Žena-Kvinna

Transcription

Žena-Kvinna

Ž E N A
List Bosanskohercegovačkog saveza žena u Švedskoj | Tidskrift utgiven av Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i Sverige
juli-decembar 2008. | 40-41
KVINNA
Pošaljite novac brzo i sigurno
u Bosnu & Hercegovinu i 180
ostalih zemalja.
Novac je prebačen u roku od 10 minuta.*
Dobrodošli u FOREX BANK.
* Beroende på ombudets arbetstider och lokala bestämmelser. Förutom de överföringskostnader som gäller för en transaktion
kan en avgift för valutaväxling beräknas, fastställd av MoneyGram eller dess ombud.
www.moneygram.com
Što sam starija ja sve više
osjećam čežnju za mojom
Poštovani čitatelji,
Bosnom i Hercegovinom.
Za mene se situacija
red vama je novi
mnogo promijenila u
broj Žene. S
smislu da su moji roditelji
obzirom da naš
sahranjeni tamo nakon
list izlazi jednom u par
života u ovoj zemlji. Fali
mjeseci teško je biti aktumi da im obiđem mezare
elan sa vijestima, ali mi se
i da se tamo ispričam
trudimo, posebno Haris,
s njima. Ali znam da
da se u svakom broju
nisam sama. Pomislim u
nađu informacije koje su
mojoj velikoj žalosti često
važne i interesantne za
na sve majke i supruge
Senada Bešić
članove našeg Saveza.
koje još uvijek tragaju za
Sigurno se slažete sa mnom da o aktuelsvojim stradalim u ratu. Divim se njinim događajima u svijetu i našoj dragoj
hovoj snazi, ali to je valjda taj sabur koji
BiH saznajete putem vijesti i drugih
smo sisali zajedno sa majčinim mlijekom
sredstava informisanja.
koji nas održava u životu i daje snagu da
Nalazimo se u Novoj 2009. godini i sa
istrajemo.
zakašnjenjem bih Vam svima poželjela
Ovaj broj Žene donosi puno infordobro zdravlje i ugodne trenutke sa
macija o jubileju koji smo proslavili u
najmilijima. Nadam se da niste pogođeni Skövdeu. Bilo je fantastično biti tamo,
masovnim otkazima koji se dešavaju
sresti pametne i uspješne žene, naravno
u Švedskoj, a oni koji jesu neka se tješe
i muškarce. Osjećala sam ponos što
činjenicom da smo preživjeli rat, pa ćemo pripadam ovom Savezu i taj ponos me
valjda preživjeti i ovu finansijsku krizu.
ispunjava i dan danas. Ugodno čitanje.
Pred nama je svjetlije vrijeme, duži
dani, planiranje godišnjeg odmora…
Vaša Senada Bešić
Riječ urednice
P
Gott Nytt år med
Lika lön för lika arbete!
♀=♂
=lön
Žena-Kvinna
ISSN: 1650-5204
Broj/Nummer 40-41
Godina/Årgång 10
Juli-Decembar/Srpanj-Prosinac
2008.
List BH Saveza žena u Švedskoj
Tidskrift utgiven av
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Prvi bosanskohercegovački ženski list
izvan Bosne i Hercegovine.
Prvi broj: april 1999.
Den första bosniska kvinnotidskriften
utanför Bosnien och Hercegovina.
Första numret: april 1999
Izdavački savjet/Utgivningsråd:
Emina Ćejvan (predsjednica)
Vahida Mehinović (potpredsjednica)
Fikret Babović
Selma Borovac
Sajma Dizdarević
Belma Hafizović
Fatima Kovačić
Asima Pašalić
Jasminka Jasna Perić
Halisa Šaškin
Ismeta Šeremet
Haris Tucaković
Dr Dženana Zorlak
Glavna i odgovorna urednica/Chefredaktör:
Senada Bešić
Grafički urednik/Grafisk redaktör:
Haris Tucaković
Lektor za švedski/Korrekturläsare:
Lara Domi & Lennart Karlsson
Adresa/Adress:
Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund i Sverige
Box 353, 541 28 Skövde, Sweden
Tfn: +46 (0)500-48 14 86
Fax: +46 (0)500-41 42 01
Mobil: +46 (0)73-556 36 74
E-post: info@bihsavezzena.com
Internet: www.bihsavezzena.com
Org. nr: 866601-5824
Postgiro: 1269573-0
Sretna Nova godina uz
Jednake plate za jednak rad!
kvinna · žena | 40-41
Tiraž/Upplaga: 1 000
Štampa/Tryck:
Vadsbo-Tryck AB, Mariestad
+46 (0)501-101 97
Printed in Sweden
Naslovna strana/Framsida:
Annicka Engblom
Foto: Haris Tucaković
Ta vara på Dagen!
Min drivkraft är min orubbliga
tro på individens rätt att
bestämma över sitt eget liv!
Nyckelord i mitt liv är
jämlikhet!
Ann-Louise Friberg
Annicka Engblom
Alma Bašić
• Verksamhetschef på studieförbundet NBV
Väst.
• Arbetar med folkbildning av olika slag.
Verksam i 34 kommuner. Ordförande i
Föreningen Fruktdrycker i Sverige. Ordförande i Västra Götalands Bildningsförbund. Aktiv i Kvinna Skaraborg och Zonta
i Västsverige. Aktiv även i 1,6 miljonerklubben bl.a. med Hjärtgåing i Lidköping.
• Moderat politiker, ordinarie ledamot i
Riksdagen.
• Maskiningenjör, lärarvikarie, språkstudier i
engelska, tyska, franska och ryska, Marinens officershögskola, Försvarets radioanstalt, alumnikoordinator på Blekinge
Tekniska Högskola.
• Socialdemokrat politiker, ordinarie ledamot i Landstingsfullmäktige i Östergötland.
• Koordinator och sakkunnig i antidiskrimineringsfrågor på Länsstyrelsen Östergötland. Sitter i många sammanhang som
styrelsemedlem och sakkunnig i frågor
rörande mänskliga rättigheter.
Kvinnors makt Žene i
moć Women’s Power Les
Femmes et Le Pouvoir
Potere alle donne Frauen
und Macht
4
40-41 | žena · kvinna
Varje situation ser man
som en möjlighet,
inte som ett hinder!
Tjäna pengar och
rädda världen!
Minska det demokratiska
underskottet!
50 % + 50 % = 100 %
Svjetlana Đurić
Erika Augustinsson
Ulla-Britt Hagström
• Statsvetare och journalist.
• Samordnare för enheten samt handläggare för Mellanöstern och Nordafrika på
Palmecentret. 16 år arbetat som radiooch tv-journalist i Belgrad. Var även
tv-journalist på den sarajevobaserade
yutel. Aktiv i KvinnorKan.
• Journalist, kolumnist och allmänt debatterande.
• Jobbar med kommunikation, på lokal,
nationell och global nivå på Greenpeace
och Global Utmaning, varit redaktör för
Magasinet Guru på Bonnier samt frilansar
med fokus på allt som är gränsöverskridande och utmanar våra traditionella
normer, attityder och gränser.
• Lärare och kommunpolitiker i Skövde för
Folkpartiet.
• Var under 6 år ordförande i Krisdemokratiska Kvinnoförbundet och satt även i
Riksdagen för Kristdemokraterna 19982002.
Med konferensen Kvinnors
makt, från den 7 till den 9
november 2008 i Skövde, markerade Bosnien och Hercegovinas
Kvinnoriksförbund sitt 10-års
jubileum.
Piše: Jasna Perić
Ž
ene i moć je bila tema konferencije održane od 7. do 9. novembra 2008. u Skövdeu na kojoj
je učestvovalo 80 bosanskohercegovačkih žena iz Švedske i delegacija
bh. žena iz Danske.
bh Savez žena u Švedskoj je organizacijom ove konferencije obilježio i svoj
jubilej – 10 godina od osnivanja.
Konferencijom Žene i moć
obilježena 10-godišnjica
BH Saveza žena u Švedskoj
Prisustvovalo je više uvaženih gostiju, među njima gosp. Darko Zelenika,
veleposlanik bih u Kraljevini Švedskoj,
Bakira Hasečić, predsjednica udruženja
Žene žrtve rata iz bih, predstavnici
nbv-a, saveza i organizacija bh. građana u
Švedskoj i mnogi drugi.
Šest žena, uglavnom iz politike, je u
svojstvu predavačica govorilo o ravnopravnosti i poduzetništvu, o tome šta
znači moć i kako se ona postiže. Da ih
nabrojimo:
Erika Augustinsson (Stockholm), novinarka i kolumnistica, usmjerena na sve
što premašuje granice i što čini izazov
tradicionalnim normama, bavi se komunikacijama na lokalnom, nacionalnom
i globalnom nivou, aktivistica u Greenpeace i Globalni Izazov (Global Utmaning), voditeljica više švedskih konferencija
na visokom nivou;
Alma Bašić (Linköping), socijaldemokratska političarka, zastupnica u
Kantonalnoj skupštini Östergötlanda, 
5
Senada Bešić
konferensens moderator
(Värnamo)
6
Jasna Perić
projektledare
(Kalmar)
Emina Ćejvan
projektansvarig
(Karlskrona)
koordinatorica i ekspertica u pitanjima
antidiskriminacije i ljudskih prava;
Svjetlana Đurić (Stockholm), politologinja i novinarka, koordinatorica i rukovoditeljica odjela za Bliski istok i Sjevernu
Afriku pri Palme centru, aktivna u
KvinnorKan, radila 16 godina kao radio i
tv-novinarka u Beogradu i na sarajevskom
yutel-u;
Annicka Engblom (Stockholm, Karlskrona), umjerenjačka političarka (Moderati), zastupnica u švedskom parlamentu,
inženjerka mašinstva, studij engleskog,
njemačkog, francuskog i ruskog jezika,
Mornarička akademija, alumni koordinatorica pri Visokoj tehničkoj školi Blekinge;
Ann-Louise Friberg (Lidköping), rukovoditeljica u Trezvenjačkom obrazovnom
savezu NBV Väst, radi na pitanjima narodnog obrazovanja, aktivna u 34 komune,
predsjednica udruženja Voćni napitci u
Švedskoj (Fruktdrycker i Sverige), predsjednica Obrazovnog saveza Zapadnog
Götalanda (Västra Götalands Bildningsförbund), aktivna u Kvinna Skaraborg,
Zonta, 1,6 miljonerklubben itd.;
Ulla-Britt Hagström (Skövde), nastavnica i liberalna (Folkpartiet) opštinska
političarka, 6 godina predsjednica
Kršćansko-demokratskog saveza žena,
od 1998. do 2002. zastupnica Kršćanske
demokratske stranke u švedskom parlamentu.
– Osnovni cilj konferencije je animiranje bosanskohercegovačkih žena
za aktivnije učešće u švedskom društvu,
posebno u politici. Ne može se samo čekati
i prigovarati, neophodna je inicijativa da bi
se moglo zapravo biti i uticati na društvo u
kom se živi – kazala Emina Ćejvan, predsjednica bh Saveza žena u Švedskoj.
Konferencija Žene i moć je ostvarena uz
potporu Ungdomsstyrelsena, a u saradnji
sa nbv i Western Union. c
ig t
ikt igt
å prå rikrtiktigt
p
ededed på på riktigt
d d på riktigt
arm
arm
arm
meme
rta
ara
va
tav
tava
tvat
tatva
att
vara
t
t
a
t
0 8 8med på riktigt
a
20 0
bmebrmebr e2r0e2r020080 8
enm
e
e
v
v
v
mbmb er 2008
e
o
o
o
v
o
n
n9 nonovember
n
ve
2008
7-97-79-79-97-7-9
e e e devde
övkdövkdövdöv
i Skövde
i Ski S i S i Ski Skö
rrsss
o
o
n
rrs
n
o
n
n
iiin
o
n
n
rs
v
n
v
o
i
v
n
v
in
kkk
v
k
k
kvinnors
t
k
tt
a
k
a
k
m
m
makt
Att vara med på riktigt
Av: Emina Ćejvan
Hur vi kvinnor skaffar oss verkligt
inflytande och egen makt?
P
å den frågan försökte vi ge svar
på konferensen Att vara med
på riktigt som vi organiserade
7-9 november i Skövde. Att
vara med på riktigt är titeln,
som symboliserar vår huvudtanke: vi vill
vara med, vi vill kunna påverka i samhället, vi vill inte bli omhändertagna.
Konferensen är en inledning i en process som vi kvinnor, som är medlemmar i
bhkrf, vill komma in på vägen till att nå
makten.
Våra föreläsare, det var 6 personer,
pratade utifrån sina egna erfarenheter
om det sättet att nå fram positioner här
i Sverige. De är politiker, jobbar i Länsstyrelsen, Palmecenter, studieförbund
osv.
Kvinnors makt
Konferensen var lärorikt och givande,
inspirerande och intressant enligt många
av deltagarna.
Hur gör man när man vill engagera
sig i samhällsfrågor och i politiken? Hur
fungerar politiskt arbete? Hur gör jag om
jag tröttnat på att bara vara väljare och
nu vill ta steget att bli vald?
Det är praktiska frågor som vi ska
fortsätta att diskutera i våra lokala föreningar och genomföra olika aktiviteter.
Med makt kan man påverka och
förändra samtidigt som man måste vara
beredd på att ta ansvar för de beslut man
är med och fattar.
Kvinnor i helheten och invandrarkvinnor behöver ha mer inflyttande och makt
i samhället.
Målet med projektet är bland annat
att stärka inflytande och delaktighet i
arbetslivet för grupper som riskerar att
utsättas för dubbel diskriminering, ta till
vara och utveckla kompetensen hos kvinnor som riskerar dubbel diskriminering.
Projektet ska ge deltagarna: kunskaper
i hur man rent praktiskt kan engagera sig
i samhället och i politiken, kunskaper i
mötesteknik, kunskaper i kommunikation, kunskaper och färdigheter i hur
man praktiskt kan etablera och stärka sin
position på arbetsmarknaden, i styrelser
och styrande strukturer, ett fördjupat
nätverk.
Genomförande i föreningar föreslås
genom föreläsningar, cirkelverksamhet,
studiebesök (kommunfullmäktige, riksdag t ex), radioprogram (närradio bl.a.),
paneldebatt med olika aktörer, organisationer, tävlingar i något tema.
Några av kommentarerna från deltagarna:
Det ger oss tankeställningar. Man ska
våga kämpa för det.
Våga framföra sina åsikter.
Väldigt viktigt att träffas, att samtala.
Jobba över gränsen, bygga broar, utnyttja nätverk.
Utvecklas genom föreningsliv. c
7
1998-2008
Priredio: Haris Tucaković
P
rva bh. udruženja u Švedskoj se formiraju
1991. godine i 7. juna, naredne, 1992. godine, organizuju Savez bh. udruženja u
Švedskoj. Aktivnosti su tih ratnih godina
bile prvenstveno usmjerene prikupljanju
i slanju humanitarne pomoći u bih, u čemu su se
posebno isticale bosanskohercegovačke žene.
Aktiv žena Bosanki
T
ada se i javlja potreba za organizovanijim
radom bh. žena i 26. novembra 1995. u Boråsu
dolazi do formiranja Aktiva žena Bosanki koji je
djelovao pri Savezu bh. udruženja u Švedskoj.
Na Osnivačkoj skupštini su učestvovali: Asima
Pašalić (predsjednica Aktiva žena Bosanki), Hiba
Muniba Čelik (predstavnica
”Poznato je, naime, da se zahvaljujući
regije Zapad), Aida Bašić
(predstavnica regije Sjever),
ženama organizuje većina događaja u
Sabiha Šarić Ćorić (prednašim udruženjima, gdje one učestvuju u stavnica regije Centar), Emifizičkim pripremama, ali su slabije prisutne ra Grozdanić (predstavnica
Istok), kao i zamjenica
tamo gdje se odlučuje. Stoga, mišljenja su regije
Jasne Jakupović (predstavniaktivistkinje Odbora, treba svim snagama ca Stockholma, ime nije
U svojstvu gostiju
da se bori kako bi žene dobile svoju ulogu upisano).
učestvovali su dr Christina
i mjesto u radu i organiziranju Bosanaca
Doctare, dr Majda Omérov i
Jašarević, predstavniu dijaspori.” (Irvana Mušić, Glas BiH, nov.- Fadila
ca Ambasade Republike bih
-dec. 1995.)
u Stockholmu.
Tom prilikom su donijete odluke:
• da se Aktiv žena Bosanki registruje u telefonski
registar;
• da se redovno informiše po regijama;
• da se predlože izmjene i dopune Statuta Saveza
bh. udruženja (član 4.): sjedište Glavnog odbora
Aktiva žena Bosanki u Švedskoj je iz praktičnih
razloga mjesto iz kojeg je predsjednik Glavnog
odbora.
Shodno odluci Osnivačke skupštine, sjedište Aktiva žena Bosanki je od 26. novembra 1995. praktično
bilo u Skövdeu, u udruženju Behar.
Aktiv žena Bosanki, ili Odbor Bosanka, ili samo
Žene traže svoje mjesto!
8
Odbor, kako je kraće nazivan, je djelovao na animiranju bh. žena na sva 3 nivoa: lokalnom, regionalnom i saveznom nivou.
Bosanskohercegovački savez žena
N
a svojoj sjednici 31. januara 1998. u Stockholmu, na kojoj su učestvovali Asima Pašalić
(predsjednica), dr Emina Musić (Stockholm),
Sabiha Šarić Ćorić (Centar), dr Džemila Popović (Istok), Selma Borovac (Jug) i Sead Košević (Glas bih),
Glavni odbor Aktiva žena Bosanki donosi odluku o
prerastanju u Bosanskohercegovački savez žena i
sjedištu saveza: Skövde.
BH Savez žena u Švedskoj je zatim registrovan 20.
februara 1998.
Odluka o osamostaljenju Saveza bh. žena i Saveza
bh. omladine, radi njihovog organizovanja na višem
nivou, je praktično donijeta na osnovu prethodnih
dogovora i usaglašavanja tri odbora: Glavnog odbora
bh. omladine, Glavnog odbora bh. žena i Glavnog
odbora Saveza bh. udruženja, a obje odluke (osamostaljenje bh. žena i bh. omladine) su potvrđene na 7.
Godišnjoj skupštini Saveza bh. udruženja 28. februara 1998. u Skövdeu.
Odluke o formiranju samostalnih saveza bh. žena
i bh. omladine su od suštinskog interesa za status i
odnos prema svima nama koji dolazimo iz Bosne i
Hercegovine. Velikim dijelom i radi suprotstavljanja
^
10
Jubileum
De första bosniska föreningarna i Sverige grundades
under år 1991 och den 7 juni 1992 bildade dessa
Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige.
Under dessa krigsår var verksamhet framförallt inriktad på att samla in humanitärhjälp till Bosnien och
Hercegovina, och det är de bosniska kvinnorna som
var särskilt engagerade i detta.
Behov av en mer organiserad form av kvinnoverksamhet dykte upp under dessa tider och den
26 november 1995 grundades Bosnien och Hercegovinas Kvinnokommitté i Borås vilken utvecklades
till Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i
Sverige (registrerad den 20 februari 1998).
Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i
Sverige är numera en av de mest kända och väletablerade bosniska kvinnoorganisationerna.
Odbor zena B&H Kvinnokommitté
26.11.1995.
31.1.1998.
20.2.1998.
A
pril 1999. ostaje u posebnom sjećanju. U Stockholmu je 15. aprila potpisan Ugovor o saradnji s Radničkim obrazovnim savezom abf, a
24. aprila se u Värnamu osniva Žena 99 – prvo bh.
udruženje žena u Švedskoj. Dr Dženana Zorlak je
izabrana za predsjednicu, Azra Šepić za sekretaricu,
a Ismeta Šeremet za blagajnicu tog udruženja.
Aprila 1999. izlazi i prvi broj časopisa Žena, koji
je istovremeno i prvi bh. ženski list pokrenut izvan
granica domovine.
Iste godine se aktivno radi i na knjizi
Bosanskohercegovačka žena u Švedskoj, a promocija iste je obavljena na svečanoj manifestaciji
obilježavanja Dana državnosti bih koju je priredila
sekcija žena Fatima Gunić 27. novembra 1999. u
Göteborgu.
Naredne godine se u Helsingborgu osniva
bh. društvo žena bh Žena 2000, a 2001. još dva
udruženja: Perla u Arlövu i Žena 2001 u Mönsteråsu.
Prve predsjednice tih udruženja su Selma Borovac
u bh Ženi 2000, Selma Kamberović u Perli i Zekija
Zembo u Ženi 2001.
Integracija, mediji i širenje Saveza žena
N
a Godišnjoj skupštini održanoj 27. aprila 2002.
u Helsingborgu za predsjednicu bh Saveza
žena je izabrana Selma Borovac (bh Žena 2000
Helsingborg).
U to vrijeme dolazi do izmjena u propisima za
dodjelu potpore od Zavoda za integraciju (Integrationsverket) i većeg preusmjeravanja aktivnosti
bh. žena na aktivnosti integracijskog karaktera.
bh Savez žena tada pojačava saradnju sa švedskim
institucijama i organizacijama ali istovremeno
radi i na poboljšanju i proširenju saradnje sa
bosanskohercegovačkim.
Posebna pažnja se posvećuje i medijskom predstavljanju bh Saveza žena – u novinama, na radiju i
televiziji – kako u Švedskoj, tako i u Bosni i Hercegovini.
Septembra 2002. godine je pokrenut rad Koordinacionog tijela bh. dijaspore u Švedskoj u kom je
učestvovalo 9 bh. organizacija i saveza. Dvogodišnja
aktivnost u tom tijelu je za bh Savez žena ostavila
IT, NBV i saradnja sa bh. organizacijama
N
a Godišnjoj skupštini održanoj 1. aprila 2006.
u Växjöu za predsjednicu bh Saveza žena je
izabrana Vahida
Mehinović (Tidaholmski ljiljani Tidaholm,
Zajedno Lidköping).
Iste godine su počele
aktivnosti na razvoju
intraneta bh Saveza
žena u Švedskoj, valjda
jednog od rijetkih
saveza u Švedskoj koji
koristi intranet.
U Stockholmu je 15.
septembra 2006. potpisan Ugovor o saradnji
sa Trezvenjačkim obrazovnim savezom nbv.
Na Godišnjoj
skupštini 24. marta
2007. u Tidaholmu
je posebno istaknuta
saradnja s nbv-om i
potreba jačanja svih
vidova saradnje sa
savezima i organizacijama građana bih u
Kraljevini Švedskoj,
– prvi bosanskohercegovački ženski list
tako da je veći dio
sadašnjih aktivnosti bh pokrenut izvan granica BiH obilježava svoju
Saveza žena usmjeren u 10-godišnjicu aprila 2009.
tom pravcu.
Na Godišnjoj skupštini održanoj 8. marta 2008. u
Värnamu za predsjednicu bh Saveza žena je izabrana
Emina Ćejvan (Respekt Karlskrona).
Prva udruženja bh. žena
jako važna iskustva za buduću saradnju sa savezima i
organizacijama građana bih u Kraljevini Švedskoj.
Uspostavljena je saradnja i sa više organizacija
u bih (sos Dječija sela, Majke hendikepirane djece
itd). Više godina za redom su organizovana studijska
putovanja u bih koja su istovremeno imala i humanitarni karakter.
Nakon višegodišnje saradnje sa organizacijama
bh. žena iz Danske i Norveške, 30. aprila 2005.
godine se ta saradnja diže na viši organizacijski nivo
uključivanjem njihovih predstavnica u Glavni odbor
bh Saveza žena u Švedskoj.
pogrješnim predubjeđenjima o kraju iz kojeg dolazimo.
Angažovanjem profesionalne sekretarice Halise
Šaškin i svesrdnim zalaganjem predsjednice Asime
Pašalić i koordinatorica po regijama: dr Emina Musić
(Stockholm), Sabiha Šarić Ćorić (Centar), Aida Bašić
(Sjever), Selma Borovac (Jug), Fatima Kovačić (Zapad) i dr Džemila Popović (Istok, mijenjala je Jasna
Perić), se intenzivno radi na organizacijskom planu i
aktiviranju bh. žena u aktivima/sekcijama u svim bh.
udruženjima.
Radi što boljeg informisanja bh. žena, u proljeće
1998. se otvara internet stranica (Haris Tucaković) i
pokreće kvartalni Informativni list (Jasmin Vižlin).
Nakon Godišnje skupštine, 13. marta 1999., dolazi
do izdvajanja jednog dijela sekcija iz bh Saveza žena
koje iste godine osnivaju Bosansko-švedski savez
žena pri Savezu bh. udruženja u Švedskoj.
Žena
Fond Djeci u BiH
B
osanskohercegovački Savez žena od 1998. godine ima svoj stalni fond za stipendiranje djece
i omladine u Bosni i Hercegovini. Taj fond je
osnovan 1998. pod nazivom fond Selma Husić a 1999.
je prerastao u fond Djeci u bih. Sredstva za fond se
obezbjeđuju isključivo od dobrovoljnih priloga naših
članova.
Do sada je stipendirao više učenika i studenata
u bih, najviše 7 u isto vrijeme. Mjesečna stipendija
iznosi 500 sek.
Posebno ističemo da uspjeh bh Saveza žena u
Švedskoj nije rezultat angažovanja pojedinaca, nego
svih nas zajedno. c
9
10
Jubileum
Denna text är ett utdrag ur en mer omfattande presentation som visades under
högtidliga programmet den 8 november 2008
i Skövde. Ovaj tekst je izvod iz jedne šire
prezentacije prikazane tokom svečanog programa 8. novembra 2008. u Skövdeu
1998-2008
Svensk-bosniska
kulturhistoriska
förbindelser
Bosansko-švedske
kulturnohistorijske
veze
D
et finns idag i sverige över 70 000 personer med härkomst från Bosnien och Hercegovina. Flertalet har kommit till Sverige mellan
år 1968 och 1975 (arbetskraftsinvandring) och
mellan år 1992 och 1995 (flyktinginvandring).
Uppgifter från Migrationsverket visar att bara
under år 1993 beviljades uppehållstillstånd enligt Genèvekonventionen för 28 703 personer från Bosnien
och Hercegovina.
Svenskarna har hela tiden visat sig som våra ärliga
och uppriktiga vänner.
I de sämsta tiderna för oss, under aggressionen
mot Republiken Bosnien och Hercegovina 1992-1995,
har svenskarna visat sin stora människokärlek och
humanitet genom mottagningen av krigsdrabbade,
insamlingen av enorma mängder humanitär hjälp i
form av läkemedel, medicinska produkter och hjälpmedel, pengar, mat, kläder osv. för hjälpbehövande i
Bosnien och Hercegovina.
Vi vill verkligen tacka och kommer aldrig att
glömma detta!
D
anas u švedskoj živi preko 70 000 osoba
porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Većina
je došla u Švedsku između 1968. i 1975.
(useljavanje radne snage) i između 1992. i
1995. (useljavanje izbjeglica).
Podaci Zavoda za migracije pokazuju da je samo
tokom 1993. odobrena boravišna dozvola prema
Ženevskoj konvenciji za 28 703 osobe iz Bosne i Hercegovine.
Šveđani su se sve vrijeme iskazivali kao naši
iskreni i pravi prijatelji.
U najteža vremena za nas, tokom agresije na
Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995.
godine, Šveđani su iskazali veliku humanost i
milosrđe prihvatom osoba pogođenih ratom, prikupljanjem i slanjem ogromne humanitarne pomoći
u vidu lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala,
novca, hrane, odjeće i ostalih potrepština za Bosnu i
Hercegovinu.
Najiskrenije se zahvaljujemo i to nikada nećemo
zaboraviti!
Beviljade uppehållstillstånd 1980-2007 enligt Genèvekonventionen, krigsvägrare, de facto flyktingar, skyddsbehov, humanitära skäl1), kvotflyktingar, tillfällig lag2), tidigare tidsbegränsat tillstånd och verkställighetshinder3)
Medborgarskapsland
Jugoslavien (f.d.) därav:
Bosnien-Hercegovina
Serbien och Montenegro
4)
1980-1991
1992
1993
1994
1995
1996-2007
Summa
2 671
1 080
30 313
36 183
2 370
24 812
97 429
-
598
28 703
18 495
1 547
6 949
56 292
-
482
1 524
16 736
750
15 563
35 055
Odobrene boravišne dozvole 1980.-2007. prema Ženevskoj konvenciji, odbijanje rata, de facto izbjeglice, potreba zaštite, humanitarni razlozi1), kvotne izbjeglice, privremeni zakon2), ranije vremenski ograničena dozvola i zapreke u pravosnažnosti3)
Fr.o.m. 31/3-06 synnerligen ömmande omständigheter; 2) Fr.o.m. 1/10-2005–31/3-2006; 3) Fr.o.m. 2007; 4) Fr.o.m. 2007 Serbien.
Od 31/3-2006. posebno pogibeljne okolnosti; 2) Od 1/10-2005.–31/3-2006.; 3) Od 2007.; 4) Od 2007. Srbija.
Källa/Izvor: Migrationsverket, tillståndsstatistik/Zavod za migracije, statistika dozvola
1)
1)
10
De kulturhistoriska kontakterna och förbindelserna mellan Sverige och Bosnien-Hercegovina är
väldigt långvariga och har lämnat spår i både svenska och bosniska kulturhistorien.
Kulturnohistorijske veze i kontakti Švedske i
Bosne i Hercegovine su veoma dugi i ostavili su trag
i u švedskoj i u bosanskohercegovačkoj kulturnoj
historiji.
Den Heliga Birgitta på bosniska
Sveta Birgitta na bosanskom
dessa förbindelser träffar man först en kvinna. En
svensk kvinna. Hon hette Birgitta Birgersdotter,
föddes år 1303, och är i hela världen känd som Den
Heliga Birgitta.
Den Heliga Birgittas Femton Böner var mycket
populära redan under medeltiden och har bevarats
till vår tid i talrika handskrifter och tryckta upplagor,
de flesta på latin, men också i översättningar till
andra språk.
I de första översättningarna ingår två upplagor på
bosniska från 1512 och 1571 tryckta i Venedig.
För en större publik blev dessa upplagor först
kända 1932. Professorn Mario Roques från Universitetet i Paris (Sorbonne) har utförligt beskrivit dem
i sin artikel: Deux livres d’heures du XVIe siècle en
cyrillique bosniaque. Revue des études slaves xii,
1932, 49-69. (Två bönböcker från 1500-talet på den
bosniska kyrilliska skriften. Tidskrift för slaviska
studier xii, 1932, 49-69.) Boken från 1512 hade ursprungligen 128 (nu 126) blad. Birgittas femton böner
är på 12 blad.
De nyare forskningarna visar att de första
översättningarna av Mirabilia Urbis Romae (Staden
Roms märkvärdigheter) till tyska, holländska, franska
och italienska inte innehåller Den Heliga Birgittas
tim vezama nailazimo najprije na jednu ženu.
Jednu švedsku ženu. Ona se zvala Birgitta Birgersdotter, rođena je 1303. godine, i u cijelom
svijetu je poznata kao Sveta Birgitta.
Petnaest molitvi Svete Birgitte je bilo
veoma popularno već u srednjem
vijeku i očuvalo se do naših
De nyare forsknindana u vidu brojnih rukopisa i
štampanih izdanja, većinom
garna visar att den första
na latinskom, ali takođe i
översättningen av Den Heliga
u prijevodima na druge
jezike.
Birgittas Femton Böner på bosniU te prve prijevode
ska från  ingår i de allra första. Novija
spadaju i dva izdanja na
bosanskom iz 1512. i 1571.
istraživanja pokazuju da je prvi prijevod
štampana u Veneciji.
Petnaest molitvi Svete Birgitte
Šira javnost je o tim
izdanjima upoznata tek
na bosanski iz . jedan od
1932. kada ih je profesor
najranijih uopšte.
Mario Roques sa Univerziteta u
Parizu (Sorbonne) iscrpno opisao
u svom radu: Deux livres d’heures du
xvie siècle en cyrillique bosniaque. Revue des
études slaves xii, 1932, 49-69. (Dva molitvenika iz xvi
stoljeća na bosanskoj ćirilici. Časopis za slavenske
I

U

Ovo jesu .15. molitava koje učini S(ve)ta Bričida prid’ Krucifik’som’ S(ve)tiem’. Detta är .15. böner som S:ta Birgitta
gjorde framför det S:ta Krucifixet. (Venedig 1512 & 1571)
11
10
Jubileum
1998-2008
En av de allra första översättningarna av baladen Hasanaginica
är Samuel Ödmanns översättning till svenska från 1792. Denna
Ödmanns översättning är samtidigt den första översättningen
av ett sydslaviskt litterärverk till svenska (och troligen till andra
skandinaviska språk).

Samuel Ödmann (1750-1829)

Femton Böner – så att första upplagan på det bosniska språket (i respektive litteraturen Old Bosnian,
gammalbosniskt) och på den bosniska kyrilliska
skriften (bosančica) från 1512 ingår i de allra första.
Den första svenska upplagan kom år 1854, och den
danska år 1994.
studije xii, 1932., 49-69.) Molitvenik iz 1512. je
izvorno sadržavao 128 listova, sada 126. Birgittinih
petnaest molitvi su na 12 listova.
Novija istraživanja pokazuju da prvi prijevodi
Mirabilia Urbis Romae (Čuda grada Rima) na
njemački, holandski, francuski i italijanski ne
sadrže Petnaest molitvi Svete Birgitte – tako da prvo
izdanje na bosanskom jeziku (u odnosnoj literaturi
Old Bosnian, starobosanski) i na bosanskoj ćirilici
(bosančica) iz 1512. spada u najranija.
Prvo švedsko izdanje je objavljeno 1854., a dansko
1994. godine.
Hasanaginica på svenska
Hasanaginica na švedskom
Å
terigen en kvinna. En bosnisk kvinna. Denna
gång gäller en kvinna besjungen i en av
världens mest översatta ballader, Hasanaginica eller Hasans hustru, som nu för tredje gången är
översatt till svenska.
Faktum är att det bara på tyska föreligger ett 50tal versioner, och på franska och engelska vardera
cirka 20. Det säger tillräckligt om vilken plats balladen Hasanaginica har i världens litteratur.
En av de allra första översättningarna av Hasanaginica är Samuel Ödmanns översättning till
svenska från 1792. Denna Ödmanns översättning är
samtidigt den första översättningen av ett sydslaviskt litterärverk till svenska (och troligen till andra
skandinaviska språk).
Johan Ludvig Runeberg har 1833 givit ut den andra
svenska översättningen.
Den tredje översättningen av Hasanaginica till
svenska kom ut år 2007. Översättare är Ulla-Britt
Frankby, Gunnar Jacobsson och Bengt A. Lundberg. c
P
onovo žena. Jedna bosanska žena. Ovoga
puta se radi o ženi opjevanoj u jednoj od
najprevođenijih balada na svijetu, Hasanaginici, koja je nedavno po treći put prevedena na švedski
jezik.
Činjenica da samo na njemačkom postoji 50-ak
verzija, a na francuskom i engleskom po 20-ak, dovoljno govori o tome kakvo mjesto balada Hasanaginica ima u svjetskoj književnosti.
Jedan od najranijih prijevoda Hasanaginice je prijevod Samuela Ödmanna na švedski 1792. godine. Taj
Ödmannov prijevod je istovremeno i prvi prijevod
jednog južnoslavenskog književnog djela na švedski
(a vjerovatno i na druge skandinavske jezike).
Johan Ludvig Runeberg je 1833. objavio drugi
švedski prijevod.
Treći prijevod Hasanaginice na švedski jezik
je objavljen 2007. godine. Prevodioci su Ulla-Britt
Frankby, Gunnar Jacobsson i Bengt A. Lundberg.
(Haris Tucaković) c
Källor/Izvori:
• Roques, Mario: Deux livres d’heures du XVIe siècle en cyrillique bosniaque. Revue des études slaves XII, 1932, 49-69.
• On-line Bibliography of St Birgitta and the Birgittine Order: [Fifteen Oes in Old Bosnian. Venice: Georgio Rusconi, 10 August 1512. Fols. 12. 8:o. Ill. The copy listed by Lacombe is bound with a copy of “Heures en vieux bosniaque,”
Venice: Georgio Rusconi, 2 August 1512, in Paris, Bibl. nationale, Rèserve, B 5009. £ Lacombe 574.] I/U: Borgehammar, Stephan and Sander Olsen, Ulla: Editions of the fifteen prayers which St. Birgitta is sometimes said to have
used, sometimes to have written, though they can hardly be by her. (13 March 2003). 2008-11-06 http://www.sanctabirgitta.com
• Hasanaginica = Hasanagas hustru : den bosnjakiska balladen om Hasanagas hustru i original och ny svensk översättning / av Ulla-Britt Frankby, Gunnar Jacobsson och Bengt A. Lundberg ; jämte bilaga med Goethes tyska
samt Ödmanns Och Runebergs svenska översättningar ; inledning, möjlig läsning och kommentarer av Bengt A. Lundberg. Göteborg : Institutionen för slaviska språk, Göteborgs universitet, 2007.
12
Jag heter Bakira Hasečić och kommer från Višegrad. Jag var 39 år i början
av aggressionen mot Bosnien-Hercegovina när det mot mig och min
19-åriga dotter… inför min make i mitt hus begicks den första
förbrytelsen – våldtäkt och sexmisshandel…
Prekinite š u t n j u !
Ja sam Bakira Hasečić iz Višegrada. Imala sam 39 godina kada je
počela agresija na Bosnu i Hercegovinu i kada je nada mnom i
mojom 19-godišnjom kćerkom… pred mojim mužem u kući
izvršen prvi zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja…
Women Victims of the War / Žene žrtve rata
Trg Oteškog bataljona 64
71 210 Sarajevo-Ilidža, Bosna i Hercegovina
+387 33 628 121
www.zena-zrtva-rata.ba
udruzenjezenazrtava_rata@bih.net.ba
Piše: Selma Borovac
N
ikada, baš nikada, kao žena, kćerka, majka i supruga,
nisam osjetila toliki gnjev i istovremeno toliki ponos,
nego kada je, 8. novembra 2008. u Skövdeu, predsjednica udruženja Žene žrtve rata stala na pozornicu i
mirnim, prkosnim glasom počela svoju ispovijest…
”Ja sam Bakira Hasečić iz Višegrada. Imala sam 39 godina
kada je počela agresija na Bosnu i Hercegovinu i kada je nada
mnom i mojom 19-godišnjom kćerkom… pred mojim mužem
u kući izvršen prvi zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja…
Prvi zločin nada mnom je izvršio Milan Lukić koji je danas
stanovnik Haškog tribunala…”
Šok, tajac u sali, jecaji. Zar je moguće da jedna krhka
žena, zauvijek puna čemera i bola, ima toliko snage da iznova
preživljava najcrnje trenutke u svome životu i životu svoga
djeteta i ponovi po ko zna koji put šta su doživjele?!
Zar nije lakše ukloniti se, zatvoriti u vlastiti oklop, vječno
šutjeti?!
Kakva je to snaga koja je drži na nogama dok govori i koja
je tjera da kazuje šta se desilo mnogim majkama, sinovima,
kćerima, očevima, muževima…
”Prekinite šutnju”, ponavljala je… ”Svaka izjava potvrđuje
mnoge druge, pomaže da se zločini nad drugima posvjedoče i
potvrde, da se stotinu drugih žrtava otvori i progovori. Svaki
detalj je važan, čak i viđene samo prljave čizme zlotvora i ništa
drugo…”
”Prekinite šutnju, niko osim vas, Haškog suda i zločinca
neće saznati”, uvjerava nas Bakira. ”A to nam je cilj. Da što više
zvijeri dovedemo pred Sud Pravde. Nema većeg zadovoljstva
nego kada ih sa lisicama, sitne i prestravljene vidimo u sudnici.
Sve ćemo učiniti samo da se zna, da se ne zaboravi, da se
kazuje i nikada nikome ne ponovi. Moja djeca i unučad pričaju,
neka pričaju i vaša.”
Oblio nas je osjećaj ponosa i prkosa, Bakirina snaga je prešla
na sve nas.
Kazivati, inat – to je naš lijek, to je sila koja nas podstiče,
ispunjava i drži na nogama.
R
astanak sa Bakirom bio je pun silnih osjećaja. Uz suze, ali
i zadovoljstvo da se živi i bori. U jednom trenutku žene
zaigraše, a Enisa Popović Čengić skide maramu i dade je
Bakiri, pa onda i ostale žene. Zavihoriše se marame, začu se
pjesma… ”da Miljacka mostove ponese”. Jedne plaču, a druge
igraju… I Bakira je plakala ko malo dijete.
”Cijeli svijet sam obišla”, veli ”ali nikada ovo nisam
doživjela”.
Niko ne može uništiti bosansku ženu, jer ”Žena će živjeti i
istinu reći!” c
Bakira Hasečić i Selma Borovac
13
10
Jubileum
1998-2008
O
dbor za obilježavanje 10-godišnjice BH Saveza
žena u Švedskoj u sastavu Ismeta Šeremet, Asima
Pašalić, Selma Borovac, Fatima Kovačić i Ramiza
Karamehmedović je pripremio svečani program i
dodijelio zlatne plakete i specijalna priznanja za svesrdan doprinos u afirmaciji bosanskohercegovačke žene u Švedskoj.
Jubilej je obilježen 8. novembra 2008. u Skövdeu u sklopu konferencije Žene i moć. Program je vodila Senada Bešić a u istom
su učestvovali – udruženje žena Sedef Malmö, Enisa Popović
Čengić, Hajrudin Zukanović, Selma Borovac, Birgitta Forsgård i Amila Čoko.
Skup su pozdravili Darko Zelenika
(veleposlanik Bosne i Hercegovine u
Kraljevini Švedskoj), Gunilla Zimmermann (nbv), Bakira Hasečić (Žene žrtve
rata, bih), Jasna Bećirević (bkc Kopenhagen), Jasminka Voloder (Bosansko-švedski savez žena), Mirsad Begović
(Savez bh. udruženja), Mirsad Filipović
(Savez Banjalučana), književnik Meho
Baraković i mnogi drugi.
Dodijeljene su zlatne plakete
udruženjima: Behar Skövde, Žena 99
Värnamo, BH Žena 2000 Helsingborg i
Fatima Gunić Göteborg, i pojedincima:
Asima Pašalić, Selma Borovac i Vahida
Mehinović, kao i specijalna priznanja
pojedincima: Hiba Muniba Čelik, Aida
Bašić, Sabiha Šarić Ćorić, Emina Musić,
Christina Doctare, Majda Omérov, Fadila Jašarević, Fatima Kovačić, Džemila
Shigulin (Popović), Halisa Šaškin,
Salih Pašalić, Razija Riemer, Emira
Mehmedbašić, Enisa Crnkić, Zekija
Zembo, Muharema Pervić, Dženana Zorlak, Sehada Lakota, Branka Behlulović,
Begzada Avdić, Meho Baraković,
Fikret Tufek, Muharem Sitnica Sića,
Muharem Nezirević, Mubera Dizdar,
Fikret Babović, Ismeta Šeremet, Belma
Hafizović, Sajma Dizdarević, Senada
Bešić, Emina Ćejvan, Sebiha Crnić, Jasminka Jasna Perić i Haris Tucaković. c
Sedef Malmö, Enisa Popović Čengić i
Hajrudin Zukanović
Gunilla Zimmermann
14
Amila Čoko
Birgitta Forsgård
Dobitnici priznanja sa
Darkom Zelenikom,
veleposlanikom Bosne i
Hercegovine u Kraljevini
Švedskoj
Skövde,
8. novembra 2008.
Predsjednice BH Saveza žena – Selma
Borovac (2002.-2006.), Asima Pašalić
(1998.-2002.), Emina Ćejvan (2008.-) i
Vahida Mehinović (2006.-2008.) sa gosp.
Zelenikom
Članice Glavnog odbora Aktiva žena Bosanki (1995.) – Sabiha Šarić Ćorić (regija
Centar), Asima Pašalić (predsjednica
Aktiva), Aida Bašić (regija Sjever) i Hiba
Muniba Čelik (regija Zapad) sa gosp.
Zelenikom
15
bra 1943.
Mrkonjić Grad, 25. novem
08.
Örebro, 29. novembra 20
Centralna proslava
DANA
DRŽAVN STI
65
Bosne i Hercegovine
A-huset, Jordgatan 
Örebro
...
Svečana akademija u .
Zabavni program od .
Det centrala firandet av
Bosnien-Hercegovinas
Nationaldag
den 25 november
Arrangör:
•BHKRF – Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i
Sverige
Medarrangörer:
•BHRF – Bosnisk-Hercegovinska Riksförbundet i Sverige
•BHUF – Bosnisk-Hercegovinska Ungdomsförbundet i
Sverige
•BSKF – Bosnisk-Svenska Kvinnoförbundet i Sverige
•RFBL – Riksförbundet Banja Luka i Sverige
•BIS – Bosniakiska Islamiska Samfundet i Sverige
•BeMUF – Bosnien-Hercegovinas Muslimska Ungdomsförbund i Sverige
•MDD Merhamet Sverige
Värd:
•Bosniakiska Kulturella Centrum i Örebro
Organizator: BHKRF – Bosanskohercegovački savez žena u Švedskoj u saradnji sa: BHRF – Savez bosanskohercegovačkih
udruženja u Švedskoj · BHUF – Bosanskohercegovački savez omladine u Švedskoj · BSKF – Bosansko-švedski savez
žena u Švedskoj · RFBL – Savez Banjalučana u Švedskoj · BIS – Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj · BeMUF –
Muslimanski omladinski savez u Švedskoj · Merhamet MDD u Švedskoj · Domaćin: Bošnjački kulturni centar Örebro
16
Topao
pozdrav
domovini
sa Sjevera
”Ljiljan” Växjö
Centralna svečanost u Švedskoj povodom 25. novembra, Dana državnosti
Bosne i Hercegovine, rezultat je
zajedničkog i koordiniranog rada 8
saveza i organizacija građana Bosne
i Hercegovine u Kraljevini Švedskoj, a
ostvarena je na tako visokom i profesionalnom nivou kakav se rijetko viđa i u
tv-programima institucija najvišeg nivoa.
S
večanost je održana 29. novembra
2008. u Örebru uz prisustvo većeg
broja uvaženih zvanica i gostiju
među kojima su bili Darko Zelenika, veleposlanik BiH u Kraljevini
Švedskoj; Mušan Agović, konzul BiH u
Kraljevini Danskoj; Jovan Divjak, legendarni
general Armije Republike Bosne i Hercegovine i izvršni direktor udruženja Obrazovanje gradi BiH; Behcet Barsom, politički
sekretar u Gradskoj vijećnici Örebra; Fadila
Jašarević iz Trezvenjačkog obrazovnog
saveza NBV, predstavnici naših organizacija i
udruženja Švedskoj i mnogi drugi.
– Želim istaći da se današnje svečano
obilježavanje Dana državnosti Bosne i Hercegovine ostvaruje u suorganizaciji 8 saveza
i organizacija građana BiH u Švedskoj i da
priprema jedne ovakve manifestacije iziskuje
brojne kontakte, dogovore i profesionalnost
učesnika. Nakon izvanredno organizovane
manifestacije obilježavanja genocida u
Srebrenici i ostalim mjestima u BiH, održane
23. avgusta u Norrköpingu u organizaciji
Saveza bh. udruženja u Švedskoj, organizator današnje svečanosti je BH Savez žena
u Švedskoj. Uz ova dva saveza u saradnji
učestvuju i Bosansko-švedski savez žena, BH
Savez omladine, Savez Banjalučana, Islamska
zajednica Bošnjaka, Muslimanski omladinski
savez i MDD Merhamet u Švedskoj – kazala
je u pozdravnoj riječi Emina Ćejvan, predsjednica BH Saveza žena, obavještavajući
”Žena 99” Värnamo
”Miris” Örebro

17
Članice plesne grupe ”Miris Bosne i Hercegovine” iz
udruženja ”Žena 99” Värnamo sa Jovanom Divjakom
učesnike akademije da su od velikog broja
organizacija i prijatelja Bosne i Hercegovine
dobili pisma podrške i čestitke povodom
praznika.
Među porukama izdvojila je pismo
gradonačelnice Sarajeva Semihe Borovac,
koja je, pored ostalog, istakla da i ovaj skup
potvrđuje da ”dok god širom svijeta bude
patriota Bosanaca i Hercegovaca obilježavat
će se i državnost Bosne i Hercegovine…
Stoga vas pozivam i molim, poručila je
Borovčeva, da ovu tradiciju nikada ne prekidate. I da radost obilježavanja državnosti
BiH podijelite i sa vašim prijateljima u
Švedskoj.”
Buran aplauz značio je saglasnost sa
apelom gradonačelnice Sarajeva.
Ni u BiH nije ovako
”
Skoro cijeli život sam proveo u
kulturi i sa sigurnošću mogu reći da
”Miris” Örebro
Edvina Osmančević, Elmin Zeba, Alvin Osmančević,
Johan Alexandersson & Simon Larsson
je današnji program sa svečanom akademijom jedan od najboljih i najprofesionalnijih u kojima sam do sada učestvovao.
Za to su posebno zaslužni Mirsad Begović
iz Saveza bh. udruženja kao predsjednik
zajedničkog Koordinacionog odbora za
kulturu i Ismeta Šeremet, predstavnica tog
odbora u ime organizatora današnje manifestacije – kazao nam je Hajrudin Zukanović
Hajrica, koji je prethodnog dana obilježio 50-godišnjicu svog kulturno-umjetničkog rada.
U programu su učestvovali: hor udruženja Ljiljan Växjö, dječija plesna grupa Miris
Bosne i Hercegovine iz udruženja Žena 99
Värnamo, folklorna grupa udruženja Miris
Örebro, recitatori: Adina i Mirsad Begović,
Hadisa Terović, Mirela Cerić i Sadeta Sokol,
zatim Hajrudin Zukanović (harmonika),
Edvina Osmančević, Johan Alexandersson
i Simon Larsson (gitara) i Alvin Osmančević
(violina i timpani).
Kvalitet i usaglašenost učesnika, svjetlosni i scenski efekti, kao i simbolična veza u
njegovanju tradicionalnog i ekstra modernog su osnovna obilježja programa.
– Nesreća je što se Dan državnosti ne
obeležava u celoj BiH na ovakav način i na
ovako visokom nivou. Nema Bosne ovakve
kakvu ste je ovde prikazali, ali ima nas sa
vama u Bosni i Hercegovini koji će kad-tad
biti odlučujući faktor u njenom povezivanju
sa Evropom i svetom – kazao je Jovan Divjak, izvršni direktor udruženja Obrazovanje
gradi BiH.
Jovan Divjak je predstavio to udruženje,
stipendistu Irnisa Deliju i dodijelio specijalna
priznanja organizacijama koje pomažu rad
udruženja Obrazovanje gradi BiH.
Iskazana je i pohvala domaćinu – Sajmi
Dizdarević i Senadeti Fazlić iz BKC Örebro
i Fatimi Mahmutović iz NBV Örebro. Uz
muzičku grupu OK Band iz Göteborga slavlje
je nastavljeno do kasno u noć. Cijeli program snimala je TV Hayat iz Sarajeva. (H.T.) c
Dio ekipe domaćina BKC Örebro
18
Norrköping, 2008-08-23
Savez bh. udruženja u Švedskoj je bio
ovogodišnji organizator centralne manifestacije obilježavanja genocida u Srebrenici
i ostalim mjestima u BiH. Manifestacija je
održana u BKC Norrköping, a svoj doprinos
su suorganizacijom i učešćem dale i ostale
organizacije i savezi građana BiH u Kraljevini
Švedskoj. BH Savez žena je predstavljala
dječija plesna grupa Miris Bosne i Hercegovine iz udruženja Žena 99 Värnamo.
Photo Credit: Muhamed Mujakić
Obilježavanje
genocida u BiH
Seminar o
rodnoj ravnopravnosti
Stockholm, 2008-08-29
Ungdomsstyrelsen je u ovoj godini za 20
organizacija odobrio potporu za projekte
koji će unaprjeđivati rodnu ravnopravnost/
ravnopravnost polova. Seminar je organizovan radi predstavljanja odobrenih projekata u želji da će zajednički susret voditi
pokretanju nove saradnje, proširenju znanja
i podsticanju inicijative.
Emina Ćejvan je predstavila projekt Att
vara med på riktigt: Kvinnors makt kojeg provodi BH Savez žena, a Asima Pašalić projekt
Behar kojeg provodi bh. distrikt Skaraborg.
Emina Ćejvan, Mideto Feza Kalala & Asima Pašalić
Biser Kristianstad
novo udruženje žena
Kristianstad, 2008-10-26
Na poziv bh. žena iz Kristianstada organizovan je sastanak na kom su Jasna Perić i
Enisa Crnkić predstavile rad BH Saveza žena
u Švedskoj. U veoma prijatnoj atmosferi
donijeta je odluka o osnivanju udruženja
žena i njegovom nazivu – Biser.
Žene iz Bisera su se odmah uključile u
aktivnosti BH Saveza žena, a dvije njihove
predstavnice, Nermina Sijerčić i Mirsada
Bošković, učestvovale su na konferenciji
Kvinnors makt od 7. do 9. novembra 2008. u
Skövdeu.
Susret regije Centar
Lidköping, 2008-12-13
Udruženje Tillsammans/Zajedno Lidköping
organizovalo je kulturnu manifestaciju
regije Centar kojoj je prisustvovalo preko
40 žena iz Tidaholma, Skare, Mariestada i
Lidköpinga.
Ovo udruženje je osnovano 2007.
godine, a odnedavno ima i prostorije za
svoje aktivnosti u Linjevägen 26 – što je bio
poseban povod da se ovaj susret provede
uz prijatno druženje, igru i pjesmu.
19
Sarajka
na krovu
Evrope
Džana Damjanović från gymnastikföreningen GF Ling i Helsingborg
som den 25 oktober 2008 tog EM-guld i truppgymnastik.
Sa lica mjesta: Elvedin Durović
Priča prva – Naša djevojka na krovu Evrope
U
vijek kada pomislim da je ona prestala
sa sportskim i posvetila se fakultetskim
obavezama, koje joj takođe izvanredno
idu, ona me iznenadi. Po drugi put, htio to
ili ne, nameće se potreba i ponos da ponovo napišem
nešto o ovoj nadasve skromnoj, ali upornoj djevojci,
koja je uzgred rečeno i moja sugrađanka.
Riječ je o Džani Damjanović, evropskoj prvakinji
na upravo završenom Evropskom prvenstvu u timskoj
gimnastici koje je od 24. do 25. oktobra 2008. godine
održano u belgijskom gradu Gentu (TeamGym 2008).
U jednom od brojeva našeg izdanja tokom 2007.
godine (Žena br. 34) najavili smo svijetlu budućnost
i blistave rezultate ove mlade djevojke. Ali, niko sa
sigurnošću nije mogao da vjeruje da će tako brzo
doći i ovako blistav trenutak. U prošlom intervjuu
za naš list, pomalo stidljivo i za neupućene čudno,
zvučala je njena tvrdnja da joj je glavna inspiracija i
moto uspjeha bila njena mlađa sestra Sara, koja sada
ima tek 10 godina. Tada je obećala i obećanje ispunila da će sestru obradovati medaljom prvaka Švedske,
a odmah zatim i evropskom titulom. Obećanje je
ispunila, a sretnoj i ponosnoj Sari u neizmjernoj
radosti su se pridružili: starija sestra Dženita, majka
Ismeta i otac Izet.
Da cjelokupna porodica odiše kompaktnošću
najbolje govore podatci da sva takmičenja u zemlji i
inostranstvu, u granicama svojih mogućnosti, prate i
članovi njene porodice i pored ne baš malih finansijskih izdataka.
Zbog svega toga ne bi bilo korektno kada ne bi
spomenuli i ostale članove porodice Damjanović:
starija sestra Dženita je redovni student druge
godine fakulteta kth u Stockholmu, otac i majka su
diplomirani ekonomisti i rade u ovdašnjoj komuni, a
najmlađa Sara je još uvijek odlična učenica jedne od
helsingborških osnovnih škola.
Džana nije samo istaknuti sportaš već u isto
vrijeme uspješan student prve godine Tehničkog
fakulteta u Lundu. ”Nadam se da ću u redovnom
roku (studiji traju 5 godina) uspjeti da okončam
Gimnastičarke GF Ling-a iz Helsingborga – nove prvakinje Evrope u timskoj gimnastici.
Iako najmlađa među svojim klupskim kolegicama,
članicama gimnastičke ekipe gf Ling iz Helsingborga, uspjela je poslije brojnih medalja i priznanja na
domaćim i međunarodnim takmičenjima da se okiti
i titulom evropskog šampiona. Konkurencija ni malo
lagana, ali i pored 22 ekipe iz isto toliko zemalja ona
je uspjela da dostigne krunu svoje karijere i postane evropska prvakinja. Uzgred rečeno, ova mlada
djevojka je tek nedavno napunila 18 godina.
20
Ismeta, Džana, Dženita,
Sara & Izet Damjanović
studije i posvetim se svom tehničkom
pozivu. Uz to nastojaću da se odužim
svojoj porodici za nesebično zalaganje
i upornost koju su pokazali u cijelom
mom razvoju kako bih uspjela u ostvarivanju svojih ličnih ciljeva”. A sportovi
i aktivnosti kojima se Džana bavila od
prvih folklornih koraka u ovdašnjem bh.
udruženju do danas su zaista impozantni: klizanje na ledu, muzička škola,
plivanje i na kraju kruna svega: gimnastika.
Na kraju istaknimo da i Jenny
Bjälkefors, trener ove već sada poznate
djevojke, u razgovoru za naš list sa ponosom ističe da je Džana izuzetan talenat
i da se sa pravom od nje očekuju novi
rezultati i u narednom periodu.
Zato neka je ova reportaža samo nastavak prethodne o našoj sjajnoj Džani –
Sarajki sa željom da će nas svojim rezultatima i ove godine ponovo obradovati i
nadom da ćemo se takođe u ovoj godini
radovati tituli svjetske prvakinje.
Sretno Džana…
Priča druga – Goraždani
S
vake godine u mjesecu decembru
velika većina Goraždana se odazove na tradicionalnu humanitarnu akciju za pomoć onima kojima je ova
pomoć u datom trenutku najpotrebnija.
Ovaj put je odlučeno da se pokrene
humanitarna akcija za pomoć Javnoj
ustanovi Dom za stara i iznemogla lica
Goražde – po drugi put i novčana donacija Udruženju oboljelih od karcinoma
dojke i drugih malignih oboljenja Biser
Goražde.
Udruženje je osnovano 2006. godine
i broji preko 150 članova, od čega je 60
članova operativno i terapijski tretirano.
Taj broj se svakodnevno mijenja, a samo
u protekloj godini je 12 članova umrlo
dok se trend oboljelih svakim danom
povećava.
I pored veoma kratkog vremenskog
intervala od početka do zaključenja akcije, jednoglasan je zaključak da je akcija
u potpunosti uspjela. U samo 10 dana
decembra uzorni Goraždani, a njih je sa
pravom većina, još jednom su dokazali
odanost i privrženost svome gradu i dali
na razmišljanje zanemarujuću manjinu
koja ni ovaj put iz samo njima znanih
razloga nije učestvovala u ovoj plemenitoj akciji.
Kao i prethodne, i ove godine je
Domu za stara i iznemogla lica Goražde
doniran novi plazma televizor marke
Philips za potrebe starih i nepokretnih
lica, a novčana donacija od oko 10.000
danskih kruna dodijeljena je Udruženju
za borbu protiv raka i drugih malignih
oboljenja Biser.
Primaoci ove humanitarne pomoći
nisu krili svoje oduševljenje sa izrazom
spremnosti na ovom humanom gestu
prema njihovim štićenicima. U E-mail
porukama iz udruženja Biser doslovno u
znak zahvalnosti stoji: ”U ime preko 150
oboljelih od ove opake bolesti neizmjerno vam hvala na pomoći koja je stigla
u pravom trenutku. Naime, tri naše
članice su upravo u postoperativnom
stadiju i uručivanje ove pomoći će bar
na trenutak ozariti njihova lica u želji
da se izbore sa ovom opakom bolesti …
Od srca hvala, predsjednica udruženja
Bavčić Sehija-Seja.”
U drugoj poruci dostavljenoj faksom
od strane ju Dom za stara i iznemogla
lica Goražde stoji: ”Jedna naša štićenica
od 75 godina u ime zahvalnosti rekla
je ono što mi svi želimo da vam prenesemo: ’Neka dragi Bog i njih obraduje sa
svim onim željama koje požele’.”
To su dvije ljudske poruke upućene
sa dvije strane na adresu humanih
Goraždana i ljudi dobre volje. One su
bolne, ali i obavezujuće. Nadam se da će
ove riječi dospjeti do sviju nas i nagnati
nas na razmišljanje da još uvijek postoje mnogi kojima je ova pomoć itekako
potrebna.
Zbog toga će Organizacioni odbor
Goraždana za Švedsku i Dansku nastojati da u sljedećem ciklusu ova tradicionalna manifestacija poprimi regionalni
karakter iz razloga velikog broja apela
ljudi sa područja susjednih opština da se
i oni uključe u ovu akciju.
Oni čekaju i Vas… c
Humanitarna pomoć djevojčici
Elmi Boškailo
17-godišnja djevojčica Elma Boškailo, iz
Aladinića kod Stoca, boluje od najteže
vrste progresivnog tumora takozvanog
Hongkočkin, od kojeg samo oni rijetki ili
oni kojima se odmah pomogne, mogu
preživjeti.
Nakon apela objavljenog krajem novembra 2008. na sajtu MofoRaja.com, RTV
Mostar i TV Hajat Sarajevo, Fikret Babović
je pri BH Savezu žena u Švedskoj inicirao
akciju prikupljanja pomoći za liječenje
ove bolesne djevojčice. Akciju u Kalmaru
vodila je Jasna Perić, a u Skövdeu Haris
Tucaković.
U Kalmaru je prikupljeno 9.500 kr, a
od toga je bh. udruženje Bosna Kalmar
doniralo 5.340 kr (2.000 kr + 3.340 od
tombole). Akciji su se svojim prilozima
pridružili i BH Savez žena u Švedskoj,
Priština Livs, kao i Barjaktarević Mehmed,
Bundić Rifat i Hasnija, Deronja Dragan i
Jasna, Imamović Ekrem i Emira, Jusić Šerif,
Spisak donatora u akciji za
Goražde
Pašić Faruk i Nisveta (besplatan prevoz),
BH Savez žena u Švedskoj, udruženje ”Ost.
Bosna” u Danskoj, Alihodžić Rabka i Ifet, Arnus Nisveta-Nina, Avdiji Mevlida i Hajrudin,
Bavčić Amira i Amer, Bičo Sead, Čaušević
Nizama i Hajrudin, Čengić Enisa i Džafer,
Dragolj Dika i Zahid, Durović Vasvija i Elvedin, Džemidžić Sadžida i Zijad, Džemidžić
Munevera i Esad, Džozo Suada i Mehmed,
Đuzel Samir, Fejzić Ildirina i Nedžad, Gabela Kimeta i Sead, Gabela Nura i Ibrahim,
Gabela Nura i Safet, Gačanin Sabrina i
Berzad, Halilović Adem, Hošo Munevera i
Mujo, Imamović Indira i Mustafa, Isić Mina,
Jašarević Fadila, Kadić Armina i Mesud,
Kanlić Denisa i Ćamil, Karahmet Azra i
Mujo, Kodžaga Veda i Emir, Kuljuh Suada
i Sulejman, Maslan Esma i Sead, Maslan
Pemba i Mustafa, Medić Izeta i Ismet,
Muratspahić Nermina i Izet, Palalija Bahra i
Muhidin, Sijerčić Nezira i Mirsad, Šapčanin
Mirha i Ramiz, Šveđanka, Tozo Uzeir,
Ušanović Dino i Amer, Vrana Bejda i Dino,
Vrana Dženan i Isić Mirela, Vrana Dženita i
Ramić Ervin, Vrana Elmina i Muhidin, Vrana
Selima i Midhat, Vukašinović Boris, Zorlak
Dženana i Husein.
Kontakt telefoni za pomoć:
Dom za stara i iznemogla lica Goražde
Tel: 00387 38 22 84 43
Fax: 00387 38 24 06 60
Biser Goražde
E-mail: biser@bih.ba
Tel/fax: 00387 38 22 40 45 c
Kaharević Suad i Sabina, Mešić Ismet,
Peco Faruk i Šerifa, Perić Jasna, Perić
Sanel i Elvira, Pezić Ibro, Pezić Sead, Pezić
Suad, Šipo Jasmina, Šipo Muris i Adela,
Smajlović Mesud i Alma, Zahirović Suad
i Zlata.
U Skövdeu je prikupljeno 6.000 kr. Bh.
distrikt Skaraborg je donirao 2.000 kr, bh.
udruženje Behar Skövde 1.000 kr, a svoje
priloge su dali i Babović Fikret (Tidaholm),
Crnić Dino, Crnić Nermin, Crnić Sebiha,
Čampara Almedina, Ćorić Jusuf, Fazlić
Asmira, Husaković Asim, Maksumić Jasmin, Maksumić Nusred, Opijač Muhamed
i Elma, Pašalić Asima, Pašalić Salih, Sarić
Hamid i Adila (Göteborg), Tucaković Haris.
Molim sve da se pridruže ovoj plemenitoj akciji.
Brojevi žiro računa su:
Elma Boškailo
Hypo Alpe Adria Bank
SWIFT code HAABBA22
IBAN: BA393060123761952613
Devizni račun: 123 76 19 526
Račun za KM: 143 720 5293 c
21
Kvinnor
& media
(av genus, ras/kultur, etnicitet, religion osv.) ett försök
att fixera en ”önskad” mening och innebörd. Trots att
de har en potentiell roll att opponera mot stereotyper, är
medierna oftare problemet själv än dess lösning”, framhåller Adla Isanović i sin undersökning Mediediskurs
som manlig domän – Genus presentation i dagspressen i
Bosnien-Hercegovina, Kroatien och Serbien.2
D
Photo Credit: XLucas
r Donna Allen (1920-1999) var en av banbrytarna som insisterade för jämlik tillgänglighet
till media för varje person som en av de första
principerna i demokratin.
Från 1972 till 1987 gav Dr Allen ut Media Report to
Women, ett kvartalsvis nyhetsblad att visa vägen och
uppmuntra kvinnorna att skapa sina egna medier eller
göra inbrytningar i medievärlden där pengar och den
vita mannen typiskt bestämmer och dominerar i produktionen och spridningen av tryckta ord. Hon har även
grundat The Women’s Institute for Freedom of the Press.
Michael Honey, professor i amerikansk historia och
arbetar- och etnologiska studier vid Universitet i Washington, skrev 1999 efter hennes död:
”Genom sin egen erfarenhet som aktivist och pedagog under 1940-, 50- och 60-talet, upptäckte hon hur
massmedia trivialiserar, ignorerar, förvränger och på
annat sätt vilseleder allmänheten angående avgörande
frågor som sjukförsäkring, arbetarnas rättigheter,
rasism, sexism och krig. (…) Från 1970-talet till sin död
tillägnade hon sitt liv till omstrukturering av massmedia för att de inte längre kontrolleras av ett fåtal rika.”3
Dr Donna Allens The Women’s Institute for Freedom of the Press är en av de organisationerna som har
starkt bidragit men det var ändå fn:s världskvinnokonferenser som har under de sista decennierna initierat
viktigaste framsteg för jämlikheten mellan könen.
E
n av de viktigaste jämlikhetsfrågorna är
jämställdhet och definieras som jämlikhet
mellan könen. Jämställdhet innebär att alla
kvinnor och män har lika rättigheter, skyldigheter och möjligheter.
Det går inte att glömma pronomen alla, annars blir
det ingen jämlikhet.
Trots att de har en potentiell roll att opponera mot stereotyper, är medierna oftare problemet själv än dess lösning.
Lagstiftningen betraktas som en grundläggande
förutsättning för att förverkliga jämställdheten. Men
trots detta spelar massmedierna en central roll i fråga
om utvecklingen av den faktiska jämställdheten.
”Genus- och media aktivister i hela världen undersöker hur massmedierna presenterar och skapar bilden
om kvinnor samt försöker hitta strategier att ta itu med
genus stereotypiseringen. Både grupper samtycker att
den dominerande föreställningen om genus (samt om
ras/kultur1, etnicitet, religion osv.) är starkt beroende av
medierna, eftersom presentationsprocessen har sina rötter i medierna själva. När det presenteras en händelse,
situation, person eller grupp tillskriver man dem en viss
betydelse. I presentationsprocessen är stereotypisering
22
U
nder Internationella kvinnoåret 1975 anordnades fn:s första världskvinnokonferens i
Mexico City. Sedan dess har det anordnats ytterligare tre konferenser – i Köpenhamn 1980, i Nairobi
1985 och senast i Beijing (Peking) 1995.
Anna Norlin från unifem Sveriges styrelse pekar på
problemet med att organisera fn:s femte världskvinnokonferens:
”Tyvärr blev det ingen kvinnokonferens 2005, tio år
efter Beijing. Starka religiösa och konservativa krafter
runt om i världen arbetar mot kvinnors rättigheter och
det fanns en rädsla att konferensens beslut skulle leda
till en försämring för världens kvinnor. Bland annat är
det kvinnors rätt att bestämma över sin kropp, preventivmedel och abort som är starkt ifrågasatt.”4
Vid konferensen i Beijing antogs en deklaration samt
en handlingsplan att uppnå de av fn uppsatta målen
om jämställdhet, utveckling och fred. Handlingsplanen
från Beijing innehåller sex kapitel och urskiljer tolv
”kritiska områden” som definierar långsiktiga mål och
åtgärder som skall vidtas de kommande fem åren av regeringar, det internationella samfundet, frivilligorganisationerna och det privata näringslivet för att förbättra
kvinnors villkor. Ett av dessa tolv kritiska områden är
”Kvinnor och media”.
Efter Beijing-konferensen (1995) har man gjort talrika
undersökningar om hur genus presenteras i media.
Dessa undersökningar är i Sverige regelbundna och
talrika. I Bosnien och Hercegovina genomförs de också,
men är sällsynta i alla fall.

Žene
& mediji
J
edno od najvažnijih pitanja ravnopravnosti je
rodna ravnopravnost/ravnopravnost polova.
Rodna ravnopravnost znači da sve žene i
muškarci imaju jednaka prava, obaveze i
mogućnosti.
Zamjenica sve/svi se ne smije zaboraviti, inače od
ravnopravnosti nema ništa.
Zakonodavstvo se smatra osnovnom pretpostavkom za ostvarivanje rodne ravnopravnosti.
Unatoč tome, masmediji igraju centralnu ulogu u
razvoju stvarne rodne ravnopravnosti.
”Rodni i medijski aktivisti i aktivistkinje širom svijeta već dugo se bave monitoringom medijskog prikazivanja žena i pronalaženjem strategija za hvatanje
ukoštac sa rodnom stereotipizacijom u medijima. Obje
ove grupe slažu se da su dominantne predodžbe o
rodu (kao i o rasi/kulturi1, etnicitetu i drugim faktorima diferencijacije među ljudima) snažno ovisne o
medijima, jer je proces predstavljanja u osnovi samih
medija. Prilikom predstavljanja tema, događaja,
situacija, osoba i grupa, mediji im pripisuju određeno
značenje. U procesu predstavljanja, stereotipizacija
(bilo da je zasnovana na rodu, rasi ili etnicitetu) je
pokušaj fiksiranja ”preferiranog” značenja. Iako imaju
potencijalno značajnu ulogu u osporavanju fiksiranih
značenja, mediji češće predstavljaju dio problema
nego njegovo rješenje”, naglašava Adla Isanović u
svom istraživanju Medijski diskurs kao muški domen
– Predstavljanje roda u dnevnim novinama u Bosni i
Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji.2
D
r Donna Allen (1920.-1999.) je bila među
prvima koji su insistirali da mediji budu
ravnopravno dostupni svakoj osobi, a što je
jedan od prvih principa demokratije.
Od 1972. do 1987. je Dr Allen objavljivala Media
Report to Women, kvartalni informativni list radi
usmjeravanja žena da stvaraju vlastite medije ili da
vrše upade u medijski svijet u kom novac i bijeli čovjek
tipično vladaju i dominiraju u produkciji i širenju
štampane riječi. Osnovala je i The Women’s Institute
for Freedom of the Press.
Profesor Michael Honey sa Univerziteta u Washingtonu napisao je nakon njene smrti, 1999. godine:
”Na osnovu vlastitih iskustava kao aktivistkinja i
pedagoginja tokom 1940-, 50- i 60-ih, uočila je ona
kako masmediji bagatelišu, ignorišu, izvrću i na drugi
način dezinformišu javnost u vezi ključnih pitanja
kao što su zdravstveno osiguranje, radnička prava,
rasizam, seksizam i rat. (…) Od 1970-ih do svoje smrti
posvetila je ona svoj život preustroju masmedija da ne
bi i dalje bili kontrolisani od bogate manjine.”3
Njen The Women’s Institute for Freedom of the
STEREOTYPING:
REPRESENTATION OF WOMEN IN
PRINT MEDIA IN SOUTH EAST EUROPE
EDITED BY: Nirman Moranjak BAMBURAĆ,
Tarik JUSIĆ, Adla ISANOVIĆ
MEDIACENTAR
SARAJEVO
Press je jedna od organizacija koje su jako doprinijele,
ali su ipak svjetske konferencije Ujedinjenih Naroda o
ženama tokom zadnjih decenija pokrenule najvažnije
korake za ravnopravnost polova.
T
okom Međunarodne godine žena 1975. organizovana je 1. svjetska konferencija un-a
o ženama u Ciudad de Mexicu. Nakon te,
organizovane su još tri konferencije – 2. u Kopenhagenu 1980., 3. u Nairobiju 1985. i zadnja, 4. u Pekingu
(Beijing) 1995.
Anna Norlin iz upravnog odbora švedskog
unifem-a ističe problem u organizovanju 5. svjetske
konferencija un-a o ženama:
”Nažalost, 2005. nije održana svjetska konferencija žena, 10 godina nakon Pekinga. Moćne vjerske i
konzervativne snage širom svijeta rade protiv prava
žena i postoji strah da će odluke konferencije voditi
pogoršanju za žene u svijetu. Između ostalog, pravo
žene da odlučuje o svom tijelu, preventivnim sredstvima i abortusu se snažno osporava.”4
Iako imaju potencijalno značajnu ulogu u osporavanju fiksiranih značenja, mediji češće predstavljaju dio problema nego
njegovo rješenje.
Na konferenciji u Pekingu usvojene su Deklaracija i
Platforma za akciju za ostvarivanje od un-a istaknutih
ciljeva za rodnu ravnopravnost, razvoj i mir. Pekinška
platforma za akciju sadrži 6 poglavlja i prepoznaje 12
”kritičnih oblasti” koje definišu dugoročne ciljeve i
mjere koje će se poduzimati u narednih 5 godina od vlada, međunarodne zajednice, dobrovoljnih organizacija i
privatnog sektora na poboljšanju uslova za žene. Jedna
od tih 12 kritičnih oblasti je ”Žene i mediji”.
Nakon Pekinške konferencije (1995.) obavljena su
brojna istraživanja predstavljanja roda u medijima. Ta
istraživanja su u Švedskoj redovna i brojna. U bih se
takođe obavljaju, ali su u svakom slučaju rijetka.

23
30 % kvinnor i Sverige. Respektive gmmp:s rapport
för Bosnien-Hercegovina visar 87,2 % män och 12,8 %
kvinnor.
Alla gmmp:s rapporter saknar information om
undersökningar om diskriminering mot invandrar-,
flykting- och minoritetskvinnor. Dessa undersökningar och upplysningar är ett krav av fn:s Kommitté för
avskaffande av all slags diskriminering av kvinnor
(cedaw).
Under år 2004 och 2005 har kvinnorna i BosnienHercegovina, Kroatien, Serbien och Montenegro
genomfört projektet Eqviwa (Equally visible women/
Lika synliga kvinnor) med viktiga målet att granska
lagstiftningen i respektive länder.
Delegationen för mänskliga rättigheter i Sverige
har 2007 gjort en väldigt omfattande och sakkunnig
undersökning som presenterades i rapporten Svenska nyhetsmedier och mänskliga rättigheter i Sverige.
Inrikesmaterialet i mars månads papperseditioner
av Dagens Nyheter, Göteborgs-Posten och Aftonbladet utgör analysmaterial. Rapporten visar bl.a. att
”kvinnor är fortfarande underrepresenterade” och
”invånare med utländsk bakgrund kraftigt underrepresenterade bland dem som syns i medierna.”
I
”Hemmafru i köket/Domaćica u kuhinji”, 1939, Victor Keppler (1904-1987)
D
et oberoende medieforskningsinstitutet Media
Tenor (grundad 1993) har 2002 granskat kvällsnyheterna på cbs, abc och nbc för att fastställa andelen kvinnliga protagonister i nyhetsartiklar.
Alla tre program hade en genomsnittlig andel på 14 %
kvinnliga protagonister, jämfört med 86 % män. Bilden
ser ännu värre ut när det gäller utrikespolitiska nyheter.
Bland 4 234 framträdanden av enskilda personer var det
bara 208 kvinnor eller 5 % på alla tre programmen.
Mediediskurs som en manlig domän … ständigt (om)konstrueras genom att använda olika metoder för att tillstyrka
och vårda den symboliska ojämställdheten i en värld av
gamla, dominerande, fasta och homogena identiteter och
relationer. Inom denna ram – makt, kompetens, produktion, auktoritet och synlighet tillhör männen, medan tystnad, beroende, familj, reproduktion, underhållning och
sexualitet tillskrivs kvinnorna.
Sveriges rapport för nyhetsstudien Global Media
Monitoring Project 2005 är en av många media undersökningar som genomförs i Sverige. Rapporten visar att
fördelningen av nyhetssubjekten består av 79 % män
och 21 % kvinnor globalt (i världen), och 70 % män och
24
inledningen av sin undersökning hänvisar Adla
Isanović till Anna Lithanders analyser5 av kvinnors situation i Bosnien-Hercegovina fram till
1990 samt efter detta år. Kvinnorna har gjort ett betydligt framsteg och t.ex. på 1970-talet har procenten
av kvinnoombud i de regionala och federala regeringarna ökat till 30 procent, de flesta arbetade heltid
och utgjorde 40 procent av alla anställda, de hade
frihet att planera sina familjer osv. Efter de första fria
valen 1990 har i alla de f.d. jugoslaviska republikerna
nationalistiska partier med konservativ politik, starkt
religiöst inflytande och politiska program med patriarkala värderingar att kvinnans plats är ”i hemmet”
kommit till makten. I jämförelsen med 1986 års val,
har andelen kvinnliga ombud i Bosnien-Hercegovinas
parlament minskat från 24 till 3 procent, och i lokala
beslutsfattande organ från 17 till 5 procent.
En unifem:s rapport för år 2000 visar att BosnienHercegovina med 21,0 % kvinnliga ombud i parlamentet hade första plats i Sydöstra Europa. Kroatien med
7,1 % var på den 15:e platsen, och Jugoslavien (Serbien
och Montenegro) var med 6,1 % på den 16:e platsen.
Samtidigt hade Sverige med 42,7 %, Danmark med
37,4 % och Finland med 37,0 % toppat listan för Västeuropa och andra i-länder.
Rapporter för år 2002 visar att andelen kvinnliga
ombud i Bosnien-Hercegovinas parlament har fallit
kraftigt till 6,4 %. För 2007/2008 är respektive andelen
fortfarande väldigt låg och utgör bara 14,0 % som är
dubbelt så mindre i jämförelse med situationen sedan
tre decennier tillbaka.
”Mediediskurs som en manlig domän … ständigt
(om)konstrueras genom att använda olika metoder
för att tillstyrka och vårda den symboliska ojämställdheten i en värld av gamla, dominerande, fasta och
homogena identiteter och relationer. Inom denna
ram – makt, kompetens, produktion, auktoritet och
synlighet tillhör männen, medan tystnad, beroende,
familj, reproduktion, underhållning och sexualitet
tillskrivs kvinnorna”, betonar Adla Isanović i de slutliga kommentarerna av sin undersökning.2 c
N
ezavisni institut za medijska istraživanja
Media Tenor (osnovan 1993.) je 2002. analizirao večernje vijesti na kanalima cbs, abc i
nbc radi utvrđivanja udjela ženskih protagonista u
vijestima. Sva tri kanala su procentualno imala 14 %
ženskih, u odnosu na 86 % muških protagonista. Slika
je još gora kada se radi o vanjskopolitičkim vijestima.
U 4 234 pojedinačna pojavljivanja bilo je samo 208
žena ili 5 % na sva tri kanala.
Švedski izvještaj za Global Media Monitoring Project 2005. je jedan od mnogih istraživanja obavljenih u
Švedskoj. Izvještaj pokazuje da se raspodjela subjekata
vijesti sastoji od 79 % muškaraca i 21 % žena globalno
(u svijetu), a 70 % muškaraca i 30 % žena u Švedskoj.
Odnosni gmmp izvještaj za bih pokazuje 87,2 %
muškaraca i 12,8 % žena.
U svim gmmp izvještajima nedostaju podaci o
istraživanjima diskriminacije useljeničkih, izbjegličkih
i manjinskih žena. Ta istraživanja i informacije se
zahtijevaju od un-ovog Komiteta za eliminaciju svih
oblika diskriminacije žena (cedaw).
Delegacija za ljudska prava u Švedskoj je 2007.
uradila veoma obimno i stručno istraživanje predstavljeno u izvještaju Švedski novinski mediji i ljudska
prava u Švedskoj. Analiziran je unutrašnjopolitički
materijal štampanih izdanja dnevnih listova Dagens
Nyheter, Göteborgs-Posten i Aftonbladet iz marta
mjeseca te godine. Izvještaj i.o. pokazuje da su ”žene i
dalje nedovoljno zastupljene” a ”stanovnici inostranog
porijekla izrazito nedovoljno zastupljeni među onima
koji se vide u medijima.”
Medijski diskurs kao muški domen se (...) neprestano (re)
konstruira korištenjem različitih tehnika podržavanja i
utvrđivanja simboličke rodne nejednakosti u svijetu starih,
dominantnih, fiksiranih i homogenih identiteta i odnosa.
U njihovom okviru, moć, kompetentnost, produktivnost,
autoritet i vidljivost pripadaju muškarcima, dok se tišina,
ovisnost, porodica, reproduktivnost, zabava i seksualnost
pripisuju ženama.
Engendering
the Peace Process
A Gender Approach to Dayton—and Beyond
U
uvodnom dijelu svog istraživanja upućuje
Adla Isanović na analizu Anne Lithander5 o
statusu žena u bih do 1990. i poslije te godine.
Žene su napravile značajan napredak i, npr. 1970-ih
godina, postotak predstavnica u vlastima se povećao
na 30 %, žene su činile samo 40 % nezaposlenih, imale
su slobodu da planiraju porodicu itd. Prvi slobodni
izbori 1990. u svim bivšim jugoslavenskim republikama
na vlast su doveli nacionalističke političke partije sa
konzervativnim politikama i snažnim uticajem religije,
koje su zagovarale tradicionalne patrijarhalne vrijednosti, prema kojima je ženino mjesto ”u kući”. U
odnosu na izbore 1986. je udio ženskih predstavnika
u Skupštini bih pao sa 24 % na 3 %, a u lokalnim organima odlučivanja sa 17 % na 5 %.
Jedan unifem:ov izvještaj za 2000. pokazuje da
je bih sa 21,0 % ženskih predstavnika u Skupštini
zauzimala 1. mjesto u Jugoistočnoj Evropi. Hrvatska je
sa 7,1 % bila na 15., a Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) sa
6,1 % na 16. mjestu. Istovremeno su Švedska sa 42,7 %,
Danska sa 37,4 % i Finska sa 37,0 % bile prve na listi za
Zapadnu Evropu i industrijske zemlje.
Izvještaji za 2002. pokazuju da je udio ženskih
predstavnika u Skupštini bih naglo pao na 6,4 %. Za
2007/2008. je odnosni udio i dalje vrlo nizak i iznosi
samo 14,0 % što je dvostruko manje u odnosu na
stanje prije tri desetljeća.
”Medijski diskurs kao muški domen se (...)
neprestano (re)konstruira korištenjem različitih
tehnika podržavanja i utvrđivanja simboličke rodne
nejednakosti u svijetu starih, dominantnih, fiksiranih
i homogenih identiteta i odnosa. U njihovom okviru,
moć, kompetentnost, produktivnost, autoritet i vidljivost pripadaju muškarcima, dok se tišina, ovisnost,
KVINNA
TILL
KVINNA
porodica, reproduktivnost, zabava i seksualnost pripisuju ženama”, podvlači Adla Isanović u zaključnim
razmatranjima svog istraživanja.2 c
 Grunden till den här artikeln utgör undersökningen Media Discourse as a Male Domain av
Adla Isanović (Mediacentar Sarajevo, 2006) och fördjupningsarbetet Jämställdhet. Kvinnor
i medierna av Selima Veladžić (Vuxenutbildning Skövde, 2008).  Osnovu ovog članka čini
istraživanje Adle Isanović Media Discourse as a Male Domain (Mediacentar Sarajevo, 2006.)
i rad Selime Veladžić Jämställdhet. Kvinnor i medierna (Vuxenutbildning Skövde, 2008.).
 ”Ett växande antal forskare, såväl internationellt som i Sverige, har visat att de rasbiologiska idéer och tankestrukturer
som var förhärskande i de flesta europeiska länder under 1800-talet och fram till andra världskriget på olika sätt har levt kvar
och omvandlats även om begreppet ’ras’ vetenskapligt och politiskt har förkastats. Istället har begreppet ’kultur’ övertagit
rasbegreppets roll som indelningsprincip för föreställningarna om jordens befolkningar.”  ”Rastući broj istraživača, i internacionalno i u Švedskoj, je ukazao da su rasnobiološke ideje i misaone strukture koje su vladale u većini evropskih zemalja
tokom 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata na razne načine preživjele i preobrazile se iako je pojam ’rasa’ naučno i politički
odbačen. Umjesto toga je pojam ’kultura’ preuzeo ulogu rasnog pojma kao princip podjela u predodžbama o svjetskom
stanovništvu.” I/U: SOU 2005:56, Det blågula glashuset, s. 22.  Isanović, Adla, 2006: Media Discourse as a Male Domain
– Gender Representation in the Daily Newspapers of Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia. I/U: Moranjak-Bamburać,
N., Jusić T. och Isanović A., 2006: Stereotyping – Representation of Women in Print Media in South East Europe. Mediacentar
Sarajevo, s. 40-79.  Women’s Radio Fund: Donna Allen's work will live on by Michael Honey. http://www.womensradiofund.org/dallen.htm.  Norlin, Anna, 2006: Gör världen jämställd! En studiehandledning för att arbeta med jämställdhet och
FN:s Kvinnokonvention. Arbetarnas bildningsförbund. s. 4.  Lithander, Anna (red.), 2000: Engendering the peace process – A
gender approach to Dayton – and beyond. Kvinna till kvinna. s. 17-18. c
25
ekt
p
s
e
R
c
e
v
a
e
d
o
m
e
d
Défilé
Modevisning
Modna
revija
Respekt Karlskrona
Piše: Emina Ćejvan
N
adahnuti toplinom i gostoprimstvom koje
smo doživjeli pri susretima u udruženjima
u Oskarshamnu, Mönsteråsu, Kalmaru i
Växju, odlučili smo organizirati zajedničko
druženje u Karlskroni. Uzvratni susret je upriličen 1.
decembra 2008. i, na zadovoljstvo nas domaćina, a i
gostiju, program kojeg smo pripremili za to decembarsko popodne ostao nam je u prelijepom sjećanju.
Program smo počeli obilaskom znamenitosti Karlskrone, za što je bio odgovoran Sead Ćejvan, i za što su
žene pokazale poseban interes i zadovoljstvo.
A zatim, naša mladost, naše vrijedne djevojke,
26
članice udruženja Respekt, uz vodstvo Alme Puškar
i Mirsade-Sanke Kahriman, izazvale su kod svih
prisutnih osmijeh i divljenje na licu kad su pokazale svoje umijeće u manekenstvu!
Osim što su pametne mlade članice odlične
plesačice, ovoga puta su se pokazale i u izvrsnim ulogama glumica teatra i lijepog hodanja
uz prezentiranje mode za različite prilike.
I naravno uz dobru muziku, tombolu i hranu,
koju su vrijedne Bosanke pripremile za oko sto
gostiju, protekao je ovaj susret u prelijepom druženju
i atmosferi. c
Karlskrona
--
Sörmlandski
susreti jela
När Enisa Bajrić lagar fyllda paprikor med alla kryddorna så känns doften från Arnö ända till Nyköping.
Boken Matmöten bygger på ett intervjumaterial,
gjort främst av författaren och fotografen Katarina
Nordli. Ändå är det inte i första hand en kokbok utan
en bok med korta intervjuer med människor från
olika matkulturer. Boken är rolig att läsa för alla som
gillar mat och är nyfikna på andra människor. Den är
en utmärkt present med alla lockande färgbilder, sina
128 sidor, hårda pärmar och ett format med samma
bredd som ett A4-papper fast lägre.
K
njiga Matmöten (Susreti jela) je rađena u vidu intervjua s osobama doseljeničkog porijekla. Autor većine tekstova i fotografija
je Katarina Nordli. Stanovnici Sörmlanda, porijeklom iz cijelog
svijeta, pozivaju Vas ovom knjigom u svoju kuhinju. Oni govore o
svojoj kulturi ishrane i velikodušno nude najbolje recepte iz Bosne i Hercegovine, Somalije, Meksika, Perua, Rusije, sad-a, Islanda, Belgije, Vijetnama,
Mađarske, Indije, Škotske, Bugarske, Finske, Tajlanda, Estonije, Grčke,
Bangladeša, Eritreje, Sirije, Kurdistana, Iraka, Poljske itd.
Iako sadrži preko pedeset recepata iz cijelog svijeta, to nije klasičan kuhar
– već knjiga kratkih intervjua s osobama različitog porijekla, a koje žive
u Sörmlandu. Jedna od njih je i Enisa Bajrić iz Banja Luke, koja upoznaje
čitaoce s bosanskom kuhinjom i receptima za ajvar, punjene paprike i kifle.
Knjiga je zanimljiva svima koji vole dobru kuhinju a radoznali su da
upoznaju druge osobe i kulture. Istovremeno je izvanredan poklon s
privlačnim i kvalitetnim fotografijama u boji na 128 strana i s tvrdim koricama u formatu koji je iste širine kao A4.
Više informacija: 0155-24 56 02 ili info.museet@dll.se ili http://www.
sormlandsmuseum.se
Punjene paprike
(Fyllda paprikor)
10-12 paprikor, helst mindre, vita
½ kg nötfärs
1 liten gul lök
1 morot
3-4 tomater
2 dl ris
1 dl vatten
salt och svartpeppar
paprikapulver
olja
matlagningsgrädde
paprikapulver att garnera med
Fräs köttfärs med lök och riven morot under omrörning. Tillsätt en tomat skuren i
små tärningar, riset och vattnet. Krydda
med salt och peppar. Blanda väl.
Kärna ur paprikorna och fyll dem med
färsen. Ställ i en eldfast form och fyll öppningarna med tomatskivor. Häll lite vatten i formen, pensla paprikorna med olja
och pudra över litet paprikapulver. Sätt
in i ugnen på 200-250°. Häll över matlagningsgrädde när paprikorna börjar bli
klara. De är färdiga efter ca ½ time.
Fyllningen kan även användas till urkärnade tomater.
Paprikorna brukas ätas med gräddfil och
bröd.
27
Izložba bh. knjiga
Kulturno udruženje Broarna-Mostovi je od 20. oktobra do 9. novembra 2008. u biblioteci na Hjällbu organizovalo izložbu knjiga bosanskohercegovačkih pisaca. Posjetioci su mogli da vide
šezdesetak vrijednih djela Meše Selimovića, Skendera Kulenovića,
Ćamila Sijarića, Abdulaha Sidrana, Marka Vešovića, Irfana Horozovića,
Alije Isakovića, Nedžada Ibrišimovića, Tvrtka Kulenovića, Miljenka
Jergovića, Midhata Ajanovića Ajana, Nizame Granov Čaušević, Ivana
Lovrenovića, Huseina Derviševića, Idriza Saltagića, Marsele Šunjić,
Nijaza i Fatmira Alispahića, Atifa Kujundžića, Ibrahima Kajana, Gojka
Berića, Biserke Alikadić, Alme Lazarevske, Jasmine Musabegović,
Dragoslava Dedovića, Seada Fetahagića i drugih.
Posebnu pažnju izazvala je Sarajevska hagada, čiji se original
čuva u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Izložbu u biblioteci na Hjällbu
koncipirao je i postavio književnik i novinar Meho Baraković, koji živi
u ovom naselju u Göteborgu. (Tekst i foto: Hamo Mulić)
50 godina u kulturi
Kada je davne 1958. u KUD Mladen Stojanović u Prijedoru ušao
mlađani Hajrudin Zukanović – ko je tada mogao očekivati da će
njegova harmonika obići skoro cijeli stari kontinent. A obišla je. Uz
turneje po Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Čehoslovačkoj,
Švajcarskoj… nije bilo većeg mjesta u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, niti
ga ima ovdje u Švedskoj, a da u njemu nije zasvirala Hajricina harmonika i čula se njegova pjesma.
Tokom tri i po decenije u kulturno-umjetničkim društvima Mladen Stojanović i Osman Džafić u Prijedoru, i Karlo Rojc u Banja Luci,
u svojstvu harmonikaša, koreografa i vođe orkestra, odnjegovao je
Hajrica cijeli niz muzičara, pjevača i folklorista.
I isto tako nastavio 1993. godine u Švedskoj u udruženjima Behar,
Bosanka i Una u Skövdeu i u mnogim drugim. Uvijek voljan da pomogne i uputi, odazivao se Hajrica rado na pozive iz Göteborga,
Falköpinga, Mariestada, Örebroa itd. Rad sa mladima mu je bio i
ostao najdraža i najveća preokupacija.
Folklorna grupa Bosansko kolo, koju je s Lennartom Karlssonom
osnovao 2000. u Törebodi, okupljala je tek pristigle izbjeglice iz svih
krajeva svijeta, a nastupala prvenstveno za švedsku publiku u Västra
Götalandu. Susanne Lind, Kristina Berneholm i Gunnar Themar su
samo neka od imena koja su s Hajrudinom Zukanovićem predstavljala Šveđanima golemo muzičko narodno blago od Slovenije do
Makedonije.
28
4. konferencija nastavnika
bosanskog jezika
U Göteborgu je od 6. do 7. novembra 2008. održana 4. Konferencija i 2. Godišnja skupština Udruženja nastavnika bosanskog jezika
u Švedskoj, sa preko šezdeset učesnika.
Skupština je usvojila sve izvještaje i na godinu dana produžila
mandat Izvršnom odboru u sastavu: Sabit Kalkan (predsjednik),
Mehmed Muhedinović (zamjenik predsjednika), Alma Ćoralić
(sekretarica), Tifa Krkić (blagajnica) i članovi Izet Olević, Goca
Radetinac, Arzija Hrnjadović, Amela Maksumić, Alma Čomić i Refik
Masleša. Donijeta je i odluka o povećanju godišnje članarine s
dosadašnjih 50 na 100 kruna.
U planu za narednu godinu predviđeno je i studijsko putovanje
u Bosnu i Hercegovinu. Cilj je stručno usavršavanje nastavnika, a
putovanje bi se obavilo tokom uskršnjih praznika.
Konferencija je obilovala zanimljivim predavanjima i istovremeno poslužila razmjeni iskustava u vođenju i pripremi nastave
maternjeg jezika. Uz članove ovog udruženja, među predavačima
je bilo i više predstavnika švedskih institucija koje se bave pitanjima maternjeg jezika i višejezičnosti.
Udruženja nastavnika bosanskog jezika poziva sve na saradnju
i da se pridružite. Dovoljno je da se javite telefonom ili E-mailom
bilo kom članu Izvršnog odbora udruženja. Kontakt podatke i više
informacija o udruženju naći ćete na stranici:
http://modersmal.skolutveckling.se/bosniska/
Za Hajrudinov jubilej priredilo je bh. udruženje Behar Skövde u
petak 28. novembra 2008. pravu svečanost. Program u kom su, uz
Hajricu, učestvovali književnik Meho Baraković, solisti Biba i Mirnesa
Begić, Momir Radić, Enes Čiza Bratić i Asim Crnić, uz muzičku pratnju Momira Radića, te vokalna grupa Sevdah i folklorna grupa Una,
privukao je mnoge ljubitelje pjesme i igre iz oblasti Skaraborga.
Većina njih je kroz razne vidove sarađivala i prijateljevala s Hajricom
i ovo je bila prilika da se osvježe uspomene i oda poštovanje starom
bardu. (H.T.) c
Lennart Karlsson, Aida Zubčević & Hajrudin Zukanović
Bosanskohercegovački
Povodom 130-godišnjice rođenja Muse
Ćazima Ćatića (1878.-1915.), pjesnika
prvih i najljepših bošnjačkih soneta
Piše: Mesud Prolić (Berlin)
M
usa Ćazim Ćatić (1878.-1915.)
je pjevao o ljudima i prirodi,
o životu i smrti, o ljepoti, o
svojim čežnjama i nedosanjanoj ljubavi, o svojoj domovini i religiji,
i sve to umjetnički i stvaralački istkao
i gotovo muzički interpretirao i jezički
izrazio na prefinjeno i univerzalno snažan,
životno i trajno aktuelan i nezaboravno upečatljiv i strasno-lirski način –
ćatićevski.
Ćatića ne treba ni idealizovati,
ni glorifikovati, njega treba –
pročitati!
Uzbudljivošću svog kratkog, burnog,
boemskog života, punog unutrašnjeg i
stvarnog lutanja i maštanja, ali i velikog
obrazovnog i duhovnog nivoa, znanja
i talenta, čarolijom svoje moćne lirske
elokvencije i leksike, stekao je i oreol
bosanskohercegovačkog Tina, nezaboravnog, autentičnog, pravog narodnog,
sa pjesmom i kroz pjesmu proslavljenog i
trajnog Orfeja!…
U najkraćem: Ćatića ne treba ni
idealizovati, ni glorifikovati, njega treba
– pročitati! Budući da nije ni napisao
mnogo, neće nam oduzeti mnogo vremena, a podariće nam osjećaj, ne samo
da smo stekli još jednog vrlo dragocjenog
prijatelja, već i mnogo više: novi, zlatni
rudnik našeg zavičajnog i izvornog bosanskog žargona, miljea i jezika. Jezika kojeg
su obogatile i njegove tuge, snovi i pjesme.
Protivnik denacionalizacije i mistifikacije
M
usa Ćazim Ćatić je rođen 12.
marta 1878. godine u Odžaku
kod Modriče, gdje je završio i
osnovno školovanje. 1892. godine umire
mu otac i Ćazim sa majkom, koja se tamo
preudala, preseljava u Tešanj.
Tin
U tešanjskoj medresi dobro je naučio
i arapski, turski i perzijski jezik što je
okrunjeno i njegovim književnim prevodima sa više jezika i velikih kultura Orijenta.
Iako kao mladić živi nemirno i boemski, nastavlja školovanje u Sarajevu
u Šerijatskoj sudačkoj školi. Otpočinje
saradnju i sa časopisom Behar, a od 1908.
godine ga i uređuje.
Upisuje se i na Pravni fakultet u Zagrebu i tamo otpočinje i njegova saradnja sa brojnim hrvatskim književnim
časopisima i krugovima, pa i druženje sa
poznatim hrvatskim pjesničkim imenima i
velikanima kao što su Augustin Tin Ujević
i Antun Gustav Matoš.
Zbog materijalnih neprilika vraća se u
Bosnu i Hercegovinu, tragajući za trajnim
i sigurnijim zaposlenjem.
Prilikom jednogodišnjeg boravka u
Carigradu, gdje usavršava i turski jezik i
prevodi znatan broj turskih pjesnika po
prvi put i na maternji bosanski jezik, naići
će i na krug nekolicine Bošnjaka pisaca i
pjesnika konvertita ”izgubljenog” i za bolje
položaje u ondašnjem društvu ”prodatog”
nacionalnog identiteta i obilježja (imena).
Sa pjesmom ili dvije i sam nalijeće na tu
zamku, ali već o svom skorom povratku u
Bosnu u listu Bošnjak, urednika Safveta-bega Bašagića, objavljuje svoju pokajničku
i strasnu pjesmu Ja sam Bošnjak i duže
pismo u kojem detaljno pojašnjava historijat te svoje kratkoročne afere i zablude
i odlučno raskrinkava i odbacuje takvu
praksu političke denacionalizacije i asimilacije Bošnjaka. Već sljedećih godina, kao
vlastiti odgovor, uvjerenje i stav, piše niz
hrabrih, iskrenih, bosnoljubivih, intimno-ispovijesnih i britko-polemičnih, pa i
vjerskih pjesama, sa vrlo jasnim i časnim
stavom o sebi, svom narodu, svojoj vjeri i
domovini – Bosni i Hercegovini. Po ovom
trajno osjetljivom, ali i principijelnom
pitanju, pjesnik Ćatić je naša kulturno-historijska odrednica i savjest, legenda i uzor
i njegova je poruka: Tolerancija i Istina, a
ne Manipulacija i Mistifikacija!…
Stiže i u Mostar za života i Alekse
Šantića i Osmana Đikića, i 1912. godine
postaje i urednikom Bisera – književnog
izdavača Muslimanske biblioteke, a
donekle i književnog mecene, njenog
Musa Ćazim Ćatić,
crtež mostarskog slikara i boema
Mehe Sefića
pokretača i vlasnika Muhameda Bekira
Kalajdžića. Mostar je najplodniji i najkreativniji Ćatićev pjesnički i stvaralački
period i u tome će gradu 1914. godine biti
štampana prva i jedina njegova knjiga pjesama publikovana za njegova života pod
naslovom: Pjesme od 1900. do 1908.
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca,
pa i socijalističkoj i federativnoj Jugoslaviji, slijedi očigledan period prešućivanja i
tabuiziranja ovog velikog i vrlo nadarenog
bošnjačkog pjesnika i umjetnika. Razlozi
tome bar danas su mnogo jasniji: Ćatićev
naglasak i kredo o Bosni i Hercegovini
kao njegovoj i pjesničkoj, ali i povijesnoj
materi – domovini i svi ti njegovi gordi i
odvažni poetski zvuci i akordi o pitanju
i njegove lične i sveljudske ličnosti i samosvijesti, duhovnoj i političkoj slobodi i
tolerantnosti.
Poslije mobilisanja za front u Mađarskoj
u Prvom svjetskom ratu, lakšeg ranjavanja
i kraćeg liječenja u Budimpešti, ponovo
je u svom Tešnju 1915. godine. U svoj toj
ratnoj oskudici, beznađu i metežu, i bez
ikakvih sredstava za život, a ne napunivši
ni 37. godinu života, umro je te iste godine
u svom najdražem gradu.
Ostavio je za sobom, po obimu
neveliko i skromno, ali po umjetničko-književnoj vrijednosti, ljepoti, snazi i
originalnosti – značajno, plemenito i
magnetski privlačno, emancipirajuće i
pionirski moderno bošnjačko umjetničko
i pjesničko djelo.
I bio pjesnik prvih i do danas najljepših
i najvrjednijih bošnjačkih soneta. c
29
Enes Lević: Crvena polja i putevi, 2008.
Enisa Popović Čengić
Pjesma Prijatelju
Da li je, prijatelju, ostalo samilosti
u našoj Banja Luci
– Jeste, ostalo je, ima je…
Šta vidje, ljetos, u našoj Banja Luci
Vidjeh pupoljke na našim lipama
Nađoh i ono drvo, što ga ja i prijatelj
Zasadismo
A izgubih sve ono
Što smo iza sebe ostavili
Istina je teška, prijatelju
Al moramo, s vjerom, u dobar svršetak
I spoznati da ima bola
Koliko i nade
Čujem, šumi Vrbas
Tragovi me vuku
Prijatelja ne vidim…
Maglu razgrćem… gdje je
Tvoj prijatelj ostade na raskršću
Reče stari pjesnik
Ostade, ruku ispruženih
I istoku i zapadu
Ostade, gledajući obale Vrbasa
I lijevu i desnu
Ne gledajući u crnu prazninu
Koja je gutala ljude, one mu drage
Odlazi moj prijatelj
A očima obgrlio lijevu i desnu Novoseliju
Gornji Šeher i stoljetni dobri Grab
Suturliju, što obgrlila Vrbas
Gleda Tabake i Hiseta, gornja i donja
I Kastel tihi, preko mosta
Odlazi moj prijatelj
A pogled ne odvaja od svoje Ilidže i Dolca
Od gornjih i donjih Sitara
Gleda Stupnicu i Ali Babu
I Malu čaršiju ljubljenu
I gleda oblak ispod ptice…
Ode… moj prijatelj, a ostaše mu oči
U virovima vrbaskim
Na ”Nasihinom cvijetnom mostu”
U majčinoj bašči kraj Vrbasa
Ostaše oči Seadove…
Da miluju njezine ruže rumene
Da miluju, mirisne ljiljane i jasmine
Da listaju spomenar zagubljen u parku
Gdje ostaše utisnute stope
I mladosti i brižnog očinstva
Gdje ostade, ruka topla u ruci
Njegove Jasminke
Ne plači, pjesniče…
Čemu koristi tvoje ridanje i plač
Idi i pričaj priču…
Priču staru, o prijatelju mom
I priču onu, o njegovoj Banja Luci
O banjalučkim delijama
O banjalučkim sevdalijama
30
Privuci srcu, sve ljepote, brate
Drugom rukom, odmakni sve čežnje
Odgurni sve… moraš tako…
Da prihvatiš, brate, sve ove nove adrese
Mirsad Omerbašić
Pjesmu sam posvetila našem dragom prijatelju
Seadu Jusufbegoviću, koji nas je napustio 19.
jula 2008. Njegova smrt je iznenadila sve njegove drage i prazan kutak u srcu, bez cijenjenog
dr. Seja, boli nas još uvijek. U mislima smo sa
njegovim dragim likom i njegovim mudrim riječima, a nadamo se i podrška njegovoj dragoj
supruzi Jasminki i voljenoj djeci, Damiru i Selmi.
Banjalučko veče, 18.11.2008.
Mir, mir u Bosni
mir u kući, u gradu
nemir i košmari kradu
misli i sumnje lete
očaj i strah plete
paukovu mrežu, u mom mozgu
u mom mozgu crv sumnje
nagriza pamet
strah me;
strah me istine koju nosim
kao ždrebica koju jahaše
nebrojni, nepoželjni i odvratni
gadovi jedni gadni
ukaljaše mi obraz
moj obraz bijeli.
Meho Baraković
Miljković u meni ispisuje
svoju posljednju pjesmu
Dragi Branko
Ništa nije vječno pa ni Riječi
Poezija koju si ispisivao najljepše stari
na našem Licu
i Metafore su manje Zlo od ljubičaste
Nesanice
fina Simetrija Tijela
i Rad do iznemoglosti u Noćima od pliša i
šapata
ni Ljubavi nema
ima Osipanja i tamo gdje se vijekovima ništa
Osipalo nije
i gdje je samo Voda bila i Jelo i Piće
da ne pominjem naše domaće
Nesporazume
unutar Kruga
čisto Zlato je ono što je ostalo da u nama
Svjetluca
i kada Nas više ne bude
znaće se po unutrašnjem Strahu da smo Bili
Branko Miljković u meni ispisuje
svoju posljednju Pjesmu
na nagovor moje Duše
Razmišljanje jedne
silovane žene
Oh bože! moj bože!
ubit ću se
ubit ću plod pa sebe
ubit ću , neću – žao mi
moja je krv a tuđe sjeme
tuđe sjeme zatrovano
nepoželjno
otkinut ću dojku koju bude sisao
otkinut ću ruku koja ga pomiluje
otkinut ću – neću
moje dijete da zovu kopiletom
Zar moje? Zar mene? Zar ja?
Ja koja sam nekad
znala i mogla sve
kome da kažem? Da priznam
istine se bojim
istina me boli
nasladiše se mojom ljepotom
i ubiše u meni volju za životom…
Let’s relegate war to the dustbin of history!
www.codepinkalert.org
AIR WICK FRESHMATIC
FÅR DET ATT
DOFTA FRÄSCHT
I ETT HUS FULLT AV LIV
MÅSTE MAN ALLTID
KÄMPA MOT DÅLIG LUKT
Air Wick Freshmatic Odour Stop döljer inte bara den
dåliga lukten, utan tar effektivt bort den. Air Wick
Freshmatic sprayar automatiskt en härlig doft var 9,
18 eller 36 minut.
Använd den överallt i huset, så slipper du att
bekymra deg om dålig lukt. Air Wick Freshmatic får
det att dofta fräscht.
FRESHMATIC
PRÖVA OCKSÅ DE ANDRA
AIRWICK ODOUR STOP
VARIANTERNA
PROVA PÅ
RABATT
30
kr
Erbjudandet gäller t o m 2008-12-31. Kupongen gäller vid köp av en
”Airwick Freshmatic Starter-Kit“. Endast en kupong per kund och köp.
Kan ej kombineras med andra erbjudanden.
Till butiken: Inlöses av Kuponginlösen AB när kupongen är försedd med kundens namnteckning.
Namn:
^
^
POSALJITE DO 850 kr
ZA SAMO
Iznos
-
Naknada
Next Day*
1
2
3
4
5
16
850,00
700,00
500,00
400,00
200,00
300,00
900,00
70,00
105,00
130,00
150,00
180,00
200,00
250,00
* Cijena za slanje do 850 kr.
Money Next Day usluga je dostupna na zahtjev korisnika i odnosi se na transfere u Bosnu i Hercegovinu iz zastupničkih
lokacija u Švedskoj. Novac poslat Next Day uslugom biće na raspolaganju primaocu nakon 24 sata od momenta
kada je poslat, ovisno o radnom vremenu zastupničkih lokacija, razlikama u vremenskim zonama i opštim uslovima
usluge. Detalje pogledajte na obrascu za slanje novca.
Osim od naknade za transfer, Western Union ostvaruje prihod i prilikom konverzije SEK u stranu valutu.
© 2008 WESTERN UNION HOLDINGS, INC. All rights reserved.
1
2
3
4
5
0,01
850,01
700,01
500,01
400,01
200,01
300,01
70kr
*
� 020-90 10 90

Žena-Kvinna

Transcription

Similar documents

Žena-Kvinna 32-33 - Bosnien och Hercegovinas Kvinnoriksförbund i

S L O V E N I J A - Novice iz Slovenije

Digitalni multimeter - SOS electronic s.r.o

SK BIH SRB HR S SLO - Oleo-Mac

8460 IC - 8460(45.7 cm3) - 8530 IC - 8530 - 8550 BOSS

Declaratie de conformitate

Žaluzije v termopan steklu

IV KONGRES SSDBiH RADNI MATERIJAL

Bibliografi över bosnisk, kroatisk, montenegrinsk och

Novine uzgajivač Br.1 - Savez za uzgoj i zaštitu sitnih životinja u

Reportaža - Svjetski Savez Dijaspore Bosne i Hercegovine SSDBiH

magazin hrvatskog olimpijskog odbora

Glasnik 04/15 - Hrvatski nogometni savez

Instrukcja użytkowania

knjiga B5 - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i