj državi
pruža priliku za učenje
na drugačiji način
od onoga na koji
ste navikli.
prijavili, vaše pripreme za putovanje mogu
početi! BHV education također omogućuje
izravan upis na fakultete u Americi, Kanadi,
Europskoj Uniji, Australiji i Novom Zelandu.
Ovo su studiji na koje se možete upisati:
Brittin College, Griffith College Dublin, Hotel Institute Montreux, Hult International
Business School, Istituto Europeo di Design, IHTTI School of Hotel Management,
Le Cordon Bleu Academie, Schiller International University, SHMS - Swiss Hotel Management School, Study Group, Business &
Management University, The New York Film
Academy, Tech Music Schools, University of
Essex, University Canada West te University
Sveučilišta u inozemstvu samostalno
odlučuju o tome do koje će mjere priznati
razdoblje studiranja na nekom drugom
sveučilištu. Postoje brojni kriteriji koji se pritom gledaju, a jedan od kriterija je naravno
podudarnost dvaju studijskih programa.
S obzirom da te kriterije svako sveučilište
u inozemstvu samostalno postavlja, najbolje je pitati sveučilište na koje se želite
upisati o njegovim individualnim uvjetima
i kriterijima pa procijeniti koliko vama osobno odgovara ono što će vam biti rečeno.
Uvijek postoji rizik nepriznavanja dijela
prijašnjeg studija, a glavni razlog tome su
dakle složenost procedure priznavanja pojedinog sveučilišta ili teška usporedivost
dvaju studijskih programa. Najčešći kriteriji
za dodjeljivanje stipendija općenito su izvrsnost, potreba ili talent. Izvrsnost može
značiti sjajan prosjek ocjena, ali također
postoje i izvannastavne aktivnosti, motivacija za studij, izvrsnost poznavanja jezika
studija, izvrsnost na položenim potrebnim
testovima, itd. Svaka institucija koja dodjeljuje stipendije imat će svoje kriterije koji
će biti navedeni u samom natječaju.
Erasmus
U okviru Erasmus potprograma studenti mogu provesti jedan dio studija
studirajući na visokom učilištu u inozemstvu ili obavljajući stručnu praksu. Prijaviti se
mogu studenti koji su u trenutku početka
mobilnosti upisani u najmanje drugu godinu preddiplomskog studija. Izvanredni studenti se mogu prijaviti pod uvjetom da će
za vrijeme mobilnosti biti upisani u redovni
program inozemnog visokog učilišta. Erasmus stipendija djelomično pokriva troškove
smještaja, puta i osiguranja. Iznos troškova
smještaja, puta i osiguranja ovisi o stranoj
državi, a visina stipendije o matičnom visokom učilištu. Za studente koji odlaze
na Erasmus studijski boravak ili stručnu
praksu, dužina boravka iznosi najmanje tri,
a najviše 12 mjeseci. U programu Erasmus
sudjeluje svih 27 država članica Europske
unije, države EFTA - Island, Lihtenštajn i
Norveška, te Turska.
Silvija ŠANTEK
89/18 | 05/2013
45
LOUNGE
Dragi moji,
Kao nova urednica rubrike Lounge sve
vas lijepo pozdravljam te vam želim
ugodnu plovidbu našim Managerom.
Na samom početku ovoga dijela pred-
stavljamo vam studentski posao - rad
u call centrima, te njegove prednosti
i nedostatke. Nakon toga objasnit
ćemo vam kakvo je to „Formula Student“ natjecanje. Nadalje, kako bi
se malo opustili od rada i natjecanja
uvodimo vas u svijet 3D filma; saznajte kako je nastao, njegove dobre i
loše strane. Opuštanju nikada kraja,
stoga vam dajemo savjete kako jeftino putovati kod ste još mladi, poletni i željni novih doživljaja. Isto tako
na narednim stranicama moć ćete
pročitati ponešto o apsolventskim
putovanjima, prvenstveno o otoku
Zakynthosu. Bavit ćemo se i malo
ozbiljnijim temama: Kako je novinarima u Hrvatskoj danas te kakva
ih budućnost čeka? Pročitajte i bio-
grafiju Marije Jurić Zagorke. Saznajte
tko su Frankie Headfors, te pozovite
prijatelje i pokušajte uz njih napraviti
svoj vlastiti harlem shake.
Ukoliko niste osoba koja može sjediti
u uredu osam sati svaki dan i koja
ne može slušati svakodnevne naredbe svoga šefa postanite sam svoj
gazda - saznajte kako postati i ostati
freelancer. Zašto je team building sve
popularniji u zadnje vrijeme? To i još
mnogo toga saznajte u ovom broju
Managera.
Do idućeg broja budite lijepi, veseli,
pametni i radišni.
Ivana SKOČIBUŠIĆ
Urednica rubrike Lounge
1. FILMSKI FESTIVAL SMIJEHA
Tko se zadnji smije, prekasno se smije
U Zagrebu je 5. i 6. travnja u Studiju smijeha održan 1. Filmski festival smijeha,
skraćeno nazvan FIFES. Namjera festivala bila je poticanje i promoviranje ljudske
vedrine, radosti i smijeha kroz kreativno
stvaralaštvo.
Festival je okupio brojne autore koji su hrvatskoj publici predstavili svoje radove. Važno
je napomenuti da su u konkurenciji, osim
hrvatskih, bili i filmovi iz Mađarske, Češke,
Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine,
Srbije, Španjolske, Francuske, Švicarske i
Rusije. Sudjelovanje ovako velikog broja
stranih autora, pokazatelj je uspješnosti festivala. Tijekom njegova trajanja, gledatelji
su imali priliku pogledati više od deset sati
filmskog materijala podijeljenog u animirane,
dokumentarne i igrane filmove. Prvog dana
prikazivali su se filmovi autora mlađih od
46
89/18 | 05/2013
18 godina. Kroz četrdesetak filmova djeca i
mladi su pokazali svoju kreativnost i smisao
za humor. Drugi dan bio je rezerviran za projekcije filmova autora starijih od 18 godina.
Smijeh i dobra zabava uvijek mogu uvijek
mogu uljepšati dan, što potvrđuje i brojna
publika koja se okupila na festivalu. FIFES
je bio odlična prilika svim filmskim skupinama i samostalnim autorima da iskažu svoju
kreativnost kroz filmsku umjetnost. Također,
ugodna atmosfera koja je vladala tih dana
na festivalu, pogodovala je stvaranju novih
prijateljstava i povezivanju autora koji su na
ovaj način dali doprinos hrvatskoj filmskoj
proizvodnji i kulturi. Uspješnost prvog FIFESa, poticaj je svim kreativcima i umjetnicima
da sudjeluju na sljedećem filmskom festivalu
smijeha.
Maja HAS
LOUNGE
CALL CENTRI- STUDENTSKI POSAO
“Dobar dan, kako vam mogu pomoći?”
Najveći broj ponuda za studentski posao
ove godine ima za rad u call centrima
poduzeća iz različitih djelatnosti. No cilj
je svima isti, a to je dati pravi odgovor
na svako postavljeno pitanje i tako korisnicima olakšati korištenje usluge.
To je rad s ljudima koji se žale na nešto, ne
razumiju neke uvjete korištenja, a ponekad
mogu biti i prilično ljuti na vas. Ako imate
strpljenja, visoku razinu samokontrole i ako
ste pozitivni i dobronamjerni, u ovom poslu
mogli biste biti vrlo uspješni. Sam posao
nije težak: morate se ljubazno javljati na
telefon i koristiti jednostavne računalne
programe. O vašoj brzini i znanju ovisi,
naravno, brzina rješavanja problema korisnika. Sve se to odvija u ugodnu ambijentu
u kojem vi imate svoje posebno mjesto koje
vam pruža dovoljno privatnosti i udobnosti
te mogućnost koncentracije.
Uvjeti su plaćanja zadovoljavajući – koliko
radite, toliko u pravilu možete i zaraditi,
ukoliko ostvarujete zadane ciljeve. To je
jedan od rijetkih poslova koje ne morate
„nositi doma“. Radno je vrijeme u pravilu praktično pa je riječ o poslu koji može
poslužiti i kao dodatni izvor zarade.Najveća
prednost ovakvog studentskog posla bro-
jne su mogućnosti edukacije, treninga i ono
najvažnije, sklapanja novih prijateljstava s
ljudima slične ili iste dobi i interesa. Ovo
je odličan posao za upoznavanje ljudske
psihologije pomaganjem različitim profilima ljudi. Pred vama je doslovno spektar
različitih osobina, glasova, naravi, situacija
koje vam u poslovima koje ćete jednoga
dana obavljati mogu mnogo pomoći i biti
kamen temeljac u izgradnji vlastitog karaktera. Iako u ovom poslu postoje stroga
pravila i ciljevi, svaki poziv prihvatite kao
izazov, priliku za učenje (upoznavanje
različitih karaktera i nadogradnju vlastitih
komunikacijskih vještina) te mogućnost za
pružanje pomoći kojom ćete nekoga zaista
usrećiti i na taj ćete način u ovakvu poslu
izdržati dulje nego drugi koji ga shvaćaju
kao obavezu i stresno zanimanje.Problemi
su ovakva posla očiti. Kako je riječ o klijentima koji vam se obraćaju prvenstveno radi
rješavanja svojeg problema, možete zaista
svašta doživjeti: od frustracija preko uvreda
do psovki i to od nekoliko tisuća ljudi.
To je i jedan od najvećih izazova ovog posla,
a njemu ste svakodnevno izloženi. Ključno
je naoružati se strpljenjem i velikom željom
za pomaganjem. Ako ste sposobni pozitivno
pristupiti sugovorniku, umiriti ga i objasniti
Iako u ovom poslu
postoje stroga pravila i
ciljevi, svaki poziv
prihvatite kao izazov,
priliku za učenje.
mu da je vaša iskrena želja pomoći mu u
rješavanju problema, velika je vjerojatnost
da ćete uživati u svojem poslu i da vam
neće biti izvor stresa. Istovremeno, pojavljuje se osjećaj pritiska sa svih strana: od
nadređenih koji očekuju ostvarenje ciljeva
(kvota) do klijenata. Neki voditelji znaju
biti pravi gnjavatori, inzistirati na ciljevima
i pritom ne uzimati u obzir ljudski čimbenik
– činjenicu da klijent naprosto nije zainteresiran za neki proizvod ili uslugu.
Osim rješavanja problema klijenata,
suočeni ste s ambicioznim i raznolikim tjednim, mjesečnim i kvartalnim ciljevima od
kojih mnogi djeluju nerealno. Tu su i pravila
poput: jednom klijentu ne biste smjeli posvetiti dulje od deset minuta, dnevno morate
riješiti određenu kvotu klijenata, klijente ne
smijete ostaviti na čekanju, ne smijete ih
prosljeđivati na druge odjele (osim ako za
to nemate zaista jako dobar razlog), itd. Za
svaki propust u nekoj od ovih točaka možda
ćete biti sankcionirani ili voditi stresne
razgovore sa svojim nadređenima.
Za ovakve vrste poslova formirale su se i
posebne agencije koje obučavaju studente
te ih “posuđuju” poduzećima tako da vode
cijeli projekt, vrše superviziju, pronalaze
zamjene, kreiraju smjene i pronalaze najbolje studente za taj posao. Tijekom obuke
prolaze se različite edukacije, mogući problemi te testiranja koja se vrše u svakom
dijelu edukacije. Najuspješnije se regrutira
i oni prolaze dodatnu obuku u poduzeću
ovisno o kakvoj je vrsti usluge i call centra
riječ.
Antonija JURIČ
89/18 | 05/2013
47
LOUNGE
FORMULA STUDENT-SILVERSTONE
Sveučilište u Zagrebu na prestižnom natjecanju
„Formula
Student“
inženjersko
najpoznatije
natjecanje
je
studenata
tehničkih fakulteta u svijetu, a okuplja studente s istim ciljem: projektiranje i izrada trkaćeg bolida jednosjeda
pod pretpostavkom da su ih angažirala
poduzeća
za proizvodnju prototipnih
automobila.
Iako su korijeni natjecanja iz SAD-a osamdesetih godina, najpoznatija natjecanja
su u Europi i to u Velikoj Britaniji gdje se
prvi put održava 1998. godine. Natjecanje
podržavaju i organiziraju SAE (Society of
Automotive Engineers), ImechE (Institution
of Mechanical Engineers) te IEE (Institution of Electrical Engineers). Cilj je izraditi
vozilo koje ne smije koštati više od 25000
američkih dolara. Dizajn i konstrukcija automobila usmjereni su na niske troškove
proizvodnje, lako održavanje, pouzdanost
i napredna tehnička rješenja. Samo natjecanje sastoji se od statičkog i dinamičkog
dijela kojima se može pristupiti nakon prolaska strogog tehničkog pregleda. Statički
testovi obuhvaćaju prezentaciju vozila,
objašnjenje konstrukcije i cijene vozila po
pojedinim dijelovima i tehnologijama izrade dok dinamički dio čini slalom, bočno
ubrzanje, akceleracija, utrka izdržljivosti te
potrošnja goriva. Cijelo je natjecanje koncipirano tako da potiče inovativnost i razvijanje sposobnosti studenata da teoriju
te marketinške i menadžerske sposobnosti
vođenja tima primjenjuju u praksi. Jedan
od najvažnijih dijelova projekta o kojima
tim mora voditi brigu su financije jer cijeli
projekt financiraju sponzori i donatori.
Gdje je tu Sveučilište u Zagrebu?
Projekt „Formula Student“ glavna je okupacija FSB Racing Teama osnovanog 2004.
godine kao dio neprofitne udruge „Hrvatska
studentska asocijacija strojarskih fakulteta“
(HSA-SF) na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. HSA-SF bavi
se projektima tehničke prirode, a neki od
projekata su i organizacija „Studentskog
relija“ te „FSB Karting kupa“. FSB Racing Team čini 25 članova većinom studenata Fakulteta strojarstva i brodogradnje,
a do sada je tri puta uspješno sudjelovao
na natjecanju „Formula Student“ u Velikoj
Britaniji te dvaput na „BOSCH Elektromo-
Cijelo je natjecanje koncipirano tako da potiče
inovativnost i razvijanje sposobnosti studenata da
teoriju te marketinške i menadžerske sposobnosti
vođenja tima primjenjuju u praksi.
48
89/18 | 05/2013
bil Race“ natjecanju. Na stazi Silverstone
2006. godine s bolidom „Kuna“ osvojio je
35. mjesto od 72 prijavljena tima, a 2007.
s bolidom „Ris“ osvojio je 48. mjesto od 84
prijavljenih. Najbolji rezultat ostvaren je
2012. godine kada je tim s bolidom „Likos“
(grč. Lycos – vuk) osvojio 24. mjesto od
ukupno 103 tima iz cijelog svijeta što je
ujedno i najbolji rezultat u široj regiji. Projekt je podržao i rektor Sveučilišta, dr.sc.
prof. Aleksa Bjeliš. Na javnoj tribini u prosincu 2012. godine predstavljen je bolid za
2013. godinu punog naziva „FSB-RT04 Arctos“ (lat. medvjed). „Ove sezone cilj Racing
Teama je, osim izrade još konkurentnijeg
bolida i odlaska na natjecanje, podizanje
cijelog projekta na višu razinu Sveučilišta
uključivanjem i ostalih fakulteta te integriranje projekta u program Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Kako bismo postigli
još bolji rezultat, potrebna nam je financijska podrška jer vrhunski rezultati zahtijevaju
vrhunske komponente čija se kvaliteta ogleda u njihovoj visokoj cijeni, stoga će najveći
izazov ove sezone biti pronalazak sponzora
koji prepoznaju vrijednost ovog zahtjevnog
projekta. Približavamo studentima realnu
situaciju poslovanja nakon završetka studija te, uz puno dobre zabave, provodimo
stečeno teoretsko znanje u djelo.“, izjavio
je Domagoj Bolfan, voditelj tima.
Svi zainteresirani mogu pratiti tim preko
web stranice fsb-racing.com, Facebook
stranice FSB Racing Team i Twittera na FSBRacing.
Daria AREŽINA
LOUNGE
3D FILMOVI S EKONOMSKOG I DRUŠTVENOG ASPEKTA
Kako su 3D filmovi zavladali kino pozornicama
Iako se takvi filmovi smatraju relativno
nih kopija, koje omogućavaju prijenos filmova s jednog tvrdog diska za sva kina.
novim fenomenom, prva 3D projekcija
prikazana je već 1922. u Los Angelesu.
Prednosti i nedostaci
Pravi procvat događa se krajem 2009.
prikazivanjem Avatara Jamesa Camerona koji je doveo do masovne dostupnosti.
Što je 3D film?
3D (engleski - three dimensional) ili 3 S3D
(stereoscopic 3D) film je slika u kretanju
koja omogućava iluziju duboke percepcije,
jednostavnije dubine. Drugi naziv nastaje
od stereoskopije, što znači prikazivanje
slike u tri dimenzije. Princip rada počiva na
projiciranju dviju slika na isto platno kroz
različite polarizirajuće filtere. S obzirom na
to da ljudsko oko ne može vidjeti dubinu,
gledatelji koriste posebne naočale koje
također sadržavaju filtere i omogućavaju
poseban doživljaj filma (binokularno
gledanje). Kroz povijest se 3D tehnika
najviše koristila 50-ih godina, zatim dolazi
do lagane stagnacije, a 90-ih godina do
ponovnog oživljavanja. No, tek početkom
stoljeća dolazi do stvaranja filmova kakve
poznajemo danas i pojave velikog broja 3D
dvorana.
Početak revolucije
Avatar, znanstveno-fantastična priča o planetu Pandora te njegovim stanovnicima,
smatra se svojevrsnom revolucijom u kinematografiji, zbog korištenja naprednih
kamera koje su izrađene posebno za taj
film, ali i doprinosa komercijalizaciji 3D fil-
Filmski kritičari, pa i
sami redatelji,
uglavnom su podijeljenog
mišljenja oko 3D filmova.
mova. Iako je u film uloženo mnogo sredstava, a i sam redatelj James Cameron je
radio na njemu preko deset godina, nitko
nije očekivao takav uspjeh. U prvih tri
mjeseca prikazivanja film je zaradio preko
2.6 milijarde dolara, kasnije je osvojio brojne nagrade, a novi nastavak predviđa se za
2016. godinu. Većina kina danas koristi 3D
filmove kao posebnu atrakciju, zbog toga
su cijene ulaznica tih filmova obično više.
Ali za tu cijenu nude velik broj novih filmova koji su u cijelosti snimani u 3D tehnici
te starih hitova koji su pretvoreni iz 2D u
3D filmove (primjerice Titanic). Također se
promijenio način distribucije putem digital-
Filmski kritičari, pa i sami redatelji, su
uglavnom podijeljenog mišljenja oko 3D
filmova. Danny Boyle, britanski redatelj
nagrađen Oscarom, smatra kako su 3D filmovi samo prolazna faza, a prednost daje
najnovijim zvučnim efektima za koje vjeruje
da mogu stvoriti sličan efekt kao i 3D. S
druge strane, Martin Scorsese, nakon uspjeha svog 3D filma Hugo iz 2011. godine
izjavljuje kako postoji mogućnost da odsad
snima sve filmove u 3D tehnici. Sličan stav
dijeli i Peter Jackson, čiji je film Hobbit
jedan od najprodavanijih u 2012. godini.
Ipak, ne može se poreći zarada 3D filmova i
njihova popularnost. Na listi od 15 filmova s
najvećim prihodima u 2012. godini, od toga
je devet 3D filmova (The Avengers, Ice
Age: Continental Drift, The Hobbit, Madagascar 3, The Amazing Spider-Man, Men in
Black 3, Brave, Prometheus, i The Lorax).
Kao još neke od nedostataka, važno je
istaknuti moguće negativne zdravstvene
nuspojave , poput glavobolje i problema
s kretanjem. Također, neki pedijatri ne
preporučuju gledanje filmova maloj djeci
(do pet godina). Ipak, prednosti 3D filmova su mnogobrojne jer omogućavaju
potpuniji doživljaj za gledatelje te nebrojene mogućnosti za redatelje u oblikovanju
likova, njihovih pokreta i slično.
Buduća predviđanja
Osim klasičnog prikazivanja u kino dvoranama, dostupne su 3D televizije te Blu-ray
diskovi, ali oni se zasad manje koriste,
uglavnom zbog visoke cijene. U budućnosti
se predviđa daljnji rast potražnje za 3D filmovima te njihova ekspanzija. Također raste trend tzv. 4D projekcija, gdje se dodaju
neki fizički efekti, poput vjetra, kiše i mirisa,
a posebno su popularni u zabavnim i tematskim parkovima.
Darija ROGINA
89/18 | 05/2013
49
LOUNGE
STUDENTSKA PUTOVANJA
Kako jeftino putovati?
Imati status studenta tijekom turističkog
posjeta određenoj zemlji u mnogim zemljama znači i imati mnoge popuste u obliku jeftinijeg prijevoza, hrane, smještaja
i ulaznica za različite atrakcije. Kod studentske populacije cijena putovanja vrlo
često igra glavnu, odlučujuću ulogu, a up-
Imati status studenta tijekom turističkog posjeta
određenoj zemlji u mnogim zemljama znači i imati
mnoge popuste u obliku jeftinijeg prijevoza, hrane,
smještaja i ulaznica za razne atrakcije.
ravo je uz taj faktor često vezan mit da
jedino skupa putovanja mogu biti dobra.
Planiranje putovanja
Planiranje putovanja prvi je i najvažniji
korak svakog putovanja. Planiranje mora
početi dovoljno rano jer mnogi niskotarifni
avioprijevoznici i hosteli pružaju jeftinije
usluge ako ih se ranije kupi odnosno rezervira. Veoma je korisno pratiti brojne web
stranice specijalizirane za putovanja poput
www.putovnica.net ili www.smartertravel.
com i prijaviti se na newslettere niskotarifnih avioprijevoznika poput www.ryanair.
com/hr ili www.easyjet.com/. Praćenjem
ovakvih stranica često se može saznati za
neku novu akciju na određenoj zračnoj ili
željezničkoj liniji, a može se dobiti i ideja za
neko novo putovanje. Prije odabira grada
ili zemlje u koju želite putovati vrlo je bitno
proučiti neke općenite podatke i razmisliti
što konkretno želite i očekujete od te destinacije. Cijene u određenom gradu ili zemlji
mogu se provjeriti i uspoređivati s ostalim
gradovima na stranici www.numbeo.com/
cost-of-living/. Ako destinacija zadovoljava
sve kriterije i cjenovno vam je prihvatljiva,
tada počinje proces odabira smještaja i
prijevoza do destinacije. Prije ovog koraka
svakako odredite okvirno svoj maksimalni
budžet koji bi otprilike trebao biti realan u
odnosu na planirani broj dana koje želite
provesti na putovanju. Prije polaska važno
je detaljno proučiti sve pojedinosti – gdje
se nalazi smještaj, kako doći do njega, javni
prijevoz i cijene, najbolji restorani, što po-
gledati i za koju cijenu itd. U prikupljanju
ovih važnih informacija najviše vam mogu
pomoći forumi i specijalizirane stranice
poput www.tripadvisor.com i www.lonelyplanet.com. Neka vam jedan od glavnih
izvora informacija budu korisničke recenzije
i komentari na specijaliziranim stranicama i
forumima. U pronalasku odgovora na pitanje „Što sve obići u jednom danu?“ mogu
vam pomoći različiti putopisi na internetu.
Postoji mnogo putopisa za gotovo svaku
lokaciju na svijetu u kojima turisti detaljno
i zanimljivo opisuju svoje putovanje na temelju kojih možete kvalitetnije isplanirati
vlastito.
Prijevoz
Dvije su glavne opcije za prijevoz: zračni
i željeznički prijevoz. Kod putovanja
željeznicom, najbolja opcija za mlade
svakako je InterRail Global Pass (www.interrail.eu) s pomoću kojega možete puto-
Vrlo korisna web stranica za traženje jeftinog leta
je www.skyscanner.net koja nudi pregled cijena svih
avioprijevoznika za odabrane destinacije i datume
uz detaljan prikaz informacija o letovima.
50
89/18 | 05/2013
vati željeznicom određen broj dana kroz 30
europskih država. Putovanje zrakoplovom
elegantnija je opcija, a sve češće i jeftinija.
Vrlo korisna web stranica za traženje jeftinog leta je www.skyscanner.net koja nudi
pregled cijena svih avioprijevoznika za
odabrane destinacije i datume uz detaljan
prikaz informacija o letovima. Skyscanner
nudi i opciju grafičkog prikaza kretanja cijena leta kroz mjesec ili godinu, a najbolja
opcija je „Get price alerts“ s pomoću koje
dolaze obavijesti o promjeni cijene za odabrani datum i destinaciju na odabranu e-mail
adresu. Ako ste odabrali okvirni datum putovanja i destinaciju, ova opcija može vam
donijeti velike uštede jer cijene letova u
jednom danu znaju porasti ili pasti i za više
od 50% vrijednosti karte za let.
Najčešća pogreška prilikom traženja jeftine aviokarte baziranje je na matični grad,
odnosnu državu. Prilikom traženja jeftine
aviokarte obratite pozornost i na letove iz
Ljubljane, Trsta i Budimpešte; zračna luka
u Budimpešti najveća je regionalna zračna
luka i povezana je s brojnim gradovima pa
postoji veća ponuda jeftinih letova upravo
iz Budimpešte. Niskotarifni avioprijevoznici
imaju niske cijene karata jer sve ostale i
najmanje usluge dodatno naplaćuju. Glavna zarada niskotarifnih avioprijevoznika
jest naplata prtljage; ručna prtljaga do
određenih dimenzija i težine je besplatna,
ali se predana veća i teža prtljaga plaća,
a cijena predane prtljage u prosjeku se
kreće u iznosu od oko 30 eura, ovisno o
avioprijevozniku. Ako idete na kraće putovanje od tri do četiri dana svakako je bolje
da uzmete manje stvari i spakirate ih u ruksak koji ne prelazi dimenzije ručne prtljage
nego da plaćate dodatnu prtljagu. Također,
bitno je znati da mnogi hoteli i hosteli nude
LOUNGE
uslugu pranja rublja po mnogo nižoj cijeni
nego što je cijena dodatne prtljage. Dimenzije ručne prtljage provjeravaju se stavljanjem prtljage u okvir određenih dimenzija.
Preporučljivo je za ručnu prtljagu nositi ruksak ili torbu koja se može savijati jer onda
čak i ako torba nije dobrih dimenzija može
se ugurati u okvir. Također, jedan od čestih
trikova jest stavljanje viška odjeće na sebe
ako je torba preteška za ručnu prtljagu.
Smještaj
Najčešće opcije smještaja, poredane od
najskuplje prema najjeftinijoj su: hoteli,
apartmani, hosteli, kampovi, couchsurfing i alternativni oblici smještaja za jednu
noć poput čekaonica na aerodromima i
željezničkim postajama. Hosteli su svakako
najpopularniji među studentskom populacijom, ali i jedan od najjeftinijih oblika
smještaja. Popularnost hostela svakodnevno raste zbog nekoliko činjenica: u hostelima odsjedaju pretežno mlade osobe i u
većini hostela postoje velike „lounge“ prostorije pa je vrlo lako upoznati nove ljude i
steći nove prijatelje koji dolaze iz različitih
Neka vam jedan od glavnih izvora informacija budu
korisničke recenzije i komentari na specijaliziranim
stranicama i forumima.
dijelova svijeta; postoji vrlo razvijen sustav ocjenjivanja i komentiranja hostela što
olakšava putnicima izbor hostela, a hostele tjera na svakodnevno poboljšanje ponude; hosteli često nude dodatne popuste
i kupone za različite stvari koji se mogu
dobiti na recepciji hostela; prosječna cijena noćenja u hostelu iznosi oko 100 kuna
– ovisno o zemlji te ocjenama, kvaliteti i
lokaciji hostela.
Najpoznatija web stranica za rezervaciju
hostela je: www.hostelworld.com. Prilikom rezervacije određenog hostela vrlo je
važno proučiti komentare i ocjene korisnika
koji su već odsjeli u odabranom hostelu,
lokaciju hostela te koje sve dodatne usluge
hostel nudi (sigurnosni ormarići, besplatan
doručak, Wi-Fi, itd.). Kod hostela vrijedi
pravilo „što je prije krevet rezerviran, to je
cijena niža“ pa se često isplati rezervirati
hostel i tri do četiri mjeseca unaprijed.
Svaka destinacija ima različitu ponudu, a
najbolje su često besplatne ili jeftinije za
studente. Na putovanje svakako ponesite
iksicu ili ISIC studentsku karticu (www.isic.
hr) jer studenti mogu dobiti popuste na
mnogim mjestima. Prije plaćanja karte za
određenu atrakciju svakako pitajte postoji li
popust za studente. Za razgledavanje grada svakako iskoristite neku od tura lokalnih
agencija i vodiča i raspitajte se o mogućim
popustima. Primjerice, jedna od agencija
koja organizira vrlo kvalitetne ture upoznavanja gradova nalazi se na web adresi
www.neweuropetours.eu te u mnogim
europskim gradovima nudi besplatnu turu
razgledavanja grada koju vode pretežno
studenti povijesti i umjetnosti, a na kraju
razgledavanja, ako vam se svidjelo, možete
im dati napojnicu koja se pretežno kreće u
iznosu od pet do deset eura.
Putovanja za vrijeme studiranja mogu biti
vrlo jeftina, zabavna i avanturistička, a prijatelji i iskustva koja steknete tijekom putovanja dat će vam potpuno nov pogled na
život.
Andrej HANZIR
Hosteli su svakako
najpopularniji među
studentskom populacijom,
ali i jedan od najjeftinijih
oblika smještaja.
89/18 | 05/2013
51
LOUNGE
NOVINARSTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ
Ono razdoblje kada novinari nemaju o čemu pisati
Novinarstvo pomalo počinje podsjećati
na „Kolo sreće“. Ako ti se posreći i
pogodiš samoglasnik, uspiješ stvoriti
neki članak. Ali, ako naiđeš na suglasnike koji ti ne daju nikakvu naznaku
rješenja, onda polako počinje razdoblje
neplodne godine.
Novinarstvo u Hrvatskoj
Četiri tisuće dvanaest. To je broj novinara
koji djeluje u Republici Hrvatskoj. Dijele
se na novinare pisce i novinare urednike.
No, ponekad nam se čini da samo ovi prvi
zapravo i postoje. Novinar je netko tko prikuplja, piše i objavljuje informacije za tiskane medije, televiziju, internet. Ali danas
postajemo svjedoci jednog fenomena koji
pokazuje da novinar može biti svatko, polupismen, pismen. Kako bih obranila pera
hrvatskog novinarstva, provela sam malu
anketu na Fakultetu političkih znanosti u
Zagrebu.
Saznala sam da studenti novinarstva smatraju kako su jedne od glavnih odrednica
hrvatskog novinarstva tabloidizacija medija
te prevelika koncentracija zabavnog novinarstva. Mnogi današnji novinari ne drže se
osnovnih pravila novinarskog zanata poput
kritičke provjere i davanja provjerenih informacija. Ne baš pohvalno. I kao šlag
našeg novinarstva, svi skandali otkriveni na
samom kraju 2012. godine bacaju dodatno
negativno svjetlo.
Razdoblje suše
Nakon spomena zabavnog novinarstva, ne
možemo ne primijetiti da je upravo takav
način pisanja članaka danas najzastupljeniji. U razdoblju suše novinari se sve
više okreću za jeftinim, „trash“ vijestima
i njima samo žele popuniti prazne stranice tiskanih medija, a ne ponuditi nam
kvalitetne i provjerene informacije. Polako
se širi kronična bolest nedostatka vijesti,
pa se novinari rukama i nogama bore za
vijest koja bi, možda, zaintrigirala širu
javnost, posebno one koje vole voditi brigu
o svjetskim zvijezdama i zvjezdicama. I
sve se svodi na to koliko je takva vijest u
ovom razdoblju zamotane u šarene papire
i oblikovane savršenim riječima kako bi se
prezentirala kao udarna vijest na naslovnici medija. Upravo u razdoblju suše dolazi
do pojave sindroma sedmodnevnih vijesti.
Priče se povlače po medijima od pet do
sedam dana i to zbog nedostatka nekih
zanimljivijih. Potrebno je orijentirati se na
neke nove informacije i saznanja, no nedostaje prostora u medijima za to jer neke
Mnogi današnji novinari ne drže se osnovnih pravila
novinarskog zanata poput kritičke provjere i davanja
provjerenih informacija.
52
89/18 | 05/2013
priče jednostavno ne daju izbaciti.
Budućnost novinarstva
Upitavši studente novinarstva na Fakultetu
političkih znanosti hoće li nakon studija
ostati u Hrvatskoj ili otići u inozemstvo,
dobila sam odgovore koji mi daju nadu
za budućnost ove profesije. Situacija novinara ni u jednoj zemlji nije idealna, a ako
sliku hrvatskog novinarstva neće mijenjati
buduće generacije, tko će? Novinari postoje još od prvih crteža u špilji Lascaux,
postoje i nakon Gutenberga, a postojat će
i dalje. Tehnologije će se mijenjati, napredovat će, ali ljudi će uvijek željeti čuti dobre priče i postojat će potreba da netko te
priče i prenese. To su uvijek bili i ostat će
– novinari. Potrebno je u sebi zadržati onu
iskru koja vas tjera na pisanje, potrebno je
zadržati u sebi kreativnost i uspjeh je tu.
Treba zadržati individualnost, biti drugačiji,
posebniji. Jer, bez obzira na to što se danas
pero (u našem slučaju najčešće tipkovnica)
daje svakome i svatko postaje novinar, nekoliko pojedinaca brani tekstove hrvatskog
novinarstva. I zbog nade da će se jednog
dana slika promijeniti, puno sreće želim
budućim naraštajima novinara. Pero je
sada vaše!
Nikolina BUJDO
LOUNGE
BIOGRAFIJA: MARIJA JURIĆ ZAGORKA
Kamen na cesti hrvatske književnosti
Prva hrvatska novinarka i jedna od
najčitanijih
spisateljica
hrvatske
književnosti zaslužuje kutak u našem
časopisu kao spomen na njezin život i
djelo. Osim pisanja djela i uređivanja
raznih
časopisa
isticala
se
i
bor-
bom za prava žena te borbom protiv
mađarizacije i germanizacije. Zagorka
je pomicala granice djelovanja žena u
svakom smislu.
Najranije djetinjstvo i djevojaštvo
Marija Jurić Zagorka rođena je 2. ožujka
1873. godine na imanju grofa Erdedija Negovec kod Vrbovca. Ubrzo nakon njezina
rođenja roditelji su joj se preselili na imanje
baruna Raucha na kojem je dobivala privatne poduke zajedno s plemićkom djecom
te se tu prvi put otkrivaju njezina iznimna
inteligencija i darovitost. Usprkos njezinoj
nadarenosti roditelji nisu imali sluha za nju
i njezino školovanje pa je Zagorka završila
svoje školske dane u Višoj djevojačkoj školi
u samostanu sestara milosrdnica u Zagrebu.
Za vrijeme njezina školovanja u samostanu
osniva svoje prve novine („Samostanske novine“) koje je sama uređivala i pisala te distribuirala. Naime, Zagorka je jedini uvezeni
primjerak posuđivala ostalim učenicama na
čitanje. Novine su dovele Zagorku u prve od
niza sukoba s autoritetom, odnosno s nadstojnicom samostana koja je novine smatrala „zločinom protiv javne sigurnosti, mira
i poretka“. Zbog toga je bila kažnjavana
glađu. Iste godine dovela se u još veći su-
kob zbog izmjene pozdravnog govora banu
Hedervariju i to bez znanja svojih roditelja
i bana Raucha, što je njezina oca dovelo u
nezavidan položaj.
Bračne muke i prvi radovi
Zagorka se 1890. udaje za Mađara Andriju
Matraja na nagovor svojih roditelja. Marija
je nesretna u prisilnom braku, pogotovo nakon preseljenja u Mađarsku gdje joj je muž
dobio posao. Zbog toga dobiva živčani slom
i završava u sanatoriju. I dalje potajno piše
Rad u „Obzoru“ i borba za prava
te se usavršava u mađarskom i njemačkom
jeziku. Muž otkriva njezin dar za pisanje
i želi je pretvoriti u mađarsku književnicu
no taj se plan izjalovljuje zbog Zagorkina
izrazita domoljublja. Nakon hvalospjeva
hrvatskim studentima koji pale mađarsku
zastavu prilikom dolaska cara Franje Josipa na otvaranje zagrebačkog HNK-a, muž
joj ponovo prijeti zatvaranjem u sanatorij
zbog čega ona bježi u Hrvatsku. Zagorka
se skriva u Zagrebu pod lažnim imenom,
poništava svoj brak i raskida sve veze s
roditeljima koji joj nisu pružali podršku.
1896. Zagorka počinje pisati za „Obzor“,
tada najpoznatiji list. Njezin članak „Egy
percz“ prvi je članak napisan pod pseudonimom Zagorka. U njemu piše o problemima
upotrebe isključivo mađarskog jezika na
željezničkim postajama zbog čega domaći
putnici nerijetko završe u pogrešnom vlaku.
Usprkos protivljenju glavnog direktora
tiskare koja je tiskala „Obzor“, Zagorka je
uspjela postati dio njegove redakcije i to
pod zaštitom biskupa Strossmayera. Afirmirala se kao politička novinarka koja prati
hrvatsko-mađarske odnose i izvještava s
hrvatsko-mađarskog sabora. Postaje prva
hrvatska profesionalna novinarka i jedna od
rijetkih europskih novinarki uopće. U svojem se dvadesetdvogodišnjem radu u „Obzoru“ susretala s mnogim poteškoćama, a
najviše sa spolnom diskriminacijom. 1897.
godine Zagorka osniva prvi ženski sindikat
„Kolo radnih žena“ u kojem okuplja radnice Dioničke tiskare. To su početci njezina feminističkog angažmana – borila se
za ravnopravnost žena u smislu ljudskih i
građanskih prava, naročito prava na rad.
Često je objavljivala radove pod pseudonimima poput: Iglica, Neris, Jedna spisateljica i Hrvatica Z. Godine 1899. piše svoj prvi
roman „Roblje“ koji financira biskup Strossmayer. On je također potiče na pisanje povijesnih romana kako bi odvratio hrvatsko
čitateljstvo od njemačkih šund romana te ih
zainteresirao za hrvatsku povijest.
Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ
89/18 | 05/2013
53
LOUNGE
APSOLVENTSKO PUTOVANJE
Zakynthos - Kruna našeg mukotrpnog studiranja
Pitate se što to studenti željno iščekuju
nakon četiri godine mukotrpnog studiranja, odlaženja na predavanja i pisanja
seminarskih radova – odgovor nije diploma, nego, pogađate – apsolventsko
putovanje!
Ukoliko još uvijek dvojite oko odlaska na
apsolventsko putovanje, za vas smo pripremili mini intervju sa iskusnijim i starijim
kolegama. Otok Zakynthos, poznat pod imenom „raj na zemlji“, okuplja tisuće i tisuće
mladih iz cijelog svijeta nudeći im nezaboravnu zabavu i iskustvo. Naučit ćete otkud
su potekli naši praprapradjedovi, otkud je
potekla cijela europska civilizacija, praeuropljani, što su jeli i kako se zabavljali, kako
su se oblačili, u što su vjerovali… I to sve u
kombinaciji s dobrom zabavom, uz posebne
goste iz Hrvatske JOLE & DUBIOZA KOELKTIV. Zakynthos spaja studente s fakulteta u
Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i većini gradova u Hrvatskoj. Isto tako poveznica je sa
svim fakultetima iz država u regiji (Slovenija, Mađarska, Srbija, BiH, Makedonija...).
Ujedno je to posljednji pečat u našoj apsolventskoj putovnici i nezaboravni doživljaj
krune našeg studiranja.
Vruća atmosfera u grčkom kraljevstvu
obogaćena je ove godine i posjetima zelenom otoku Krfu, kolijevci Zapadne civilizacije Ateni, te “crazy” otoku Zakyhtosu, koji u
sredini Jonskog mora povezuje sve što je
potrebno mladima.
Što na to kažu naši kolege?
Manager: Opiši u jednoj rečenici svoje
apsolventsko putovanje?
Ivana: Nezaboravan, a vjerojatno i najbolji
provod u životu s tim da spavanja nema. :)
Dora: Ludo, nezaboravno, ultimativno zabavno putovanje s ljudima koji ti na tih desetak dana postanu najbolji prijatelji.
Stipan: Zanimljivo i neponovljivo iskustvo
sa super ekipom.
Manager: Koje su ti se aktivnosti najviše
svidjele na apsolventskom?
Ivana: Kartanje na brodu, razne društvene
igre, povjetarac u kosi, prvi gyrosi i sve
više i više čašica božjeg nektara. Kad se
atmosfera zahuktala, krenula je pjesma,
ples, veselica i još pokoja čašica. Sve grupe
raspoložene za dobar provod i dalje nisu
svjesne što ih očekuje. Nakon toga, tematski partyi i koncerti poznatih pjevača.
Kupanje, picigin, izležavanje, naslikavanje,
raznorazna natjecanja između grupa te
izležavanje na suncu i skupljanje energije.
Dora: Ples, ples i opet ples! Nigdje se nisam toliko isplesala kao na apsolventskom,
a vjerujte puno plešem i izlazim u sva-
54
89/18 | 05/2013
LOUNGE
Počnite učiti korake Sirtaki-a, i pripremite se za
znamenitosti i nezaboravne trenutke koje ćete
doživjeti u našoj zadnjoj velikoj studentskoj
avanturi, prije ulaska u ozbiljan svijet.
kodnevnom životu. Jako mi se svidjelo to
što smo bili toliko puni energije iako smo
minimalno spavali, ali ta neka pozitivna energija se nije odvajala od nas. Puno novih
ljudi. Dođete tamo s dvije –tri frendice,
a pri odlasku ste bogatiji za još stotinjak
tak novih prijatelja i poznanika. Uživancija
– izležavanje na plaži, pijuckanje i picigin,
druženja u hotelskim sobama i grčka hrana.
Nema boljeg od toga.
Stipan: Jako su mi zanimljiva natjecanja u
bilo čemu jer sam natjecateljski tip i natjecao bi se i u pljuvanju u dalj da toga ima
Naravno, partyji su brutalni isto.
Manager: Kakav dojam je Atena ostavila
na tebe?
Ivana: Iznenadila sam se vodičima koliko
toga znaju i na koji zanimljiv način su nam
sve prezentirali. Najprije smo obišli grčki
teatar – čudo tadašnje arhitekture, zbog
svoje nevjerojatne ozvučenosti. S lokalnim
vodičem razgledali smo Akropolu. Pošto
je prostor ovog teksta ograničen, reći ću
samo kako se ovo treba vidjeti, odnosno
doživjeti. A pogled s Akropole na grad neprocjenjiv. Naučili smo i otkud su potekli
naši prapradjedovi,otkud je potekla cijela
europska civilizacije.
Dora: Neću lagati, prvi put kad smo ušli
u Atenu, pomislila sam: ovo ne može biti
to! Prljavština, opustošenost i grafiti su
obavijali ovaj grad. Ali Akropola je sve to
nadmašila svojom božanskom ljepotom.
Kako li su samo ti stari Grci bili genijalni. Ta
čuda arhitekture i dandanas ostavljaju dah.
Grci kao narod su jako ljubazni, ponekad i
malo naporni – naime ako shvate iz koje
ste zemlje počnu s upornim pozivanjem u
kafić/restoran na tvojem jeziku!
Stipan: Atene se bas i ne sjećam previše
jer sam se ubio odmah prvi dan na brodu
pa preporučam ekipi da uzme kabinu
kad idu prema Grčkoj, a ne da spavaju u
restoranu kao ja pa vas u 6 probudio lik jer
mora posluživati doručak. Ali ono čega se
sjećam je jako lijepa akropola koju svatko
mora vidjeti bar jedanput u životu jer to
spada u opću kulturu.
Manager: Poruka za kraj?
Ivana: Ja bih mogla napisati još najmanje deset stranica teksta, ali mislim da ste
poantu shvatili. Jedno je otići s prijateljima
na putovanje i super se provesti, međutim,
ovakva atmosfera i vibra koju s Vama dijele još stotine drugih studenta, ne osjeti
se svaki dan. Inače nisam zahtjevna, i višemanje mi je OK svuda gdje odem, no pokoju zamjerku nađem. Ili da je vrijeme malo
bolje, ili da su cijene jeftinije, ili da ima više
mladih, ili nismo dovoljno znamenitosti vidjeli. Ovdje ništa. Baš ništa. Sve na nivou.
(Čak ni manjak sna nije bio problem). To je
bilo prvo što sam ispričala kad sam doma
došla. Najbolje utrošen novac ikada. Zbog
apsolventskog putovanja, definitivno se isplati biti apsolvent više puta :)
Dora: Otiđite na apsolventsko! Uopće
nemojte dvojiti, to je nešto najbolje što
možete proživjeti – 10 dana zabave, odmora, uživancije.
Stipan: Definitivno iskustvo za proživjeti
jer na kraju faksa se isplati još jednom dobro izludirati.
89/18 | 05/2013
55
LOUNGE
INTERVJU S FRANKIE HEADFORSOM
Elektronika na hrvatski način
Pričali smo s energičnim duom - Frankie
Headfors, koji čine dva mlada DJ-a, DJ
Jurki (Ivan Juratovac) i DJ Viktor (Viktor Šimunić). Oni su se prije par godina
okupili i od tada žare i pale hrvatskom
i europskom scenom elektronske plesne
glazbe. Razgovarali smo s njima o njihovim počecima i budućnosti, a za kraj
su velikodušno podijelili pokoji savjet
mladim budućim DJ-ima.
Manager: Kako je započela vaša suradnja
u obliku Frankie Headforsa?
Jurki: Prvi zajednički nastup bio je baš za
Collegium 2009. godine, na Santoriniju,
gdje smo se upoznali i skužili da zapravo
super funkcioniramo zajedno. Po povratku
u Zagreb, Viktor me je pozvao na legendarnu Reformu, jedinstvene zagrebačke
house partije koje je pokrenuo s prijateljem
Vazmenkom, te smo tako počeli zajednički
nastupati. Nakon nekoliko godina sazrela je
ideja da krenemo pod zajedničkim imenom.
Manager: Kako biste opisali taj put DJ-a
od samih početaka do danas?
Viktor: Pa ja sam zapravo oduvijek bio
kolekcionar. Od prvih snimanja pjesama
emitiranih na radiju, na kazete, pa sve do
danas kada kupujem drage albume na
CD-ima. Tek nešto kasnije kada sam sakupio popriličnu kolekciju rock i pop muzike
iz 70-tih, 80-tih i 90-tih počeo sam raditi
kao DJ, kako bih skupio novac za polaganje
vozačkog ispita. Malo po malo pročulo se
za mene pa su me počeli angažirati i drugi
klubovi i tako sve do danas :)
Jurki: Moj početak je bio u osnovnjaku,
na čagama. :) Jednostavno, vodila me
neka strast za glazbom i ta energija, radost
“Prvi zajednički nastup bio
je baš za Collegium 2009.
godine, na Santoriniju,
gdje smo se upoznali i
skužili da zapravo super
funkcioniramo zajedno.”
56
89/18 | 05/2013
koju sam želio podijeliti s drugima, to mi
je nit vodilja i dan danas! Iz samoborskih
kafića, zagrebačkih klubova, uslijedi su nastupi od Korčule, Rijeke, Osijeka, pa sve do
Španjolske, Belgije, Italije…
Manager: Kada pogledate u natrag što
biste izdvojili kao najdraže iskustvo?
Jurki: Ja bih izdvojio kao najposebniji trenutak baš tu prvu godinu u Grčkoj, na Santoriniju, koji je sam po sebi otok poznat po
nekoj mističnoj energiji, puštaš na partyju
dupkom punim opuštenih apsolvenata, suton, nevjerojatna atmosfera, neka posebna energija, sunce koje zalazi u vulkanski
krater, neka slatka melankolija rekao bih.
Osim toga, meni je posebno draga i prva
ljetna rezidencija u Papayi, u najvećem
open air klubu u Europi, a koji je evo u
2013. proglašen 25. najboljim klubom na
svijetu, koja je bila potvrda da smo na dobrom putu u tome što radimo.
Viktor: Moj najdraži trenutak je bio kada
su me zvali iz agencije koja upravlja Papaya
klubom na Zrću i rekli da su zainteresirani za
mene. I svako naše putovanje van Zagreba
i van Hrvatske su mi jako dragi trenutci. Ne
znaš što te očekuje, upoznaješ nova mjesta
i nove ljude. No na kraju, najdraži trenutci
nam tek dolaze. :)
Manager: Koji su vam planovi za ostatak
2013.godine, gdje vas publika može čuti?
Viktor: Upravo smo otvorili ljetnu sezonu kluba Mansion, gdje imamo subotnje rezidencije u sklopu novog programa
“Provocative”, na ljeto možete nas naći na
after beach partijima u Papayi tijekom 7.
i 8. mjeseca, potkraj rujna kao headlineri
na Collegium apsolventskom putovanju u
Grčkoj, a već sad možemo najaviti i nastup
na sljedećem KnockOut ski festivalu u Francuskoj početkom sljedeće godine.
Manager: Krenuli ste u ovaj posao vrlo
mladi, što možete poručiti našim čitateljima
koji sanjaju o DJ karijeri?
Jurki: Iako je Electronic Dance Music scena na vrhuncu, uvijek će se naći prostora za
one koji imaju veliku ljubav, iskrenost i upornost u onom što rade, tako da po mojem
iskustvu samo mogu reći da vjeruju u to što
rade i svaka će im se ljubav koju podjele s
drugima vratiti.
Viktor: Ljubav prema glazbi, upornost,
originalnost i poštenje prema kolegama vas
vode prema zacrtanom cilju.
Iva KOVAČIĆ
LOUNGE
HONORARNI POSAO
Budi svoj poslodavac, postani freelancer
Suočeni sa situacijom velike potražnje,
a male ponude poslova, donosimo vam
članak koji bi vas mogao zanimati i koji
bi mogao biti koristan u rješavanju navedenog problema. Ukoliko i vi tražite
posao, a uz to preferirate fleksibilno
radno vrijeme i volite biti “sam svoj šef”,
možda je baš za vas freelancing, posao
koji se prilagođava vama te vam daje
maksimalnu slobodu rada uz poticanje i
razvijanje vaše kreativnosti.
Što je to freelancing?
Freelancing se može prevesti kao honorarni posao i uglavnom se odnosi na rad
od kuće, online. Freelanceri su ljudi koji
nemaju svoje poduzeće, koji posluju kao
fizičke osobe, i rade najraznovrsnije stvari.
Freelance poslovanje obuhvaća novinare,
programere, prevoditelje, web dizajnere,
umjetnike, glazbenike, pisce, grafičke dizajnere, fotografe, arhitekte i brojne druge
profesije. Freelanceom se može dobro zaraditi. Naravno, koliko će osoba zaraditi ovisi
o težini odabranog posla, o vještinama,
sposobnostima i iskustvu pojedine osobe.
Poslovi dolaze svakodnevno, različitih su
kategorija, od pisanja članaka pa sve do
izrade kompleksnih programa. Freelance
podrazumijeva samostalan i neovisan rad
za klijenta na temelju privremenog Ugovora o radu ili Ugovora o autorskom djelu.
Freelancer je samozaposleni radnik. Ovisno
o svojim interesima i znanjima freelancer
uzima projekte za određenu tvrtku te se
obvezuje isporučiti ih u roku. Čim je njegov
posao završen, on dobiva plaću za obavljen
rad i prelazi na novi projekt. Plaćanje ovisi
o dogovoru i online zajednici u kojoj freelancer radi, a može biti u obliku dnevnice,
satnice ili isplate nakon završetka projekta.
prazne rubrike u svojem životopisu. Osim
toga, freelancer sam bira s kojim i s koliko
poslodavaca želi raditi, samostalno kreira
svoje radno vrijeme, ali je obvezan dovršiti
posao u ugovorenom roku. Ukoliko ste
završili ekonomiju možete raditi u prodaji ili
marketingu, ako ste pak skloni računalima,
iskoristite svoje znanje u IT području. Ovdje niste vezani strogo za diplomu i ako ste
svestrana i sposobna osoba, možete uspjeti
u raznim područjima. No, kao i sve ostalo, i
freelancing ima mane. Za početak, morate
se naviknuti da je posao nestalan i da si
sami morate uplaćivati mirovinske i zdravstvene doprinose. Freelancing je, osim za
zaposlenike, koristan i za poslodavce jer
tako mogu pronaći iskusne i nadarene zaposlenike, bez dugoročnih ugovora i po vrlo
povoljnoj cijeni. Da biste postali freelancer
potrebno je učlaniti se u jednu od freelance
platforma za online zapošljavanje. Neke od
njih su Freelancer, Elance, oDesk, Guru i sl.
Osim po zaradi, ove internetske platforme
razlikuju se po naknadama kojim naplaćuju
svoje usluge, broju korisnika i poslova, kao
i po kategorijama posla koje se tamo nude.
Ako ste se zainteresirali za određeni honorarni posao i želite postati online prevoditelj
ili pisati web sadržaje, detaljnije o tome
kako doći do tog posla možete pronaći i na
hrvatskom internetskom portalu „Portal za
honorarni posao“.
Tihana KEPČIJA
Prednosti i nedostatci freelancinga
Ako ste, primjerice, odlučili potražiti posao,
a nedostaje vam radno iskustvo koje je
važan kriterij pri zapošljavanju, dok s druge
strane imate vještinu ili znanje koje želite
unovčiti, freelancing je izvrsna prilika za
vas. Uz stjecanje iskustva i usavršavanje
svojih znanja, na ovaj ćete način popuniti
89/18 | 05/2013
57
LOUNGE
TEAM BUILDING
Izgradnja zajedničkog identiteta i osjećaja pripadnosti
Projekti koji su rezultat timskog rada
pokazali su se izuzetno uspješnima.
Pravi je izazov stoga ciljano stvoriti dobar tim, čiji su sastavni dio pojedinci
različiti po osobnosti i preferencijalnim
ponašanjima, a potom i upravljati njime
na efikasan način. Kao jedno od najpoznatijih rješenja u procesu stvaranja
tima u koji se možete pouzdati nalaže se
skup edukativno-rekreativnih aktivnosti, poznatiji kao team building.
U posljednje smo vrijeme svjedoci fundamentalnih promjena u poslovnom
okruženju, neovisno o tome je li riječ o
sve brojnijoj i snažnijoj konkurenciji ili pak
o zakonskim okvirima, iz kojih proizlazi
mogućnost komunikacije, povezivanja privatnog i poslovnog segmenta života, adekvatna motivacija i integracija u društvo
znanja. Najčešće u organizaciji specijaliziranih turističkih agencija u obliku cjelodnevnog izleta, a s različitim inicijativama,
poput motivacijskih seminara, upoznavanja
s novim proizvodima, training programa,
team building programi predstavljaju jedan
od oblika kongresnog turizma, za čijom
vrstom usluga potražnja konstantno raste,
produljujući na taj način turističku sezonu
te potičući prosperitet lokalne zajednice.
Prema podacima agencije za organizaciju
takve vrste aktivnosti, tvrtke za team building izdvajaju dnevno od petsto do 4 tisuće
kuna po osobi. Visokoprofitni sektori poput
farmaceutskog, telekomunikacijskog, IT
i financijskog sektora te automobilske industrije predstavljaju najčešće korisnike
team building programa u Hrvatskoj. Takva
se vrsta aktivnosti odvija dva do tri puta
godišnje, najčešće u atraktivnim destinaci-
Stoga, kada se jednog dana nađete u ulozi uspješnog
menadžera, potičite interaktivno sudjelovanje među
svojim zaposlenicima, koji će, osjećajući se ugodnije u
radnom okruženju, dodati vrijednost tvrtki te polučiti
bolje rezultate.
58
89/18 | 05/2013
jama, kao što su: Plitvička jezera, Slunj,
Kopački rit, Trakošćan, Brijuni, Bjelolasica,
Risnjak, Sljeme, seoska gospodarstva u
Slavoniji i Baranji i sl.. Iako se programi
uobičajeno odvijaju tijekom cijele godine,
odnosno ne postoji izražen utjecaj sezonalnosti, najviše ih je u razdoblju od ožujka do
lipnja te od rujna do studenoga. Izgradnja
povjerenja, usmjerenost na koherentnost
članova tima, demonstracija koristi od timskog rada, poboljšanje komunikacije, poticanje kreativnih ideja i pronalaženje inovativnih rješenja, kao i primjena istih, zatim
snalaženje u neformalnim situacijama, poticanje suradnje na opušten način te razvijanje timskog duha samo su neke od čari
team buildinga. Ukoliko ste se pak zapitali
zašto biste se na takav način družili s kolegama, koji Vam ne uveseljavaju svakodnevicu, zamislite situaciju u kojoj u potpunosti
ovisite o istima. Naime, veliki su poslodavci
apsolutnim hitom proglasili šumski adrenalinski park, uređen u obliku poligona nalik
na alpinističke vježbe. Sudionici prelazeći
preko užeta rastegnutih između drveća na
visini do šest metara uče nositi se s rizikom,
istovremeno svladavajući strah i nudeći
pomoć kolegama. Među programima ističe
se i pošumljavanje, primjerice opožarenih
područja, kao svojevrsni oblik društveno
odgovornog ponašanja. U navođenju najpoznatijih team building programa ne
mogu se izostaviti krstarenje Jadranom,
paintball te rafting na Cetini ili Zrmanji, a
čije se ponude mogu pronaći i na portalima
povoljne kupovine. Na taj su način programi dostupni i niže profitnim sektorima i
organizacijama. Predstavljeni koncept osigurava dakle kontinuirani kontakt članova
tima, prati razvoj pojedinaca te pomaže u
implementaciji stečenog znanja i povećanja
produktivnosti. Stoga, kada se jednog
dana nađete u ulozi uspješnog menadžera,
potičite interaktivno sudjelovanje među
svojim zaposlenicima, koji će, osjećajući se
ugodnije u radnom okruženju, dodati vrijednost tvrtki te polučiti bolje rezultate.
Katarina GUČANIN-GAZIBARIĆ
LOUNGE
KOLUMNA bAbA
Kuglana
Drage moje, koliko ste puta samo
čule izjavu od pripadnike slabijeg spola tj., muškaraca kako je
nešto ženski posao?! Iza te izjave
u većini slučajeva je stajala duboko
ukorijenjena lijenost i slabost zbog
koje je masa takozvanih izumitelja
radije sjedila za papirom ispijajući
KOLUMNA APOLJON
Iz
nekih,
razumnim
ljudima
posve nepoznatih razloga, krajnje
iščašeno mišljenje da više ne postoje ‘’muški’’ i ‘’ženski’’ poslovi počelo
je sve više puštati korijenje. Budući
da smo ekonomisti, povući ću jednu
stručnu paralelu kako bih objasnio
zbog čega se ne slažem s tim na-
pivo i izmišljala sva ona pomagala
za čišćenje s TV Prodaje nego se
prihvatila metle, krpe i sredstva
za čišćenje. To zaista nije neka
visoka tehnologija koju se mora
unaprjeđivati, ali nažalost nema
gumbe ON/OFF pa su jadničci malo
zbunjeni. Naime sve što im daje
više mogućnosti je jednostavno
previše za njihovo poimanje (i same
znate da samo te gumbe koriste i
na daljinskom), primjera radi, perilica rublja. Stvarno je teško usporediti ona sitna slova s etikete
iliti uputa za neznalice i istih tih
na perilici (40°C), a tek napor koji
moraju uložiti da bi taj isti komad
tkanine stavili u bubanj iste; kao da
su čarape uteg dizača utega i jednostavno se ne mogu odlijepiti od
poda spavaće sobe.
jnovijim, prezira vrijednim trendom.
U međunarodnoj trgovini (trgovina
je inače smjer na diplomskom studiju kojeg od srca preporučam – sve
vrvi od oku ugodnih primjeraka tog
užasavajuće kompliciranog ženskog
spola) se smatra nelogičnim da sve
zemlje proizvode sva dobra. To je
naprosto neefikasno i dovodi do
besmislenog rasipanja oskudnih
resursa kao što su rad, kapital,
tehnologija i vrijeme.
i apsolutnu prednost u poslovima
kao što su kuhanje, pranje, peglanje, pospremanje, usisavanje i svim
ostalim aktivnostima koje su bilo
direktno bilo indirektno vezane za
kućanstvo i brigu o istome.
Pravilo je da država proizvodi ono
dobro u čijoj proizvodnji ima komparativnu prednost u odnosu na
druge zemlje. Bridak um (a ovaj
moj se upravo tom riječju može
opisati) odmah uočava istu analogiju i u muško-ženskim odnosima.
Ukratko, ‘’Apoljonov zakon’’ (siguran sam da me Nobelova nagrada
za ekonomiju neće zaobići pa već
danima vježbam rukovanje kako se
ne bih obrukao kad mi švedski kralj
s divljenjem pruži desnicu) kaže da
žene imaju kako komparativnu tako
O bojama, deterdžentima i ostaloj
“kvantnoj fizici” radije neki drugi put čisto da ne padnu u očaj.
Priznajem to je stvarno multitasking koji samo žene mogu jer nemaju beskonačan broj pari čarapa i ne
potiču zagađivanje atmosfere otrovnim plinovima koji se šire s hrpe
u kutu pa čine uslugu čovječanstvu
i naprave to prije pravog ženskog
posla, vladanja svijetom.
Vaša BaBa
S druge pak strane, muškarac je
već milenijima prvenstveno lovac,
skrbnik i zaštita. Mi trebamo slobodu i prostor kako bismo dali svoj
doprinos zajednici. Naše komparativne prednosti leže u prelaženju
stotina kilometara kako bismo ulovili mamuta da naša družica ima
što popržiti na tavi; mi požrtvovno
štitimo od grabežljivaca, gradimo
skloništa te rušimo stabla kako bi
se naši najbliži mogli grijati. Istina,
neke od pobrojanih aktivnosti se,
čini se, pomalo gube u današnjem
modernom gradskom životu. Stoga
je logično da, u iščekivanju nekog
mamuta koji će prošeta Heinzelovom, vrijeme prikratimo pivom i ligom prvaka.
Apoljon
89/18 | 05/2013
59