docPotrebna snažnija ekonomska diplomatija Evrope
download 
Report Transcription
Potrebna snažnija ekonomska diplomatija Evrope
Broj 10 Oktobar 2014. Eurochambres ISSN 0350-5340 Godina L Potrebna snažnija ekonomska diplomatija Evrope Miodrag Gomilanović privrednik, naučnik, ministar Industriji treba više pažnje Veselin Kraljević, Monte HU Trading Ojačati saradnju sa mađarskim MSP László Szabó Vlada Mađarske Tražimo prilike da investiramo kod vas Broj 10 Oktobar 2014. Sadržaj Izdavač: Privredna komora Crne Gore Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: +382 20 230 545 Fax: +382 20 230 493 e-mail: pkcg@pkcg.org http://www.privrednakomora.me Redakcijski odbor: Predsjednica: Ljiljana Filipović Članovi: Pavle D. Radovanović Novica Bulatović Tanja Radusinović dr Mladen Perazić mr Nina Drakić Aleksandar Marđonović 61 Eurochambres Potrebna snažnija ekonomska diplomatija Evrope v.d. Glavna i odgovorna urednica: Milka Pižurica Novinar: Igor Perović IMPRESUM Prevod: Sandra Perić Adresa Redakcije: Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/II Podgorica 81000, Crna Gora Tel: +382 20 230 439 e-mail: glasnik@pkcg.org Dizajn: 28 43 56 64 Privredna komora Crne Gore List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore. 58 PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/ multimedija/glasnik 59 László Szabó, Hungarian State Secretary for Foreign Affairs and Trade Montenegro offers exquisite conditions for foreign investments Miodrag Gomilanovic, entrepreneur, scientist, minister Be firm in the valorisation of natural resources Veselin Kraljevic, Monte HU Trading The most efficient road to improve business relations Jelena Sucur, Atelier Egziperi Business coming from the soul Tamara Pelevic, producer of female shoes and accessories Passion towards design embodied in the originals Eurochambres Reindustrijalizacija - preći sa riječi na djela 4 38 30 ADRIATinn Info dan Inovacije ključne za jačanje konkurentnosti Miodrag Gomilanović, privrednik, naučnik, ministar Odlučno valorizovati prirodne potencijale 54 Veselin Kraljević, Monte Hu Trading Najefikasniji put unapređenja poslovnih veza 26 László Szabó, državni sekretar za vanjske poslove i trgovinu Mađarske Nudite izuzetan ambijent za strane investicije 50 Čedomir Marović, inženjer agronomije Institucionalni razvoj kao sistemska podrška agraru Broj 10 Oktobar 2014. 6 Velimir Mijušković, Predsjednik PKCG Intervju za Prosvjetni rad 5 Uz pedesetogodišnji jubilej Listajući Glasnik... 1981. Z Privredna kretanja a sedam mjeseci 1981. godine industrijska proizvodnja u SR Crnoj Gori bila je 4,5 odsto veća nego u istom periodu prethodne, pisao je Glasnik. „Od 28 industrijskih grana veću proizvodnju ostvarilo je njih 17. Značajna su povećanja proizvodnje uglja 37,3%, rude obojenih metala 50,3%, u metalopreradi 25,4%, brodogradnji 7,1%, kamena, šljunka i pijeska 9,1%, električnih mašina i aparata 6,2%, obuće i galanterije 38,6%“, navodi se u tekstu o privrednim kretanjima. Promet u turizmu je u tom periodu takođe bilježio rast u odnosu na uporedni. „Od početka godine, na crnogorskom primorju gostovalo je 512.345 turista, od čega su 112.539 bili stranci. Ostvareno je 4.058.332 noćenja od čega su 878.742 stranaca“, dodaje se u tekstu. 2008. Z Rast usluga, stagnacija industrijske proizvodnje adovoljavajuća makroekonomska stabilnost i privredni rast posebno u sektoru usluga su karakteristike ekonomskih kretanja u Crnoj Gori u posljednje nekolike godine, ocijenio je Upravni odbor Privredne komore Crne Gore na sjednici održanoj 15. februara 2008. godine. Više nego zadovoljavajući bio je i priliv stranih direktnih investicija, naročito u posljednje tri godine. Takođe je zabilježen rast obima proizvodnje i usluga u poljoprivredi od tri do pet odsto, a poslovni rezultati u turizmu, građevinarstvu, saobraćaju i trgovini imaju pozitivne predznake. Međutim, svi ovi pokazatelji nijesu imali snažniji uticaj na rast industrijske proizvodnje, koja je u posljednje tri godine u stagnaciji: u 2005. godini zabilježen je njen pad od 1,9 odsto, u 2006. rast od jedan procenat, a u 2007. rast od svega 0,1 odsto. Ništa se nije promijenilo ni u strukturi izvoza u posljednje tri godine, pa su i dalje dominantne tri grupe proizvoda: aluminijum, gvožđe i čelik i mineralna goriva. Njihovo učešće u ukupnom izvozu povećano je sa 63,3 u 2005. godini na 69,6 odsto u 2007. Oktobar 2014. Broj 10 6 Velimir Mijušković, Predsjednik Privredne komore za list Prosvjetni rad Samo zemlje koje ulažu u razvoj stvaralaštva i obrazovanja bilježe i uspjehe Preduzetništvo kao predmet treba uvesti na svim nivoima obrazovanja u svim područjima rada. U spostavljanje kvalitetne veze između tržišta rada i obrazovnog sistema je od presudnog značaja za razvoj naše zemlje, ocijenio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković u intervjuu Prosvjetnom radu. Prema njegovim riječima, stručno obrazovanje, preduzetništvo i specijalistički razvoj u određenim profesijama su ključevi za sigurnu budućnost. Potrebno je izvršiti modularizaciju stručnog obrazovanja i naravno razvijati preduzetničke kod učenika tokom cijelog školovanja. Prosvjetni rad: Gospodine Mijuškoviću, ankete o radnoj snazi iz prošle godine pokazuju da je stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine – 34,4 odsto. Odabir obrazovnih profila nije usklađen sa potrebama tržišta rada i planovima razvoja opština ili regiona. Kako do realno potrebne i kvalitetne radne snage? V. Mijušković: Dugoročni razvoj nacionalnih ekonomija prevashodno zavisi od kvaliteta ljudskih resursa. Kvalitet ljudskog kapitala određen je kvalitetom obrazovnog sistema, ulaganjima u obrazovanje i participacijom u obrazovanju svih društvenih aktera. U tom smislu, uspostavljanje kvalitetne veze izmedju tržišta rada i obrazovnog sistema je od presudnog značaja za razvoj naše zemlje. Mladi ljudi su osnovna pokretačka snaga u društvu i glavni uslov uspješnosti i unapređenja konkurentnosti, pa je zato potrebno što više pažnje posvetiti njima. Imajući u vidu da je 2013. godine, registrovano 34.514 nezaposlenih lica, što je uzgred budi rečeno, za 6,6% više u odnosu na prošlu godinu, a da je od toga učešće mladih do 30 godina preko jedne trećine, treba da nas sve zabrine. Broj 10 Oktobar 2014. Posebno je osjetljivo pitanje visokoškolaca. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje na kraju 2006. godine je bilo 2.369 visokoškolaca što je predstavljalo 4,7% ukupnog broja nezaposlenih (38.480), krajem 2012. godine je iznosilo 21,62% (6.752 ) da bi krajem 2013. godine to učešće iznosilo 29% ( 10.014), i taj trend se nastavlja. Zemlje u tranziciji, u koje se ubraja i naša zemlja, imaju dodatne razloge za strukturne promjene u pristupu unapredjenja konkurentosti radne snage i svojih obrazovnih sistema. Svi akteri u ovom procesu treba da ulože maksimalne napore kako bi se omogućilo svim pojedincima dalje obrazovanje i sticanje novih vještina primjerenih savremenim društvima. U tom smislu je neophodno da se uskladi upisna politika sa potrebama privrede. No, s druge strane, treba da shvatimo da je to veoma kompleksno pitanje iz razloga što nauka i tehnologija današnje društvo brzo mijenjaju, pa najtraženija zanimanja na svjetskom tržištu rada nisu ni postojala prije desetak godina, a promjene formalnog obrazovnog sistema iziskuju vrijeme. Formalni sistem obrazovanja je po svojoj prirodi spor. Potrebno je vrijeme da se napravi inicijativa za kvalifikacije, standardi znanja, obrazovni programi i da se sve to implementira. Tržišne ekonomije taj jaz prevazilaze razvojem cjeloživotnog učenja, modularizacijom svojih programa i stalnim usavršavanjem zaposlenih. Mladi ljudi moraju biti tržišno orjentisani i birati zanimanja za koja mogu da nadju posao i da razvijaju preduzetničke vještine kako bi sami upravljali svojom budućnošću. Ne uči se da bi se imala diploma, već da se steknu znanja, vještine i kompetencije koja omogućavaju da se radom obezbijedi budućnost. 7 Prosvjetni rad: Na koji način stimulisati učenike da upisuju zanimanja neophodna tržištu rada. Mogu li dodatno pomoći i poslodavci? Da li je potrebno njihovo veće uključivanje u obrazovni sistem? V. Mijušković: Postoji velika potreba za mjerama za stimulaciju upisa učenika za zanimanja potrebna tržištu rada u Crnoj Gori. Znamo da se u Crnoj Gori zapošljava sezonski više strane nego domaće radne snage. Tako je u za prvih devet mjeseci tekuće godine Zavod za zapošljavanje izdao 19.919 dozvola za rad i zapošljavanje stranaca. To su uglavnom zanimanja II, III i IV stepena nacionalnog okvira kvalifikacija. Zbog toga je neophodno da naši učenici upisuju obrazovne profile koji će im obezbijediti radno mjesto nakon završetka školovanja. Društveni akteri čine različite napore da stimulišu učenike da upisuju stručna zanimanja koja nedostaju tržištu rada. Kako su poslodavci zainteresovani da dobiju odgovarajuću radnu snagu to im je omogućeno da učestvuju u obrazovanom procesu kroz model obrazovanja kod poslodavaca, kod kojeg se učenici obučavaju jedan dio vremena, a jedan provode na radnom mjestu i uče kroz praksu. Ovakav model sticanja obrazovanja nije dovoljno iskorišten u Crnoj Gori. Mali broj učenika se obrazuje na ovaj način, iako je to najbolji model, jer učenik stiče praktična znanja, a poslodavac, dobija radnika čija su znanja prilagodjena njegovim potrebama. Moramo da utvrdimo prioritete vrijednosti kod učenika. Kod nas preko 80% učenika srednjih škola upisuju fakultete i završavaju studijske programe za koje nema tražnje na tržištu rada. Prosvjetni rad: Privredna komora Crne Gore i Ministarstvo prosvjete dodjeljuju stipendije za deficitarna zanimanja učenicima stručnih škola. Kakva su iskustva? V. Mijušković: Cijeneći da je ulaganje u obrazovanje kadrova isplativa investicija i najsigurniji put za uspješno poslovanje, a u cilju smanjenja neusaglašenosti obrazovnog sistema sa realnim potrebama privrede, Privredna komora Crne Gore je osnovala Fond za stipendiranje učenika srednjih stručnih škola, obrazovnih profila za deficitarne kvalifikacije. Na osnovu protokola potpisanog izmedju Ministarstva prosvjete i Privredne komore ove godine je prvi put dodijeljena 61 stipendija iz ovog Fonda. Sredstva za Fond su obezbijedili Ministarstvo prosvjete, Privredna komora i privredni subjekti. Za školsku 2013/2014 godinu stipendije su dodijeljene učenicima prvog razreda stručnih škola koji se obrazuju po obrazovnim programima: Kuvar, Elektroinstalater, Zavarivač, Instalater sanitarnih uređaja, grijanja i klimatizacije, Automehaničar, Keramičar, Instalater u građevinarstvu, Poljoprivredni tehničar, Elektrotehničar energetike. Kako su ova zanimanja potrebna tržištu rada Crne Gore, ovo je još jedan od napora da se uskladi obrazovna ponuda sa potrebama privrede. Dodjelom stipendija, kao i drugim mjerama profesionalne orijentacije učenika, od samog početka formalnog obrazovanja željeli smo uticati na interesovanja učenika i njihovo opredjeljivanje za obrazovanje za deficitarne kvalifikacije kao što su kuvar, elektro- instalater, zavarivač, automehaničar itd. Nadamo se da ćemo na ovaj način makar malo uticati na odluke učenika da kad završe školu svoju budućnost grade u realnom sektoru. Prosvjetni rad: Koje su još moguće aktivnosti u dugoročnoj saradnji sektora obrazovanja i predstavnika poslodavaca na planiranju budućih potreba za kvalifikacijama i vještinama i podjela odgovor- Oktobar 2014. Broj 10 8 nosti između partnera, javnog i privatnog sektora? V. Mijušković: Edukacija ljudskih resursa i planiranje potreba za kadrovima u Crnoj Gori je od velikog značaja za crnogorsku privredu, imajući u vidu da je znanju većine kadrova u privredi potrebno osavremenjivanje i razvijanje novih vještina. Postoji potreba za intenzivnijom saradnjom prilikom vršenja istraživanja u svrhu boljeg predviđanja potreba za vještinama na tržištu rada i, shodno tome, razvoja kvalifikacija baziranih na ishodima učenja. Takodje, kao što sam pomenuo, nije dovoljno iskorišćena mogućnost modela obrazovanja kod poslodavca. Potrebno je izvršiti modularizaciju stručnog obrazovanja i naravno razvijati preduzetničke vještine kod učenika tokom cijelog školovanja. Prosvjetni rad: Kako ocjenjujete kampanju „Stručno je ključno’’? V. Mijušković: Centar za stručno obrazovanje Crne Gore je u okviru projeta MNE/011 sproveo marketing kampanju „Stručno je ključno” koja je imala za cilj podizanje nivoa informisanosti I unapredjenje znanja o stručnom obrazovanju. Promotivne aktivnosti i PR kampanja je pokrenuta 2011. godine. Kampanja „Stručno je ključno“ naišla je na pozitivnu reakciju među učenicima koji su pred izborom ili su već izabrali srednjoškolsko obrazovanje. Nastavnici srednjih stručnih škola takođe navode da se pozitivni efekti kampanje ogledaju u porastu interesovanja osnovaca za stručna zanimanja, dok profesori srednjih škola ističu da je povećan broj učenika na određenim smjerovima i da raste interesovanje za stručnim zanimanjima. Tokom realizacije kampanje korišćena su komunikaciona sredstva, radio i TV spotovi, reklame u novinama, društvene mreže, posteri, flajeri i promotivni pokloni. Istraživanje je pokazalo da se za kampanju najčešće čulo putem TV reklama, web sajtova, flajera i brošura, TV informativnih emisija, kao i to da su nastavnici i profesori dobri promoteri ove kampanje. U tom smislu potrebno je nastaviti ovu kampanju i za naredne generacije, posebno imajući u vidu da je stručno obrazovanje okosnica privrednih djelatnosti. Crna Gora ima veliki broj “stručnjaka opšte prakse” na svim nivoima obrazovanja, koji s jedne strane nemaju posao, a sa druge imaju male šanse da ga nadju. Stručno obrazovanje, preduzetništvo I specijalistički razvoj u odredjenim profesijama su ključevi za sigurnu budućnost. Prosvjetni rad: Kako podstaći razvoj biznisa u lokalnim zajednicama što će blagotvorno uticati i na opredjeljenje mladih za zanimanja koja su potrebna poslodavcima? V. Mijušković: Imajući u vidu da je veliki problem tržišta rada Crne Gore niska stopa zaposlenosti, imperativ treba da bude stimulisanje mladih da se školuju za profile koji trebaju tržištu rada, kao i razvijanje preduzetničkog duha kod njih. Podaci govore da je stopa zaposlenosti stanovništva Crne Gore u starosnoj dobi 15-64 godine oko 48%, što znači da Crna Gora zaostaje za prosjekom Evropske unije za oko 17 procentnih poena (u EU ta stopa je oko 65%). Osnovni, ali ne i dovoljan uslov za povećanje zaposlenosti je ekonomski rast. Mi moramo djelovati na strukturna pitanja, kroz reformu institucija tržišta rada i vođenje odgovarajućih politika zapošljavanja i aktivnih programa tržišta rada. Prije svega, smatram da je potrebno uložiti više napora da kroz poreski sistem afirmišemo preduzetništvo, jer je naša ekonomska realnost takva da će se mali biznis i programi samozapošljavanja često nametati kao jedino rješenje. U visoko razvijenim Broj 10 Oktobar 2014. zemljama veliki broj stanovnika radi za kompanije koje zapošljavaju desetine hiljada ljudi i obavljajući usko specijalizovane poslove ostvarujući poslovnu viziju nekog drugog. Međutim, maloj crnogorskoj ekonomiji su potrebni samostalni preduzetnici koji moraju dobiti snažnu institucionalnu podršku. Pod tim ne podrazumijevam samo poreske podsticaje i olakšice, već i kvalitetne obrazovne institucije i pravni sistem koji stvara povjerenje u budućnost i spremnost da se preuzme poslovni rizik. Podrška preduzetništvu je još bitnija u svijetlu činjenice da će se kapital pribavljati teže i skuplje usljed njegove oskudice i povećanog rizika. Takođe, svaka lokalna zajednica mora da prepozna svoje konkurentske prednosti i usmjerava se ka njihovoj maksimalnoj valorizaciji. U Crnoj Gori postoji još dosta prostora za unapredjenje ove oblasti, a u tom smislu prije svega potrebno je, ističem opet, raditi na kreiranju poreskog sistema koji će imati razvojnu funkciju i kroz razvoj preduzetništva podsticati samozapošljavanje, uspostavljanje kvalitetnog praćenja rezultata poslovanja i uspostavljanje direktne međuzavisnosti poreskih opterećenja sa finansijskom i drugom podrškom preduzećima. Prosvjetni rad: Privredna komora Crne Gore zajedno sa Ministarstvom prosvjete konstantno radi na razvoju preduzetničkog učenja u sistemu obrazovanja. Da li ste zadovoljni postignutim rezultatima? 9 V. Mijušković: Privredna komora Crne Gore učestvuje u Savjetu za nacionalno partnerstvo za preduzetničko učenje, u čijem radu participiraju Ministarstvo prosvjete, Univerzitet Crne Gore, Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Uprava za kadrove, Zavod za školstvo Crne Gore, Centar za stručno obrazovanje, te još dvije nevladine organizacije. Kroz ovaj Savjet, Privredna komora sa partnerima nastoji da podstiče preduzetništvo kroz predlaganje cijelog spektra regulatornih, administrativnih i mjera za finansijsku podršku malim i srednjim preduzećima. To je neophodna nadgradnja koja će omogućiti da zaživi poslovna inicijativa u čijoj je bazi kvalitetan sistem obrazovanja koji razvija preduzetničke sposobnosti na svim nivoima. No, osim promocije preduzetništva kroz obrazovni sistem, potrebno je da se obezbijede i dodatni uslovi: 24-satni pristup informacijama koje se tiču programa i mjera za promociju preduzetništva, usluga preduzetnicima, poslovne informacije i informacije o izvozu, promociju preduzetništva među nezaposlenima. Neophodna je izrada i stalno ažuriranje baze podataka finansijskih institucija koje pružaju podršku samozapošljavanju i preduzetništvu, upoznavanje sa mogućnostima korišćenja EU fondova i drugih instrumenata podrške za započinjanje nezavisnih ekonomskih aktivnosti. Bez razvoja preduzetništva i preduzetnički orijentisanih mladih ljudi brzina razvoja naše ekonomije će biti mala. Prosvjetni rad: Što mislite o ideji da se preduzetništvo izučava kao poseban predmet u školama? V. Mijušković: Nema sumnje da preduzetništvo kao predmet treba uvesti na svim nivoima obrazovanja u svim područjima rada. Podizanje svijesti o značaju preduzetništva i implementacija obrazovanja iz ove oblasti je jedan od prioriteta u unapredjenju kvaliteta našeg obrazovnog sistema. Do sada su postignuti odredjeni rezultati. Razvoj i promocija preduzetničkog učenja kao ključne kompetencije u stručnim školama počeo je 2002. godine. Sadržaj aktivnosti prati savremene trendove u oblasti preduzetničkog učenja u skladu sa evropskim i crnogorskim dokumentima. U prethodnom periodu, Centar za stručno obrazovanje je u novim, reformisanim obrazovnim programima uveo predmet Preduzetništvo u sva područja rada kao obavezni ili kao izborni stručno-teorijski predmet. Predmet je zastupljen sa godišnjim fondom od 72 časa (za četvorogodišnje programe i pojedine trogodišnje programe) ili 36 časova (za pojedine trogodišnje programe). U okviru programa koji se primjenjuju, urađeni su priručnici za učenike i nastavnike, izvršena je obuka svih nastavnika u Crnoj Gori koji izvode nastavu iz ovog predmeta, izvršena je obuka direktora sa sjevera Crne Gore iz oblasti preduzetništva. U visokom obrazovanju preduzetništvo imamo samo na ekonomskim studijama. Potrebno je nastaviti sa ovim aktivnostima i uvesti preduzetništvo kao predmet i u visoko obrazovanje i na neekonomskim studijama. Prosvjetni rad: U srednjim stručnim školama u Mojkovcu, Bijelom Polju i Beranama formirani su preduzetnički centri. Problem je održivost ovih preduzetničkih centara na duži rok. Moguća rješenja? V. Mijušković: Preduzetnički centri koji su formirani u stručnim školama su prije svega usmjereni ka učenicima srednjih škola, ali i svim drugima zainteresovanim licima koji žele preduzetničku edukaciju. Ciljevi preduzetničkih centara su pokretanje mladih ljudi u pravcu privatnog biznisa, kako bi se ohrabrili da svoje ideje realizuju na tržištu. Ovi centri su takodje jedna vrsta savjetodavne službe i promoter saradnje privrede i obrazovnog sistema. Budućnost preduzetničkih centara vidim kroz dalji razvoj aktivnosti preduzetničkih centara kao i boljim povezivanjem sa lokalnim, regionalnim i nacionalnim institucijama kao I preduzetnicima I privredom, čime se obezbjedjuje održivost preduzetničkih centara. Takodje, dalji rad preduzetničkih centara se može obezbijediti I kroz učešće u medjunarodnim projektima koje bi finansirala u prvom redu Evropska unija. Prije svega preduzetnički centri treba da osnaže kapacitete svojih ljudi kako bi uspješno konkurisali na medjunarodnim projektima. Prosvjetni rad: Kojim sve mjerama stimulisati (npr. oslobađanjem dijela poreza kao u Zapadnoj Evropi ili slično) društveno odgovorno poslovanje (DOP), koje ima izuzetno pozitivnu ulogu u razvoju obrazovanja, kulture, ekologije, sporta, nauke…? V. Mijušković: Koncept društveno odgovornog poslovanja danas prihvata sve veći broj privrednih subjekata. Istraživanja pokazuju da privrede koje su društveno odgovorno orijentisane ostvaruju veći rast rezultata u poslednjih 40 godina od ekonomija koje su akcionarski fokusirane. Evropska Unija veliku pažnju posvećuje društveno odgovornom poslovanju, a istraživanja pokazuju da je najviše rezultata postignuto u Skandinavskim zemljama koje iskazuju izuzetno veliki stepen pažnje kvalitetu života ljudi, obra- Oktobar 2014. Broj 10 10 zovanju, ekologiji, zaštiti ljudskih prava, unapredjenju društevene zajednice itd. Važan segment društveno odgovornog poslovanja kojem se posvećuje velika pažnja je I promocija dobrih praksi I poželjnog poslovanja. Takodje, država utiče I na medije da promovišu društveno odgovorno poslovanje. S druge strane, u mnogim zemljama EU kao što su Austrija, Njemačka itd na podsticanje društveno odgovornog poslovanja utiče se primjenom velikog broja zakona i formalnih propisa. Oštre sankcije primoravaju preduzeća da vode računa o uticaju svog poslovanja na društvo I prirodnu sredinu. Naročito su oštri zakoni koji se odnose na zaštitu ljudskih prava, ravnopravnost, uslove rada, plaćanje poreza, zaštitu životne sredine itd. Privredna komore Crne Gore je ustanovila nagradu za društveno odgovorno poslovanje u cilju promovisanja ovakvog stila rada kod crnogorskih kompanija, koju dodjeljuje svake godine članici koja je postigla zapažene rezultate u ovoj oblasti. U Crnoj Gori postoji još dosta mogućnosti za razvoj društveno odgovornog poslovanja. U tom cilju dobro bi bilo da se organizuje kampanja za podizanje svijesti o značaju društeno odgovornog poslovanja, predlaganje I usvajanje zakona kojima će se povećati obaveznost poštovanja medjunarodnih I nacionalnih standarda I propisa, uvodjenje posticajnih mjera kao što su poreske olakšice, nagrade Itd. za preduzeća koja društveno odgovorno posluju. Prosvjetni rad: Da li se pristupa na pravi način mogućnosti i praksi prekvalifikacija? U ovom kontekstu što mislite o osnivanju AZMONT akademije u Bijelom Polju? V. Mijušković: Zbog prisustva strukturne nezaposlenosti u Crnoj Gori neophodno je sprovesti prekvalifikaciju jednog broja nezaposlenih lica. Prekvalifikacija kao proces sticanja novih znanja i vještina i time osposobljavanje za novo zanimanje, podrazumijeva i lično ulaganje, napor da bi se stekao novi profesionalni identitet. U današnjem vremenu dinamičnih promjena na tržištu rada ovakva aktivnost je neophodna, da bi se uspostavio proaktivan odnos prema radu. Do sada je najviše prekvalifikacija u Crnoj Gori koordinirao Zavod za zapošljavanje, nastojeći da prevazidje jaz izmedju ponude I tražnje na tržištu rada. S druge strane, naš zakonski okvir je omogućio i privrednim subjektima da za svoj račun obučavaju radnike i da ih prekvalifikuju ili dokvalifikuju za odredjena zanimanja i odredjene profile. Primjer AZMONT akademije u Bijelom Polju je pokazatelj da postoji interesovanje za ovakve aktivnosti. Planirano je da se više od 1.200 prijavljenih kandidata obuči u tesarskim, zidarskim, vodoinstalaterskim i drugim građevinskim specijalnostima, baziranim na međunarodnim iskustvima. Osnivanje Azmont akademije dio je programa korporativne društvene odgovornosti ove kompanije, a ukupna investicija tokom naredne tri godine iznosiće oko dva miliona eura. Ovaj projekat bi mogao djelimično riješitii problem nezaposlenosti prvenstveno na sjeveru Crne Gore. Nakon dobijanja sertifikata polaznici »Azmont Akademije« će dobiti priliku da budu zaposleni na gradnji luksuznog turističkog kompleksa »Portonovi«, u Kumboru, koji je trenutno najveći turistički projekat u Evropi. Za gradnju kompleksa »Portonovi« biće potreban angažman oko tri hiljade radnika. Ovo je dobar primjer i društvene odgovornosti jednog privrednog subjekta. Ovakav način obuke radnika je povoljan I za poslodavce jer usavršava specifična znanja I vještine polaznika shodno radnom mjestu na kojem bi radili. Prosvjetni rad: Koliko smo kao društvo spremni za koncept doži- Broj 10 Oktobar 2014. votnog učenja? V. Mijušković:: Cjeloživotno obrazovanje se u politikama EU uzima kao globalni okvir. Prihvatanje ideja cjeloživotnog učenja kao jednog od osnova nacionalne strategije razvoja obrazovanja, pretpostavlja rekompoziciju svih djelova obrazovanja. Koncepcijom cjeloživotnog učenja se povezuju pojedini segmenti (stepeni) obrazovanja ali i pojedini oblici obrazovanja (formalno, neformalno i informalno učenje) u jedinstveni sistem. Glavna karakteristika svrhe cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih je da se postigne veći ekonomski rezultat, konkurentnost, zapošljivost povećanje mobilnosti, a s druge strane društvena uloga povećanja socijalne inkluzije, društveno aktivnog građanstva i ličnog razvoja. Gradjani u Crnoj Gori su svjesni da je potrebno da stalno usavršavaju svoja znanja. Prošla su vremena kad se prestalo učiti nakon završetka škole. Zaposleni treba stalno da uči i da se prilagodjava promjenama, jer u suprotnom postaje neupotrebljiv. U okviru TEMPUS DELLCO projekta – Razvoj strategije cjeloživotnog obrazovanja na Univerzitetu Crne Gore, u kojem je učestvovala i Privredna komora Crne Gore, postavljeni su temelji da se ova ideja razvije i imlementira na nacionalnom nivou. Cjeloživotno učenje je condition sine qua non i treba da bude filosofija življenja savremenog čovjeka. Prošle godine je Crna Gora potpisala sporazum o razmijevanju sa Evropskom komisijom o pristupanju programu Cjeloživotnog učenja EU. Ovaj program finasira aktivnosti koje se odnose na razvoj obrazovanja i osposobljavanja. Prosvjetni rad: Koji su budući planovi u cilju unapređenja preduzetničkih vještina, kompetencija, sposobnosti, ljudskih resursa? V. Mijušković: Komora Crne Gore organizuje niz seminara iz različitih područja kojima svim svojim članicama čini dostupnim najnovija znanja i vještine iz područja za koja sami pokazuju interesovanje i na bazi analiza potreba koje radi Sektor obrazovanja. Izbor tema edukativnih aktivnosti se odabira na osnovu zahtjeva članica i na osnovu istraživanja koje sprovodimo o potrebama članica. U skladu sa tim, Komora je u prošloj godini organizovala 52 edukativne aktivnosti koje je pohađalo više od 1900 polaznika. Podaci ukazuju da raste broj učesnika na seminarima, što potvrđuje da privreda Crne Gore sve više prepoznaje potrebu za inoviranjem svojih znanja. Osim svoje uloge u neformalnom obrazovanju treba podsjetiti da je značajna uloga ove institucije i u formalnom obrazovanju. Privredna komora je jedan od socijalnih partnera Vladi Crne Gore, tj. resornim ministarstvima u njenim strategijama razvoja preduzetništva, reforme obrazovanja i razvoja ljudskih resursa, čiji je osnovni cilj dostizanje onog kvaliteta obrazovanja koji omogućava sticanje konkuretnih znanja, vještina i kompetencija na tržištu rada. I u budućem periodu planiramo da nastavimo sa aktivnostima usavršavanja ljudskih resursa Crne Gore. Prosvjetni rad: Za podsticanje i jačanje veza između biznisa, s jedne, i nauke i obrazovanja, s druge strane, važni su sajmovi mladih pronalazača i slične smotre i prezentacije inovacija iz različitih sfera kreativnosti. Savremeni koncept inovacija nije samo vezan za pronalazaštvo, već za sve ekonomske i čak društvene procese u cjelini. Koliko smo svjesni te činjenice? V. Mijušković: Saradnja privrede nauke i istraživačkih institucija je od presudnog značaja za razvoj i privrede i društva. U mnogim zemljama, privredni sistemi nalaze se na prekretnici – suočeni sa 11 sve većom potražnjom, ali i s ograničenim kapacitetom i resursima. Sve veća privredna važnost znanja i inovacija, rastuće oslanjanje na tehnologiju i povećana potražnja za tradicionalnim, kao i za novim vještinama signaliziraju da je primjena inovacija u svakom smislu komparativna prednost na tržištu. Unapređenje diseminacije znanja – Podrška inovacijama zahtijeva širi pristup i prelaz sa usko fokusirane nauke na široko orjentisane projekte i programe. Ovo podrazumijeva stvaranje okvira za saradnju između univerziteta-privrede-vlade, promovišući diseminaciju novih tehnologija u širokom spektru sektora, kompanija i razvoj novih infrastruktura U cilju povećanja efikasnosti i saradnje u istraživanju i razvoju inovacija, Evropska komisija je predložila 2000. godine stvaranje Evropskog istraživačkog prostora. Cilj je smanjiti rasipanje energije i sredstava jer se oko 80% javnih naučnih istraživanja odvija na nacionalnom nivou. Navedeno je da se u tom cilju treba promovisati: - stvaranje evropskog tržišta istraživanja, odnosno slobodnog prostora za kretanje znanja, istraživača i tehnologija radi jačanja saradnje, podsticanja konkurentnosti i bolje alokacije raspoloživih resursa, - restrukturiranje evropskoga pristupa istraživanju boljom koordinacijom istraživačkih aktivnosti i politika na nacionalnom nivou i - razvoj zajedničke evropske politike prema istraživanju, koja se neće odnositi samo na finansiranje istraživačkih aktivnosti, nego će uzimati u obzir i sve aspekte drugih nacionalnih i evropskih politika vezanih za istraživanja U Crnoj Gori je potrebno promovisati nauku i istraživanje, kao i povezivanje privrede sa istraživačima., posebno imajući u vidu da iako smo uključeni u promociju i saradnju u okviru programa Evropske unije za podsticaj nauke i istraživanja činjenica je da se ovi programi nedovoljno koriste. Prosvjetni rad: U cilju promovisanja inovativnosti Privredna komora Crne Gore dodjeljuje nagradu za inovativnost. V. Mijušković: Nagrada za inovativnost dodjeljuje se članici Komore, pojedincu ili grupi uz osnovne kriterijume: inovacija, koja za rezultat ima stvaranje novih proizvoda, tehnologija i usluga kao i značajno unapređenje postojećih, u skladu sa potrebama tržišta; inovacija procesa kao primjena novog ili značajno poboljšanog načina proizvodnje ili izvršene usluge; inovacija organizacije kao primjena novih ili znatnih promjena u strukturi ili menadžmentu kompanije, s namjerom da se poboljša korišćenje znanja, kvaliteta proizvoda ili usluga, ili poveća efikasnost poslovnih tokova; marketinška inovacija, kao primjena nove marketinške metode, uključujući značajne promjene u dizajnu proizvoda, pakovanju, plasmanu, promociji proizvoda i naplaćivanju proizvoda. Prosvjetni rad: Najviše crnogorsko državno priznanje u obrazovanju ‘’Oktoih’’ jednom ste uporedili po njegovim simboličkim vrijednostima sa godišnjom Nagradom koju dodjeljuje Privredna komora Crne Gore za najbolje postignute rezultate u privredi. Oba priznanja imaju višedecenijsku izuzetnu ulogu u crnogorskom društvu. Da li, u cjelini gledano, dovoljno podstičemo stvaralaštvo na svim poljima? V. Mijušković: Savremene tendencije razvoja zemalja tržišne privrede pokazale su da se stvaralaštvo, inovativnost i obrazovanje, nalaze u vrhu prioriteta nacionalnih strategija društveno-ekonomskog i naučnog napretka. Razvijena društva teže ka stvaranju »društva znanja«. Imajući u vidu da se efekti stvaralaštva ne odražavaju samo na pojedince, već i na društvo u celini, može se reći da znanje postaje osnovni razvojni faktor. Prepoznajući značaj znanja i razvoja ljudskih resursa za razvoj privrede i jačanje konkurentske pozicije Crne Gore, crnogorske inistitucije, socijalni partneri i zainteresovane strane zajednički rade na ostvarivanju ovog cilja. Njihov odnos i zajednički rad treba da se i dalje unapređuju jer nalazi brojnih istraživanja i praksa najrazvijenih zemalja, upućuje na zaključak da samo zemlje koje ulažu u razvoj stvaralaštva i obrazovanja bilježe i uspjehe. Nagrade koje dodjeljujemo za stvaralaštvo bilo duhovno ili materijalno su samo simbolički čin kojim se pokazuje poštovanje prema stvarocima i pregaocima. No, ne treba smetnuti sa uma da treba i prije toga da ulažemo da bi ljudi imali volje i motiva da stvaraju. Nijesam siguran koliko smo u Crnoj Gori svjesni toga i koliko se cijeni rad koji prethodi svim ovim uspjesima. Oktobar 2014. Broj 10 12 Odbor trgovine - raste promet roba Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore, na sjednici 17.oktobra, razmotrio je poslovanje u ovom sektoru tokom prvih osam mjeseci 2014. godine i Analizu fiskaliteta na lokalnom nivou. Sekretarka Odbora Nina Drakić iznijela je podatke o ostvarenim rezultatima u sektoru trgovine. U periodu januar-avgust 2014. godine ostvaren je promet uiznosu od 786,1 mil. eura, što predstavlja povećanje od 3,0% u odnosu na isti period 2013. godine. Prosječna neto zarada iznosila je 335 eura, što predstavlja rast od 2,4%. U sektoru trgovine zabilježen je najveći broj zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima privredne djelatnosti. U prosjeku je bilo 35.945 zaposlenih, što je za 5,0% manje u odnosu na period januar-avgust 2013. godine, kada je zapošljavao 37.847. Govoreći o zakonodavnom okviru za poslovanje u oblasti trgovine Drakić je pomenula da je u aprilu usvojen novi Zakon o nadzoru proizvoda na tržištu, dok je predlog Zakona o opštoj bezbjednosti proizvoda u skupštinskoj proceduri. Novi Zakon o zaštiti potrošača počeo je da se primjenjuje 22. jula 2014. godine, i njime je propisana obaveza označavanja proizvoda za slabovide osobe. - Imajući u vidu nemogućnost primjene ove odredbe Zakona pristupilo se izradi predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, čija procedura izmjene je u toku. Pored toga, u cilju otklanjanja barijera i unapređenja uslova za poslovanje, Komora je inicirala izmjene Zakona o državnim praznicima, izmjene Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, izmjene Zakona o javnim nabavkama, donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza i brojne druge – rekla je sekretarka Odbora. Miloš Golubović, Veletex Podgorica, podržao je inicijative o potrebi izmjena navedenih zakona i saopštio potrebu donošeBroj 10 Oktobar 2014. nja pojedinih podzakonskih akata koji će otkloniti nedoumice ne samo privrednika već i inspektora nadležnih za adekvatnu primjenu ovih propisa. Analizirajući poslovni ambijent privredni subjekti su i do sada ukazivali na administrativne i regulatorne mjere, a prije svega poreze i dažbine na lokalnom nivou, koji ograničavaju poslovanje. Prepoznajući ove barijere, Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornu i strukturnu reformu je formirao radnu grupu u kojoj su participirali predstavnici ministarstava, državne uprave i biznis asocijacija. Rezultata rada ovog tijela je „Analiza fiskaliteta na lokalnom nivou”, koju je na sjednici predstavila Jelena Jovetić, iz Ministarstva finansija i Savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta, strukturnu i regulatornu reformu. - Analiza je imala za cilj unapređenje investicione klime na lokalnom nivou, kao i eliminisanje jednog od najvećih opterećenja za realizaciju investicija – kazala je Jovetić. Govoreći o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, saopštila je da je Vlada usvojila predlog da se od 2016. ukine ova naknada, čime će se značajno rasteretiti privreda i pokrenuti investicije koje donose benefite kako cijeloj ekonomiji tako i lokalnim samoupravama. Istakla je da je porez na nepokretnosti nedovoljno iskorišćen potencijal za prihode lokalnih samouprava - stopa po kojoj se obračunava je relativno niska, a brine mali procenat njegove naplate. Informisala je članove Odbora da su u toku izmjene i drugih propisa koji će doprinijeti unapređenju poslovnog ambijenta. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović pozvala je privrednike da saopšte konkretne primjere kako lokalne takse utiču na njihovo poslovanje i na taj način doprinesu izradi godišnje analize poslovanja, te daju predloge mjera odnosno rješenja nadležnim organima. Žarko Glušica, Neckom Nikšić, saopštio je da Privrednici u manje razvijenim opštinama imaju problema sa izmirivanjem obaveza po osnovu lokalnih taksi i naknada onako kako su definisane i apelovao na više senzitivnosti u ovom dijelu u cilju uspješnijeg regionalnog razvoja. Goran Pajković, Centrojadran Bar, je ukazao na dva problema. Na teritoriji opštine Bar, i pored plaćenih naknada za komu- Komora vijesti nalno opremanje građevinskog zemljišta, shodno novim propisima, nijesu obezbjeđeni dovod vode i struje, već su potrebna dodatna ulaganja što predstavlja dvostruko opterećenje. Pored toga, saopštio je da već izvjesno vrijeme ne može da nadje rješenje za proizvode koji opterećuju prostor u skladištu bilo da će ih staviti u promet ili uništiti. Borislav Mijović, Ljetopis Automotive Podgorica, ukazao je na opterećenje privrednim subjektima koje se odnosi na plaćanje naknade za pristup objektu sa glavne saobraćajnice, kao i plaćanje deponovanja komunalnog otpada bez obzira što u praksi ne postoji potreba za tim. Odbor bankarstva - kreirati bazu podataka nepokretnosti Odbor udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore ocijenio je na sjednici 28. oktobra 2014. da je u Crnoj Gori potrebno kreirati bazu podataka tržišta nepokretnosti koja bi bila dostupna javnosti. Podaci iz ove baze bili bi, između ostalog, korišćeni za procjenu, u skladu sa standardima, vrijednosti nekretnina, kao najčešćeg oblika kolaterala koje banke uzimaju prilikom odobravanja kredita, a koristi od nje imala bi i država prilikom utvrđivanja poreza, kao i realni sektor. Odbor smatra da iza izrade ove baze treba da stoji državna institucija, pa će uputiti inicijativu u tom pravcu Centralnoj banci Crne Gore. Predstavnik Komercijalne banke a.d. Budva Marko Miročević istakao je da je jedan od ključnih problema sa kojima se suočava bankarski sektor preveliki iznos nekvalitetnih kredita. Navedenom problemu 13 značajan doprinos daje otežana naplata iz sekundarnih izvora otplate, tj. uzetih kolaterala prilikom odobravanja kredita. Tome je, pored sistemskih razloga pravne prirode, umnogome doprinio izostanak regulisanog okvira za djelovanje ovlašćenih procjenjivača, kao i slobodna, neprecizna primjena međunarodnih, odnosno evropskih standarda procjenjivanja. - Nedostatak javno dostupne baze podataka predstavlja značajan sistemski rizik koji proizvodi manjkavosti primjene komparativne metode prilikom procjenjivanja nepokretnosti. Analizom procjena ovlašćenih procjenitelja utvrđeno je da gotovo svi procjenitelji teško dolaze do podataka o realizovanim transakcijama i uglavnom koriste podatke o ponudi nepokretnosti koji su neprihvatljivi za potrebe utvrđivanja utrživosti. U cilju omogućavanja bankama da realnije sagledavaju utrživost nekretnina koje su date kao sredstva obezbjeđenja za odobrene kredite, kako bi se mogle statistički analizirati kretanja tržišta nekretnina, te kako bi se unaprijedio rad ovlašćenih procjenjivača imovine, neophodno je uložiti značajne napore za kreiranje baza podataka koje mogu biti korišćene u navedene svrhe, a koje bi bile javno dostupne ili onima kojima su realno neophodne u cilju kvalitetne primjene minimalnih standarda upravljanja kreditnim rizikom – kazao je Miročević. On smatra da je neophodna segmentacija kolateralnih faktora po nekoliko kriterijuma: vrsti, gradu u kome se nepokretnost nalazi, tome da li je na periferiji ili u centru, a mogu se uzeti u obzir i drugi kriterijumi segmentacije. U diskusiji koja je uslijedila, članovi odbora su nedvosmisleno iskazali interes za postojanje ovakve baze, ocjenjujući da tehnička infrastruktura za njeno uspostavljanje već postoji u našoj zemlji. U raspravi su učestvovali predsjednik Odbora Goran Knežević, Predrag Nikolić, NLB Montenegro banka i Radule Raonić, Societe Genera- le Montenegro. Odbor je raspravljao i o rizicima te nedoumicama kada je riječ o sprovođenju rješenja o izvršenjima. Ocijenjeno je da banke već duži period trpe značajne troškove i u ozbiljnim su poslovnim izazovima kako odgovoriti narastajućem poslu vezanom za sprovođenje ovih rešenja, sa naglaskom da neka od njih zahtijevaju značajna ulaganja u IT i dodatno angažovanje ljudstva, te da se, sa druge strane, od ovog posla ne prihoduju sredstva. - Broj ovih rješenja konstantno raste a dešava se da sva fizički ne stignu u sve banke. Ne postoje tehničke mogućnosti kod banaka za adekvatno praćenje naplate po rešenjima, niti način za obračun zateznih kamata. Dok traje blokada dužnikovog računa u skladu sa rješenjem, za banku to može da znači i nemogućnost naplate po kreditnim ili drugim potraživanjima, ulazak u docnju, iako klijent realno ima sredstva na računu, ali njima ne može raspolagati - naveo je, između ostalog Zvonko Peković iz Komercijalne banke a.d. Budva. Odbor će inicirati sastanak u Privrednoj komori sa Komorom javnih izvršitelja, Ministarstvom pravde i CBCG kako bi se ovaj problem razmotrio i riješio. - Ovo trenutno nije veliki problem, ali ima potencijal da to postane – rekao je predsjednik Odbora Knežević. Pred članovima Odbora bila je i informacija o makroekonomskim kretanjima u Crnoj Gori koju je u avgustu pripremila Centralna banka. Između ostalog, u informaciji je navedena negativna inflacija. U julu je došlo do rasta depozita, kredita, kapitala banaka i likvidnih sredstava. U porastu je bio i broj zaposlenih lica. Strane direktne investicije su bile veće u odnosu na prvih sedam mjeseci prethodne godine. Registrovan je budžetski suficit. Razmotrena je i Informacija o stanju na tržištu osiguranja u drugom kvartalu 2014, koja pokazuje da je bruto premija na kraju tog perioda iznosila 35,671 milion eura, što je 1,04% manje u odnosu na isti period 2013. Zabilježen je rast premije životnog osiguranja za 19,79% u odnosu na uporedni period prošle godine. I dalje je dominantno učešće premije neživotnih osiguranja u ukupnoj bruto premiji - 83,36%. u prvih šest mjeseci 2014. godine iznosio 64.970.122€. U poređenju sa 2013. godinom, u posmatranom periodu ostvareno je povećanje prometa od 494%. Najveći promet je ostvaren trgovinom obveznicama Crne Gore (GB1-2014) u iznosu od 43.150.000€. Odbor špeditera - unaprijediti konkurentnost barske luke Špediteri su, na sjednici Odbora Udruženja u Privrednoj komori Crne Gore, održanoj 15. oktobra 2014. godine, razmatrali mogućnosti unapređenja konkurentnosti logističkog pravca preko barske luke, novine u oblasti fitosanitarnog nadzora, cijene usluga ZZI-ja i propisi koji uređuju spoljnotrgovinsko poslovanje. Poslovni rezultati, tj. kontinuirani pad pretovara, ukazuju na sve manju konkurentnost logističkog pravca preko barske luke. Podjela nekad jedinstvenog preduzeća na kompanije Kontejnerski terminal i generalni tereti A.D, te Luka Bar A.D, uz neodgovarajuću tehničku podršku i podjelu nadležnosti, dovela je do toga da procedure pretovara traju duže i budu skuplje. Posebno opterećenje predstavljaju cijena Ugovora za obavljanje djelatnosti u Slobodnoj zoni Luke Bar a.d. koja iznosi 10 hiljada eura i promjena cjenovne politike Kontejnerskog terminala i generalnih tereta od 1. maja 2014. godine, kada su već bili zaključeni ugovori između špeditera i njihovih komitenata. Budući da ove promjene nijesu učinjene krajem ili početkom godine, kao što je to bila poslovna praksa, špediteri su u nezavidnoj situaciji jer su prinuđeni ili da raskinu ugovore i plate penale ili da se odreknu zarade i posluju sa gubitkom kako bi zadržali klijente. Hasan Kolar, predstavnik Jadroagenta je saopštio da ovakva, sredinom godine izmijenjena poslovna politika KTGT-a, nije poslovno prihvatljiva. Takođe, nedavno prihvatanje putničkog broda od strane KTGT-a, ukazuje na potrebu uključivanja i Luke Bar u pretovar svih tereta za koje ima teh- Prilikom predstavljanja informacije o stanju na tržištu kapitala u drugom kvartalu 2014, rečeno je, između ostalog, da je ukupan promet ostvaren na crnogorskoj berzi Oktobar 2014. Broj 10 14 ničke mogućnosti. - Prodajom Kontejnerskih terminala i generalnih tereta nanijeta je šteta, jer je data mogućnost monopolističkog ponašanja. Luka Bar je zadržala cijene na istom nivou, pri čemu se trudimo da što više roba dolazi u Crnu Goru. Kontejnerski terminali su neopravdano podigli cijene usluga pretovara i zakupa, pri čemu nijesu unaprijedili, niti su dodatno uložili u opremu i slično – rekao je Saša Adamović, iz kompanije Pacorini. Predsjednik Odbora Radovan Radulović, Montenomaks, kazao je da špediteri ne mogu uticati na poslovnu politiku privatnih firmi, te u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijentu, tražio da se privrednim društvima omogući da biraju drugog operatera. Komercijalni direktor Luke Bar A.D. Dragutin Niković, je saopštio spremnost ovog preduzeća da se bavi pretovarom i skladištenjem po zahtjevima privrede, ali da nakon privatizacije KTGT postoje ograničenja za pojedine poslove za koje postoji interesovanje. Članovi Odbora su zaključili da je u cilju privlačenja roba u barsku luku u dugom roku potrebno unaprijediti željezničku i putnu infrastrukturu, dok je u kratkom roku potrebno povećati efikasnost KTGT-a, Luke Bar, carinskog i inspekcijskih organa, a cijene prilagoditi kvalitetu usluga. Polemika o visini cijena je takođe vođena između špeditera i Jelene Milojković, direktorice preduzeća ZZI, koje pruža usluge elektronske komunikacije sa Upravom carina. Saopšeno je da je nakon modernizacije carinskog informacionog sistema povećan broj poruka koje špediteri šalju carinskim ispostavama, a time i troškovi usluga koje pruža ZZI. Članovi udruženja su saopštili da su cIjene ovih usluga u zemljama regiona znatno niže, da one na tržištu drastično padaju, a u Crnoj Gori za osam godina nijesu mijenjane.Osim cijena, špediteri smatraju da je i način obračuna Broj 10 Oktobar 2014. upitan, te ga treba unaprijedi u što kraćem roku. Na njihovu ocjenu da su cijene ovih usluga u Crnoj Gori veće nego u regionu, direktorica ZZI je kazala kako su one približne slovenačkim. Saopštila je da će razmotriti zahtjev špeditera i procjeniti da li bi im se poslovanje sa sniženim cijenama isplatilo. Potencirala je kvalitet usluge, što špediteri nijesu dovodili u pitanje. Rada Šćepanović, glavna fitosanitarna inspektorka, prezentovala je novine u oblasti fitosanitarnog nadzora. Saopštila je da je novim Pravilnikom ukinuta obaveza fitosanitarnog nadzora na granici za veliki broj roba biljnog porijekla, te da će te robe biti kontrolisane na terminalu ili skladištu u mjestu carinjenja od strane Sanitarne inspekcije. Ovo, prema njenim riječima, snižava troškove koje špediteri imaju po tom osnovu. Takođe, saopštila je da će, ukoliko se špediteri i uvoznici budu dosljedno pridržavali zakonske obaveze da pošiljke koje podliježu kontroli na granici najave 24 do 48 sati ranije, ova inspekcija efikasije obavljati svoj posao. Analizirajući zakonodavstvo koje čini okvir za realizaciju spoljnotrgovinskih poslova, članovi Odbora su saopštili potrebu: - uvođenja odgovornosti carinarnica i carinskih radnika za greške koje imaju negativan finansijski efekat na poslovanje privrednih subjekata; - uvođenja “bordereau” čime bi se ubrzao tranzit i puštanje robe u slobodan promet kada su u pitanju zbirne pošiljke; - donošenja podzakonskih akta koja propisuju način apliciranja i sticanja prava korišćenja pojednostavljenih postupaka; - donošenja podzakonska akta kojima se propisuju uslovi za sticanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta. - izmijene član 10 stav 3 Uredbe o uslovima za obavljanje poslova zastupanja pred carinskim organom na način što će se u komisiju uključiti predstavnik Uprave za inspekcijske poslove. Komora vijesti Takođe je inicirano pitanje načina izmirenja obaveza - pojedinačnih dnevnih uplata, odnosno da se sa Upravom carina razmotri mogućnost zbirnog plaćanja jednom uplatnicom, čime bi se ostvarila značajna ušteda u poslovanju. Odbor poljoprivrede - trend rasta izvoza hrane Odbor udruženja poljoprivrede, prehrambene i duvanske industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 10. oktobra 2014. godine, razmatrao je Analizu spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredo-prehrambenih proizvoda od 2008 - 2013. godine i januar – avgust 2014, kao i zakonodavni okvir za poslovanje u agraru. Cilj Analize spoljnotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, prema riječima sekretarke Odbora Lidije Rmuš, jeste identifikovanje mogućnosti za poboljšanje njihovog spoljnotrgovinskog bilansa, kroz povećanje izvoza i smanjenje uvoza. Podaci su obrađeni po grupama i najzastupljenijim proizvodima u robnoj razmjeni: meso i mesne prerađevine, mlijeko i mlječne prerađevine, voće i povrće i piće (voda, pivo i vino). Za osam mjeseci 2014. robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima pozitivan predznak u odnosu na ukupan spoljnotrgovinski promet. Udio ovih proizvoda u ukupnom izvozu povećan je sa 14,3 % na 28,6%, izvoz je rastao 60%, a pokrivenost uvoza izvozom povećana je sa 11,9 na 18,1 % . Povećan je izvoz mesa i proizvoda od mesa, vina, piva, nekih vrsta voća i povrća, brašna, ribe, proizvoda od kakaoa, voćnih sokova i dr. Uvoz je porastao za 4,9%. Najviše smo uvozili svinjsko meso, što je rezultiralo porastom izvoza mesa, suhomesantih proizvoda i mesnih prerađevina. - Generalna ocjena proizašla iz analize robne razmjene za prethodni šestogodišnji period je da izvoz hrane bilježi trend rasta dok kod uvoza nema značajnijih oscilacija. Kada je u pitanju poljoprivreda, Crna Gora je neto uvoznik i bilježi deficit u hrani od oko 380 miliona eura - kazala je Rmuš. U prosjeku se oko trećine uvezene hrane odnosi na proizvode koje ne proizvodimo, 15 jer zato ne postoje komparativne prednosti ili zbog nedostatka prerađivačkih kapacititeta. Dio uvoza vezan je i za podmirenja potreba turističke tražnje, što potvrđuju podacii koji govore da je najveći u ljetnjim mjesecima. Izvoz je dominatno orijentisan na nekoliko grupa proizvoda: meso, suhomesnati proizvodi i mesne prerađevine, vino, pivo, voće, povrće i brašno. Prosječni godišnji uvoz iznosi oko 424 miliona eura i posljednjih godina nema bitnijh oscilacija. Izvoz je u stalnom porastu, tako da je u odnosu na 2008. godinu povećan za 37% i u 2013. godini iznosio je 56,2 miliona eura. Najznačajniji trgovinski partneri su zemlje članice CEFTA i EU, sa kojima se obavlja skoro 90% trgovine. U ukupnom uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda udio mesa je najveći. Polovina sredstava izdvojenih za uvoz mesa odnosi se na svinjsko, jer Crna Gora nema komparativne prednosti za njegovu proizvodnju. Izvoz suhomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina ima tendenciju ra- sta, tako da je vrijednost izvoza povećana za više od 1,8 puta. Porast izvoza je u direktnoj korelaciji sa porastom uvoza sirovina. U cilju smanjenja uvoza mlijeka i mlječnih prerađevina, neophodno je investirati u izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta za proizvodnju UHT mlijeka i sireva, jer raspoloživi nijesu za to dovoljni. U 2013. godini Crna Gora je uvezla voća i povrća u vrijednosti 29 miliona eura a izvoz je vrijedio devet miliona eura eura. I uvoz i izvoz voća i povrća imaju tendenciju rasta. - Za proizvodnju južnog voća, breskvi, grožđa i jabuka kao i povrća (krompir, paradajz, krastavac, paprika, kupus) Crna Gora ima komparativne prednosti tako da bi se kroz investicije u nove zasade, plasteničku proizvodnju i skladišne kapacitiete moglo uticati na smanjenje postojećeg deficita -rekla je Rmuš. Učešće alkoholnih i bezalkoholnih pića je najveće u robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U izvozu učestvuju sa 33% i a u uvozu sa 12%. Vino, pored suhomesnatih proizvoda je jedini proizvod koji bilježi suficit u razmjeni. Pozitivni trendovi zabilježeni su i kod voda, jer uvoz ima tendenciju pada, pa se može zaključiti da je potrošnja domaćih flaširanih voda u porastu. - Osnovni preduslov za rast izvoza, odnosno supstituciju uvoza, jeste povećanje proizvodnje i konkuretnosti domaćih proizvoda, kako sa aspekta cijena, tako i kvaliteta. Jer, na tržištu se treba izboriti sa jakim brendovima koji su prisutni već duži niz godina. Veoma važna je i izgradnja nedostajućih kapacitieta za preradu, odnosno modernizacija i povećanje postojećih, za što su potrebna povoljna finansijska sredstva, odnosno strana ulaganja - rekla je sekretarka Odbora. Lidija Rmuš je naglasila da je potrebno stvoriti uslove za privlačenje stranih inve- sticija kao i preduslove za korišćenje pretpristupnih fondova EU namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojima će se podržati i olakšati reforme, te povećati konkurentnost i kvalitet proizvoda na tržištu. Predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Kristina Lapčević kazala je da je drastično opao uvoz dimljenog i sušenog mesa, što je, prema njenim riječima, pokazatelj da crnogorsko tržište prepoznaje kvalitet domaćih proizvoda. - Raduje porast izvoza vina u 2014. u Evropsku uniju, ali to je još daleko ispod kvota koje smo ispregovarali - rekla je Lapčević. Predsjednik Odbora Milutin Đuranović, Mljekara Lazine, tražio je da se ispitaju mogućnosti primjene makedonskog modela zaštite domaćih proizvoda. Naime, u toj zemlji su, prema njegovim riječima, uvoznici tokom četiri godine bili u obavezi da od domaćih proizvođača otkupe određenu količinu brašna na svaku tonu uvezenog. Time bi se, smatra on, očuvala primarna proizvodnja, sa čim se saglasila i Zorka Šljukić iz Mljekare Srna. Gorica Bojić, Ministarstvo poljoprivrede, pojasnila je da su mjere makedonske Vlade izazvale spor sa velikim izvoznicima brašna, da su tretirane kao netarifna barijera, te da su na koncu i ukinute. Prema njenim riječima, takve mjere su opravdane samo u slučaju velikih poremećaja na tržištu, kakvih u Crnoj Gori nema. - I ja se zalažem za podsticanje domaće proizvodnje ali uz poštovanje preuzetih obaveza prema EU - rekla je Bojić. Miloš Vuković, predstavnik Nikšićkog mlina upoznao je učesnike sastanka sa netarifnom barijerom koju je nedavno uvela Albanija. Radi se o zahtjevu da brašno koje se uvozi mora imati najmanje 12,5 % proteina, što brašno u domaćoj proizvodnji ne posjeduje. Ovakva zaštita domaće proizvodnje nije u skladu sa pravilima sTO i CEFTA i znači kršenje „nacionalnog tretmana“. Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović kazala je da je potrebno poboljšati tržišni nastup crnogorskih poljoprivredno-prehrambenih proizvođača, a jedan od načina je njihovo povezivanje sa hotelijerima. S tim u vezi, ona je najavila da će u okviru konferencije o turizmu koju Privredna komora priprema biti organizovan njihov zajednički sastanak. - Ne gledajte jedni druge kao konkurente, već osmislite združeni nastup kako bi vaši pojedinačni uspjesi bili veći - rekla je Filipović. Ona je pozvala privrednike da daju konkretne predloge u pravcu unapređenja uslova poslovanja koji bi uz odgovarajuće argumente bili upućeni nadležnim organima. Oktobar 2014. Broj 10 16 Direktorica Direktorata za poljoprivredu Danijela Stolica ocijenila je da jedino kvalitetan proizvod može biti konkurentan sa evropskim. - Potrebno je raditi na unapređenju asortimana i fokusirati se na određeni broj proizvoda, poput tradicionalnih, organskih, kao što su planinsko mlijeko i sir - rekla je Stolica.Takođe je navela da se proizvođači moraju upoznati koja je proizvodnja podržana subvencijama u EU i koji su to proizvodi koji će se bez problema moći plasirati ne samo na domaće već i na evropskom tržištu. Za to je navela primjer ljekovitog bilja. Ona je govorila i o zakonodavnom okviru za poslovanje agrara. Upoznala je privrednike sa aktivnostima Ministarstva u ovoj oblasti i navela da će u oblasti proizvodnje hrane u narednom periodu biti potrebno usaglasiti zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU. U 2014, u programu Vlade planirana je izrada 10 zakona i većeg broja podzakonskih akata. Privrednici su naveli da u važećem zakonodavstvu, koje je okvir za poslovanje, često nedostaju podzakonska akta, što otežava ili onemogućava primjenu pojedinih normativnih rješenja. Postoji i niz primjera da privrednici nijesu informisani da su određena akta uopšte donijeta, kako zbog toga što nije bilo javnih rasprava, kao ni mogućnosti njihovog uključivanja u izradu. Aktuelno poslovanje, posebno kada je u pitanju bezbjednost hrane, karakteriše i nejednako materijalno opterećenje, budući da privredni subjekti koji su usaglasili proizvodnju sa propisanim pravilima i principima imaju veće troškove u odnosu na one koji to nisu učinili. Odbor turizma - povećati kvalitet turističkog proizvoda Potrebno je spremno dočekati ljetnju sezonu 2015, koja će početi već krajem marta, dolaskom prvih gostiju, ocijenjeno je na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore održanoj 20. oktobra 2014. Odbor je razmotrio rezultate ovog sektora za prvih osam mjeseci ove godine. Raspravljano je i o ostvarenom, odnosno očekivanom od minule ljetnje turističke sezone. Članovima Odbora najavljena je Konferencije CEFTA region - jedinstvena turistička destinacija, koja će se održati 12. novembra 2014. u Bečićima. Upućena je Inicijativa Vladi za poboljšanje poslovnog ambijenta Broj 10 Oktobar 2014. za razvoj kruz turizma u Crnoj Gori. Sjednicom je predsjedavao predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević. U radu je učestvovala Željka Radak Kukavičić, pomoćnica ministra Ministarstva održivog razvoja i turizma. Rezultate crnogorskog turizma za prvih osam mjeseci 2014. godine predstavila je sekretarka Odbora Sanja Marković. Prema podacima MONSTAT-a, u Crnu Goru je tokom perioda januar – avgust 2014. došlo 1.199.741 turista, 1,14% više u odnosu na isti period prošle godine. Registrovano je 7.900.051 noćenja, što je rast od 1,23%. Broj dolazaka stranih turista je veći za 1,66%, a njihovih noćenja za 2,01%. Broj dolazaka domaćih turista je niži za 3,04%, a ostvarenih noćenja za 5,21%. U prvih osam mjeseci 2014. godine najviše noćenja bilo je gostiju iz Rusije 30%, zatim Srbije 25%, Bosne i Hercegovine 8%, Ukrajine 5%, Poljske 3%, Kosova 3%, Bjelorusije 2%, Francuske 2%, Češke 2% i Njemačke 2%. U toku odvijanje sezone, iako u manjem obimu, ponavljaju se neki nedostaci iz prethodnog perioda, kao što su: nepravilnosti na plažama, nelegalno izdavanje i kvalitet smještaja, prodaja izleta na šetalištu, buka, nelegalan rad ugostiteljskih objekata, neizdavanje fiskalnih računa, loša komunalna i lokalna infrastruktura U cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta za dalji rast pozitivnih pokazatelja i trendova u oblasti turizma, prema riječima sekretarke Marković, u narednom periodu predstoji rad na analiziranju nedostataka ljetnje sezone 2014, sa predlozima mjera u cilju blagovremene pripreme ljetnje sezone 2015, pripremi zimske sezone uz otklanjanje uočenih nedostataka iz prethodnog perioda, te na unapređenju turističke destina- Komora vijesti cije i produženju sezone. Pomoćnica ministra Željka Radak Kukavičić je istakla da i pored vanrednih okolnosti pod kojima se odvijala ovogodišnja turistička sezona, može se konstatovati da su njeni efekti na zadovoljavajućem nivou. Ona je navela da procijenjeni prihodi od turizma za prvih osam mjeseci ove godine iznose 634 miliona eura, 2,2 odsto više nego prethodne godine. Ovom rezultatu je, prema njenim riječima, pored ostalog, doprinijela i efikasnija borba protiv sive ekonomije. Željka Radak Kukavičić je naglasila da se mora dalje raditi na unapređenju saobraćajne dostupnosti Crne Gore i s tim u vezi dovesti low cost kompanije i razvijati mrežu čarter letova, kao i podsticati gradnju hotela visoke kategorije. Takođe je potrebno ublažiti izrazitu sezonalnost crnogorskog turizma, kazala je, pa će budžetom biti predviđena veća podrška manifestacijama u pred i post sezoni. Pozvala je privrednike da doprinesu što kvalitetnijoj pripremi akcionog plana za sezonu 2015 i kazala da je identifikovan 21 problem sa kojima će se uhvatiti u koštac (između ostalog buka, saobraćajne gužve, infrastrukturni i komunalni problemi). Posebno se osvrnula na pripremu zimske sezone. Predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević je kazao da je potrebno je povećati kvalitet turističkog proizvoda da bi se privukao veći broj turista iz zapadne Evrope i Skandinavije koji mogu doprinijeti cilju – šestomjesečnoj sezoni. U tom pravcu potrebno je urediti obalno područje i revidirati Plan privremenih objekata koji se nalaze u obalnoj i gradskoj zoni, a ne zadovoljavaju sanitarno-tehničke uslove. Danjel Mlečnik, HIT Montenegro, kazao je da ove godine imaju značajan rast gostiju iz Italije, posebno iz Pulje, Napulja i Rima, te da je potrebno organizovati još čarter letova iz te zemlje da bi se odgovorilo rastućem interesovanju za Crnu Goru. Turistički poslenici su istakli potrebu bolje saradnje i koordinacije rada državnih i lokalnih organa i službi, ukazujući na (ne) održavanje plaža, posebno onih koje nemaju zakupce. Predstavnik Morskog dobra Rajko Malović je istakao da JP Morsko 17 i stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta za strana ulaganja kroz partnerski odnos sa domaćim kompanijama, potrebno je unaprijediti zakonodavstvo, poboljšati i izgraditi infrastrukturu za prihvat kruzera i intenzivirati promociju Crne Gore kao kruz destinacije na prestižnim sajmovima ove industrije. dobro polovinu prihodovanih sredstava u zoni morskog dobra, shodno Zakonu o fininsiranju lokalnih samouprava, uplaćuje primorskim opštinama. Namjensko korišćenje prenešenih sredstava definisano je Ugovorima o korišćenju i namjeni prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra, koji je JP Morsko dobro, u decembru prošle, godine sklopilo sa predsjednicima opština Herceg Novi, Tivat, Budva i Bar. Pomenutim ugovorom opštne su preuzele obavezu cjelogodišnjeg održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra na svojoj teritoriji, a to znači da su, između ostalog, nadležne za održavanje plaža koje nemaju zakupce. Uočavajući potrebu svestranog sagledavanja mogućnosti produženja turističke sezone kroz objedinjavanje ponude i unapređivanje turističke destinacije, te intenzivnije zastupljenosti kvalitetnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u turističkoj ponudi, Privredna komora Crne Gore je, u okviru projekta „Implementacija CEFTA 2006 u cilju unapređenja internacionalizacije privreda jugoistočne Evrope“ pristupila organizovanju konferencije o turizmu. Konferencija „CEFTA region - jedinstvena turistička destinacija”, koja će se održati 12. novembra 2014 u Bečićima, će pružiti doprinos jačanju turističke destinacije Jugoistočne Evrope, sagledavanju mogućnosti produženja turističke sezone kroz objedinjavanje ponuda zemalja regiona i boljoj prepoznatljivosti turističke ponude kroz intenzivniji nastup kvalitetnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Turistički privrednici, analizirajući ambijent za poslovanje, na sjednici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, ukazali su na potrebu upućivanja niz inicijativa nadležnim organima za njegovo poboljšanje. U cilju poboljšanja destinacije, potrebno je urediti obalno područje i revidirati Plan objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za 2013.-2015. godinu. Predstavnici turističke privrede, uputiće Inicijativu za revidiranje Plana objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za 2013.-2015. godinu, smatrajući svrsishodnim da pruže doprinos kvalitetu i izradi predloga u roku. Uočavajući nedostatke u vezi održavanje plaža, posebno onih koje nemaju zakupce, biće upućen zahtjev Savjetu za turizam da izvrši kontrolu rada i ispunjavanja obaveza iz Ugovora o korišćenju i namjeni prihoda od naknade za korišćenje morskog dobra, kojim su opštine preuzele obavezu cjelogodišnjeg održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra na svojoj teritoriji. Takođe, potrebno je sagledati mogućnost raskida ugovora sa lokalnim samoupravama koje ne izvršavaju obaveze i preuzimanja tih poslova JP Morsko dobro. Skrećući pažnju na pravne, ekonomske i tehničke manjkavosti u predloženim zakonskim izmjenama Predloga izmjena i dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Odbor je odlučio da uputi Inicijati- vu za izuzimanje iz oporezivanja dobitaka od igara na sreću koje se priređuju u igraonicama (kazinima) i na automatima iz navedenog Predloga, čime bi se crnogorsko poresko zakonodavstvo harmonizovalo sa praksom u regionu i Evropskoj uniji u ovoj oblasti. Odbor je posebnu pažnju posvetio mjerama za ublažavanje negativnih efekata zimske turističke sezone, a koji se odnose na Zaključak Vlade kojim se zadužuju Ministarstvo finansija i Poreska uprava da turističkim kompanijama čije poslovanje zavisi od funkcije skijališta odobri odlaganje plaćanja poreza do 1. septembra 2014. Naime, rješenja o odlaganju plaćanja poreza i plaćanja u ratama nijesu donešena, obaveze su se gomilale, a nakon 1. septembra su se stvorili zakonski uslovi za blokadu računa i izvršenje ostalih mjera prinudne naplate za ova preduzeća. U cilju dobre prireme zimske sezone, privrednici su skrenuli pažnju, da iako su se ispunili zakonski uslovi, ovo nije pravo vrijeme za mjere prinudne naplate prema turističkim kompanijama na sjeveru, jer blokadom računa im se onemogućava priprema zimske sezone i poslovanje dovodi u pitanje. Iz navedenih razloga Odbor će Ministarstvu finansija uputiti Inicijativu da za turističke kompanije čije poslovanje zavisi od funkcije skijališta, odobri odlaganje plaćanja obaveza za 2014. do 31. januara 2015. i da se do tog roka ne primjenjuju mjere prinudne naplate. Odbor saobraćaja Odboru udruženja saobraćaja Privredne komore, na sjednici 30. oktobra 2014, predstavljena je Informacija o poslovanju u ovoj oblasti za prvih šest mjeseci ove godine. Urađena je na osnovu podataka MONSTAT-a i izvještaja privrednih društava za pome- Kako kruzing turizam dobija sve više na značaju, Odbor je uputio Vladi Inicijativu za poboljšanje poslovnog ambijenta za razvoj kruz turizma u Crnoj Gori. U inicijativi se, između ostalog, navodi da je za definisanje Crne Gore kao turističke destinacije za kruz industriju, potrebno odrediti jasne ciljeve i planove razvoja, kako bismo povećali konkurentnost na Jadranu. U cilju povećanja finansijskog učinka kruz turizma na BDP Oktobar 2014. Broj 10 18 nuti period. Broj prevezenih putnika porastao je u vazdušnom (2,5%), željezničkom (41,6%) i drumskom saobraćaju (21,2%), dok je u pomorskom saobraćaju zabilježen pad (4%) u odnosu na uporedni period iz 2013. godine. Prevoz tereta je u porastu u pomorskom saobraćaju (38%), u vazdušnom saobraćaju (8,1%), dok je u željezničkom i drumskom saobraćaju promet robe porastao za 16,5% odnosno 1,9%. Direktorica Direktorata za drumski saobraćaj Mirel Radić Ljubisavljević je predstavila Nacrt Uredbe o izmjenama i dopunama uredbe o raspodjeli dozvola za prevoz tereta. Naglasila je da je veoma važno da ova Uredba bude usvojena u narednom periodu i predložila da se član Odbora udruženja saobraćaja ili Grupacije za prevoz tereta u drumskom saobraćaju uključi u rad Radne grupe za njenu izradu. Za člana Radne grupe je, u ime Grupacije, predložen Dragan Radović, predstavnik Projektsilva d.o.o. iz Podgorice. Raspravljano je i o aktuelnim temama iz pomorskog saobraćaja. U dinamičnoj polemici o visini tarife koju naplaćuje Ocean Montenegro za privez i odvez brodova u barskoj Luci, učestvovali su predstavnici Barske plovidbe, Ocean Montenegra, Lučke Uprave, Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Privredne komore. Zaključeno je da se spor oko visine tarife riješi na bilateralnom sastanku zainteresovanih strana, uz eventualno posredovanje Privredne komore Crne Gore. Predstavnici drumskog i željezničkog saobraćaja podržali su inicijativu da se nađe kompromisno rješenje oko pomenutih tarifa, jer je linija Bar-Bari od izuzetnog značaja za crnogorsku privredu, ističući da bi eventualno ukidanje ove linije negativno uticalo na poslovanje privrednih društava koja svoje poslovanje direktno i indirektno vežu za Luku Bar. Za novog člana Grupacije za prevoz tereta u drumskom saobraćaju, jednoglasno je izabrano privredno društvo „Novi trans Šoškić-Milošević” iz Herceg Novog. Odbor šumarstva - razvijati sektor, ne izvoziti sirovinu Sjednica Odbora udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore Crne Gore, održana 31. oktobra 2014. godine protekla je u raspravi o rezultatima ostvarenim u ovom sektoru tokom devet mjeseci. Odbor Broj 10 Oktobar 2014. je razmotrio i Informaciju o realizaciji javnih poziva za korišćenje šuma (redovne i sanitarne sječe) i stanju naplate posebnih naknada po osnovu davanja šuma na korišćenje s predlogom mjera. Na dnevnom redu bio je i Pravilnik o visini naknade za vršenje doznake stabala, premjer i žigosanje drvnih sortimenata i izradu izvođačkog projekta. U informaciji o privrednim kretanjima u ovom sektoru, navodi se da je ukupna ostvarena proizvodnja bruto drvne mase za devet mjeseci 2014. godine iznosi 237.816m3 i veća je za 3,7% u odnosu na uporedni period prošle godine. Osnovna karakteristika robne razmjene u ovom sektoru je izvoz sirovina i poluproizvoda – oblovine i rezane građe, a mali je izvoz gotovih proizvoda. Uvoz proizvoda drveta, hartije, štampe i namještaja je iznosio 82,8 milona eura, a izvoz 17,2 miliona. - Drveta je ukupno izvezeno 13,76 mil. eura, a uvezeno 16,44 mil. eura. U strukturi izvoza najviše je izvezeno rezane građe u vrijednosti od 8,88 mil. eura, sirovine je izvezeno 4,15 mil. eura što je u odnosu na osam mjeseci 2013. godine više za 36,2%. – naveo je sekretar Odbora Goran Popović. Zbog povećanog izvoza najkvalitetnije sirovine (trupaca), u vezi sa ovim je između ostalog zaključeno je da je potrebno da se ispoštuju ugovori o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica, kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima koncesionara, na teritoriji Crne Gore. Prema riječima Ranka Kankaraša iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Komora vijesti politika države je da se sirovina ne izvozi, već da se ovaj sektor razvija i da zaposli radnu snagu. - Nećemo izvoziti trupce iz Crne Gore, vodite računa šta radite. Država će sankcionisati izvoznike sirovina – upozorio je Kankaraš. On je kazao da je namjera Vlade da privuče velike investitore u ovaj sektor da bi unaprijedili efekte drvne industrije. Predsjedavajući sjednicom Đorđe Živković kazao je da su rezultati u drvnoj industriji i šumarstvu poražavajući, te da se koncesionari, vođeni brzom zaradom, opredjeljuju na izvoz sirovine. - Imamo dovoljno sirovine za razvoj sjevera Crne Gore i da uposlimo kapacitete i radnike koji su na birou. Potrebno je afirmisati proizvođače a ne praviti od njih trgovce – smatra Živković. Predstavnik kompanije Vektra Jakić Rajko Dragaš kazao je da je pred otvaranjem njihova fabrika peleta, te da će u njihovi pogoni proizvoditi namještaj, brodski pod, prozori... - Nama je problem raspoloživa količina tehničkog drveta. Potrebno nam je 100.000 kubika trupaca, a istovremeno se iz Pljevalja izvozi velika količina te sirovine. Pozivamo koncesionare da nama prodaju tu građu – rekao je Dragaš. Aleksandar Stijović iz Instututa za šumarstvo ocijenio je da će, ukoliko Vektra Jakić 19 uspostavi najavljenu proizvodnju peleta, trošiti godišnje 300.000 kubika sirovine, što će značajno smanjiti njen izvoz. U raspravi po ovoj temi još su učestvovali Vuksan Radonjić, Trudbenik Mojkovac, Đoko Lješković, Sava trans, Radoš Šućur i Joveta Terzić iz Uprave za šume. U cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i poboljšanja stanja u ovim djelatnostima, na sjednici je predloženo: • Napraviti analizu korišćenja šuma za sve dugoročne ugovore od 2008-2014. godine, koja bi sadržala sve relevantne podatke po zaključenim ugovorima na osnovu javnih poziva iz 2008. Godine. Analiza bi pokazala stepen iskorišćenosti po zaključenim ugovorima, ispunjenost kadrovskih i tehničko-tehnoloških uslova, uticaj na realizaciju finalne prerade i bila osnova za kreiranje buduće politike davanja šuma na korišćenje; • Programom gazdovanja šumama za 2015. godinu potrebno je definisati bruto drvnu masu, iz državnih i iz privatnih šuma, u količini i vrijednosti tako da se ona može maksimalno iskoristiti, čime se stvaraju uslovi za povećanje obima proizvodnje u repro lancu šumarstva i drvne industrije. Dosadašnja praksa je bila da privredna društva koja imaju dodijeljene koncesije ne uspiju da ih iskoriste, bilo zbog nerealnih zahtjeva/odobrenja, prekasnog ustupanja šuma na korišćenje (u avgustu/septembru), loše šumske infrastrukture, vremenskih prilika. Ostaje drvna masa neiskorišćena, ne ostvaruju se planirani finansijski rezultati, dok privredna društva koja nijesu dobila šumu na korišćenje nemaju sirovinu za preradu; • Važeći Pravilnik o uslovima, kriterijumima i podkriterijumima, koje u pogledu tehničko-tehnološke opremljenosti i broja zaposlenih, treba da ispunjavaju pravna lica za dobijanje prava za godišnje i dugoročno korišćenje šuma, potrebno je izmijeniti i dopuniti tako da bude definisana maksimalna zapremina sirovine u odnosu na proizvodne kapacitete koju privredno društvo može dobiti na korišćenje. Dosadašnja praksa je da se Pravilnik ne poštuje, zbog čega se šteta nanosi tekućem poslovanju i razvoju ovog sektora; • U cilju smanjenja izvoza najkvalitetnije sirovine (trupaca), predlaže se: - da se kao izjava o porijeklu robe priznaje otpremnica ili potvrda od Uprave za šume, kako za državne tako i za privatne šume; - pojačati kontrolu izvoza tako da cijena na fakturi odražava stvarnu vrijednost robe, - pojačati kontrolu primjene Ugovora o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica (član 3 stav 5) kojim su ugovarači saglasni da se ukupne posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima koncesionara. • Omogućiti carinjenje robe na graničnom prelazu Rače tokom svih radnih dana. Dosadašnja praksa je bila carinjenje utorak i četvrtak u trajanju od dva sata. • Pokrenuti proces sertifikacije šuma po FSC standardima, čime se potvrđuje da su proizvodi šumarstva proizvedeni odgovornim gazdovanjem šumama i omogućava drvnoj industriji da nesmetano izađe na inostrano tržište. Na predlog sa prethodne sjednice Odbora vezan za probleme obračuna posebne naknade, Vlada je donijela zaključke i usvojila Informaciju o realizaciji javnih poziva za korišćenje šuma (redovne i sanitarne sječe) i stanju naplate posebnih naknada po osnovu davanja šuma na korišćenje s predlogom mjera. Članovi Odbora su informisani da je Vlada zadužila Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja da sprovede postupak aukcijske prodaje drveta s opožarenih površina, po početnoj cijeni od 50% od startne iz prvog javnog poziva za sanitarne sječe kao i da obnovi postupak javnog poziva za odjeljenja za koja nije bilo ponuda na prvom tenderu za korišćenje šuma putem redovnih sječa. Zaključeno je takođe i da se sredstva koja će se prihodovati po osnovu sanitarnih sječa (očekivani prihod 350.000 eura) usmjere za nabavku potrebnog šumskog, reprodukcionog materijala i radnu snagu koja će se angažovati na pošumljavanju. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je donijelo novi Pravilnik o visini naknade za vršenje doznake stabala, premjer i žigosanje drvnih sortimenata i izradu izvođačkog projekta, kojim je smanjena naknada za tehničko drvo četinara sa pet na 3,5 eura po m3, a za lišćare sa 4,5 na 2,5 eura po m3. Posebna naknada za šume u državnoj svojini iznosi: - kod redovnih sječa, 10% od ugovorene cijene drveta na panju po m3 bruto drvne mase; - kod sanitarnih sječa, 5% od ugovorene cijene drveta na panju po m3 bruto drvne mase. Socijalno partnerstvo u obrazovanju Ulaganje u obrazovanje je jedan od najbitnijih elemenata razvojne politike jedne zemlje, jer je sistematsko planiranje, obrazovanje i usavršavanje kadrova ključno pitanje svakog društva, ocijenjeno je 24. oktobra 2014. godine u Privrednoj komori Crne Gore, na okruglom stolu „Uloga socijalnih partnera u obrazovanju u Crnoj Gori”, koji je organizovala u saradnji sa Savezom sindikata, u okviru XIII Dana obrazovanja i učenja odraslih. Cilj okruglog stola je bio da se ukaže na značaj uloge socijalnih partnera u crnogorskom obrazovnom sistemu, imajući u vidu da su socijalni partneri od početka reforme obrazovnog sistema, uključeni na nacionalnom nivou u procese definisanja strategija razvoja i promjena u obrazovanju kroz saradnju sa resornim Ministarstvom, kao i u procese donošenja odluka preko Upravnog odbora Centra za stručno obrazovanje, Nacionalnog savjeta, Savjeta za kvalifikacije, Savjeta za visoko obrazovanje kao i kroz članstvo u sektorskim komisijama. Rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić, pozdravljajući učesnike, naveo je ovaj okrugli sto najbolja potvrda i dokaz da socijalno partnerstvo u Crnoj Gori nije samo deklarativno, već stvarnost. - Reforma obrazovanja je jedan od ključnih prioriteta Crne Gore na putu pune integracije u evropske strukture, jer razvoj ljudskih resursa predstavlja jedan od najvećih kapitala i osnovni preduslov za ostvarivanje ovog strateškog cilja. Investiranje u ljudske resurse doprinosi ekonomskom razvoju kao i svi drugi oblici investicija, a praksa razvijenog svijeta je pokazala da veći stepen obrazovanja i stručnosti omogucava veće ekonomske slobode i veće mogućnosti za izbor svakog pojedinca – rekao je Perazić. On je konstatovao da je Privredna komo- Oktobar 2014. Broj 10 20 Komora ra jedan od socijalnih partnera Vladi Crne Gore u njenoj strategiji reforme obrazovanja, čiji je osnovni cilj dostizanje onog kvaliteta obrazovanja koji omogućava sticanje evropski priznatih diploma cijenjenih na evropskom tržištu rada. Predstavnik Ministarstva prosvjete Ćazim Fetahović je najavio brojne aktivnosti Ministarstva prosvjete u vidu jačanje saradnje socijalnih partnera u obrazovanju. Ljiljana Garić iz Centra za stručno obrazovanje je prezentovala aktivnosti XIII Dana obrazovanja i učenja odraslih i pozvala sve zainteresovane da učestvuju.i daju svoj doprinos. - Cjeloživotno učenje predstavlja sredstvo za mobilnost i konkurentost u procesu evropskih integracija - kazala je Garić. Marga Koković, savjetnik u Privrednoj komori, navela je da je partnerstvo između obrazovanja i biznisa u Crnoj Gori još uvijek oblast u razvoju sa instrumentima u izgradnji. - Uprkos nedostatku eksplicitnih inicijativa i tradicije saradnje, Crna Gora je u poslednjoj dekadi lansirala širok spektar tema i modela za partnerstvo između obrazovanja i biznisa. Veliki dio njih je inspirisan razvojima politika EU - navela je Koković. Ambasador Šri Lanke u Komori Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović primio je 20. oktobra 2014. NJ.E. Allyara Abdula Azeezea novoimenovanog ambasadora Demokratske Republike Šri Lanka i Nawodha Sameera Henneyakea drugog sekretara u Ambasadi te zemlje u Beču. Generalni sekretar je predstavio aktivnosti i usluge Privredne komore Crne Gore i naglasio važnost unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje koja je na izuzetno niskom nivou. U prilog tome govore podaci o ostvarenoj robnoj razmjeni, koja u posljednje četri godine nije prelazila 0,4 miliona eura. Cjelokupna robna razmjena za osam mjeseci tekuće godine odnosila se isključivo na crnogorski uvoz, jer izvoza nije bilo, dok je u 2013. godini iznosio svega 16.996 eura. Izostale su i strane direktne investicije iz Šri Lanke. Ambasador je, prije svega, ukazao na sličnosti između Demokratske Republike Šri Lanke i Crne Gore posebno naglašavajući Broj 10 Oktobar 2014. vijesti srdačnost i gostoljubivost naroda. On je kazao da je proteklih dana imao priliku da bliže sagleda i upozna potencijale kojima raspolaže Crna Gora. Govoreći o potencijalima Šri Lanke, ambasador je naveo trend razvoja turizma. Kod njih je jako popularan ayurveda spa tretman koji u paketu sa hotelskim i ugostiteljskim uslugama privlači mnoge turiste, posebno iz Njemačke. Predložio je da njihove kompanije koje se bave ayurveda spa tretmanima dođu u Crnu Goru i sa našim privrednicima sklope ugovore o saradnji što bi, smatra, privuklo veliki broj stranih gostiju. U ovoj zemlji planiraju gradnju i opremanje brojnih hotela, što je, takođe, jedna od mogućnosti za buduće poslovne aranžmane. U cilju unapređenja saradnje dvije zemlje ambasador je predložio potpisivanje sporazuma između Privredne komore Crne Gore i Nacionalne komore Šri Lanke, koja okuplja 80% privrednih subjekata, sa čime se saglasio generalni sekretar Pavle D. Radovanović. Nova pijaca u Baru po standardima Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković sastao se 31. oktobra 2014, sa izvršnom direktorkom i investitorom Bar Marketa - nove Zelene pijace u Baru Tatianom Flegontovom. Gospođa Flegontova predstavila je predsjedniku Komore upravo završeni projekat nove Zelene pijace, odnosno savremenog kompleksa pijačnog prostora i drugih pratećih sadržaja - Bar Market. Osnovni zadatak Bar Marketa je organizacija bezbjedne prodaje namirnica, tj. poljoprivredno prehrambenih proizvoda. Objekat je izgrađen po najsavremenijim međunarodnim i EU standardima, a ujedno je i prva pijaca usklađena sa zahtjevima međunarodnog HACCP standarda, u Crnoj Gori. Objekat je opremljen sistemom centralne klimatizacije i ventilacije, kao i video nadzora, a I centralizovani system protivpožarne zaštite. Bar Market je posvećen poboljšanju ponude kvaliteta ishrane, rada i života kao i otvaranju novih mogućnosti za opštinu Bar. Standadi odličnosti i kvaliteta važiće za sve trgovce hranom, koji će biti obavezni da uspostave sistem za osiguranje bezbjednosti hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa, u skladu sa principima dobre proizvođačke i higijenske prakse i HACCP standardom, naglasila je Flegontova. Opština Bar je odobrila ovaj najsavremeniji projekat toga tipa, smatrajući će on biti od velikog društvenog značaja. Predsjednik Privredne komore Crne Gore Mijušković je izrazio veliko zadovoljstvo što jedan takav projekat postoji u Crnoj Gori i iskazao punu podršku aktivnostima koje predstoje stavljanju u punu funkciju ovog objekta. Bar Market, prema onome što je Flegontova prezentovala u razgovoru, predstavlja primjer kako pijace 21. vijeka treba da izgledaju i treba da bude uzor drugim crnogorskim gradovima, kao i reper za buduće projekte slične namjene, rekao je predsjednik Mijušković. On je istakao da Bar ima bogate poljoprivredne kapacitete, jer je ta regija poznata po raznovrsnoj poljoprivrednoj proizvodnji i ponudi, zbog čega očekuje i veliko interesovanje zakupaca, u prvom redu direktnih proizvođača. Mijušković i Flegontova su se složili da se radi o projektu koji će značajno doprinijeti razvojnom potencijalu barske opstine, od čega će lokalna zajednica imati značajne koristi, na duži rok. Uvjereni smo da će Bar Market svojom djelatnošću podići standarde poslovanja, doprinijeti bržem privrednom razvoju, otvoriti nova radna mjesta, podići životni standard i značajno doprinijeti prosperitetu Bara, a i šire, zaključeno je u razgovoru. Na sastanku je dogovorena i velika prezentacija projekta, koja će se održati povodom Svjetskog Dana kvaliteta, 13. novembra u Privrednoj komori. 21 Crnogorska dijaspora Bista kralja Nikole u Lovćencu Projekat izrade i postavljanja biste realizovan uz podršku crnogorskih kompanija. U Lovćencu je 2. oktobra 2014. godine, ispred Crnogorskog kulturnog centra, svečano otkrivena bista kralja Nikole I Petrovića, unikatno djelo srpskog akademskog vajara Zorana Maleša. Projekat izrade i postavljanja biste realizovan je uz podršku crnogorskih kompanija, koje su na ovaj način pokazale visok nivo društvene odgovornosti. Projekat je podržalo i Ministarstvo kulture Crne Gore. Crnogorsku privrednu delegaciju predvodio je predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, koji je istakao da su prilikom nedavne posjete Lovćencu, tokom učešća na Subotičkom sajmu, naši privrednici najavili finansijsku podršku crnogorskoj zajednici u Lovćencu za izradu biste kralja Nikole, prepoznajući značaj aktivnosti crnogorske zajednice u ovom mjestu. Uvjeren je da će ona nastaviti djelovanje poštujući svoju tradiciju, istoriju i kulturu uz duboko uvažavanje države u kojoj žive. Ceremoniji otkrivanja biste kralja Nikole u Lovćencu prisustvovao je ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Mićunović, predsjednik opštine Mali Iđoš Marko Rovčanin i predsjednik Privredne komore Subotice Slobodan Vojinović, te privrednici ovoga regiona. Oktobar 2014. Broj 10 22 Okrugli sto u Privrednoj komori Zakon o arbitraži će unaprijediti poslovni ambijent Privredna komora Crne Gore je izradila Nacrt ovog akta u saradnji sa Ministarstvom pravde. U svajanjem zakona o arbitraži biće stvoren pravni osnov za unaprijeđenje poslovnog ambijenta i pravnu i ekonomsku stabilnost, ocijenjeno je 7. oktobra 2014. godine u Privrednoj komori Crne Gore, na okruglom stolu koji je organizovan u okviru javne rasprave o nacrtu pomenutog akta. Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom pravde, izradila je Nacrt zakona o arbitraži. Izradu ovog zakona finansijski je podržala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu kroz projekat „Rješavanje biznis barijera u Crnoj Gori kroz inovativne tehničke intrvencije i unapređenje zakonodavnog okvira”. nošenjem zakona o arbitraži upotpunjuje pravni okvir za vođenje arbitražnih sporova. - Arbitraža kao vansudsko rješavanje sporova ima značajne prednosti u odnosu na postupke pred sudovima. Jedna od njih je stručnost arbitara za određenu vrstu spora, s obzirom na činjenicu da stranke obično biraju za arbitre eksperte iz oblasti koja je predmet spora - rekao je Zloković. On je, kao prednosti, između ostalog, naveo brzinu postupka i jednostepenost u odlučivanju, jer arbitražna odluka ima snagu pravosnažne sudske presude. Radna grupa je tokom izrade Nacrta zakona o arbitraži sarađivala sa Sekretarijatom Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UNCITRAL), koji je dao mišljenje kojim ističe da su struktura i sadržaj Nacrta zakona o arbitraži u potpunosti dosledni UNCITRAL-ovom Model Zakonu o međunarodnoj trgovinskoj arbitraži. - Sam postupak arbitraže ima minimum formalnosti, a takođe je važna i tajnost postupka i odluke. Ponekad je za privredne subjekte izuzetno važno da taj spor koji imaju sa svojim partnerom ili ugovaračem ne bude javno objavljen, jer može da remeti njihov ugled - objasnio je Zloković. Savjetnik Privredne komore Stanko Zloković je kazao da se do- Imajući u vidu da efikasnost arbitraže ima direktan uticaj na poslovni ambijent i razvoj ekonomije, on je pozvao privrednike da Broj 10 Oktobar 2014. 23 Odredbe koje su regulisale taj postupak sadržane su u zakonima o parničnom postupku i o međunarodnom privatnom pravu. - Tendencija u savremenim pravnim sistemima je da ovaj postupak bude regulisan posebnim i jedinstvenim zakonom - navela je Lakočević. Ona je saopštila da je, u želji da se taj način rješavanja sporova što više promoviše i aktuelizuje, imajući u vidu položaj Crne Gore kao zemlje koja je privlačna za međunarodne investicije, odlučeno da se izdvoje odredbe o arbitraži iz Zakona parničnom postupku u poseban zakon koji bi bio u velikoj mjeri usklađen sa široko prihvaćenim modelom UNCITRAL. - Činjenica da je 90 država u većoj ili manjoj ili manjoj mjeri svoje arbitražne sisteme uskladila sa ovim pravilima daje kredibilitet Crnoj Gori i jača je kao područje na kome se sporovi rješavaju u skladu sa najvišim međunarodno prihvaćenim standardima, čime se jača vladavina prava kao i atraktivnost Crne Gore za strane investicije - navela je Lakočević. Ona očekuje da će se donošenjem tog zakona stvoriti preduslovi za veće ugovaranje arbitražnog rješavanja sporova, unaprijeđenje postupka kao i da će interesi subjekata biti zaštićeni. Predsjednik Spoljnotrgovinske arbitraže i Stalnog izbranog suda pri Privrednoj komori Vesko Božović, očekuje da će arbitraža zaživjeti. - Ovaj zakon je kvalitetno urađen. U Crnoj Gori nemamo tradiciju arbitraže, jer je zaživjela 2006. godine - rekao je Božović, koji je govorio o nacrtu zakona. On je istakao da su u centru arbitraže strane u sporu, koje biraju arbitra, jezik rješavanja spora i sjedište postupka, dok je predsjedništvo arbitraže njen administrativni centar koji se stara o zakonitosti i izvršenju odluka. Arbitražnu odluku, prema njegovim riječima, može da poništi Privredni sud, ukoliko postoje formalno pravni nedostaci, ne ulazeći u meritume arbitraže. On je naglasio da se ovim postupcima ne rješavaju sporovi radnog prava. prilikom zaključivanja ugovora u njega unesu arbitražnu klauzulu kojom daju nadležnost Spoljnotrgovinskoj arbitraži pri Privrednoj komori Crne Gore za rješavanje eventualnih sporova. Generalna direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Branka Lakočević podsjetila je da je od Komore potekla inicijativa za izradu posebnog zakona koji će regulisati arbitražno rješavanje sporova. - Ministarstvo pravde je prepoznalo značaj koji ovakav način rješavanja sporova ima za pravni i ekonomski sistem. U sveobuhvatnom procesu evropskih integracija pitanje rješavanja postupka na alternativni način postaje sve aktuelnije - kazala je Lakočević. Prema njenim riječima, u prethodnom periodu preduzete su značajne aktivnosti da bi se sudski postupak učinio što efikasnijim. - Postupak pred arbitražom kao jedan od najznačajnijih alternativnih načina rješavanja sporova u svijetu u prethodnom periodu u Crnoj Gori nije značajnije razvijan - ocijenila je Lakočević. Predstavnik Fudbalskog saveza Crne Gore Mladen Ivanović kazao je da predloženi nacrt ne uvažava specifičnosti sporta, te da je potrebno da se u tom smjeru doradi. On je objasnio da je u FSCG arbitraža zaživjela, da godišnje rješava oko 50 sporova, te da nije sporazumna već institucionalna i uređena je Pravilnikom. Direktor Pravnog sektora Erste banke Veljko Pavićević je kazao da bankarski sektor pozdravlja donošenje ovakvog zakona, te da se mora podizati svijest o prednostima arbitraže u odnosu na sudske postupke. - Potrebno je stvoriti kredibilitet arbitraže u Crnoj Gori – rekao je Pavićević. U raspravi su učestvovali profesorica Maja Kostić Mandić, glavni inspektor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Gano Đokić, direktorica Agencije za mirno rješavanje sporova Zdenka Burzan, sudije Blažo Jovanić i Nevenka Popović i drugi. Stanko Zloković je sumirajući komentare učesnika okruglog stola saopštio da je tekst zakona kvalitetan te da su se čule dobre primjedbe i sugestije. Pozvao je učesnike skupa da zajedno rade na promovisanju arbitraže, kao alternativnog rješavanja sporova sa brojnim prednostima u odnosu na sudske. Oktobar 2014. Broj 10 24 Poslovni forum Crna Gora - Bugarska Osnažiti ekonomske veze C rna Gora i Bugarska prepoznaju mogućnosti intenziviranja privredne saradnje u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, energetici, građevinarstvu, saobraćaju, telekomunikacijama i turizmu, ocijenjeno je na poslovnom forumu dvije zemlje koji je organizovan 23. oktobra 2014. godine u Privrednoj komori Crne Gore. Bugarsku delegaciju činile su kompanije – proizvođači kozmetike, konditorskih proizvoda, kafe, plastike, mermera, keramike, rashladnih vitrina, prerađivači voća, a crnogorsku predstavnici ugostiteljskog sektora, trgovine, pomorskog saobraćaja, prerađivači kamena, voda, organizatori sajamskih manifestacija... U radu foruma učestvovao je ambasador Bugarske Nj.E. Mladen Petrov Tchervenjakov. U ime Privredne komore i crnogoskih privrednika goste je pozdravio rukovodilac Sektora za ekonomske odnose sa inostranstvom Željko Baltić, izražavajući očekivanje da će ovaj skup rezultirati dobrim poslovnim kontaktima i da će biti pokrenuti i zaključeni brojni vrijedni poslovi. Baltić je govoreći o aktivnostima Komore kazao da su one u značajnoj mjeri usmjerene na podsticanje razvoja ekonomske saradnje domaće privrede sa inostranim poslovnim sistemima, privlačenje stranih investitora i jačanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća. On se osvrnuo i na saradnju dvije države, ocjenjujući da su njihovi odnosi zasnovani na uvažavanju i poštovanju, a snaženje ekonomskih veza i interesa je kvalitetan osnov daljeg unapređenja Državna delegacija Mađarske u Privrednoj komori Brojne mogućnosti za intenzivniju saradnju M ađarska želi da uspostavi intenzivniju poslovnu saradnju sa Crnom Gorom i pomogne joj na putu evroatlantskih integracija, kazao je državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova i spoljne trgovine dr László Szabó, prilikom posjete delegacije te zemlje Privrednoj komori Crne Gore i sastanka sa potpredsjednikom Ivanom Saveljićem i saradnicima, 1. oktobra 2014. godine. U mađarskoj delegaciji, među ostalima, bio je ambasador te zemlje u Crnoj Gori Krisztián Pósa. Sastanak sa predstavnicima Komore je organizovan u okviru posjete delegacije našoj zemlji povodom otvaranja Mađarske nacionalne trgovačke kuće u Podgorici. - Mađarska je zainteresovana da realizuje što više poslovnih mogućnosti van svojih granica a, što se Balkana tiče, naš je fokus na Crnoj Gori sa kojom imamo odličnu saradnju od ranije. Molimo Vas da nam pomognete da identifikujemo oblasti u kojima bismo mogli da unaprijedimo odnose. Možemo mnogo da ponudimo, ne Broj 10 Oktobar 2014. samo hranu po kojoj smo ovdje poznati. Imamo projekte koji bi vam mogli biti zanimljivi a odnose se na poljoprivredu, know how, ekologiju, tretman otpadnih voda, vodosnabdijevanje, turizam i slično – rekao je Szabó, tražeći informacije o velikim tenderima koji treba da se realizuju u Crnoj Gori, a koji bi mogli da privuku mađarske investitore. Naglasio je da Mađarsku ne interesuje samo da izvozi u našu zemlju, već da želi crnonogorske proizvode na svom tržištu jer, dodaje, relacije moraju da budu na obostranu korist. On mogućnosti za veću saradnju vidi i na najavljenom projektu revitalizacije pruge Budimpešta-Beograd-Bar, ujedno ukazujući na potrebu bolje saobraćajne povezanosti između dvije zemlje, čemu bi doprinijelo i uspostavljanje direktne avio linije između glavnih gradova. Državni sekretar je zahvalio Privrednoj komori Crne Gore na pomoći mađarskim kompanijama tokom proteklih godina, i izrazio očekivanje da će ova asocijacija privrednika kvalitetno sarađivati 25 međusobne saradnje. - Stalno unapređenje ekonomskih odnosa sa Bugarskom u Privrednoj komori smatramo veoma značajnim a to, između ostalog, podrazumijeva veće prisustvo crnogorskih preduzeća na bugarskom tržištu, kao i bugarskih kompanija u Crnoj Gori – rekao je Baltić. Govoreći o robnoj razmjeni između dvije države, Baltić je kazao da je ona za osam mjeseci 2014. iznosila 10 miliona eura, što je 33,3 odsto više u odnosu na isti period 2013. Vrijednost crnogorskih roba izvezenih na tržište Bugarske bila je 4,2 miliona eura i veća je za šest puta u odnosu na uporedni period prošle godine. Uvoz iz Bugarske bilježi pad 14,7 odsto i iznosi 5,8 miliona eura. Robni deficit je 1,6 miliona eura, a pokrivenost uvoza izvozom je 72,4 odsto. Investicije iz Bugarske su, od 2004. do juna 2014. sedam miliona eura. - U narednom periodu neophodno nastaviti sa unapređenjem privredne saradnje u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, građevinarstvu, telekomunikacijama i proizvodnji duvanskih proizvoda – rekao je Baltić. Ambasador Bugarske Tchervenjakov je podsjetio da Crna Gora i Bugarska baštine prijateljske političke odnose. Podsjetio je da je ta zemlja bila prva koja je priznala crnogorsku nezavisnost nakon Berlinskog kongresa 1878, a zatim otvorila trgovačko predstavništvo na Cetinju koje je bilo aktivno 20 godina. - Bugarska vrlo aktivno podržava pristupne procese Crne Gore Evropskoj uniji i NATO paktu – rekao je ambasador. Prema njegovim riječima, trgovački i ekonomski odnosi između dvije zemlje mogu biti još bolji. - Bez obzira na 16 sporazuma i ugovora o saradnji koje su potpisale naše zemlje, razmjena je u 2013. bila samo 18 miliona eura. Bugarska najviše izvozi gotove proizvode i visoko obrađene materijale – cigarete, ljekove, proizvode od stakla, aluminijum, dok uvozimo metal, pneumatske gume, proizvode za domaćinstvo i hranu – kazao je on. Ambasador je najavio skoro potpisivanje sporazuma između vlada Bugarske i Crne Gore o promociji i zaštiti investicija, a takođe i četvrtu sesiju Bugarsko-crnogorske komisije za ekonomsku saradnju i implementaciju potpisanih sporazuma. - Na ovakvim forumima prepoznajemo brojne mogućnosti za zajedničko ulaganje ulaganje u poljoprivredu, prehrambenu industriju, energetiku, saobraćajnu infrastrukturu, građevinu, telekomunikacije i turizam. Nadam se da će izgradnja autoputeva kao što su Jadransko-jonski ili Bar-Boljare olakšati potencijalne poslovne kontakte između naše dvije zemlje – rekao je ambasador. Ekonomizacija spoljne politike je glavni zadatak bugarskih diplomatkih predstavnika, dodao je on. - Ali glavni zadatak je na vama, privrednicima. Vaše upoznavanje, uspostavljanje saradnje, zajednička ulaganja i aktivni trgovački odnosi su osnova razvoja obje države – zaključio je ambasador Tchervenjakov. Ekonomske potencijale Crne Gore predstavila je Nina Drakić, rukovodilac Sektora za analize i istraživanja Privredne komore, a bugarske kompanije Antonya Nikolova, direktorica BULEXPO AA & CO. Uslijedili su B2B razgovori privrednika dvije zemlje. sa novootvorenom Nacionalnom trgovačkom kućom te zemlje. destinacija za mađarsku robu. Potpredsjednik Komore Ivan Saveljić je konstatovao da je uspostavljena kvalitetna saradnja između dvije zemlje, kao i njenih komora, no ipak je ocijenio da njene mogućnosti nijesu iskorišćene u punom kapacitetu. Prema njegovim riječima, postoje uslovi za jači prodor mađarskog biznisa u našu zemlju, ističući razvojne prioritete kao što su poljoprivreda, energetika, turizam. - Crna Gora može biti ulazna tačka za mađarske proizvode namijenjene i drugim tržištima. To je zato što imamo odlične odnose sa susjedima. Cio region je u okviru CEFTA-e, tako da nema barijera, carina i taksi među nama. Razvojem saobraćajnih veza, prije svega željeznice između Mađarske i Crne Gore, ovo bi moglo dodatno dobiti na značaju – rekao je Saveljić. - Mađarska nacionalna trgovačka kuća doprinijeće razvoju još boljih relacija među zemljama – smatra Saveljić. Istakao je zainteresovanost naše zemlje da poveća izvoz i time smanji robno trgovinski deficit sa inostranstvom, ali i podsjetio na dobru percepciju mađarskih poljoprivrednih proizvoda naših potrošača. On je podsjetio da je već je bilo riječi o tome da Crna Gora bude hab Oktobar 2014. Broj 10 26 Dr László Szabó, državni sekretar za vanjske poslove i trgovinu Mađarske Nudite izuzetan ambijent za strane investicije Crnogorsko vino, meso, mlječni proizvodi, riba, više su nego dobrodošli na mađarsko tržište. Broj 10 Oktobar 2014. 27 M ađarske kompanije MOL, MVM te veliki broj malih i srednjih preduzeća traže prilike za investiranje u sektore crnogorske privrede kao što su trgovina i proizvodnja nafte i gasa, generisanje i distribucija električne energije i izgradnja hidroelektrana i vjetroelektrana. Imajući u vidu da se naše najeminentnije kompanije i ostale važne mađarske kompanije već nalaze u Crnoj Gori, zaista vjerujem da vaša zemlja nudi izuzetan ambijent za strane investicije, kazao je u intervjuu Glasniku dr László Szabó, državni sekretar za vanjske poslove i trgovinu Mađarske. On je za naš časopis izrazio uvjerenje da će crnogorski poljoprivredni proizvodi naći put do srca Mađara, te da je poboljšanje putne i željezničke infrastrukture između dvije zemlje, od suštinskog značaja za stimulisanje saradnje u oblasti turizma. Glasnik: Ocijenite značaj otvaranja Mađarske nacionalne trgovinske kuće u Podgorici. Kakve efekte Mađarska želi da postigne preko ovog privrednog predstavništva i u kojoj mjeri ono može uticati na intenziviranje ekononomske saradnje dvije zemlje? zaciju pruge Budimpešta – Beograd – Bar. Glasnik: Tokom sastanka u Privrednoj komori, 1. oktobra, naglasili ste da Mađarska nije zainteresovana samo za veću zastupljenost njenih proizvoda na crnogorskom tržištu, već i za to da naša roba bude dostupnija kupcima iz Vaše zemlje. Koji su to crnogorski proizvodi koji bi, po Vašem mišljenju mogli da budu interesantni mađarskom kupcu? L. Szabó: Dakle, iako sam proveo samo dva dana u Crnoj Gori, imao sam priliku da probam širok asortiman poljoprivrednih proizvoda izuzetnog kvaliteta. S obzirom na to da je moja porodica iz jednog od istorijskih vinogradarskih regiona Mađarske, dozvolite mi da spomenem proizvode crnogorskih Plantaža koji su vanserijski. Zajedno sa crnogorskim partnerima treba da identifikujemo te proizvode, između ostalih vina, mesne i mliječne proizvode, koji bi mogli da budu uspješni na mađarskom tržištu. Takođe mislim da su egzotične vrste mediteranskog voća koje se proizvode na crnogorskom primorju, kao i ribarski proizvodi iz Jadranskog mora, L. Szabó: Mađarska nacionalna trgovinska kuća (MNTK) pomaže prilikom izvoza roba i usluga koje su proizvele mađarske kompanije, posebno mala i srednja preduzeća. MNTK uz pomoć lokalnih trgovinskih kuća analizira zahtjeve tržišta. Ona svojim partnerima nudi složene usluge, podržava ih u istraživanjima mogućnosti za izvoz i pomaže prilikom usmjeravanja međunarodnih razvojnih projekata. Siguran sam da će Monte HU Trading u Podgorici, koja je druga lokalna trgovinska kuća na Balkanu nakon otvaranja kancelarije u Skoplju, efikasno pružati pomoć kompanijama koje traže nove partnere, nova tržišta i da će, obezbjeđivanjem novih sredstava za saradnju, uspješno ojačati ekonomske veze između Mađarske i Crne Gore. Glasnik: U nedavnom intervjuu ste naveli da je Crna Gora ključna destinacija Mađarske za ulaganje u Balkan. Možete li da dodatno prokomentarišete tu izjavu? Koji su to sektori naše ekonomije posebno interesantni za mađarske ulagače? Da li ocjenjujete da je crnogorski poslovni ambijent atraktivan u dovoljnoj mjeri da privuče krupne investicije iz Mađarske? L. Szabó: Magyar Telecom, OTP i Hunguest Hoteli su trenutno prisutni i aktivni u sektoru bankarstva, telekomunikacija i turizma u Crnoj Gori, dok drugi - MOL, MVM i veliki broj MSP aktivno traže prilike za investiranje u drugim sektorima, kao što su: trgovina i proizvodnja nafte i gasa, generisanje i distribucija električne energije i izgradnja hidroelektrana i vjetroelektrana. Imajući u vidu da se naše najeminentnije kompanije i ostale važne mađarske kompanije već nalaze u Crnoj Gori, zaista vjerujem da Crna Gora nudi izuzetan ambijent za strane investicije. Glasnik: Unapređenje saobraćajne povezanosti regiona prepoznato je kao uslov razvoja ovog područja. Kako bi Mađarska mogla tome da doprinese? U kojoj mjeri je, po Vašem mišljenju, značajna najavljena rekonstrukcija pruge koja povezuje Budimpeštu, Beograd i Bar? L. Szabó: Željeznička pruga Budimpešta – Beograd – Bar je od velikog značaja za cijeli region Zapadnog Balkana, kao i za centralnu Evropu. Kada bude rekonstruisana i modernizovana, ova pruga će definitivno poboljšati logistički kapacitet Crne Gore i doprinijeti većem prilivu turista iz centralne i jugoistočne Evrope. Stoga, čitav projekat bi mogao da ima pozitivan uticaj i na investicije u turizmu i drugim sektorima. Iz ovih razloga Mađarska podržava moderni- više nego dobrodošli u Mađarskoj. Uvjeren sam da će crnogorski poljoprivredni proizvodi naći put do srca Mađara i iskreno se nadam da će naši proizvodi biti podjednako uspješni na crnogorskom tržištu. Glasnik: Turizam je jedna od razvojnih grana crnogorske ekonomije. Kako Mađari percipiraju našu zemlju kao turističku destinaciju i šta nam savjetujete da uradimo kako bismo privukli više dragih gostiju iz Vaše zemlje? L. Szabó: Crna Gora se smatra za kvalitetnu turističku destinaciju u Mađarskoj. Smatram da brojke govore dovoljno i da možemo reći da svake godine sve više Mađara posjećuje vašu lijepu zemlju. Poboljšanje putne i željezničke infrastrukture, od suštinskog je značaja za stimulisanje naše saradnje u oblasti turizma. Nažalost, trenutno nema direktnih letova između naša dva glavna grada mada postoje obećavajuće naznake da će se ovo promijeniti u bliskoj budućnosti. Pored rekreativnog, budućnost vidim i u sportskom turizmu zahvaljujući odličnim rezultatima Crne Gore u sportu i tome da su naši timovi veoma često rivali na šampionatima. Oktobar 2014. Broj 10 28 PhD László Szabó, Hungarian State Secretary for Foreign Affairs and Trade Montenegro offers exquisite conditions for foreign investments Montenegrin wine, meat, dairy products and fish are more than welcome on the Hungarian market. H ungarian companies MOL, MVM and a large number of small and medium sized enterprises seek opportunities for the investments in the Montenegrin economic sectors such as: trade and oil production, generation and distribution of electricity and the construction of hydro power plants and wind power plants. Given the fact that our most eminent companies and other important Hungarian companies are already present in Montenegro, I do believe that your country offers exquisite conditions for foreign investments, PhD László Szabó, Hungarian State Secretary for Foreign Affairs and Trade, has said in an interview for Glasnik. He has expressed his belief that the Montenegrin agriculture products will find their way to the hearts of Hungarians and that the improvement of the road and railroad infrastructure, with an accent on the transport connections between the two countries, are of crucial importance for the enhancement of cooperation in the area of tourism. Glasnik: Could you, please, tell us what is the significance of the opening of the Hungarian National Trade House in Podgorica? What effects does Hungary want to achieve through this trade promotion office and to what extent can it affect the intensification of the economic cooperation of the two countries? L. Szabó: The Hungarian National Trading House (HNTH) is responsible for assisting the exportation of goods and services produced by Hungarian companies, particularly Small and Medium Enterprises (SMEs). The HNTH is measuring market requirements with the help of its Local Trading Houses. The HNTH offers its partners complex services, supports them to explore export possibilities and help the channeling of international development projects. I am sure that the Local Trading House in Podgorica – the second Local Trading House in the Western Balkans region after the opening of the Skopje office – will effectively contribute to as- Broj 10 Oktobar 2014. sisting companies that search for new partners, new markets and, by offering new tools for cooperation, will successfully strengthen the economic ties between Hungary and Montenegro. Glasnik: In the recent interview you have stated that Montenegro is the Hungarian key destination for investments in the Balkans. Could you provide further comments on this statement? Which sectors of our economy are of special significance for Hungarian investors? Do you think that Montenegrin business climate is attractive enough for big Hungarian investments? L. Szabó: Magyar Telecom, OTP and Hunguest Hotels are currently present and active in the banking, telecommunications and tourism sector in Montenegro, while others – MOL, MVM and lot of SMEs – are actively looking for investment opportunities in other sectors like oil and gas trade and production, electric energy generation and distribution as well as building of hydro and wind power plants. Bearing in mind that our flagship companies and other significant Hungarian firms are already 'on board' in Montenegro, I do believe that Montenegro offers exceptional environment for foreign investments. Glasnik: The improvement of transport connection in the region is recognized as a precondition for the development of this area. How can Hungary contribute to this? In your opinion, how important is the announced reconstruction of the railroad which connects Budapest, Belgrade and Bar? L. Szabó: The Budapest–Belgrade–Bar railroad bears great importance for the whole Western Balkans region as well as for Central Europe. When reconstructed and modernized, this railroad will definitely improve the logistical capacity of Montenegro and, at the same time, contribute to a larger influx of tourists from Central and South-Eastern Europe. Thus, the whole project could have a positive effect on the investments in the tourism and other sectors, too. For these reasons Hungary is supporting the modernization of the 29 Budapest–Belgrade–Bar railroad. Glasnik: During the meeting at the Chamber of Economy on 1 October, you have stated that Hungary is interested not only in the larger share of its products at the Montenegrin market but also vice-versa, in the wider share of the Montenegrin products at the Hungarian market. In your opinion, which Montenegrin products could be interesting to the Hungarian buyers? L. Szabó: Well, although I spent only two days in Montenegro, I had the opportunity to taste a wide range of agricultural products of outstanding quality. As my family comes from one of the historic wine regions of Hungary please allow me to mention here the products of the Montenegrin Plantaze which are of extraordinary quality. Together with my Montenegrin partners we are to identify those products – among others meat, milk and wine products – that could be successful on the Hungarian market. I also think that exotic Mediterranean fruits produced on the Montenegrin seaside as well as fishery products from the Adriatic Sea are more than welcome to Hungary. I am convinced that the agricultural products of Montenegro will find their way to the hearts of the Hungarians, and I truly hope that our products will be just as successful on the Montenegrin market. Glasnik: Tourism is one of the development branches of the Montenegrin economy. How do Hungarians perceive our country as a tourist destination and what would you advise us to do in order to attract more tourists from your country? L. Szabó: Montenegro is considered as a quality tourist destination in Hungary despite the geographical distance between the two countries. I believe that the numbers speak for themselves and by reading these numbers we can tell that every year more and more Hungarians visit this beautiful country. The improvement of road and railroad infrastructure, with special emphasis on highway and railroad connections, is essential for enhancing our cooperation in tourism. Unfortunately, at present there are no direct flights between our capitals although there are promising signs that this will change in the near future. Besides the recreational tourism I see potential in sport-tourism as well thanks to the excellent Montenegrin performance in sports and that our teams are very often contenders or rivals in championships. Oktobar 2014. Broj 10 30 ADRIATinn Info dan Inovacije ključne za jačanje konkurentnosti Preduzeća uključena u ADRIATIinn i druge IPA projekte u kojima je Privredna komora partner mogu dobiti know-how, stručnu i ekspertsku pomoć, te ekpertizu. A DRIATinn Info dan posvećen projektu „Jadranska mreža za unapređenje istraživačkog razvoja i inovacija u pravcu stvaranja novih politika za održavanje konkurentnosti i tehnološkog kapaciteta malih i srednjih preduzeća”, održan je 30. i 31. oktobra 2014. godine u hotelu Bianca u Kolašinu. Organizator događaja je Privredna komora Crne Gore. Projekat je finansiran od strane IPA Adriatik programa za prekograničnu saradnju. Cilj ADRIATinn projekta je povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u jadranskoj oblasti kroz uvođenje inovacija kao jednog od ključnih faktora kojim se može obezbijediti njihov održivi rast. Kako su finansijske i operativne mogućnosti MSP u tim procesima ograničene, projektom je predviđeno obezbjeđenje sistema podrške kroz različite institucije– partnere koje u osam zemalja Jadrana rade na njegovoj realizaciji. To su: privredne komore - pri pronalaženju mentora i umrežavanju; instituti za istraživanje i razvoj/univerziteti - pri kreiranju i proizvodnji inovativnih proizvoda ili usluga; vlade - pri izradi politika i strategija koje pružaju podršku sektorskim inovacijama i umrežavanju. Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da inovacije u preduzećima nijesu same po sebi cilj, već čine alat i instrument za povećanje konkurentnosti preduzeća. Približavanje Crne Gore članstvu u Evropskoj uniji našim preduzećima, pored benefita, donosi i nove izazove, a njihov je kapacitet da na njih odgovore u direktnoj vezi sa spremnošću za unapređenje poslovanja i to uvođenjem inovacija u uslužne i proizvodne procese. On je istakao da inovacije nijesu slučajno u fokusu većine projekata finansiranih kroz programe podrške EU posebno kroz IPA - instrument za predpristupnu pomoć. Podsjetio je da Privredna komora Crne Gore u okviru ADRIATinn projekta realizuje mentoring program za šest crnogorskih preduzeća. U prostorijama Komore počela je da radi ADRIATinn Helpdesk – kancelarija za pružanje pomoći i savjeta u vezi sa pravnim, finansijskim i administrativnim poslovima za mala i srednja preduzeća. Pored ADRIATinn-a, Komora učestvuje u još dva IPA projekta (NEXT i Wellfood) koja takođe imaju za cilj transfer znanja i tehnologija kao mehanizma za uvođenje inovacija u preduzećima. - Preduzeća koja će biti uključena u ADRIATIinn i druge IPA projekte u kojima je Komora partner mogu dobiti, uglavnom, know-how, stručnu i ekspertsku pomoć i ekpertizu. Cijena takvih usluga, kao što vam je jasno, na tržištu je veoma visoka i potrebno je na najbolji mogući način iskoristiti mogućnosti koje se na ovaj način nude. U ovom konkretnom slučaju, dakle u okviru ADRIATinn projekta, šest crnogorskih preduzeća će dobiti mentorski program i to na osnovu izraženih potreba za inovacijama. Prva i druga faza realizacije ADRIATinn mentoringa su uspješno završene – odabrano je šest crnogorskih preduzeća (Martex, Moja hrana, Ening, E3 consulting, Hidroenergija i Perastra Hotel) kojima su, u skladu sa izraženim potrebama sa inovacijama, dodijeljeni mentori iz oblasti IT tehnologija, energetske efikasnosti, sistema menadžmenta kvalitetom i marketinga –objasnio je Saveljić. On je kazao da postoji način da se sinergijski djeluje i pruži neophodna pomoć crnogorskim preduzećima i privredi u cjelini. - Potrebno je da se crnogorska naučna zajednica uključi u ove tokove tako što će svoju ekspertizu i stručni potencijal komercijalizovati kroz proizvodne i uslužne procese, da vladine institucije, u ovom slučaju Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća, prepoznaju eventualne prepreke u crnogorskoj regulativi i privre- Broj 10 Oktobar 2014. 31 dnom ambijentu za uvođenje i razvoj inovacija kod preduzeća i pokušaju sistemski da ih otklone, te Privredna komora stručno i operativno realizuje ovaj program i pruži pomoć i podršku preduzećima da kroz uvođenje inovacija povećaju svoj stepen konkurentnosti – rekao je Saveljić. Potpredsjednik Komore je na kraju izrazio uvjerenje da ćemo, kao društvo koje uči i stalno napreduje, partneri na projektu i uključena preduzeća, ojačati sopstvene kapacitete da se ovim pitanjima bavimo sa krajnjim ciljem da se unaprijedi crnogorski poslovni ambijent u cjelini. Direkcija za razvoj MSP, prema riječima njenog direktora Aleksandra Pavićevića, ima značajno iskustvo u realizaciji IPA projekata i nastojaće da planiranim aktivnostima u okviru ADRIATinn-a doprinese unapređivanju inovativnosti i konkuretnosti malih i srednjih preduzeća. - Realizacijom planiranih aktivnosti u okviru ADRIATINN projekta, Direkcija će doprinijeti unapređenju okruženja i sistemskog okvira za podsticanje inovativnosti. Navedeno će se ogledati u izradi ekspertskih studija kojima će se analizirati stanje u oblasti politika i strategija za istraživanje i inovacije, primjeri dobre prakse i definisati preporuke za nove, unaprijeđene politike inovativnosti. Ovo će sa jedne strane unaprijediti dijalog između donosioca odluka, institucija koje se bave istraživanjem i inovacijama i samih MSP, a sa druge strane stvoriti osnovu za kreiranje posebnih mehanizama za podršku MSP u oblastima fiskalnih politika za inovativnost, razvoja ljudskih resursa i interakcije između istraživanja, obrazovanja i inovacija u takozvanom „trouglu znanja“ – rekao je Pavićević. On je istakao doprinos Direkcije u realizaciji aktivnosti mentoringa, pošto je sa Privrednom komorom i Elektrotehničkim fakulte- tom učestvovala u sagledavanju inovativnih potreba i odabiru preduzeća kojima će se pružiti ekspertska podrška kroz direktan rad sa kvalifikovanim mentorima. Nakon toga će se pristupiti izradi posebnih Studija inovativnih potreba, čime će se u značajnoj mjeri unaprijediti kapaciteti za primjenu inovacija kod odabranih preduzeća. Kana Tomašević iz Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći, Ministarstvo finansija Crne Gore, kazala je da EU projekti predstavljaju veliku šansu za crnogorske institucije – korisnice sredstava. Korist iz projekata nije toliko materijalna, koliko je važna za sticanje relevantnih znanja i vještina, kao i za upoznavanje sa EU pravilima, kako bi što spremnije dočekali ulazak u EU i korišćenje strukturnih fondova. Dakle,ove projekte treba gledati kao pripremu za sredstva koja ćemo koristiti u budućnosti. Tomašević je, takođe, naglasila da je uloga i osnovni zadatak Ministarstva finansija, tačnije Kancelarije prvog nivoa kontrole u okviru istog, zaštita finansijskih interesa, kako EU, tako i nacionalnih, uzevši u obzir činjenicu da je uloga Evropske komisije da obezbijedi tzv. zdravo finansijsko upravljanje sredstvima EU, kao i činjenicu da dodjeljuje sredstva onim zemljama koje pretenduju da postanu dio evropske porodice. Samim tim, zadatak je svake države koja dobija sredstva, da radom svojih institucija, obezbijedi najefikasnije korišćenje istih, u cilju smanjenja njihovog nepravilnog trošenja. Ona je imala izlaganje na temu „Izvještavanje u skladu sa pravilima i procedurama IPA Programa po osnovu budžetske linije eksterni eksperti”. Menadžer projekta Tamara Milunović – Ivanović, Privredna komora, predstavila je ADRIATinn aktivnosti u Crnoj Gori. Priređena je i prezentacija ADRIATinn Helpdeska, a zatim su se crnogorska preduzeća upoznala sa mentorstvima. Oktobar 2014. Broj 10 32 Prezentacija idejnog rješenja za dionicu Smokovac - Mateševo Crnogorska operativa spremna za gradnju autoputa Broj 10 Oktobar 2014. K apitalni infrastrukturni projekat – izgradnja prioritetne dionice Smokovac -Uvač – Mateševo autoputa Bar - Boljare šansa je za angažovanje cjelokupne crnogorske građevinske operative koja je spremna za ovaj posao. Ovo je ocijenjeno 24. oktobra 2014, na skupu u organizaciji Privredne komore tokom kojeg je privrednicima prezentovano idejno rješenje ove dionice i razmatrene su mogućnosti angažovanja domaćih podizvođača na njenoj realizaciji. Skupom je predsjedavao savjetnik Privredne komore Stanko Zloković, a u radu su učestvovali članovi odbora udruženja građevinarstva i komunalne privrede, energetike, metalurgije i metaloprerađivačke industrije, kao i za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine. Cilj prezentacije bio je da približi privrednicima budući posao izgradnje autoputa i upozna ih sa mogućnostima njihovog učešća. Jer, ugovorom o izgradnji, koji uskoro treba da potpišu Vlada i kineska kompanija China Bridge and Road Corporation (CRBC), predviđa se da crnogorska preduzeća učestvuju sa Veliki izazov i prilika za crnogorske firme je posao vrijedan 240 miliona eura, pa se moraju pripremiti na vrijeme. 33 30% u realizaciji tog projekta. O mogućnostima angažovanja crnogorskih podizvođača na ovom poslu govorila pomoćnica ministra saobraćaja i pomorstva Angelina Živković, dok je idejno rješenje dionice autoputa predstavio dekan Građevinskog fakulteta prof. dr Miloš Knežević. Vrijednost izgradnje dionice Smokovac -Uvač – Mateševo, duge 41 kilometar, izosi 809,6 miliona eura. Finansiraće se kreditom kineske EXIM banke, sa rokom otplate od 20 godina, šest godina dugim grejs periodom i fiksnom kamatnom stopom od dva odsto. Rok završetka radova je 48 mjeseci. - Kroz pregovore sa Kinezima Crna Gora je izborila pravo da 30 odsto poslova na izgradnji ove dionice pripadne domaćoj operativi. Za naše firme je veliki izazov i prilika posao od 240 miliona eura, pa se moramo pripremiti na vrijeme, jer je riječ o najvećoj investiciji u Crnoj Gori. Kroz ovih 30 odsto moramo uzeti one poslove u kojima možemo biti konkurentni Kinezima – kazao je predstavnik Komore Zloković. Pomoćnica ministra saobraćaja i pomorstva Angelina Živković je rekla da će se težiti što većem angažovanju crnogorske operative u gradnji autoputa, čiji početak čeka na okončanje procedura kao što su pregovori CRBC sa investicionom EXIM bankom, nakon čega projekat ide u skupštinsku proceduru. Prema njenim riječima, autoput pored strateškog značaja za Crnu Goru, u smislu povezivanja sjevera i juga zemlje, otvara i mogućnost da se na najkvalitetniji način povežemo sa regionom i Evropskom unijom. - Strateški cilj je da imamo siguran i bezbjedan saobraćaj, održiv sa aspekta očuvanja životne sredine i da inkorporiramo naš saobraćajni sistem u transevropsku mrežu – istakla je Živković, dodajući da će izgradnja ovog projekta imati velike benefite za ekonomiju, jer će povećati konkurentnost preduzeća, pozitivno uticati na razvoj turizma te doprinijeti boljem korišćenju kapaciteta Luke Bar i slično. Prema njenim riječima, kompanija CRBC je izgradila 36.000 kilometara autoputeva. U projekat su inkorporirani evropski TEM standardi kvaliteta koje će, naglasila je, CRBC morati da poštuje. Dekan Građevinskog fakulteta Knežević je kazao da je dionica Smokovac – Uvač izuzetno kompleksne geomorfološke građe i jedna od najtežih u Evropi koju treba savladati u narednom periodu. Prema njegovim riječima biće građeno na nadmorskim visinama od 50 do 1.100 metara (čak 30 odsto radova biće na visini od 600 do 1000 metara). Od ukupne trase, usjeka i nasipa je 47,6 odsto, tunela 44,9 odsto a mostova 7,5 odsto. - Ukupni zemljani radovi prilikom izgradnje ove dionice biće devet miliona kubika, betonski milion, utošiće se 18.000 tona željeza, a biće i 730.000 kvadrata izolatorskih radova. Crnogorska operativa može biti konkurentna u zemljanim i betonskim radovima za što imamo sirovinu. Treba krenuti u pregovore sa Kinezima da se vidi koje su poslove spremni da prepuste crnogorskoj operativi – rekao je Knežević. Nada Medenica iz Centra za ekotoksikološka ispitivanja, nakon što je pohvalila Komoru zbog, kako je kazala, pravovremene organizacije ovog skupa, ocijenila je da se crnogorski otpad može iskoristiti kao građevinski materijal za ovaj projekat. - Time bi mogli da saniramo nekoliko ekoloških hot-spotova, što bi Crnoj Gori donijelo višestruku korist – rekla je ona. Direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, upoznala je učesnike skupa da je prije nekoliko dana potpisan ugovor sa Svjetskom bankom, vrijedan 50 miliona eura za sanaciju četiri crne ekološke tačke kod Kombinata aluminijuma, Termoelektrane Pljevlja, Brodogradilišta Bijela i jalovišta Gradac. - Izuzetno smo zainteresovani da taj otpadni materijal iskoristimo za gradnju autoputa – rekla je Vojinović. Predsjednik Odbora za energetsku efikasnost i ekologiju Mladen Bajković, ETG grupa, kazao je da se pri realizaciji ovog projekta očekuje da će Kinezi u velikoj mjeri koristiti svoje tehnologije i proizvode, te da Crna Gora mora insistrirati na tome da se poštuju standardi kvaliteta. Predsjednik Odbora Udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije dr Miraš Đurović, Institut crne metalurgije, takođe je u fokus stavio poštovanje evropskih standarda i istakao da se velike količine otpadnih materijala – pepela i šljake, koji nastaju u proizvodnom procesu u metalopreradi mogu iskorisititi kao odlična asfaltna podloga. Prema riječima predsjednika Odbora Udruženja građevinarstva Veselina Kovačevića, Bemax, Kinezi će tražiti da im crnogorska operativa ponudi najniže cijene. - Ministarstvo treba da nam pomogne da nađemo modalitet kako bi kineska kompanija adekvatno vrednovala rad naših podizvođača. Ključno je tražiti da Kinezi definišu cijene radova i proizvoda i da se na bazi njih odredimo da li ćemo grupno ili pojedinačno nastupati u ovom poslu – rekao je Kovačević. Sa tim se saglasio predstavnik Komore Zloković koji je ocijenio potrebnim da se uradi revizija projekta tako da budu prikazane sve cijene, kako bi se izbjegla situacija da bude manje vrednovan rad crnogorske operative u odnosu na kinesku. - Na ovom skupu smo čuli dobre sugestije i Komora će u saradnji sa Ministarstvom nastojati da što više otvori vrata crnogorskoj privredi za ulazak u ovaj posao i da naša operativa dobije kvalitetne radove – kazao je Zloković. Oktobar 2014. Broj 10 34 Nova pravila će pomoći biznisu Glavni pregovarač za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji Aleksandar Andrija Pejović je kazao da ne treba očekivati teškoće u sprovođenju obaveza koje su preuzete u okviru ekonomskih poglavlja, kao i da se one odvijaju u skladu sa definisanim planovima. Kako je dodao, usvajanjem Nacionalnog plana kvalifikacija za obavljenje regulisanih profesija sa akcionim planom za period 2013-2018. ispunjeno je mjerilo za otvaranje poglavlja Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga. Ono je važno, prema riječima Pejovića, jer građanima pruža brojne koristi koje se odnose na stvaranje uslova za automatsko priznavanje diploma za arhitekte, farmaceute, doktore, babice, medicinske sestre, advokate, veterinare... čime im se omogućava pristup tržištu rada EU. Između ostalog glavni prekovarač je naglasio da je važno da se jača industrijski sektor jer ćemo ulaskom u EU imati pristup fondovima za pomoć malim i srednjim preduzećima da nabave novac, pronađu partnere i pristupe novim tržištima. ADFG otvara predstavništvo u Podgorici Abu Dhabi Financial Group najavio je otvaranje predstavništva u Podgorici, čime, kako su ocjenili, dokazuje posvećenost te kompanije investiranju u Crnu Goru. Od trideset i tri pregovaračka poglavlja sedam se ubrajaju u ekonomska i to Sloboda kretanja robe, Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Privredno pravo, Pravo intelektualne svojine, Konkurencija, Industrijska politika i preduzetništvo i Vanjski odnosi. On je naglasio da je nezahvalno iznositi procjene o zatvaranju ekonomskih poglavlja, te dodao da treba znati da su ona povezana i da napredak u jednoj oblasti utiče na dinamiku i kvalitet u drugim oblastima. - Najusklađeniji propisi sa evropskim su u oblasti privrednog prava i time smo stvorili povoljniji ambijent za poslovanje. Uvedene su određene povoljnosti za privredne subjekte (pojednostavljene procedure, elektronska registracija, snižen osnivački kapital) koje su podstrek razvoju malih i srednjih preduzeća. Propisi za unapređenje politike razvoja industrije su u fokusu poglavlja industrije i preduzetništva u okviru kojeg će posebna pažnja biti posvećena razvoju sveobuhvatne strategije industrijske politike. U okviru Privrednog prava počeli smo aktivnosti koje će pozitivno uticati na povećanje stranih direktnih investicija rekao je Pejović za Vijesti. Broj 10 Oktobar 2014. Riječ je o kompaniji koja se više od 40 godina ulaže u poslove u zemljama Persijskog zaliva, Velikoj Britaniji i istočnoj Evropi, a nedavno je najavila i izgradnju šestospratnog hotela u Atlas Capital centru, koji bi trebalo da bude završen sljedeće godine. Crna Gora vijesti Edelweiss Air u Podgorici Crnogorska nacionalna aviokompanija „Montenegro Airlines” narednog ljeta dobiće konkurenciju na još jednoj svojoj liniji onoj iz Podgorice do Ciriha. Naime, švajcarska aviokompanija „Edelweiss Air” koja je, inače, vrlo dobro zastupljena u regionu bivše Jugoslavije, objavila je da će od 5. jula naredne godine uvesti sezonsku avio-liniju Cirih Podgorica Cirih. „Edelweiss” će na ovoj liniji letjeti dva puta nedjeljno, avionima tipa „airbus A-320« i to srijedom i nedjeljom sa polaskom iz Ciriha u 7.30 časova i povratkom iz Podgorice u 9.45 sati. To znači da će se letovi švajcarske kompanije skoro „poklapati« sa polovinom letova „Montenegro erlajnza« za Cirih jer naša kompanija trenutno za taj švajcarski grad saobraća četiri puta sedmično ponedjeljkom, srijedom, petkom i nedjeljom. Izvršni direktor kompanije Jassim Alseddiqi kazao je da su na području Istočne Evrope već izgradili dobru reputaciju na osnovu ranijih uspjeha. - Otvaranje kancelarije u Podgorici, sa tim iskustvom i stručnim timom, omogućiće nam bolje poslovanje u Crnoj Gori, Srbiji i Bugarskoj. To je i dokaz našeg uvjerenja o uzbudljivim mogućnostima investirtanja koje postoje u tom regionu - istakao je Alseddiqi. Njegova firma će, kako je poručio, nastojati da razvije unosne projekte unutar Crne Gore i šire regije i iskoristi potencijal ekonomskog rasta istočne Evrope. „Edelweiss” koji Podgoricu smatra jednom od rastućih destinacija u Evropi zbog čega otvara saobraćaj sa crnogorskim glavnim gradom, ipak ne namjerava letjeti tokom cijele godine na ovoj liniji, već će njihovi avioni između Ciriha i Podgorice dogodine saobraćati samo do 24. oktobra. Pored Podgorice, „Edelweiss” će sezonski letjeti i za Banja Luku i Split, dok ta kompanija ima stalne linije iz Švajcarske sa Skopljem i Prištinom. Skoro 94 odsto preduzeća koristi računare U Crnoj Gori, prema anketi Monstata, 93,9 odsto preduzeća koristi računare, što je 4,1 odsto više u odnosu na prošlu godinu. 35 Istraživanje o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u preduzećima je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 578 preduzeća na teritoriji Crne Gore. Iz MONSTAT-a su objasnili da je prodajna cijena proizvođača industrijskih proizvoda cijena po kojoj proizvođač prodaje svoje proizvode redovnim kupcima na domaćem tržištu u najvećim količinama. Istraživanje je pokazalo da 98,1 odsto preduzeća, koja koriste računar, ima pristup internetu. U cijenu ne ulazi porez na dodatu vrijednost (PDV). Od preduzeća koja imaju pristup Internetu, 73,3 odsto imaju web site/home page, što je deset odsto više u odnosu na prošlu godinu. Prema rezultatima istraživanja 68,4 odsto preduzeća, koja koriste računar zaposlenim omogućuju daljinski pristup e-mail sistemu, dokumentima ili aplikacijama preduzeća. Niskotarifne avio kompanije prevezle 30 odsto putnika Od preduzeća koja koriste računare, 37,7 odsto zapošljava ICT/IT stručnjake koji imaju sposobnost da razvijaju, održavaju, upravljaju ICT ili IT sistemima i aplikacijama, što predstavlja rast od 16,9 odsto u odnosu na 2012. godinu. Kada je riječ o korišćenju računara u preduzećima prema sektorima, procenat onih koja koriste računar u sektoru proizvodnje, energije i građevinarstva veći je 0,7 odsto u odnosu na preduzeća iz nefinansijskog sektora. - Od preduzeća koja imaju pristup Internetu, 96,5 odsto je odgovorilo da koristi DSL ili neku drugu vrstu fiksne širokopojasne konekcije sa internetom – pokazuju rezultati ankete. Preduzeća koja imaju web sajt obezbjeđuju više usluga, pa 68 odsto ima sadržaj na sajtu prilagođen redovnim posjetiocima, dok 60,7 odsto preduzeća omogućava pristup proizvodnim katalozima i cjenovnicima. - Od toga su 90,6 odsto noćenja ostvarili strani, a 9,4 odsto domaći turisti. U strukturi noćenja stranih turista, u septembru 2014. godine, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije (33,4%), Srbije (19,4%), Ukrajine (11,3%), Bosne i Hercegovine (6,2%), Bjelorusije (4,9%), Poljske (3,9%), Francuske (2,8%), Njemačke (1,9%). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 16,2% - saopštio je Monstat. U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima (97,6%), glavnom gradu (1,0%), planinskim mjestima (0,7%), ostalim turističkim mjestima i ostalim mjestima. U Crnoj Gori je u septembru ostvareno je 228.146 dolazaka turista, što je za dva odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Iz Monstata je saopšteno da je broj ostvarenih noćenja od 1.314.909 viši za 1,9 odsto nego u istom periodu prošle godine. Od tog broja, najviše putnika je prevezao irski Ryanair 28.164, dok je norveški Norwegian prevezao 2.303. Njemački Air Berlin, koji nije nisko tarifna kompanija, već samo organizuje čarter letove, prevezao je oko 3.500 putinika. Industrijska proizvodnja porasla 10,6 odsto Industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u septembru je porasla 10,6 odsto u odnosu na avgust, pokazuju podaci MONSTAT-a. Industrijska proizvodnja je u odnosu na septembar prošle godine porasla 7,5 odsto, dok je u odnosu na prosječnu jednomjesečnu proizvodnju iz prošle godine pala 5,1 odsto. Iz MONSTAT-a su saopštili da su indeksi industrijske proizvodnje jedan od najvažnijih kratkoročnih indikatora i osnova za donošenje odluka u oblasti ekonomije. Cijene proizvođača industrijskih proizvoda u Crnoj Gori u septembru su ostale na nivou prosječnih iz avgusta. U septembru dva odsto više turista Dvije niskotarifne avio kompanije koje posluju u našoj zemlji su do septembra ove godine prevezle ukupno 30.500 putnika, ili svakog tridesetog turistu od ukupno 919.746 koje su registrovali Aerodromi Crne Gore. - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda su u septembru u odnosu na isti mjesec prošle godine, kao i u odnosu na decembar bile više po 0,9 odsto - navodi se u saopštenju. Indeksi cijena proizvođača industrijskih proizvoda koji se izračunavaju na osnovu cijena prikupljenih od domaćih proizvođača realizovanih na domaćem tržištu služe kao jedan od osnovnih kratkoročnih indikatora u ekonomskim analizama i prikazima. - Osim nastavka konekcije Ryanaira prema Briselu, tokom ove godine uspostavljena je i linija prema Londonu. U 2014. godini se realizuju po dvije avio linije nedjeljno prema oba grada, od 1. aprila do kraja oktobra. U periodu od 1. aprila do 4. septembra Ryanair je realizovao 90 rotacija i prevezao 28.164 putnika. Faktor popunjenosti putničke kabine iznosio je 82 odsto. U periodu od 13.05 do 01.09. Air Berlin je realizovao 16 rotacija i prevezao 3.558 putnika. Norveška niskotarifna avio kompanija Norwegian ove godine je po prvi put uvela let na relaciji Tivat-Oslo-Tivat, jednom sedmično. Tokom ljetnje sezone ova avio kompanija realizovala je osam rotacija i prevezala 2.303 putnika. Faktor popunjenosti putničke kabine iznosio je 77 odsto – saopštili su portalu Analitika iz Vlade. Oktobar 2014. Broj 10 36 Auto put Bar Boljare Potpisan ugovor o finansiranju Usvajanjem zakona o autoputu biće stvorene pretpostavke za početak gradnje dionice Smokovac-Mateševo. V lada Crne Gore i kineska Exim banka potpisale su 30. oktobra 2014. u kineskoj ambasadi u Podgorici ugovor o finansiranju i projektovanju prioritetne dionice Smokovac-Mateševo autoputa Bar- Boljare. Ugovor je u ime Vlade Crne Gore potpisao ministar finansija Radoje Žugić. - Potpisivanjem ugovora o kreditu sa kineskom Exim bankom završili, ili napravili posljednji korak ka parlamentarnoj proceduri, gdje ćemo u jednoj, nadam se transparentnoj i argumentovanoj raspravi razgovarati o realizaciji najvećeg infrastrukturnog projekta u istoriji Crne Gore. Završetkom parlamentarne rasprave i usvajanjem zakona o autoputu stvorićemo sve pretpostavke za početak realizacije ovog projekta - prokomentarisao je ministar saobraćaja Ivan Brajović. Prema njegovim riječima, milijardu dolara kredita od Exim banke predstavlja 10 odsto od količine preferencijalnih sredstava od 10 milijardi dolara koje je Vlada Kine opredijelila za 16 zemalja centralne i istočne Evrope. On je podsjetio da su tokom pregovora koji su trajali dugo usaglašeni i posebni uslovi ugovora. Prema njegovim riječima, cilj posebnih uslov ugovora jeste potreba da se za ovako značajan infrastruktruni projekat do detalja definišu svi uslovi, međusobna prava i obaveze, obezbjedi najveći mogući stepen garancija za investitora, učešće domaćih podizvođača i da se limitira procenat povećanja cijena po osnovu naknadnih Broj 10 Oktobar 2014. i nepredviđenih radova. - Izvođač će projektovati i izgraditi dionicu autoputa Smokovac-Uvač-Mateševo za 48 mjeseci. Ugovorena cijena je 809.577,356 eura ili 1.100.578.217. Izvođač ima obavezu po osnovu pet vrsta garancija. Garancije za dobro izvršenje posla, garancije za avans, garantovani depozit, garantovani iznos za kašnjenje i garancija matične kompanije. Izvođač je u obavezi da angažuje najmanje 30 procenata domaćih podizvođača u odnosu na vrijednost projekta. Rok za prijavljivanje nedostataka će umjesto 365 dan biti 730 dana - istakao je Brajović. Ministar je kazao da početak radova zavisi od trajanja parlamentarne procedure, ali i ponovio da bi pripremni radovi mogli da počnu do kraja godine. Vlada će pored predloga zakona o autoputu dostaviti Skupštini ugovor o projektovanju i izgradnji autoputa, kao i ugovor o finansiranju i izgradnji te dionice. - Siguran sam da će parlament dati punu podršku najvećem infrastrukturnom projektu u Crnoj Gori - poručio je on. Ministar je dodao da bi u za izvođenje radova na izgradnji autoputa moglo da bude angažovano do 4.000 radnika. Govoreći o budućim infrastrukturnim projektima Brajović je rekaoda je država zainteresovana za izgradnu Jadransko-jonske magistrale, ali je da je iscrpila mogućnost da daje nove garancije za kredite. - Druge aktivnosti treba da se rade putem koncesija, privatno-javnog partnerstva i putem zahvatanja donatorskih sredstava. Mi putem kredita kojim ćemo dati državne garancije ne možemo relaizovati te projekte. Možemo ih realizovati drugim načinima finansiranja – rekao je on. Ministar finansija Radoje Žugić je kazao da će od ukupne cijene izgradnje od 809 miliona eura, naš budžet učestvovati sa 15 odsto, dok će se ostatak od 85 odsto finansirati od kredita Exim banke. - Naš udio u finansiranju dionice autoputa od 15 procenata ćemo obezbjeđivati za četiri godine iz našeg budžeta po osnovu naplate tekućih javnih prihoda. Dakle, taj dio neće ići iz zaduženja – objašnjava Žugić. Prema njegovim riječima, kineski kredit je jako povoljan. - Prema mom skromnom sudu bolji je od bilo kog drugo kredita koji naša država koristi, a čak bolji i u odnosu na region - izjavio je Žugić. Žugić je dalje naglasio da je projekat izgradnje autoputa potpuno ekonomski opravdan, i da su ekonomske koristi od projekta za korisnike ove dionice su veće od troškova samog projekta. - Projekat ima određene terete prema javnim finansijama, prema javnom novcu. Nadam se da ćemo štednjom i racionalnim odnosom prema finansijama uspjeti da bez nekog posebnog tereta vraćamo kredit banci i na taj načini ostvarimo osnovne pravce naše ekonomske politike - poručio je Žugić. 37 Crna Gora u novom Doing Business izveštaju Napredak od šest mjesta C rna Gora je u novom izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja Doing Business 2015, napredovala šest mjesta. Naša zemlja je zauzela 36. poziciju od ukupno 189 država. Crna Gora bilježi konstantan napredak u izvještaju Svjetske banke, pa je u periodu od 2008. godine do danas napredovala za čak 54 pozicije. - Napredak Crne Gore ostvaren je, prije svega, zahvaljujući reformi ostvarenoj u oblasti izdavanja građevinskih dozvola, gdje su prepoznate aktivnosti sprovedene u cilju smanjenja naknade za pružanje komunalnih usluga i eliminacije naknade za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova iz opštine. U okviru tog indikatora, Crna Gora je napredovala 27 mjesta, sa revidiranog prošlogodišnjeg 165. mjesta na 138 – saopštilo je Ministarstvo finansija. Pad za jedno mjesto zabilježen je usljed promjena u metodologiji obračuna u indikatorima: dobijanje kredita, plaćanje poreza i prekogranična trgovina, a za dva mjesta zbog istog razloga u rješavanju problema insolventnosti. Crna Gora je pala četiri mjesta u kategorijama dobijanja priključka na električnu energiju i za osam mjesta za započinjanje biznisa. Od zemalja u regionu jedino je Makedonija koja zauzima 30. poziciju bolje rangirana od Crne Gore. Lošije su rangirane Slovenija (51), Hrvatska (65), Albanija (68), Kosovo (75), Srbija (91), te Bosna i Hercegovina (107). Singapur je i dalje ekonomija sa najboljim business friendly propisima, već devetu godinu zaredom, pokazuje izvještaj. Evropska komisija Potrebna brza primjena Podgoričkog pristupa B rza primjena Podgoričkog pristupa u rješavanju loše aktive banaka u Crnoj Gori, imaće, zajedno sa drugim mjerama, ključnu ulogu u obnovi bankarskih zajmova i time će podržati domaću potražnju, ocijenila je Evropska komisija. U novom Izvještaju o napretku Crne Gore ocijenjeno je da crnogorski bankarski sektor ostaje stabilan, ali je visok nivo loših kredita i dalje ključni problem. - Kreditnu aktivnost banaka i dalje ograničava visok nivo loših zajmova (NPL) i dugotrajni postupci za naplatu kolaterala kroz sudsko izvršenje ugovora - konstatovano je u Izvještaju. Uprkos slabom oporavku u prošloj godini, kako se dodaje, ukupan iznos kredita za privredu smanjen je u prvih šest mjeseci ove godine. Kako bi se riješio problem loših kredita, Centralna banka je u novembru prošle godine donijela odluku kojom se zahtijeva od banaka da izrade strategije za rješavanje loših kredita. Međutim, parlament još treba da usvoji za- kon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju poznat kao Podgorički pristup. - To će pružiti pravni okvir za vansudske postupke restrukturiranja dugova ekonomski održivih preduzeća, uključujući i kupovinu potraživanja dužnika, uz podršku poreskih i kontrolnih podsticaja. U međuvremenu, neke banke su izmjestile dio loših kredita u faktoring kompanije - navodi se u Izvještaju. Međutim, kako se dodaje, faktoring usluge nijesu regulisane, stvarajući pravne nesigurnosti za neke vrste transakcija, a vlasti su u septembru ove godine pokrenule postupak pripreme zakona o faktoringu sa ciljem poboljšanja pravnog okvira i uspostavljanja odgovarajućeg nivoa nadzora. Evropska komisija podsjeća da je u maju izdata dozvola za rad novoj lokalnoj banci, čime se broj banaka u državi popeo na 12. - Ipak, broj banaka izgleda da nije značajno uticao na kamatne stope na nove kredite, koje ostaju na visokih deset odsto - navedeno je u Izvještaju - Premija rizika čini se da je glavni uzrok podizanja kamatnih stopa na kredite. U bankarskom sektoru, kako se podsjeća, preovladavaju strane bankarske grupacije, na koje se odnosi 83,5 odsto ukupnog kapitala banaka. Međutim, sve banke sve više koriste svoje izvore finansiranja, kako bi nadoknadile pad stranog finansiranja. Iz EK navode da su banke u Crnoj Gori ostvarile pozitivne finansijske rezultate u prošloj godini, kao i u prvoj polovini ove, u poređenju sa značajnim gubicima u 2012. EK je ocijenila da je nebankarski finansijski sektor i dalje relativno mali i nerazvijen. U prošloj godini ukupni godišnji promet na tržištu dionica iznosio je manje od jedan odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je bruto premija osiguravajućih društava oko dva odsto BDP-a. - Međutim, nedavna dešavanja bi mogla pomoći da se tržište razvije u budućnosti - smatraju u EK podsjećajući da je u maju Montenegroberza zabilježila prvu trgovinu državnim obveznicama, dok je Agencija za nadzor osiguranja izdala prvu dozvolu banci za obavljanje poslova osiguranja Oktobar 2014. Broj 10 38 Dr Miodrag Gomilanović privrednik, naučnik, ministar Odlučno valorizovati prirodne potencijale Nema razloga za odugovlačenje gradnje drugog bloka Termoelektrane Pljevlja. Šteta je što u susret radovima na auto-putevima Bar-Boljare i Jadransko-jonskom nije izgrađena bar prva faza fabrike cementa u Pljevljima. C rna Gora treba hrabro i odlučno da bazira razvoj na značajnom aktiviranju potencijala koje joj je dala priroda, kazao je Glasniku dugogodišnji istaknuti privrednik dr Miodrag Gomilanović, nekadašnji rukovodilac vodećih kompanija, ministar industrije, energetike i rudarstva. Glasnik: Sudeći po Vašoj biografiji, koja je svojevrsna riznica raznovrsnih dostignuća i interesovanja, čini se da ste, ipak, najviše, bili posvećeni privredi, odnosno da ste se prevashodno bavili projektima koji su generator ekonomskog razvoja. Dokazali ste se i u nauci, bili ministar industrije, energetike i rudarstva, ministar zaštite životne sredine, rukovodili brojnim kompanijama, bili u diplomatskoj službi... Budite ljubazni, saopštite kako danas vidite svoj profesionalni put i da li ste zadovoljni postignutim? U kom vremenu je bilo lakše raditi, današnjem ili negdašnjem? M. Gomilanović: Prvo želim da Vam zahvalim na uvažavanju i upućenim epitetima, kao i na pozivu za ovaj razgovor. Broj 10 Oktobar 2014. Sa današnje distance, iako se uvijek može očekivati više i sanjati o većim uspjesima, mogu da kažem da sam postignutim u stručno-profesionalnom radu lično zadovoljan. Naravno, ukoliko je moje pravo da to ocjenjujem sam. Rado se sjećam i poslova smjenskog inženjera, šefa službi, direktora i svih drugih obaveza koje sam obavljao. Svi su ti poslovi davali dodatna saznanja, uslove za sazrijevanje u struci i poslu uopšte. Ipak, kada je u pitanju rudarska djelatnost, sudbina je htjela, a što se rijetko dešava u inženejrskoj karijeri, da rukovodim poslovima otvaranja jednog površinskog kopa od ledine do ostvarene proizvodnje od 1,5 miliona tona uglja godišnje. To je za mene bio kao najveći izazov i zadovoljstvo. Radi se o Površinskom kopu „Borovica“, za potrebe TE Pljevlja I. Kasnije sam obavljao državne i druge odgovorne poslove. No, bez obzira na sve, teško je reći da nije moglo bolje i da sam u potpunosti zadovoljan učinjenim, posebno u određenim periodima. Samozadovoljstvo nije ni preporuka za stalni napredak i veća dostignuća. Kada je bilo teže obavljati poslove sada, ili ranije ? Znate, svako vri- 39 jeme sa sobom nosi odgovarajuće breme. Bilo je vremena kada je posao obavljan bez velikih „stresova“, ali je bilo i ovih drugih. Kada se samo sjetim perioda sankcija uvedenih SR Jugoslaviji, kada sam imenovan za ministra, mislim da je tada obavljanje poslova bilo najteže. Ne ponovilo se. Samo radi ilustracije: za potrebe normalnog rada KAP-a bilo je neophodno dnevno uvoziti 500 – 600 tona energenata, repro materijala i drugih potrepština, a granice zatvorene. Kako održati proizvodnju? Istina, danas je drugi problem, mada u mnogo manjem obimu, borba za tržište koje traži samo kvalitetne proizvode. Glasnik: Prisjetite se crnogorske ekonomije iz posljednjih decenija prošlog vijeka kada ste bili u vrhu vodećih crnogorskih kompanija i ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi Crne Gore. M. Gomilanović: Naravno da se sjećam. Solidna javna preduzeća iz oblasti infrastrukture (Elektroprivreda, PTT, Luka…), rudarsko-metalurški kompleks primjerenog kapaciteta, veliki broj proizvodnih organizacija u oblasti rudarske djelatnosti, metalurgije, drvoprerade, metaloprerade, građevinarstva, poljoprivrede, nastalih u periodu socijalističkog uređenja. A onda dolazi do promjena društvenog i političkog ambijenta na širem prostoru, pa i kod nas. Nastaje period neophodne transformacije i prilagođavanja novonastalim ekonomskim, tržišnim i drugim uslovima cjelokupne privrede, što je svakako dimenzionisalo i crnogorsku ekonomiju. Trebalo je pripremiti preduzeća u organizacionom i drugom smislu za privatizaciju. To nije išlo baš kako treba. Bilo je određenih grešaka na svim nivoima. Negdje više, negdje manje. Istina, tržište kome smo nudili našu privredu bilo je rigorozno i nije pokazivalo pretjeranu zainteresovanost zbog dosta zastarjele tehnologije naših proizvodnih preduzeća. A onda dolazi period koji dodatno usložnjava ukupnu privrednu, pa i drugu, situaciju. Već sam prethodno rekao, ne povratilo se. Sankcije međunarodne zajednice SR Jugoslaviji, pa i Crnoj Gori, su toliko dodali nevolja, pored političke uzburkanosti na ovim prostorima, da je bilo teško održati privredne tokove na potrebnom nivou, a negdje uopšte održati proizvodnju. Samo problem obezbjeđenja naftnih derivata, a toga se sjećaju i svi savremenici toga perioda, najrječitija je slika toga perioda. Nemogućnost da Crna Gora od (tada ) domaće proizvodnje ovog goriva „dobije“ 5,7% određenih derivata (kolika je bila njena potrošnja u tadašnjoj SR Jugoslaviji), uslovili su da cjelokupnu privredu i vanprivredu snabdijevamo tako što smo naftu buradima tranportovali preko Bojane i Skadarskog jezera. Glasnik: Kako vidite ekonomiju Crne Gore danas i njene razvojne perspektive? M. Gomilanović: Nije potrebno posebno naglašavati da razvoj jedne države, u prvom redu privredni, počiva na njenim prirodnim i ljudskim resursima, a da država ima svoju stabilnost ukoliko raspolaže svojom hranom i energijom. U te prirodne resurse u prvom redu spadaju mineralne sirovine, vodni potencijali, poljoprivredne površine i turistički ambijent, darovi prirode. Skoro svi ti prirodni resursi su u vlasništvu države. Prema tome, država treba da razvojnu ekonomiju bazira na značajnom aktiviranju potencijala koje joj je dala priroda. Samo treba više hrabrosti i odlučnosti. Glasnik: Evropa, a i svijet, sve više razvojne šanse vide u reindustrijalizaciji. Da li bi i mi mogli značajnije da se okrenemo industriji, koja je svojevremeno bila okosnica i generator ekonomije Crne Gore? M. Gomilanović: Hvala Vam na prilici da kažem svoje mišljenje o ovom pitanju. Odmah da se izjasnim - da. Zaista Crna Gora mora da oblasti industrijske proizvodnje pokloni mnogo više pažnje nego do sada. Sjetimo se perioda kada je učešće industrije u društvenom proizvodu bilo na izuzetno visokom nivou. Cijenim da nije dobro da se ekonomija jedne države osloni na jednu ili dvije privredne grane, jer ovakvo opredjeljenje nosi brojne opasnosti. Ne sjećam se da je država određenim ekonomskim dokumentom dokazala koje su njene strateške grane. To se, ne zamjerite mi na upotrebljenom terminu, čini prilično slobodnim osjećajem u određenom periodu. Pa proglasimo strateškom granom onu čije je učešće u društvenom proizvodu 10 – 15 %. Rudarska industrija, metaloprerađivačka, industrija prerade drveta, industrija poljoprivrednih proizvoda, moraju da stanuju u Crnoj Gori. Naravno, u skladu sa kvalitetom proizvoda koji joj dozvoljava tržište na širem planu. Glasnik: Pred početkom smo realizacije velikih infrastrukturnih projekata. Kako Vi vidite gradnju auto puta Bar - Boljare? M. Gomilanović: Zdušno podržavam svaki veliki investicioni poduhvat, kojih (osim tunela Sozina i Regionalnog vodovoda) odavno nije bilo. Iako je ekonomija države na dosta slabašnim plećima kada je u pitanju finansiranje ovako krupnih investicija, moje mišljenje je da je opravdano ući u njegovu realizaciju. Multiplikativne povoljnosti tokom njegove realizacije, ali uz dobru pripremu svih mogućih kooperanata na njegovoj izgradnji, daju opravdanje za to. Ako mogu da dodam i ovo. Šteta što u susret ovoj velikoj investiciji, uz najavljenu mogućnost izgradnje Jadransko – jonske magistrale i jedan broj krupnih elektro-energetskih i drugih investicionih objekata, nije izgrađena (bar) prva faza fabrike cementa u Pljevljima, čiji bi proizvod bio ugrađen u njih, a ne da se isti uvozi. Glasnik: S obzirom na činjenicu da ste u jednom periodu učestvovali u kreiranju privrednog ambijenta i u sprovođenju crnogorske energetske politike, kako objašnjavate to što od 1981. godine nije izgrađen nijedan energetski objekat u Crnoj Gori, a bili su nam prijeko potrebni jer se ne bi suočavali sa konstantnim deficitom električne energije. Na drugoj strani, pak, imamo velike nevalorizovane prirodne resurse: hidro potencijal, ugalj, kao i energiju sunca, vjetra, bio energiju. M. Gomilanović: Tačno. Mislim da je to najveći privredni propust Elektroprivrede i države u cjelini. Trideset i tri godine ne graditi novi proizvodni objekat, a stalno uvoziti električnu energiju, nema opravdanja. Pokušaja može biti, ali prihvatljivog objašnjenja nema. Rađene su strategije razvoja energetike, revidovane, ponovo inovirane, usvajani akcioni planovi, ali nije se odmaklo dalje od početka. Bar vidljivo. Svaki dokumenat sadrži i ponavlja: Crna Gora ima neiskorišćeni hidro potencijal (oko 70 %), ima rezerve uglja (bilansnih rezervi preko 250 miliona tona), ima i druge resurse za proizvodnju električne energije, ali.… Da dodam i sljedeće. Postojećem bloku TE - Pljevlja ističe radni vijek. Ponavljam, ovo je problem koji je teško opravdano prihvatiti. Stalni deficit električne energije, stalni uvoz iste, a onda i platni deficit države, a resursi neiskorišćeni. Ovdje nije u pitanju pojedinačna odgovornost, već realizacija sazrele svijesti da nema daljeg odlaganja, kada je u pitanju ovaj sektor. Ne želim da iskazujem bilo kakvo opravdanje, ali 90-tih godina nijesu bila pogodna vremena za krupne investicije. Sada je druga situacija, druge mogućnosti za finansijska kombinovanja. Ako je opravdanje da nevladine organizacije i druga laička javnost doprinosi ovoj neodlučnosti Elektroprivrede i države, a što je da- Oktobar 2014. Broj 10 40 nas skoro svakodnevno prisutno, meni nije prihvatljivo. Svakako da laičku javnost treba saslušati, ali ne uvijek i poslušati. Ova javnost preferira isključivo ekološke aspekte, a ne uvažava ekonomsko - energetske do potrebnog nivoa. Uz primjenu svih standarda koji definišu gradnju i korišćenje ovih proizvodnih objekata, nema razloga za prihvatanje ideja i stavova koji bi kočili dalji napredak društva. Treba se ponašati kao sav razvijeni svijet. Mora se hrabrije povući potez u ovoj oblasti. Glasnik: Odavno je stručna i laička javnost u priči koji bi veliki energetski objekat najbrže mogli da izgradimo u Crnoj Gori, koji bi bio najprofitabilniji, koji bi ispoštovao standarde održivog razvoja... Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo prvo graditi i zašto? I kada bi mogla da počne izgradnja? M. Gomilanović: Već sam u jednom intervjuu na slično pitanje rekao: „Mnogo manju grešku bi Crna Gora napravila da je izgradila bilo koji energetski objekat, termo ili hidro, nego što nije izgradila nijedan“. Električna energija je proizvod koji sigurno možemo plasirati na ino-tržište. Šta prvo graditi? Prema mojim saznanjima, cijenim da nema razloga za odugovlačenje gradnje drugog bloka TE Pljevlja. Ovaj objekat zbog njegove definisanosti, i sa tehničkog i drugi aspekata, bi mogao da bude najbrže realizovan. Ovaj objekat daje izuzetnu sigurnost elektroenergetskom sistemu Crne Gore i smanjuje deficit električne energije. Naravno, ovaj objekat mora da se gradi sa svim parametrima koji maksimalno brinu o zaštiti životne sredine na prostoru na kome se gradi. Istovremeno, gradnja TE - Pljevlja II ne bi trebalo da značajno vremenski odlaže gradnju nekog novog hidroenergetskog objekta. Po mojoj (sada) nedovoljno pouzdanoj informaciji, cijenim da je veći stepen istraženosti i tehničke obrađenosti HE Morača. Intenziviranje gradnje i drugog većeg proizvodnog energetskog objekta „traži“ planirana izgradnja podmorskog kabla do Italije, čime se stvara mogućnost za izvoz viška elktrične energije. I opravdava ovaj investicioni zahvat. Pitanje energetike ne smije biti nikada zatvorena i završena priča. Stalno tražiti i obrađivati nove izvore, jer energije tržištu nikad mnogo. Da ne ispadne da sam zaboravio „ostale izvore“ (male hidroelektrane, vjetar, sunce, bio energija). Svakako i na te izvore treba računati, ali do određene prihvatljive mjere. Električna energija iz ovih izvora je (za sada) mnogo skuplja, a obim energije iz ovih izvora ima granicu zbog stabilnosti energetskog sistema. Glasnik: Ko bi bio najpoželjniji investitori novih energetskih objekta, i s obzirom na Vašu dobru informisanost, kakva je zainteresovanost investitora kad je o ovim projektima riječ? M. Gomilanović: Nama su potrebni investitori koji imaju dokazano iskustvo u ovoj oblasti, dokazanu tehnologiju sa savremenim dostignućima u oblasti većeg iskorišćenja toplotne vrijednosti (kada je u pitanju ugalj), sa dokazanom tehnologijom u oblasti zaštite životne sredine, koji imaju razumijevanje i za uključivanje domaće operative do razumnog obima, ali ne na uštrb kvaliteta. Svakako, riječ je o investitorima koji daju prihvatljive finansijske uslove (cijenu i kreditiranje). Jednostavno, o onima koji su položili ispit na prostoru gdje je bila stroga ispitna komisija. Napomena, koja je možda i suvišna: veoma je bitno, do tančina, izučiti ugovorne obaveze, da ne bi naknadno bilo da „to nije bilo regulisano u ugovoru“. Glasnik: Član ste Organizacionog komiteta Balkanskog rudarskog kongresa. Čime se bavi pomenuta institucija i koliko njene aktivnosti pomažu u radu kompanija iz ove oblasti? Broj 10 Oktobar 2014. 41 M. Gomilanović: Da. Član sam Organizacionog komiteta Balkanskog rudarskog kongresa, ali i Međunarodnog komiteta Svjetskog rudarskog kongresa. Ove institucije periodično, svake druge, odnosno svake četvrte godine, organizuju naučno – stručne skupove posvećene prezentaciji dostignuća u razvoju tehnike i tehnologije u eksploataciji mineralnih sirovina površinskim i jamskim načinom, kao i tehnike i tehnologije pripreme mineralnih sirovina za njihovu dalju upotrebu, a svakako i mjere zaštite životne sredine na prostorima na kojima se odvija rudarska djelatnost. To je zaista prilika da se rudarski i drugi stručnjaci koji su funkciji rudarske djelatnosti upoznaju sa rudarskim inženjerstvom na balkanskim, odnosno svjetskim prostorima. Glasnik: Odavno proučavate naše rudno bogatstvo, a objavili ste i brojne naučne radove iz oblasti rudarstva. Zato ste itekako kompetentan sagovornik da kažete koliko i kakvih ruda ima Crna Gora i na koji način ih je najbolje ekonomski valorizovati? M. Gomilanović: Ova tema zahtijeva mnogo više prostora od ovoga što imamo na raspolaganju. Ali zaslužuje da se kaže, bar kratko, o njoj. Do sada je utvrđeno da Crna Gora raspolaže sa preko 30 vrsta mineralnih sirovina, od čega su četiri obnovljive, a ostale su neobnovljive. Ovome treba dodati i tehnogene mineralne sirovine nastale u procesu proizvodnje glinice, proizvodnje koncentrata olova i cinka, proizvodnje barita i proizvodnje ukrasnog kamena, posebno iz prva dva ova procesa. Rezerve raspoloživih mineralnih sirovina utvrđene su na različitom nivou, od eksploatacionih, do potencijalnih, od značajnih količina i kvaliteta, do manjih količina i pojavnih oblika. Do sada je obrađen, do određenog stepena, ne računajući pojave mineralnih sirovina, sljedeći broj ležišta: 13 ležišta mrko-lignitskog uglja, četiri ležišta mrkog uglja, jedno ležište treseta, više ležišta gasa i nafte na Crnogorskom primorju, 33 ležišta crvenih boksita, 13 ležišta ruda olova i cinka, jedno ležište ruda bakra, 87 ležišta nemetaličnih mineralnih sirovina, njih 14 vrsta, pri čemu su najznačajnija ležišta arhitektonsko – građevinskog kamena i laporca, više od 125 ležišta podzemnih voda, od čega jedno sa termalnom vodom, četiri sa mineralnim, pet ležišta tehnogenih mineralnih sirovina. U ovom periodu eksploatisano je samo 16 sirovna, istina određene mineralne sirovine povremeno, dok 10 mineralnih sirovina nije do sada eksploatisano. Ne želim posebno isticati da ukupnu vrijednost jedne mineralne sirovine određuju rezerve, kvalitet, tržišna upotrebljivost i ekonomičnost proizvodnje, koja se takođe dokazuje na tržištu, što utiče na opredjeljenje za njihovu eksploataciju. Glasnik: A šta je u ranijem periodu rađeno u industriji ruradstva? M. Gomilanović: Na bazi mrko-lignitskog uglja izgrađen je termoenergetski kapacitet snage 210 MW, kao i jedan broj industrijskih kapaciteta koji kao tehnološko gorivo koriste ugalj. Ovi potrošači, zajedno sa širokom potrošnjom, su omogućili ostvarenje godišnje proizvodnje i do 2,7 miliona tona uglja. Na bazi crvenih boksita izgrađena je fabrika glinice kapaciteta 280.000 t/god., odnosno fabrika elektrolize kapaciteta 102.000 tona aluminijuma. Ovi kapaciteti, i dijelom plasman za izvoz, omogućili su ostvarenje godišnje proizvodnje od oko 900.000 tona crvenih boksita. Na bazi morske soli kao sirovine, izgrađeni su kapaciteti za proizvodnju morske soli solarnim i industrijskim putem od 100.000 tona. Proizvodnja ukrasnog kamena ostvarivana je do 7.500 m3, odnosno 62.000 m2 finalnih elemenata. Oktobar 2014. Broj 10 42 Takođe, na bazi cementnih laporaca, tehničko - građevinskog kamena, opekarske gline, šljunka i pijeska, postojali su značajni kapaciteti za proizvodnju građevinskog materijala i građevinskih proizvoda. Ne treba zaboraviti i proizvodne kapacitete olova i cinka, mineralne i pitke vode i dr., a koji su u ranijem periodu bili prepoznatljivi u rudarskoj industriji. Ipak, sljedeće moram posebno da naglasim. Teško je objasniti kako Crna Gora ne proizvodi cement, opekarske proizvode, kreč, prepoznatljivi ukrasni kamen i njegove proizvode, a raspolažemo rezervama mineralnih sirovina na kojima počiva ovakva proizvodnja. Dodatno, dokumenat „Strategija razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine, urađen 2009. godine, registruje podatak da je do ovoga perioda potrebno realizovati investicija u vrijednosti od 17 do 19 milijardi eura. Logično je da je za ovaj obim investicija potreban pomenuti građevinski materijal. Glasnik: Kakva se očekivanja kada su u pitanju mineralne sirovine i njihova valorizacija ? M. Gomilanović: Svakako da rezerve i kvalitet uglja, crvenih boksita, arhitektonsko-građevinskog kamena, cementnih laporaca, krečnjaka, podzemnih voda, olova i cinka, pokriva ne samo potrebe Crne Gore i njenih kapaciteta, već preostaje i za izvoz. Nažalost, svi kapaciteti koji su ranije građeni na bazi ovih sirovina, su znatno smanjeni ili su ugašeni. Ipak gajim optimizam kada je su u pitanju ove mineralne sirovine i nafta i gas, da će budućnost biti naklonjena njihovoj eksploataciji u korektnom obimu. Glasnik: Molim Vas da prokomentarišete predstojeća istraživanja ugljovodonika na crnogorskom primorju i kakve su procjene za njihov pronalazak? M. Gomilanović: Ovdje moram biti vrlo uzdržan u saopštavanju stava i podataka. Razlog je što je u toku raspisani tender i priprema za izbor potencijalne(ih) kompanija za istraživanje (i eksploataciju) ugljovodonika (nafte i gasa) na crnogorskom primorju, pa objelodanjivanje određenih podataka možda nebi bilo primjereno ovom trenutku. Ono što su činjenice jeste da je istraživanje nafte i prirodnog gasa od 1950. do 1965. godine na kopnu vršila „Nafta Crna Gora“ – Bar , nakon toga od 1973. do devedesetih godine prošloga vijeka, na kopnu i podmorju, „Jugopetrol“ Kotor, u saradnji sa inostranim i tada domaćim specijalizovanim firmama. Na istražnom prostoru kopna savremenim metodama snimljeno je oko 1250 km seizmičkih profila i izbušeno 16 istražnih bušotina, dok je na istražnom prostoru podmorja, urađeno oko 10.000 km seizmičkih profila i izbušene četiri istražne bušotine. Dosadašnja istraživanja ukazuju da su objektivno postojali uslovi za formiranje ugljovodonika. Ovakvu pretpostavku potvrđuju i istraživanja i rezultati na prostoru južnog Jadrana u Italiji i Albaniji. Glasnik: Kakva je uloga Privredne komore Crne Gore u ekonomiji i državi? M. Gomilanović: Po meni vrlo pozitivna. Cijenim da je Privredna komora institucija koja je u sadašnjim uslovima izuzetno potrebna društvu i da je našla svoje mjesto koje je društvu najkorisnije. Kada kažem društvu, mislim na privredu i ekonomiju u cjelini. Njena saradnja na bitnim pitanjima društveno-ekonomskog razvoja države sa Vladom i njenim organima, sa jedne strane, i privrednih organizacija, sa druge strane, je imperativ pri izboru pravaca ekonomskog razvoja i stabilizaciji ekonomije u cjelini. Pri tome ne bi Broj 10 Oktobar 2014. trebalo da bude nerealnih usaglašavanja ni sa jednom stranom, ni sa državnim organima, ni sa pojedinim privrednim subjektima. Realna privredna politika i njen razvoj je jedino dugoročna i uslov boljeg života . Posebno doživljavam kao izuzetno pozitivno, i sa šireg aspekta korisno, širenje saradnje sa komorama iz okruženja i Evrope. Izbor tema koje su predmet rasprave na raznim okruglim stolovima je veoma važan segment u kvalitetu rada Komore. Skromna iskustva o radu privrednih komora u inostranstvu, daju mi za pravo za ovakav prilaz ovom pitanju. Glasnik: Ukoliko ste u prilici da čitate Komorin list Glasnik, koji ove godine obilježava 50 godina izlaženja, molim Vas da kažete koliko je List u funkciji naše privrede? M. Gomilanović: Vrlo često. Prvo želim da iskoristim ovako pogodnu priliku i čestitam 50-to godišnjicu izlaženja Glasnika. Čestitke upućujem izdavaču- Privrednoj komori, Redakcijskom odboru i svim novinarima i drugim autorima tekstova koji su doprinijeli ovako dugovječni život ovoga časopisa. Teme koje se nalaze u sardžaju Glasnika su, u osnovi, registracija rada Privredne komore i njenih organa. To je sasvim uredu. Moja sugestija bi bila, ukoliko nije malo pretenciozno da ja to kažem, da Glasnik sadrži i više tema iz života pojedinih privrednih kolektiva, ali urađenih ne iz kancelarije, već na terenu. Živa riječ radnika, živa slika procesa rada, riječ neposrednog rukovodioca, su takođe (mislim) korisne teme i potreba ovakog časopisa. 43 PhD Miodrag Gomilanovic, entrepreneur, scientist, minister Be firm in the valorisation of natural resources There is no reason for the delay in the construction of the second block of the Thermo Power Plant Pljevlja. It is a pity that at least the first phase of the cement factory Pljevlja has not been completed before the start of the construction of the highway Bar – Boljare and Adriatic – Ionian highway. M ontenegro should be courageous and firm in its decision to base its development on a significant use of natural resources – these are the words of a renowned entrepreneur, PhD Miodrag Gomilanovic, a former manager of numerous companies, minister of industry, energy and mining. Glasnik: Judging by your biography, which is a kind of treasury of various achievements and interests, it seems that you were still mostly dedicated to the economy, i.e. that you primarily dealt with projects which served as generators of economic development. You were also successful in science. You were a minister of industry, energy and mining, a minister of environment protection, a diplomat ... Would you tell us how you see your professional career today and if you are satisfied with the achieved? When was it easier to work, today or in the past? M. Gomilanovic: First I would like to thank you for your kind words and for your invitation to this interview. Looking back from a distance of many years, I can say that I am satisfied with the achieved in my professional career although there is always space for improvement and new successes, of course, if I have the right to be the only one to judge this. I have fond memories of my jobs as a shift engineer, head of department, manager and all other positions I took. All these jobs provided additional knowledge and conditions to gain new experience and maturity in my profession and work in general. Still, when it comes to mining, it was a destiny, rare to find in a career of an engineer, that I managed the opening of an open-pit mining started from a bare field to the annual production of 1,5 million tons of coal. For me, that was the biggest challenge and satisfaction. The open-pit in question was „Borovica“ and it was used for the needs of the Thermo Power Plant Pljevlja I. After this I performed state and other responsible tasks. However, regardless of all the above said, it is difficult to say that I could not have done better and that I am fully satisfied with the achieved, especially at certain periods. Anyway, self-satisfaction does not recommend one for constant progress and greater achievements. When was it more difficult to perform tasks – now or before? You know, each period of time has its own hardships. There were times when the job was done without major stresses but there were other times, as well. Let us just take as an example the period of sanctions imposed on FR Yugoslavia, and that was the time when I was appointed as a minister, I think that it was the most difficult time for work. Just for the sake of illustration: the maintenance of normal operations of the aluminum company KAP Oktobar 2014. Broj 10 44 requires a daily import of 500 – 600 t of energy sources, as well as raw and other materials. And the state borders were closed. The question was: how to maintain the production? True, today we have a different problem although of a much lower size – market competition which requires quality products only. Glasnik: Could you tell us something about the past decades of the last century when you were the manager of the leading Montenegrin companies and the minister of industry, energy and mining in the Montenegrin government? M. Gomilanovic: Of course, I remember that period. There were quite good public enterprises in the area of: infrastructure (Elektroprivreda, PTT, Port of Bar …), mining – metallurgy complex of appropriate capacities, a great number of production organizations in the area of: mining, metallurgy, wood processing, metal processing, civil engineering, agriculture. These enterprises were established under the socialist political set up. And then there was a change in the social and political climate in the whole region, including Montenegro, followed by a necessary transformation and harmonization to the newly emerged economic, market and other conditions of the overall economy, which certainly provided new dimensions for the Montenegrin economy. There was a need to prepare the enterprises for privatization in the organizational and any other sense. That did not go quite as expected. Certain mistakes were made at all levels, somewhere more and somewhere less. The truth being said, the market to which we offered our economy was quite rigorous and did not show special interest due to the quite obsolete technology of our manufacturing enterprises. And then there came a period which additionally complicated the overall economic situation and other aspects of life. Like I said, may it never happen again. The sanctions imposed on FR Yugoslavia, and Montenegro as its part, by the international community added to the already difficult situation in this region so that it was difficult to maintain economy on a necessary level and, in some cases, even to have any kind of production. The fact that it was a huge problem to provide even such a basic thing as oil derivatives, and this is something all contemporaries remember, serves as the best example of that time. The fact that Montenegro could not „receive“ 5,7% of certain derivatives (which was its consumption Broj 10 Oktobar 2014. share in the FR Yugoslavia) from the then domestic produciton of this fuel resulted in the situation that Montenegrin overall economy and non-economic activities were supplied by the barrels of oil transported via the Bojana and Skadar lake. Glasnik: What do you think of the Montenegrin economy today and its development perspectives? M. Gomilanovic: It is not necessary to emphasize that the development of a state lies on its natural and human resources in the first place and that the state has its stability if it can provide its own food and energy. These resources primarily include minerals, water potentials, arable land and tourism potentials. Almost all of these natural resources are in the ownership of the state. Therefore, the state should base its economic development on a significant activation of natural potentials. And for this it only needs more courage and determination. M. Gomilanovic: I fully support every big investment project, which we have been missing for a long time (with the exception of the tunnel Sozina and the regional water supply). Although the state economy has quite weak potentials for big investments, I believe that the realization of these projects is justified given the multiple benefits that they would bring, however provided the thorough preparation of all subcontractors. If I may add, in light of this big investment, as well as the announced possibility of the construction of the Adriatic – Ionian highway and a number of big electricity and Glasnik: Europe, and the world, see more development chances in the reindustrialization. Could we do the same thing given the fact that industry used to be the generator of the Montenegrin economy? M. Gomilanovic: Thank you for giving me an opportunity to express my opinion on this issue. Let me state it simply – yes. Montenegro needs to pay more attention to industrial production than it has been the case so far. Let me remind you of the period when the share of industry in the GDP was on an extremely high level. I think that it is not good if the economy of a state depends on one or two branches of industry as such option brings numerous dangers. I cannot recollect of the fact that the state has issued an economic document which declares its strategic branches. If you do not mind my words, it seems that, for a certain period of time, we have been guided by a quite free intuition. Well, let’s consider as our strategic branch the one which participates with 10 – 15 % in the GDP. Mining industry, metal processing industry and agriculture have to have their place in the Montenegrin economy, of course, in line with the product quality which would allow them to penetrate other markets, as well. Glasnik: We are about to start the realization of big infrastructure projects. Given the current state of the Montenegrin economy, what do you think of the construction of the highway Bar - Boljare? other facilities, it is a pity that at least the first phase of the cement factory in Pljevlja was not constructed so that we could use their products instead of the imported ones. Glasnik: Given the fact that at a certain period of time you participated in the creation of the economic climate and the implementation of Montenegrin energy policy, how do you explain the fact that since 1981 not a single energy project has been constructed in Montenegro although we have badly needed them since we have faced a constant deficit of electricity? On the other hand, still, we have huge unused natural resources: hydro potential, coal, energy of the 45 sun and wind and bio energy. M. Gomilanovic: That is true. I think that it is the biggest economic mistake of the Elektroprivreda and the state. There is no justification for the fact that for 33 years we have not constructed a single production facility and that we have kept importing electricity at the same time. We can try to find an excuse but there is no acceptible explanation for this. The energy development strategies were made, remade, updated, action plans were adopted, however, no progress has been made. At least, not a visible one. Each document contains and want to sound like I am trying to find excuses but it is the fact that the nineties of the past century were not favourable for any kind of big investments. Now the situation is different. There are other opportunities for financial combinations. Even if the NGOs and other layman public add to the indecisiveness of Elektroprivreda and the state, I find it as an unacceptable excuse. Certainly, the opinion of the layman public should be listened to but not always acted upon. They take into consideration ecological aspects only but they do not consider sufficiently the economic – the construction start? M. Gomilanovic: I have already said in one interview: Montenegro would have made a much smaller mistake if it had constructed any kind of energy facility, thermo or hydro, than by not constructed a single one. Electricity is a product which we can place at the foreign market for sure. What should we build first? According to my knowledge, there is no reason for the delay in the construction of the second block of the thermo energy plant Pljevlja. Due to the fact that this project is well-defined, both from the technical and other aspects, it could see the fastest realization. This facility would ensure safety to the Montenegrin electricity system and reduce electricity deficit. Of course, it should be constructed including all parameters which take maximum care of environmental protection of the construction site. Furthermore, the construction of the thermo power plant Pljevlja II should not delay significantly the construction of another new hydro energy facility. According to my (currently) not fully reliable knowledge, I believe that the project of hydro power plant Moraca has been analysed in more detail. The planned construction of the undersea power cable requires the intensification of the construction of the second large energy facility, which would create conditions for the export of electricity surplus and justify the investment. The energy issue must never be a finished story. There is a need for a constant search and processing of new resources because there is never enough energy at a market. repeats: Montenegro has unused hydro potential (cca 70%), coal reserves (balance reserves of over 250 million tons), as well as other energy resources but ... Let me add the following: the current block of the thermo power plant is coming to the end of its work capacities. I repeat, this is a problem that is diffuclt to justify and understand. We face the constant deficit and the constant import of electricity accompanied with the payment deficit of the state. And despite this fact, we have unused resources. Here, this is not the issue of personal responsibility but of the realization of the dawning awareness that there is no time for further delay when it comes to this sector. I do not energy reasons. With the implementation of all standards which define the construction and use of these production facilities, there is no reason to accept the ideas and attitudes which would halt the further progress of society. We need to act the same way the developed world does. We need to take more courageous steps in this area. Glasnik: The professional and layman public have been disputing which big energy facility could be built fastest in Montenegro, which would be the most profitable, which would meet the sustainable development standards ... In your opinion, what should be constructed first and why? And when could I do not want to sound like I have forgotten other resources (small hydro power plants, wind, sun, bio energy). One should also count on these resources but up to a certain acceptable level. The electricity from these sources (for now) is much more expensive and the volume of energy from these sources has a limit due to the issue of the stability of the energy system. Glasnik: Who would be the most suitable investors in the new energy facilities and, given the fact that you are well-informed about this, how interested are potential investors when it comes to the projects of this type? M. Gomilanovic: We need the investors who have: experience in this area, approved technology with the most up-to-date achievements in the use of heat value (when it comes to coal), environment-friendly tech- Oktobar 2014. Broj 10 46 nology and who are willing to include domestic capacities but not at the expense of quality. Of course, I think of the investors who offer acceptable financial conditions (price and crediting). Simply, we need the investors who have passed rigorous exams. One note, maybe superflous - it is very important to study in detail the contracting obligations so that we would not say later that „it was not stated in the agreement“. Glasnik: You are a member of the Balkan Mining Congress Committee. What does the said institution do and to what extent do its activities help in the work of the companies involved in this field? M. Gomilanovic: Yes, I am a member of the Balkan Mining Congress Committee but also of the International Committee of the World Mining Congress. These institutions organize scientific congresses once in two and four years, respectively. These congresses are dedicated to the development of technics and technology in the exploitation of minerals using opet pit and deep pit methodology, preparation of minerals for further use and the environment protection measures in the mining areas. These congresses really present an opportunity for the mining and other experts engaged in this area to get in contact with the mining engineering in the Balkans and the world. Glasnik: You have been studying our mineral resources for a long time. In addition, you have published numerous scientific papers in the area of mining. Therefore, you are absolutely competent to tell us how many types of minerals Montenegro has and how we could, economically speaking, make the best use of them? M. Gomilanovic: This topic requires much more space than we currently have at our disposal. However, I need to say a few words, at least. To this date it has been determined that Montenegro has at its disposal over 30 types of minerals, of which four types are renewable and the rest are non-renewable. To this we may add technogene Broj 10 Oktobar 2014. minerals created in the alumina production process, production of the lead - zinc concentrate, production of barite and the produciton of decoration stone, especially from the first two processes. There are different levels of the mineral reserves, from exploitation to potential reserves, from significant quantities and qualities to smaller quantities. So far, the following number of deposits have been processed: 13 deposits of brown lignite coal, four deposits of brown coal, one deposit of peat, several deposits of gas and oil on the Montenegrin coast, 33 deposits of red bauxite, 13 deposits of lead and zinc, one deposit of copper, 87 deposits of 14 types of non-metal minerals, the most important being architectonic – construction stone and marl, more than 125 deposits of sub-terranean water, of which one with thermal water, four with mineral water, five deposits of technogene minerals. In this period only 16 raw materials have been exploited. It is true that some minerals have been exploited from time to time, while 10 minerals have not been exploited at all. I just want to mention the fact that the total value of a mineral is determined by: its deposits, quality, market use and profitability. These features are determined at the market, and this affects the decision whether they can be exploited. Glasnik: What was done in the mining industry of the past period? M. Gomilanovic: The thermo energy facility of 210 MW was constructed based on the brown lignite coal. A certain number of coal powered industrial capacities were also constructed. These facilities secured an annual production of up to 2,7 million tons of coal. Given the fact that Montenegro had red bauxite deposits, the alumina factory of the annual capacity of 280.000 t and an electrolysis plant with the capacity of 102.000 t of aluminum were constructed. These capacities, along with the export, secured the annual production of cca 900.000 tons of red bauxite. In addition, since Montenegro has sea salt raw material, the facilities for the production of 100.000 tons of sea salt were constructed. They use solar and industrial me- 47 thodology. The production of decoration stone reached up to 7.500 m3 or 62.000 m2 of final pieces. Also, the cement marl, technical – construction stone, brickearth, pebbles and sand, presented significant capacities for the production of construction materials and products. We should not exclude the production capacities of lead and zinc, mineral and potable water, etc., which were recognizable in the mining industry of the past period. Still, I have to put an emphasis on the following. It is hard to explain why Montenegro does not produce cement, brickearth products, lime, recognizable decoration stone and its products if we know that it has deposits of the raw materials on which this production is based. In addition, the document „Construction Development Strategy in Montenegro 2020“ developed in 2009 states that until 2020 Montenegro should complete the investments of 17 – 19 billion Euros. It is logical that this type of investments requires the necessary, above mentioned construction materials. Glasnik: What are the expectations regarding minerals and their valorization? M. Gomilanovic: The reserves and the quality of coal, red bauxite, architectonic – construction stone, cement marl, lime, subterranean water, lead and zinc certainly cover not only the needs of Montenegro but they can also be used for export. Unfortunately, all processing capacities which were constructed in the past are now considerably reduced or closed. However, when it comes to these minerals, as well as to oil and gas, I am still an optimist that they will be sufficiently exploited in the future. Glasnik: Could you please give us your opinion about the upcoming reasearch of hydrocarbon on the Montenegrin coast and the projections regarding its finding? M. Gomilanovic: I have to be very cautious when I state my attitude and disseminate the information I possess. The reason for this is the ongoing tender for the selection of potential companies for research and exploitation of hydrocarbon (oil and gas) on the Montenegrin coast. Therefore, the disclosure of certain data might not be appropriate at this moment. In the period 1950 to 1965 the land research of oil and natural gas was done by „Nafta Crna Gora“ – Bar. In the period from 1973 to the nineties of the past century the land and sea research was done by „Jugopetrol“ Kotor in cooperation with the foreign and specialized domestic companies of that time. Using the modern methods for land research, cca 1250 km of seismic profiles were recorded and 16 wells were drilled, while 10.000 km of seismic profiles were recorded and four wells were drilled in the sea. The results of the research indicate that there were conditions for the creation of hydrocarbon. These results were further supported by the findings of the researches in the southern Adriatic in Italy and Albania. Glasnik: What is the role of the Chamber of Economy of Montenegro in the economy and the state? M. Gomilanovic: In my opinion, this role is very positive. I think that the Chamber of Economy is an institution which is very important for the society under the current conditions and I think that it has found its place to best serve the society's needs. When I say society, I mean the economy as a whole. Its cooperation on important issues of the country’s socio-economic development with the Government and its organs, on the one hand, and economic organizations on the other, is an imperative in the process of selecting the directions of the country's economic development and the stabilization of the overall economy. Still, this does not imply non-realistic adaptation to any party, state organ or economic entity. Realistic economic policy and its development should present a long-term policy and the precondition of a better life. I have an especially high consideration for the extension of cooperation with the chambers from the neighbouring countries and Europe and I think that this is very useful from a wider perspective. The selection of topics for discussion at various round tables is a very important segment of the Chamber's quality of work. My opinion is based on my modest knowledge of the activities performed by international chambers. Glasnik: If you have an opportunity to read the Chamber’s magazine Glasnik, which celcebrates its 50th anniversary this year, could you tell us to what extent the magazine meets the needs of the branch of economy you are engaged in? M. Gomilanovic: I read it quite often. I would like to use this opportunity to congratulate you on the 50th anniversary of Glasnik. I congratulate the publisher – the Chamber of Economy, editorial board and all journalists and other authors of articles who contributed to the long life of this magazine. The topics covered by Glasnik in essence present the records of the Chamber’s activities, which is completely all right. I would suggest, without any intention to sound uppish, to include more topics from the lives of particular enterprises but not done as a result of office work but as a result of a field visit. The testimony of the employees, a portrait of work processes, the words of immediate management are also, I think, useful topics and something the magazine of this type should also cover. Oktobar 2014. Broj 10 48 Dr Radoje Žugić, Ministar finansija Vratiti javni dug na održiv nivo Hitno reagovati i popraviti negativni saldo bilansa plaćanja u razmjeni robe sa inostranstvom. U toku je izrada srednjoročne strategije sprovođenja fiskalne politike sa mjerama koje će kroz podsticaje stvoriti preduslove za unapređenje konkurentnosti ekonomije i povećanje izvoza, izjavio je ministar finansija dr Radoje Žugić. ostvarenju osnovnih ciljeva ekonomske politike Crne Gore – jačanja konkurentnosti ekonomije, dostizanja viših stopa privrednog rasta i povećanja životnog standarda stanovništva – kaže ministar. - Glavni cilj kreiranja i sprovođenja strategije je vraćanje javnog duga na održiv nivo i stvaranje fiskalnog prostora za dodatnu investicionu potrošnju, imajući u vidu potrebe u oblasti infrastrukture i druge razvojne prioritete. U cilju adekvatne valorizacije naših resursa, te postepene izmjene privredne strukture i modela razvoja, predložene mjere u okviru pomenute strategije stvoriće preduslove za vođenje aktivnih sektorskih politika, kako bi se unaprijedila konkurentnost domaće ekonomije i povećao izvoz, odnosno udio razmjenjivih dobara, što će imati pozitivan uticaj na platni bilans u razmjeni robe sa inostranstvom. U tom cilju, Strategija će predložiti odgovarajuće fiskalne podsticaje za sektorske prioritete – u prvom redu, za: turizam, energetiku, poljoprivredu i metalsku industriju. Pri tome bi se svakako vodilo računa da se ne naruši postojeća fiskalna pozicija države – objasnio je ministar. Žugić upozorava da se mora hitno reagovati i popraviti negativni saldo bilansa plaćanja u razmjeni robe sa inostranstvom jer, kako je ocijenio, ovakvo stanje na duži period može uzrokovati redukciju novčane mase. Model koji se priprema predviđa promjenu strukture oporezivanja. - Model reforme poreskog sistema koji će biti predložen predviđa promjenu strukture oporezivanja, koja bi podrazumijevala transfer ka porezima koji imaju niži negativan uticaj na ekonomski rast, uz smanjenje poreskog opterećenja dobiti i dohotka – najavio je Žugić. Na ovaj način bi se, smatra ministar, oslobodio potencijal za rast. - To bi uz prateće reforme u drugim oblastima, nesumnjivo doprinijelo efikasnijoj valorizaciji naših ogromnih resursa, te bržem Broj 10 Oktobar 2014. - Crna Gora obiluje ekonomskim potencijalima koji nijesu adekvatno valorizovani. Zbog hitne potrebe njihove valorizacije, kao i radi zaustavljanja negativnih demografskih tendencija, koje karakterišu određene dijelove naše zemlje, imamo izraženu potrebu za dinamičnijim ekonomskim rastom. Više stope rasta Crnoj Gori su neophodne i radi minimiziranja osnovnih ekonomskih ranjivosti koje se, prije svega, ispoljavaju u negativnom saldu bilansa plaćanja u razmjeni robe sa inostranstvom. Duži period ovakvog stanja može uzrokovati redukciju novčane mase, što dalje može proizvesti recesione efekte, te je jasno da se mora hitno reagovati. Neophodno je, kroz zdravu konkurenciju, integrisati domaće sa internacionalnim tržištem, kao jedinim izvorom akumulacije nove vrijednosti. U suprotnom, velike su šanse da slabosti ovakog izbora nadvladaju prednosti i stvore još veće probleme za kreatore politike i reforme u sistemu – ocijenio je Žugić. Ministarstvo finansija se, imajući ovo u vidu, kaže ministar, aktivno bavi fiskalnom politikom koja, kroz proces konsolidacije prihodne i rashodne strane budžeta i odgovarajuće podsticajne mjere, treba da doprinese ozdravljenju javnih finansija i dinamiziranju privrednog rasta. 49 Ljiljana Filipović, Potpredsjednica Privredne komore Povezati izvozna preduzeća Povoljniji bilans trgovinskih odnosa sa inostranstvom ostvarljiv i kroz promjenu strukture izvoza, jačanje konkurentnosti, supstituciju uvoza, bolji institucionalni okvir za njegovu promociju. U spoljnotrgovinskoj razmjeni Crne Gore deficit je godinama izuzetno visok, a izvoz robe ne pokriva više od četvrtine uvoza. Jednostavnije rečeno, Crna Gora kupuje četiri puta više nego što prodaje. Odnosno, u ovom segmentu, četiri puta više troši nego što zarađuje. Crna Gora ima jednu od najnižih stopa izvoza roba u odnosu na svoj BDP. Kada se i usluge uključe u sagledavanje izvoza kao dijela BDP-a i dalje je niži od 40%. U poređenju sa drugim malim zemljama kao što je Slovenija koja ima koeficijent 68%, Estonija 78% ili Malta 85% - jasno je da Crna Gora ne koristi izvoz kao pokretač rasta, koji je doveo do transformacije brojnih malih zemalja. Vjerujem da su uzroci dovoljno poznati i najširoj, a ne samo stručnoj javnosti, budući da je problematika veoma zastupljena u radu nadležnih institucija i interesovanjima brojnih subjekata društva. Što se tiče Privredne komore, ova pitanja su u fokusu brojnih strateških dokumenata i praktičnih projekata u poslednjih desetak godina. Zato, za ovu priliku samo kratko podsjećanje na sliku stanja, manifestacije i uzroke. Robnu razmjenu sa inostranstvom karakteriše slaba diverzifikovanost tržišta (u 2013. godini 86% izvoza skoncentrisano je na 10 zemalja), skroman asortiman proizvoda (samo dvanaest grupa proizvoda čine 81% ukupnog našeg izvoza), pri čemu izvozimo proizvode sa niskom dodatom vrijednošću, a uvozimo u veoma visokom procentu proizvode koje u Crnoj Gori proizvodimo, ili bismo mogli proizvoditi u dovoljnim količinama. Stvari stoje bolje, ali ne i onako kako bi moglo biti, u razmjeni usluga sa inostranstvom. Tu Crna Gora ostvaruje suficit kojim se donekle ublažava visok robni deficit i popravlja platni bilans zemlje. Najveći prihodi od usluga ostvaruju se od turizma (63%) i transporta (16,3%). Ključna ograničenja koja utiču na rast izvoza robe su: premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje, kao i nedovoljna konkurentnost privrede. Ostvareni rezultati su neodrživi i zahtijevaju sistemski pristup i posvećenost, kako javnog, tako i privatnog sektora. Na osnovu ovih kratkih uvida u osnovne činjenice, gotovo da se sami po sebi nameću odgovori na pitanje šta bi valjalo raditi da bi se odlučnije i sa jasnim pozitivnim efektima krenulo ka ozbiljnijem uravnotežavanju bilansa plaćanja. U najkraćem, povoljniji bilans trgovinskih odnosa sa inostranstvom ostvarljiv je kroz: (1) povećanje broja izvoznika i vrijednosti izvoza, (2) promjenu strukture izvoza, (3) jačanje konkurentnosti, (4) supstituciju uvoza, (5) povezivanje izvoznih preduzeća, kao i (6) uspostavljanje efikasnog institucionalnog okvira za promociju i rast izvoza. I prihodi od turizma mogli bi biti veći ukoliko bi se bar djelimično otklonile slabosti kao što su: saobraćajna dostupnost, sezonski karakter, monolitnost (visoko učešće gostiju iz malog broja zemalja), struktura smještajnih kapaciteta i nedostatak hotelskih kapaciteta visoke kategorije, nedovoljna zastupljenost domaćih proizvoda u turističkoj ponudi. Sve u svemu, nužan je proaktivan stav u pogledu kreiranja politike i strategije izvoza i u domenu njihove realizacije. Takva makroekonomska politika, uz institucionalnu podršku koja će izvoznicima olakšati uključivanje u trgovinske tokove, ali ne uz favorizovanje koje znači ignorisanje tržišnih zakonitosti i standarda međunarodne konkurentnosti, nužan su uslov i osnov za agresivniji i organizovaniji nastup domaćih firmi na inostranim tržištima. Oktobar 2014. Broj 10 50 Čedomir Marović, inženjer agronomije Institucionalni razvoj kao sistemska podrška agraru Crnoj Gori je potrebna inovativna sveobuhvatna strategija koja bi bila usmjerena u pravcu optimizacije čitavog sistema ishrane stanovništva i izvoza. U spješnost razvoja poljoprivrede presudno zavisi, kako od utemeljenosti dobre agrarne politike na duži rok, tako i od stepena osposobljenosti njenih razvojnih institucija. Njihov primarni zadatak je da efikasno djeluju, kako u tekućoj proizvodnji i na tržištu, tako i u oblasti investicionog razvoja. Ima se utisak da sada agrarni sistem u Crnoj Gori funkcioniše po nahođenju i kao takav predugo ne produkuje željeni rast, stabilnost proizvodnje i poboljšanje životnih uslova ljudi na selu. Takvo stanje negativno se odražava, kako na ekonomsku i socijalnu stabilnost države, tako i regionalnu uravnoteženost i kvalitet života ljudi u prostoru. Zelena revolucija je danas pitanje od planetarnog značaja. Ljudi koji izučavaju problematiku o kojoj je riječ nemaju dileme, da je „efikasna i moralna navigacija u vrijeme zelene revolucije, možda najsloženiji problem sa kojim se danas suočava čovječanstvo. Došlo je vrijeme da se ono počne ozbiljno rješavati“. Rast stanovništva u svijetu ne prati rast pojoprivredno-prehrambenih proizvoda. U toj ekonomsko-socijalnoj disproporciji više od jedne milijarde ljudi živi u zoni totalnog siromaštva ili od 1,25 dolara na dan. Prema zvaničnim podacima visok procenat tih nesrećnika umire od gladii i on je dosegao do nivoa koji je uzdrmao moral čovječanstva. Paralelno sa prethodnim, klimatske promjene i poremećaj ekološke ravnoteže doveli su svijet pred teške izazove epohe. Prema riječima naučnika, ukoliko se nagomilani problemi ne budu ubrzano rješavali, prijeti nestanak ljudskog roda. Čovjek nije vlasnik zemlje. Mi smo samo njena djeca i dužni smo da je predamo narednoj generaciji, očuvanu i privredno-ekonomski unaprijeđenu. Višedecenijske posljedice devastacije ruralnog prostora u Crnoj Gori više su nego porazne. Dvije trećine stanovništva u Crnoj Gori živi u sivilu gradskih četvrti, sa sumnjivom perspektivom mladih ljudi. Razvojni ciljevi Crnoj Gori je potrebna inovativna sveobuhvatna strategija koja bi bila usmjerena u pravcu optimizacije čitavog sistema ishrane stanovništva i izvoza, na principima jasno definisanih i konsenzualno usvojenih ciljeva, na jednoj strani, a na drugoj razrada čitavog instrumentarija za ostvarivanje tih ciljeva. Godinama se nameće to pitanje, međutim džabe! Iz izlaganja na naučno-stručnom savjetovanju kojem su prisustvovali predstavnici osam Balkanskih zemalja održanom u Tivtu od 02.09. – 04.09.2014 godine, na temu: »Tehnologija, kultura i razvoj«). Broj 10 Oktobar 2014. U pogledu ograničavajućih faktora razvoja stanje se može okarakterisati na sledeći način: (a) Nedostatak koncepta - strategije razvoja poljoprivrede i ruralne privrede na duži i kraći rok; (b) monocentričnost aktuelnog koncepta razvoja, koji u praksi poznaje samo seosku farmu; (c) nedostatak koncepta zemljišne politike sa svim posledicama na razvoj agrarne privrede u Crnoj Gori; (d) nizak nivo tehničko - tehnoloških i tržišnih znanja u praksi sa svim posledicama na stanje u tekućoj proizvodnji i investicionom razvoju; (e) nizak nivo državnih podsticaja razvoju poljoprivrede i ruralne privrede (1% godišnje budžetske potrošnje u Crnoj Gori) i (f) Veoma nizak nivo izgrađenosti institucija agrarnog sistema kao nosećih funkcija razvoja svake napredne agrarne privrede i drugo. Razvojni ciljevi u poljoprivredi i ruralnoj privredi Crne Gore mogu se definisati na sljedeći način: 51 • Povećanje obima i strukture poljoprivredne proizvodnje, koja će rezultirati većim stepenom snadbjevenosti domaćeg tržišta sopstvenom proizvodnjom i izvozom; realnoj potrebi ljudi i krupnom preduslovu vraćanja života i ekonomije na cjelini crnogorskog prostora; U kontekstu rečenog valja imati u vidu da inteziviranjem razvoja agrara Crna Gora može imati: 11 ekskluzivnih (brend) i 18 visoko kvalitetnih proizvoda; Preduslovi za ostvarivanje razvojnih ciljeva Ekskluzivni (brend) proizvodi: Njeguška pršuta, Kaštradina, Njeguški sir, goveđi košet, sušeni šaran, Pljevaljski sir, Durmitorski skorup; Crnogorska lozova rakija, vino vranac, Nikšićko pivo, i Crnogorski med; Visokokvalitetni proizvodi: bijelo vino, povrće, mješavina, kozji sir, kozje meso, sok od borovnica, sok od barskog šipka, suva smokva, stona maslina, maslinovo ulje, mandarina, školjke, dimljena ukljeva, pastrmka, bijela morska riba, koštičavo voće (orah, lješnik, badem), mineralna voda, prirodna izvorska voda. • Usklađenost crnogorskog agrarnog zakonodavstva sa Evropskim pravilima i normama, kao bitnim pretpostavkeama na putu savremene poljoprivredne proizvodnje i učlanjivanja u familiju razvijenih zemalja Evrope. • Naučno – stručna definicija optimalnog tržišno- ekonomskog koncepta razvoja farme; • Definicije koncepta razvoja 7.000 ha zemljišta vraćenog ranijim vlasnicima (ranije društveno i meliorisano zemljište). • Prihvatanje ranije projektovanog ili ustanovljivanje novog razvojnog koncepta aktiviranja 12.000 ha u priobalnoj zoni Skadarskog jezera. • Priprema i realizacija projekta zaštite od periodičnog plavljenja Skadarskog jezera, naselja Zete (5.000 ha); Rješenje se traži u regulaciji rijeke Bojane i Drima u saradnji sa Albanijom. • Maksimalno podsticanje proizvodnje organske hrane. Sada ta proizvodnja učestvuje sa minornih 0.7% u ukupnoj godišnjoj proizvodnji hrane. • Novim konceptom agrarnog razvoja poentu treba staviti na brži razvoj brdsko-planinskog područja, kao manje razvijenog dijela Crne Gore. • Pod uslovom da se predmetna ograničenja riješe na povoljan način, prosječan godišnji rast proizvodnje trebao bi da se kreće na nivou od oko 7 % godišnje, odnosno 10 – 12 % kao ciljnom stopom na duži rok. • Mjere nove agrarne politike treba da rezultiraju ubrzanim razvojem zdravstvenih i kulturno-ekonomskih prilika na selu kao Preduslovi za ostvarivanje razvojnih ciljeva mogu se definisati na sledeći način: •Jedinstveni agrarni prostor u Crnoj Gori treba regionalno organizovati, kadrovski i tehnički osposobiti u okviru kojeg bi organizaciono-ekonomski i razvojno egzistirali pet agroekoloških regiona: mediteranski, zetsko-bjelopavlićki, dolinski region, region krša, i region visokih planina. • Izgradnja i rekonstrukcije putne mreže i ostale komunalne infrastrukture na ruralnom prostoru. • Definicija zemljišne politike i izdizanje te politike na nivo zakona koji će maksimalno štititi zemljišni resurs na jednoj strani, a na drugoj, maksimalno podsticati proširivanje obradivih zemljišnih površina. • Državni podsticaji poljopriv redi i ruralnoj privredi U 2016 godini trebala bi da se kreću na nivou 3-4% državne budžetske potrošnje u 2016. godini; Sada je ona simboličnih 1,7%. Funkcija nove agrarne politike nezamisliva je bez postojanja jakih institucija agrarnog sistema kao što su: - Jaka istraživačko razvojna i obrazovna institucija sa naglaskom na primijenjena (inovativna) naučna istraživanja. - Agrarni razvojni centar kao projektantska i realizatorska institucija, čiju djelatnost pored dobrih projekata treba da čini njihova razvojno ekonomska uspješna realizacija i njihovo uhodavanje proizvodnje i tržišta, do nivoa projektovanih ekonomskih vrijednosti i više. - Specijalizovana finansijska institucija, čiji bi zadatak bio stvaranje finansijske osnove za ofanzivnu realizaciju programa razvoja u agraru (tekuća proizvodnja i investicioni razvoj) i plaćanja po toj osnovi. - Fleksibilne obrazovne i razvojne institucije sa svojim punktovima u okviru 5 agroekoloških regiona i zaživljavanje u praksi t.z.v. “Zelene diplome” bez čijeg posjedovanja niko ne može koristiti državna podsticajna sredstva i bankarske kredite, kako u tekućoj proizvodnji tako i u oblasti investicionog razvoja. - Jaka terenska savjetodavna služba, (što sada nije slučaj) i konačno, - Jaki sistem informatičke podrške tekućoj proizvodnji i investicionom razvoju. • Poresku i niz drugih politika valja postaviti u funkciji zaštite farme i njene tržišne i ekonomske konkurentnosti. • Očuvati od zagađenosti agrarni prostor i ozakoniti, institucionalizovati i kadrovski tehnički osposobiti nosioce organske proizvodnje hrane, kao prioritetnog pravca razvoja, i konačno, • Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja organizaciono i kadrovski, dizajnirati u skladu sa zahtjevima za ostvarivanje ciljeva nove agrarne politike, odnosno na principima kako se to decenijama radi u zemljama razvijene ekonomije. Zaključne ocjene Na kraju ovog kratkog pregleda valja zaključiti sledeće: • Crna Gora bez obzira na veličinu, raspolaže sa značajnim prirodnim i tržišnim mogućnostima za proizvodnju i plasman roba hrane na domaćem i inostranom tržištu. • Sadašnje stanje i stepen razvijenosti poljoprivrede i ruralne privrede, ne zadovojava, što najbolje oslikava niska robna proizvodnja i nekonkurentnost na domaćem i inostranom tržištu. Zbog ove činjenice Crna Gora u ovom trenutku ostvaruje uvozno-izvozni deficit oko 400 miliona eura. • Definicija stanja i nove strategije razvoja poljoprivrede i ruralne privrede u Crnoj Gori. Pojednostavljeno, nužno je uspostaviti sistem vladavine specijalističkih znanja. Za preduzetništvo u agraru Crne Gore postoje: (a) Odlični prirodni uslovi, i (b) lokalno i inostrano tržište nijesu ograničavajući činioci razvoja. Nedostaju: Strateški okviri (dobra agrarna politika) i u njoj jake institucije agrarnog sistema, bez čije se podrške ne može računati na uspješan razvoj Crnogorskog agrara, a time ni socijalno – ekonomska stabilnost države i regionalna ravnomjernost života u prostoru. I konačno, rješenja o kojima je riječ posjeduju političku, naučno-sociološku, tržišno-ekonomsku i kulturološku dimenziju, zbog čijeg značaja treba da nađu svoje mjesto u bidućoj modifikovanoj i sveobuhvatnoj Crnogorskoj agrarnoj strategiji! Oktobar 2014. Broj 10 52 Nectar sokovi na dalekim tržištima Proizvodi srpske kompanije Nectar uskoro bi trebalo da se nađu i na tržištu Afrike, Bliskog i Srednjeg istoka, Kine i Japana, najavio je njen generalni direktor Čedo Praška, nakon učešća na najvećem međunarodnom sajmu prehrambene industrije SIAL 2014. u Parizu. U opširnom prilogu „Slovenija na rasprodaji”, navodi se i mišljenje Mata Granića, nekadašnjeg hrvatskog ministra vanjskih poslova. Za njega list kaže da tijesno sarađuje sa pojedinim hrvatskim investitorima u Sloveniji. Granić nije potvrdio tezu da se radi o strateškom planu hrvatske politike da preuzme što više slovenačkih kompanija. - Naravno da je širenje hrvatskih poduzeća u Sloveniju posljedica strategije, ali ne radi se o strategiji države nego o strategiji pametnih pojedinaca, poput Todorića i drugih - kazao je Granić za „Delo”. Procjenjuje se da stranci, investiranjem preko fiducijarnih računa već raspolažu s više od 350 miliona eura slovenačke korporativne imovine. On je objasnio da su kupci sa pomenutih tržišta zainteresovani prije svega za gotove proizvode, ali i za distribuciju poluproizvoda - smrznutog voća, kaša, voćnih koncentrata. Podsjetio da Nectar i Fructal (koji je u vlasništvu srpske kompanije) zajedno već izvoze na 50 različitih tržišta. Riječ je o preduzećima kao što su farmaceutska kompanija Krka, koncern za proizvodnju aparata za domaćinstvo Gorenje, reosiguravajuća kuća Pozavarovalnica Sava, te ljubljanski Petrol, energetska kompanija sa najvećim godišnjim prihodima. Milijardu eura za povezivanje zapadnog Balkana - To nisu izolirane poslovne operacije nego u velikoj mjeri strateške odluke, pri čemu sudjeluje i aktualna hrvatska politika - rekao je za vodeći slovenački dnevnik Borut Šuklje, nekadašnji istaknuti političar i ambasador u Beogradu, često citirani poslovni analitičar i politički lobista. Oktobar 2014. Kako je dodao, na skupu je bilo riječi i o unapređenju transporta i energetike, a EU će podržati zemlje Zapadnog Balkana po pitanju politike, ali i dodijele sredstava. - EU je spremna da podrži bolju povezanost sa bespovratnim sredstvima iz IPA fondova u iznosu od milijardu eura, i 10 milijardi eura do 2020 godine. To znači da konačno prelazimo sa riječi na djela - rekao je Füle. Podsjetivši da je ovo njegov posljednji angažman u regionu, Füle je zahvalio partnerima u cijelom regionu na zajednički obavljenom poslu. Prodaju mrežu banaka u regionu Advent International, investicioni fond sa sjedištem u SAD, i EBRD kupiće mrežu Hypo banke u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji. - Hypo Alpe-Adria-Bank International AG (HBInt.) donijela je u načelu odluku o prodaji svih dionica u Hypo SEE Holdingu AG (mreža iz jugoistočne Evrope u kojoj posluje) Advent Internationalu u koju se uključila i Evropska banka za obnovu i razvoj - potvrdili su iz Hypo banke. Evropska unija je spremna da izdvoji do milijardu eura iz pretpristupnih fondova kao pomoć projektima za povezivanje zemalja Zapadnog Balkana, izjavio je u Beogradu evropski komesar za proširenje Štefan Füle. EU je spremna da pomogne da zemlje regiona dobiju još 10 milijardi eura u vidu zajmova, rekao je Füle poslije sastanka šefova diplomatija i ministara ekonomije zapadnog Balkana. On je u obraćanju novinarima istakao tri ključne tačke skupa, a jedna od njih je da u Srbiju i region treba donijeti benefite proširenja i prije ulaska u EU. Zemlje zapadnog Balkana obavezale su se da će podnijeti reformske programe što će poslati signal investitorima, rekao je Füle. Broj 10 vijesti Ovaj fond je dao ponudu zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj koja iznosi 100 miliona eura, piše slovenački poslovni list Finance. Hrvatska sve uticajnija u slovenačkoj privredi Hrvati su posljednjih nekoliko godina među najvećim investitorima u slovenačke kompanije, ne samo putem preuzimanja preduzeća poput Mercatora i Droge Kolinske na tenderima, nego i kupovanjem paketa dionica na Ljubljanskoj berzi, navodi se u članku ljubljanskog „Dela”. Region Herbert Walter, predsjednik Nadzornog odbora Hypo Alpe-Adria-Bank International, objasnio je da su imali više ponuda za mrežu u jugoistočnoj Evropi - To nam govori da strani investitori nastavljaju da vrednuju ulogu koju Hypo Alpe Adria ima na Balkanu, kao vodećeg pružaoca finansijskih usluga. Uprave banaka su vodile intenzivne pregovore do posljednjeg trenutka. Sposobnost i strategija nastavljanja uspješnog vođenja poslovanja ove mreže predstavljale su ključni kriterijum za donošenje ovakve odluke. Uspješnom prodajom, budući izgledi za Hypo Alpe Adria i njeno poslovanje putem mreže u jugoistočnoj Evropi, a time i za 3.900 radnika u poslovnicama u ovom regionu, ostat će netaknuto – rekao je Walter. 53 Zagreb-Rijeka od strateškog interesa za zemlju, te da postoje drugi modeli za rješenje problema velikih dugova nastalih zbog uzimanja kredita za njihovu izgradnju. Vlada Hrvatske smatra da je monetizacija autoputeva ključna za smanjenje javnog duga, koji trenutno iznosi četiri milijarde EUR. U naredne tri godine dolazi naplata dvije milijarde EUR glavnice. Hypo mreža u jugoistočnoj Evropi obuhvata vlasničke udjele u šest banaka koje posluju u pet zemalja, sa 245 poslovnica i 1,15 miliona klijenata i ukupnim bilansom od oko 8,4 milijardi eura. - Smatramo da je konzorcij Advent Internationala i EBRD-a privlačna kombinacija iskustva i znanja na polju tržišta kapitala, kada je riječ o tržištu istočne Evrope. Istovremeno, smatramo da je konzorcij dobar partner koji nam nudi potrebnu sigurnost da će refinansiranje u iznosu od 2,2 milijardi eura, koji ostaje u okviru mreže iz JIE, biti ponovo vraćeno – dodao je Walter. Ministar pomorstva, saobraćaja i infrastrukture, Siniša Hajdaš Dončić saopštio je ranije da bi do 2038. godine dug mogao da dostigne osam milijardi EUR. - Ako možemo dobiti jedan dio prihoda odmah i zatvoriti nepovoljne kredite, zašto to ne učiniti - rekao je Hajdaš Dončić i ocijenio da je sve ostalo stvar emocija. Portparol Vlade Aleksandar Georgiev rekao je da je uslov za dobijanje subvencija za te turiste da imaju organizovan boravak u Makedoniji od najmanje sedam noći i da organizovano dođu u zemlju vazdušnim saobraćajem, prenosi Tanjug. Robna kuća Ikea u Beogradu Pored toga, od 1. januara biće odobravane subvencije u iznosu od 65 eura za privlačenje turista iz Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Kazahstana, Azerbejdžana i Katara. Memorandum o izgradnji prve robne kuće »Ikea« Beogradu potpisali su u Vladi Srbije potpisali potpredsjednica Vlade i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, gradonačelnik Beograda Siniša Mali i direktor sektora za nekretnine i razvoj kompanije »Ikea« u jugoistočnoj Evropi Vladislav Lalić. U Hrvatskoj je u oktobru organizovano prikupljanje potpisa za referendum protiv davanja autoputeva u koncesiju. Organizatori ove akcije hrvatski sindikati i organizacije civilnog društva okupljene u inicijativu „Ne damo naše autoceste” smatraju da su autoputevi Zagreb-Split i Makedonija računa na 400 miliona USD Makedonija će u naredne četiri godine moći da računa na 400 miliona dolara od Svjetske banke za jačanje ekonomskog rasta, što će pomoći otvaranju novih radnih mjesta i uvećanju prihoda u svim segmentima društva. Vlada Makedonije donijela je odluku o povećanju subvencija za privlačenje turista iz Bosne i Hercegovine (BiH), Srbije i Bugarske, sa 25 na 35 eura po gostu. Autoput i koncesija Gradnja robne kuće u Beogradu kod Bubanj Potoka, treba da počne na jesen naredne godine, prenosi Biznis.ba. U Vladi očekuju da bi monetizacija autoputeva trebalo da bude završena najkasnije do februara naredne godine. Povećane subvencije u makedonskom turizmu Uslov za dobijanje subvencija za turiste iz tih država je da ima najmanje tri noći u Makedoniji. Bubanj Potoka oko 70 miliona eura, ali i da je planirana izgradnja ukupno pet robnih kuća na teritoriji Srbije, dvije u Beogradu (Beograd-Istok kod Bubanj Potoka i Beograd - Zapad) i po jedna u Nišu, Novom Sadu i centralnoj Srbiji, a da je očekivana vrijednost ukupne investicije 300 miliona eura. Švedski proizvođač nameštaja »Ikea« u izgradnju prve robne kuće u Beogradu, kod Bubanj Potoka, uložiće 70 milioina eura i zaposliti 300 radnika. Saopšteno je da vrijednost investicije kod To je predviđeno u novoj strategiji za partnerstvo sa Makedonijom za period od naredne do 2018. godine, koji je razmotrio Bord direktora SB, prenosi Capital.ba. - Nova strategija plod je dobrog partnerstva Makedonije i SB, koja daje čvrstu podršku zemlji u njenom razvoju i aspiracijama za pristup u EU - navodi se u saopštenju. Najveća evropska fabrika baklava Najveća evropska fabrika baklava „New Bakery” otvorena je u Hrvatskoj, u Lukavcu nadomak Zagreba. New Bakery je britanska investicija u Hrvatskoj i primjer kako su strani ulagači prepoznali tu zemlju kao sigurnu i stabilnu za osnivanje ovako velike fabrike i za investiciju ovolikog opsega - kazala je Eva Pavić, portparol New Bakery. Fabrika se prostire na više od hiljadu kvadratnih metara i opremljena je modernim proizvodnim pogonom. Proizvode će plasirati prvenstveno na tržišta zapadne Evrope, odnosno zemalja EU. Oktobar 2014. Broj 10 54 Veselin Kraljević, direktor Trgovačke kuće Monte HU Trading Najefikasniji put unapređenja poslovnih veza Broj 10 Oktobar 2014. 55 Trgovačka kuća Monte HU Trading u Podgorici je najkraći i najefikasniji način da ojačamo saradnju malih i srednjih preduzeća, a umrežavanje ovih firmi svakako će doprinijeti rastu državnih ekonomija. V eselin Kraljević je bezmalo čitav radni vijek proveo u svijetu, uspješno se oprobao u različitim biznisima: u turizmu i ugostiteljstvu, avio i pomorskom saobraćaju, trgovini... Srađivao je sa renomiranim stranim kompanijama, radio u Mađarskoj, Italiji, Čehoslovačkoj, Americi, Lihtenštajnu... Kroz posao je upoznao brojne menadžere, ambasadore, profesore svjetskih univerziteta. Predsjednik je Društva crnogorsko-mađarskog prijateljstva i potpredsjednik Udruženja evropska dijaspora Crne Gore, jedan od osnivača Teniskog saveza Crne Gore, vitez je Mađarskog viteškog reda koji postoji na svim kontinentima... Glasnik: Nedavno je u Podgorici otvorena Trgovačka kuća Monte HU Trading, a Vi ste izabrani za njenog direktora. Budite ljubazni prezentujte ovo predstavništvo, šta mu je funkcija? V. Kraljević: Monte HU Trading nastala je kao rezultat uspješne saradnje Mađarske i Crne Gore. Ona je zvanični partner Mađarske nacionalne trgovačke kuće i 14-ta u svijetu koja je otvorena od strane HNTH. Direktni smo posrednici u poslovima između crnogorskih i mađarskih preduzetnika i to bez naknade za naše usluge. Iz lepeze usluga koje nudimo izdvajam: najnovije informacije o mađarskim kompanijama i njihovim proizvodima, cjenovnik mađarskih proizvoda u odnosu na relevantne artikle, posredovanje pri povezivanju mađarskih i crnogorskih privrednika, pomoć u proceduri sklapanja poslova... Korektnost u poslovanju garantuje HNTH (Hungarian National Trading House) koja je 99% u vlasništvu mađarske Vlade. Otvaranjem Trgovačke kuće Monte HU Trading u Podgorici, pronašli smo najkraći i najefikasniji put da intenziviramo poslovne veze između mađarske i crnogorske privrede, da ojačamo saradnju malih i srednjih preduzeća, da umrežimo ove firme. Želja nam je da povežemo proizvođače i kupce, a ne da trgujemo preko posrednika. Na primjer, Mađarska ima razvijene farme, poznat je proizvođač stočne hrane, a nama bi bila dragocjena njihova znanja iz poljoprivrede. Zar ne bi bilo dobro kada bi zadruge na sjeveru naše države mađarskim investitorima ponudile hektare, a oni njima znanje i novac. Dakle, ukoliko bi strani investitori ušli u naše zadruge, Crna Gora bi, moguće, u narednih sedam godina mogla da proizvede dovoljno hrane za stanovništvo i turizam. Glasnik: Mađarska trgovačka kuća je državna institucija, a cilj joj je afirmacija međunarodne privredne saradnje. Saopštite više detalja. V. Kraljević: Mađarsku nacionalnu trgovačku kuću osnovali su 2013. godine mađarska Vlada (99%) i tamošnja Privredna komora (1%). Aktivnosti su organizovane na dva nivoa: filtriranje tržišta i pronalaženje mađarskih kompanija čiji proizvodi i usluge mogu biti konkurentni na stranom tržištu. U planu je da se otvore predstavništva u 45 zemalja svijeta. HU trejding pospješiti saradnju crnogorskih i mađarskih preduzeća? V. Kraljević: Naš cilj je da pružimo kvalitetne usluge i najbolje proizvode i na taj način intenzivnije povežemo dvije privrede Mađarske i Crne Gore. Već smo načinili konkretne poslovne poteze, posjetili smo ili, pak, planiramo obilazak nekih crnogorskih kompanija iz pomenutih djelatnosti, i nadamo se skoroj realizaciji značajnih biznis projekata. Smatramo da je preduslov jačanja poslovne saradnje preduzeća dvije države bolja informisanost o bogatim prirodnim resursima Crne Gore. Glasnik: Značajan segment Vaše biografije je angažman u crnogorskoj dijaspori. Učešće u ovako značajnoj misiji, a tiče se očuvanja i afirmisanja crnogorskog identiteta, pretpostavljam da Vam je itekako važno i da sa zadovoljstvom govorite o tim iskustvima. Da li bi dio toga podijelili sa čitaocima Glasnika? V. Kraljević: Davno sam se otisnuo u svijet, u ranim godinama života. Obišao sam brojne države, gdje sam radio u proizvodnji, avio i pomorskom saobraćaju, turizmu, trgovini, igrama na sreću... želio sam da uspijem, da postanem neko. Uvijek sam nastojao da promovišem Crnu Goru, da svoju državu predstavim strancima ili, pak, da ih dovedem ođe, kao turiste ili moje prijatelje. Podsjetiću na neke moje aktivnosti u crnogorskoj dijaspori. Crnogorski iseljenici iz više od petnaest evropskih zemalja 30. maja 2009. održali su Osnivačku skupštinu na kojoj je formirano Udruženje Evropska dijaspora Crne Gore. Na Osnivačkoj skupštini NVO Evropska dijaspora Crne Gore izabran sam za potpredsjednika. Po povratku sa prvog kongesa crnogorske dijaspore u Njujorku održanom u oktobru 1999. godine, počeo sam da radim na realizaciji moje stare ideje o osnivanju crnogorskog udruženja u Mađarskoj. Kako u Mađarskoj živi i radi mali broj Crnogoraca, na kraju se kolo svelo na mene, moju suprugu Lađić-Kraljević Nataliju, Vesnu Pejović udatu Kiš (Kiss) i njenog supruga Gabora Kiša (Kiss). Društvo mađarsko-crnogorskog prijateljstva “Vladika Danilo“ konstituisano je 24.02.2001. godine, u prisustvu većeg broja zvanica iz Mađarske i drugih zemalja, a ja sam izabran za predsjednika. Društvo je osnovano sa ciljem da zbliži ljude dvije države čije istorijske veze datiraju još iz vremena Astro-Ugarske monarhije. Ideja da naše udruženje nosi ime Vladika Danilo vezuje se za Mađarsku istoriju. Vladika Danilo je 1700. godine hirotonisan u Sečuju (mjesto u Mađarskoj) od strane Arsenija Čarnojevića. Različitosti u kulturi i mentalitetu obostrano obogaćuju rad udruženja, a članovi Udruženja rade u državnim institucijama, (Ministarstvo inostranih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo za manjine, nacionalna avio kompanija, televizija) ili su vlasnici privatnih kompanija... Mađarska nacionalna trgovačka kuća nudi visok kvalitet, izvozne i konkurentne proizvode i usluge fokusirajući se prvenstveno na poljoprivredu, industriju hrane, građevinarstvo, hemijsku industriju, informacione tehnologije, zaštitu životne sredine, mašinsku industriju, zdravstvo. Udruženje je organizovalo proslavu povodom obnove nezavisnosti Crne Gore. PrisustvovalI su visoki predstavnici državnih institucija i privrednih subjekata sa kojima smo proslavili ponovno rođenje crnogorske državnosti. Mađarski članovi udruženja su meni kao predśedniku uručili pehar sa posvjetom. Glasnik: Kakva su Vaša očekivanja: da li će Trgovačka kućai Monte Na proljeće 2012. godine Društvo mađarsko-crnogorskog prijaOktobar 2014. Broj 10 56 teljstva „Vladika Danilo”, u saradnji sa Istorijskim institutom pri Mađarskoj akademiji nauka, štampalo je prvu istoriju Crne Gore na mađarskom jeziku, autora Zoltana Mađara, istoričara i arhitekte, potomka čuvene mađarske porodice iz Zelenike. Knjiga je promovisana u Podgorici. Pomenuću i da sam zvanični oficir za veze Ministarstva inostranih poslova Crne Gore za Mađarsku, od avgusta 2001. godine. Glasnik: Nakon višedecenijskog boravka u svijetu najduže ste se zadržali u Mađarskoj, tamo ste upoznali ljude koji su sa Vama itekako zaslužni za jačanje crnogorsko-mađarskih veza. Pomenite neke od njih. U Mađarsku sam došao iz Praga. Kompanija u kojoj sam radio otvorila je Upravu za Evropu u Budimpešti čijim sam jednim ogrankom rukovodio. Nijesam tada planirao da se tu dugo zadržavam, a ostao sam skoro 20 godina. U Budimpešti sam 1994. godine osnovao svoju firmu Mikratrade Bt. Interesantno je da sam na aerodromu u Budimpešti 1997. godine upoznao Gabora Kiša prilikom njegovog putovanja za Crnu Goru, radi snimanja dokumentarnog filma o prirodnim ljepotama i političkoj situaciji. Od tada do danas mađarsko TV gledalište imalo je priliku da se upozna sa Crnom Gorom zahvaljujući filmovima koje je snimio Gabor Kiš. Interesantan je još jedan opet slučajan susret, i to sa gospođom Mersanyine Gomzsik Eleonorom iz Ministarstva zdravlja Mađarske. Ona je prema Crnoj Gori i Crnogorcima odavno gajila duboka osjećanja. Naime, svojevremeno je kao đevojčica sa roditeljima boravila u Crnoj Gori i śeća se Lovćena i očevih riječi da je tu sve divlje i surovo ali prekriveno najljepšim cvjetovima čije korijene ne mogu iščupati ni snažni vjetrovi. Eleonora izgledom podsjeća na pravu Crnogorku. Ona sa oduševljenjem prihvatila moju ideju o formiranju Društva mađarsko - crnogorskog prijateljstva i dala nesebičan doprinos njenoj realizaciji. Glasnik: U inostranstvu ste radili i kao predstavnik nekih kompanija, poput Montenegroairlinesa. Što možete reći o tome? V. Kraljević: Moji interesovanje za posao u aviokompanijama započelo je kada sam, u saradnji sa poslovnim partnerom iz Ameririke i firmom “Trident Consulting and Investment” i iz Ukrajine, Lavov, uspio da organizujem dolazak turista u Crnu Goru. Čarter avioni su od maja do kraja septembra 1997. godine prevezli oko 1.700 turista. Broj 10 Oktobar 2014. Kontakt sa ovim kompanijama je nastavljen i kada je Montenegroairlines prvi put sletio na Budimpeštanski aerodrom 2007, a nakon toga počeo da obavlja vazdušni saobraćaj na relaciji Podgorica-Budimpešta-Podgorica, sve do 31. marta 2008. godine. Moja firma Mikratrade Bt. bila je predstavnik crnogorskog avioprevoznika za Mađarsku. Kasnije je Mađarski nacionalni prevoznik MALEV obnovio tu liniju i obavljao saobraćaj za Podgoricu sve do 3. februara 2012. Od 2002. do 2005. godine sam kao vlasnik i direktor kompanije Monteway LLC iz Amerike imao ugovor sa DHL- na relaciji Budimpešta – Bahrain, đe je moja firma obezbjeđivala avione za prevoz karga. Glasnik: S obzirom na Vaš dugogodišnji boravak u inostranstvu kakve su Vam impresije o tim zemljama, i kad upoređujete Crnu Goru sa njima šta bi rekli? V. Kraljević: Osnovna razlika naših prostora i zapadnih zemalja, u kojima sam ja živio, jeste u tome da u tim zemljama sistemi države funkcionišu i ne dozvoljavaju nepoštovanje zakona. Kada mi dođemo do toga da sistemi države funkcionišu u korist države i društva, saradnja i interesovanje zapadnih kompanija će biti na puno većem nivou nego danas. Glasnik: O čemu bi još željeli da govorite, a mi Vas nijesmo pitali? V. Kraljević: Moje prvo angažovanje u stranim firmama počelo je davne 1978. godine kada sam, napuštio Montenegroexpres iz Budve, i prešao da radim za Švedsku kompaniju Sherryforetagen AB iz Solna, pored Stockholma. Do 1982. godine sam radio na otvaranju novih objekata i servisiranju aparata za igre na sreću u Crnoj Gori, kao i u kazinu u hotelu Maestral. U tu stranu kompaniju sam se vratio oktobra 1984. godine i ostao do 1991. godine, prvo na mjestu regionalnog menadžera za područje Hrvatske, a od 1989 bio sam menadžer za cijelu bivšu Jugoslaviju. Interesantno je da smo 1985/86 godine sa lutrijom Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Vojvodine, Beograda potpisali ugovore o zajedničkom ulaganju u posebne igre na sreću. Do prije godinu dana uvozio sam kakao iz Malezije u Mađarsku, od poznatog svjetskog proizvođača „Delfi cocoa” kasnije „Barry Callebaut”. Od februara 1992. godine živio sam i radio u Pragu, a prije toga u Beču. U Crnu Goru sam se vratio 2012. godine. V eselin Kraljevic has spent almost all his life working around the world. He has been engaged in different types of business: tourism and hospitality, air and maritime transport, trade ... He cooperated with renowned foreign companies, worked in Hungary, Italy, Czechoslovakia, America, Lichtenstein ... Through his job he met numerous managers, ambassadors, professors of world universities. He is the President of the Montenegrin – Hungarian Friendship and Vice-President of the Association of European Diaspora of Montenegro, one of the founders of the Tennis Association of Montenegro, a knight of the Order of Knighthood of Hungary, which is active on all continents ... Glasnik: The Trade House Monte HU Trading has been opened recently in Podgorica and you have been selected as its manager. Could you present this office and its function? V. Kraljevic: Monte HU Trading is the result of a successful cooperation between Hungary and Montenegro. It is the official partner of the Hungarian National Trade House and the 14th in the world opened by the HNTH. We are direct intermediaries in the business between Montenegrin and Hungarian entrepreneurs and we do not require 57 Veselin Kraljevic, Manager of the Trade House Monte HU Trading The most efficient road to improve business relations Opening of the Trade House Monte HU Trading in Podgorica is the shortest and most efficient way to strengthen cooperation of small and medium sized enterprises. The networking of these enterprises will certainly contribute to the growth of state economies. Oktobar 2014. Broj 10 58 any kind of compensation for our services. We offer a wide array of services, such as: the latest information on Hugarian companies and their products, price lists of Hungarian products in relation to relevant items, acting as intermediaries in connecting Hungarian and Montenegrin entrepreneurs, assisting in business deal procedures... The HNTH (Hungarian National Trading House), which is 99% in the state ownership, guarantees fair business conditions. By opening the Hungarian National Trade House in Podgorica, we have identified the shortest and most efficient way to intensify business relations between the Hungarian and Montenegrin economy and to strengthen cooperation of small and medium sized enterprises, to network these enterprises. It is our wish to connect producers and customers instead of trading via intermediaries. For example, Hungary has developed farms. It is a famous producer of cattle food and their knowledge of agriculture would be valuable to us. Wouldn’t it be good if the cooperative farms in the north of our country offered to Hungarian investors hectares of land in exchange for Hungarian knowledge and money? Therefore, if foreign investors entered our cooperative farms, it is possible that in the next seven years Montenegro would be able to produce enough food for its citizens and tourism. ted to succeed, to become somebody. I have always been trying to promote Montenegro, to present my country to foreigners or bring them here as tourists or as my friends. I will mention some of my activities in the Montenegrin diaspora. Montenegrin immigrants from more than fifteen European countries held the founding assembly on 30 May 2009 and established the NGO European Diaspora of Montenegro. At this assembly I was appointed as a vice-president. Following my return from the congress of Montenegrin diaspora in New York held in October 1999, I started with the realization of my old idea related to the establishment of the association of Montenegrins in Hungary. As there are not many Montenegrins living in Hungary, in the end the association had only a few members. Apart from me, these were: my wife - Natalia Ladjic Kraljevic, Vesna Perovic Kiss and her husband Gabor Kiss. Glasnik: Hungarian National Trade House is a state institution and its aim is the promotion of international economic cooperation. Could you give us more details on this? V. Kraljevic: Hungarian National Trade House was founded in 2013 by the Hungarian government (99%) and the Chamber of Economy (1%). Its activities are organized on two levels: filtering of the market and identifying Hungarian companies which products and services may be competitive at the foreign market. There are plans to open 45 representative offices in 45 countries. Hungarian National Trade House offers high quality, export and competitive products and services focusing primarily on agriculture, food processing industry, construction sector, chemical industry, information technologies, environment protection, mechanical engineering, health sector. Glasnik: What are your expectations: will the Trade House Monte HU Trading enhance cooperation of Montenegrin and Hungarian enterprises? V. Kraljevic: Our aim is to provide quality services and best products and thus more intensively connect the two economies – Hungarian and Montenegrin. We have already taken some concrete business steps. We have visited or plan to visit some Montenegrin companies from the said branches of economy and we hope for the close realization of important business projects. We believe that for the strengthening of business cooperation of the two states it is absolutely necessary to provide more information on Montenegrin natural resources. Glasnik: Your engagement in the Montenegrin diaspora is an important segment of your biography. I presume that it is highly important for you to participate in such an important mission which concerns the maintenance and affirmation of Montenegrin identity and I guess that you like to talk about these experiences. Would you share some of those stories with the readers of Glasnik? V. Kraljevic: I left Montenegro a long time ago, when I was very young. I visited numerous countries where I worked in the produciton, air and maritime transport, tourism, trade, lottery. I wan- Broj 10 Oktobar 2014. The society of Hungarian – Montenegrin friendship „Vladika Danilo (Bishop Danilo)” was established on 24 February 2001 with the presence of numerous guests from Hungary and other countries. I was selected for its president. The aim of this society was to create closer ties between the citizens of the two states, which historical relations date back to the Austro-Hungarian monarchy. The name of the society „Vladika Danilo” is related to Hungarian history. Namely, in 1700 bishop Danilo was consecrated in Hungary by Arsenije Carnojevic. The differences in the culture and mentality mutually enrich the society’s activities and the members of the society are employed at state institutions (Ministry of Foreign Affairs, Ministry of Health, Ministry of Minority Affairs, national air company, TV) or are owners of private companies. The society organized a celebration on the occasion of the regained Montenegrin independence, which was attended by high re- 59 presentatives of state institutions and economic entities. On this occasion, the Hungarian representatives handed me the cup with the inscription. In spring 2012, the Society of Hungarian – Montenegrin Friendship „Vladika Danilo”, in cooperation with the Historical Institute of the Hungarian Academy of Science, printed the first history of Montenegro in Hungarian. The author of the book was Mr Zoltan Madjar, a historian and architect, the descendant of the famous Hungarian family from Zelenika. The promotion of the book was organized in Podgorica. I would also like to mention that, as of August 2001, I have been an official liaison officer of the Montenegrin Ministry of Foreign Affairs for Hungary. Glasnik: After many decades spent living abroad, you stayed lon- feelings for Montenegro. Namely, as a girl she visited Montenegro with her parents and she remembers Lovcen and her father’s words that everything there is wild and harsh but covered with the most beautiful flowers which cannot be rooted out even by the strongest winds. Eleonora looks like a true Montenegrin woman. She was delighted with my idea to establish the Society of Hungarian – Montenegrin Friendship and she made a great contribution to the realization of this idea. Glasnik: You were also engaged as the representative of some Montenegrin companies abroad, such as Montenegroairlines. What can you tell us about it? V. Kraljevic: My interest for the job in air companies started when I managed to organize the arrival of foreign tourists to Montenegro in cooperation with a business partner from America and the enterprise “Trident Consulting and Investment” from Ukraine, Lvov. From May to September 1997, the charter flights transported 1.700 tourists. The contact with these companies continued when Montenegroairlines first landed at the Budapest airport in 2007, after which the air transport Podgorica – Budapest – Podgorica was started and it lasted until 31 March 2008. My enterprise Mikratrade Bt. was the representative of the Montenegrin air company for Hungary. Later on Hungarian national air company MALEV received the license for that line and transported passengers to Podgorica until 03 February 2012. From 2002 to 2005 I was the owner and the manager of the company Monteway LLC from America and I had an agreement with DHL for the route Budapest – Bahrain for the provision of cargo planes. Glasnik: Since you spent so many years living abroad, what are your impressions of these countries and how can they be compared to Montenegro? V. Kraljevic: The main difference of our region and Western countries in which I lived is that the state systems in these countries are functional and that they do not allow disrespect of the law. When we come to that level that the state systems function to the benefit of the state and the society, the interest of Western companies will be on a much higher level than it is the case today. gest in Hungary, where you met the people who, along with you, are to be credited for their role in the strengthening of the Montenegrin – Hungarian relatins. Could you mention some of them? V. Kraljevic: I came to Hungary from Prague. The company in which I was employed opened the European Department in Budapest and I was one of the managers there. At that time I did not plan to stay long there and yet I stayed for almost 20 years. In 1994, I opened my own enterprise in Budapest, Mikratrade Bt. Interestingly enough, I met Mr Gabor Kiss at the airport in Budapest in 1997 when he was travelling to Montenegro to make a documentary on natural beauties and political situation. Since then the Hungarian TV public have had an opportunity to learn more about Montenegro thanks to Mr Gabor’s documentaries. I had another interesting accidental meeting – with Mrs Eleonora Mersanyine Gomzsik from the Ministry of Health. She had deep Glasnik: Is there any other issue you would like to talk about? V. Kraljevic: My first engagement in a foreign enterprise started back in 1978 when I left Montenegroexpres from Budva and went to work for the Swedish company Sherryforetagen AB from Solne, near Stockholm. Until 1982 I had worked on the opening of new facilities and servicing gambling machines in Montenegro, as well as at the casino at Hotel Maestral. I came back to that foreign company in October 1984 and stayed until 1991, first as a regional manager for Croatia and in 1989 I became the manager for the entire ex-Yugoslavia. One interesting fact is that in 1985/86 we signed agreements on joint investments in specific lotteries with the lotteries of: Croatia, Montenegro, Macedonia, Vojvodina, Belgrade. Until last year I had been importing coccoa from Malesia to Hungary from the world famous producer „Delfi cocoa”, earlier „Barry Callebaut”. From February 1992 I lived and worked in Prague and before that in Vienna. I came back to Montenegro in 2012. Oktobar 2014. Broj 10 60 Bosna i Hercegovina Hrvatska Povećali prihode 522 posto Kraš u Japanu i Koreji Kompanija MS&WOOD 99 procenata proizvodnje izvozi u Japan, zemlje EU i SAD. Japan i Koreja nova su izvozna tržišta na listi inostranih kupaca najvećeg hrvatskog konditora Kraš grupe. B N osansko hercegovačka industrija namještaja MS&WOOD u prvih 150 dana ove godine ostvarila je prihod od 4.128.304 KM, što je za 522 odsto više u odnosu na isti period lani. Kompanija MS&WOOD 99 odsto proizvodnje izvozi u Japan, zemlje EU i SAD. - Nakon odluke da izvršimo potpuni reinženjering poslovanja za manje od dvije godine uspjeli smo krenuti od nule i postati partner najvećem proizvođaču namještaja na svijetu. Uspostavili smo poslovni sistem i stabilnu proizvodnju, usvojivši sve potrebne standarde za osiguranje i unaprjeđenje uslova rada, kvaliteta proizvoda, ali i zaštite okoline. Ovih dana objavili smo konkurs i za prijem novih 100 radnika - navodi Muhamed Pilav direktor kompanije MS&WOOD. U prvih pet mjeseci ove godine proizvedeno je 48.280 komada namještaja, čime je za više od 11,5 hiljada komada premašen cjelokupan obim proizvodnje u prošloj godini. MS&WOOD trenutno zapošljava više od 200 radnika. Namještaj koji se proizvodi u Fojnici izvozi se u 42 zemlje, na sve kontinente. Mjesečni prihodi od izvoza u ovom trenutku su viši od milion KM, sa tendencijom porasta do kraja godine za 10 odsto svakog mjeseca. U saopštenju se još ističe da su kompaniji potrebni kvalitetni tapetari, stolari, tehničari i inženjeri, prenosi Biznis.ba Broj 10 Oktobar 2014. akon učvršćivanja pozicija na lokalnom i tržištima regije te većeg broja evropskih zemalja i fokusiranja proteklih godina na područje Bliskog istoka, Australije i SAD-a Kraš ove jeseni otvara novu fazu ekspanzije, okreće se i dalekim azijskim tržištima. Početkom oktobra krenuo je izvoz u Koreju gdje su isporučeni tradicionalni brendovi Kiki i gumeni bomboni, a za Japan se već priprema druga pošiljka Krašovih napolitanki. Otvaranje novih tržišta, kažu u Krašu, rezultat je dugoročnih pregovora i saradnje s korejskim i japanskim preduzetnicima nakon uspostavljenih kontakata na svjetskim sajmovima. - Kraš danas gotovo 50 odsto svojih prihoda ostvaruje na inostranim tržištima među kojima su i zemlje regije, Evropske unije i prekomorja. Upravo na ovim posljednjima, tržištima Saudijske Arabije, SAD-a, Kanade i Australije ostvarujemo najviše stope rasta pa je izvoz na pomenuta područja tokom prvih devet mjeseci ove godine povećan za 12 odsto - kaže predsjednik Uprave Damir Bulić. Prošle godine, podsjeća Bulić, Kraš je započeo izvoz i na tržišta sjeverne Afrike. Gotovo pola vijeka Kraš je prisutan na tržištu Saudijske Arabije, gdje se među brojnom konkurencijom uspio nametnuti kao dugogodišnji lider u kategoriji napolitanki. 61 Eurochambres Potrebna snažnija ekonomska diplomatija Evrope Privredna komora Crne Gore učestvovala u radu skupova Eurochambresa u Briselu. Oktobar 2014. Broj 10 62 E urochambres, krovna asocijacija koja udružuje 47 nacionalnih komora Evrope,odnosno 20 miliona kompanija sa 120 miliona zaposlenih, organizovala je više aktivnosti izuzetno visokog nivoa u Briselu. predstavlja kombinaciju konkretnih akcija kooperacije biznis zajednice sa jedne i stabilnog razvoja te transparentne investicione politike koja će trasirati put za održiv i dinamičan ekonomski razvoj u zemljama kandidatima. U radu ovih skupova učestvovali su predstavnici Privredne komore Crne Gore, članice ove asocijacije. Konkretno, poslovna zajednica može učinii da ojača privredna regionalna saradnje na Zapadnom Balkanu; borba protiv korupcije, komunikacija o međusobnim ekonomskim prednostima proširenja. Doprinos poslovne zajednice proširenju Proširenje Evropske unije može doprinijeti rastu ekonomija i stvaranju novih radnih mjesta kako u zemljama članicama, tako i kod aktuelnih i potencijalnih kandidata, zaključeno je na Konferenciji „Kako poslovna zajednica može doprinijeti procesu proširenja”, koju je organizovao Eurochambres. Skup je održan nakon objavljivanja Strategije proširenja 2014 kroz Izvještaje o napretku svake od zemalja koje se nalaze u procesu pregovora za članstvo u Uniji. Privrednu komoru Crne Gore predstavljao je savjetnik Stanko Zloković. Cilj Konferencije bio je unapređenje dijaloga između poslovne zajednice i evropskih institucija, a posebno Evropske komisije, o ključnim pitanjima proširenja, koja su od posebne važnosti za nju. Ova Konferencija je pružila priliku za izražavanje stavova i raspravu o ekonomskim prilikama i izazovima proširenja, a na bazi rezultata Izvještaja o napretku 2014, kao i o tome kako poslovna zajednica može doprinijeti uspjehu procesa proširenja. Poslovna zajednica je ključni akter u procesu pridruživanja i, u ovim vremenima izazova, više nego ikada je važna bolja komunikacija o opsežnim uzajamnim prednostima za privredu koje donosi proces pristupanja EU, kao i o snažnoj privrednoj saradnji nje sa zemljama aktuelnim i potencijalnim kandidatima. Dok novoizabrani predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker tvrdi da neće biti novog proširenja u narednom petogodišnjem periodu, poslovna zajednica naglašava da treba držati zamah tog procesa, jer to pomaže aktuelnim i potencijalnim kandidatima da preduzimaju važne reforme, i to ostaje ključni zadatak. Otvarajući Konferenciju, zamjenik predsjednika Eurochambresa Rifat Hisarciklioglu je naglasio da se već drugu godinu konkurentnost i upravljanje privrednim rastom u centru strategije proširenja EU. To Broj 10 Oktobar 2014. - Čvrsti odnosi između EU i država aktuelnih i potencijalnih kandidata može biti solidan kamen temeljac u prevazilaženju niskih stopa rasta, visokih stopa nezaposlenosti, poboljšanju životnog standarda u zemljama kandidatima, kao i pružiti nove mogućnosti za izvoz i ulaganja 28 zemalja članica - rekao je generalni sekretar Eurochambresa Arnaldo Abruzzini. Evropski parlament preduzeća Evropski parlament preduzeća je bio naredni u setu događaja koje je Eurochambres organizovao tokom oktobra. Skup u kojem je učestvovalo više od 800 privrednika iz 45 evropskih zemalja, najznačajniji je događaj u EU na kojem su riječ imali neposredno privrednici. Privredna komora Crne Gore je za učešće u radu Parlamenta delegirala: Sloba Pajovića iz Luke Bar, Stanka Zlokovića, savjetnika Komore, Aleksandra Kašćelana iz Montenegrobonusa, Ruedigera Schulza iz Crnogorskog Telekoma i Mitra Jokića iz Nikšićkog mlina, koji su imali pravo da glasaju tokom zasijedanja. Privrednici su pozvali donosioce odluka da više pažnje posvećuju ekonomiji, jer kako su istakli privredi je stalo do EU, ali čini se kao da ponekad EU nije stalo do preduzeća. Kroz njihove rasprave i glasanja na četiri glavne teme - internacionalizacija, vještine (tržišta rada), finansije i energetika – privrednici su odlučno zahtijevali da trebaju politike na nivou EU, a i na nacionalnom nivou koje su u skladu sa njihovim svakodnevnim problemima. Učesnici su zahtijevali: - Snažniju evropsku ekonomsku diplomatiju, koja zagovara i brani njihove zajedničke ekonomske interese na globalnom tržištu; - Više šema (sistema) učenja temeljenog na radu kako bi se osigurala dostupnost kvalifikovanih radnika; - Poreski režim koji je pogodniji za investicije; - Fleksibilniji i inovativno baziran pristup povećanju energetske efikasnosti. Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schulz naglasio je na ovom skupu da je i sam bio privrednik i da razumije probleme sa kojima se privrednici suočavaju. Prema njegovim riječima, u Evropskom parlamentu svima je jasno, i ljevici i desnici, da bez profitabilnih MSP nema ni novih radnih mjesta, ni poreza za finansiranje javne sfere. Zato su mala i srednja i preduzeća u samom centru politika EU. Richard Weber, predsjednik Eurochambresa, rekao je: da su privrednici, učestvujući u radu parlamenta iznijeli glavne probleme, a sada evropske institucije imaju pred sobom pet godina da ih rješavaju. - Poslali smo snažne i jasne poruke kreatorima politike; mi ćemo sada pažljivo pratiti da ti zahtjevi na pravi način budu tretirani. To ćemo raditi narednih dana, nedjelja i mjeseci – rekao je Weber. Glasanje po sesijama je pokazalo da privrednici Evrope smatraju u EU još nije uspostavljeno jedinstveno tržište. Spora i ponekad nepotpuna implementacija direktiva, neadekvatnost nekih instrumenata, upornost određenih prepreka prekograničnoj trgovinu i investicijama doprinose teškoćama i ugrožavaju konkurentnost privrede. Trgovinska politika EU mora osigurati da partneri posluju po istim pravilima, ako oni zaključuju ugovore o trgovini sa EU. Privrednici pozivaju i EU i njene države članice da udruže resurse i razviju ambicioznu i koherentnu ekonomsku diplomatiju. Evropa mora učiniti više kako bi zaštitila preduzeća od nelojalne konkurencije iz trećih zemalja. Potrebno je optimizirati i potpuno koristiti dostupne okvire odbrambenih instrumenata trgovine. Privrednici vjeruju da Sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD (TTIP) može donijeti korist kompanijama u EU, ne samo multinacionalnim, već i malim te srednjim preduzećima. Oni vjeruju da EU treba da podstiče bolju ravnotežu između akademskog i stručnog obrazovanja i snažno poručuju da reforme obrazovanja moraju biti uspostavljene na nacionalnim nivoima kako bi se smanjila nesrazmjera stečenih vještina studenata i potreba poslodavaca. Smatraju da bi veća mobilnost prekograničnog kretanja radnika mogla biti rješenje za privremeno visoku nezaposlenosti, što bi bilo od društveno-ekonomske koristi za EU kao cjelinu. 63 Privrednici su potvrdili interes i spremnost da igraju aktivnu ulogu u procesu obrazovanju i osposobljavanju i traže brzi razvoj kvaliteta pripravničkih programa. EU može djelovati kao koordinator i pružiti podršku zemljama koje nemaju iskustva u tom pogledu. Privrednici su ocijenili da nacionalne vlade ne ulažu dovoljne napore u rješavanju problema kašnjenja u plaćanju između državnih organa i preduzeća. Smatraju da bi Uredba o sprečavanju kašnjenja u plaćanju trebalo da bude strožija, a njena implementacija disciplinovanija. Oni percipiraju garantne instrumenate kao dodatni alat za pristup finansijama, a udruživanje sredstava od država članica zarad formiranja novih zajedničkih instrumenata bi omogućilo veće mogućnosti finansiranja za mala i srednja preduzeća kroz npr. Evropsku garantnu platformu. Privrednici vjeruju da je pristup finansijama otežan usljed povećanih regulatornih troškova bankarskog sektora, te da postoji hitna potreba da se nađe ravnoteža između održivog finansijskog sektora i ispunjavanja finansijskih zahtjeva privrede. Poreski režimi treba da budu otvoreniji prema vlasničkim ulaganjima, a jedna od mjera treba da bude uklanjanje dvostrukog oporezivanja na kapital u pojedinim zemljama. Nedostatak kvantifikacije nematerijalne imovine ometa konkurentnost inovativnih preduzeća kao i pristup kreditima, smatraju ljudi iz privrede. Oni naglašavaju potrebu za globalnim odgovorom na izazov klimatskih promjena u odnosu na unilateralni EU pristup, jer se više od 90% svjetskih emisija štetnih materija proizvodi van EU i unilateralizam će jednostavno odvesti energetski intenzivne industrije izvan Evrope, oštetivši privredu EU i klimu. Mjere zaštite u energetski i emitivno intenzivnim industrijama treba da budu nastavljene i u okvirima politike za period do 2030. Privrednici vjeruju da unutrašnje tržište energije treba da bude završeno što prije. Efikasno, povezano i transparentno unutrašnje evropsko tržište energijom ponudiće građanima i kompanijama sigurno i održivo snabdijevanje energijom sa najnižim mogućim troškovima. EU i zemlje članice treba da osmisle jeftiniju strategiju za preuzimanje energije iz obnovljivih izvora. Strategija EU za promovisanje obnovljivih izvora energije mora se ponovo razmotriti. Iako niko ne dovodi u pitanje važnost povećanja udjela »čiste energije«, važno je pronaći način za promovisanje obnovljivih izvora energije na više troškovno-efikasan način. Istovremeno, EU ne bi trebalo da troši napor na izvore energije koji imaju malu ili nikakvu mogućnost da budu konkurentni na slobodnom tržištu u doglednoj budućnosti. Potrebno je da osmisliti fleksibilniji pristup koji se više temelji na inovacijama u cilju povećanja energetske efikasnosti. Skupština Eurochambres Na Skupštini Eurochambresa kojoj su prisustvovali najviši predstavnici Komora, članica ove evropske asocijacije, posebna pažnja je posvećena odnosima EU i Rusije, te uticaju sankcija. Na ovu temu kao gost Skupštine govorio je Vincent Degert, vođa Direktorata za Rusiju, Istočno partnerstvo, Centralnu Aziju i regionalnu saradnju. On je govorio o istoriji odnosa EU i Rusije, ističući kao činjenicu da je nesporno da će privreda kako Evropske unije, tako i Rusije pretpjeti značajne gubitke zbog sankcija. Na istom skupu je naglašen problem sa kojim se gotovo svaka od nacionalnih ekonomija zemalja čije su komore članice Eurochambresa suočava, a to je visok procenat nezaposlenosti mladih kao posljedica nedostataka sistema obrazovanja. Stav svih je da treba pronaći model da se što više elemenata koji čine stručno obrazovanje u Austriji i Njemačkoj preuzme, budući da su se tamošnji dualni sistema pokazali kao najedakvatniji odgovor za ovaj izazov. Dogovoreno je da Konferencija koja bi tretirala ovu temu bude na proljeće organizovana u Crnoj Gori u saradnji Privredne komore Crne Gore i Eurochambresa. Oktobar 2014. Broj 10 64 Luksemburg ukida tajnost bankarskih podataka Najveća porudžbina bila je za 1,96 milijardi akcija Toyota motorsa po cijeni od 12,68 biliona jena (JPY), prenosi B92. Ispostavilo se da je u pitanju takozvana „greška debelih prstiju«, odnosno ljudska greška u kojoj se pogrešno ukucaju brojevi. To je izazvala kratkotrajan potres na tržištu, težak koliko i cijela ekonomija Švedske. Vlasti Luksemburga prihvatile su da 2017. godine ukinu tajnost bankarskih podataka, pod pritiskom Njemačke i SAD u borbi protiv utaje poreza. Luksemburg, čije banke imaju depozite deset puta veće od bruto domaćeg proizvoda tog vojvodstva, saopštile su da prihvataju međunarodni propis o automatskoj razmjeni podataka. „Greške debelih prstiju” nijesu toliko rijetke u berzanskom poslovanju, a neke dovode do katastrofalnih posljedica. Jedna od najpoznatijih je greška vezana za Knight Capital, koja je zbog softverske greške izgubila 440 miliona USD. Juncker: EU da odustane od štednje Prema tom propisu, stanovnici Evropske unije ne mogu da sklone dio svog bogatstva u bankama Luksemburga, što neki čine, prenosi B92. Vlasti su tu odluku saopštile nakon sastanka ministara finansija EU, održanog u ponedjeljak u Luksemburgu. Italijanski ministar finansija Pier Carlo Padoan pozdravio je odluku Luksemburga, smatrajući da je to prekretnica u borbi protiv utaje poreza. Ovom odlukom, Austrija je sada jedina zemlja EU koja svojim državljanima dozvoljava da otvore bankarski račun u drugoj zemlji, a da to ne moraju da prijave austrijskoj poreskoj upravi. Greška debelih prstiju Japansko tržište akcijama uzdrmala je u početkom oktobra ljudska greška, zbog koje je u razmaku od 20 minuta napravljena pa povučena transakcija vrijedna 617 milijardi dolara. Neimenovani broker je očigledno slučajno upisao trgovinu velikim brojem dionica, među kojima su bile i takozvane blu čip, sigurne akcije firmi kao što su Toyota motors, Honda i Nomura. Novi predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker pozvao je evropske zakonodavce da podrže 300 milijardi eura vredan investicioni paket namijenjen za privredu i zapošljavanju, kao i da se odustane od strogih mjera štednje. U obraćanju Evropskom parlamentu uoči glasanja o novoj 28-članoj Komisiji, Juncker je obećao da će prije kraja godine predstaviti obiman investicioni paket, ali i nove budžetske propise, prenosi France presse. - Pokrenimo Evropu ponovo - rekao je Juncker u vrijeme kada cio svijet posmatra kako će novi sastav Komisije sprečiti Stari kontinent da potone u novu recesiju. - Onima koji misle da će stroga štednja automatski oživjeti ekonomiju i pokrenuti zapošljavanje mogu da poručim da treba da odustanu od tih ideja - naglasio je on. Svjetske berze su u oktobru zabilježile pad akcija nastao zbog strahovanja da će eurozona potonuti u novu recesiju, dok EU potresa oštra debata između Njemačke koja želi veću štednju kao način za smanjenje javnog deficita i Francuske, koja smatra da je povećanje potrošnje način za jačanje ekonomije. Juncker je takođe poručio da će pažljivo razmotriti kontroverzni elemenat predlo- Broj 10 Oktobar 2014. Svijet vijesti ženog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i SAD, koji bi omogućio kompanijama da tuže vlade. Najljepše i najneobičnije novčanice na svijetu Centralna Norveška banka odabrala je izgled novčanica koje će se u opticaju pojaviti 2017. godine. Dok prednja strana novčanica prikazuje morske motive poput ribe, broda i svjetionika, zadnja strana je »ispikselizirana«, i to je ono što novim norveškim novčanicama pruža otklon od tradicionalnog izgleda novčanica. Dizajn je nastao na osnovu javnog poziva koji je objavila Norveška centralna banka, a ilustracije su djelo autora iz studija The Metric System. Novi izgled norveških kruna zaista su veliko iznenađenje, a dizajneri širom svijeta oduševljeni su idejnim rješenjem. Prvi Mitsubishi putnički avion Kompanija Mitsubishi Heavy Industries privodi kraju završetak prvog japanskog putničkog aviona poslije četiri decenije. Na ceremoniji u Nagoji, predstavljen je dugoočekivani Mitsubishi Regional Jet (MRJ), kojeg odlikuje mala potrošnja goriva. Iz kompanije su saopštili da će verzija MRJ90 imati mjesta za 88 ljudi, MRJ70 za 76, a planirani MRJ100X za 100 mjesta. Prvi let tog aviona planiran je za drugo tromjesečje naredne godine, a isporuke za 2017. godinu. Japanski avioprevoznik Japan Airlines najavio je u avgustu da će kupiti 32 aviona s krajnjim rokom isporuke 2021. godine, mada konačni sporazum nije potpisan. MRJ je prvi avion proizvoden u Japanu od YS-11 čija je proizvodnja prekinuta 1973. go- 65 nutost zakonodavaca, ocijenio je predsjednik Evropske centralne banke (ECB), Mario Draghi. dine. Proizvođači aviona za regionalne letove najviše računaju na tržišta u Severnoj Americi i Evropi, mada dosta kompanija pravi takve avione. Devet odsto Švajcaraca teško spaja „kraj s krajem“ Švajcarska nije nikada bila tako bogata kao danas a ipak, paradoksalno, veliki broj njenih građana suočava se sa finansijskim poteškoćama na kraju mjeseca, prenosi Bankar.me. Prema istraživanju koje je sproveo švajcarski Federalni zavod za statistiku, devet odsto domaćinstava jedva sastavlja kraj s krajem, objavila je Unija švajcarskih sindikata. Prema njegovim riječima, pad inflacije u eurozoni je od 2011. godine uglavnom bio posljedica međunarodnih faktora, poput nižih cijena sirovina i hrane, prenosi B92. - Nedavno je, međutim, nizak nivo tražnje postao ključni faktor koji je uticao na nižu od očekivane inflacije - rekao je Draghi. Ekstremno niska inflacija od 0,3 odsto doživljava se kao velika prijetnja po privredu eurozone, a Međunarodni monetarni fond (MMF) je srezao prognozu privrednog rasta tog regiona na samo 0,8 odsto u ovoj godini. Isti izvor podsjeća da su zarade rukovodilaca od 80-tih godina do danas značajno porasle i da je u istom periodu broj milionera u Švajcarskoj povećan sa oko 200 na više od 2.500. Prema podacima Svjetske turističke organizacije, Španija je najposjećenija turistička destinacija na svijetu, poslije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Francuske, prenosi Mina Business. ECB je nedavno predstavila seriju novih programa otkupa aktiva, ali i finansiranja banaka namijenjenog očuvanju kamatnih stopa na niskom nivou i podsticanju investicija i potrošnje. Draghi je, međutim, rekao da ukoliko bude bilo potrebe za novim akcijama ECB-a u borbi protiv niske inflacije, ta institucija je spremna da preduzme dodatne nekonvencionalne instrumente. Posljednjih 20 godina od ekonomskog prosperiteta najviše su profitirali biznismeni, akcionari i poslodavci, dok je veliki broj zaposlenih ostao praznih ruku, štaviše osjećaju se nesigurno i pod velikim su pritiscima u svakodnevnom poslu. Za razilku od mnogih drugih zemalja, u Švajcarskoj ne postoji problem niskih plata, već problem poreskih nameta, prikrivene nezaposlenosti i velikog opterećenja na poslu, tako da je Švajcarska daleko od raja, ističe ova Unija. 52,5 miliona turista, 7,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Španija je prošle godine privukla rekordan broj međunarodnih posjetilaca, od 60,6 miliona, a Vlada predviđa da će ove godine taj broj biti premašen. Evropa traži vozače autobusa Novo deficitirano zanimanje u Evropi je – vozač autobusa. Glas Slavonije je prenio da je Njemačkoj potrebno 16.000 vozača autobusa, a podjednako je snažna potražnja i u ostalim dijelovima Evrope. Najbolja sezona u istoriji španskog turizma Španiju je u periodu od juna do septembra posjetilo rekordan broj turista, zbog čega je ova ljetna sezona bila nabolja u istoriji španskog turističkog sektora. Broj stranih turista tokom četvoromjesečnog perioda porastao je 6,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, na 31 milion, navodi se u saopštenju španskog Ministarstva za turizam, prenosi Capital.ba. - Jedan kolega je našao firmu u Majncu koja traži vozače na gradskim linijama javnog prevoza. Ugovor koji je sklopio podrazumijeva da prvih nekoliko mjeseci prepodne uči njemački jezik, a poslepodne odlazi na obuku, odnosno uči gdje će i kojim ulicama voziti. Osigurani su mu smještaj i hrana, a odluči li se na noćne vožnje, imaće mogućnost da zaradi mjesečno i do 3000 eura - rekao je Miljenko Genc, predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika GPP-a za Glas Slavonije. U Sindikatu su upoznati sa situacijom i na ostalim tržištima, pa kažu da se plate vozača u Italiji kreću oko dvije hiljade eura mjesečno, u Njemačkoj od 2.500 do tri hiljade, a u Danskoj i Švedskoj oko 3.500 eura. Španiju je posjetio najviše turista iz Velike Britanije, 12,4 miliona, Francuske 8,6 miliona i Njemačke 8,3 miliona. Draghi: Slaba tražnja glavni problem Usporavanje tražnje u eurozoni je uzrok deflatornih pritisaka koji izazivaju zabri- Najposjećenije destinacije bile su sjeveroistočna španska pokrajina Katalonija, Balearska ostrva i južna pokrajina Andaluzija. Španiju je u prvih devet mjeseci posjetilo Oktobar 2014. Broj 10 66 Economistova lista Najmoćnije ekonomije kroz istoriju Prema BDP-u po stanovniku Evropa je bila veoma dominantna kroz istoriju, i to većim dijelom Holandija. K ina je, prema podacima MMF, po kupovnoj moći stanovništva prvi put u istoriji pretekla SAD i postala svjetski lider. Očekuje se da će Kina u bližoj budućnosti zadržati to prvo mjesto jer u narednoj deceniji planira rast domaće potrošnje od 7,7% godišnje. Istoričari zamjeraju medijima tu vrstu senzacionalizma i podsjećaju da Sjedinjene Države nisu bile među najjačim ekonomijama u proteklih 2.000 godina, i da je Kina sada zapravo samo povratila dio ekonomske moći koju je imala 1820. godine kada je u globalnoj proizvodnji njen doprinos bio trećina ukupno proizvedene robe. The Economist je napravio listu najmoćnijih svjetskih ekonomija u prethodna dva milenijuma i po kriterijumu BDP-a po stanovniku. Prema ovom pokazatelju Evropa je bila veoma dominantna kroz istoriju, i to većim dijelom Holandija, ali i Britanija u 18. vijeku, a od sredine prošlog vijeka počeo je da raste bruto domaći proizvod Broj 10 Oktobar 2014. malih zemalja bogatih naftom. Na početku nove ere šampioni rasta BDP-a bili su Rimsko carstvo, Egipat i antička Grčka. Oko 1000-te godine nove ere na njihovo mjesto došli su Irak, Iran i Turska da bi pola vijeka kasnije rast bruto domaćeg proizvoda po stanovniku bio najveći opet u evropskim državama: Italiji, Belgiji i Holandiji. I u narednim vjekovima ove zemlje su bile među šampionima rasta BDP-a, da bi se tek 1870. godine na jednom od prva tri mjesta našla i jedna udaljena zemlja – Australija. Tek 1900. godine najveći rast imaju Britanija, Novi Zeland i SAD, a 1950. bogati „naftaši” Katar, Kuvajt i Ujedinjeni arapski emirati. Ovaj vijek počeo je najvećim rastom BDP-a SAD, Norveške i Hong Konga, a ove godine među najboljima su se našli i Luksemburg, Singapur i Brunej. 67 Svjetska privreda Oporavak sporiji od očekivanog Jedan od faktora pogoršanja perspektive daljeg razvoja je geopolitička napetost. S vjetska privreda oporavlja se poslije krize slabije nego što se očekivalo, ocjena je Međunarodnog monetarnog fonda koji smatra da su potrebne odlučne i ambiciozne mjere podrške rastu ekonomije. MMF je treći put snizio prognozu rasta svjetske privrede za ovu godinu, sa 3,4 na 3,3 odsto. - Niz zemalja suočava se sa perspektivom niskog ili sporog rasta, pri čemu je neprihvatljivo visoka nezaposlenost. U nekim razvijenim zemljama, prije svega u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji, oživljava privredna aktivnost. Skroman oporavak je u Japanu, a nesiguran u eurozoni - navodi se u saopštenju MMF. Ocijenjeno je da je jedan od faktora pogoršanja perspektiva daljeg razvoja postala zaoštrena geopolitička napetost. Ističe se zalaganje za odlučne i ambiciozne mjere radi jačanja tražnje i otkla- njanja ograničenja ponude realizacijom odgovarajuće makroekonomske politike i najvažnijih strukturnih reformi, kao i spriječavanja nekontrolisanog rasta državnih dugova, garantovanja finansijske stabilnosti i jačanja saradnje radi spriječavanja prelivanja negativnih tendencija iz jednih zemalja i regiona u druge. Direktorica MMF-a Christine Lagarde najavila je ranije da će se Fond koncentrisati na tri oblasti radi stimulisanja rasta svjetske privrede. Prema njenim riječima, ubrzavanju rasta i otvaranju novih radnih mjesta mogu doprinijeti investicije u infrastrukturu, a Fond treba da sprovede detaljnu analizu spoljnih rizika i da dovrši reformu finansijskog sektora, između ostalog, da ukloni rizike nelegalnih bankarskih usluga i zainteresuje banke za podršku privrednom rastu Sa tvrdnjom da je smanjenje privrednog rasta problem nijesu svi saglasni. Njemački ministar finansija Wolfgang Schaeuble rekao je da nema osnova za razgovor o novoj globalnoj krizi, a demantovao je i da Njemačka ide ka recesiji. - Nema razloga da se govori o krizi u svjetskoj ekonomiji. Nema recesije u Njemačkoj. Imamo slabljenje rasta - rekao je Schaeuble, okrivljujući geopolitičke rizike u Ukrajini i na Bliskom istoku, kao i uticaj problema u zoni eura na njemačku izvozno orijentisanu privredu. Američki ministar finansija Jacob Lew, u komentaru jasno upućenom Njemačkoj, rekao je ministrima finansija da evropske zemlje sa spoljnim suficitima i fiskalnom fleksibilnošću treba da učine više kako bi rješavali slabljenje tražnje koje sputava rast, podsjećajući da je Njemačka prošle godine imala veliki trgovinski suficit. Lew je, takođe, pozvao Kinu, sada drugu po jačini privredu u svijetu, i treći Japan, da prilagode politiku kako bi povećali rast. Oktobar 2014. Broj 10 68 Christophe de Margerie Ko je zaista bio “gospodin Brkovi” Predsjednik “Totala” Christophe de Margerie, koji je poginuo u avionskoj nesreći u Moskvi, ostaće upamćen kao jedan od najupečatljivijih velikih naftaša današnjice. P oznat kao »gospodin Brkovi«, skoro cijelu karijeru izgradio je u francuskom energetskom gigantu, prije nego što je 2010. konačno postao predsjednik »Totala«. Njegovi saradnici kažu da su njegova pojava i način rada bili nesvakidašnji za 21. vijek, jer su u energetskom sektoru lideri rijetko kada otvoreni i iskreni kao on. budu manje u pravu. »Mnogi su ga odbacivali zbog njegove naravi, ali su griješili. On je prosto bio originalan čovek, koji je odbijao da se povinuje prihvaćenim normama«, piše Levin. »Svi mi mislimo isto, ali je samo pitanje da li to na kraju i izgovorimo«, rekao je Christophe de Margerie svojevremeno za »Ekonomist«. Kontroverzni Francuz, potomak familije Tatinžer poznate po šampanjcu, dobio je nadimak »Veliki Brkovi« ili »Gospodin Brkovi« zbog čudnih, nemirnih brkova, od kojih nije želio da odustane. Umesto pjenušavog vina, odlučio se za mnogo gušću i tamniju tečnost, a u tom poslu je ostavio dubok trag. Kako piše Steve LeVine, novinar Quartza i saradnik časopisa »Foreign Policy« specijalizovan za naftni sektor, pokojnog de Margeriea (63) su poslovni partneri često opisivali kao »luckastog«, ali nisu mogli da Poznavaoci kažu da su mu porijeklo, čudan imidž i reputacija neozbiljnog možda i pomogli u poslovnom svijetu, jer dok se govorilo o takvim stvarima, on je završavao poslove za koje niko nije imao hrabrosti. Broj 10 Oktobar 2014. Odveo je »Total« na neistražena tržišta »novog naftnog sveta« - u irački Kurdistan, Francusku Gvajanu, Tadžikistan, a najveću »igru« igrao je u bespućima Rusije. Tako je »Total« postala najvrednija kompanija u Francuskoj, a zatim i u čitavoj eurozoni. Jedan je od prvih velikih igrača koji je čvrsto vjerovao u teoriju »naftnog pika«. Doduše, de Margerie nije mislio prvenstveno na dostizanje maksimuma proizvodnje u geološkom smislu, već na to da da će proizvodnja nafte biti nedovoljna da zadovolji potrebe modernog tržišta. Smatrao je da će proizvodnja biti sve teža i iz političkih i iz tehničkih razloga i da je jedini način da se ruše granice i agresivno traže nova nalazišta. »Ne možemo samo da dođemo negjde i 69 kažemo, ovo nam se sviđa, hoćemo to, uzećemo ga. Zemlje bogate naftom neće prosto otvoriti svoje rezerve i dati nam da ih eksploatišemo kako bi nam život bio lakši. Zato smo svi u borbi«, govorio je de Margerie. U svojim nastojanjima je znao i da prekrši i pravila i »pravila«. U maju 2013. Total je platio 398 miliona dolara za vansudsko poravnanje zbog optužbi da je prilikom jednog posla potplaćen zvaničnik iz Irana. Francusko tužilaštvo je predložilo da se optužnica podigne direktno protiv de Margeriea, ali se od toga odustalo. Takođe, sud je prošle godine odbacio optužbe da je imao nezakonitu poslovnu saradnju sa Saddamom Husseinom. Ove godine je bio u centru pažnje, jer je u maju bio jedan od rijetkih zapadnih naftaša koji je odbacio pritiske Vašingtona da se ogradi od režima predsjednika Rusije Vladimira Putina. »Moja poruka Rusiji je jednostavna - nastavljamo posao po starom«, rekao je on. Kako piše »Kvarc«, de Margerie je bio pravo osvježenje u industriji. »Uvek je govorio šta je mislio, bez uvijanja, bio je pronicljiv i vispren. Nije ga zanimala politička korektnost i nije se uzdržavao od kritika uperenih ka naftnoj industriji i njenom pretjeranom rasipništvu«, rekao je za »Quartz« David Goldvine, bivši američki diplomata, a sada konsultant. Svojevremeno je na pitanje da li postoji mjesto gde ne bi bušio u potrazi za naftom odgovorio odrečno, ali se 2012. godine ipak ispravio i rekao da niko ne bi trebalo da buši na Arktiku - jer je previše opasno. Dodao je da to ne znači da tamo ne bi tražio gas. De Margerie je poginuo na moskovskom aerodromu Vnukovo, kada je njegov avion »falkon 50« trebalo da poleti ka Parizu. Avion se sudario sa vozilom za čišćenje snijega, a zatim se zapalio. Poginuli su i svi članovi posade. Prema ruskom dnevniku Vedomosti on se vraćao sa sastanka sa ruskim premijerom Dmitryem Medvedevim. Sastanak je, prema navodima lista, bio posvećen stranim investicijama u Rusiji, u trenutku kada američke i evropske sankcije zbog ukrajinske krize teško pogađaju Moskvu. Kompanija »Total« je partner sa ruskom kompanijom Novatek u velikom gasnom projektu Jamal, na sjeveru Rusije. Rangiranja Najvredniji brendovi u 2014. godini Četiri mjesta u vodećih 10 na Interbrandovoj ljestvici zauzele su tehnološke kompanije. A merički tehnološki div Apple drugu je godinu zaredom u samom vrhu ljestvice najvrednijih svjetskih brendova, pokazalo je najnovije izdanje izvještaja kompanije Interbrand o 100 najboljih globalnih brendova. Apple je prvo mjesto još lani preoteo Coca-Coli, američkom divu u segmentu industrije bezalkoholnih pića koji je tada pao na treće mjesto, na kojem se zadržao i na ovogodišnjoj rang-listi. Popularnom internet pretraživaču Google pripalo je drugo mjesto, kao i prošle godine. Appleov brend, procijenjen na 118,9 milijardi dolara, dobio je na vrijednosti 21 posto u odnosu na prošlu godinu. Googleov brend, u vrijednosti 107,4 milijardi dolara, ojačao je za 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Prvi je to put da su dva brenda postigla vrijednost veću od 100 milijardi dolara na ljestvici najboljih globalnih brendova Poslovni.hr/Hina. Četiri mjesta u vodećih 10 na Interbrandovoj ljestvici zauzele su tehnološke kompanije. Uz Apple i Google, tu su još Microsoft, koji je na 5. mjestu, kao i lani, te Samsung, na 7. mjestu, koji je u odnosu na prošlogodišnju listu napredovao za jedno mjesto. Na četvrtom mjestu bio je IBM, kao i lani, a u Interbrandu ga svrstavaju u brendove u segmentu poslovnih usluga; da nije tako, polovinu od vodećih 10 činili bi tehnološki brendovi. Segment tehnoloških kompanija bio je najvredniji od svih ostalih, s ukupnom vrijednošću brendova od 493,2 milijarde dolara. Ostale značajne kategorije brendova uključuju automobilsku, industriju financijskih usluga i luksuznih roba. A poznata društvena mreža Facebook, koja je zabilježila najveći skok vrijednosti u odnosu na prošlu godinu, od čak 86 odsto, takođe je tehnološki brend. Tek je drugu godinu na toj listi, skočivši na 29. mjesto, sa 52. mjesta na prošlogodišnjoj listi. U vodećih 10 najvrednijih globalnih brendova ove se godine uvrstio i njemački automobilski div Mercedes-Benz, popevši se na 10. sa 11. mjesta u prošloj godini. Od brendova koji nisu u segmentu tehnologije najbolje plasirani na ljestvici, uz Coca-Colu, IBM i Mercedes-Benz, bio je General Electric, koji je zauzeo 6. mjesto, kao i 2013. godine. Slijede Toyota, na 8. napredovavši za dva mjesta u poređenju sa lanjskom ljestvicom te McDonald's na 9. koji je skliznuo sa 7. mjesta u 2013. Riječ je o 15. godišnjem prikazu vrijednosti globalnih brendova po ocjeni kompanije Interbrand, koja je 2000. počela sastavljati izvještaj o globalnim svjetskim brendovima. Rang i vrijednosti određuje niz činilaca, među kojima je uloga koju brend ima u uticaju na potrošače, njegovi finanijski rezultati i snaga brenda da diktira superiornu cijenu odnosno da pomaže matičnoj kompaniji da ostvari zaradu. Oktobar 2014. Broj 10 70 Jean Tirole, laureat „Nobel” za kritiku slobodnog tržišta F rancuski profesor univerziteta iz Tuluza Jean Tirole (61) ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju. Tirol je profesor i osnivač Ekonomske Škole u Tuluzu (Toulouse School of Economics) i jedan od najuticajnijih ekonomista današnjice. Švedska kraljevska akademija dodijelila je ovu nagradu Tiroleu zbog njegovih otkrića o snazi tržišta i njegovoj regulaciji. Nobelov komitet je Tirolea predstavio kao jednog od najuticajnijih ekonomisa naše epohe ističući njegov doprinos u shvatanuju organizacije preduzeća i konkurencije, prenio je list Mond. On je dao značajan teorijski doprinos istraživanjima u brojnim područijima, ali najviše u analizi načina regulisanja industrije sa nekoliko moćnih preduzeća. U mnogim industrijama dominira mali broj velikih kompanija ili jedan monopolista. Neregulisana tržišta često proizvode društveno nepoželjne rezultate kao što su visoke cijene ili neproduktivne kompanije koje preživljavaju blokirajući ulazak novih i produktivnijih. Od sredine 1980-ih Tirole se bavi istraživanjem takvih nedostataka na tržištu. Njegova analiza preduzeća sa tržišnom snagom pruža jedinstvenu teoriju sa težištem na pitanja kako bi se vlada nosila sa spajanjima ili kartelima i kako bi trebalo regulisati monopole. Tirole je doskoro bio nepoznat široj francuskoj i svjetskoj javnosti iako ga je švedski komitet u obrazloženju nagrade nazvao „jednim od najuticajnijih ekonomista našeg doba”. Godinama je bio među potencijalnim dobitnicima nagrade, ali je njegov izbor iznenadio čak i njegove sunarodnike. To ne čudi kada se pogleda lista dosadašnjih dobitnika, koji su uglavnom dolazili sa američkih univerziteta. Težište istraživačkog rada francuskog ekoBroj 10 Oktobar 2014. nomiste je raznoliko, od industrijske organizacije, bankarskog i finansijskog sektora do psiholoških aspekata ekonomije, ali je Nobelov komitet naročito istakao njegov doprinos regulisanju tržišta na kojima vlada monopol nekoliko moćnih preduzeća. Protekle decenije obiljeležila je koncentracija mnogobrojnih industrija i pojava preduzeća koja kontrolišu tržište, naročito u domenu tehnologije, kao što je slučaj sa „Microsoftom” i „Googleom”. „Mnoge vlade su otvorile javni monopol privatnicima. To je slučaj sa željeznicom, putevima, vodom, poštom i telekomunikacijama, ali i sa obrazovanjem i zdravstvom”, konstatuje Nobelov komitet u komentarima o doprinosu francuskog istraživača ekonomskim istraživanjima. Pokazalo se, međutim, da je mnogo teže kontrolisati privatna preduzeća nego što se to očekivalo. Finansijska kriza je otvorila pitanje banaka „suviše velikih da bi propale”, koje su države morale da vade iz bankrota, što je posljedica neregulisanog tržišta. Odmah nakon proglašenja nagrade, Tirole je izjavio da se pitanje regulisanja ovih fuzioniranih preduzeća koja dominiraju tržištem više ne postavlja na nivou jedne zemlje. Komentarišući izbor novog dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju, američki New York Times konstatuje da je ovo druga godina zaredom da je nagrađen ekonomista čiji rad ukazuje da su tržišta često neefikasna. To je suprotno pogledima takozvane čikaške škole, sa Miltonom Friedmanom na čelu, čija je liberalna dogma o slobodnom tržištu koje samo sebe reguliše bila opšteprihvaćena prethodnih decenija. Tirolova istraživanja sprovedena osamdesetih i devedesetih su djelimično odgovor na ekonomsku transformaciju evropskih društava koja su željela da umanje državni monopol i podstaknu ulaganje i inovacije, ali i da spriječe da se tržišta pretvore u plijen za moćne predatore. Njegov rad ga svr- stava u one koji smatraju da bi regulisanje tržišta imalo bolji ishod za društvo. Ali Tirol nije ideolog, nije čak ni tvorac novih pravila. Njegova istraživanja, koja se oslanjaju na primijenjenu matematiku, teorijska su, ali ih primenjuje na konkretne slučajeve. Za francusko i ostala evropska društva u recesiji kaže da je potrebno hitno nešto preduzeti kako bi se novim generacijama obezbijedila budućnost. Jedan od njegovih prijedloga u borbi protiv nezaposlenosti je uvođenje nove vrste ugovora koji podrazumijeva da prava zaposlenog progresivno rastu u odnosu na godine službe. „Nezaposlenost traje posljednjih trideset, četrdeset godina i mladima se u najvećem broju slučajeva nude privremeni ugovori zato što se preduzeća plaše da im ponude stalne. Tako smo došli u potpuno apsurdnu situaciju u kojoj previše štiteći radnike ne štitimo ih uopšte”, izjavio je francuski naučnik. „Nije slučajno to što u čitavoj južnoj Evropi, koja ima istu organizaciju tržišta rada, vlada velika nezaposlenost, dok je u sjevernoj Evropi, u skandinavskim zemljama, na primer, koje imaju drugačiji sistem, nezaposlenost slaba.” Tirol je treći Francuz koji je dobio najprestižnije naučno priznanje, posle Gerarda Debreua 1983. i Mauricea Allaisa 1988. Nobelova Nagrada za ekonomiju se dodeljuje od 1969. Predlog o dodelovi ove nagrade i osnovanju fonda potekla je od tadašnjeg guvernera švedske banke, Pera Asbrinka, 1968. povodom 300 godina postojanja jedne od najstarijih centralnih banaka na svijetu. Jedna od najpoznatijih Tiroleovih knjiga je Teorija industrijske organizacije, u kojoj je izložena analiza strategija ekonomskih aktera u funkciji strukture tržiša. Tiroleu će nagrada od oko 878.000 eura biti uručena 10. decembra u Stokholmu. 71 New York Times konstatuje da je ovo druga godina zaredom da je nagrađen ekonomista čiji rad ukazuje da su tržišta često neefikasna. Oktobar 2014. Broj 10 72 Biografije za posao – negativni primjeri Traži se čitak i istinit CV Osim ako se ne prijavljujete za neku akademsku poziciju, ne postoji razlog da vaš CV bude duži od jedne, maksimalno dvije stranice. P oslodavci su zatrpani raznoraznim biografijama kandidata za posao koje ili nikada neće biti pročitane jer su, na primjer, preduge, ili će se kad-tad razotkriti kao neistinite. Pojedini su pretrpani nepotrebnim i nebitnim informacijama, neki su nedovoljno jasni, a iz pojedinih je jasno da je vlasnik CV-a više vremena potrošio na dizajn, nego na sadržaj. Bankar.me je predstavio četiri tipa životopisa koji sigurno neće pomoći u potrazi za poslom: Lažna biografija Ako se osoba u CV-u naziva „osnivačem” nekog posla, to je ili zaista impresivan podatak ili znak za uzbunu, zavisno o kontekstu. Na primjer, ako čuvate djecu svakih Broj 10 Oktobar 2014. nekoliko mjeseci, to ne zaslužuje titulu ‘osnivača startupa za čuvanje djece’. Pretjerivanje ili korištenje lažnih informacija neće vas daleko dovesti. Ako osoba koja provjerava vaš CV posumnja u neku od činjenica, posumnjaće u istinitost čitavog dokumenta. Čak i ako lažima uspijete doći do posla, u jednom trenutku će postati jasno da ste lagali o kvalifikacijama. Dizajnirani CV Ono što je zajedničko uspješnim biografijama jest da nikada ne rizikuju čitkost zbog nekih dizajnerskih rješenja. To znači, između ostalog, da tekst počinje s lijeva, tako da oči čitaoca znaju gdje se vratiti kad prelaze u novi red teksta. Kad je riječ o biografijama, zaista je najbitniji sadržaj. Jednostavno napisan i čitak sadržaj. CV sa previše ličnih detalja Informacijama kao što su fotografija, seksualna orijentacija, bračni status ili religijsko opredjeljenje nije mjesto u CV-u. Ispitivanje o takvim detaljima poslodavcima je zakonom zabranjeno i kažnjivo, stoga negativno reaguju na one koji take informacije uključuju u svoj CV. CV od pet stranica Osim ako se ne prijavljujete za neku akademsku poziciju, ne postoji razlog da vaš CV bude duži od jedne, maksimalno dvije stranice. Iznenađuje činjenica da osobe s manje iskustva pribjegavaju romanesknim biografijama. Više stranica ne znači da sve kvalifikovaniji, već upravo suprotno – da time nadoknađujete nedostatak kvalifikacija. 73 Poslijeratne prodavnice iz srca Titograda „Borovo” došao prvi Podsjećamo na prodavnice iz Ulice Slobode i sa Trga Ivana Milutinovića koje su dobar pokazatelj dinamike razvoja glavnog grada, kao i moći tadašnjih jugoslovenskih proizvođača. K oliko je u vrijeme socijalizma glavni grad Crne Gore Titograd (Podgorica, prije i poslije toga), naročito od Drugog svjetskog rata pa do sredine sedamdesetih godina prošlog vijeka bio mali, svjedoči i to da su neka, tadašnja velika jugoslovenska preduzeća, koja su proizvodila robu široke potrošnje, prva predstavništva, odnosno prodavnice, otvorili u Ulici Slobode i na Trgu Ivana Milutinovića, današnjem Trgu Republike. Izgradnjom novih stambenih zgrada prema Staroj varoši i dijelu grada nazvanog Preko Morače, dobijen je veliki poslovni prostor u kojem su takođe veće jugoslovenske firme imale objekte, što kao prodavnice bilo kao predstavništva. Ovdje ćemo podsjetiti samo na prodavnice smješetene u Ulici Slobode i na Trgu Ivana Milutinovića, jer su one dobar pokazatelj dinamike razvoja glavnog grada kao i moći tadašnjih jugoslovenskih proizvođača koji su imali interesa da otvaraju prodajne objekte u maloj i nerazvijenoj Crnoj Gori. Podsjećanje na „poslovnu” Ulicu Slobode počećemo od prodavnice zagrebačkog „Kraša”, čuvenog proizvođača konditorskih proizvoda koji je i dalje visoko pozicioniran u ovoj grani prehrambene industrije, a nalazila se uz glavnu Poštu. „Kraš” je ovu prodavnicu otvorio šezdesetih godina prošlog vijeka i u Podgorici je poslovao sve do raspada zajedničke države dvedesetih godina. Mnoge generacije sladile su se izvrsnim čokoladnim i ostalim slatkim proizvodima iz ove prodavnice popularno zvane „Bombonjera”. Naročito titogradski gimnazijalci koji su dio tada većinom skromnog džeparca rado trošili da bi kupili nekoliko bombona „na mjeru”, ili kako se sada kaže, u rinfuzi. Na istoj strani ove ulice nalazila se prodavnica splitske Jugoplastike, u kojoj je ponuda bila izvanredna iako plastika tada nije ni približno bila zastupljena, kao što je posljednjih par decenija. Međutim, galanterija za domaćinstvo, torbe, obuća i slični proizvodi iz asortimana „Jugoplastike” bili su kvalitetni i potrebni svakom domaćinstvu, pa je u ovoj prodavnici uvijek bila velika gužva. U istom redu nalazila se prodavnica takođe renomiranog proizvođača tekstila i konfekcije, beogradskog „Ateksa”, dok se na Trgu Ivana Milutinovića nalazila prodavnica obuće „Borovo” iz istoimenog hrvatskog grada, u socijalističkoj Jugoslaviji priznatog proizvođača. Prodavnica „Borovo” je inače prva prodavnica otvorena na Trgu nekoliko godina poslije Drugog svjetskog rata, a odmah nakon nje proradila je i poslovnica JAT-a neposredno pored. Sa druge strane glavne ulice, od hotela „Crna Gora” prema trgu bila je prodavnica varaždinskog „Varteksa”, zatim „Zlatarne” Celje koji su bili takođe visoko kotirani na jugoslovenskom tržištu. Ovi proizvođači su prodavali i na inotržištu, najviše u istočno evropske zemlje socijalističkog uređenja kao što je bila Jugoslavija. A dvije velike robne kuće na Trgu Ivana Milutinovića, „Beograd” i „Beko” bile su pravi narodni magazini - prvobitni naziv „Beograđanke” bio je zato Na-Ma. U robnoj kući „Beograd” koja je izgrađena 1949. godine kao podgorička trgovina da bi kasnije ušla u lanac robnih kuća „Beograd” moglo se pazariti sve, od konfekcije, galanterije, posteljine, bijele tehnike, namještaja poznatih proizvođača iz Srbije, Hrvatske, Bosne, Slovenije, Makedonije. Sličan izbor bio je i u „Beku” koji je izgrađen kasnije, sedamdesetih godina, s tim što su u prizemlju bile smještene posebne trgovine odjeće, obuće. Tako su u prizemlju bile prodavnice obuće „Astre” iz Zagreba, „Obuće” iz Beograda, a bila je i jedna prodavnica cipela iz Peći. I Bosna i Hercegovina je ispod „Beka” bila zastupljena takođe sa tada u jugoslovenskim okvirima poznatim po kvalitetu proizvodima, kao što su bile prodavnice sarajevske fabrike čarapa „Ključ”, te kože i kožne galanterije „Visoko” iz istoimenog mjesta. Kada je riječ o predstavništvima crnogorske privrede, u glavnoj ulici i na Trgu Ivana Milutinovića u Podgorici ona su otvorena nešto kasnije, pošto su i te fabrike kasnije otvorene, poput „Titexa” i fabrike obuće „Košuta” sa Cetinja. Konfekcija proizvedena u nekadašnjoj fabrici „Jadran” iz Perasta takođe je imala prodavnicu u glavnoj ulici. Poslovnica turističke agencije „Inturs” koja je u ovoj branši i u jugoslovenskim okvirima važila za pouzdanu i provjerenu, više decenija nalazila se sa druge strane ulice, pored omiljene slastičare hotela „Crna Gora”, a u istom redu bila je i prehrambena prodavnica „Agrokombinata” koju su podgoričani zvali „Marina samoposluga”, jer se njena šefica zvala Mara. Na Trgu Ivana Milutinovića bio je veliki supermarket „Agrokombinata” koji je odavno srušen, a osim njega i prodavnice obuće „Borovo” i poslovnica JAT-a, koje takođe odavno nema dominirali su glavnim gradskim trgom i kao takve pamte ih stariji žitelji Podgorice. B. Pejović Oktobar 2014. Broj 10 74 Britanski The Times Crna Gora nova elitna destinacija Izgradnja de lux hotela, marina i apartmana je dokaz odlučnosti naše zemlje da privuče bogate građane svijeta. B ritanski The Times, jedan od najpopularnijih nacionalnih dnevnih listova, objavio je tekst o Crnoj Gori kao novoj elitnoj destinaciji. Prema pisanju The Timesa, nekad se činilo malo vjerovatnim da će Crna Gora postati „sljedeći Monako“ ili „buduće igralište bogatih i slavnih“. No, izgradnja de lux hotela, marina i apartmana je dokaz odlučnosti naše zemlje da privuče bogate građane svijeta. Stotine megajahti usidrenih u septembru u Porto Montenegru, ukazuju na to da su neki od tih kupaca već stigli. - Porto Montenegro, koji je izgradio kanadski biznismen Peter Munk svakako nudi objekte u Monako stilu: 400 vezova u marini koja pruža mogućnost da smjesti i najveću svjetsku jahtu Azzam, dugu 180m. Tu su i poreske olakšice, bez obaveze plaćanja na gorivo za privatne i komercijalne brodove ako iz ove zemlje izlaze za 24 sata, a PDV je ograničen na sedam odsto na pomorsko-poveza- Broj 10 Oktobar 2014. ne i turističke usluge. Porez na imovinu se ubira u rasponu od 0,1 do 1 posto od vrijednosti stana. Crna Gora uvodi novi vizni režim iduće godine pod kojim stranci mogu da ostanu i do godinu dana ako će ulagati u nekretnine. Trenutno se mogu zadržati samo 90 dana - ističe se u tekstu The Timesa. U tekstu se naglašava da se Porto Montenegro nesumnjivo može takmičiti sa poznatim neutičkim mjestima poput Francuske rivijere i slično. Luštica Bay nudi kupcima nekretnine koje se grade na obali. Planirana je izgradnja dvije marine, 1.000 stanova, 500 vila i townhouses, sedam hotela i golf teren sa 18 rupa. Prva faza uključuje 250 stanova od studija do trosobnih i izgradnju marine sa 176 vezova. Do sada je prodato 140 stanova. Početna cijena za studio iznosi 220.000 eura plus troškovi od 30 do 50 eura po m2 i vile sa cijenom od 3.000.000 eura, navodi se u tekstu The Timesa.
