docBESPLATAN PRIMJERAK U pregovaranju svi moraju malo da
download 
Report Transcription
BESPLATAN PRIMJERAK U pregovaranju svi moraju malo da
Crnogorski mjeseËnik za informisanje o reformama PODGORICA, DECEMBAR 2003. BES PL BROJ 1 SJEDI©TE REDAKCIJE, ADMINISTRACIJA: Podgorica, Bratstva i jedinstva 4 - Tel/fax. 081 622 413 - E-mail: reformator@cg.yu - Web strana: www.reformator.cg.yu Od Nahije do New York-a Kako kadulja iz Malesije, Nahije, BjelopavliÊa..., preko danilovgradske „Ekoflore”, stiæe do New York-a str. 3 Godina zapoπljavanja N INTERVJU: ANKA VOJVODI∆ Bar - ohrabrujuÊi primjer str. 6 PODR©KA STRANIH DONATORA Za reformu obrazovanja 12 miliona eura str. 12 Da li Êe nas kompjuteri potpisivati? I mi Êemo vrlo brzo plaÊati raËune za samo jedan minut str. 13 DEVET MJESECI OD USVAJANJA AGENDE EKONOMSKIH REFORMI Ispunjeni i premaπeni planovi str. 14 DVOJNI INTERVJU JUBILEJ CRNOGORSKOG NARODNOG POZORI©TA U pregovaranju svi moraju malo da popuste Pet decenija posveÊenosti umjetnosti Sindikat najavljuje da Êe minimalna cijena rada uskoro biti poveÊana. I Vlada smatra da plate u Crnoj Gori moraju biti veÊe, ali istovremeno ukazuje da rast zarada zavisi od toga koliko proizvodimo i stvaramo. str. 19 str. 22 ERA akon decenijske stagnacije, propadanja privrede, promjene druπtvenog ureenja u Crnoj Gori se konaËno poËeo rjeπavati problem nezaposlenosti. Na meunarodnoj Konferenciji "Zapoπljavanje i politika træiπta rada u Crnoj Gori", koja je u protekla dva dana odræana u Podgorici, istaknuto je da je donoπenjem Zakona o zapoπljavanju, proπle godine, tom problemu posveÊena maksimalna paænja. Naravno problem nezaposlenosti nije time rijeπen. Nedovoljno investiranje u privredni razvoj, kao i izabrani modeli privatizacije uzrokovali su veliki rast nezaposlenosti u zemljama regiona koje su na pribliæno sliËan naËin pokuπale da rijeπe problem nezaposlenosti, parcijalnim mjerama, bez jasno definisane i konzistentne strategije zapoπljavanja. Kako bi se πto bolje sanirala nezaposlenost i zadovoljile potrebe usaglaπavanja sa standardima Evropske Unije, na skupu je zakljuËeno da je vaæno izraditi strategije zapoπljavanja i nacionalne akcione planove za zapoπljavanje. U strategiji razvoja, takoe se mora voditi raËuna o unaprjeenju privrednog razvoja i razvoja ljudskih resursa, kao i o ubrzanom stvaranju novih radnih mjesta, davanjem prioriteta onim granama i djelatnostima koje su radno intezivne i vode veÊem zapoπljavanju. Posebno je naglaπena neophodnost saradnje na nacionalnom, regionalnom i πirem nivou, kao i pokretljivost radne snage na regionalnom nivou. Ministar rada i socijalnog staranja, Miodrag StijepoviÊ smatra da su ohrabrujuÊi rezultati u rjeπavanju problema nezaposlenosti postignuti kroz realizaciju Vladinih projekata - Agenda ekonomskih reformi, Strategija razvoja i redukcija siromaπtva, Program prestrukturiranja preduzeÊa, samozapoπljavanja u sektoru sive ekonomije i struËnog usavrπavanja. Na zakljuËak o uspjeπnosti Vladinih projekata upuÊuju nas, kako je rekao StijepoviÊ, i rezultati na planu industrijske proizvodnje koja je veÊa nego u proπloj godini, kao i smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, te kretanje inflacije u planiranim okvirima, ili ispod njih. On je, takoe istakao da je zaposlenost ove godine porasla za 30,1 hiljadu novozaposlenih koji su prethodno radili u zoni sive ekonomije. ProsjeËan broj nezaposlenih u ovoj, u odnosu na 2000. godinu, najuoËljiviji pad doæivio je u opπtinama Kolaπinu, NikπiÊu i Danilovgradu, dok rast nezaposlenosti biljeæe opπtine ©avnik i Æabljak. str. 5 Nek’ se i oni raduju IMJ koji su u velikom djelu „regrutovani” iz sektora sive ekonomije Snai se, care HUMANITARNA AKCIJA ZA DJE»IJI DOM U BIJELOJ PR 30.100 NOVOZAPOSLENIHK KAKO REGISTROVATI SOPSTVENO PREDUZE∆E str. 17 AN REFORME DAJU PRVE REZULTATE. VLADIN GODI©NJI PLAN ZA 20.000 NOVIH RADNIH MJESTA ZA SAMO 8 MJESECI REALIZOVAN SA Za osam mjeseci premaπen cilj planiran za godinu - 30.100 radnih mjesta i viπe od hiljadu kredita za podsticaj zapoπljavanja srt. 4 NjemaËki motociklisti u zemlji „crnih gora” AT Str. 8-9 Tema broja 2 Reformator Od ukupnog broja nezaposlenih u Crnoj Gori 49,2 odsto ili 35.376 nalazi se u tri opπtine, u Podgorici 17.311 ili 24 odsto od ukupnog broja nezaposlenih, dok nezaposlenih u NikπiÊu ima 9.956 ili 13,8 osto, a u Bijelom Polju 8.109 ili 11,2 odsto. Branimir BojaniÊ, direktor Zavoda za zapoπljavanje, saopπtio je da je najveÊa nezaposlenost od 86 hiljada nezaposlenih u Crnoj Gori, zabiljeæena u julu 2000. godine, dok je najmanji broj 66 hiljada, zabiljeæen proteklog avgusta. Direktor Zavoda je istakao da je program zapoπljavanja koji je donijet za 2003. godinu u potpunosti implementiran u Vladin "Program legalizacije postojeÊih i otvaranje novih radnih mjesta", koji proizilazi iz Vladine Agende ekonomskih reformi. Vladin program legalizacije, kako kaæe BojaniÊ, ima za cilj poveÊanje zaposlenosti kroz uvoenje rada na crno u legalne tokove, kao i otvaranje novih radnih mjesta kroz naraslu traænju radne snage , proistekle iz ekonomskog rasta. On je podsjetio da je Uredbom o poreskim olakπicama, koja je usvojena u aprilu, poslodavac obavezan da izdvaja doprinose za penzijsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti u iznosu od 20 odsto od bruto zarade zaposlenih. Na zaradu od 200 eura poslodavac je bio duæan da plati poreze i doprinos u iznosu od 177 eura, a prema Uredbi taj iznos je 61 euro. Preko 7,6 hiljada radnika zaposleno je upravo prim- jenom te Uredbe i programom samozapoπljavanja. Porast broja oglasa za radna mjesta na neodreeno vrijeme u ovoj, u odnosu na proπlu godinu, joπ je jedna u nizu moguÊnosti, koja prema povoljnim uslovima Uredbe omoguÊava poslodavacu da legalizuje rad lica koja kod njih rade. BojaniÊ je podsjetio da je u aprilu i maju, kao i u septembru i oktobru ove godine, broj oglaπenih radnih mjesta na odreeno vrijeme zabiljeæio primjetan rast. Najnoviji porast prijavljenih lica na evidenciju Zavoda, prema BojaniÊevom miπljenju posljedica je aktivnosti Fonda zdravstva na zamjeni zdravstvenih knjiæica, πto upuÊuje na zakljuËak da se ne radi o licima koja aktivno traæe posao. Vaænu mjeru zapoπljavanja ove godine, prije svega na sezonskim poslovima u turizmu, Ëinile su prekvalifikacije i dokvalifikacije nezaposlenih, πto je posljedica involviranosti Zavoda u reformu obrazovanja, te obrazovanja odraslih, kao i srednjeg struËnog obrazovanja. Iz Zavoda podsjeÊaju na znaËaj decembar 2003. DOBRA VIJEST - Lica sa evidencije Zavoda sve ËeπÊe zapoπljavana na sezonskim poslovima Uredbom o random angaæovanju nerezidentnih lica koja je bila neπto destimulativnija od Uredbe sa poreskim olakπicama, postiglo se veÊe radno angaæovanje lica sa evidencije Zavoda. Tako je ove godine na sezonskim poslovima angaæovano preko Ëetiri hiljade lica sa evidencije Zavoda u odnosu na proπlogodiπnjih 1.500. Prema obraenim prijavama ove je godine angaæovano 13.842 nerezidentna lica i naplaÊeno preko 835 hiljada eura taksa po osnovu njihovog rada. Najviπe nerezidentnih lica bilo je iz Srbije, pa iz Bosne i Hercegovine, te sa Kosova i na kraju Makedonije. Programa samozapoπljavanja, koji traje od 1999. godine, od kada je, kroz realizaciju 4.600 kredita posredstvom ovog programa zaposleno 7.674 lica, a samo u ovoj godini 1.800 lica. Za pomenute kredite utroπeno je 22,7 miliona eura, a kreditirano je u oblast poljoprivrede i zanatstva, trgovine i proizvodnje. Dopunjeni program kreditne podrπke, kroz realizaciju projekata iz sektora turizma, poljoprivrede; proizvodnje, fokusiraÊe pet ciljnih Nedostaju 262 zanimanja Zavod za zapoπljavanje Crne Gore na træiπte radne snage izlazi sa 922 zanimanja, dok poslodavci imaju potreba za svega oko 750 vrsta zanimanja, pri Ëemu s njihove strane postoji traænja za 262 zanimanja koja Zavod nema, odnosno koja su na træiπtu deficitarna. Za Ëak 435 zanimanja koja Zavod nudi na træiπtu nema traænje, dok ponuda i traænja korespondiraju za 487 zanimanja. grupa - nezaposlene, tehnoloπke viπkove, poljoprivrednike, preduzetnike i preduzeÊa. Na skupu je zakljuËeno da je obzirom na znaËajnu ulogu Zavoda za zapoπljavanje neophodno izdvajati viπe sredstava za osposobljavanje ove institucije i za mjere aktivne politike zapoπljavanja. Pored ostalog reËeno je da se kreiranje zakonodavstva mora tretirati na naËin koji bi omoguÊio smanjenje barijera za formiranje novih firmi Ëime bi se omoguÊila veÊa fleksibilnost u zapoπljavanju. U istu svrhu treba uËiniti sve na razvoju malih i srednjih preduzeÊa, odnosno na kreiranju podsticajnih mjera za graenje novih firmi i rast postojeÊih. UËesnici skupa su ukazali na neophodnost ulaganja sredstava dobijenih od privatizacije u kreiranje novih radnih mjesta i aktivnu politiku zapoπljavanja. PoveÊanje zainteresovanosti poslodavaca za veÊe zapoπljavanje, prema miπljenju uËesnika postiÊi Êe se razradom sistema koji Êe omoguÊiti da poslodavci bræe angaæuju radnu snagu, ali i da se bræe oslobaaju nepotrebne radne snage. To je moguÊe postiÊi razradom stimulativnih mehanizama pojeftinjenjem radne snage i pravljenjem balansa izmeu sigurnosti radnog mjesta i novog zapoπljavanja. Takoe se mora voditi raËuna o davanju jednakih πansi svima u procesu zapoπljavanja, Ëime se poveÊava moguÊnost zapoπljavanja ranjivih grupa, odnosno zdravstveno ugroæenih lica, lica sa invaliditetom, æena, etniËkih manjina, te starijih i dugotrajno nezaposlenih lica. Organizatori Konferencije bili su Zavod za zapoπljavanje, fondacija Fridrih Ebert te Nacionalna observatorija Crne Gore. Ivanka FatiÊ Rastoder povod je tu u obliku Programa za prestrukturiranje preduzeÊa...). Zaπto se oko toga ne bismo i posvaali i iskonfliktovali? Nastavljam sa delegiranjem, uz pristup od teæeg ka manje teπkom. Dræava kao preduzetnik, ili uopπte uloga dræave u privrednoj i socijalnoj sferi. Pa privatizacija, sve tamo do sporta. Zaπtita domaÊe proizvodnje, bar dempinπka. Zaπto ne delegirati i temu - "resavska πkola" u prilagoavanju propisa na putu ka Evropi (zar i uz konflikt ne bi mogli da stignemo do stava - to i to zasad ne moæemo, ne odgovara nam). Moglo bi i dalje sa delegiranjem. Na primjer, poslovni moral (izgradnja metoda, instrumenata i institucija). No, vratimo se na poËetak "misli drugaËije". Nije to samo pravo, to je obaveza, sloboda. I kad se tako misli, vidljivo je da se krenulo dalje od - preteπka su vremena. Uostalom, to je u skladu sa prirodnom neminovnoπÊu. I ovdje, prije kraja, moram da zapiπem da ovaj narod improvizatora (zar nijesmo takvi?), u ovakvoj muci moæe da "raa" nove ideje, kvalitetne, æivotne, valjane. Zar im ne treba pripomoÊi u, kako se to savremeno kaæe, implementaciji. Od poËetka pa do kraja, a kraj je tamo negdje na træiπtu, u profitu, na putu ka boljitku. Za kraj, neπto kao zavrπna reminiscencija. Iskustva ranijih i skoraπnjih, naπih i drugih, reformatora nijesu naroËito pozitivna. Iz toga, ipak, ne bi trebalo izvlaËiti zakljuËak da naπi sadaπnji reformatori nemaju pravo na optimizam i uspjeh. Peko NikoliÊ REFORMANIJA „Misli drugaËije” Iskustva ranijih i skoraπnjih, naπih i drugih, reformatora nijesu naroËito pozitivna. Iz toga, ipak, ne bi trebalo izvlaËiti zakljuËak da naπi sadaπnji reformatori nemaju pravo na optimizam i uspjeh Naslov je skinut sa kraja upravo promovisanog nastavnog sajta za Finansijski menadæment, kao pouka buduÊim ekonomistima kako bi trebalo da uËe, promiπljaju, shvataju... Razlog viπe da upravo takvom sintagmom poËnem ovaj tekst, kojim "otvaramo" glasilo pod imenom "Reformator". Proπli smo, neko manje neko viπe, ona vremena jednoumlja, ratnih burlikanja, sankcionih "opravdanja", ulaska u tranziciju. Uπli u ovaj novi period reformi, zaputili se ka Evropi. I ako se stvarno hoÊe tranzicija i taj put, onda se mora proÊi i kroz katarzu (πto treba da znaËi vaskoliko proËiπÊavanje). A kako drukËije, nego uz "misli drugaËije". E, πto ja mislim da bi to trebalo da znaËi "misli reformatorski", to je moj problem. I, naravno, mnogo viπe onih koji agendiraju ovaj naπ tranzicioni, reformski kurs. Po nekoj novinarskoj metrici sad bi trebalo da se brojkama i stavovima izvijesti o tome πta je uËinjeno, odnosno propuπteno na naπem tranzicionom putu. U nedostatku prostora (πto je stara "novinarska formula" kad se neπto neÊe), ostavljamo to onima koji su "zaduæeni". Uostalom, kaæe se kod nas - svak' svoj posa'. Umjesto izvjeπtavanja, tek poneka natuknica o vremenima sadaπnjim, manje o proπlim, a zbog buduÊih. Vremena ova naπa æivuÊa su takva, preteπka - besparica, siromaπenje, dugovanja - izgubili smo negdje poranije (kad je, mislim, bilo joπ teæe) srednju klasu, za raËun manjeg broja bogatih, a na raËun velikog procenta siromaπnih. Æivimo sa raznim aferama, uz neke konflikte koji nijesu primjereni vremenu, uz kon- flikte prevashodno politiËke prirode (ako je to uopπte politika). Vremena tranzicije, naroËito ova poËetna, kad se tek postavlja podumenta, podrazumijevaju sve to. Bilo bi neprimjereno najavljivati da Êe, koliko sjutra, biti bolje. Tranzicija i reforme imaju svoju cijenu i ona se mora platiti. Pravo je pitanje ili dilema - gdje je granica izdræljivosti, o Ëemu, htjeli ili ne, moraju da vode raËuna reformatori, posebno kreatori reformi. I kad veÊ unesoh afere i konflikte, volio bih da se dobro razumijemo. U svakom vremenu promjena njih mora da bude. Ovo nije pledoaje za "ukidanje" afera i konflikata. Naprotiv. Umjesto raznih afera (neÊu da ih nabrajam - utuæile su nam), nekih konflikata politiËke prirode (iz istih razloga nema nabrajanja), hoÊu da delegiram tek poneku temu za primjerene konflikte. Znam, moglo bi se reÊi i siguran sam da Êe biti tako - Ëekaj da prvo rijeπimo sadaπnje afere i konflikte, da ih krivci (preciznije bi bilo reÊi okrivljeni) plate, pa Êemo onda... Moæe i tako, ali uz pravo promiπljanje o primjerenosti i rezultantama tih afera i konflikata. No, evo tek poneka od tih tema. Javni dugovi - unutraπnji, spoljni. DuæniËko-povjerilaËki odnosi i gubici (neka mi ne bude zamjereno, ali bez otvaranja i ovakvog ili onakvog razrjeπavanja tih problema ne moæemo na put ka boljitku). Dalje, privredni zamajac (nema nam druge, moguÊ je, a i GODINA I Reforme U PRAVOM SMJERU ! Reformator Izdaje: Apriori d.o.o, Podgorica, Bratstva i jedinstva 4 - Tel/fax: 081/622-413 Glavni i odgovorni urednik: Olivera –ukanoviÊ ©tampa: ROTO SLOG decembar 2003. Novi preduzetnik Reformator 3 „EKOFLORA”, PREDUZE∆E ZA OTKUP, PRERADU I IZVOZ BILJA Od Nahije do New York-a Kako kadulja iz Malesije, Nahije, BjelopavliÊa..., preko danilovgradske "Ekoflore", stiæe do Njujorka „Ekoflora” - Prerada pelima Kakva blokada! Bio je maj 1999. godine. Bombardovanje, agresija, kako hoÊete. Ne moæe se iz Crne Gore. Luka u Baru... Nema je. Blokada svuda, svuda oko nas. A kadulja mora na Njujorπku berzu. Kupac Ëeka. Ugovoreno je. Ali, kako? I onda kombinacija. ©leper iz Bosne. Ali, moæe samo do MetkoviÊa. Preuzima ga vozaË sa hrvatskim pasoπem (u meuvremenu, ako πleper zaplijene, fabrika u zalog). Ne moæe se iz Luke PloËe. Pravac Kopar. Utovar kontejnera. Brod kreÊe 4. juna. U vrijeme blokade. Stiæe u Njujork. Na berzu. Na vrijeme. Rizik je kaæu svojstven mladima. Tako je i u ovom sluËaju, od poËetka kad je ono "oduzeta" i zakljuËana "roditeljska" kadulja, pa do ovih dana... "Ekoflora" - tu na domak Danilovgrada, put Orje Luke u Branilovici (i o toj kamenoj zgradi bi se mogla saËiniti pitka priËa) - firma koju vodi Marijana RackoviÊ. Osnovna djelatnost, i registraciono i faktiËki, "otkup, prerada i izvoz bilja". Uglavnom kadulje, te opore i bodljikave biljke koju ËeπÊe zovemo pelim (a poneki i pelin). Otkup - od preko hiljadu beraËa iz Malesije, Nahije, BjelopavliÊa, Pjeπivaca... Prerada (u toj kamenoj zgradi koja bjeπe i zatvor i mjesto stanovanja u onim teπkim poratnim danima, bila je tu i fabrika obuÊe, zapuπtena i napuπtena) savremena, automatizovana maπina za obradu pelima, aparat za suπenje kojeg ovih dana noviraju struËnjaci, stolovi za ruËno proËiπÊavanje i kontrolu kvaliteta. I 24 radnice uz stolove, da ne bi koja "trcaka" promakla, da bi sve bilo po meunarodnim standardima u ime kvaliteta koji odgovara "osvojenoj" robnoj marki. Izvoz pravo na Njujorπku berzu... Tog dana kad se pripremao ovaj tekst, Ëekao se πleper, bale za kontejner su spremne za ukrcaj u barskoj Luci i pravac Njujork. Naravno, πleper kasni, a mora se stiÊi. U meuvremenu nervoza, priËa i dogovor da ova mlada dama "stavi koju rijeË na hartiju" (sigurnosti radi, novinarske). S molbom tamo od poËetka, unazad neπto godina, tamo po zavrπenom fakultetu. Iz toga biram citat: "Poslu u spoljnoj trgovini ne moæe niko da te nauËi, to moraπ sama". RijeËi su to jednog starog direktora koji se bavio sliËnim poslovima. I dalje, opet citat: "BiÊeπ u prilici da robu treba da prodaπ po nerazumno niskim cijenama i tada je, ako misliπ da treba, prodaj" (upravo sada je takva situacija - zapamtio sam Marijanine rijeËi da ovaj put prodaje uz gubitak). "BiÊeπ u prilici da ti se nude izuzetno visoke cijene - tada dobro razmisli da li treba da prodaπ" (neki joj sad nude da proda fabriku za viπestruko veÊu cijenu, a ona neÊe!). ©leper je ipak stigao, pelim je u kontejnerima i na putu Bar - Njujork. Sad, dok se priprema sljedeÊa isporuka, joπ jedan citat iz Marijaninog "pismenog". "Træiπte je viπe nego selektivno. Renome firme i povjerenje kupaca je neπto πto se teπko stiËe. To je moguÊe stalnim kvalitetnim radom. Træiπnim promjenama se moraπ stalno prilagoavati i stalno se mora traæiti naËin da se obezbijedi konkurentnost proizvoda". Dok kadulja putuje na berzu, a novi se kontejneri pripremaju, evo i poneke "domaÊe" o podrπci izvoznim projektima. Bila je ove godine suπa, moralo je da bi se odræalo na træiπtu i da se uvozi uz carinu od 10 odsto plus PDV od 17 odsto (kako onda do konkurentnosti). Povrh toga, Direkcija πuma uvodi taksu na otkupnu cijenu od pet odsto i istu taksu, ali od 10 odsto na preraenu robu (ali samo onda kad se izvozi!). Ili dalje, za istu vrstu i koliËinu robe crnogorski izvoznik mora da plati dokumente i takse koje su za oko dvanaest puta veÊe nego na primjer u Srbiji i Bosni, odnosno osamnaest puta viπe u odnosu na makedonskog izvoznika. I na kraju, ponovo o riziku i "pismenim" ove mlade dame. "Pitanje je da li Êemo i koliko dugo opstati na træiπtu... A pisanje o nama je veÊ Vaπ rizik". Prihvatam. I pored toga πto nisam u mladim danima. "Na kraju krajeva - kaæe se u tom ’pismenom’ - ako niπta drugo neka ostane zabiljeæeno da smo nekad neπto pokuπali da uradimo". UradiÊe se. P.N. NOVA RADNA MJESTA planirano: 20 000 (do aprila 2004.) realizovano: 30 100 (do 8. decembra 2003.) VLADA REPUBLIKE CRNE GORE Dobar start 4 Reformator decembar 2003. LEGALIZACIJA I OTVARANJE NOVIH RADNIH MJESTA GODINA ZAPO©LJAVANJA Za osam mjeseci premaπen je cilj projektovan za godinu - 30.100 novih radnih mjesta i viπe od hiljadu kredita za podsticaj zapoπljavanja. Ako sve bude teklo po planu, a u Vladi tvrde da hoÊe, stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori za tri godine istopiÊe se na 19 odsto Iako je od poËetka primjene programa „Legalizacija i otvaranje novih radnih mjesta” proπlo tek osam mjeseci - rezultatima su zadovoljni i Vlada, kao autor Programa, i poslodavci i oko 30.100 legalno ili novozaposlenih crnogorskih gradjana, Da program „Legalizacija i otvaranje novih radnih mjesta” nije puki spisak lijepih æelja ili primjer dobrih namjera, veÊ jasan izraz rijeπenosti Vlade da se uhvati u koπtac sa problemom nezaposlenosti, koji optereÊuje sve dræave u tranziciji, potvrduje i potpredsjednik Vlade Branimir GvozdenoviÊ, inaËe rukovodilac Koordinacionog odbora za praÊenje Programa zapoπljavanja. „Zadovoljni smo dosadaπnjom re- RAD „NA CRNO” - PRO©LOST Vuk RakoËeviÊ, u ime Udruæenja pijaËnih prodavaca, ocjenjuje da je Vladin program legalizacije radnih mjesta stavio taËku na dugogodiπnju praksu neprijavljivanja radnika. "Nas preko 15 hiljada legalizovalo je svoj status. Stari poslovni obiËaji i rad na crno, bar za nas, su proπlost. Sada poslujemo mirne savjesti, uvjereni da privrednici udruæeni u svoje asocijacije, Unija poslodavaca i dræava moraju biti partneri jer imaju isti interes: veÊu dobit, poveÊanje broja zaposlenih, punije budæete. Dræavna kasa se puni porezima i njen je interes da preduzetnici ostvaruju profit, kako bi se imalo πta oporezovati. Doprinosi na plate su medju najniæim i dovoljno stimulativni za nova zapoπljavanja", ocjenjuje predsjednik Udruæenja pijaËnih prodavaca Podgorice. koji su nakon viπegodiπnjeg Ëekanja izbrisani sa evidencije nezaposlenih. Za malu dræavu, kakva jeste Crna Gora, to ne moæe biti puki statistiËki podatak ili zanemarljiva Ëinjenica, posebno ako se ima u vidu da je, prema pokazateljima Eurostata, nivo nezaposlenosti uveÊan u oko dvije treÊine regija zemalja Evropske unije i tri petine dræava koje bi u maju naredne godine trebalo da se pridruæe toj asocijaciji. alizacijom Programa, koji je poËeo u aprilu a sastoji se iz deset projektnih cjelina, 16 pojedinaËnih i pet sektorskih projekata, jer realizujemo ciljeve zacrtane Agendom ekonomskih reformi i ispunjavamo naπ slogan 'Radimo! Danas mnogo, sjutra joπ viπe'”, istiËe GvozdenoviÊ i najavljuje da Êe efekti Ëetvorogodiπnjeg Programa, planirani za godinu, biti skoro u potpunosti realizovani u mnogo kraÊim rokovima. „Efekti Programa su dostizanje privrednog rasta koji omoguÊava otvaranje pet hiljada novih i legalizaciju 20 hiljada postojeÊih radnih mjesta godiπnje. Samo za osam mjeseci realizacije Programa, od aprila do decembra, kreirali smo ukupno 30.100 novih radnih mjesta i premaπili cilj projektovan za godinu”, navodi potpredsjednik Vlade i dodaje da Êe razvoj kulture legalnog zapoπljavanja, uz gotovo apsolutno eliminisanje rada „na crno”, u periodu od Ëetiri godine biti u potpunosti ostvaren. Projekat se realizuje po planu i u oblastima regulisanja tehnoloπkih viπkova, razvoja trziπta rada i radne snage, uz stabilne sisteme prekvalifikacije i dokvalifikacije, istiËe GvozdenoviÊ i posebno naglaπava da je stopa nezaposlenosti u 2003. godini smanjena sa 23,25 odsto na 22 odsto. Ako sve bude teklo po planu, a u Vladi tvrde da hoÊe, za tri godine u Crnoj Gori Êe biti 19 odsto nezaposlenih. GovoreÊi o sredstvima koja je Vlada u ovoj godini izdvojila za podsticaj zapoπljavanja, GvozdenoviÊ podsjeÊa da je u okviru Programa za kontinuirano stimulisanje zapoπljavanja i preduzetniπtva, preko Zavoda za zapoπljavanje, odobreno viπe od hiljadu kredita, Ëime su stvoreni uslovi za otvaranje 1900 novih radnih mjesta. „Samo u oktobru opredijeljeno je 2,4 miliona eura i dodijeljeno 500 kredita. Preko Fonda za razvoj tokom godine kreditiran je 41 projekat vrijedan 2,4 miliona ZNA»AJAN PODSTICAJ "Kredit za samozapoπljavanje pomogao mi je da obezbijedim egzistenciju za svoju porodicu i joπ jednog uposlenog radnika. Dijelim radost sa svima kojima je 2003. godina dala πansu da rade i stvorila pretpostavke za ostvarivanje ideja koje ne bi mogle zaæivjeti bez pomoÊi dræave”, kaæe Milan RondoviÊ, privatni preduzetnik iz Podgorice, koji se bavi bravarsko limarskim poslovima. NavodeÊi da je kredit za samozapoπljavanje od 12 hiljada eura, koji je dobio preko Zavoda za zapoπljavanje i Banke, uredno otplatio, RondoviÊ istiËe da i pored izraæene nelikvidnosti investitora uspijeva da "sastavi kraj s krajem". "OËekujem od Vlade da uvede viπe reda na gradjevinskom træiπtu, jer se znaËajna sredstva odlivaju iz Crne Gore. Viπe mojih poznanika koji se bave uslugama u gradjevinarstvu tada bi bili spremni da uz kredit poËnu privatnu djelatnost", kaæe vlasnik firme "Rondo" i dodaje da je zainteresovan za novi kredit za proπirenje djelatnosti svog preduzeÊa. Tunel „Sozina” Branimir GvozdenoviÊ: Planovi realizovani u mnogo kraÊim rokovima eura, Ëime su stvoreni uslovi za otvaranje 265 novih radnih mjesta, a u proceduri je odobravanje 1,2 miliona eura za kreditiranje 17 projekata”, navodi GvozdenoviÊ. U Vladi oËekuju da korisnici kredita dobijena sredstva utroπe namjenski, shodno biznis planovima, otvore nova radna mjesta, proizvedu prepoznatljivu robnu marku i pruæe uslugu koja Êe kvalitetom i cijenom biti konkurentna proizvodima iz regiona, ostvare prihode za kvalitetan æivot svojih porodica i, plaÊajuÊi porez, ulaæu u Crnu Goru i budu inicijatori njenog novog razvoja. Za ostvarenje tih ciljeva Vlada neÊe πtedjeti sredstva kreditna podrπka biÊe nastavljena i to na novim principima. „Pored kreditne, zaæivjeÊe i sistemska podrπka kroz edukaciju, postepeno eliminisanje biznis barijera i promjenu svijesti svih nas, jer moramo biti svjesni da su dræava i Vlada tu da pripreme okvir i obezbijede koordinaciju, a da preduzetnici budu nosioci inicijative i pokaæu spremnost da preuzmu veliki dio poslova na sebe. Stvaramo uslove da poslove javnog sek- tora postepeno preuzima privatni biznis, Ëime realizujemo dva strateπka cilja - ekonomski rast uz odluËujuÊi uticaj privatnog sektora i valorizaciju crnogorskih potencijala”, zakljuËuje GvozdenoviÊ. Ako Vlada zaista ispuni obeÊanja i stvori uslove da preduzetnici i mala i srednja preduzeÊa, kao u veÊini razvijenih zemalja, postanu pokretaËi ekonomskog razvoja, ako gradjani shvate da svi pojedinaËno mogu doprinijeti oporavku zemlje, a kreativni i sposobni ugrade svoju viziju u viziju Crne Gore - ovom lijepom parËetu Mediterana smjeπakaju se nesumnjivo vedriji dani. S.R. JO© 13 MILIONA EURA ZA NOVO ZAPO©LJAVANJE Vlada Crne Gore dogovorila je sa bankama realizaciju 14 kreditnih linija, vrijednih preko 13 miliona eura za finansiranje projekata podsticanja zapoπljavanja i podrπku turizmu i poljoprivredi. Konkursi za nove kreditne linije, kojima je planirano da se podræi viπe od hiljadu projekata, biÊe objavljeni do kraja godine i imaÊe definisan rok za predaju dokumentacije. OdluËivanje o kreditima biÊe na opπtinskom i centralnom nivou, a konaËnu odluku donosiÊe kreditni odbori poslovnih banaka. Koordinaciono tijelo za praÊenje i realizaciju programa "Zapoπljavanje invalida rada" odluËilo je da dodijeli i 20 kredita, vrijednih oko 100 hiljada eura, osobama koje su u grupi kategorisane omladine, Ëime Êe se stvoriti uslovi za zapoπljavanje 27 radnika. TaËka zastoja decembar 2003. Reformator 5 KAKO REGISTROVATI SOPSTVENO PREDUZE∆E SNA–I SE, CARE Uz malo dovitljivosti, prepisivanja, prekucavanja i strpljenja, moæete i sami doÊi do rjeπenja o upisu preduzeÊa u registar Privrednog suda i, uzgred, uπtedjeti moæda i 150 eura U tekstu koji je pred vama pokuπao sam da odgonetnem πta obiËnog graanina oËekuje ukoliko æeli da registruje svoje preduzeÊe, kako bi se, æargonski reËeno, bavio „biznisom”. RazmiπljajuÊi kako da vam to najbolje doËaram, odluËio sam da kao potpisnik ovih redova sam registrujem preduzeÊe, uzimajuÊi pri tom u obzir da treba da odigram ulogu (veoma) prosjeËnog graanina, koji nije upoznat sa zakonom, niti ima pravniËkog iskustva. Prije toga, konsultovao sam jednu od brojnih firmi iz oglasa u dnevnim novinama koja nudi da umjesto vas (nas) registruje kompaniju. Doπao sam do saznanja da na ovaj naËin za sedam do deset dana mogu dobiti preduzeÊe, ali po cijeni od 200 eura. Ovo je da napomenem 200 puta skuplje nego minimalni, zakonom propisan, osnivaËki kapital od jednog eura. Izgleda skupo! Zbog toga sam odluËio da pokuπam da to uradim sam, jer mi je svaki cent dragocjen. OdluËio sam da tih 200 eura ostavim po strani i uloæim ih u razvoj mog preduzeÊa. Pa da krenem! Ali odakle? Pada mi na pamet nekoliko modela! Jedan je da pitam druga, roaka ili kolegu koji veÊ ima firmu, a drugi da se obratim na 988. Poπto je roaka mog dobrog prijatelja, koja ima firmu, rekla da je ipak najbolje da se javim Privrednom sudu, to sam i uradio. Dakle, obratim se na 988, jer mi treba broj Suda. Zapamtite ako vam daju broj 081 242 599 - to nije taj. Pravi broj za informacije je 081 242 626. Razgovaram sa ljubaznom osobom, koja pita kako da mi pomogne. Neizbjeæne guæve na πalterima Rekao sam joj da hoÊu da registrujem preduzeÊe, ali i da nemam pojma kako se to radi i pitao da li mi moæe objasniti πta treba da uradim. Dobio sam objaπnjenje da oni znaju πta treba da podnesem Privrednom sudu, a to je: 1. Statut, 2. Odluka o osnivanju preduzeÊa, 3. Uplata od 10 eura na æiro raËun broj 55100-845-0-1172, πto je raËun Privrednog suda u Podgorici, 4. Uplata od 9 eura na æiro raËun 55100-632-3-2281 za objavljivanje oglasa o registraciji u Sluæbenom listu Crne Gore, 5. Uvjerenje da direktor firme nije kriviËno gonjen za privredni kriminal, 6. Da ispunim prijavni obrazac. I , naravno, da sve to donesem u prostorije Privrednog suda! Kada sam pitao - da li je to sve, rekli su mi, smijuÊi se, da jeste sve πto se tiËe Privrednog suda i da dosta posla tek slijedi. STATUT I ©IFRE Naravno, ne moæete da napiπete iz Ëista mira statut i odluku. Ja ih nikad ih u æivotu nisam vidio i samo sam graanin koji je 20 godina radio kao sluæbenik u dræavnoj firmi (eto, uæivljavam se malo u svoju ulogu graanina). Ponovo mi na pamet pada moj drug i kolega i njegova roaka. Pitao sam ga da li bi ona mogla da mi pozajmi njen statut, da ga prepiπem, sa izmijenjenim imenom i liËnim podacima. Prethodno sam naravno saznao da mnogi ljudi upravo to i rade. »ekao sam dva dana, ali sam ga dobio. Tada sam shvatio da od ideje da sve uradim sam stvarno nema niπta. Statut je klasiËni pravniËki dokument o kojem ja ne znam niπta i koji sam morao da proËitam i izmijenim veoma malo. Sam ga ne bih mogao napisati. Promijenio sam ime firme i imenovao sebe za direktora. Naravno, ne morate imenovati sebe, ali ako osnivate baπ malu firmu onda ste uglavnom njen vlasnik i direktor, jer obiËno nemate dovoljno novca da vi gazdujete, a drugi rade za vas. Ono πto me najviπe zbunilo bila je dugaËka lista djelatnosti, na dvije kucane strane, sa brojevima pored. Petocifreni brojevi su inaËe πifre djelatnosti i, kako mi je objaπnjeno, definiπu ono Ëime Êe se moja kompanija baviti. To znaËi da ne smijem raditi niπta πto je van upisanih djelatnosti. Ukoliko to poæelim, moram da mijenjam statut ponovo. Zbog toga Êe vam svi predloæiti da listu napravite πto je moguÊe πire, a da na kraju stavite vaπu „preteæenu djelatnost”, odnosno ono Ëime Êete se uglavnom baviti. Sigurno ne æelite da vam petocifreni brojevi koje niste ukucali predstavljaju problem prilikom zarade. S obzirom da sam ovaj statut dobio na papiru, ostalo je da ga prekucam zajedno sa πiframa. OdluËio sam da to uradim, a kasnije, ukoliko bude potrebe, u Privrednom sudu potraæim πifrarnik i moæda neke detalje u vezi sa djelatnoπÊu promijenim. Prijateljski bih svakog savjetovao da ukoliko nakon Ëitanja ovog teksta æeli da registruje kompaniju ipak prvo podigne πifrarnik iz Privrednog suda. U ovoj fazi pisanja joπ ne znam zbog Ëega se ti brojevi upisuju. PrekucavajuÊi ovih ukupno 11 strana, dao sam i ime firmi , koje Êu otkriti tek na kraju ovog malog istraæivanja. Nadam se da takvo ime joπ niko nije uzeo, jer bi zahtjev bio odbaËen. Izgubio sam joπ Potvrda o registraciji jedan radni dan u prekucavanju. Moram napomenuti radni dan nije osam sati konstantnog posla, uzimam u obzir i pauze, kao i joπ po neku obavezu koju moram u to vrijeme obaviti. ©ALTERI SledeÊa obaveza su πalteri, ono πto je uvijek najdosadnije. Krenuo sam sa uplatnicama da na πalteru Poπte uplatim 20 eura sa svim provizijama. Nisam imao sreÊe jer je tog dana πalter bio prebukiran. Vjerovatno se pauza bliæila kraju , jer je samo jedan sluæbenik bio prisutan kad sam doπao. Ahh, stiæe i drugi i spaπava predugog Ëekanja. SljedeÊa stanica je Osnovni sud, gdje moram dobiti potvrdu da se protiv direktora ne vodi kriviËni postupak. Kad sam doπao do πaltera objasnili su mi da, opet na πalteru preko puta, moram uplatiti 1,75 eura za taksu. Tamo je bilo 20 ljudi i jedva sam mogao vidjeti πalter, iako je dobra okolnost da se ne moram vraÊati u Poπtu. Pri tom nemam uplatnicu, a moram je uz- eti baπ sa tog πaltera, popuniti je, pa opet nazad u red. Vjerovatno Êete vi morati tako, a ja sam imao sreÊu da je osoba koja daje uvjerenje usliπila molbu i prihvatila da joj dam 1,75 eura i ne Ëekam red. Napominjem da nisam imao namjeru da bilo koga potplaÊujem, veÊ da kasnije ona taj novac proslijedi na πalter. Iπao sam preËicom i uspjelo je - dobio sam uvjerenje za pet minuta. Sada treba popuniti obrazac za upis, koji sam ja sreÊom skinuo sa Interneta, sa adrese www.crps.cg.yu. Formular nije komplikovan, ali se za razliËite oblike privrednog druπtva koriste i razliËiti formati. S obzirom da, kako sam veÊ rekao, registrujem druπtvo sa ograniËenom odgovornoπÊu, ispunjavam svoje ime i prezime, a ako je viπe osnivaËa i njihove podatke, odnosno jedinstveni matiËni broj, mjesto obavljanja djelatnosti, adresu za prijem sluæbene poπte, πifru osnovne djelatnosti, ime i potpis ovlaπÊenog lica. Kasnije sam saznao da se ovaj obrazac moæe kupiti i u knjiæarama. Sa prikupljenim dokumentima, u nadi da je sve tu, poπao sam u Privredni sud i predao ih. Saopπtili su mi da dodjem do kraja radnog vremena i da Êu dobiti rjeπenje o upisu u registar, sa kojim mogu da nastavim postupak osnivanja preduzeÊa. Uslov za ovo je da je sva dokumentacija uredna i da sam sve uradio po pravilima. Kako Êe postupak registracije teÊi dalje i da li sam zaista sve uradio kako treba, saznaÊete u sljedeÊem broju, gdje Êu objasniti i nastavak priËe o registraciji. Na kraju sumiram da sam na postupak registracije do sada potroπio 21,75 eura i do Privrednog suda stigao za pet dana. Ovo je naravno samo moj sluËaj. Nakon raspitivanja kod ljudi koji su ove poslove veÊ radili, saznao sam da su neki uspjeli da do ovog dijela dou i ranije, dok su neki zbog drugih obaveza koje su u meuvremenu obavljali ostali i dva do tri dana duæe. Do sada me je najviπe zadræalo pripremanje statuta, njegova nabavka i prekucavanje i minimalno prilagoavanje. (Nastavak u sljedeÊem broju) Boris DarmanoviÊ U pravom smjeru 6 Reformator decembar 2003. ANKA VOJVODI∆, GRADONA»ELNIK BARA Bar - ohrabrujuÊi primjer Bar u svojim programima pokuπava da stvori ambijent u kojem Êe postojati uslovi da se privreda razvija u skladu sa najboljim programskim planovima dræave Crne Gore i bude primjer na kojem Êe se ispravnost politike razvoja pokazati otpada za opπtine Bar i Ulcinj su u toku. PouËena iskustvom opπtina Kotor i Budva, u stalnom sam kontaktu sa stanovniπtvom koje gravitira lokaciji u Baru. Ovdje je 21. novembra odræana velika prezentacija ovog projekta i prikazan filmski materijal identiËnih sanitarnih ekoloπkih deponija u Austriji i ©paniji. Nadam se da je transparentnost kojom je opπtina Bar u ovaj projekat uπla, ona preko koje se ne moæe, dakle potpuna, i oËekujem da Êe izgradnja deponije u Baru biti zapoËeta uskoro. U skoro svim primorskim opπtinama izraæeni su problemi uzurpacije zemljiπta i devastiranja prostora. Sa kakvim problemima se Bar susrijeÊe na planu gradnje i kakve rezultate postiæe? Naæalost, problem uzurpacije zemljiπta i devastiranja prostora je najveÊi problem Crne Gore upravo tamo gdje je prostorom trebalo racionalno raspolagati i koristiti ga proporcionalno razmjeri veliËine i ljepote koja je ograniËena, a raskoπna. Ma kako to zvuËalo , ponekad poæelim da je recimo sutomorska obala pusta i sa onoliko objekata koliko ih je imala prije trideset godina, jer bi tada bila ljepπa. ©ta sada raditi? Smatram da je najhitniji posao izrada Prostornog plana Crne Gore i grada ili preispitivanje generalnih urbanistiËkih planova i, naravno, izrada detaljnih urbanistiËkih planova. To samo po sebi neÊe rijeπiti neÊe biti moguÊe. Nedavno ste bili u radnoj posjeti Rusiji. Kakvi su rezultati posjete i da li ima neposrednog interesa potencijalnih investitora u Rusiji i drugim evropskim zemljama za ulaganje u privredu i infrastrukturu Bara? Na poziv »erepovca, grada u sjeverozapadnoj Rusiji, delegacija opπtine Bar je 3. novembra posjetila Rusiju i potpisala Povelju o bratimljenju i Protokol o saradnji ova dva grada. Spontanost njihove ponude i srdaËnost kojom su nas doËekali su zapravo potvrda tradicionalnih odnosa Crne Gore sa Rusijom. Vaæno je kazati da je opπtina Bar uËinila poseban napor zajedno sa svojim javnim preduzeÊem "Vodovod i kanalizacija", pa je projekat interventnih mjera vodosnabdijevanja uradila prije predvienog roka, prezentirala ga ostalim opπtinama, Vladi i KfW i Ëak pruæila pomoÊ Cetinju da doe do sopstvenog rjeπenja. Uskoro Êe biti otvoren tender za cijeli projekat, πto znaËi da Êe se poslovi obavljati prema dinamici koja garantuje uspjeπnost u rokovima koji su dogovoreni. Anka VojvodiÊ Neusaglaπen, Ëesto i suprotstavljen, prilaz pojedinih primorskih opπtina problemima snabdijevanja vodom i odlaganja Ëvrstog otpada odloæio je rjeπavanje tih pitanja i doveo do eskalacije problema, πto je ovog ljeta, u πpicu turistiËke sezone, poprim-ilo razmjere elementarne nepogode. Kakva su iskustva Bara u rjeπavanju tih vaænih infrastrukturnih problema i kakav stav ima Opπtina, i Vi liËno, o prijedlogu Vlade za stvaranje zajedniËkog vodovodnog preduzeÊa i izgradnju regionalnih deponija na Crnogorskom primorju? Ponekad vjerujem da smo probleme spremni zduπno da rjeπavamo tek kad oni eskaliraju. A situacija koju smo imali ovog ljeta je zapravo ta koja je konaËno iznudila da se dozovemo svijesti i da shvatimo πta u ovako vaænim poslovima znaËi neodluËnost, odlaganje i nesloga. KonaËno smo, uz podrπku Vlade i koordinatora Ministarstva turizma sjeli za sto - sve primorske opπtine i Cetinje i, uz kreditnu podrπku NjemaËke kreditne ustanove za obnovu (KfW), napravili program interventnih mjera vodosnabdijevanja ovog podruËja koji se upravo sprovodi. Ovaj program garantuje da Êe 15. maja 2004. godine æe biti znatno smanjena na primorju i Cetinju, da Êe svi gradovi (u zavisnosti od pojedinaËnih specifiËnosti) i za stanovniπtvo i za potrebe turizma imati solidno vodosnabdijevanje u normalnim hidrometeoroloπkim uslovima. Naravno, interventne mjere su ono πto je iznueno i πto je minimum obaveze koja se veÊ davno mogla izvrπiti i obezbijediti dovoljna koliËina vode koju, Ëinjenica je, Crna Gora ima. Ovaj projekat interventnih mjera koπtaÊe oko sedam miliona eura, 30 odsto tog iznosa Êe finansirati Vlada Crne Gore, dok Êe 70 odsto kreditirati opπtine u zavisnosti od obima izvedenih radova na svom podruËju. Interesantno je kazati da se u tom programu interventnih mjera nalaze i one koje se tiËu ponaπanja stanovniπtva, πto je od posebnog znaËaja s obzirom na izmjene koje Êe uslijediti u naËinu zaduæenja stanovnika, naplate i koriπÊenja vode. problem, ali je to ona nulta taËka na koju moramo kao na podlogu preslikati prostor da bi zapravo vidjeli i πta smo uradili i πta nam je raditi. Bar ima 20.000, 22.000 ili 25.000 bespravno podignutih objekata. Crna Gora -ko zna koliko- i ja ih stavljam na teret i Ministarstvu ureenja prostora, opπtinskim sekretarijatima i naravno, na prvom mjestu, inspekcijskim sluæbama. Zakonsku regulativu moramo hitno preispitati i uËiniti jasnom i logiËnom. Jer, nelogiËno je da je za gradnju objekta od 1000 m2 nadleæno Ministarstvo ureenja prostora i da zapravo opπtina na Ëijoj se teritoriji to deπava ne moæe uticati niti na dobijanje odobrenja za graenje niti svojom inspekcijom kontrolisati takve objekte. Sklona sam da vjerujem, jer bezbroj primjera to potvruje, da se dozvole za ovakve objekte sa nivoa Ministarstva daju zapravo bez ikakvog uvida u prostor. Jer da nije tako i da su arhitekte i drugi struËnjaci imali uvida u prostor, sigurna sam da im profesionalna savjest to ne bi dozvolila. Ne ËekajuÊi neka globalna rjeπenja u Baru Ëinimo ono πto moæemo. Upravo smo zavrπili snimanje prostora Generalnog urbanistiËkog plana Bara, na osnovu kojeg Êemo konaËno znati πta je sve izgraeno bez dozvola, a zatim krenuti u program legalizacije objekata gdje je to moguÊe, kroz donoπenje odgovarajuÊih planova i naravno ruπenje onih objekata Ëije uklapanje u planove Prosto ne znam da li je ove godine bio veÊi problem voda ili otpad, oba su tako ozbiljna, da u svim deπavanjima oko izgradnji sanitarnih deponija na Crnogorskom primorju i tenzijama koje su joπ uvijek prisutne, pored svog strpljenja, dobre volje i energije koje ulaæem u rjeπavanje ovog problema, ne mogu sebi racionalno objasniti - zaπto se tako ponaπamo. To nepovjerenje koje stanovnici pokazuju prema kvalitetu projekta, sumnjiËavost u kvalitet rjeπenja, a kod Ëinjenice da su gradovi zatrpani smeÊem koje se pali na najprimiti- Snimak deponije iz aviona vniji naËin, da su deponije bukvalno na mjestima koja su iznad mora i da taj otpad na kraju zavrπava u moru, povremeno me do te mjere obeshrabre da pomislim da smo jako skloni da i o stvarima o kojima apsolutno ne znamo niπta, moæemo beskrajno da vodimo rasprave , a da pritom ne primjeÊujemo da vrijeme prolazi, a mi samo pravimo πtetu. Kredit koji smo obezbijedili od Svjetske banke i koji nam je stavljen na raspolaganje 11.septembra nije joπ u funkciji, zbog niËim opravdano duge procedure poËetka radova na Lovanji. Pripreme za projekat odlaganja Treba kazati da je »erepovec grad od 350.000 stanovnika na obali Ivanovskog jezera, najveÊeg vjeπtaËkog jezera na svijetu, koji sistemom kanala izlazi na Ëetiri mora. U »erepovcu se nalazi kompleks Æeljezare "Sever Star" sa najveÊom Simens-Martinovom peÊi na svijetu. Ovaj grad nema nezaposlenih, a dohodak je dvostruko veÊi nego u Ruskoj Federaciji. Bar je deseti grad pobratim »erepovca, pa smo se na njihovoj proslavi 225 godina postojanja grada susreli sa ljudima pobratimima iz Rumunije, Finske, ©vedske, Bjelorusije i Ukrajine i ja sam doπla sa utiskom da su prijatelji tog grada i naπi prijatelji, pa oËekujem zaista pozitivne rezultate i raznoliku saradnju u buduÊnosti. Kakvi su odnosi lokalne samouprave sa privrednim subjektima u Opπtini i kakvi su rezultati te saradnje? ZnaËajni su privredni subjekti koji rade na teritoriji opπtine Bar. Uvijek prvo govorim o "Luci Bar", jer je nesporno da je razvoj opπtine komplementaran razvoju Luke. Zbog takvog stava posebnu paænju poklanjam svemu πto se u Luci deπava, zajedniËki radimo na oæivljavanju Industrijske zone, Agroparka i ostalih luËkih kapaciteta. »ini mi se da smo ove godine dosta uËinili na tom planu i oËekujem dobre rezultate. Naravno, imamo i privrednih subjekata koji su u velikim teπkoÊama. "Primorka" nikako ne uspijeva da se vrati svojoj proizvodnji maslinovog ulja i preradi juænog voÊa. U Baru se jako mnogo gradi i poznata je poslovnost Zavoda za izgradnju Bara koji je uostalom izvoaË i mnogih radova Ëiji je investitor opπtina Bar. Naπe hotelsko-turistiËko preduzeÊe "Korali" je i ove sezone jako uspjeπno poslovalo, a priznanje je doπlo u nagradama koje su dodijeljene tom preduzeÊu na Sajmu turizma u Novom Sadu. »inimo velike napore da kroz ovo preduzeÊe i druge ugostiteljske i turistiËke objekte Bar uËinimo gradom u kojem Êe sezona trajati 12 mjeseci, u kojem Êemo razvijati zimski sportski turizam. Privatno preduzetniπtvo je u Baru, Ëini mi se, na najviπem nivou u Republici i tome se posebno poklanja paænja jer se mnogo privrednika bavi proizvodnjom (od prerade masline do industrijske proizvodnje, eloksirane bravarije), zatim obradom metala, sitnim zanatima, πto smatram jako znaËajnim. U tranziciji u kojoj se nalazimo, privatizaciji privrednih subjekata koja je odmakla, opπtina Bar u svojim programima pokuπava da stvori ambijent u kojem Êe postojati uslovi da se privreda razvija u skladu sa najboljim programskim planovima dræave Crne Gore i bude primjer na kojem Êe se ispravnost politike razvoja pokazati. Na kraju, ne æaleÊi sopstvenu energiju i æeleÊi sve pozitivno da objedinim, mjeru uspjeπnosti ovoga πto radim vidim u prosperitetu privrednih subjekata, broju zaposlenih i visini zarada u naπem gradu. M.–. ANKETA decembar 2003. Reformator 7 GRA–ANI PODGORICE, BUDVE I PLJEVALJA O REFORMAMA PODR©KA I OSPORAVANJE Anketirani gradjani znaju da je uspjeπno sprovodjenje reformi preduslov za sveobuhvatni preobraæaj i napredak Crne Gore i podræavaju taj proces, ali istovremeno imaju i brojne prigovore. Nizak standard, nezaposlenost, visoke cijene, nedovoljna informisanost i sporost u sprovodjenju reformi, zakoni koji se ne primjenjuju, skupo zdravstvo - samo su neki od problema koji, po miπljenju gradjana, optereÊuju taj proces Filip JoviÊeviÊ (27), profesor u Gimnaziji - Podgorica PROSVJETA O»EKUJE PROMJENE naroËito ako u kuÊi imate uËenike i studente. Sve to treba mijenjati, a posao je dræave da reforme sprovede na dobrobit graana. Radnik sam "Titeksa", koji je pretrpio neku vrstu reforme i pokazalo se da su imale efekta. Pojedini pogoni rade i to je dovelo do uposlenja kapaciteta i πanse za zaradu na træiπtu. Senad LiËina (28), konobar Podgorica ZAPOSLITI MLADE Zdravstvo i prosvjeta su oblasti gdje su reforme najpotrebnije, jer su one osnova zdravog druπtva. Prosvjetni radnici su dovedeni do prosjaËkog πtapa, status je praktiËno poniæavajuÊi, pa oËekuju da se neπto promijeni na bolje. Moæda kao najbolji primjer moæe posluæiti Slovenija. Zagovornik sam velikih sportskih manifestacija, koje bi se odræavale u Crnoj Gori i promovisale sport i fiziËku kulturu, kao znaËajan segment u razvoju omladine. To bi, uz pomoÊ stranih organizacija, pomoglo sprovoenju reformi u oblasti sporta. Predrag DoderoviÊ (37), sportista - Pljevlja POZDRAVLJAM REFORMSKE PROCESE Pokrenute reforme u Crnoj Gori pozdravljam, jer oËekujem da Êe njihovom realizacijom konaËno moÊi da se æivi od svog rada. Iako nisam najupuÊeniji u ukupan proces, najviπe nade polaæem u sprovoenje ekonomskih reformi, koje bi trebalo da znaËajnije doprinesu punjenju republiËkog budæeta. Smatram da bi se novac trebao ulagati samo u ona preduzeÊa koja imaju jasnu razvojnu perspektivu, a ne na pokrivanje gubitaka i odræavanje gubitaπa. To bi doprinijelo i veÊoj zaposlenosti, a stvorili bi se uslovi i za rast ukupnog druπtvenog prozvoda i napredak cjelokupnog druπtva. Desanka ©evaljeviÊ (50), radnik - Podgorica EURO UGROÆAVA STANDARD Kupovna moÊ graana je viπestruko opala, πto se najbolje osjeÊa u prodavnicama. Prvi "sunovrat" je bio uvoenje eura, a drugi PDV-a. To je izazvalo poveÊanje cijena i pad standarda graana. Plate su male, nemoguÊe je podmiriti sve potrebe, U procesu reformi graani ne mogu uËiniti niπta, jedino dræava neπto moæe uraditi. Crnogorsko rukovodstvo je proteklih godina napravilo odreene korake, ali je to daleko od potrebnog. Graani su nezadovoljni, nezaposlenost je sve veÊa. Mogu navesti i primjer u mom poslu, jer je do prije samo godinu posjeta lokalima bila oko 60 odsto veÊa nego danas. Umjesto mnogobrojnih zgrada, mnogo bi pametnije bilo izgraditi neki mali pogon i zaposliti omladinu. To Êe mnogo viπe doprinijeti reformama. Jugoslav BajËetiÊ (35), diplomirani inæinjer maπinstva - Pljevlja NEDOVOLJNA INFORMISANOST O reformama vrlo malo znam. Uopπte nisam upoznat sa tokom tog procesa, niti znam ko i kako ih sprovodi. VeÊina mojih poznanika takoe nije upoznata sa najavljenim reformama i to mi daje za pravo da kaæem da u reforme nisu svi ukljuËeni, niti su one javnosti bile ispravno prezentirane. Uprkos tome, smatram da su promjene neophodne i da se reforme moraju sprovoditi na dobrobit svih graana Crne Gore. Ako su ih oni koji ih sprovode usmjerili u tom pravcu, onda takav potez pozdravljam. Kako su reforme joπ nepoznanica za mnoge graane, smatram da je njihovo sprovoenje trebalo biti javnije, kao i da treba organizovti tribine kako bi se taj proces pribliæio gradjanima. Mislim da ni NVO sektor u pribliæavanju reformi graanima nije bio na visini zadatka. Milan FatiÊ (48) nezaposlen - Pljevlja REZULTATI ZA NEKOLIKO GODINA Smatram da su reforme neophodne i pozdravljam njihovo sprovoenje. Meutim, kako taj proces mora iÊi postepeno, ne oËekujem da Êe se reformski efekti u punoj mjeri osjetiti ubrzo. Prve konkretne rezultate, smatram, os- jetiÊemo tek za par godina. Najviπe oËekujem od reformi obrazovanja. Sadaπnji sistem ima puno nelogiËnosti, nastavni planovi su preobimni i mislim da Êe se reformom πkolstva omoguÊiti mladim ljudima da fakultete zavrπe u nekom razumnijem roku, a ne kao do sada da se πkoluju do 30-te godine. Oni tada malo mogu pomoÊi dræavi. Svakako oËekujem i da Êe realizacijom reformi u ekonomskoj oblasti mladi i struËni kadar moÊi odmah da se zaposli, za razliku od dosadaπnjeg Ëekanja na Birou rada koje je trajalo i po desetak godina. Ljubiπa ∆ulafiÊ (48) penzioner - Pljevlja REFORME NAS PRIBLIÆAVAJU EVROPI Reforme pozdravljam i jako puno oËekujem od njihove realizacije. Kako smo dio Evrope, smatram da Êe nas njihovo sprovoenje joπ viπe pribliæiti zapadno-evropskim zemljama i na kraju nam omoguÊiti da kao punopravan Ëlan naemo i dobijemo svoje pravo mjesto u evropskoj zajednici. Malo smo zakasnili sa njihovim sprovoenjem, a u taj proces trebali smo da krenemo odluËnije joπ prije par godina. Mislim da nikad nije kasno i da joπ imamo dobre πanse da vrlo brzo postanemo dio razvijenog svijeta. Boljitak oËekujem za cjelokupno stanovniπtvo, a posebno bi taj napredak trebalo da osjete mladi. Momir LeposaviÊ (56), portir - Podgorica POSKUPLJENJA USPORAVAJU PROMJENE Cijene iz dana u dan rastu, a privatnici ih formiraju kako im padne na pamet. Kada dræava bude u moguÊnosti da ih kontroliπe i sprijeËi da poskupljuju proizvode, tek onda Êe reforme uspjeti. Ovako je sama ta rijeË viπe fraza sa televizije, radija i novina, koja je za graane daleka i nerazumljiva. Sve je poËelo naopako od kada je uveden euro, koji se praktiËno izjednaËio sa markom. Zdravstvo pod hitno treba reformisati, jer nigdje na svijetu nema primjera da bolesnici po tri mjeseca Ëekaju na jedno obiËno snimanje. Milan KneæeviÊ (37) diplomirani pravnik - Pljevlja REFORMSKI ZAKONI SE NE PRIMJENJUJU Reforme u Crnoj Gori su evidentne uglavnom na deklara- tivnom planu. To konkretno znaËi da reforme postoje preteæno u oblasti zakonodavstva i da se na planu pravne teorije pribliæavamo standardima normalnog i razvijenog svijeta. Meutim, u praksi stvari ne funkcioniπu na ovaj naËin, odnosno ne funkcioniπu onako kako je to predvieno novim reformskim zakonima. »injenica je da gotovo ni jedan reformski zakon, meu koje spadaju i glavni odnosno sistemski zakoni, nije do kraja primijenjen. Aleksandar MusiÊ (33), prodavac - Podgorica LIJE»ENJE POSTALO LUKSUZ Da bi sproveli reforme moramo mijenjati Ëitav sistem, ukljuËujuÊi i crnogorski vrh. Kako moæemo da oËekujemo reforme, kada se novinski stupci pune aferama u kojima se pominju najviπi dræavni organi, pa i sudstvo. Koliko su negativne stvari uzele maha zdravstvenim ustanovama, gdje medicinske sestre "kolo vode". Zvezdana RadonjiÊ (29), kostimograf - Budva STOJIMO U MJESTU Jesam za sprovoenje reformi i manje-viπe sam upoznata sa tim procesom. Ipak mislim da reforme ne mogu toliko brzo da se realizuju. Da budem preciznija, mislim da se niπta ne radi, samo se priËa o reformama i stoji u mjestu. Ivan BeniÊ (35), animator Budva NI©TA SE KONKRETNO NE RADI dovoljno govori podatak da se bez novca ne ide kod ljekara, a poznavati medicinsku sestru je isto kao znati direktora. Medicinske usluge se naplaÊuju, pa je lijeËenje postalo luksuz. Sve dok u druπtvu imamo takve probleme, reforme Êe teπko uspjeti. Ljiljana KovaËeviÊ (33), novinar - Pljevlja USLOVNI OPTIMIZAM Mislim da je dobro πto se konaËno kreÊe u reforme i to ne samo u jednoj veÊ u nekoliko oblasti. Meutim, oËekujem da sprovoenje i realizacija reformi, i pored velike medijske prezentacije, neÊe iÊi ni brzo ni lako i da Êe zadugo ostati "mrtvo slovo na papiru". U svakom sluËaju najavljene promjene u πkolstvu, zdravstvu, ekonomiji, transformaciji lokalne samouprave pozdravljam i, iako njihova realizacija kasni, optimista sam i oËekujem da Êe donijeti dobro za sve nas. Katarina RakoËeviÊ (23), trgovac - Podgorica NI©TA BEZ „VEZE” Reforme su viπe nego potrebne, samim tim πto je danas teπko doÊi do posla, pa omladina gubi povjerenje u dræavu i njenu spremnost da uËini neπto za graane. Za svaki posao je potrebna jaka veza, ili od njega nema niπta. U svim "normalnim" dræavama mladi mogu sebi priuπtiti putovanja, dok mi moæemo samo da sanjamo o posjetama Parizu i drugim metropolama. Veza je potrebna Ëak i tamo gdje ne bi smjelo da je bude - u Nedovoljno sam informisan, Ëitam neke Ëlanke u novinama o tome, dok na TV-u nedovoljno informiπu. Po mom miπljenju, niπta se konkretno ne radi, samo se priËa, a i ne znam na koga se odnose te reforme. Da li su to reforme za one koji ih sprovode ili za nas graane? Uopπte mi nije jasno i ne vidim da te reforme nude iπta, kako mlaima, tako i nama srednjih godina i starijima. Rada VukmanoviÊ (52), penzioner - Budva PENZIJA NI ZA HLJEB I MLIJEKO Nema niπta od reformi. Da li su reforme kada penzioner koji je prethodno radio 20, 30 i viπe godina od penzije ne moæe da kupi hljeb i mlijeko? Kako onda da se lijeËi onaj ko je bolestan, a kamo li da sebi priuπti odlazak u banju kad mu dræava to ne dozvoljava? HroniËni bolesnik moæe da dobije banju preko socijalnog samo jednom. Za πta je neko radio i muËio se cijelog æivota? Ako su reforme samo „mijenjanje fotelja”, onda je sve reËeno, a kod nas je upravo takva situacija. Nataπa StankoviÊ (32), viπi fizioterapeut - Budva NEMA REFORMI PREKO NO∆I Sluæba zdravstva koja je nekada bila najcjenjenija, sada je tema Ëestih kritika. Naπ rad se nedovoljno poπtuje, a plate su nam sve manje i manje. Kao zdravstveni radnici nemamo povlastice u drugim zdravstvenim ustanovama. Doπli smo na nivo uliËnih ËistaËa, uz duæno poπtovanje prema njima, ali njihov rad se viπe cijeni i bolje su plaÊeni nego mi. Reforme se ne mogu sprovesti preko noÊi. 8 Reformator Dvojni intervju decembar 2003. Dvojni intervju decembar 2003. Reformator 9 MINISTAR RADA I SOCIJALNOG STARANJA SLAVOLJUB STIJEPOVI∆ I PREDSJEDNIK SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA DANILO POPOVI∆ U INTERVJUU ZA „REFORMATOR” SLAÆU SE DA BEZ SOCIJALNOG DIJALOGA NEMA REFORMI U PREGOVARANJU SVI MORAJU MALO DA POPUSTE Rezultati sprovoenja reformi u Crnoj Gori, procesa privatizacije, donoπenja novog radnog zakonodavstva, usaglaπavanja opπteg kolektivnog ugovora, socijalnog dijaloga - iz ugla Vlade i Sindikata Crna Gora je postigla makro-ekonomsku stabilnost, proizvodnja i druπtveni proizvod rastu, inflacija je pod kontrolom - to su neke od ocjena Vlade Crne Gore iznijetih na nedavno odræanom sastanku u Sindikatu, na kome su o ekonomskoj politici u ovoj godini razgovarali predstavnici Vlade i opπtinskih i granskih Plata svakog mjeseca? Zakonom o radu je predvieno da se zarada isplaÊuje najmanje jednom mjeseËno, kao i da je prilikom isplate poslodavac duæan da zaposlenom uruËi obraËun zarade. Ukoliko je kod poslodavca doπlo do poremeÊaja u poslovanju, poslodavac je duæan da zaposlenima isplati garantovanu zaradu, ali najviπe za tri mjeseca u kalendarskoj godini. Medjutim, poslodavac je obavezan da isplati razliku izmedju garantovane i zarade koju bi zaposleni ostvario u skladu sa kolektivnim ugovorom, najkasnije po zavrπnom raËunu. Ovim zakonom su propisane i kaznene odredbe, kojima je predvieno da Êe se poslodavac kazniti za prekrπaj novËanom kaznom u iznosu od 50 - 200 najniæih cijena rada u Republici ukoliko ne ispoπtuje ova prava zaposlenih. sindikata. Vienje naπe ekonomske stvarnosti iz ugla Sindikata nije tako pozitivno. Radnici tu stabilnost joπ ne osjeÊaju; naprotiv, navode da je sve viπe steËajeva, otpuπtenih radnika, da standard graana opada. U dvojnom intervjuu za "Reformator" o ovim pitanjima govore ministar rada i socijalnog staranja Slavoljub StijepoviÊ i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Danilo PopoviÊ. Podaci koje iznosi ministar StijepoviÊ o sredstvima koja su uloæena ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja su opredijeljena za razliËite programe rjeπavanja tehnoloπkog viπka radnika, za legalizaciju postojeÊih i otvaranje novih radnih mjesta, prestrukturiranje preduzeÊa, ukazuju na pojaËane aktivnosti i brigu Vlade. STIJEPOVI∆: Od poËetka ove godine, u okviru realizacije Programa rjeπavanja tehno-ekonomskih viπkova, isplaÊene su otpremnine i dokup staæa za preko 1334 zaposlena u ministarstvima i dræavnoj upravi i 2291 zaposlenog u privredi, πto je iznosilo ukupno skoro 9,4 miliona eura. I u sklopu Programa prestrukturiranja preduzeÊa iz oblasti privrede Vlada je usmjerila znatna sredstva nekim preduzeÊima za rjeπavanje tehnoloπkih viπkova, na primjer "Obodu" za 417 zaposlenih, za 118 u "DakiÊu", u "Æeljezari" je 91 radnik dobio otpremninu, a za 273 zaposlena povezan je radni staæ. Takoe su za sedam preduzeÊa iz oblasti drvne industrije usmjerena sredstva za 179 zaposlenih, koji su proglaπeni tehnoloπkim viπkom. Veoma pozitivni rezultati ostvareni su primjenom Uredbe o poreskim olakπicama za novozaposlene radnike - od 14. aprila do 4. decembra radni odnos zasnovala su 30.004 lica. Broj nezaposlenih je 12 odsto manji ove godine nego proπle, a oËekujemo da Êe se pozitivna kretanja nastaviti i sljedeÊe, kada Êe se pokazati pravi efekti. Novozaposleni, naime, uplaÊuju obaveze dræavi, poveÊava se broj poreskih obveznika, πto Êe nam omoguÊiti da smanjimo stope poreza i doprinosa i tako dodatno podstaknemo preduzetniπtvo i zapoπljavanje. SljedeÊe godine nastaviÊemo i sa dodjelom kredita za zapoπljavanje, s tim πto Êe iznos kredita za svako novo radno mjesto biti vjerovatno veÊi. REFORMATOR: Da li je Sindikat spreman da, uporedo sa zalaganjem za bolji standard radnika, razvije i svoju strategiju podrπke reformama, od kojih, dugoroËno, najviπe zavisi kako Êe radnici æivjeti? Tim prije πto, kako ste Vi jednom saopπtili, od 115.000 radnika u Crnoj Gori, samo 30.000 stvarno privreuje. POPOVI∆: Od 1990. godine na dalje veÊina graana, kao i Savez samostalnih sindikata Crne Gore, dali su maksimalni doprinos i podrπku reformama. U tom procesu sprovoenja reformi ipak su radnici ponijeli najviπe tereta - sa 165.000, broj radnih mjesta sveden je na sadaπnjih 121.000. TaËno je da je u posljednje vrijeme poveÊan broj zaposlenih, kroz poreske olakπice koje je donijela Vlada, ali se finansijski efekti joπ ne osjeÊaju, ni kod radnika ni kod fondova. Iz tih doprinosa stvara se, ipak, kvalitetnija osnova za rad Zavoda za zapoπljavanje i Fonda PIO. Tu su zatim porezi iz zarada, koji se slivaju u budæet, πto ima uticaja, s obzirom na to da je u ovom momentu Vlada najveÊi poslodavac. Najviπe radnika u Crnoj Gori sada se finansira iz budæeta. Za radnike u Crnoj Gori privatizacija je sada najvaænije pitanje. Ovako kako se sada odvija, privatizacija ne ide u prilog ni dræavi, ni reformama, a najmanje radnicima. Naime, na Vladi je da stvori kvalitetan ambijent, koji bi privukao inostrane investitore da ovdje ulaæu i otvaraju nova radna mjesta. Iz ugla sindikata, reforma znaËi: koliko se radnih mjesta gubi, toliko se dobija kroz investicije u nova radna mjesta. Naæalost, posljednjih godina bilo je malo investicija, malo je novih radnih mjesta otvoreno, a izgubljeno je puno, ukljuËujuÊi i preduzeÊa koja su i ranije poslovala sa gubicima. To se sada reflektuje punom teæinom - radnici koji ni prije 15-ak godina nijesu redovno primali plate, jer su njihova preduzeÊa loπe poslovala, sada nemaju nikakvu zaradu, a preduzeÊa niπta ne rade. Takvi su primjeri "DakiÊa", "Oboda", "Metalca"... Da bi se stvorio odgovarajuÊi ambijent, pokrenute su promjene u radnom zakonodavstvu - donijeti su zakoni o radu, o πtrajku i o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji su bili u fokusu paænje sindikata. Mi smo se, najviπe πto smo mogli, ukljuËili u raspravu o tim zakonima, davali primjedbe i sugestije, Ëiji je jedan dio uvaæen. Za nas je posebno vaæan Zakon o radu, koji unosi nov naËin odnosa prema radu, sklapanje preciznih ugovora, a omoguÊava i da radnik moæe raditi viπe poslova, kao πto je sluËaj u razvijenim zemljama. REFORMATOR: Zakon o radu, koji je usvojen u julu, izmeu ostalog, propisuje da se u roku od tri mjeseca potpiπe i novi Opπti kolektivni ugovor. Taj rok je, meutim, proπao, a ovaj ugovor joπ nije usaglaπen. Sindikat je predloæio radnu verziju ugovora, kao osnovu za pregovaranje sa dva druga socijalna partnera - Vladom i Privrednom komorom. ©ta je to oko Ëega je najteæe dogovoriti se? POPOVI∆: Sindikat je uradio radnu verziju, odnosno Predlog opπteg kolektivnog ugovora i prvu varijantu smo uputili Ministarstvu rada. Usaglaπavanje je iπlo teπko, prvenstveno zbog ekonomske situacije i nekih novina iz zakona o radu i πtrajku, ali na kraju je pripremljen predlog koji je sada u proceduri. Na sjednici VijeÊa Sindikata ta je verzija ugovora 90 odsto prihvaÊena. Sada oËekujemo da Slavoljub StijepoviÊ: Najteæe je usaglasiti pitanja koja zadiru u ekonomski status zaposlenih Danilo PopoviÊ: U procesu sprovoenja reformi ipak su radnici ponijeli najviπe tereta se izjasne Sekretarijat za zakonodavstvo i Privredna komora. STIJEPOVI∆: Najteæe je usaglasiti pitanja koja zadiru u ekonomski status zaposlenih - pitanje zarada i druga prava iz radnog odnosa, kao πto su topli obrok, zimnica, regres i sliËno. Sindikat je pokrenuo i novi naËin utvrivanja minimalne cijene rada, koja pojednostavljuje postupak korekcije cijene rada, ali za koji joπ nije postignuta saglasnost socijalnih partnera. Mi smo u Vladi razmotrili te predloge, uvaæavajuÊi Sindikat, koji doæivljavamo kao partnera na ovom projektu. Nema mnogo taËaka oko kojih se nismo sloæili, tako da je, izmeu Vlade i Sindikata, Opπti kolektivni ugovor usaglaπen u veoma visokom procentu. Novi tekst kolektivnog ugovora veoma je bitan za dalju proceduru ostvarivanja prava zaposlenih, a nakon njega slijedi potpisivanje granskih i pojedinaËnih ugovora, kojima se preciziraju prava i obaveze poslodavca i zaposlenog. Ekonomsko-socijalnom savjetu. Nama je u Crnoj Gori neophodno da imamo πto je moguÊe viπe subjekata, institucija i pojedinaca, ukljuËenih u sve ono πto se danas radi na planu reformi. Formiranje regionalnih i lokalnih ekonomsko-socijalnih savjeta, po kriterijima i standardima usvojenim u svijetu, ne moæe nikom da smeta. Moæe samo da koristi ako se πto viπe ljudi ukljuËi u rjeπavanje problema, da Ëujemo miπljenje πto veÊeg broja, posebno struËnih ljudi. REFORMATOR: Pregovaranje tri socijalna partnera - Vlade, Komore i Sindikata - nerijetko se doæivljava samo kao nastavak, ili preslikavanje trougla - politika, vlast, ekonomija. Koliko u takvom stavu ima istine? POPOVI∆: Ja se ne bi sloæio sa takvim miπljenjem. TaËno je da je sve pod patronatom politike i da, πto se prije ekonomija izvuËe ispod πapa po- Uz socijalni dijalog do konsenzusa REFORMATOR: Nedavno je pokrenuta ideja da se u Crnoj Gori formiraju regionalni i lokalni nepolitizovani ekonomsko-socijalni savjeti, a veÊ postoji i Ekonomsko-socijalni savjet na nivou Republike. Koliko ovakav vid socijalnog dijaloga moæe pomoÊi da se teret reformi ravnomjernije rasporedi na sve slojeve druπtva i unaprijede odnosi izmeu poslodavaca i radnika? POPOVI∆: Bez socijalnog dijaloga nema ni reformi, ni demokratije u druπtvu. Ako su nam puna usta demokratije onda moramo njegovati socijalni dijalog. Ekonomsko-socijalni sa- vjet postoji u Crnoj Gori - formiran je uredbom Vlade, ali organizovanje Savjeta treba urediti i Zakonom. Vlada zajedno sa ljudima iz ovog Savjeta treba da pripremi predlog tog zakona. Ja doæivljavam taj Ekonomsko-socijalni savjet kao drugi parlament u Crnoj Gori, ne politiËki, veÊ parlament koji Êe se baviti æivotnim pitanjima graana i radnika. Prema tome, moja je maksimalna podrπka formiranju ekonomsko-socijalnih savjeta, na nivou Republike, na lokalnom nivou i, posebno, na nivou regija, jer Crnu Goru treba razvijati po regijama. STIJEPOVI∆: Mislim da je dosadaπnje postojanje Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Republike pokazalo opravdanost. Mogu da kaæem da nijedan projekat, iz bilo kog ministarstva, a iz okvira nadleænosti Savjeta, nije upuÊen u vladinu proceduru, a da nije prethodno proπao filter usaglaπavanja i zauzimanja stavova u Kolektivni ugovori Opπti kolektivni ugovor, koji potpisuju Vlada, Sindikat i Komora, definiπe minimum prava i obaveza izmeu poslodavca - vlasnika kapitala i posloprimca- radnika. Na osnovu tog ugovora donijeÊe se granski, a zatim posebni kolektivni ugovori, koje Êe zakljuËivati sindikalna organizacija unutar svakog preduzeÊa sa svojim poslovodstvom. Kvalitet tog ugovora zavisiÊe od kvaliteta pregovaranja, ali i od kvaliteta proizvodnog programa, odnosno poslovanja preduzeÊa. Novi zakon tako prekida sa dosadaπnjim naËinom i praksom radno-pravnog sistema - radni odnos se zasniva putem ugovora o radu. Svaki zaposleni stupa u radni odnos tako πto Êe zakljuËiti ugovor o radu sa poslodavcem. Tim ugovorom utvrivaÊe se sve, od visine plate do duæine trajanja rada i ostalih uslova. Ugovor je jasan: ako zaposleni ne poπtuje ugovor ima sankciju, a ako ne poπtuje poslodavac, zaposleni ima pravnu zaπtitu kod odgovarajuÊih pravnih subjekata. Zakonom je predviena i arbitraæa kao poseban zakonski institut - kada zaposleni i poslodavac ne mogu da se dogovore oko neËega, onda arbitraæa rjeπava taj problem, a odluka arbitraæe obavezna je za poslodavca `kao i za zaposlenog i ima snagu sudske odluke. litike, to Êemo prije sprovesti reforme. U velikom broju kolektiva u Crnoj Gori ne biraju se struËni ljudi, nego politiËki podobni, a to jednostavno ne moæe obezbijediti uspjeh preduzeÊu. ©to se prije budemo oslobodili tog partijskog uticaja, prije Êemo razviti procese reforme unutar privrede. STIJEPOVI∆: »injenica je da se u Crnoj Gori Ëesto stvari politizuju, da mnogo toga sluæi u dnevno-politiËke svrhe, ali ja vjerujem da se ovaj tripartizam i socijalni dijalog koji se odvija u Crnoj Gori izmeu tri socijalna partnera izvlaËi iz tokova politike i van je politiËke kontrole i vlasti i opozicije. Mislim da se u ovom dijalogu svako bori za svoje interese, πto je logiËno, svako sa svojim polaziπtima oko razliËitih pitanja. Ipak, sam naËin viπemjeseËnog dogovaranja i pregovaranja oko nekoliko sistemskih zakona, Ëega su graani Crne Gore bili svjedoci, govori u prilog da dijalog Vlade, Komore i Sindikata nije baπ onakav kakvim neki æele da ga prikaæu. Upravo ta borba da se saËuva svoj interes i da se obezbijedi njegova prolaznost kroz zakonske projekte doprinijela je tom mukotrpnom viπemjeseËnom pregovaranju, koje je na kraju urodilo plodom i konsenzusom. Sve strane u pregovaranju su donekle popustile niko ne moæe da raËuna na apsolutnu prolaznost svojih predloga i ideja. Mislim da je to dobro za svaki projekat, jer na kraju pobijede argumenti (πto donosi kvalitet onoga o Ëemu se pregovara) i dogovori. REFORMATOR: Korjenita reforma privrednog sistema zahtijeva i reformu Sindikata. Koliko je naËin rada, organizovanja, pa i razmiπljanja u sindikalnim organizacijama zaista promijenjen i prilagoen novoj ulozi sindikata? POPOVI∆: U svijetu sindikati jaËaju sa jaËanjem ekonomske moÊi zemlje. Nema πta da radi sindikat u pre- duzeÊu koje niπta ne proizvodi, kao πto je sada sluËaj, recimo, u "DakiÊu" ili "Obodu". Tu nema mjesta sindikatu, jer tu jednostavno nemate zaπta da se borite - ne moæete se tu po osnovu rada boriti za radniËka prava. Nema rada - nema radniËkog prava. To moramo da shvatimo. Moramo mijenjati svijest. REFORMATOR: Da li je sindikat dovoljno organizovan i efikasan da pomogne radnicima, ne samo u zaπtiti njihovih prava, veÊ i u edukaciji i informisanju o reformama? POPOVI∆: Ne joπ. ProÊi Êe joπ vremena dok doemo do onog nivoa koji æelim. Dio problema je πto se dio radnika zaposlenih u privatnom sektoru plaπi od sindikata, a ponekad im to i poslodavac onemoguÊava, jer je joπ jako prisutan "rad na crno". Kroz kvalitetniju inspekciju Ministarstva rada i socijalnog staranja i ukljuËivanje sindikata u borbu protiv sive ekonomije i sindikat Êe zadobijati veÊe povjerenje radnika, koji sada rade i u privatnom i u neformalnom sektoru. Kroz kvalitetniji naËin informisanja i obraÊanja radnika za pomoÊ sindikatu, i mi Êemo moÊi da mnogo efikasnije djelujemo i bolje pomognemo radnicima. Ono πto je takoe veoma bitno, πto u Sindikatu osjeÊamo kao problem, jeste da je naπ sistem informisanja dosta loπ, mada i tamo gdje ima informacija, ljudi nerado Ëitaju i nijesu spremni da se informiπu, vjerovatno preokupirani materijalnim problemima i problemima svakodnevice danas u Crnoj Gori. Vezano za novi set zakona iz radnog zakonodavstva i novi Kolektivni ugovor, mi u Sindikatu radimo na formiranju mreæe pravnih kancelarija, koje Êe pruæati besplatnu pravnu pomoÊ, odnosno usluge, svim radnicima u Crnoj Gori, a prvenstveno Ëlanovima Sindikata. Opravdanost formiranja tih pravnih kancelarija pokazuje podatak da smo u toku posljednje godine imali oko 2000 savjeta ili sudskih predmeta. Sindikat i Vlada moraju saraivati REFORMATOR: Koliko Sindikat moæe i materijalno da pomogne radnicima, iz sredstava koja se prikupe od Ëlanarine? POPOVI∆: Prema podacima Sindikata, oko 82-83.000 radnika plaÊa sindikalnu Ëlanarinu, od Ëega oko 60.000 redovno, a ostali zavisno od vremena isplate zarada. Ipak, Sindikat je do sada najviπe mogao da pomogne radnicima zahvaljujuÊi znaËajnim donacijama sindikata iz Italije, NjemaËke, Francuske, Belgije, Velike Britanije, od kojih smo formirali Fond solidarnosti i tako pomogli velikom broju radnika i graana. Prema naπoj evidenciji, Sindikat je pruæio pomoÊ za oko 240.000 radnika tokom prethodne Ëetiri godine. U okviru tog Fonda solidarnosti postoji i fond za stipendiranje dobrih aka i studenata iz siromaπnih radniËkih porodica. Posljednje Ëetiri godine finansirali smo i pomogli kroz stipendije oko 1.600 aka i studenata. Pokuπavamo, dakle, da pravimo pravu interesnu organizaciju, ali to sporo ide, zbog objektivnih razloga koji se deπavaju u druπtvenom i privrednom okruæenju. Veliki broj radnika neredovno prima plate, a i to su vrlo male plate, tako da se teπko odvaja i jedan cent od tako niskog dohotka. Ali, naravno, radiÊemo sve da Sindikat stvarno postavimo kao interesnu organizaciiju, u koju Êe radnici imati povjerenje i od koje Êe imati koristi i zaπtitu. REFORMATOR: Crnogorski sindikat ponekad se optuæuje da suviπe popuπta vlasti, da je produæena ruka reæima. Takve kritike obiËno se upuÊuju iz opozicionih politiËkih stranaka, ali zahtjevi za promjenama stiæu i iz samog sindikata - na primjer iz opπtina Bar i NikπiÊ. POPOVI∆: PolitiËka opozicija je isprobala sve. Ona se danas nalazi van Skupπtine i pokuπava da vanparlamentarnim djelovanjem izazove vanredne parlamentarne izbore u Crnoj Gori. Naæalost, u tome pokuπava da iskoristi socijalu i materijalno stanje radnika, da preko radnika, pokretanjem πtrajkova i mitinga, pokrene inicijativu za ostvarivanje svoje æelje vanparlamentarnih izbora. Mi sa Vladom moramo saraivati. Ne postoji neka druga vlada, niti vlada u sjenci, sa kojom bi mogli saraivati oko zakona i Opπteg kolektivnog ugovora. Mi polazimo od toga da dogovor kuÊu gradi. Ovu Vladu je izabrao narod na parlamentarnim izborima - veÊina graana je tako odluËila i, dok bude tako, mi Êemo to prihvatiti. To je potpuno normalno. Problem je taj πto naravno i sindikalno Ëlanstvo pripada razliËitim politiËkim opcijama i strankama, pa neki naπi Ëlanovi, koji su u organima Sindikata, pokuπavaju ponekad da proture neπto πto je interesantno za politiËku opoziciju. Ali ipak, i to se polako stiπava i najveÊim dijelom sindikat se okreÊe æivotnim, interesnim piIrena MijanoviÊ tanjima radnika. Cijena rada Minimalna cijena rada nije se dugo mijenjala, a iznosi 50 eura. PotroπaËka korpa, sa 65 osnovnih æivotnih namirnica, koπta oko 290 eura, a to je, prema procjeni sindikata, samo 56 odsto rashoda ËetvoroËlane porodice. Iz Sindikata je najavljeno da Êe cijena rada biti uskoro poveÊana? PopoviÊ: Cijena rada nije dugo mijenjana, ali smo se dogovorili sa Vladom, u sklopu potpisivanja novog Kolektivnog ugovora, o jednom mehanizmu u buduÊem poveÊavanju minimalne cijene rada, koja Êe zavisiti od kretanja troπkova æivota. Vlada Êe dakle morati da djeluje i na cijene, odnosno inflaciju, jer Êe se troπkovi æivota automatski ugraivati u minimalnu cijenu rada. To znaËi da Êe se, potpisivanjem novog kolektivnog ugovora, minimalna cijena odmah, automatski poveÊavati za rast troπkova æivota, a uspjeli smo i da u okviru koeficijenata poveÊamo razmak, odnos i raspon, koji Êe omoguÊiti 28 odsto poveÊanja Ëak unutar tih raspona. StijepoviÊ: »injenica je da minimalna cijena rada nije odavno mijenjana i svakako smo i mi u Vladi svjesni Ëinjenice da je neophodno da plate u Crnoj Gori budu veÊe i da na tome treba raditi. Meutim, ono o Ëemu moramo da vodimo raËuna u Vladi i da budemo odgovorni prema tom pitanju jeste, prije svega, da isplaÊujemo ono πto je moguÊe, ono πto su naπe materijalne moguÊnosti. Razumijemo æelje i napore sindikata da se poveÊa minimalna cijena rada, to je i naπe opredjeljenje, ali moramo vidjeti kakve su naπe realne moguÊnosti, da ne bi utvrdili cijenu rada, koju neÊemo moÊi da isplaÊujemo. Dakle, sigurno da Êe vrijeme koje je pred nama donijeti i pregovore na ovu temu, ali Êe njihov rezultat zavisiti od toga da li dovoljno proizvodimo i stvaramo da bi se moglo obezbijediti æeljeno poveÊanje plata. Radionica Æeljezare NikπiÊ 10 Reformator KONKURSI decembar 2003. decembar 2003. PLANOVI zapoπljavanja Reformator 11 OBRAZOVANJE 12 Reformator decembar 2003. REFORMA OBRAZOVANJA Jasni ciljevi Strani donatori podræaÊe sa 12 miliona eura reformu obrazovanja u Crnoj Gori, koja je oznaËena kao jedan od kljuËnih prioriteta Vladine razvojne politike Reforma obrazovanja u Crnoj Gori dostigla je taËku kada je nakon izrade nove zakonske regulative od predπkolskog do univerzitetskog obrazovanja, koncipiranja novih nastavnih planova i programa i sistematske obuke nastavnika - za primjenu novog obrazovnog koncepta u praksi, neophodna veÊa meunarodna pomoÊ. U tu svrhu Ministarstvo obrazovanja je 24. novembra u Podgorici organizovalo Donatorsku konferenciju na kojoj je Crnoj Gori za projekte u reformi obrazovanja obeÊano 12 miliona eura za sljedeÊu godinu. Svjetska banka je najavila da Êe izdvojiti pet miliona eura, a Evropska agencija za rekonstrukciju dva i po miliona eura. Ministar prosvjete i nauke Slobodan BackoviÊ izjavio je nakon Konferencije da je Vlada Finske obeÊala dva i po miliona eura za podrπku reformi πkolstva, dok se tek oËekuje izjaπnjavanje kanadske Vlade. Prema BackoviÊevim rijeËima reforme Êe podræati i donatori koji su u Crnoj Gori od ranije prisutni, USAID i UNICEF, kao i Centar za otvoreno druπtvo i πvajcarski SDC. On je istakao da Êe znaËajna sredstava u obrazovanje, koja USAID-a planira da uloæi preko lokalne samouprave, biti opredijeljena za revitalizaciju postojeÊih πkolskih objekata. Za podizanje novih πkola i njihovu tehniËku opremljenost, Ministarstvo pored ostalog planira podizanje kredita pod povoljnim uslovima. Od dva i po miliona eura, koje Êe Evropska agencija za rekonstrukciju uloæiti u obrazovanje, 500 hiljada je namijenjeno za visoko obrazovanje, dok Êe sa preostala dva miliona biti nastavljen projekat struËnog obrazovanja, koji je zapoËet prije dvije godine. Crnogorski premijer Milo –ukanoviÊ na Konferenciji je istakao da je reforma obrazovanja jedan od kljuËnih prioriteta Vladine razvojne politike, te da se upravo u toj oblasti najjasnije ocrtava snaæna opredijeljenost Crne Gore na putu koji vodi u porodicu evropskih dræava. Cilj reforme obrazovanja i prateÊih projekata je dostizanje kvaliteta obrazovanja koji Êe naπim mladim ljudima omoguÊiti vrednovanje i priznavanje diploma u cijelom svijetu. Program menadæer za razvoj i investicije Evropske agencije za rekonstrukciju Reina De DominiÊis impresionirana je reformama u oblasti obrazovanja u Crnoj Gori. "Ministarstvo prosvjete zna πta hoÊe. Ono je meu prvima krenulo u strateπko planiranje i izradilo modernu legislativu, kao okvir koji pruæa mehanizme za ostvarivanje ciljeva reforme", kazala je De DominiÊisova. Ona smatra da je praktiËno neodræivo da sredstva koja dræava izdvaja za oblast obrazovanja seæu do visine Ëetvrtine ukupnog budæeta, πto ove godine iznosi 96,2 miliona eura. Prvi koraci u racionalizaciji sredstava, kako bi sistem bio odræiv, naæalost vezani su za smanjenje broja zaposlenih. OgraniËenost sredstava, s druge strane, uslovila je traæenje pomoÊi od donatora. Evropska agencija za rekonstrukciju svoju paænju i sredstva u protekle dvije godine fokusirala je na struËno obrazovanje. "Agencija je finansirala VET program koji se zavrπio ovih dana, a trajao je dvije godine. Program je namijenjen mladima u procesu πkolovanja, kao i nezaposlenim za koje se organizuje neformalno obrazovanje", rekla je De DominiÊis. U taj projekat uloæeno je milion eura, a realizuje se u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, Ministarstvom rada i Zavodom za zapoπljavanje kao socijalnim partnerima. Evropska komisija je svoje zadovoljstvo zbog rezultata VET projekta, izrazila nastavkom njegovog finansiranja sa oko dva miliona eura", saopπtila je De DominiÊisova. PomoÊnik ministra za obrazovanje i nauku Radovan DamjanoviÊ takoe smatra da je podrπka meunarodne zajednice u Od reforme obrazovanja oËekuje se postepeno mijenjanje svijesti ka pozitivnim svjetskim i evropskim trendovima ovom trenutku od presudne vaænosti za ostvarenje reformi u obrazovanju. "Sredstva dobijena od donatora prije svega Êe biti uloæena u infrastrukturu, koja je, ako gledamo sa aspekta moderne πkole, veoma nerazvijena i loπa", kazao je DamjanoviÊ, dodajuÊi da prema svjetskim standardima πkole ne mogu raditi u viπe od jedne smjene, dok je nastava u naπim πkolama ponegdje organizovana Ëak u tri smjene. Sredstva koja Êe donatori uloæiti, vaæna su i za obuku oko osam hiljada nastavnika, a znaËajan dio sredstava mora biti izdvojen za izradu nastavniËke i udæbeniËke literature. "Ono πto nadasve oËekujemo da postignemo reformom obrazovanja u cjelini, odnosi se na postepeno mijenjanje svijesti ka pozitivnim evropskim i svjetskim trendovima", zakljuËio je DamjanoviÊ. Ivanka FatiÊ Rastoder NAJZANIMLJIVIJA PITANJA IZ POZNATE EMISIJE TELEVIZIJE CRNE GORE Pitajte Vladu Teme: Zakon o elektronskom potpisu i legalizacija i otvaranje novih radnih mjesta i tada poπtovanoj gledateljki niko neÊe ni traæiti nikakve izvode, zato πto su ti dokazi kod dræave. Oni treba da budu centralizovani, jer dræava mora imati evidenciju svojih dræavljana. NOVINAR ALEKSANDAR MIRKOVI∆: Kako se moæe zloupotrijebiti elektronsko poslovanje i ko izdaje ovlaπÊenja i certifikate za elektronski potpis? GLEDATELJKA IZ NIK©I∆A: Opπtinske takse, porez na nekretnine, uplate za izvode iz MatiËne knjige rodjenih neke su od obaveza koje treba da izmirimo. U svijetu se to moæe preko Interneta. Kad Êe se kod nas to desiti? BORIVOJE MARI∆, pomo- Ênik sekretara za razvoj: Vlada Crne Gore Êe do sredine decembra ove godine usvojiti strategiju razvoja informacionog druπtva, znaËi i strategiju izgradnje elektronske vlade, gdje Êemo taËno definisati svaki korak kako da se do toga dodje. ©to se tiËe registara gradjana, planiramo da do kraja sljedeÊe godine to bude zavrπeno BORIVOJE MARI∆: Zakon o elektronskom potpisu smo donijeli upravo da bi preduprijedili zloupotrebe, a certifikat moæe da izdaje bilo koje pravno ili fiziËko lice, znaËi preduzetnik. Jedina njegova obaveza je da osam dana prije nego πto poËne da radi prijavi svoju namjeru da radi, ali zato mora kasnije da ispuni organizacione, tehniËke, struËne uslove. Ako izdaje kvalifikovane certifikate za elektronski potpis, onda mora da ima i obezbijedjen depozit, odno- sno finansijska sredstva koja Êe posluæiti za eventualnu naknadu πtete. GLEDALAC KOJI JE KONKURISAO ZA KREDIT ZA SAMOZAPO©LJAVANJE: Postoji li moguÊnost da se poveÊa iznos kredita, jer je za ozbiljan posao potrebna veÊa svota i da li Êe se aæurirati zahtjevi? jeno. Preko 50 odsto kredita odobreno je za poljoprivredu, zatim zanatstvo, trgovinu i ostale usluge. BRANIMIR BOJANI∆, direktor Zavoda za zapoπljavanje: Na kredit Ëeka 4.248 ljudi. VeÊ smo saopπtili da Êemo krajem decembra ove godine odobriti novih 500 kredita. Kad se prije Ëetiri godine koncipirao ovaj program, onda je tri hiljade eura, tj. tadaπnjih πest hiljada maraka, bio zadovoljavajuÊi iznos za firme koje su veÊ bile na træiπtu. Pokuπali smo da omoguÊimo korisnicima kredita da zaokruæe proizvodni ciklus i da predju sa ilegalnih na legalne tokove poslovanja, πto je u velikoj mjeri urad- BRANIMIR GVOZDENOVI∆, potpredsjednik Vlade: Smatramo da je takvih pojava manje nego ranije i spremni smo da se tim problemom bavimo na pravi naËin kako bi svi dobili jednaku πansu. AnaliziraÊemo svaki konkretan problem i, ako utvrdimo da su optuæbe opravdane, ukljuËiÊemo se i na odgovarajuÊi naËin eliminisati te pojave. Jedan od naËina je i donoπenje odredjenih zakonskih rjeπenja. To su antimonopolski zakoni, uradjeni po svim standardima Evropske unije. GLEDALAC IZ NIK©I∆A: Ljudi koji imaju monopol na neke poslove u Crnoj Gori ne dozvoljavaju da normalno poslujemo. ©ta Êete uraditi po tom pitanju? Ekspert decembar 2003. Reformator 13 ELEKTRONSKI POTPIS Da li Êe nas kompjuteri potpisivati? Elektronski potpis πirom otvara vrata elektronskom poslovanju u svim sferama rada i æivota. Realno je oËekivati da Êe vrlo brzo i kod nas zaæivjeti e-vlada, e-poslovanje i sliËni servisi. I mi Êemo vrlo brzo plaÊati raËune za samo jedan minut mnogim zemljama telefonske i ostale raËune moguÊe je platiti iz kuÊe ili iz kancelarije za samo jedan minut. Tako se izbjegavaju nepotrebni redovi u poπtama i poveÊava efikasnost naplate. To su samo neke od prednosti koje pruæa elektronsko poslovanje. Elektronsko poslovanje, poznato kao e-poslovanje, predstavlja novi, efikasniji i jeftiniji model poslovanja i osnovni preduslov za postizanje konkurentnosti preduzeÊa, bez njega je nemoguÊe nastupiti na globanom træiπtu, uzrokuje otvaranje novih preduzeÊa i novih radnih mjesta. Primjena informacionih tehnologija u dræavnoj upravi, po stavovima EU, predstavlja najbræi i najefikasniji naËin za sprovoenje reformi druπtva u cjelini i ukljuËivanje u evropske integracije. Da bi elektronsko poslovanje bilo pravno valjano, mora se normativno urediti. U cilju kreiranja kvalitetnog poslovnog ambijenta i uklanjanja biznis barijera, Vlada je pripremila, a Skupπtina Republike Crne Gore u septembru tekuÊe godine usvojila Zakon o elektronskom potpisu. Zakonom je propisano da se ne moæe odbiti prijem elektronskog dokumenta samo zato πto je u elektronskom obliku, Ëime se æelio podstaÊi razvoj elektronskog poslovanja i pravno izjednaËiti elektronski dokument sa papirnim dokumentom. Elektronskom potpisu je data ista pravna snaga kao i svojeruËnom potpisu. Pored osnovnih zakona u ovoj oblasti neophodno je znanje i prije svega volja, kao πto kaæe gospodin Borivoje MariÊ, jedan od pisaca ovog Zakona i rukovodilac Centra za informatiku pri RepubliËkom sekretarijatu za razvoj. Elektronski potpis πirom otvara vrata elektronskom poslovanju u svim sferama rada i æivota. Uvoenjem elektronskog poslovanja u organe uprave, sudove i organe lokalne samouprave, znaËajno se poveÊava efikasnost njihovog rada, kvalitet usluga, transparentnost u poslovanju sa preduzeÊima i kvalitet servisiranja graana. To Êe podstaÊi cijeli javni sektor, preduzeÊa, banke i graane da i oni koriste ovaj naËin poslovanja. Realno je oËekivati da se do kraja ove godine pripremi i donese strategija izgradnje elektronske vlade (e-vlade). To znaËi da Êe se svi radni procesi u ministarstvima i vladinim agencijama izvrπavati U online, razmjena dokumenata izmeu organa Êe se izvrπavati online, sve informacije i servisi graanima i preduzeÊima Êe se pruæati i online. Prva faza uvoenja elektronske vlade biÊe potpuna IT podrπka formiranju, odræavanju i koriπÊenju svih registara koje vode dræavna ili lokalna uprava: registar graana, registar prostornih jedinica, registar adresa i registar privrednih druπtava. Registri treba da budu jedinstveni na nivou Crne Gore i dostupni preko Interneta. IdentifikovaÊe se javni servisi za graane i privredna druπtva, omoguÊiÊe se graanima da se preko jednog mjesta (portala) obraÊaju dræavnim or- ganima, izgradiÊe se uprava okrenuta graaninu i preduzeÊu. Sve ovo pratiÊe i proces deregulacije i maksimalno pojednostavljivanje radnih postupaka u organima uprave. Zato se i kaæe da je izgradnja elektronske vlade prvo reformski pa tek onda tehnoloπki izazov. Da bi elektronsko poslovanje bilo tehniËki moguÊe neophodna je kvalitetna i moderna komunikaciona infrastruktura. DefinisaÊe munikacionog operatora, kao i za koriπÊenja beæiËnih tehnologija pristupa. Sve to omoguÊava pojedincima i preduzeÊima iz bilo kog dijela Republike iste uslove za æivot i rad. Udaljenost viπe nije problem, jednake su πanse za poslovnu komunikaciju, stvaraju su moguÊnosti za rad na daljinu i uËenje na daljinu. Ohrabruje podatak da u u Crnoj Gori postoji oko 70.000 Internet korisnika, Identifikacija potpisnika Elektronski potpis predstavlja skup podataka u elektronskom obliku (privatnim kljuËem πifriran saæetak dokumenta), koji se pridruæuju elektronskom dokumentu i sluæe za identifikaciju lica koje je potpisalo dokument. Osim identifikacije potpisnika, elektronski potpis omoguÊava provjeru integriteta dokumenta, njegovu tajnost, obezbjeuje neporecivost, a uvoenjem treÊe strane od povjerenja koja izdaje certifikate obezbijeena je i fiziËka identifikacija vlasnika izdatog certifikata tj. potpisnika. se dalje osavremenjivanje i πirenje te infrastrukture, mjere za poveÊanja broja korisnika Interneta sa aspekta cijene pristupa, cijene zakupa kapaciteta fiksnog teleko- πto Ëini 11% stanovniπtva ili 18 odsto domaÊinstava. Za koriπÊenje informacionih i komunikacionih tehnologija neophodno je podiÊi nivo obrazovanja stanovniπtva. U tom cilju Ministarstvo prosvjete je donijelo strategiju primjene ovih tehnologija u osnovnom i srednjem obrazovanju, koja je veÊ u toku. Slijedi priprema nastavnog osoblja za kompetentno izvoenje nastave primjenom ovih tehnologija. UËenje uz pomoÊ Interneta Êe rezultirati veÊom samostalnoπÊu uËenika, poveÊanom sposobnoπÊu analiziranja i kritiËkog spoznavanja, mladi ljudi Êe se pripremiti za samostalno uËenje i na taj naËin Êe biti prilagoeni bræoj i lakπoj promjeni radnih mjesta koja Êe u buduÊnosti biti sve ËeπÊa. Broj preduzeÊa koja koriste odreene vidove elektronske trgovine ili su zainteresovana za elektronsko poslovanje je takoe u porastu. Donoπenjem Zakona o elektronskom potpisu, a u pripremi je i zakon o elektronskoj trgovini, poveÊava se πansa preduzeÊima za nastup na globalnom træiπtu. Elektronska trgovina sa apekta prodavca znaËi niæe troπkove otvaranja prodavnice (prodavnica fiziËki ne mora ni da postoji), skladiπtenja i isporuke, bræe opsluæivanje kupaca i bræe reakcije na zahtjeve kupaca. Sa aspekta kupca elektronska trgovina znaËi moguÊnost kupovine iz stana, bolju informisanost, lakπe poreenje cijena, niæe cijene nabavke i dostavu na kuÊnu adresu. Internet nam pruæa mnoge moguÊnosti i prije svega komfor. Preko bankarskih portala moæemo platiti sve raËune i tako izbjeÊi duge redove. Dovoljno je da iz kancelarije ili kuÊe unesete broj raËuna i banku vaπeg klijenta, iznos koji uplaÊujete, svrhu uplate, i na kraju potpiπete elektronskim potpisom. Informacione i komunikacione tehnologije Êe omoguÊiti i pruæanje zdravstvenih usluga pacijentima u udaljenim i slabo naseljenim podruËjima. Primjenom telemedicine deæurni specijalisti KliniËkog centra moÊi Êe da daju savjete ljekarima u udaljenim domovima zdravlja. Ove i druge moguÊnosti uzrokovaÊe da se na raËunarima nau naπi liËni podaci, naπe kupovine i prodaje, plaÊanja, zdravstveni karton, dijagnoze, propisane terapije, podaci o imovini i sliËno. Pristup tim podacima mora zavisiti od volje graanina. Ako ne bi bilo elektronskog potpisa naπa privatnost bi bila bitno ugroæena. Zbog toga se veÊ poËelo sa pripremama za donoπenje zakona o zaπtiti privatnosti i liËnih podataka graana. Sve te transakcije putem Interneta su sigurne, ako se primjenjuje elektronski potpis. Informacione i komunikacione tehnologije su nesumnjivo najprodornije tehnologije danaπnjice, generator promjena i transformacije druπtva iz dominantno industrijskog u informaciono u kome znanje postaje osnovni faktor proizvodnje. S obzirom na to da se sve viπe razvija svijest o neophodnosti i efektima koriπÊenja Interneta, realno je oËekivati da Êe vrlo brzo i kod nas zaæivjeti e-vlada, e-poslovanje i sliËni servisi. I mi Êemo vrlo brzo plaÊati raËune za samo jedan minut. Ana VukoviÊ AGENDA reformi 14 Reformator decembar 2003. DEVET MJESECI OD USVAJANJA AGENDE EKONOMSKIH REFORMI ISPUNJENI I PREMA©ENI PLANOVI Najavljeno je i da Êe konzorcijum crnogorskih banaka naredne godine uloæiti preko deset miliona eura u poboljaπanje snabdijevanja vodom na Crnogorskom primorju evet mjeseci nakon usvajanja Agende ekonomskih reformi premaπen je planirani realni rast bruto druπtvenog proizvoda (BDP) za 2003. godinu, koji je iznosio 1,5 odsto, a veÊ je poslije prvih sedam mjeseci ostvareno 2,5 odsto. Procijenjeni BDP za devet mjeseci iznosi 952,4 miliona eura, a u odnosu na isti period proπle nominalno je veÊi za 10,27 odsto. Industrijska proizvodnja do oktobra poveÊana je za πest odsto, spoljnotrgovinski deficit smanjen za 28,5 odsto, a pokrivenost uvoza izvozom poboljπana sa 57,4 na 70,3 odsto. U turizmu je za osam mjeseci ostvareno 7,2 odsto viπe prihoda nego u istom periodu proπle godine, a iz Vlade je najavljeno da Êe intenzivirati pripreme za narednu sezonu, realizacijom projekata poboljπanja snabdijevanja vodom i elektriËnom enerijom, kao i odlaganja Ëvrstog otpada. D Inflacija manja od planirane Iz Vlade je viπe puta saopπteno da se oËekuje da Êe ovogodiπnja inflacija biti manja od planiranih 8,5 odsto, jer je do oktobra iznosila 6,6 odsto. Cijene na malo su bræe rasle u prvoj polovini godine, uglavnom zbog primjene Carinskog i Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kao i poskupljenja elektriËne energije, ali je trend usporen u ljetnjim mjesecima. NovËana masa je krajem maja iznosila 349 miliona eura, 20 odsto manje nego na kraju proπle godine. U monetaranoj oblasti poveÊan je kreditni potencijal banaka, ali ipak joπ nije zadovoljavajuÊa i struktura odobrenih kredita, jer umjesto investicionih dominiraju potroπaËki. Najavljeno je i da Êe konzorcijum crnogorskih banaka naredne godine uloæiti preko deset miliona eura u poboljaπanje snabdijevanja vodom na Crnogorskom primorju. Banke su zainteresovane i da podræe preduzetniπtvo, turizam, poljoprivredu i aktivno zapoπljavanje tehnoloπkih viπkova. Prihodi crnogorskog Budæeta u prva tri kvartala iznosili su oko 95 odsto planiranih, a izvorni budæetski prihodi 253,9 miliona eura ili 47 odsto viπe nego proπle godine u isto vrijeme i bili su dovoljni da se njima pokriju rashodi. Statistika, meutim, nije jedini kr- iterijum ocjene ostvarenja pojedinih ciljeva Vladine Agende, ili programa rada. Precizno definisani rokovi pojednih aktivnosti i realizovani poslovi daju najbolju sliku rada pojednih Vladinih organa. Tako su u oblasti fiskalne reforme kontrolisani rashodi, poboljπano planiranje i izraæenje budæeta, utvreno i usvojeno viπe poreskih zakona. Radilo se i na analizi rjeπenja za smanjenje oporezivanja dohotka fiziËkih lica i poreza na dobit, gdje se saraivalo sa meunarodnim ekspertima u analizama koliko smanjenje pojedinih poreza utiËe na poveÊanje budæetskog deficita. Do novembra je pripremljen predlog novih poreza, kao i nacrt budæeta za 2004. godinu. Od novih zakona, dosta paænje πiroke javnosti (od zaposlenih do penzionera) zaokupio je novi Zakon o penzijsko - invalidskom osiguranju, koji uspostavlja nov naËin obraËuna penzija i tri stuba penzijskog osiguranja. Agendom je predvieno da, nakon usvajanja Zakona, slijedi redefinisanje uloge i organizacije Fonda PIO, a u narednim godinama i uvoenje drugog i treÊeg stuba osiguranja. Poreske olakπice Uredba o poreskim olakπicama za novozaposlene radnike usvojena je u aprilu i do decembra prijavljeno je 30.100 nova radnika. Takoe, u aprilu je usvojena i Uredba o radnom angaæovanju nerezidentnih lica i, po tom osnovu, prijavljeno je 17.763 radnika koji nijesu crnogorski rezidenti. I pored prijavljivanja novozaposlenih, zbog sveobuhvatne transformacije, zaposlenost se ipak smanjuje. Samo u avgustu, Zavodu za zapoπljavanje se prijavilo preko sedam USPJE©NA PRODAJA MONTENEGROBANKE U oblasti privatizacije glavni dogaaj bila je privatizacija Montenegrobanke i potpisivanje ugovora sa Novom ljubljanskom bankom. Za 2003. je poËetkom godine usvojen plan privatizacije, a od veÊih preduzeÊa, raspisan je tender za kontrolni paket akcija Duvanskog kombinata u Podgorici, Æeljezare i nekoliko hotela. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj potpisan je ugovor o zajmu od tri miliona eura, koji Êe biti iskoriπÊen za plaÊanje savjetnika za pripremu i realizaciju tendera za prodaju kontrolnog paketa akcija Kombinata aluminijuma u Podgorici. Vlada je ovogodiπnjim privatizacionim planom predvidjela privatizaciju devet velikih kompanija, nalaæenje strateπkog partnera za joπ 20 i prodaju manjinskih paketa akcija u 200 kompanija sa liste za Masovnu vauËersku privatizaciju. hiljada graana i to najviπe "zahvaljujuÊi" steËajima koji su uvedeni u njihova preduzeÊa. Prema projekcijama, nivo sive ekonomije ove godine treba da bude smanjen skoro 30 odsto, a svi elementi ukazuju da je to ostvareno Ëak znaËajno iznad plana. U sektorskim politikama i oblasti energetike usvojen je Zakon o energetici, nastavljen je proces prestrukturiranja EPCG, da bi se postiglo razdvajanje proizvodnje, distribucije i potroπnje i, poslije formiranja nezavisne regulatorne agencije, uvele tarife koje bi pokrivale troπkove. Napori da se rijeπi pitanje subvencionisanja energije za KAP nijesu okonËani ugovorom izmeu ove firme i EPCG, pa je Ministarstvo ekonomije raspisalo tender i izabralo meunarodne savjetnike koji Êe utvrditi cjenovni odnos elektriËne energije i aluminijuma, u komercijalnom ugovoru za 2004. izmeu KAP-a i EPCG. Usaglaπavanje carinskih stopa Vlade Crne Gore i Srbije usaglasile su Akcioni plan harmonizacije ekon- PRVI ZAJMOVI OD DECEMBRA Vlada je do poËetka oktobra obezbijedila 9,3 miliona eura za 3,6 hiljada zaposlenih koji su bili tehnoloπki viπak Za program prestrukturiranja crnogorskih preduzeÊa Vlada je, zajedno sa poslovnim bankama, namijenila ove godine 7,8 miliona eura, a pravo da uËestvuju imala su preduzeÊa koja su uËestvovala u Masovnoj vauËerskoj privatizaciji. Za Vladin program prestrukturiranja se prijavilo 70 preduzeÊa. Tokom novembra slijedi ocjena biznis planova, a u decembru prve odluke i sredstva opredijeljena za restrukturiranje. OËekuje se da Êe biti dodijeljeno bar 15 kredita preduzeÊima sa pozitivno ocijenjenim biznis planovima. omskih sistema. Sa Srbijom je usaglaπeno, i primjenjuje se od 15. avgusta 93 odsto carinskih pozicija u tarifnoj listi, jedan dio Êe se usaglasiti za 18, odnosno 24 mjeseca, dok je za 56 strateπkih poljoprivrednih proizv- oda ostalo da se carinske stope usaglase u roku od tri plus dvije godine, tokom pregovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. ©to se tiËe poljoprivrede, definisan je agrobudæet od 9 miliona eura za 2004, preko 67 budæetskih linija. U mljekarskom sektoru su otvoreni novi pogoni za preradu mlijeka ( viπe mini sirara i mljekara), a prihvaÊen je i plan podrπke mljekarskom sektoru koji predvia da se od 1. septembra do kraja godine opredijeli podrπka za poboljπanje træiπne pozicije proizvoda crnogorske poljoprivrede. U saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju realizuje se Stategija za upravljanje Ëvrstim otpadom jedan od kljuËnih projekata u oblasti zaπtite æivotne sredine. M.– AGENDA reformi decembar 2003. Reformator 15 ZAVOD ZA ZAPO©LJAVANJE Zajedno do radnog mjesta Planovi i pripreme za zapoπljavanje, informativni seminari, anketiranje poslodavaca, obuka za razna zanimanja, kursevi raËunara i stranih jezika, programi za tehnoloπke viπkove, invalide, sezonsko zapoπljavanje, dio su πiroke strategije za borbu protiv nezaposlenosti Na evidencijama Zavoda za zapoπljavanje Crne Gore u novembru ove godine nalazilo se 72.132 nezaposlenih osoba. U odnosu na 2002. godinu, ovaj broj je manji za 14.031. ZakljuËno sa septembrom ove godine Zavod je posredovao u zapoπljavanju 23.585 lica, πto predstavlja odliËan rezultat, jer je planom do kraja godine predvieno posredovanje za 25.000 osoba. PLANOVI ZAPO©LJAVANJA ZA 26.000 NEZAPOSLENIH U svim biroima i kancelarijama Zavoda za zapoπljavanje od januara do oktobra ove godine uraeni su individualni planovi zapoπljavanja za 26.000 nezaposlenih. Zavod kontinuirano organizuje i informativno-motivacione seminare, kroz koje je u ovoj godini proπlo viπe od 9.000 nezaposlenih, dok je kroz informativne razgovore proπlo preko 21.500 novoprijavljenih sa evidencije nezaposlenih. Ove aktivnosti imaju za cilj da upoznaju nezaposlene sa naËinom rada Zavoda, pravima i obavezama nezaposlenih, kao i aktuelnim i oËekivanim kretanjima na træiπtu rada. ANKETIRANJE POSLODAVACA Zavod za zapoπljavanje je sproveo anketiranje kojim je obuhvaÊeno 10.500 poslodavaca, πto predstavlja oko 50 odsto registrovanih poslodavaca u Crnoj Gori. Cilj ankete je da se sagleda raspoloæiva radna snaga kod poslodavaca, nivo znanja, utvrde potrebe za novim radnicima i struËnim znanjima i vjeπtinama. Od poslodavca koji su ozbiljno shvatili ovu akciju i u njoj prepoznali i svoj interes, dobili smo relevantne podatke o stanju u oblasti zapoπljavanja, a u okviru toga i podatke o deficitarnim zanimanjima. PRIPREMA ZA ZAPO©LJAVANJE PolazeÊi od Ëinjenice da je kvalitetno znanje preduslov za uspjeπan rad i zaposlenje, Zavod sprovodi niz mjera i aktivnosti na planu obrazovanja i struËne obuke nezaposlenih, kao i radnika za Ëijim je radom prestala potreba. Te aktivnosti obuhvataju istraæivanje træiπta rada i utvrivanje potreba za kadrovima, pruæanje struËne pomoÊi poslodavcima u izradi i realizaciji programa obuke, informisanje, savjetovanja, selekciju polaznika, kao i obezbjeivanje dijela finansijskih sredstava. Programima struËnog osposobljavanja, dokvalifikacije, prekvalifikacije, specijalizacije, nezaposleni i lica za Ëijim je radom prestala potreba su sticali nova ili dodatna znanja u metalopreradi, zanatstvu, ugostiteljstvu i turizmu, pomorskom saobraÊaju itd. U ovoj godini kroz razne vidove obuke proπlo je 1.735 lica. OBUKA NEZAPOSLENIH TURISTI»KO-UGOSTITELJSKE STRUKE PoËetkom novembra ove godine Zavod je poËeo drugu fazu projekta "Obuka nezaposlenih lica za ugostiteljska zanimanja". U prvoj fazi 360 osoba je steklo znanja i vjeπtine za samostalno obavljanje tih poslova, a u drugoj fazi obukom je obuhvaÊeno 250 nezaposlenih. Obuka Êe se realizovati u dva dijela: aktivno uËenje u trajanju od 60 radnih dana i praktiËna obuka u trajanju od tri mjeseca. OBUKA ZANATLIJA U program obuke, Ëija je druga faza poËela u novembru, ukljuËene su struËne πkole i poslodavci. Preko πkola na teritoriji cijele Crne Gore obuËiÊe se 157 kandidata, od Ëega 60 odsto u oblasti graevinarstva, a ostalo iz oblasti ugostiteljstva, elektrotehnike i drvoprerade. Kod poznatog poslodavca realizuje se obuka za 283 kandidata. Poslodavci koji su iskazali potrebu za radnom snagom iz oblasti graevinarstva, drvoprerade i prerade drveta, primiÊe u stalni radni odnos sve kandidate koji uspjeπno zavrπe obuku. U prvoj fazi realizacije ovog projekta obuku su uspjeπno zavrπila 203 polaznika. KURSEVI RA»UNARA I STRANIH JEZIKA U organizaciji Zavoda za zapoπljavanje 360 nezaposlenih pohadja kurseve raËunara i stranih jezika. Obuka Êe trajati od jednog do tri mjeseca, u zavisnosti od vrste kursa. Te kurseve ranije ove godine uspjeπno je proπlo 988 nezaposlenih. SljedeÊa faza obuke poËeÊe u aprilu naredne godine. ZAVOD ZA ZAPO©LJAVANJE I GRONE ©KOLA NA ZAJEDNI»KOM PROJEKTU Zavod za zapoπljavanje Crne Gore i Grone πkola iz NjemaËke sprovode zajedniËki projekat "Obuka trenera-instruktora za zanimanja iz oblasti ugostiteljstva i turizma". U prvoj fazi, od prijavljenih 50 kandidata, 15 je nakon selekcije ukljuËeno u proces obuke. RijeË je o renomiranim menadæerima, recepcionerima, kuvarima i konobarima, koji Êe se dodatno obuËavati u svojoj branπi, kako bi kao instruktori prenijeli svoja znanja na nezaposlene tur- istiËko-ugostiteljske struke. Nakon sprovedene obuke u Institutu "Simo MiloπeviÊ", kandidati su otiπli na dodatnu obuku u NjemaËku. Cilj projekta je da se naπi kadrovi iz turizma i ugostiteljstva dodatno edukuju po meunarodno priznatim standardima i da steËena znanja prenesu na nezaposlene. Od januara naredne godine u trening centru u Podgorici poËeÊe obuka nezaposlenih iz informaciono-tehniËke i multimedijalne branπe. OBUKA ZA POMORCE Zavod za zapoπljavanje u saradnji sa Azalea pomorskim trening centrom iz Bijele veÊ dvije godine sprovodi obuku nezaposlenih pomoraca. U ovoj godini specijalistiËke kurseve proπla su 143 nezaposlena iz ove oblasti, a sada se obuËavaju 24 kandidata nautiËke i brodomaπinske struke. Nakon prve faze obuke steËeno znanje Êe provjeriti komisija saËinjena od predstavnika brodara, koji se obavezuju da uspjeπne polaznike zaposle na svojim brodovima. SAMOZAPO©LJAVANJE NAJEFEKTNIJI PROGRAM Program samozapoπljavanja, koji se realizuje preko Zavoda veÊ skoro pet godina, namijenjen je licima sa evidencije nezaposlenih, tehno - ekonomskim viπkovima, individualnim poljoprivrednim proizvoaËima i preduzetnicima, kao i pravnim licima sa statusom malog preduzeÊa. Kreditna sredstva se po ovom Programu odobravaju po veoma povoljnim uslovima: - za svako novootvoreno radno mjesto moæe se dobiti do 3.068 €; - finansiraju se projekti sa najviπe pet radnih mjesta. Dakle maksimalni iznos kredita je 15.300 €; - krediti se vraÊaju u polugodiπnjim anuitetima; - rok povraÊaja sredstava kod fiziËkih lica je tri, a kod pravnih dvije godine; - grejs period je godinu dana; - nominalna kamatna stopa je 3 odsto na godiπnjem nivou. Osoba kojoj je odobren kredit, pored vraÊanja sredstava, preuzima i obavezu da registruje djelatnost i zaposli predvieni broj radnika. Do sada je realizacijom Programa samozapoπljavanja odobreno oko 4.600 kredita, Ëime je angaæovano viπe od 22,7 miliona eura. Realizacijom ovih kredita otvorena su 7.674 nova radna mjesta. Planirano je da se i u narednom periodu odobravanjem znaËajnog broja kredita doprinese razvoju preduzetniπtva i malih i srednjih preduzeÊa u Crnoj Gori. Uz posredovanje Zavoda za zapoπljavanje lakπe do posla PROGRAMI ZA INVALIDE Osobama sa uroenim ili steËenim hendikepom, koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih, a proπle su obuku za odreena zanimanja u septembru ove godine ponudjen je kredit po mnogo povoljnijim uslovima: 3.500€ po zaposlenom, najviπe za pet zaposlenih, odnosno maksimali iznos kredita do 17.500€. Rok otplate je Ëetiri godine, uz kamatnu stopu od 3 odsto na godiπnjem nivou. Ovo je prvi put da se kod nas realizuje program dodjele kredita Ëiju ciljnu grupu predstavlja kategorisana omladina. Na konkurs za kredit za samozapoπljavanje prijavilo se svega 20 invalida. Zavod za zapoπljavanje Êe sa 35.000€ uËestvovati u finansiranju Radio-stanice u kojoj Êe biti zaposleno najmanje osam osoba sa hendikepom. JAVNI RADOVI U okviru aktivne politike zapoπljavanja, Zavod sprovodi i projekat javnih radova, koji poveÊava moguÊnost zapoπljavanja nezaposlenih lica. U okviru tog programa ove godine organizovano je ËiπÊenje Kotorske tvrdjave, korita rijeke Breznice u Pljevljima, ËiπÊenje obale Lima u Bijelom Polju, rijeke Suπice i jednog dijela Talumske makve u Beranama i Roæajama i u Herceg Novom ËiπÊenje i uredjenje tvrdjava. Za javne radove obezbijedjeno je viπe od 130 hiljada eura i angaæovano 97 radnika. RJE©AVANJE PROBLEMA TEHNOLO©KIH VI©KOVA Zavod za zapoπljavanje ukljuËen je i u realizaciju projekta rjeπavanja problema lica sa potencijalnim statusom tehno-ekonomskih viπkova, kojima se nude krediti iz Programa za kontinuirano stimulisanje zapoπljavanja i preduzetniπtva u Crnoj Gori. U periodu od jula do novembra 2003. godine uradjena je anketa u preduzeÊima iz programa prestruktuiranja: "Jadran- skom brodogradiliπtu", "Obodu", "Titeksu", "Æeljezari" i "Radoju DakiÊu". Trenutno nema veÊeg interesovanja za kredite za samozapoπljavanje, a razlozi su kako objektivne, tako i subjektivne prirode. Projekat je baziran na principu dobrovoljnosti, ali se u sluËaju prihvatanja finansiranje obavlja po hitnom postupku. EFEKTI SEZONSKOG ZAPO©LJAVANJA Posredstvom Zavoda u ovoj sezoni je radno angaæovano 4.483 lica sa evidencije nezaposlenih. Ostvarenje plana sezonskog zapoπljavanja rezultat je kontinuiranog rada Zavoda na realizaciji ovog projekta, prije svega kroz razne oblike obuke koju su proπla nezaposlena lica. Na evidenciji Zavoda za zapoπljavanje nalazi se 5.216 nezaposlenih lica turistiËko-ugostiteljske struke. Ove sezone je raspisano 9.000 oglasa za potrebe turistiËke privrede. Povoljnim rezultatima realizacije programa sezonskog zapoπljavanja pomogla je i primjena Vladinih uredbi o poreskim olakπicama za novozaposlene radnike i o uslovima rada nerezidentnih lica. VISOKA OCJENA OTVARA VRATA POSLODAVACA Jedna od mjera aktivne politike zapoπljavanja koju sprovodi Zavod je podsticanje zapoπljavanja pripravnika putem uËeπÊa u finansiranju njihovog struËnog osposobljavanja. U ovoj godini pripravniËki staæ odrauju 502 osobe. U oktobru je inicirana nova mjera - nezaposleni sa visokom struËnom spremom i prosjeËnom ocjenom iznad 8,5 vodiÊe se na posebnoj evidenciji Zavoda, koji Êe u potpunosti finansirati njihov pripravniËki staæ. Na ovaj naËin, preduzeÊa Êe dobiti priliku da svoj kolektiv obogate mladim i visokoobrazovanim ljudima, a pripravnicima Êe se pruæiti πansa da odrade pripravniËki staæ, steknu iskustvo i nametnu se poslodavcima. USAID 16 Reformator decembar 2003. USAID u Crnoj Gori USAID je AmeriËka agencija za meunarodni razvoj, sa sjediπtem u Vaπingtonu, koja pomaæe razvoj demokratije, ekonomije, obrazovanja, zdravstva i ekologije u preko 100 zemalja πirom svijeta. USAID u Crnoj Gori pomaæe tranziciju Republike ka otvorenom druπtvu vladavine prava, demokratskog upravljanja i træiπne ekonomije. Od 2001. godine, kada je u Crnoj Gori i zvaniËno otvorena kancelarija USAID-a, za ove projekte je izdvojeno 189 miliona USD. Prve godine vrijednost programa je bila 89 miliona dolara, πto je tada bio jedan od najveÊih programa pomoÊi u svijetu po stanovniku. Program pomoÊi USAID-a, koji se sprovodi preko brojnih specijalizovanih agencija, sastoji se iz tri segmenta. To su reforma ekonomske politike i razvoja privatnog sektora, demokratija i institucije uprave i razvoj lokalnih zajednica i lokalne samouprave. Hauard Hendler, koji obavlja poslove direktora USAID-a za Crnu Goru od aprila 2001, kazao je da je projekat u poËetku bio viπe koncentrisan na saradnju sa Vladom i na stvaranje pravnog okvira. U posljednjih 18 mjeseci proπirena je saradnja sa opπtinama i lokalnim zajednicama. USAID je, od nedavno, takoe proπirio aktivnosti na sprovoenu reforme u oblasti vladavine prava. "Veoma je vaæan balans izmeu pomoÊi Vladi, sa jedne strane, i opπtinama i lokalnim zajednicama, sa druge. U periodu tranzicije, vaæna je pomoÊ koju Êe osjetiti lokalne zajednice kako bi se olakπao tranzicioni proces." Po rijeËima Hendlera pomoÊ koja je veÊ uoËljiva, kao i ona koja se ne vidi na prvi pogled, veoma su vaæne za ubrzanje projekta reformi u Crnoj Gori i podrπku Agendi Vlade Crne Gore.. Hendler je posebno zadovoljan rezultatima projekta Revitalizacija zajednice kroz demokratsku akciju (CRDA): "U okviru ovog programa realizovano je preko 350 projekata za samo godinu i po. Poboljπani su uslovi u mnogim πkolama, zdravstvenim ustanovama, putevima, vodosnabdijevanju i zaπtiti æivotne sredine." "Na primjer, nedavno smo, u okviru ovog programa, izgradili vodovod u mjestu Frutak, Ëije i samo ime znaËi izvor vode," rekao je Hendler. To Êe, smatra Hendler, imati viπestruki efekat na zdravstvo, razvoj poljoprivrede kao i sprjeËavanje odlaska ljudi iz ovog kraja. "Ono sto je najvaænije, imamo veÊe uËeπÊe lokalnih zajednica u procesu donoπenja odluka koje utiËu na kvalitet njihovog æivota." USAID je u Crnoj Gori pokrenuo joπ dva projekta podrπke opπtinama i reformi sudstva. Nedavno zapoËeti trogodiπnji projekat reforme sudstva, vrijedan 7 miliona USD, pomoÊi Êe Vladi Republike Crne Gore da reformiπe sudstvo. Dva kljuËna cilja ovog projekta su efikasan i transparentan rad sudova i izgradnja efikasnih pravnih institucija. Trogodiπnji projekat "Dobra lokalna uprava", vrijedan 12 miliona USD, poËeo je prije samo nekoliko nedjelja. Cilj projekta je da se unaprijedi lokalno upravljanje zasnovano na novim zakonima. Ekonomski razvoj Demokratija i institucije uprave USAID Program: Ekonomski razvoj Razvoj politiËkih partija NDI (National Democratic Institute) angaæovan je na razvoju politiËkih partija i parlamentarizma. NDI trenutno sprovodi ambiciozan program parlamentarne reforme sa ciljem da se rad Skupπtine uËini otvorenijim i efikasnijim. Istovremeno sprovodi program obuke i tehniËke pomoÊi za strateπko planiranje i unutraπnje demokratske reforme. Ekonomska politika Barents group of BearingPoint Krediti za mikro, mala i srednja preduzeÊa Opportunity International i Opportunity Bank Prestrukturiranje i obuka preduzeÊa FLAG JaËanje uloge privatnih preduzeÊa CIPE i MBA Ekonomska istraæivanja ISSP Ekonomska reforma Barents grupa (Barents group of BearingPoint) sprovodi najveÊi projekat tehniËke pomoÊi koji finansira USAID u Crnoj Gori. Cilj projekta je da se pomogne Crnoj Gori da se transformiπe od ekonomije kojom upravlja dræava ka privatnom sektoru i træiπnoj ekonomiji. To je od kljuËnog znaËaja za makroekonomsku stabilnost, regionalnu konkurentnost i ekonomski rast. U okviru reforme ekonomske politike, USAID podræava viπe programa, meu kojima: obnovu poreskog reæima i poreske adminstracije; uvoenje sistema Trezora; poveÊanje efikasnosti i kontrolu javne potroπnje; reformu sistema socijalnog osiguranja; razvoj jakog regulatornog i nadzornog reæima za finansijski sektor; modernizaciju sistema platnog prometa i zatvaranje centralizovanog zavoda za obraËun i plaÊanje; decentralizaciju fiskalnih odgovornosti; prestrukturiranje bankarskog sistema; razvoj konkurentnog træiπta hartija od vrijednosti; privatizaciju strateπkih sektora (turistiËki objekti, telekomunikaciona i energetska infrastruktura); i kreiranje ambijenta i poslovne regulative koji pogoduju investicijama. Vaæan dio programa je i edukacija i informisanje javnosti o reformama. USAID takoe finansira projekte borbe protiv korupcije i pranja novca, u skladu sa praksom i standardima Evropske Unije i OEBS-a. Krediti za mikro, mala i srednja preduzeÊa Od 1999. godine USAID je preko MCM (Montenegro Micro Credit) usmjerio malim preduzetnicima viπe od 8.400 pozajmica, u ukupnom iznosu od 13 milona eura. U 2001. godini MCM je poveÊao prosjeËnu veliËinu zajma i poËeo je da posluje sa veÊim preduzeÊima koja mogu imati veÊeg uticaja na ekonomiju i zapoπljavanje. U tom sklopu formirana je i nova Opportunity banka. Prestrukturiranje industrije i obuka preduzeÊa FLAG (Firm Level Assistance Group) od 1999. godine pomaæe preduzeÊa kojima je potrebno prestrukturiranje. Program FLAG-a ima dvije komponente. Prva komponenta je pomoÊ Vladi na programu prestrukturiranja nedavno privatizovanih preduzeÊa, a druga se odnosi na obuku i tehniËku pomoÊ. Nezavisni mediji Program za nezavisne medije, koji sprovodi IREX (International Research & Exchange Board), podræava razvoj profesionalnih i odræivih nezavisnih medija. IREX radi na jaËanju: a) profesionalizma novinara b) profesionalnih udruæenja; c) pravnog i zakonskog okvira; i d) upravljanja medijskim kuÊama da postanu efikasna i finansijski odræiva. ZnaËajan uspjeh ovog programa je usvajanje tri medijska zakona - o medijima, o radio-difuziji i o javnom servisu. Razvoj nezavisnog sindikata i slobodnog træiπta rada Aktivnosti ACILS-a (American Cen- ter for International Labor Studies) usmjerene su na promociju i popularizaciju otvorenog uËeπÊa u radniËkom pokretu, na informisanje Ëlanstva radniËkog pokreta i aktivne uloge sindikata u procesu ekonomskih reformi. JaËanje nevladinih organizacija ORT-ov program MAP je donacija osmiπljena da jaËa osposobljenost nevladinih organizacija u zastupanju, upravljanju, finansijskoj kontroli i odræivosti. Cilj programa je efikasniji uticaj nevladinog sektora na javnu politiku i uslove æivota graana Crne Gore. Program borbe protiv trafikinga U sklopu USAID-ove donacije, Meunarodna organizacija za migraciju (IOM) bavi se problemom trafikinga ljudi na teritoriji Crne Gore. IOM sprovodi kampanju podizanja svijesti graana na cijeloj teritoriji Republike, u kojoj su ciljna grupa mlade æene i djevojke, a koja govori o opasnostima trafikinga, dok istovremeno pruæa pomoÊ skloniπtu za ærtve. ©ta je USAID? USAID je prva ameriËka organizacija za meunarodnu pomoÊ Ëiji je primarni cilj podrπka razvoju demokratije, upravljanja, ekonomije, poljoprivrede, obrazovanja, zdravstva i ekologije u zemljama u razvoju. AmeriËka inostrana pomoÊ ima dvostruku ulogu unapreenja ameriËkih spoljnopolitiËkih interesa, πirenja demokratije i slobodnog træiπta, poboljπavajuÊi uslove æivota graanima zemalja u razvoju. To je ujedno i prva ameriËka organizacija za inostranu pomoÊ osloboena svih politiËkih i vojnih funkcija. USAID - AmeriËku agenciju za meunarodni razvoj pokrenuo je ameriËki predsjednik Dæon Kenedi 3. novembra 1961. godine. Agencija je formirana na osnovu Zakona o inostranoj pomoÊi, koji je usvojio ameriËki Kongres par mjeseci ranije. SAD ima dugu istoriju u pruæanju pomoÊi zemljama koje teæe demokratskom i slobodnom druπtvu, kao i zemljama koje se oporavljaju od ratova, gladi i elementarnih nepogoda. OdvajajuÊi oko 0.5 % federalnog budæeta, USAID je angaæovan u preko 100 zemalja svijeta na postizanju ovih ciljeva. Dæon Kenedi: ObrazlaæuÊi ObrazlaæuÊi Zakon Zakon o o inostranoj inostranoj pomoÊi i osnivanje pomoÊi i osnivanje USAID-a, USAID-a, ameriËki ameriËki predsjednik predsjednik Kenedi Kenedi je je naveo naveo tri tri razloga: razloga: (1) (1) programi programi ininostrane ostrane pomoÊi pomoÊi koje koje su su SAD SAD pruæale pruæale do do tada tada nisu nisu bili bili zadovolzadovoljavajuÊi javajuÊi ni ni za za Ameriku Ameriku ni ni za za zemlje zemlje u u razvoju razvoju (2) (2) ekonomski ekonomski kolaps kolaps zemalja zemalja u u razvoju razvoju " " bio bio bi bi kataskatastrofalan trofalan za za naπu naπu nacionalnu nacionalnu bezbbezbjednost, jednost, πtetan πtetan za za naπ naπ prosperitet prosperitet ii uvredljiv uvredljiv za za naπu naπu savjest", savjest", ii (3) (3) 1960-e 1960-e su su predstavljale predstavljale istorijsku istorijsku priliku priliku industrijskim industrijskim zemljama zemljama da da pomognu manje razvijene pomognu manje razvijene nacije nacije do stepena samoodræivog razvoja. Dæordæ Buπ: „Borba protivZakon siromaπtva je moralObrazlaæuÊi o inostranoj na obaveza to je jedanUSAID-a, od priorpomoÊi i i osnivanje iteta ameriËke meunarodne ameriËki predsjednik Kenedipolije tike.” Darazloga: bi se odgovorilo ovim naveo tri (1) programi inizazovima aktuelni koje ameriËki ostrane pomoÊi su predSAD sjednik pozvao na zadovolveÊi dopruæale Buπ do tada nisujebili prinos zemalja i istovrejavajuÊirazvijenih ni za Ameriku ni za zemlje meno veÊu (2) odgovornost zemalja u u razvoju ekonomski kolaps razvoju. je najavio da zemalja uPredsjednik razvoju " bio bi katasÊe SAD zapoveÊati pomoÊ 50% u trofalan naπu nacionalnu bezbnaredne godine, πtoprosperitet je poveÊan-i jednost, tri πtetan za naπ je od 5 milijardi godiπnje u uvredljiv za naπudolara savjest", i (3) odnosu iznos.istorijsku Dodat1960-e na su sadaπnji predstavljale na sredstva Êe iÊi na poseban raËun priliku industrijskim zemljama da "Izazovi koji Êe popomognuMilenijuma" manje razvijene nacije dræavati u razvoju na do stepenazemlje samoodræivog razvoja. poboljπanju njihovih ekonomija i standarda æivota. USAID Program: Demokratija i upravljanje JaËanje uloge privatnih preduzeÊa Centar za meunarodno privatno preduzetniπtvo (CIPE) u saradnji sa crnogorskim Centrom za preduzetniπtvo sprovodi program Ëiji je cilj da pomogne i promoviπe privatni biznis. Cilj ovog programa je podrπka unapreenju poslovnog okruæenje preko udruæenja Montenegro biznis alijanse (MBA). Centru za preduzetnistvo pomaæu eksperti koji su ranije bili zaposleni u Privrednoj komori SAD-a. Ekonomsko istraæivanje i zalaganje za promjene u ekonomskoj politici CA (Chesapeake Associates), u saradnji sa Institutom za strateπke studije i prognoze sprovodi istraæivanja o ekonomskim kretanjima, utvruje ekonomske indikatore i identifikuje probleme u ekonomskoj politici. Reforma sudstva Checci Razvoj politiËkih partija NDI Nezavisni mediji IREX Razvoj nezavisnog sindikata i slobodnog træiπta rada ACILS JaËanje nevladinih organizacija ORT MAP i Akcija Program borbe protiv trafikinga IOM Razvoj lokalnih zajednica i lokalne samouprave Razvoj lokalnih zajednica Revitalizacija lokalnih zajednica kroz demokratsku akciju (CRDA) je trogodiπnji program na teritoriji cijele Republike Ëiji je cilj da promoviπe uËeπÊe graana u izgradnji lokalnih zajednica. Cilj programa je da poveÊa uËeπÊe lokalne zajednice u procesu upravljanja i donoπenja odluka na nivou lokalne uprave. Ovaj projekat se sprovodi pod upravom dvije meunarodne nevladine organizacije, CHF (Cooperative Housing Foundation) na sjeveru i IRD (International Relief and Development, Inc) na jugu Crne Gore. Projekat se sastiji iz Ëetiri dijela: infrastrukture, zaπtite æivotne sredine, ekonomske revitalizacije i socijalnih projekata. USAID Program: Razvoj lokalnih zajenica i lokalne samouprave Razvoj lokalnih zajednica Dobro lokalno upravljanje CHF i IRD Urban Institute Rezultati USAID-a: • Svake godine ObrazlaæuÊi Zakon USAID o inostranoj program pomoÊi i spasi vakcinacije osnivanje preko tri USAID-a, miliona ameriËki ljudi u svijetu. predsjednik Kenedi je naveo • Brojtri demokratskih razloga: (1) programi druπtava poinostraneje sa veÊan pomoÊi 58 u 1980. koje godini, su SAD na pruæale 115 u 1995. do tada godini. nisu bili zadovoljavajuÊi • USAID ni je zapruæio Ameriku pomoÊ ni zauzemlje oblau razvoju sti demokratije (2) ekonomski i upravljanjakolaps u 36 zemalja od ukupno u razvoju 58 zemalja " biokoje bi su katasustrofalan za pjeπno sprovele naπu nacionalnu tranzicijubezbka jednost, πtetan za demokratskom druπtvu. naπ prosperitet i uvredljiv • Stopa pismenosti za naπu savjest", u svijetui po(3) 1960-e rasla je 33% su predstavljale u posljednjih istorijsku 25 godipriliku na, a u istom industrijskim periodu broj zemljama upisanih da pomognu u osnovne πkole manjeserazvijene utrostruËio. nacije doUSAID • stepenaprogram samoodræivog za spasrazvoja. djeteta je znaËajno doprinio da se za samo 8 godina mortalitet djece u svijetu smanji 10%. • PomoÊ USAID-a omoguÊila je milionima preduzetnika πirom svijeta da zapoËnu ili unaprijede sopstveni biznis. Putopis decembar 2003. Reformator 17 KAKO NAS DRUGI VIDE U ZEMLJI CRNIH GORA Kilometri dugaËke plaæe, impozantni kanjoni, snijegom prekriveni planinski vrhovi... Crna Gora zaista ima πta da ponudi ga vraÊaju do nas. TaËno u podne stiæemo u Virpazar na Skadarskom jezeru. Iz baπte jednog tamoπnjeg restorana uæivamo u pogledu na jedinstveni pejzaæ koji se pred nama pruæa: Ëunjaste planine naziru se u izmaglici jezera oiviËenog pojasom od trske i lopoca. Skadarsko jezero je najveÊe jezero na Balkanu i jedno od poslednjih utoËiπta za pelikane. Nakon naπih tura po obali neπto nas vuËe i u centralni dio zemlje, u Nacionalni park „Durmitor”. Na æalost, vremenska prognoza za planinski dio zemlje ne zvuËi baπ najbolje. »ak je i na obali Ëitavo prijepodne padala kiπa. VeÊ je uveliko popodne kada konaËno kreÊemo ka Æabljaku. Preko Cetinja i Podgorice naπ put dalje nastavljamo dolinom Zete. Dok veËeramo u blizini manastira Ostrog zabrinuto posmatramo oblake iznad planina. VeÊ nekoliko kilometara nakon NikπiÊa ne preostaje nam niπta drugo nego da navuËemo odijela za kiπu i da se vozimo dalje. Ionako je veÊ prekasno da se okrenemo i vratimo na obalu. Penjemo se uzanim, krivudavim putem prema gorskom tjesnacu koji se nalazi na visini od 1500 metara. Loπe vrijeme je poËelo prije nego πto smo uopπte uspjeli da stignemo do njega. Jaki naleti vjetra bacaju nas sa jedne na drugu stranu puta, dok nas snijeæna meÊava πiba po licu. Napolju je sve mraËnije i mi sve teæe uspijevamo da se orijentiπemo. Poslednjih 60 km izgledaju nam kao vjeËnost. SreÊom, put je u priliËno dobrom stanju, πto se za dionicu nakon ©avnika ne bi moglo reÊi. Iznenada ulazimo i u talas magle, tako da joπ viπe smanjujemo brzinu. Viπe nismo sigurni da li smo i dalje na pravom putu. U kasnim veËernjim satima, konaËno, stiæemo na Æabljak, malo planinsko mjesto. Raspitujemo se kod dva policajca na ulici oko moguÊnosti za prenoÊiπte i od njih saznajemo da su svi hoteli zatvo- Rijeka CrnojeviÊa - Pavlova strana Prenosimo dio putopisa o Crnoj Gori objavljenog u novembarskom broju poznatog njemaËkog Ëasopisa za motociklizam ” Touren-Fahrer” koji se πtampa u 550.000 primjeraka. „Svako ko æeli da na pravi naËin razumije zemlju crnih gora”, kaæu Crnogorci, „morao bi se, bar jednom, popeti na LovÊen”. OdluËujemo da baπ to bude naπ prvi izlet na ovogodiπnjem proputovanju motorom po Crnoj Gori. Iz naπeg prebivalista u BeËiÊima kreÊemo u osvajanje 1660 m visokog Jezerskog vrha. Nevjerovatan uæitak dok se polako, krivinu po krivinu, penjemo u visine. Ipak, do konaËnog osvajanja cilja, Njegoπevog mauzoleja, moraÊemo joπ malo da se znojimo. Boæanstveni pogled sa vidikovca doæivljavamo kao nagradu za dosadaπnji trud: u pravcu zapada gledamo u ©tirovnik, najviπi vrh lovÊenskog masiva, dok istovremeno uæivamo i u pogledu na more Kotorskog zaliva. Kada je vedro, mogu se Ëak nazrijeti i konture italijanske obale na drugoj strani Jadranskog mora. Prodavac suvenira Lazo otkljuËao je ulazne kapije samo za nas. Mi smo trenutno jedini posjetioci, tako da moæe da nam posveti sve svoje vrijeme. Pred nas iznosi jednu knjigu i daje nam joπ nekoliko korisnih savjeta. Na kraju, tu je i loza. Uzimamo po gutljaj, jer loza je piÊe koje se u Crnoj Gori odbiti ne smije. Do podnoæja se vozimo putem koji su joπ Austro-Ugari sagradili u vojne svrhe, a koji opasuje jugozapadnu stranu lovÊenskog masiva. Do proπle godine skoro neprohodan makadamski put, sada je svjeæe poploËan i u odliËnom stanju. Pred nama se uvijek iznova pruæa fantastiËan pogled na obalu. I dok nad Kotorskim zalivom veÊ poËinje da pada prvi mrak, jer se iznad njega u pravcu zapada prostire visoki planinski vijenac, Tivatski zaliv joπ obasjava jako popodnevno sunce. Naπa sljedeÊa tura vodi nas do Skadarskog jezera. Na putu od Budve do Bara prolazimo pored mnoπtva malih romantiËnih plaæa. U najveÊoj crnogorskoj luci skreÊemo u pravcu planina. Mnogobrojne rupe i ulegnuÊa na putu iznova nas upozoravaju da ovdje nije moguÊa bræa voænja. Izmeu ostalog i zbog kornjaËa koje nam prelaze put. Nakon 20 km ukazuje se gorski tjesnac Sutorman, ali mi skreÊemo malo prije njega jer nas u padinama ove planine oËekuje posebno iznenaenje: dva kilometra dugaËak æelezniËki tunel, koji je joπ u 19. vijeku sagraen po nalogu kralja Nikole. Pruga ovdje nikada nije postavljena. Crna rupa je vlaæna, uska i, naravno, neosvijetljena. Pojma nemamo πta nas sve u njoj oËekuje. Nema veze, moramo da pokuπamo. Ulazimo unutra. Potrebno je malo vremena da nam se oËi priviknu na mrak. Ali tada ova voænja poËinje da predstavlja pravo zadovoljstvo. Dok rolamo kroz hladni tunel, njegovi zidovi odbijaju metalni zvuk motora i u ehu Boka Kotorska - Krstac reni. Tokom naπeg razgovora nailazi jedna gospoa koja sluËajno saznaje za naπ problem i poziva nas da je pratimo. Nekoliko ulica dalje nalazimo sobu u privatnoj kuÊi porodice ÆunjiÊ. U svakom sluËaju, osjeÊamo olakπanje. Nakon kiπe i snijeæne meÊave uspjeli smo da pronaemo i krov nad glavom. SljedeÊeg jutra je joπ uvijek oblaËno i priliËno hladno, ali bar ne pada kiπa. Iz Æabljaka prvo kreÊemo u pravcu sjevera. Nekoliko minuta kasnije po prvi put moæemo da bacimo pogled na kanjon Tare. Ova rijeka usijeca se u stijene Ëak i do visine od 1300 metara, a kanjon je, nakon Kolorada, drugi po veliËini u svijetu. Napuπtamo vidikovac i vozimo se dalje u pravcu istoka. Nakon dobrih pola sata voænje ponovo se susrijeÊemo sa Tarom. Ovoga puta na mostu –ureviÊa Tara. Ljeti je ovdje moguÊe splavariti, πto je poseban doæivljaj. Mi se moramo zadovoljiti samo pogledom na ovu rijeku, koja Ëak i u izmaglici izgleda potpuno fascinantno. Nekoliko kilometara prije Cetinja skreÊemo sa glavnog puta na mali vijugavi putiÊ. DrveÊe i grmlje prvo nam zatvaraju vidik, ali se onda, iznenada, pred nama pojavljuje prelijepa petlja rijeke CrnojeviÊa. Do istoimenog mjesta je joπ samo nekoliko kilometara. Skoro nikoga nema na putu. ©etnja obalom pruæa nam moguÊnost da neometano uæivamo u pogledu na stari kameni most iz 19. vijeka koji izgleda kao sa razglednice. Ova idiliËna slika je upravo ono πto nam je bilo potrebno. Opuπteni kreÊemo dalje put obale. I dok se lagano vozimo, joπ jednom nam kroz glavu prolaze sve ljepote ove male zemlje: kilometri dugaËke plaæe, impozantni kanjoni, snijegom prekriveni planinski vrhovi. Crna Gora zaista ima πta da ponudi! Tekst: Robert Annetzberger Fotografije: Sanja Blagojevic i Robert Annetzberger BANKE predstavljaju 18 Reformator decembar 2003. OD LJETA NOVA LINIJA Ramin na „Aluline” Vrijednost opreme fabrike “Aluline”, u kojoj je zaposleno 30 ljudi, raËuna se na oko milion eura. Sve je uraeno πto iz sopstvenih sredstava, πto iz kredita Hipotekarne banke Podgorica napuπtenim prostorima nekadaπnjeg mojkovaËkog "Brskova" nekoliko pogona. Sa linijom za eloksaæu aluminijumskih profila, linijom za plastifikaciju aluminijumskih profila, linijom za sastavljanje termiËkih prekida, pa onda i razni sistemi, tu je i bojenje profila, sistem za grilje, za... A tamo negdje, kako kaæe menadæer Boæidar ÆuriÊ vjerovatno za pola godine, i sistem aluminijum drvo sa termiËkim prekidom. I veÊ kad pomenuh drvo - radi se o raminu, πto raste u Africi, nekoj vrsti tamoπnje treπnje, sa takvom strukturom koja omoguÊava sve - posebno da se ti sad moderni aluminijumski profili, sa alu bojom ili nekom drugom (koja se po narudæbi nanosi), "obuku" u drvo, da budu ljepπi, jednostavno prirodni, πto je u "trendu". Bilo je ono vrijeme, ne tako davno, kad su se profili uvozili. Tada su "Agora" iz Bijelog Polja vlasnika Boæidara ÆariÊa i takoe bjelopoljski "Toπpred" (ToπiÊ Predrag, vlasnik), uz saradnju sa beogradskim "West Internationalom", veleprodavcem aluminijumskih profila, prateÊih materijala i okova za profile, osnovali firmu U "Aluline", radi zamjene uvoza aluminijumskih profila. Tada je poËela i saradnja sa renomiranim italijanskim proizvoaËem "Profilati S.p.a." iz Bolonje, uz Ëiju se tehnologiju stiglo do vrlo πiroke ponude raznih vrsta aluminijumskih profila. Za izradu i obradu svojih proizvoda koriste najkvalitetnije sirovine iz Italije i ©vajcarske (sad i estrudirani profili iz KAP-a), a poznata firma "IGP Pulvertechnik AK" iz Kirhberga u ©vajcrskoj potvrdila je svojim sertifikatom visok kvalitet obrade i plastifikacije profila, sa posebnom pohvalom za tehnoloπko organizaciono rjeπenje u ovoj fabrici. Vrijednost opreme ove fabrike u kojoj je zaposleno 30 ljudi, raËuna se na oko milion eura. Sve je ugraeno πto iz sopstvenih sredstava, πto iz kredita Hipotekarne banke Podgorica (veÊi dio), kojoj se duguje posebna zahvalnost. Ili kako reËe Boæidar ÆuriÊ: "Bez æelje da bilo kome laskamo, moramo da se zahvalimo toj Banci za punu podrπku i ohrabrenje u onim situacijama u kojima smo po malo ’gubili dah’". Ova fabrika, posebno zbog πirokih zahtjeva træiπta, mora da Nova proizvodna linija u fabrici „Aluline” ima relativno visoke zalihe, πto treba ovako ili onako finansirati. Tu su i problemi sa naplatom potraæivanja, (plasman nije problem). "Aluline" uredno servisira kredite. Zbog visoke nelikvidnosti mnogih kupaca i ova fabrika mora sve ËeπÊe da se bavi kompenzacionim poslovima. Ali, i pored svega uspjeπno se posluje. Dalje osvajanje træiπta oËekuje se od ramina, ili kako kaæu - svaki dan koji ubrza puπtanje te linije u proizvodnju je "zlata vrijedan". NaroËito u razvojnom smislu. U fabrici "Aluline" oËekuju da se u naπoj tekuÊoj regulativi i ekonomskoj politici neÊe deπavati takvi propusti kao onaj nedavni sa razrezivanjem poreza na imovinu, kad se jednostavno morao platiti porez na kompletnu, pa Ëak i na pokretnu imovinu firmi. P. NikoliÊ PODGORI»KI „DODING”, USPJE©AN ZASTUPNIK FRANCUSKOG „SOGALA” DRAGOCJENA KREDITNA PODR©KA I „Doding” je, poput mnogih privatnih preduzeÊa, u svijet biznisa krenuo sa ambicioznim planovima i skromnim sredstvima. Prva maπina kupljena je od kredita Fonda za razvoj i Crnogorske komercijalne banke. Danas, jedanaest godina kasnije, firma zapoπljava 32 radnika Kuhinja iz proizvodnog programa fabrike „Doding” „Tajnu uspjeha privatnih preduzeÊa u zemljama u tranziciji kao πto je Crna Gora, Ëine istrajnost, upornost i stalna analiza zahtjeva træiπta”, kaæe Ana PejoviÊ, direktor privatnog preduzeÊa „Doding” iz Podgorice koje je osnovano prije jedanaest godina. Od preduzeÊa koje se u poËetku bavilo projektovanjem i izvoenjem graevinskih radova, uz dobar preduzetniËki refleks „Doding” je uskoro postao zastupnik francuske firme „Sogal” i poËeo da proizvodi i ugrauje plakare sa kliznim vratima. Prilagoavanje zahtjevima kupaca ponukalo je odgovorne u preduzeÊu da prije Ëetiri godine pokrenu novi biznis, proπire proizvodni program i poËnu izradu namjeπtaja po mjeri, osmiπljenog u dizajnerskom centru preduzeÊa. Nedavno je ponuda „Dodinga” obogaÊena i namjeπtajem od ploËastog materijala, medijapana i punog drveta. Uz prijedloge i nacrte arhitekata i tehnologiju koju prate πumarski i inæinjeri tehnologije ideje se sprovode u dijelo, a proizvodi isporuËuju na hiljade adresa u Crnoj Gori. „Prije ulaska u nove projekte neophodno je prikupiti πto viπe informacija o ponudi i traænji, uslovima træiπta i moguÊim rizicima. Kompletna analiza ovih i dr- ugih parametara neophodna je i mora biti uraena prije konaËne odluke o ulasku u biznis. Uspjeh ’Dodinga’ je i u spremnosti da Ëuje i prihvati savjete struËnih ljudi i sve to pretoËi u kvalitetan biznis plan. I ti elementi Ëine recept za uspjeh ’Dodinga’, koji je danas prestiæno preduzeÊe”, kaæe direktor Ana PejoviÊ, inaËe inæinjer arhitekture. PrisjeÊajuÊi se skromnih poËetaka i kupovine prve maπine uz pomoÊ kredita Fonda za razvoj i Crnogorske komercijalne banke, ona navodi da su kreditni uslovi bili povoljni, uz grejs period od godinu i trogodiπnji rok otplate. Uslijedilo je, u saradnji sa Crnogorskom komercijalnom bankom, joπ nekoliko kratkoroËnih kredita sa rokom otplate od 90 dana. „I krediti koje smo koristili za nabavku repromaterijala bili su povoljni. Svjesni smo koliko je za razvoj preduzeÊa koje prati sve trendove na træiπtu, a samim tim i u tehnologiji, bitan odnos izmeu banke i klijenata. I za nove poslovne poduhvate raËunamo na dragocjenu pomoÊ Crnogorske komercijalne banke”, zakljuËuje direktor preduzeÊa "Doding”, koje danas zapoπljava 32 radnika, od kojih je sedam inæinjera. M.M. Akcija decembar 2003. Reformator 19 HUMANITARNA AKCIJA ZA DJE»IJI DOM U BIJELOJ NEK’ SE I ONI RADUJU Mnogo je institucija, kompanija i pojedinaca koji niz godina pomaæu DjeËiji dom „Mladost” u Bijeloj. Humanitarna akcija „12 veliËanstvenih”, te projekat „Djeca za djecu”, idu korak dalje - ka otvaranju kluba prijatelja Bijele Meunarodna agencija za odnose sa javnoπÊu "Apriori komunikacije" organizovala je u Crnoj Gori prvu humanitarnu dstva prikupljena od prodaje kalendara namijenjena su Domu za napuπtenu djecu i djecu bez roditelja u Bijeloj. Strateπki pa- Djeca pred odlazak u πkolu akciju edukativnog tipa pod sloganom "Nek’ se i oni raduju", u okviru koje je pripremljen kalendar "12 veliËanstvenih". SrePrva meunarodna agencija za odnose s javnoπÊu u Crnoj Gori "Apriori komunikacije", dio je regionalne mreæe koja postoji u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Agencija svake godine organizuje po jednu humanitarnu akciju u kojoj uËestvuju javne liËnosti. Poslednja uspjeπno realizovana akcija je "Prodaja zlatnih ribica" u Sarajevu, u kojoj je uËesvovala Nina BadriÊ. Od nedavno Agencija ima i kancelariju u Podgorici, a u toku je πiroka humanitarna akcija za pomoÊ djeËijem Domu "Mladost" u Bijeloj. rtner ove akcije je dnevni list "Publika", posredstvom kojeg je izabrano πest poznatih Crnogoraca i πest poznatih Crnogorki iz javnog æivota koji predstavljaju "12 veliËanstvenih". Osim Ëitalaca "Publike" u izboru liËnosti uËestvovali su i novinari i predstavnici medija. Nakon sumiranja svih glasova formirana je lista "12 veliËanstvenih" u sljedeÊim kategorijama: pjevaË Sergej ∆etkoviÊ, pjevaËica Andrijana BoæoviÊ, glumac Andrija MandiÊ, glumica Dubravka VukotiÊ, umjetnik Tiho VujoviÊ, umjetnica Radmila VojvodiÊ, sportista Ivan KoljeviÊ, sportistkinja Maja SaviÊ, muπko TV lice Ivan MaksimoviÊ, æensko TV lice Lana SekuliÊ, priznati i poznati Blagota MitriÊ, priznata i poznata Ljubica Beba DæakoviÊ. Cijene kalendara koji se πtampa u dva oblika biÊe pet, od- Autor: Vuk RakoËeviÊ (7 godina) - VrtiÊ “Ljubica PopoviÊ” - Podgorica nosno 10 eura. Svi koji æele da poslovnim partnerima i prijateljima poklone kalendar za 2004. godinu i istovremeno postanu partner akcije, mogu putem narudæbenice, koja izlazi u dnevnom listu "Publika", naruËiti kalendar. Pored ove organizovana je i akcija pod sloganom "Djeca za djecu ", u kojoj su uËestvovali svi crnogorski vrtiÊi. Pedeset πest crteæa na temu novogodiπnjih praznika, koje su djeca predπkolskog uzrasta iz svih gradova namijenila svojim drugarima bez roditelja u Bijeloj, naÊi Êe se na novogodiπnjim Ëestitkama. Prihod od Ëestitki koje Êe se prodavati po 20 centi takoe je namijenjen Domu "Mladost" u Bijeloj. Organizatori akcije æele da od prikupljenih sredstava, kupovinom poklona, ispune bar dio novogodiπnjih æelja djece iz Doma, da im pokaæu da nisu sama i da u crnogorskom druπtvu postoje mnogi koji misle na njih. Krajnji cilj akcije je da se na glavnom gradskom trgu u Podgorici 14. i 21. decembra, uz muziËki program, organizuje prodaja kalendara i Ëestitki, u kojoj Êe uËestvovati 12 "veliËanstvenih", djeca iz Bijele i sponzori akcije. Treba napomenuti da su humanitarnu akciju u startu pomogli direktor Firme DELINI Svetlana VuksanoviÊ, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeÊa Zoran VukËeviÊ, Atlas Mont Banka Nela LiËina, Montkarton - Jovan JovetiÊ, Luka Bar - Andrija RadusinoviÊ, dnevni list "Publika" - Vuk RajkoviÊ, koji su ujedno i Ëlanovi revizorske komisije koja rukovodi akcijom. Akcija "Nek’ se i oni raduju" promovisana je i preko viπe ko- Jedan od maliπana iz Doma u Bijeloj nferencija za novinare, od kojih je jedna upriliËena u Domu u Bijeloj, zajedno sa Upravom Doma. Bila je to i prilika da djecu posjete ekipe "Publike", Radija "D plus", Televizije IN, Televizije Crne Gore i Radija "Gorica". Direktor Doma "Mladost" Borislav –ukanoviÊ nije skrivao oduπevljenje akcijom "Nek’ se i oni raduju". "Ovo je, Ëini mi se, prvi put akcija πirokih razmjera, koja je veoma ozbiljno i struËno organizovana. Vidim da su ukljuËeni ljudi koji znaju, imaju volje i snage da izguraju projekat do kraja. Moæda je ranije bilo i materijalno vrijednije podrπke, ali je sigurno da Êe akcija 'Nek’ se i oni raduju' na poseban naËin animirati djecu, graane i javnost uopπte. Takoe, smatram da Êe u okviru ove ak- cije djeci biti pruæeno ono πto im je i najpotrebnije, a to je sigurnost i paænja'', rekao je –ukanoviÊ. Organizatori humanitarne akcije istiËu da Dom za napuπtenu djecu i djecu bez roditelja u Bijeloj nije izabran sluËajno. Dræava nastoji da obezbjedi uslove za rad, ali nije u moguÊnosti da ispuni æelje djece koja su primorana da rastu daleko od roditeljskog doma. Zaposleni u Domu "Mladost" nastoje da maliπanima nadoknade uskraÊenu porodiËnu toplinu, a organizatori akcije pozivaju graane da se kupovinom kalendara i Ëestitki pridruæe toj plemenitoj misiji. Autor: Vasilisa SeniÊ (6 godina) - VrtiÊ “Ljubica PopoviÊ” - Podgorica 20 Reformator made in Montenegro decembar 2003. made in Montenegro decembar 2003. PROMOCIJA CRNOGORSKIH PROIZVODA I ROBNE MARKE „MADE IN MONTENEGRO” KVALITETOM DO EVROPE Stvaranje robne marke „Made in Montenegro”, ocjenjuju autori strategije, doprinijeÊe koriπÊenju crnogorskih resursa, razvoju domaÊe proizvodnje, novim investicijama, otvaranju radnih mjesta, smanjenju uvoza i opπtem ekonomskom i druπtvenom razvoju Crne Gore redstavljanjem projekta „Promocija crnogorskih proizvoda” i robne marke „Made in Montenegro”, krajem oktobra u Podgorici, po ocjeni brojnih uËesnika i gostiju, uËinjen je joπ jedan ohrabrujuÊi korak na putu Crne Gore ka Evropi. Crnogorska vina, rano voÊe i povrÊe, mineralnu vodu, pivo, njeguπku prπutu, njeguπki i durmitorski sir i brojne druge proizvode predstavljene na mini izloæbi nakon prezentacije Ëeka vaæna i odgovorna misija - da kvalitetom, ovjerenim naljepnicom „Made in Montenegro”, nakon potvrde liderske pozicije na domaÊem terenu, probiju put do evropskih træiπta i osvoje naklonost stranih potroπaËa. U Agenciji za razvoj malih i srednjih preduzeÊa, koja u saradnji sa ministarstvima poljoprivrede, ekonomije i turizma, u okviru projekta „PoveÊanje konkurentske sposobnosti proizvoaËa” realizuje pod- P projekat „Promocija crnogorskih proizvoda”, uvjereni su da Êe tom kampanjom informativno-edukativnog karaktera kod svih struktura uticati na stvaranje preduslova za formiranje robne marke „Made in Montenegro”, kao neophodnog uslova prepoznatljivosti, kvaliteta i uspjeπnog plasmana crnogorskih proizvoda na domaÊem i inostranom træiπtu. AnalizirajuÊi trenutno stanje na crnogorskom træiπtu, direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeÊa Zoran VukËeviÊ podsjeÊa da su spoljnotrgovinski deficit, ograniËenost træiπta, dominacija stranih proizvoda, agresivne marketing kampanje, bolje pozicioniranje u maloprodajnim objektima i favorizovanje uvoznih proizvoda samo neke od Ëinjenica sa kojima se suoËavamo. „Stoga ovom kampanjom æelimo uticati na domaÊe proizvoaËe da prihvatanjem meunarodnih standarda podignu nivo kvaliteta svojih proizvoda, kako bi konkurentim cijenama i kvalitetom uspjeπno parirali uvoznim proizvodima na domaÊem træiπtu i u bliskoj buduÊnosti postali izvoznici”, kaæe VukËeviÊ. NOVA PRAVILA No, put do stranih træiπta nije ni jednostavan ni lak. Moderna træiπna utakmica, sve bræe promjene u tehnologiji, ekonomiji, zaπtiti æivotne sredine i drugim oblastima, stvaraju potrebnu drugaËijeg sagledavanja problematike kvaliteta proizvoda i procesa i nameÊu stroga pravila koja domaÊi proizvoaËi moraju prihvatiti. „Usaglaπavanje nacionalnih standarda i normi sa evropskim, potvreno meunarodnim sertifikatima, uslov je povjerenja u crnogorske proizvode na domaÊem i evropskom træiπtu. Paralelno sa uvoenjem standarda neophodno je unaprjeivati proizvodnu tehnologiju, saËuvati i razviti domaÊe proizvode, osmisliti marketinπki pristup koji Êe poveÊati konkurent- SIMBOL NETAKNUTE LJEPOTE L o g o kampanje „Made in Montenegro” je cvijet kaÊun, karakteristiËan za mediteransko podneblje, naroËito za Crnu Goru. KaÊun je jedan od prvih proljeÊnih cvjetova. Raste iz kamena, pod snijegom, u velikom broju i samo u ekoloπki Ëistim predjelima. nost domaÊih proizvoda i poveÊati vrijednost proizvodnje i dohotka”, kaæe direktor Agencije za mala i srednja preduzeÊa i dodaje da je posebno vaæna edukacija na svim nivoima, kao i obezbjeivanje kreditnih linija koje Êe omoguÊiti uspjeπnim proizvoaËima da dostignu neophodan nivo razvoja koji Êe uticati na poveÊanje izvoza. „Takoe, mora se obezbijediti sistemski ambijent, kako bi se u poπtenoj træiπnoj utakmici probili najbolji proizvodi zasnovani na crnogorskoj tradiciji. Zbog toga je potrebno da se u projekat ukljuËe sve institucije koje Êe obezbijediti preduslove za uvoenje standarda, kontrolne funkcije i praÊenje Ëitavog procesa”, zakljuËuje VukËeviÊ. Vlada Crne Gore - koja stoji iza projekata „PoveÊanje konkurentske sposobnosti domaÊe proizvodnje” i „Promocija crnogorskih proizvoda” - stvaranje robne marke „Made in Montenegro” vidi kao put za afirmaciju crnogorskih evropskih stremljenja i pokazatelj usvajanja evropskih standarda. Premijer Milo –ukanoviÊ na prezentaciji robnog znaka „Made in Montenegro” naglasio je da je uslov za stvaranje svake robne marke, pa i crnogorske, uvoenje sistema standarda koji obuhvata odgovarajuÊu zakonsku regulativu, izgradnju savremenih institucija i mehanizama, u skladu sa parametrima evropskog træiπta. „Samo sa osvojenim kvalitetom, savremenim dizajnom i odgovarajuÊim marketingom zainteresovaÊemo potroπaËe i u Crnoj Gori i na drugim træiπtima za proizvode sa naljepnicom ‘Made in Montenegro’”, kazao je –ukanoviÊ, ukazujuÊi da konkurentnost na πirem træiπtu podrazumijeva uspjeπan menadæment, savremenu organizaciju proizvodnje, adekvatno istraæivanje træiπta, moderan marketing i stalno praÊenje razvoja modernih tehnologija. PRIVREDNICI PODRÆAVAJU PROJEKAT „Prvi korak je veÊ uËinjen. ‘Made in Montenegro’ potvrduje da je Crna Gora prepoznala svoj put razvoja. To je put stvaranja svog proizvoda, koji nije lak i zato smo mi tu”, izjavila je nedavno Karin Ho- Crnogorski preduzetnici koji namjeravaju da prihvate izazove moderne erhan. Ona takoe navodi da mnoga crnogorska preduzeÊa imaju svoj proizvod, ali da je neophodno da njihov razvoj prate dobri zakoni. „Radimo na tome da Crna Gora uz pomoÊ GTZ stvori πto viπe svojih proizvoda i napravi zakone koji unapreuju proizvodnju i proizvoaËe”, kaæe πef podgoriËke kancelarije NjemaËkog druπtva za tehniËku saradnju. ekonomije i krenu u avanturu osvajanja stranih træiπta, svjesni su svih prepreka koje ih oËekuju, ali i odluËni da iskoriste πansu. To potvruje i primjer Mesne industrije „GoranoviÊ”. Njen vlasnik, –orije GoranoviÊ, ocjenjuje da Êe stvaranje robne marke „Made in Montenegro” ohrabriti crnogorske privrednike i imati viπestruko pozitivne efekte. „Projekat je dobro osmiπljen, ima svoju dinamiku i cilj. DomaÊi proiz- DRAGOCJENA STRANA POMO∆ TehniËku podrπku i znaËajnu pomoÊ unapreivanju privatnog sektora u Crnoj Gori pruæa i NjemaËko druπtvo za tehniËku saradnju (GTZ), koje zajedno sa Agencijom za razvoj malih i srednjih preduzeÊa, kao svojim partnerom, doprinosi jaËanju tog segmeta crnogorske privrede. ©ef kancelarije u Podgorici Karin Hoerhan ocjenjuje da u Crnoj Gori ima mnogo preduzeÊa sa velikim potencijalom i naglaπava da je turistiËko træiπte velika πansa za promociju crnogorskih proizvoda. Reformator 21 DINAMI»NI PLANOVI Projekat „Podizanje konkurentske sposobnosti domaÊe proizvodnje”, u okviru kojeg se realizuje i promocija crnogorskih proizvoda, podijeljen je u tri faze. Prva je okrenuta domaÊim potroπaËima i crnogorskom træiπtu, druga, uz jaku kampanju, treba da ohrabri naπe proizvoaËe da izvoze u balkansku regiju, dakle zemlje u okruæenju gdje æivi 60 miliona stanovnika, a treÊa faza planirana je za osvajanje træiπta zemalja Evropske unije. Sve etape su vremenski oroËene. Za realizaciju prve predviena je ova i naredna godina. PoËetkom 2005. trebalo bi da startuje druga faza, a poËetak treÊe planiran je za 2006. godinu. Vaæno je istaÊi da je projekat „Promocija crnogorskih proizvoda” i stvaranja robne marke „Made in Montenegro” posebno okrenut turizmu, kao strateπkoj grani razvoja Crne Gore. Zahtjevi da crnogorska turistiËka ponuda bude bazirana na domaÊim proizvodima i da turistiËki poslenici stranom i domaÊem gostu prvo ponude proizvod sa oznakom „Made in Montenegro” imaju nepodijeljenu podrπku. Na taj naËin unaprijediÊe se i novim, autentiËnim sadræajima oplemeniti turistiËka ponuda Crne Gore, promovisati specifiËnosti proizvoda domaÊeg porijekla, steÊi naklonost domaÊih i stranih gostiju i obezbijediti znaËajan priliv sredstava. voaËi, koji æele da dobiju robni znak ‘Made in Montenegro’, moraju traæiti bolje naËine konkurisanja stranoj ponudi, a preduslov za to je da u svoje kompanije uvedu standarde. Dobijanju robne marke prethodi sondiranje terena, rigorozna kontrola proizvodnje, ispitivanje kvaliteta proizvoda, a duæna paænja mora se pokloniti i dizajnu”, navodi GoranoviÊ. GovoreÊi o vremenu i putu koji jedan proizvod treba da proe da bi dobio robnu marku „Made in Montenegro”, ugledni preduzetnik iz NikπiÊa za „Reformator” kaæe da ne moæe precizirati rok, jer on zavisi od kriterijuma i sertifikata. „Prvenstveno moramo da zadovoljimo kriterijume i pravilnike domaÊih mjerodavnih institucija, dakle da dobijemo sertifikate Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja. Mesna industrija ‘GoranoviÊ` odluËila je da uvede ‘Hasap sistem’ kontrole proizvodnje. To je vaæan sertifikat za pr- ehrambenu industriju koji se primjenjuje u Americi i zemljama Evropske unije. Kompanija koja bude imala ‘Hasap’ imaÊe propusnicu za plasman svojih proizvoda van granica Crne Gore i otvorena vrata za sva træiπta”, istiËe GoranoviÊ i izraæava uvjerenje da Êe veliki broj proizvoda iz bogate crnogorske ponude u nekoj skorijoj buduÊnosti nositi robnu marku „Made in Montenegro”. Crnogorske proizvode na putu u svijet, ne sluËajno, pratiÊe izdanci kaÊuna - planinskog cvijeta koji, prkoseÊi snjegovima i kamenu, umije da se izbori za mjesto pod suncem i pokaæe svoju netaknutu ljepotu. Zaputiti se tragom te simbolike - znaËi pretoËiti æelje u stvarnost i moæda veÊ u bliskoj buduÊnosti u, recimo, Marks&Spencer ili bilo kojem drugom poznatom lancu marketa, u mjeπavini boja i mirisa Starog kontinenta, prepoznati plodove crnogorskog podneblja sa potpisom „Made in Montenegro”. S. R. Kultura 22 Reformator decembar 2003. JUBILEJ CRNOGORSKOG NARODNOG POZORI©TA PET DECENIJA POSVE∆ENOSTI UMJETNOSTI Jubilej, znaËajan ne samo za pozoriπte veÊ i cijelu crnogorsku kulturu, obiljeæen je onako kako dolikuje ugledu i renomeu Crnogorskog narodnog pozoriπta - premijerama, Festivalom nacionalnih teatara, muziËkim festivalom "A Tempo", gostovanjima, nagradama... Crnogorsko narodno pozoriπte, nakon πest uspjeπnih sezona u novoj zgradi, svoj pedesetogodiπnji jubilej obiljeæava brojnim programima tokom tri mjeseca. PodsjeÊanja radi, nacionalni teatar je od 1997. do danas uspjeπno realizovao oko 1500 programa, preko 30 premijera u dramskom programu, viπe od 200 koncerata, dobio viπe desetina nagrada na domaÊim i meunarodnim festivalima, ostvario potpisane sporazume sa relevantnim teatrima sa prostora bivπe Jugoslavije, gostovao u pozoriπtima πirom Evrope i svijeta... PET USPJE©NIH PREMIJERA Otvaranje nove, 51. sezone u Crnogorskom narodnom pozoriπtu, prvog okobra obiljeæila je premijera predstave "Nigdje nikog nemam", koju je po tekstu jednog od najznaËajnijih britanskih pisaca Edvarda Bonda reæirao Egon Savin. GlumaËka ekipa koju Ëine Varja –ukiÊ, Nikola Ristanovski i Boris IsakoviÊ, zajedno sa rediteljem Savinom i scenografom i kostimografom Miodragom TabaËkim veÊ biljeæi znaËajne uspjehe - na nedavno zavrπenom festivalu u Uæicu "Nigdje nikog nemam" dobila je nagrade za najbolju æensku ulogu (Varja –ukiÊ), najbolju scenografiju (Miodrag TabaËki) i za najbolju predstavu festivala. Tokom decembra ova produkcija CNP-a gostuje na "Tuzlanskim pozoriπnim danima 2003" i u Beogradskom dramskom pozoriπtu. Druga ovogodiπnja premijera, koprodukcijski projekat CNP-a, "Kampnagel" teatra iz Hambruga i "Teatar kombinat" iz BeËa, predstava "Mauzer" po tekstu Hajnera Milera i u reæiji njemaËke rediteljke Kladuije Bose, izvedena je 2, 3. i 4. oktobra na zatvorenom bazenu SC "MoraËa". NjemaËko-crnogorska glumaËka ekipa, koju su Ëinili Andreas Pronegg, Ana VujoπeviÊ, Christine Standfest, Doris Uhlich, Dejan IvaniÊ, Gojko BurzanoviÊ, Ivan BezmareviÊ, Ivona »oviÊ, Markus Keim, Nada VukËeviÊ, Uroπ Zdjelar, Æaklina Oπtir i Æelimir ©oπo nastaviÊe æivot predstave "Mauzer" u pozoriπtima u NjemaËkoj, Austriji, festivalu "Eurokaz" u Zagrebu i drugim brojnim, veÊ ugovorenim gostovanjima. Predstavu "Poludjela lokomotiva" po tekstu Stanislava Ignjaci VitkijeviËa, kao treÊu oktobarsku premijeru realizovao je ustaljeni dramaturπko-rediteljski dvojac Æanina MirËevska i Edvard Miler. VeÊ prepoznatljivim naËinom rada i specifiËnom dramaturgijom, izvoenjem u neuobiËajenom prostoru, predstava je za kratko vrijeme osvojila publiku. U "Poludjeloj lokomotivi" igraju Mirko VlahoviÊ, Sran Grahovac, Gorana MarkoviÊ, Ana VujoπeviÊ, Dejan IvaniÊ, Nikola PeriπiÊ, Stevan RadusinoviÊ, MomËilo PiÊuriÊ, Tamara VujoπeviÊ i Varja –ukiÊ. Predstava kojom CNP potvruje oËuvanje crnogorske dramske baπtine, "Udadba", koju je po motivima drame –ura ©padi- jera "Nevjerna æena" dopisao i reæirao Blagota ErakoviÊ, u izvoenju Branislava VukoviÊa, Dragice Tomas, Ljubice BaraÊ VujoviÊ, Slobodana MarunoviÊa, Maje ©arenac Maraπ, Pavla IliÊa, Ivana BezmareviÊa, Jadranke MamiÊ i Danila »elebiÊa, uz muziku Slobodana KovaËeviÊa, veÊ nakon premijere 14. oktobra garantuje jednak uspjeh i pune sale πirom Crne Gore kao i prethodna ErakoviÊeva predstava "Kako se ko rodi". Projekat koji je premijerno izveden na sam dan Crnogorskog narodnog pozoriπta 1. novembra, "Laæni car" po tekstu Mirka KovaËa reæirao je Branislav MiÊunoviÊ. TroËasovni pozoriπni spektakl u scenografiji Slovenca Marka Japelja i uz muziku Makedonca LjupËa Konstantinova izveli su Branimir PopoviÊ, Milan GutoviÊ, Nikola Ristanovski, Gabrijela Petruπevska, Mirko VlahoviÊ, Momo PiÊuriÊ, Gojko BurzanoviÊ, Dragan RaËiÊ, Vojo KrivokapiÊ, Sejfo SeferoviÊ, Ana VujoπeviÊ, Maja –urkoviÊ, Ëak i jedan neobiËan "glumac" - labrador Badi. U filmskom materijalu koriπtenom u predstavi pojavljuju se Predrag Ejdus i Branislav VukoviÊ. Premijeri "Laænog cara" i proslavi 50 godina Crnogorskog narodnog pozoriπta prisustvovali su, izmeu ostalih, pisac Mirko KovaË, crnogorski predsjednik Filip VujanoviÊ, premijer Milo –ukanoviÊ, predsjednik Skupπtine Ranko KrivokapiÊ, srbijanski ministar kulture Branislav LeËiÊ, potpredsjednik bosanske Vlade Ga- GODI©NJE NAGRADE Godiπnje nagrade Crnogorskog narodnog pozoriπta dodijeljene su 1. novembra, na dan CNP-a. Ovog puta, meu dobitnicima su se naπli Mirko KovaË, Predrag Ejdus, Branko CvejiÊ, Rodolfo Kurpije, Janez Pipan, Dragica Tomas, Blagota ErakoviÊ, Branislav VukoviÊ, glumaËki ansambl predstave "Mauzer"...Veliku nagradu CNP-a, za izuzetan doprinos razvoju pozoriπta dobio je umjetniËki direktor Branislav MiÊunoviÊ. Scena iz predstave „Nigdje nikog nemam” Branimir PopoviÊ u predstavi „Laæni car” vrilo Grahovac, direktor Slovenskog narodnog gledaliπËa Drama Ljubljana Janez Pipan, direktor Narodnog pozoriπta Sarajevo Gradimir Gojer, diplomatski predstavnici u Crnoj Gori, direktor Jugoslovenskog dramskog pozoriπta Branko CvejiÊ, direktor Beogradskog dramskog pozoriπta Nebojπa BradiÊ... FESTIVAL NACIONALNIH TEATARA Nakon pet premijera u oktobru, CNP je uspjeπno realizovalo prvi Festival nacionalnih teatara, koji je trajao od 12. do 30. novembra. Za to vrijeme na Velikoj sceni CNP-a nastupilo je sedam nacionalnih teatarskih kuÊa iz Francuske (Nacionalni centar za koreografiju, Grenobl, "Mammame"), GrËke (Nacionalni teatar sjeverne GrËke, Sloun, "Zimsko putovanje"), Rumunije (Nacionalni teatar "Bulandra", Bukureπt, "Ujka Vanja"), Slovenije(Slovensko narodno gledaliπËe Drama, Ljubljana, "Kako vam drago"), Hrvatske (Hrvatsko narodno kazaliπte Balet, Zagreb, "MaËak u Ëizmama"), Makedonije (Naroden teatar Bitola, "Novac je ubistvo"), Srbije (Narodno pozoriπte Beograd, "Viπnjik"), a CNP nastupilo je sa svojom najsvjeæijom produkcijom "Laæni car". Festival nacionalnih teatara, po konceptu jedinstven u svijetu, bio je prilika da crnogorska publika stekne uvid u ono πta nacionalno pozoriπte predstavlja danas, te da, u odnosu na to, pozicionira svoju nacionalnu kuÊu. Decembar je obiljeæo treÊi meunarodni muziËki fetsival "A Tempo", koji je trajao osam dana. MuziËki susret, koji je veÊ stekao visok renome, obiljeæilo je i nekoliko premijernih izvoenja djela crnogorskih i inostranih kompozitora i projekcije dva filma. Neizostavni boæiÊni koncert ove godine biÊe Bahov "Magnifikat". Kada je rijeË o muziËkom programu, treba istaÊi da je na Velikoj sceni CNP-a 4. i 5. novembra, prvi put u Crnoj Gori, pod dirigentskom palicom Darinke MatiÊ MaroviÊ i u izvoenju hora i orkestra MuziËke akademije Beograd, izvedena "Karmina Burana". U dramskom dijelu programa CNP-a, treÊi mjesec obiljeæavanja jubileja proteÊi Êe uz gostovanja Beogradskog dramskog pozoriπta, Dramskog kazaliπta "Gavella" iz Zagreba, Sarajevskog ratnog teatra "Sartr" i ljubljanskog festivala "Ex Ponto", gostovanjem novih predstava CNP-a na scenama u Crnoj Gori. Jubilej, znaËajan ne samo pozoriπtu veÊ i cijeloj crnogorskoj kulturi, obiljeæen je onako kako dolikuje instituciji ugleda i renomea kakvi pripadaju Crnogorskom narodnom pozoriπtu - uz pet premijera, Festivalom nacionalnih teatara, muziËkim festivalom "A Tempo", gostovanjima, nagradama. Uspjeh Êe biti veÊi kada na kraju sezone 2003/2004. ovome dodamo ono πto CNP-u predstoji u narednoj godini - gostovanja u Hrvatskoj, Srbiji, na festivalu "Iberoamerikano de teatro de Bogota" u Kolumbiji, muziËki programi, novi projekti... D.N. SPORT decembar 2003. NOVI IZAZOVI - NEZABORAVNE AVANTURE Balonom put oblaka Reformator 23 PODGORICA ∆E DOBITI FUDBALSKI OBJEKAT KAKAV ZASLUÆUJE Od igraliπta do modernog stadiona Stadion pod Goricom nakon zavrπetka radova, Ëija Êe prva faza biti okonËana krajem naredne godine, moÊi Êe da primi 22 hiljade gledalaca Ako vas nebeske visine intrigiraju, onda je balonarstvo stvoreno za vas i po vaπoj mjeri Jeste li umorni od gledanja uvijek istih lica? Iste sredine? Æelite da vam se dogodi neπto sasvim novo, uzbudljivo, neobiËno? Æelite da gledate svijet iz drugog ugla? Moæda iz ptiËije perspektive? E, pa imate sreÊe. U Podgoricu je upravo ovih dana stigla najnovija atrakcija - veliki, πareni balon, sa pogonom na topli vazduh, kojim moæete letjeti iznad grada. »ovjek je oduvjek zavidio pticama i pokuπavao odgonetnuti tajnu njihovog leta. Legenda starih Grka kaæe da su to prvi pokuπali Dedal i Ikar. Ikaru to nije poπlo za rukom, te je postao simbol Ëovjekove teænje da dopre do novih visina. Leonardo da VinËi je izradio nacrte letjelice i padobrana, no u to doba letjenje je bilo samo Ëovjekov san. Dva brata Montgolfier napravili su balon od lanenog platna, papira i obojili ga æivim bojama. U ljeto 1783. poletjeli su iznad Pariza u svom vazduπnom brodu, upalili vatru ispod balona i - podigli se u visinu. To je prvi uspjeπan let balonom. »ovjek je doæivio Ëari letjenja. Nakon tog dogaaja proπlo je punih 120 godina do izuma aviona braÊe Wright 1903. Onda su pronaeni Zeppelin, helikopter, hidroavion... ali baloni nisu izaπli iz mode niti izgubili iπta od svoje neobiËnosti. ©irom svijeta su osnovani balonarski sportski klubovi. U Sloveniji je letjenje balonom atraktivna sportska discplina veÊ 15 godina. U poËetku vrlo stidljivo sa jednim, pa tri balona. Danas Slovenija ima oko 50 zvaniËno prijavljenih balona u nekoliko klubova. SunËani vikend ispod Alpa nikako ne bi mogao proÊi a da ne osvane barem 12 balona iznad Ljubljane. Prije godinu dana Ëetiri pilota entuzijasta osnovali »lanovi Balonarskog kluba "BuduÊnost" spremni za let su u Podgorici Balonarski klub "BuduÊnost", koji do sada nije imao svoju letjelicu. ZahvaljujuÊi saradnji sa Balonarskim centrom "Barje" iz Slovenije, Ëlanovi kluba su se obuËili za rukovanje ovakvom letjelicom i ovih dana napravili viπe letova iznad Podgorice. Oduπevljeni graani su ih iznenaeno posmatrali i pozdravljali πarene vazduπne dæinove na podgoriËkom nebu. Pokrenuti takvog jednog dæina uopπte nije jednostavno. Neophodna je ekipa od Ëetiri do pet ljudi. Kako horizontalno kretanje balona odreuje samo vjetar, ekipa nalazi mjesto odakle je najbolje poletjeti. Utvruje se koji vjetar duva i koliko je jak. U te svrhe se koristi balonËiÊ napunjen helijumom. Njegov let je indikator vjetrova na visinama gdje obiËno lete baloni. Ako je vjetar povoljan, ekipa izvlaËi iz prikolice korpu u kojoj Êe biti putnici i pilot. Zatim se namjeπta gorionik koji iznad vaπih glava reguliπe temperaturu vazduha. ZahvaljujuÊi njemu balon se podiæe ili spuπta. Onda na red dolazi punjenje balona vazduhom, potom se pali gorionik koji grije vazduh u samom balonu. »itava priprema traje 15-20 minuta. I... vazduπni dæin se podiæe u visine. Poletjeli smo! Prva stvar koju primjeÊujemo u vazduhu je tiπina. Mir koji nas ispunjava remete samo uzbueni otkucaju srca saputnika. Na visini od 500 m potpuna tiπina, prosto da ne povjerujete da ste nadomak grada. Kad stojite na balkonu viπih spratova nekog solitera, osjeÊate odreenu nelagodu zbog visine. U balonu, koliko god to Ëudno zvuËalo, osjeÊate se potpuno sigurno. Ne izgleda niti straπno, niti visoko. »ak πta viπe. Jezdimo lagano iznad zetskih vinograda, pa preko kanjona Cijevne i posmatramo Podgoricu pod kasnopopodnevnim suncem. Praznik za oËi. Pilot Grega nam priËa razne dogodovπtine sa brojnih tura. Iπao je i na Sjeverni pol balonom. Kada leti za svoju duπu, ide na 5.000 m, a trenutni rekord u Sloveniji je 10.000 m. Svake godine se organizuju brojna takmiËenja balonara, koja bi obuhvatila u buduÊnosti i Crnu Goru, poπto balonarstvo kao sport zaæivi na ovim prostorima. Balonarstvo je timski sport i njegov cilj je druæenje, zbliæavanje ljudi. Sklapanje i rasklapanje balona ne moæe obaviti pojedinac. To je i dosta skup sport, pa su za nabavku balona potrebna velika sredstva. Kada su braÊa Montgolfier 1783. poletjela balonom, kralj Francuske ih je ovlastio da mogu krstiti sve one koji prvi put polete sa njima. Taj obiËaj se zadræao do danas. Po obavljenom letu dobijate titulu "Kneza" od lokaliteta gdje ste sletjeli. Ako vas nebeske visine intrigiraju i mislite da je nebo mjesto za vas, onda je balonarstvo stvoreno po vaπoj mjeri. Javite se u Balonarski klub "BuduÊnost" (Sportski centar "MoraËa" i Motel "©aroviÊ" 067254-669, 069-013-168) i postanite Ëlan. Ili se samo javite za turistiËki let balonom. Jedno je sigurno, balonarstvo moæe sadræajno obogatiti turistiËku ponudu, kako Podgorice, tako i cijele Crne Gore. Veliki πareni balon iznad naπih glava je ukras za sve nas. J. D. Podgorica napokon dobija stadion kakav zasluæuje. Naime, fudbalsko igraliπte pod Goricom ( s obzirom na to u kakvom je stanju u poslednjih nekoliko godina bio ovaj objekat, smjeπten u samom centru grada, teπko da mu se moæe "priπiti" drugaËiji naziv) preraπÊe u moderan stadion, koji Êe, kada bude zavrπen, moÊi da primi 22.000 gledalaca, a biÊe i svojevrstan træni centar. Trenutno se grade juæna i sjeverna tribina, na kojima Êe biti postavljeno oko 6.000 stolica. Sem toga, dobiÊe se i 14.337 kvadratnih metara poslovnog prostora, od Ëega Êe 9.391 m2 pripasti izvoaËu radova, "Hidromolu". Ostatak Êe podijeliti JP "Gradski stadion" (2.409) i Fond za gradsko-graevinsko zemljiπ- enika kulture i Centar za arheoloπka istraæivanja, koji su preuzeli obavezu da izmjeste grobove. Zbog svih ovih problema veÊ smo izgubili dva mjeseca, ali sam uvjeren da Êe se sve zavrπiti do 19. decembra 2004. godine", najavljuje DrakiÊ. Po zavrπetku ovog, krenuÊe se u joπ jedan, mnogo ozbiljniji i finansijski "teæi" posao - izgradnju istoËne tribine sa 7.000 - 7.500 mjesta za sjedenje, ukupne povrπine oko 18.000 kvadratnih metara, u Ëijem Êe podnoæju biti i parking sa 500 mjesta. Za sada je to samo ideja, jer se Ëekaju veÊ izvjesne izmjene Detaljnog urbanistiËkog plana, kako bi ova zamisao mogla konaËno da zaæivi. I zapadno krilo stadiona, na kome su izvrπene neophodne popravke, prije svega krovne konstrukci- Rekonsrtukcija stadiona pod Goricom te (2.053), dok Êe ljudima koji su ranijih godina platili lokale, a joπ ih nijesu dobili, pripasti 484 kvadratna metra. "Na tenderu, za koji je bilo mnogo interesenata i iz Crne Gore i iz Srbije, 'oπtre' uslove je jedino ispunio 'Hidromol'. Traæili smo bankarsku garanciju od 600.000 eura, tako da je samo ozbiljna firma mogla da dobije ovaj posao. Kompletnu izgradnju finansijski 'pokriva' izvoaË, kome Êe po ugovoru pripasti 65,5 odsto poslovnog prostora. S obzirom da Êe se u prvoj fazi raditi samo grubi graevinski radovi, moraÊemo da zavrπimo te lokale, pa da ih kasnije izdamo, kako bi od tog novca pokrivali troπkove odræavanja stadiona", kaæe Borivoje DrakiÊ, direktor Javnog preduzeÊa "Gradski stadion", naglaπavajuÊi da je i Evropska agencija za rekonstrukciju pohvalila sporazum sa "Hidormolom", ocijenivπi ga kao "izvrstan primjer uËeπÊa privatnog kapitala u rekonstrukciji javnih preduzeÊa". No, poËetak radova donio je velike glavobolje DrakiÊu i njegovim saradnicima. Naime, stanovnici kvarta u zaleu juæne tribine (pored benzinske pumpe) protivili su se ovoj ideji, a i crkvena opπtina je traæila zabranu gradnje. Poslije sudske odluke, radovi su nastavljeni, a onda je izbio neoËekivani problem - pronaeno je groblje sa oko 40 grobnica. " Shodno zakonu, o tome smo obavijestili Zavod za zaπtitu spom- je, biÊe modernizovano, a i na njemu Êe se dobiti novih 2.000 m2 poslovnog prostora. Na kraju, DrakiÊ najavljuje da Êe, ukoliko bude zainteresovanih firmi, na sliËan naËin (naravno u mnogo manjem obimu) biti rekonstruisana igraliπta Koma, Mladosti, Ribnice i Zabjela (moæda i DeËiÊa), kad ona preu u vlasniπtvo JP "Gradski stadion". N. NikoliÊ Bunari spasili teren Jedan od najveÊih problema stadiona pod Goricom uvijek je bio loπ teren. Neravan, pun "dæombi", sa dosta povrπina bez trave... Ali, prave muke su nastajale kad padne kiπa, kada bi fudbal sve viπe liËio na valjanje u blatu. Ipak, i na tom planu su napravljeni pomaci... " Iskopali smo dva bunara - jedan za odvoenje vode, tako da teren viπe nije blatnjav kao prije, a drugi sluæi za navodnjavanje, da ne bi zavisili od Gradskog vodovoda. Dva puta godiπnje mijenjamo zeleni pokrivaË, a sada smo od Slovenaca naruËili posebnu smjesu razliËitih vrsta trava, koja Êe najviπe odgovarati ovom zemljiπtu", istiËe DrakiÊ. Reforme Reformator decembar 2003. NOVE PREDUZETNI»KE IDEJE DJE»IJE IGRAONICE Privatizacija sve viπe uzima maha. U vrijeme nezaposlenosti i sve ËeπÊeg propadanja ili steËaja velikih (dræavnih) firmi, ljudi se sve viπe okreÊu svom privatnom biznisu. Ako se osvrnete oko sebe vidjeÊete da je u posljednjih nekoliko godina niklo mnogo novih privatnih kompanija i zanatskih radnji (butika, marketa, kafiÊa..), ali isto tako primijetiÊete da su neke od njih viπe puta mijenjali djelatnost, πto znaËi da im izbor u startu i nije bio najbolji, da li zbog prezasiÊenja træista ili loπeg pristupa poslu - za sada ostaje nepoznanica. Dobro osmiπljeni projekti imaju dobre πanse za uspjeh. Zato prihvatite izazov, okuπajte prednosti sopstvenog biznisa, pruæite sigurnost Vama i vaπoj porodici BRZA HRANA CHURROS aparat za brzu hranu Jedan od najunosnijih malih biznisa danaπnjice u Engleskoj je “Mr Churros aparat”. Njegov proizvod, „churros krofna”, svojim kvalitetom uspela je da nadmaπi Ëak i britansku krofnu. Porijeklo vodi iz ©panije, Ëiji stanovnici churos krofne tradicionalno jedu za doruËak i umaËu ih u toplu Ëokoladu. Prednosti aparata su mobilnost i moguÊnost postavljanja bilo gdje u bilo koje vrijeme, πto znaËi da danas moæete biti ispred ili unutar velikog sportskog centra, dok se sjutra moæete stacionirati na glavnom gradskom πetaliπtu. Napravljen je od najkvalitetnijeg nerajuÊeg metala. Glavni aparat se sastoji od maπine za izradu tijesta, aparata za filovanje toplih proizvoda, aparata za espreso kafu i toplu Ëokoladu, πto sve zajedno krajnjem potroπaËu pruæa pravi uæitak. Neophodan materijal se moæe nabaviti preko „Mr Churros kompanije”, πto ne znaËi da i proizvodi - made in Montenegro ne mogu napraviti iste. Vjerujemo da u svakom domaÊinstvu ima bar jedna osoba koja zna kako se prave krofne (braπno, jaja, so). Od obiËne krofne razlikuje se po filu koji se prilagoava æelji kupaca. Ako se joπ niste odluËili za mali biznis - probajte sa „churros krofnama”, koje bi uz malo originalnosti mogle postati Montenegro krofne (priganice)... S.K. Æivot koji æivimo sve viπe liËi na ameriËke filmove. Radnih obaveza je dosta, a slobodnog vremena malo za vas i vaπe najmilije. NajËeπÊe se deπava da djecu uzimate iz vrtiÊa i bespotrebno vozate po gradu dok obavljate kupovinu. Zato vam predlaæemo pravo rjeπenje, dobar i koristan biznis za vas i vaπe sugraane - djeËije igraonice. DjeËije igraonice su potrebne svakoj sredini. Njihovo postojanje je trajno, a vama buduÊim pokretaËima malog biznisa veoma korisno. Za sada u Crnoj Gori postoji veliki broj privatnih vrtiÊa, ali ne postoji ni jedna prava igraonica. U nastavku priËe opisujemo izgled jedne igraonice koju mnogi maliπani i dan danas pominju kao najljepπu zabavu. Moæda je upravo to rjeπenje za poËetak novog biznisa. Ideja je sljedeÊa: zatvoreni prostor velike kvadrature (klimatizovan, prilagoen za sva godiπnja doba) podijeliti na tri dijela. U prvom dijelu se nalazi kafe bar ili Ëekaonica, gdje se moæete okrijepiti (sok, kafa, kolaË), ili Ëitati novine, dok se vaπi maliπani zabavljaju. Djeca su u drugom dijelu, gdje o njima brinu vaspitaËi. Ove dvije prostorije dijeli leksan, pa ih krajiËkom oka moæete posmatrati kako se razdragano igraju. Na ulazu u njihovo carstvo, deca izuvaju svoje cipelice i stavljaju u viseÊe dæepove na zidu. Na podu su mekane strunjaËe. Sa jedne strane su sprave za manji uzrast dece, dok je drugi dio preplavljen svim moguÊim “akrobatskim” napravama za uæivanje. Djeca su svo vrijeme u pokretu i izbacuju viπak energije: penju se, provlaËe kroz male tunele u viπe pravaca, prelaze preko konopaca i na kraju se velikim toboganom spuπtaju u leglo πarenih loptica. Naravno, sve to se deπava uz nadgledanje vaspitaËa, tako da roditelji nesmetano mogu otiÊi u kupovinu ili zavrπiti sa svojim obavezama dok najmlai uæivaju. TreÊi dio, koji se graniËi sa kafe barom, odreen je za kreativnu zabavu. Maliπani tu mogu da crtaju, slaæu slagalice, okuπaju igre memorije...Takoe, tu se mogu organizovati djeËiji roendani ili neke sliËne zabave. Sve u svemu, ovo velelepno zdanje Ëini pravi raj za naπe najmlae. Zamiπljeno radno vreme je od 13h - 21h i, πto je najvaænije za sve mame, djeca odavde izlaze potpuno zadovoljna, spremna za veËeru i spavanje. Prema tome, buduÊi mali privredniËe, evo joπ jedne korisne i dobre ideje za posao. Obradujte najmlae i zaradite puno para... S.K. Ekonomski sistem - naËin ramiπljanja i ponaπanja na nivou privrede StruËna ekonomska terminologija postala je dio svakodnevice. Paralelno sa ekonomskim reformama i naporima za pribliæavanje Crne Gore evropskim integrativnim procesima, gradjani se navikavaju na pojmove kao πto su, recimo, berzanski indeksi, fiskalna politika, prelevmani, fizibiliti studija, iako mnogi ne znaju pouzdano i precizno πta sve te rijeËi znaËe. Stoga Êemo pokuπati da, kroz pojmovnik koji Êe biti stalna rubrika u "Reformatoru", objasnimo znaËenje nepoznanica iz ekonomske sfere sa kojima se najËeπÊe susrijeÊemo i πire definiπemo te pojmove. BUDÆET (fr. i eng. budget, njem. haushalt, tal. bilancio - novËanik, kesa, koæna torba, vreÊa) predstavlja predraËun novËanih prihoda i rashoda dræave za sljedeÊu godinu. Budæet je plan prihoda i njihovih izvora i rashoda po namjeni i organima koji te rashode mogu napraviti. Budæet ima karakter zakonskog akta koji, na predlog Ministarstva finansija i Vlade, usvaja Parlament. Budæet se odnosi na jednu budæetsku godinu. Budæetska godina moæe da se poklapa sa kalendarskom (1. I-31. XII) kao πto je sluËaj kod nas, ali ne mora, πto je sluËaj na Zapadu (1. X-30. IX). Izraz budæet koji je u ekonomski rjeËnik uπao preko engleske parlamentarne prakse (tako se zvala torba u kojoj je ministar finansija donosio u parlament predlog prihoda i rashoda za sljedeÊu budæetsku godinu), prvi put je u danaπnjem znaËenju upotrijebljen 1806. godine. Pored dræavnog budæeta, prihvaÊen je u ekonomskoj teoriji i izraz porodiËni budæet - ukupni prihodi i rashodi porodice. PRELEVMAN je posebna daæbina koja se plaÊa pri uvozu poljoprivrednih i pre- hrambenih proizvoda (po jedinici proizvoda). Uvedena je od strane Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i πumarstava u cilju zaπtite domaÊe poljoprivredne proizvodnje. AKCIZA je posebna vrsta poreza koji se plaÊa na proizvode utvrdjene Zakonom o akcizama. Akcizni proizvodi su: alkohol i alkoholna piÊa, duvanski proizvodi, mineralna ulja (proizvodi dobijeni njihovom preradom, kao i njihovi supstituti). BILANS plaÊanja je prikaz svih transakcija neke zemlje sa inostranstvom u toku odreenog vremenskog perioda (kvartala, polugodiπta ili godine). Bilans plaÊanja se, zapravo, definiπe kao "sistematski pregled svih ekonomskih transakcija izmeu rezidenata jedne zemlje i rezidenata drugih zemalja, za odreeni period vremena." INFLACIJA predstavlja rast opπteg nivoa cijena proizvoda i usluga ili pad kupovne moÊi nominalnih zarada - "obezvredjivanje svega!". NajËeπÊe se mjeri indeksom potroπaËkih cijena (eng. CPI).
Similar documents
Oglas 1.indd - Vlada Crne Gore
Za postojeÊa MSP - da redovno plaÊaju poreze i doprinose
Kreditni uslovi:
· Iznos kredita do 50.000 €
· Rok otplate do 8 godina
· Grace period do 24 mjeseca
· Godiπnja kamatna stopa 3%
Napomena:
Po...
