Partner - Ministarstvo odbrane

Transcription

Partner - Ministarstvo odbrane
Događaj mjeseca
SADRŽAJ
INTERVJU:
GAZMEND OKETA, MINISTAR ODBRANE ALBANIJE ........ 4
NATODONOSIINVESTICIJEIČLANSTVOUEVROPSKOJUNIJI
Vidak Latković
Predat zahtjev za MAP
KOMENTAR:
ZABLUDE I ISTINE O NEUTRALNOSTI ............................... 7
Ilija Despotović
CRNA GORA u PZM:
NA RASPOLAGANJU TAJNI PODACI NATO ..................... 9
mr Tihomir Mijović
ISKUSTVO DRUGIH:
TRI OFICIRA U OBALI SLONOVAČE ................................11
Sanja Savić
INTERVJU SA ŠEFOM VOJNE MISIJE CRNE GORE
PRI NATO .........................................................................13
OČEKUJEMO POZITIVAN ODGOVOR NA APLIKACIJU
MihailoDanilović
ŠTA PREDVIĐAJU NOVE STRATEGIJE NACIONALNE
BEZBJEDNOSTI I ODBRANE ...........................................16
JASNOPRECIZIRANICILJEVIIINTERESICRNEGORE
MihailoDanilović
VOJSKA: MOMCI, JAVITE SE NA KONKURS ..................... 18
MarinkoM.Slomo
VOJNATEHNIKAIOPREMA:
NOVO TERENSKO VOZILO U VCG..................................... 20
MarinkoM.Slomo
GLOBUS:OBAMAJOŠNEOTVARASVEKARTE ............... 21
VIJESTI ............................................................................ 22
DNEVNIKVOJNOG POSMATRAČA ................................... 23
kapetanSašaJovanović
NATO ULAZI U NAROD .................................................... 24
Olivera Đukanović
FELJTON:GARDAIDVORSKASTRAŽA ............................ 26
Ilija Despotović
IMPRESSUM
Partner - mjesečnik o evroatlantskim
integracijama, odbrani i Vojsci
novembar 2008. godine BROJ: 9
IZDAVAČ: Ministarstvo odbrane Crne Gore
ZA IZDAVAČA: mr Boro Vučinić
UREDNIK: Vidak Latković
REDAKCIJA: Ilija Despotović , Olivera Đukanović,
Zorica Radović, Tihomir Mijović, Marinko M. Slomo,
Mihailo Danilović, Irena Radoman, Sanja Dajević
TEHNIČKI UREDNIK: Miodrag Kankaraš
KONTAKT: Portparol // TEL/FAX: +382 20 241 375
E-MAIL: pr@mod.cg.yu
WEB: www.vlada.cg.yu/odbrana
ADRESA: Jovana Tomaševića 29
ŠTAMPA: MOUSE STUDIO, Podgorica // TIRAŽ: 5.000
Premijer Milo Đukanović predao je 5. novembra, u Briselu, zahtjev Crne Gore da
dobije Akcioni član za članstvo (MAP) u
NATO-u. Pozitivnim odgovorom na taj
zahtjev, naša zemlja će dobiti status neposrednog kandidata za članstvo u evroatlantskoj alijansi. Akcioni plan za članstvo
omogućava integrisanu aktivnost država
članica i zemlje-kandidata. To je faza u
predpristupnom procesu u kojoj NATO
direktnije usmjerava aktivnosti zemljekandidata, a i sama ta zemlja ima aktivniji
odnos na putu ka alijansi. Cilj je da se
zemlja-kandidat što bolje pripremi za
punopravno članstvo u NATO-u. Kada
članice NATO-a ocijene da je u tome ostvaren adekvatni napredak, onda slijedi poziv
za članstvo.
MAP je dio političkog procesa aktivnosti iz
domena Partnerstva za mir, iz paketa sa
Individualnim partnerskim akcionim planom i Intenziviranim dijalogom, za razliku
od vojno-odbrambenog segmenta koji sadrži Proces planiranja i revizije i Individualni program partnerstva. MAP je nastavak Intenziviranog dijaloga,u koji je Crna
Gora ušla, odlukom na samitu u Bukureštu,
prošlog proljeća.
Nije precizirano vrijeme koje će zemlja provesti u statusu MAP-a. Češka, Mađarska i
Poljska, na primjer, nijesu ni prošle kroz tu
fazu, nego su primljene po „skraćenom postupku".Akcioni plan za članstvo predstavlja
svojevrstan katalog u kome se opisuju poželjni profil i karakteristike zemlje koja namjerava da uđe u NATO, i to u pet područja
- političke i društvene prilike, odbrana i
vojska, finansije, bezbjednost i oblast pravnih pitanja. Zemlja - kandidat za sva ta
područja priprema svoj Godišnji nacionalni
program koji predstavlja NATO-u. Izvještaj se obrazlaže pred svim članicama
NATO-a.
Nakon predaje zahtjeva za MAP, Đukanović je prenio pozitivno raspoloženje Generalnog sekretara NATO-a Jap de Hop
Shefera koji je rekao da NATO nije umoran
od proširenja. Shefer je, takođe, naveo da se
u okviru NATO-a visoko vrednuju zasluge
Crne Gore u evroatlantskim nastojanjima.
Predstavnici NATO, zasad, nijesu komentarisali zahtjev Crne Gore za dobijanje statusa kandidata. Realna su očekivanja da
Crna Gora uđe u fazu MAP-a na samitu
NATO-a, na proljeće 2009. godine. Naša
država sada je u procesu Intenziviranog dijaloga, a kroz taj mehanizam unapređuje se
saradnja sa NATO-om u političkom, bezbjednosnom i odbrambenom aspektu.
I.Despotović
PARTNER 3
Intervju
Gazmend Oketa, ministar odbrane Republike Albanije
NATO DONOSI INVESTICIJE I
ČLANSTVO U EVROPSKOJ UNIJI
Kada je Albaniji u pitanju, člasntvo u NATO će doprinijeti većim stranim investicijama i dobrobiti svih građana.
Takođe, dodao bih da će članstvo u NATO značajno približiti Albaniju ulasku u Evropskoj uniji, kaže za Partner ministar Oketa.
Gopsodine ministre, razgovor bih
počeo sa pitanjem u vezi sa pozivom
da Albanija i Hrvatska pristupe
Alijansi, koji je upućen na Samitu u
Bukureštu aprila ove godine. Sa ove
perspektive, kakva su iskusta Albanije iz procesa pristupanja NATO
i kako Vi vidite taj put Vaše zemlje?
Prije svega, rekao bih da je u Bukureštu Albanija svojim velikim naporima dobila poziv za članstvo u
NATO. Takođe, istakao bih da su Ministarstvo odbrane i Oružane snage
Albanije imale važnu ulogu kada je
riječ o tom pozivu. Tokom godine,
radili smo intenzivno i imali veoma
dobro iskustvo iz saradnje u okviru
Jadranske povelje, u kojoj smo zajedno sa Hrvatskom i Makedonijom. Albanska vlast je imala konstruktivnu
politiku koju je slijedila u regionu i sve
se to na kraju završilo pozivom od
strane NATO. Naši napori za dostizanje NATO standarda nastaviće se
do dostizanja punopravnog članstva u
NATO.
Koliko Vam je bilo značajno učešće
u NATO programu Partnerstvo za
mir na putu ka članstvu u NATO?
Konkretno, koji su bili benefiti tog
članstva u slučaju Vaše zemlje?
4 PARTNER
Gazmend Oketa
Svi naši napori bili su ozbiljni i učešće u PzM je
jedno pozitvno iskustvo koje predstavlja korak
bliže punopravnom članstvu u NATO.
Intervju
Vojnici koji su učestvovali u
misijama veoma su uspješno
obavljali svoj zadatak i sa
pravom se mogu smatrati
ambasadorima Albanije.
Njihov pozitivan doprinos u
tim misijama, naravno, bio je
pozitivan faktor kada je riječ
o dobijanju poziva za članstvo
u NATO.
Ako bih napravio komparaciju rekao
bih da je to slično ekipi koja vješto
igra u prvoj ligi, koja treba da trenira,
da pokaže da želi da dostigne potrebne nivoe. Učešće u Partnerstvu
za mir važno je iz dva razloga. Prvo,
albansko Ministarstvo odbrane i
Oružane snage imale su više nego pozitivna iskustva kada je riječ o učešću
u tom programu. Drugo, to učešće je
veoma pomoglo da članice NATO
shvate da je Albanija željela da ide
putem članstva u NATO. Svi naši napori bili su ozbiljni i učešće u PzM je
jedno pozitvno iskustvo i zasigurno
predstavlja korak bliže punopravnom
članstvu u NATO.
Albanska vojska, rekao bih sa značajnim brojem vojnika, učestvuje u
međunarodnim mirovnim operacijama. U misiji ISAF u Avganistanu
prisutno je 140 albanskih vojnika.
Dakle, kakva su iskustva i koji su
benefiti za zemlju i vojsku kada je ri-
ječ o tim aktivnostima?
Albanija učestvuje u misiji ISAF u
Avganistanu, u misiji za borbu protiv
terorizma u Iraku i u okviru saradnje
sa Evropskom unijom, naši vojnici
učestvuju u misiji Althea u Bosni i
Hercegovini i misiji u Čadu. Iskustva
koja albanska vojska dobija u tim misijama su veoma značajna i predstavljaju veoma važan doprinos. Vojnici
koji su učestvovali u misijama veoma
su uspješno obavljali svoj zadatak i sa
pravom se mogu smatrati ambasadorima Albanije. Njihov pozitivan doprinos u tim misijama, naravno, služio je kao pozitivan faktor kada je riječ o dobijanju poziva za članstvo u
NATO. Albanija je usmjerena da daje
doprinos u svim misijama za održavanje mira i odlučno podržava borbu
protiv terorizma. Zapravo, sada se na
vojsku koja učestvuje u mirovnim misijama gleda kao da je vojska država
članica NATO.
Kao jedan od priorireta u reformi
sistema odbrane u Albaniji je profesionalizacija vojske. Gdje je sada Albanija kada je riječ o tom procesu i
koji su drugi prioriteti u toj oblasti?
Albanska vojska bi do 2010. trebalo u
potpunosti da bude profesionalizovana. Već smo počeli regrutaciju profesionalnih vojnika. Imamo jasnu strategiju i radimo na njenoj implementaciji kako bi do 2010. godine
vojska Albanije bila potpuno pro-
Trenutno postoje dva prioriteta
Ministarstva odbrane. Jedan je
postići standarde i punopravno
članstvo u NATO. Drugi je uništavnje viška naoružanja. Želimo
da eliminišemo opasnosti koje
postoje od viška municije za
populaciju koja dolazi.
PARTNER 5
Intervju
fesionalna, ali to zahtijeva i veoma
naporan rad. Naša Vojska i Ministarstvo odbrane imaju podršku Vlade
i parlamenta Albanije, što je veoma
važno. Albanska vlada dala je solidan
budžet kako bi se postigli ovi ciljevi u
modernizaciji vojske.
Jedan od problema u sektoru odbrane, u cijelom regionu, je uništavanje viškova naoružanja i municije. Na koji način rješavate taj problem?
Prije svega želim da kažem da trenutno postoje dva prioriteta Ministarstva odbrane. Jedan je postići standarde i punopravno članstvo u
NATO. Drugi je uništavnje viška naoružanja. Imamo više nego detaljan
akcioni plani koji smo počeli da realizujemo. Želimo da eliminišemo
opasnosti koje postoje od viška municije za populaciju koja dolazi. Počeli
smo sa uništavnjem viškova municije
koja je izuzetno opasna i nadamo se
da ćemo veoma brzo moći da redukujemo ovu opasnost. Ranije smo organizovali sastanak na kojem su prisustvovali predstavnici članica
NATO, vojni atašei i tu smo prezentovali naš akcioni plan i, tom prlikom,
što je jako važno, dobili smo njihovu
podršku kako bi postigli taj cilj.
Kao zemlja koja je dobila poziv za
članstvo i koja se nalazi na samom
pragu Sjevernoatlantskog saveza,
kako gledate na to člantsvo, odnosno koji su glavne prednosti tog
članstva za jednu državu?
Benefiti članstva u NATO su višestruki. NATO nije samo vojna alijansa i potrebno je posmatrati kao savez
demokratskih država, u kojima se
poštuju ljudska prava, gdje je ekonomija funkcionalna i sa jasnim propisima. To su ciljevi koje svaka država
koje želi da postane članica NATO
treba da ima. Članstvo svake države u
Tokom zvanične posjete Crnoj Gori
potpisali smo sa Ministarstvom odbrane, sa mojim kolegom gospodinom Vučinićem, Sporazum o bilateralnoj saradnji. Takođe, konstatovali
smo sa zadovoljstvom da je saradnja
između oružanih snaga dvije zemlje
veoma dobra, ali i da ima prostora da
se dalje unaprijedi. Sektor bezbjednosti mora i kontrole morskih granica je oblast gdje možemo uspješno
Benefiti članstva u NATO su
višestruki. NATO nije samo vojna
alijansa i potrebno je posmatrati kao savez demokratskih
država, u kojima se poštuju
ljudska prava, gdje je ekonomija
funkcionalna i sa jasnim propisima. To su ciljevi koje svaka
država koja želi da postane
članica NATO treba da ima.
NATO konsolidovaće ta prava, dovešće do učvršćivanja demokratije u
zemlji, većeg poštovanja i garantovanja ljudskih prava i doprinijeti ekonomiji. Kada je Albanija u pitanju,
članstvo u NATO će doprinijeti većim
stranim investicijama i dobrobiti svih
građana. Naravno, postoje i obaveze,
ali obaveze koje idu u funkciji poštovanja demokratskih standarda. Albanija je demokratska zemlja koja teži
poštovanju svih ovih standarda.
Važno je istaći i da 95 odsto građana
podržava punopravno članstvo u
NATO. Takođe, dodao bih da će
članstvo u NATO značajno približiti
Albaniju ulasku u Evropskoj uniji.
Moje posljednje pitanje odnosi se na
saradnju ministarstava odbrane Crne Gore i Albanije. Prema Vašem
mišljenju, u kojim oblastima je mo-
6 PARTNER
guće tu saradnju dalje unaprijediti?
sarađivati. Takođe, uništavnje viškova naoružanja i municije je problem
sa kojim se suočava i Crna Gora, tako
da i to može biti oblast u kojoj možemo razmjenjivati iskustva i sarađivati. Tokom zvanične posjete, saopštio sam da je Albanija posvećena
saradnji sa Crnom Gorom, te da je
spremna da podijeli svoja iskustva
kako bi i Crna Gora postigla cilj koji
ima kada je riječ o članstvu u NATO.
Zaključio bih da su, s obzirom da
dvije susjedne zemlje imaju veoma
dobre odnose, mogućnosti i oblasti
bilateralne saradnje višestruke. Važno je istaći i da postoji dobra volja između dvije zemlje i siguran sam da će
ova saradnja da se nastavi, te da će biti
još intenzivnija.
Vidak Latković
Komentar
Zablude i istine o neutralnosti
Osporavanje potrebe, i neophodnosti,
da Crna Gora postane članica NATO-a,
valja često naglasiti, više je politikantska tvrdnja i inercijski stereotip u spoljnopolitičkom pozicioniranju naše države nego što je argumentovana kritika
opredjeljenja za evroatlantske integracije. U takvom kontekstu i dalje, mada
rjeđe nego koliko prije nekoliko mjeseci, pominje se ideja o neutralnosti
Crne Gore. Ponekad izgleda da se „argumentacija" o takvoj mogućnosti svodi na krajnje uprošćeno posmatranje
stvari, kao - mi smo mala zemlja, nas
niko neće dirati, mi nikoga nećemo napasti, nemamo neprijatelja, ulazak u
NATO za nas je skup i, jednostavno,
treba da svijetu objavimo - Crna Gora
je neutralna. Svijet će to, navodno, objeručke prihvatiti i mi onda treba da „uživamo" sa takvim međunarodnim statusom. Brinuli bismo samo o sebi, od svi-
jeta uzimali sve što nam koristi, a prema
njemu bili bismo „neutralni". To je populistička percepcija neutralnosti.
Tako zamišljena, naravno, nerealna,
pozicija Crne Gore, u najmanju ruku,
neodrživa je iz više razloga. Prije svega,
jedno je vojna neutralnost, a drugo politika neutralnosti neke zemlje. Neutralnost, kako upozoravaju neki stručno
relevantni analitičari, ne može se izjednačiti sa nepristupanjem zemlje nekom
vojnom savezu. Štaviše, neka zemlja
može biti i članica vojnog saveza, a da
nije neutralna.
Eksperti neutralnost određuju kao
sadržinsko jedinstvo dva elementa politike bezbjednosti koja se zasniva na
ocjeni da bezbjednost neutralne zemlje
ne zavisi od bezbjednosti drugih zemalja i spoljne politike, sa osnovnim stavom da neutralna zemlja nije strana ni
u jednom međunarodnom sukobu. Iz
prvog elementa slijedi konkretniji zaključak - da se neutralna zemlja sama
brine o sopstvenoj bezbjednosti, a iz
drugog da je neutralna zemlja dužna da
sa svim zemljama uspostavlja i održava
odnose, da ni sa jednom zemljom ne
može prekinuti te odnose.
Već na osnovu tih definicijskih odrednica neutralnosti, nema sumnje, mogu
se izvoditi jasni zaključci o praktičnoj
aplikaciji takvog opredjeljenja, naravno, i o stvarnoj (ne)mogućnosti neutralnog statusa za Crnu Goru.
Logika racionalne analize mogućnosti
neutralnosti, dalje, vodi nas do neminovnog konstatovanja činjenice da je
neutralnost uslovljena, prije svega, geopolitičkim položajem određenih zemalja. Najednostavnije rečeno, to je „podudarnost“ geografskog položaja i me-
PARTNER 7
Komentar
đunarodnog interesnog konteksta u kome se nalazi neka zemlja.
Dovoljno je pogledati na mapu Evrope i
odmah zaključiti da Crna Gora nije u
„neutralnom" geografskom kvadrantu.
A nema ni istorijske predispozicije da
drugi uvaže njenu eventualnu neutralnost. Takođe, pogled na geografsku
mapu, upućuje da su danas neutralne
zemlje geografski, ali i geopolitički,
„smještene" na bezbjednijim područjima, „van koridora" konfrontacije strateških interesa velikih zemalja.
Još jednom - da li je Crna Gora u geopolitičkom „prikrajku" Evrope, što bi joj
odgovaralo da bude neutralna zemlja?
Valjda je potpuno jasno ne da nije u bilo
kakvom „zaklonu", nego je u samom
„žarištu" ili, hajde da budemo sa više
optimizma, u potencijalnom kriznom i
bezbjedosnom žarištu.
Dalje, neutralnost nije samo stvar političke volje, ili formalne odluke, neke
zemlje. Neutralnost, da bi to zaista bila,
mora biti priznata od drugih zemalja.
Priznanjem neutralnosti nekoj zemlji,
druge zemlje, zapravo, priznaju da je ta
zemlja bezbjedna od svih drugih, samim tim da su one bezbjedne od nje,
naravno, priznaju, prije svega, to da je ta
zemlja u stanju da se sama stara o sopstvenoj bezbjednosti. Priznanje neutralnosti, dakle, nije stvar jednostrane odluke.
Neutralnost, takođe, upozoravaju analitičari, nije nesvrstanost, koju smo mi iskustveno doživjeli, ali često sa pogrešnom percepcijom. Nesvrstane zemlje
nijesu bile neutralne, ocjenjuju analitičari. One su se ponašale kao „treći svijet", prije svega, u međunarodnim sukobima, dakle, kao „treća strana". Samim
tim, nijesu bile neutralne. A, s druge
strane, neutralne zemlje nijesu nesvrstane. Neutralne zemlje imaju takvu politiku da ne učestvuju, niti u diplo-
8 PARTNER
matskom, niti u bilo kom drugom međunarodnom sukobu. Nesvrstane zemlje su učestvovale, ali kao „treći svijet" u
takvim sukobima.
ljama koje su u NATO-u, ili će uskoro
biti. Šta znači, da li je moguća, u takvom
regionalnom ambijentu, vojno neutralna Srbija?
Protiv stava zastupnika neutralnosti,
svakako, analitičari navode i to da neutralnost ima svoju cijenu koštanja, da
je skupa, odnosno, da više košta nego
članstvo u nekoj odbrambeno-bezbjednosnoj organizaciji. Švajcarska, kao neutralna zemlja, navodi se, ima stotinjak
avona F-16. Upućeni tvrde da i ne bi
morala toliko imati da nije neutralna
zemlja. Naravno, i avione i drugu tehniku mora sama da nabavlja i održava.
Neutralne zemlje izdvajaju ogromna finansijska sredstva za odbranu, Švedska,
na primjer, više od pet milijardi dolara,
u 2007. godini, a Finska, Švajcarska i
Austrija, svaka ponaosob, više od dvije
milijarde dolara.
Srbija je članica NATO programa Partnerstvo za mir (PzM). Ona, dakle, sarađuje sa sjevernoatlantskom alijansom.
Vojska Srbije je već odmakla u sopstvenim reformama, upravo na osnovu
standarda NATO. Tome je prilagodila i
brojno stanje, i model budžetskog finansiranja i prilagođava sopstveno
opremanje, pravila i procedure. Srbija,
takođe, učestvuje u raznim regionalnim
organizacijama i inicijativama, sa kojima je NATO tijesno povezan. Srbija,
isto tako, i dalje izvozi namjenske proizvode u neke zemlje, a da nije sa NATOom uspostavila visok nivo saradnje, pitanje je da li bi to bilo moguće. Na tom
planu, Srbija trguje, i to dobro, i sa SAD.
Srbija je potpisala i sporazum o bezbjednosti informacija.
Može li se Crna Gora, svojim ukupnim
ekonomskim potencijalom, uporediti
sa bilo kojom tom zemljom, može li,
jednostavno rečeno, da za sopstvenu
odbranu izdvaja toliko novca? Ne može.
To je objektivna ekonomska činjenica
naše zemlje.
Kao argument protiv članstva Crne Gore u NATO-u, navodi se, bilo direktno,
ili tako što se to „podrazumijeva", i
primjer Srbije. Radikalniji Anti NATOvci , u tom smislu, upućuju da bi,
jednostavno, trebalo slijediti politiku
odbrane Srbije. A stvari i u vezi sa
Srbijom stoje drugačije nego što se
predstavljaju, ili se tako doima i u
javnosti. Evo nekoliko činjenica. Srbija
nije ni sada neutralna zemlja, bez obzira
na ranije formalno donošenje Rezolucije o neutralnosti u odnosu na NATO.
Nama susjedna zemlja, objektivno, ne
može biti neutralna zemlja. Njena Rezolucija o neutralnosti prema NATO-u
samo je model odgađanja procesa integracije u NATO. Srbija je okružena zem-
Napokon, oficiri Srbije se edukuju u komandama i centrima NATO-a, uče engleski jezik, prelaze na organizaciju vojnog života, kakav važi u Alijansi. Jedan
budući pilot Vojske Srbije se školuje u
Americi. Predstavnici srpske vojske
učestvuju i kao posmatrači na vojnim
vježbama NATO-a, i to o trošku SAD.
Vojska i policija Srbije su učestvovale u
međunarodnoj vježbi „Dunavska straža", zajedno sa članicama NATO-a, Rumunijom i Bugarskom.
Spoljna politika, politika odbrane, vojna politika, ekonomija, strateška politika - sve je to čvršće i suptilnije međusobno uvezano nego što izgleda neupućenoj javnosti, ili kako pokušavaju
predstaviti politički populisti, politikanti i „stručnjaci" manipulativnih interpretacija. A čitav taj koloplet veza i
interesa u tijesnom je dodiru sa NATOom.
Ilija Despotović
CRNA GORA i PZM
Na raspolaganju tajni podaci NATO
Početak razmjene informacija očekuje se u decembru
Krajem ove godine očekuje se početak
razmjene povjerljivih informacija između Crne Gore i NATO, u skladu sa Sporazumom o bezbjednosti informacija koji
je potpisan u aprilu 2007. godine.
NATO, Alesandro Minuto-Rico. Sporazum o bezbjednosti informacija predviđa
da će svaka potpisnica štititi i čuvati informacije i materijal koji pripadaju drugoj strani.
Sporazum o bezbjednosti informacija sa
NATO je bilateralni sporazum, koji međusobno garantuje minimum neophodnih standarda zaštite razmijenjenih podataka i omogućava pristup državnih
organa Crne Gore podacima označenim
određenim stepenom tajnosti. Sporazum
su potpisali ministar odbrane, mr Boro
Vučinić i zamjenik generalnog sekretara
Crnu Goru je u novembru posjetio ekspertski tim NATO, iz kancelarije za bezbjednost (NOS), radi procjene da li su ispunjeni uslovi za sertifikaciju Sporazuma
o bezbjednosti informacija sa NATO. Informacija o tome poslata je NATO.
Odredbama Sporazuma Crna Gora i
NATO su se obavezali da će učiniti sve što
je potrebno da obezbijede da takve infor-
macije i materijal, ukoliko su povjerljivi,
zadrže isti stepen povjerljivosti koji je
odredila ona strana od koje te informacije
i materijal potiču, kao i da će čuvati takve
informacije i materijal u skladu sa dogovorenim zajedničkim stadardima. Obaveza je i da se razmijenjene informacije i
materijal neće koristiti u druge svrhe,
osim navedenih u okvirima pojedinačnih
programa, kao i odluka koje se na te programe odnose i da ih neće otkrivati trećoj
strani bez saglasnosti strane od koje one
potiču. Potpisivanjem Sporazuma Crna
Gora je prihvatila obavezu da svi njeni
državljani, koji u toku obavljanja
PARTNER 9
CRNA GORA i PZM
službenih dužnosti zahtijevaju ili mogu
imati pristup informacijama ili materijalu
razmijenjenom u okviru aktivnosti
saradnje odobrenih od NATO, budu
podvrgnuti odgovarajućoj bezbjednosnoj
provjeri prije nego što im se odobri pristup takvim dokumentima.
Kancelarija NATO za bezbjednost (NOS),
u ime generalnog sekretara i predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO, postupajući po ovlašćenju Sjevernoatlantskog
savjeta i Vojnog komiteta NATO, odgovorna je za bezbjednosne sporazume o
zaštiti povjerljivih informacija razmijenjenih u okviru aktivnosti saradnje koje
odobri Sjevernoatlantski savjet. Izrađeni
su posebni administrativni aranžmani
koji će obuhvatati standarde recipročne
bezbjednosne zaštite informacija koje će
se razmijenjivati, kao i načine ostvarivanja veze između tijela za bezbjednost u
Crnoj Gori i NOS. Crna Gora se obavezala
da obavijesti NOS o tome koja bezbjednosna instanca u zemlji ima slična ovlašćenja.
Početkom marta ove godine usvojen je
Zakon o tajnosti podataka, a u aprilu
Uredbom o organizaciji organa državne
uprave Vlada Crne Gore je formirala Direkciju za zaštitu tajnih podataka. Kao dio
Direkcije za zaštitu tajnih podataka, formiran je Centralni registar za prihvat i
čuvanje tajnih informacija.
Direkcija je zadužena za obavljanje poslova koji se odnose na obezbjeđenje zaštite tajnih podataka koji su povjereni Crnoj Gori od strane drugih država i međunarodnih organizacija, da postupa po
zahtjevima za izdavanje dozvola za pristup tajnim podacima, vodi evidenciju o
izdatim dozvolama za pristup tajnim podacima. U nadležnosti Direkcije je i da
izrađuje i vodi Centralni registar tajnih
podataka Crne Gore i tajnih podataka
strane države ili međunarodne organizacije. Direkcija će izdavati dozvole za pristup tajnim podacima pravnim i fizičkim
licima stepena tajnosti "strogo tajno“,
"tajno“ i "povjerljivo“. Predviđeno je da
10 PARTNER
Vlada Crne Gore imenuje i razrješava
direktora Direkcije, na predlog ministra
nadležnog za poslove odbrane.
Prema proceduri, uslov za sertifikaciju
Sporazuma su propisi o prijemu, razmjeni
i zaštiti informacija koje se razmjenjuju sa
NATO. Donijeto je više pravilnika kojima
se oblast tajnih podataka detaljno reguliše. Osim zakonske regulative, uslov za
sertifikaciju Sporazuma o bezbjednosti
informacija je specifična tehnička opremljenost prostorija sa posebnim nadzorom
u kojima je smještena Direkcija za zaštitu
tajnih podataka i Centralni registar.
Navedena Direkcija za zaštitu tajnih podataka je smještena u zgradi Ministarstva
odbrane. Najveći broj povjerljivih dokumenata koji se dobijaju od NATO su u vezi
sa sistemom odbrane. U narednom periodu formiraće se podregistri za tajne informacije u Ministarstvu inostranih poslova i Ministarstvu unutrašnjih poslova i
javne uprave. Ti propisi imaju za cilj da
uvedu bezbjednosne kriterijume na nivou
države, što je jedan od ključnih zahtjeva
NATO.
Prije razmjene bilo kakvih povjerljivih informacija između Crne Gore i NATO,
nadležna tijela za bezbjednost će međusobno utvrditi, "na obostrano zadovoljstvo", da je strana primalac spremna da
zaštiti informacije koje dobija, u skladu sa
zahtjevima strane od koje potiču.
NATO svim službama i pojedincima koji
će imati pristup povjerljivim podacima
NATO, nakon sertifikacije sporazuma
određuje “bezbjednosnu dozvolu” (security clearance). Svaka informacija mora
da nosi posebnu oznaku, u zavisnosti od
stepena povjerljivosti. Sve osjetljive informacije koje se razmjenjuju među članicama saveza imaju pet nivoa tajnosti NATO cosmic top secret (CTS), focal top
secret (FTS), NATO secret (NS), NATO
confidential (NC) i NATO restricted
(NR).
Ključni zahtjev NATO u svim državama
koje su sertifikovale Sporazum jeste da se
sa tajnim podacima NATO postupa kao sa
domaćim povjerljivim informacijama. To
znači da će posebno odabranim, edukovanim i provjerenim kadrovima iz brojnih Vladinih resora, prema NATO standardima, sa posebnom šifrom koju će im
dodijeliti NATO, biti dostupno da koriste
tajne podatke o terorizmu, organizovanom kriminalu ili drugim bezbjednosnim
prijetnjama, vojnim ili civilnim.
Značaj zaključenja i sertifikacije Sporazuma o bezbjednosti informacija (eng. Agreement on Security of Information), tzv.
Bezbjednosnog sporazuma, između Crne
Gore i NATO je višestruk i predstavlja neophodan korak na putu euro-atlantskih
integracija. Time se stvaraju uslovi za aktivnu ulogu Crne Gore u Partnerstvu za
mir (onakvu kakvu je predviđena u Prezentacionom dokumentu) i pristup dokumentima NATO, neophodnim u sprovođenju praktične saradnje, kao što su:
upućivanje pripadnika snaga bezbjednosti i državnih službenika Crne Gore u
komande i ustanove NATO, povećana
mogućnost za školovanje predstavnika
ministarstava Crne Gore u NATO školama, koledžima, institutima i sl., razvoj
naučne i vojno-tehničke saradnje, sprovođenje zajedničkih vojnih vježbi i dr.
Vrsta i kvalitet informacija, koje zaključenje i sertifikacija ovog Sporazuma čini
dostupnim predstavlja, značajnu podršku
efikasnosti procesa reforme sistema odbrane Crne Gore.
Sporazum o bezbjednosti informacija je
tipski ugovor koji je do sada sa NATO,
zaključilo preko 90 država i međunarodnih organizacija. Među njima su: UN, EU,
OEBS, Ruska federacija, Ukrajina, države
Partnerstva za mir, države Mediteranskog
dijaloga, Australija, itd.
mr Tihomir Mijović
Iskustva drugih
Srpska vojska i mirovne misije
Preuzeto iz magazina Ministarstva odbrane Srbije
TRI OFICIRA U OBALI SLONOVAČE
Mirovna operacija Ujedinjenih nacija u Obali Slonovače (UNOCI) uspostavljena je Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1528,
koja je usvojena u februaru 2004. Pripadnici Ministarstva odbrane Srbije u toj mirovnoj operaciji učestvuju od 1. maja 2004. godine.
Prije dvadesetak dana trojica naših pripadnika, major Nenad Zonić, kapetan prve klase Vladimir Kostur i kapetan Aleksandar
Živković, vratili su se u zemlju po isteku
njihovog jednogodišnjeg mandata. U razgovoru koji smo vodili u Centru za mirovne
operacije, pokušali smo da sumiramo njihove utiske, tokom dvanaest mjeseci života
i rada u toj afričkoj zemlji.
ALI, PRIJE TOGA DA PODSJETIMO
Bivša francuska kolonija Obala Slonovače
potpunu političku nezavisnost stekla je
1960. godine. Ipak i danas, gotovo pola vijeka kasnije, može se zaključiti da je nezavisnost samo formalna jer je ostao veliki
uticaj Francuske na sve sfere života. Nakon
sticanja nezavisnosti, Obala Slonovače je
decenijama bila ekonomski i politički oslonac nestabilnoj Zapadnoj Africi, da bi poslije državnog udara 1999. u zemlji nastala
kriza, a potom, tri godine kasnije, uslijedio
i građanski rat. Do primirja sklopljenog
2003. godine u ratu je poginulo na hiljade, a
protjerano više od milion ljudi.
Zemlja je takozvanom zonom povjerenja
podijeljena na dva dijela: sjeverni, na kome
se nalazi pobunjenička vojska „Nove snage”
na čelu sa bivšim studentskim liderom Soroom i broji oko 40.000 pobunjenika i južni,
gdje su legalne vladine snage vojske i policije kojih ima oko 18.000. Iako pobunjenika ima više, mnogi od njih nisu naoružani
niti uniformisani. Na čelu zemlje je predsjednik Gbagbe koji se nalazi u južnom dijelu. U osnovi sukoba sjevera i juga jeste
borba za moć i svi incidenti su motivisani
političkim i plemenskim razlozima.
Mirovna operacija u Obali Slonovače uspostavljena je Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1528, koja je usvojena u februaru
2004. godine, a na osnovu procjene da
situacija u toj zemlji predstavlja kontinu-
iranu prijetnju svjetskom miru.
Osim pomenutih snaga, karakteristično je
da se na prostoru te afričke zemlje nalazi i
oko četiri hiljade pripadnika francuskih
oružanih snaga, Likorn, a na osnovu dugoročnog vojnog sporazuma o bilateralnoj
vojnoj saradnji te dvije zemlje. Likorn ima
specijalni status i nije pod komandom UNa.
Najvažniji zadatak pripadnika mirovnih
snaga u Obali Slonovače, koji su raspoređeni u 17 timova, bila je kontrola zone
povjerenja u kojoj nije bio dozvoljen pokret
naoružanih snaga sjevera i juga. To je bio i
najteži zadatak posmatrača pošto su se u
zoni slobodno kretali pripadnici Likorna
koji su nerijetko ometali redovne kontrole,
a dešavalo se i da su ograničavali kretanje
posmatrača Ujedinjenih nacija.
Mandat misije UN obuhvata i poslove razoružanja, povratka raseljenih lica, zaštitu
PARTNER 11
Iskustva drugih
PRIPREME
Kurs za mirovne posmatrače, koji su
završili naši sagovornici, dao im je
odličan osnov za rad u misiji, a nivo
znanja jezika i poznavanja kompjuterskih vještina koji su imali bio je
dovoljan za rad bez ikakvih problema. Kao veoma koristan oni ocjenjuju trenaž za upravljanje terenskim
motornim vozilima koji su imali prije
odlaska u misiju, a koji im je znatno
olakšao obavljanje redovnih dužnosti, pošto se dešavalo da dnevno voze i
po hiljadu kilometara.
osoblja UN, institucija i civila, podršku humanitarnim akcijama, implementaciju mirovnog procesa, podršku u oblasti ljudskih
prava, obezbjeđenje sprovođenja zakona i
vladavine prava. Jedan od zadataka bilo je i
sprovođenje popisa stanovništva što je do
sada najviše obavljeno na sjeveru zemlje.
Koliko je značajno da se taj zadatak sprovede svjedoči podatak prema kome gotovo
7,6 miliona stanovnika nema identifikaciona dokumenta niti se zna njihovo porijeklo. Iako su za tu svrhu odvojena sredstva,
nije postojala politička volja da se popis
obavi.
Sva trojica naših sagovornika su tokom boravka u Obali Slonovače radili u njenom i
sjevernom i južnom dijelu gdje su, osim
kontrole sprovođenja embarga na oružje,
kontrolisali nelegalnu prodaju dijamanata i
plemenitih metala. Kako se dijamantska
polja nalaze u sjeverozapadnom dijelu
zemlje, pod kontrolom pobunjenika, snage
UN nisu imale pristup poljima što im je
znatno otežavalo posao. Postoje podaci prema kojima je prošle godine nelegalno izve-
12 PARTNER
zeno dijamanata u vrednosti od oko 40 miliona dolara i to preko Gane koja je dobila
sankcije na izvoz te vrste dijamanata. Izvoz
je nakon toga prebačen na Mali. Drugim
riječima, za razliku od mnogo čega drugog,
nelegalna trgovina funkcioniše sasvim normalno.
Naše sagovornike u Obali Slonovače zamijenili su majori Saša Milutinović, Dragan
Selimović i Dragan Pejić. Njih je dočekala
sasvim drugačija situacija u zemlji, od one
koju su prije godinu dana zatekli njihovi
prethodnici. Formirana je Vlada nacionalnog jedinstva, kao i novi generalštab. Snage
sjevera i juga integrisane su u jedinstvenu
vojsku Obale Slonovače. Za premijera nove
vlade izabran je Soro.
Interesantan je podatak da je najveći
problem prilikom formiranja jedinstvene
vojske bio taj što visoke činove vojnih komandanata sa sjevera, koji su ranije bili
podoficiri u vojsci Obale Slonovače, nisu
htjeli da priznaju na jugu. Zbog toga su za
vodeće ličnosti u novom generalštabu izabrani ljudi koji nisu imali značajnije uloge na
sjeveru niti na jugu. Sporazumom je predviđeno i formiranje zelene zone umjesto
zone povjerenja koja je ukinuta, sprovođenje popisa stanovništva i nakon deset mjeseci održavanje izbora na svim nivoima.
I pored optimističkih dogovora i postupaka,
ali i procjena da je trenutna bezbjednosna
situacija stabilna, ističe se da je dalji razvoj
događaja nepredvidiv jer iskustva iz prošlosti ukazuju da mnogi sporazumi nisu
sprovedeni.
Sanja SAVIĆ
BEZBJEDNOSNI RIZICI
Česte oružane pljačke i ubistva na putevima, blokade puteva, nedovoljna
bezbjednost objekata u kojima su stanovali, česte demonstracije protiv
snaga UN, visok rizik u saobraćaju,
najveći su bezbjednosni rizici sa kojima se susreću posmatrači UN u
Obali Slonovače.
U toku misije sva trojica posmatrača
iz Srbije odlikovana su medaljama
koje se dodjeljuju nakon šest mjeseci
i godinu dana boravka u misiji, završili su obuku u sprovođenju inspekcije naoružanja i opreme, a kapetan
Aleksandar Živković je završio kurs
za zaštitu dječijih prava.
Ipak, uz sve rizike, kada se osvrnu,
kažu da im je najteža bila odvojenost
od porodice.
ANANAS I BANANE ZA DOBRODOŠLICU
Ivorijanci su veoma druželjubiv narod, domaćinski raspoložen. Svako selo, ma
koliko veliko odnosno malo bilo, ima svog vođu koji prima posjetioce, razgovara sa
njima i pregovara. Gost je dobrodošao i uvjek će biti počašćen, makar to bili voda ili
voće. Ipak, primjetno je da je domaće stanovništvo naslijedilo negativne navike
kolonijalista pošto se bogati prema siromašnima odnose kao što su se kolonijalisti
odnosili prema lokalnom stanovništvu. Socijalne razlike su snažno izražene, tako
da se na obodima najsiromašnijih sela mogu vidjeti vile poput onih u Beogradu.
SLONOVAČA BEZ SLONOVA
Obala Slonovače naziv je dobila zbog toga što su njene luke nekada bile glavne za
izvoz slonovače u Evropu. Danas se, kažu, u toj zemlji ne može vidjeti nijedan slon.
Tema broja
Šef Vojne Misije Crne Gore pri NATO general-potpukovnik Ljubiša Jokić
pojašnjava za“PARTNER” šta državu očekuje do statusa punopravnog člana NATO
OČEKUJEMO POZITIVAN ODGOVOR
NA APLIKACIJU
General Ljubiša Jokić nada se da će pozitivni koraci koje Crna Gora konstantno
čini biti nagrađeni i da će članice NATO pozitivno odgovoriti na aplikaciju države
za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu.
Crnogorski vojni predstavnik u
NATO, u intervjuu časopisu “Partner”, kaže da je stabilnost regiona jedan od ključnih razloga zbog kojih bi
država trebala da postane dio evroatlantskog saveza, ali da, kako je kazao,
ne treba zanemariti ni napredovanje
u gotovo svim sverama društva koje
to članstvo nosi sa sobom.
Crnogorski premijer Milo Đukanović nedavno je generalnom sekretaru NATO Jap de Hop Sheferu predao aplikaciju Crne Gore za Akcioni
plan za članstvo (MAP). Šta je, zapravo, MAP i šta taj korak znači za
državu?
Akcioni plan za članstvo (Membership Action Plan - MAP), kao prog-
ram do punog članstva, predstavlja
procese savjetovanja, asistencija i
praktične pomoći državama koje žele
da postanu NATO članice. Status
MAP ne prejudicira odluku o budućem članstvu u NATO i taj program
obuhvata individualne godišnje
programe pripreme za članstvo čime
se određuje povratni mehanizam
PARTNER 13
Tema broja
progresa zemlje u programima koji
uključuju savjete, kao i godišnji sastanak između NATO i država kandidata
na nivou Sjevernoatlantskog savjeta
(NAC). Tu su analize i procjene u napredovanju, kao i odbrambeno planiranje i približavanje koje uključuje
elaboriranje i pregled dogovorenih
ciljeva.
Poznato je da se predaja aplikacije
smatra posljednjim korakom prije
punopravnog članstva u Alijansi.
Interesuje me koje sve standarde treba Crna Gora da ispuni, prije nego
što bude primljena u NATO?
Sa ovim statusom država iskazuje svoje opredijeljenje za članstvo u NATO.
Odluka se donosi konsenzusom za
svaki slučaj pojedinačno. Kao i u programu PzM i ovdje je isti princip samoodređivanja sadržaja, u skladu sa
nacionalnim interesima i prioritetima. U godišnjem programu, država
kreira zadatke i planove, uz NATO
sugestije i nadgledanje realizacije. Od
zemlje kandidata očekuje se ispunjenje ciljeva na političkom i ekonomskom planu, a tu su i obaveze rješavanja
sporova mirnim putem, posvećenost
vladavini prava, civilna i demokratska
kontrola nad oružanim snagama, ekonomske slobode i zaštita životne sredine. Kada je odbrana u pitanju, akcenat je na dostizanju nivoa obučenosti
za doprinos kolektivnoj bezbijednosti
i učešću u misijama pod vođstvom
NATO. Tu je i budžetiranje odbrane i
usklađenost domaćeg zakonodavstva
sa sporazumima po kojima je regulisana saradnja sa NATO.
Đukanović je nakon susreta sa Sheferom rekao da je optimista po pitanju aplikacije. Kako je Vaše mišljenje po tom pitanju i kada bi članice
NATO mogle da donesu odluku o
tome da li podržavaju zahtjev Crne
Gore za MAP?
14 PARTNER
Predsjednik Vlade Đukanovic je, takođe, rekao da se očekuje reformisanje, nadgradnja samog MAP, čime
bi se omogućilo i drugim državama
sticanje uslova za približavanje
NATO, te da se može očekivati da
MAP ubuduće dobije neki drugačiji
oblik. Svakako, do sljedećeg samita
NATO, početkom aprila 2009, trebalo
bi da se iskristališe odgovor o inicijativi Crne Gore. U periodu koji slijedi
očekuje nas živa politička aktivnost.
strukturi smanjuje eventualne rizike,
mogućnost ponovne krize i obavezuje
na rješavanje mirnim putem svih
eventualnih nesporazuma. Tu je, svakako, i napredovanje u gotovo svim
sferama društva, od politike do odbrane, jačanje vladavine prava i demokratije. Samim tim, povećanje bezbjednosti kroz pripadnost najvećem
bezbjednosnom sistemu je garant za
mir, priliv kapitala i boljeg života za
sve.
Naša inicijativa je već proslijeđena saveznicima, prve reakcije će uslijediti
vrlo brzo i nadam se da će biti pozitivne. Svakako, to bi bio veliki i značajan
korak za nas i realno je očekivati da će
se ipak nagraditi pozitivni koraci koje
Crna Gora preduzima.
Buduće članstvo u NATO ne donosi
samo prava, već i određene obeveze.
U tom smislu, doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti je najvidljiviji kroz učešće u mirovnim misijama. Šta će crnogorski vojnici dobiti učešćem u misijama?
Dijelu javnosti nije bliska ideja o
ulasku Crne Gore u NATO. Koje bi
Vi ključne argumente naveli kao
prednosti tog članstva?
Aktivnim učešćem u misijama
NATO, vojnici Vojske Crne Gore imaće višestruke koristi. Te jedinice dostići će nivo pune interoperabilnosti, odnosno vojnu sposobnost da izvode
povjerene operacije i zadatke u punoj
sinergiji sa svim ostalim saveznicima
u NATO. Vojska Crne Gore dobija
kompetentne štabne oficire i podofi-
Jedno od najvažnijih pitanja na našim
prostorima je stabilnosti regiona, posebno nakon svih događaja i ratova u
posljednjih petnaestak godina. Pripadnost jednoj globalnoj sigurnosnoj
Tema broja
DOBIT ZA CJELOKUPNI SISTEM
ODBRANE
Konkretno, šta će biti obaveze
Vojske Crne Gore prilikom realizacije MAP, a koje benefite
može očekivati?
U cjelokupnom procesu i svim fazama programa ostvaruje se veoma velika dobit za cjelokupni
sistem, ali posebno za sistem odbrane Crne Gore. U fazi pripreme
jedinica za učešće u misijama, dio
jedinica i ljudstva VCG će se obučavati i uvježbavati po NATO
doktrini, procedurama i standardima. Nadalje, sprovodiće se nužan proces modernizacije i nabavke nove vojne opreme i naoružanja koja će biti kompatibilna sa
naoružanjem saveznika u NATO.
Logistička podrška jedinica, u toj
fazi, sagledaće se na potpuno novi
način i, rekao bih, sveobuhvatnije.
Tu će se, prvenstveno, kvalitetnije
i promišljenije rješavati pitanja
transporta, snabdijevanja, medicinskog zbrinjavanja, održavanja
sredstava i tehnike, vođenje operativne evidencije logistike u sistemu LOGFAS i slično. U fazi
ocjenjivanja dostignutog stepena
osposobljenosti, odnosno interoperabilnosti jedinica za združeno zajedničko učešće u misijama
sa zemljama partnerima i saveznicima, dio jedinica i ljudstva
Vojske Crne Gore će proći programe ocjenjivanja u NATO, kao
što je program OCC E&F, koji
danas implementira13 zemalja
PzM. U fazi neposrednog sprovođenja zadataka određene misije
NATO, pripadnici Vojske Crne
Gore će steći neprocjenjiva
iskustva i ovladati vještinama koje
će koristiti u procesu unaprјeđivanja i modifikovanja sistema
obuke i uvježbavanja snaga.
cire koji mogu biti raspoređeni na
dužnosti u okviru NATO komandne
strukture, u okviru štabova jedinica
NATO na terenu ili na nacionalnim
dužnostima koje su u vezi sa NATO
integracijama. Dakle, dio crnogorskih jedinica biće osposobljen i imaće
potrebno iskustvo ne samo za NATO
misije već i za misije Evropkse unije ili
Ujedinjenih nacija. Već sada moramo
razmišljati i početi sa planiranjem
programa resocijalizacije vojnika koji
se vraćaju iz misija i, što je možda i
najvažnije, Vojka Crne Gore će stalno
unapređivati svoj sistem obuke i svoju
sposobnost odgovora na nove rizike,
izazove i prijetnje koje se mogu pojaviti pred sistemom odbrane u periodu koji dolazi.
Vaše iskustvo na čelu vojnog dijela
Misije Crne Gore pri NATO i kako
vidite poziciju države i vojske u
NATO krugovima u Briselu?
Odbrambeno-vojni dio, u sklopu
Misije Crne Gore u Briselu, postoji
već godinu i pet mjeseci. Iako smo u
ovom periodu imali dvojicu ljudi u
Briselu i oficira za vezu u Monsu,
uspjeli smo da se organizujemo,
stvorimo radne uslove i praktično
funkcionišemo od prvih dana. Ost-
varili smo veliki broj kontakata i
razvili sasradnju sa velikim brojem
misija kako NATO, tako i partnerskih zemalja. Definisanjem prioriteta uspjeli smo da pratimo rad
najvažnijih komiteta i odbora, uspostavili smo bilateralnu saradnju
sa kolegama iz drugih misija, međunarodnim i međunarodnim vojnim osobljem NATO. Dali smo svoj
doprinos u kreiranju instrukcija i
preko fizičke predaje dokumenata
iz programa PZM. Vjerujem da je
uloga odbrambeno-vojnog dijela
Misije bila veoma značajna i za nedavnu sertifikaciju Bezbjednosnog
sporazuma Crne Gore i NATO. Takođe, organizovali smo veliki broj
posjeta predstavnika iz Ministarstva odbrane i drugih institucija
Crne Gore u NATO. Mislim da smo
stvorili dobar osnov za povećani
obim rada koji nas očekuje sa dobijanjem MAP statusa. Za proslavu
prvog Dana Vojske Crne Gore u
NATO, imali smo veliki broj veoma
važnih zvanica, pa i predsjedavajućeg Vojnog komiteta NATO admirala Di Paola. Mislim da je i to
znak kakav imidž imamo u Briselu,
kao i kakav je odnos drugih prema
nama.
Mihailo Danilović
PARTNER 15
Tema
ŠTA PREDVIĐAJU NOVE STRATEGIJE NACIONALNE BEZBJEDNOSTI I ODBRANE
Jasno precizirani ciljevi
i interesi Crne Gore
Strategijama nacionalne bezbjednosti i
odbrane država će odgovoriti na najvažnija pitanja u oblasti funkcionisanja
i razvoja ta dva sistema.
Ti dokumenti ustvari će dati smejrnice
za razvoj integrisanog sistema bezbjednosti i odbrane i definisati nadlažnosti
organa, službi, uprava i agencija u tom
poslu.
Strategija odbrane daje viziju kako će
Crna Gora realizovati osnovnu odbrambenu funkciju - očuvanje nezavisnosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta, dok se drugim tekstom definišu
razvoj i funkcionisanje sistema nacionalne bezbjednosti i izraz je opredjeljenja Crne Gore da bude dio regionalnih i međunarodnih (UN, NATO, EU i
OEBS) sistema bezbjednosti.
U Strategiji odbrane piše da je opasnost
od vojne prijetnje Crnoj Gori značajno
smanjena, ali i ističe da se ona u budućnosti ne može isključiti.
U dokumentu, koji je sažetiji i konkretniji od aktuelne Strategije odbrane
donijete prošle godine, definisani su
strateški odbrambeni ciljeve države,
misija i zadaci Vojske Crne Gore, a precizno su dati putokazi za razvoj sistema
odbrane do 2015. godine.
Poglavlje koje definiše bezbjednosno
okruženje Crne Gore je unaprijeđeno i
16 PARTNER
konkretizovano i primjerenije je modernom poimanju te problematike.
Kao bezbjednosni izazovi koji mogu uticati na Crnu Goru izdvojeni su globalni
terorizam, proliferacija oružja za masovno uništenje, neriješena pitanja granica, vjerski i etnički sporovi, organizovani kriminal, prirodne i vještački izazvane katastrofe, ali i kompjuterski kriminal.
mjenama i uključivanje u međunarodne
odbrambeno-bezbjednosne integracije”, piše u Strategiji odbrane.
Kao novina, u strategiji se, u više poglavlja, potencira princip izgradnje integrisanog sistama. Taj sistem gradiće
“međusobno povezani elementi“ koji će
zajednički djelovati u realizaciji odbrambenih ciljeva.
Dodaje se da posebno asimetrične prijetnje mogu imati uticaj na bezbjednost
Crne Gore.
Kao osnovni elementi sistema odbrane
navode se Skupština, predsjednik, Vlada, Savjet za odbranu i bezbjednost, Ministarstvo odbrane i Vojska.
Kao strateški odbrambeni cilj Crne Gore navedena je izgradnja integrisanog
sistema odbrane "sposobnog da odbrani
i očuva nezavisnost, suverenitet i državnu teritoriju“.
Novina u odnosu na aktuelnu Strategiju
je i posebno poglavlje u kojem je potencirana važnost ljudskih resursa, koji su
navedeni kao “osnova za izgradnju sistema odbrane”.
Ističe se da je Crna Gora usmjerena na
izgradnju kredibilnih odbrambenih
sposobnosti, razvijanje interoperabilnih
sposobnosti za učešće u aktivnostima
podrške miru u svijetu, ali i razvijanju
potrebnih sposobnosti za ulazak u
NATO i Evropsku uniju.
U tekstu koji se tiče nacionalne bezbjednosti navodi se da su transnacionalni
rizici - globalni terorizam i organizovani kriminal ključni izazovi i prijetnje
po bezbjednost Crne Gore. U tu grupu,
takođe, spadaju krijumčarenje oružjem
i opojnim drogama, ilegalne migracije,
trgovina ljudima i proliferacija oružja za
masovno uništenje. Osim toga, problem
je i višak zastarjelog naoružanja i municije, koji, prema tekstu, predstavlja značajan bezbjednosni rizik za Crnu Goru,
kao i prirodne, tehničko-tehnološke,
hemijske, biološke, nuklearne i radio-
“Savremeni izazovi bezbjednosti su
takve prirode da Crna Gora ne može
svoju odbranu zasnivati isključivo na
sopstvenim sposobnostima. Strategijski
koncept odbrane zasniva se na izgradnji
integrisanog sistema odbrane, sposobnog za prilagođavanje budućim pro-
Tema
ZADACI VOJSKE CRNE GORE
INTERESI I CILJEVI DRŽAVE
U Strategiji odbrane definisani su i zadaci Vojske Crne
Gore. U tekstu se navodi da VCG izvršava odvraćanje
od oružanog ugrožavanja, odbranu od oružanog ugrožavanja, te da daje podršku savezničkim snagama koje
se angažuju u odbrani Crne Gore.
U Strategiji nacionalne bezbjednosti, kao “bezbjednosni interesi i ciljevi Crne Gore” navode se odbrana
suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta
Crne Gore, zaštita života i imovine građana, razvoj
odbrambenih kapaciteta, te integracija u NATO i Evropsku uniju.
Vojska, prilikom prirodnih i vještački izazvanih katastrofa i u drugim kriznim situacijama, uključujući krize izazvane terorističkim aktivnostima, pruža podršku
civilnim institucijama u zemlji u sanaciji posljedica
izazvanih katastrofama, pomoć Policiji u borbi protiv
terorizam, kao i pomoć u akcijama traganja i spašavanja.
„Vojska doprinosi izgradnji i očuvanju mira u regionu i
svijetu izvršavanjem sljedećih zadataka: učešćem u
međunarodnim mirovnim i humanitarnim misijama,
učešćem u međunarodnoj vojnoj saradnji radi razvijanja povjerenja i partnerstva, učešćem u kontroli
naoružanja. Vojska učestvuje u izvršavanju državnog
protokola, a može se upotrijebiti za izvršavanje i drugih zadataka po odluci Savjeta za odbranu i bezbjednost. Vojska svoje zadatke izvršava u skladu sa Ustavom, zakonom i principima međunarodnog prava“,
piše u tekstu.
loške katastrofe i epidemije. Kompjuterski kriminal je jedna
od prijetnji. “Globalni terorizam i organizovani kriminal
predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i bezbjednosti. Ove pojave, bez obzira je li njihov izvor u neposrednom okruženju ili van njega, realni su bezbjednosni rizici
i prijetnje za Crnu Goru”, ističe se u tom dokumentu.
U Strategiji se pojašnjava da, s obzirom na položaj Crne Gore,
na bezbjednost mogu negativno uticati krize u neposrednom
okruženju, ali i u širem području, naročito u području koje
obuhvata Bliski istok, Kavkaz i sjevernu Afriku. Kao i Strategiju odbrane, i ovaj dokument je bilo neophodno ponovo
usvojiti i usaglasiti sa novim Ustavom.
Strategijom je utvrđeno da je sistem nacionalne bezbjednosti
pod demokratskom i civilnim kontrolom, te da je strateški cilj
Crne Gore da, u najkraćem mogućem roku, postane punopravni član NATO i EU. Prema rješenjima novog Ustava Crne
Gore, Strategiju nacionalne bezbjednosti i Strategiju odbrane
usvaja Skupština Crne Gore.
Mihailo Danilović
U dokumentu se dodaje da u tu grupu spadaju i promovisanje politike dobrosusjedskih odnosa i saradnje na
regionalnom i globalnom nivou, jačanje demokratije,
pravne države, puna zaštita ljudskih i manjinskih prava, puna pravna uređenost na području nacionalne
bezbjednosti, jačanje samostalnosti, nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa, dostupnosti pravosudnih organa i
javnog povjerenja u pravosuđe.
”Jačanje kapaciteta za borbu protiv terorizma, organizovanog kriminala i korupcije, bezbjednost granica,
procesa transparentnosti sektora odbrane i civilne kontrole oružanih snaga, kapaciteta i institucija odgovornih za upravljanje u vanrednim situacijama izazvanih prirodnim, tehničko-tehnološkim, biološkim,
hemijskim, nuklearnim, radiološkim i drugim nesrećama, doprinos stabilnosti i svjetskom miru, putem
iskazivanja međunarodne solidarnosti, aktivnog učešća u borbi protiv terorizma i neproliferaciji oružja za
masovno uništenje, razminiranja, humanitarnim i mirovnim operacijama i mogućnost korišćenja njenog
kopnenog, vazdušnog i morskog prostora za podršku
misijama koje preduzimaju UN, NATO, EU i OEBS”,
piše u tekstu.
U Strategiji se dalje kao bezbjedonosni i interesni ciljevi
navodi podsticanje održivog ekonomskog razvoja kroz
rastuće ekonomske slobode i jačanje uloge preduzetništva, poboljšanje životnog standarda građana ponudom kvalitetnijih javnih usluga, kroz efikasne sisteme obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, podsticanje istraživanja, razvoja i korišćenja novih tehnologija, obezbjeđenje uslova za zaštitu tradicije, kulture,
jezika, nacionalnog identiteta i običaja, obezbjeđenje
zaštite informacionih resursa Crne Gore od neautorizovanog pristupa ili modifikacije informacija u skladištenju, obradi ili prenosu, uključujući mjere detekcije, dokumentovanja i otklanjanja prijetnji, očuvanje i
zaštita prirode, zdrave životne sredine i promocija održivog razvoja.
PARTNER 17
Vojska
MOMCI, JAVITE SE NA KONKURS
Ponude za školovanje oficira VCG
Vojna djelatnost, kao djelatnost od posebnog značaja za svaku državu, oduvijek je zahtijevala posebno obučene i
obrazovane kadrove. Napredak tehnike
i tehnologije, kao i sve složeniji izazovi
koji se postavljaju pred sistem odbrane
zemlje, u današnje vrijeme zahtijevaju
sve viši nivo obrazovanja, posebno oficira. Značaj školovanja oficirskog kadra
pokazuje se i kroz činjenicu da su za ovu
djelatnost osnivane posebne škole najčešće nazivane Vojne akademije, još od
19. vijeka.
potrebe Vojske Crne Gore nije racionalno i da je najbolji vid školovanja oficira
školovanje u vojnim akademijama u
inostranstvu.
Polazeći od činjenice da je Crna Gora
mala zemlja koja je formirala vojsku u
Veliki broj zemalja partnera sa kojima
ostvarujemo saradnju po pitanjima odbrane i bezbjednosti ponudile su da se
naši budući oficiri školuju u njihovim
vojnim akademijama.
skladu sa međunarodnim standardima,
u brojnoj veličini od oko 0,4 posto
ukupne populacije, procijenjeno je da
formiranje vojnih škola i akademija za
18 PARTNER
Cilj školovanja kadeta za potrebe Vojske
Crne Gore na vojnim akademijama u
inostranstvu jeste njihovo obrazovanje
za poziv profesionalnog oficira, osposobljavanje za početne dužnosti nivoa
komandira voda i pripreme za intelektualne i etičke izazove oficirskog poziva,
u skladu sa misijama i zadacima Vojske
Crne Gore.
Tako se u ovom trenutku na Vojnoj
akademiji u Beogradu školuje 15 naših
kadeta, u Grčkoj ih je 9, dok na prestižnoj Pomorskoj akademiji u Merilendu (SAD) imamo jednog kadeta. Savezna Republika Njemačka je ponudila
da od 2010. godine primi na školovanje
pet naših kadeta, dok je Ministarstvo
odbrane SAD raspisalo konkurs za prijem 11 kadeta iz Crne Gore - 6 na West
Point u Njujorku i 5 na Pomorsku akademiju u Merilendu u 2009. godini.
Vojska
Upravo je ovaj konkurs Vlade SAD bio
povod da Ministarstvo odbrane i Generalštab Vojske Crne Gore, u saradnji
sa Ministarstvom prosvjete i Ambasadom SAD u Podgorici, organizuju posjete srednjim školama u Crnoj Gori i
razgovaraju sa učenicima završnih razreda, kako bi se odazvao što veći broj
kandidata, a time obezbijedio i kvalitet
ljudi, koji će odlaskom na školovanje u
SAD biti i reprezenti naše zemlje.
Ovom prilikom posjećene su 24 škole i
obavljen razgovor sa preko 1000
maturanata. Pripadnici Vojske Crne
Gore i Vojni ataše SAD u Podgorici major Dejvid Nič u školama su prihvaćeni
sa izraženom znatiželjom, a prezentacije su praćene sa velikim interesovanjem.
Načelnik Odjeljenja za ljudske resurse
Generalštaba Vojske Crne Gore pukovnik Čedomir Marinović upoznao je
maturante sa uslovima konkursa za
prijem kandidata na školovanje u vojne
akademije SAD, posebno naglašavajući
da su West Point i Pomorska akademija
najprestižnije vojne akademije u svijetu
i da stoje rame uz rame sa Jelom, Harvardom, Prinstonom i drugim najcjenjenijim univerzitetima u Americi, koji
studentima, pored visokog vojnog,
pružaju i široko opšte obrazovanje. Na
taj način ih čine izuzetno cijenjenim
stručnjacima, kako u Vojsci, tako i u
drugim sferama društva, gdje imaju široke mogućnosti izgradnje poslovnih,
po završetku vojnih karijera.
Apostrofirajući da kompletno četvorogodišnje školovanje kadeta finansira
Vlada SAD, da im je pored svih pogodnosti obezbijeđena i stipendija od
Vlade SAD i Ministarstva odbrane Crne Gore, u obraćanju maturantima pukovnik Marinović je istakao: “Pođite u
susret izazovu, uporedite se sa uspješnim. Pobijedite sebe i izabrali ste svijetlu budućnost.”
Pored promocije konkursa Vlade SAD,
pukovnik Marinović je iskoristio priliku i da učenike srednjih škola Crne
Gore upozna sa sastavom, organizacijom, misijama i zadacima Vojske Crne
Gore, što su učenici propratili sa istinskim interesovanjem. Posebno je naglasio da u Vojsci Crne Gore ima mjesta za
mlade ljude, te da mogu naći sebe u
njenim redovima i poslije završene
srednje škole, kao podoficiri i vojnici
po ugovoru, ali i po završenim fakultetima, na oficirskim dužnostima.
Vojni ataše u Crnoj Gori, major Dejvid
Nič, čija su izlaganja crnogorski maturanti sa posebnim interesovanjem pratili, nije krio zadovoljstvo što je prvi
američki oficir poslije Drugog svjetskog rata koji je ušao u crnogorske srednje škole. On je pozvao sve maturante
koji vladaju engleskim jezikom da apliciraju za West Point i Pomorsku akademiju. Upoznao ih je da se kao kadeti
u ovim prestižnim vojnim akademijama neće ni po čemu razlikovati od
američkih, da će imati identične uslove
kao i oni, te da će za razliku od njih
svoje vojne karijere, po završenim studijima nastaviti u Vojsci Crne Gore.
Kao oficir koji je završio West Point, u
svom izlaganju major Nič je na plastičan način približio maturantima sve
uslove pod kojima se kadeti školuju na
West Pointu i sve ono što im jedna takva
akademija tokom školovanja pruža, ali i
ono što stoji otvoreno pred njima po
uspješno završenim studijima.
Konkurs za američke akademije je otvoren do 30. novembra 2008. godine.
Svi koji podnesu dokumenta, a osjećaju
se psiho-fizički zdravim i vladaju engleskim jezikom imaju velike šanse da
postanu dio i vojne i intelektualne elite.
Za razliku od njih, oni drugi, koji to ne
učine, svjesno umanjuju svoje šanse za
uspjeh. “Iskoristite svoju priliku”- slogan je konkursa.
Marinko M. Slomo
PARTNER 19
Globus
IZBOR AMERIKANACA I VOJNO-STRATEŠKI ODNOSI
OBAMA JOŠ NE OTVARA SVE KARTE
U Vašingtonu su već počele pripreme za
formalnu promjenu u Bijeloj kući, koja će
biti obavljena 20. januara iduće godine, kada će Barak Obama položiti zakletvu kao
44. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Po prvi put u istoriji, SAD su dobile
predsjednika afričkog porijekla. Amerika je
iznenadila samu sebe izabravši kandidata
dugo smatranog za autsajdera. Amerikanci
su izašli na izbore u rekordnom broju, mnogi su čekali i pet sati u redovima na glasačkim mjestima.
Pobjeda Obame proslavljena je širom Amerike, u Africi i svijetu. U rodnom mjestu
Obaminog oca (Kogel u Keniji), mještani su
se grlili i skandirali kada je objavljena pobjeda demokratskog senatora. Svjetski lideri
čestitali su Obami i izrazili nadu u bolju
budućnost SAD i svijeta. U Evropi je pobjeda Obame proslavljena na ulicama njemačkih gradova, a slično je bilo i u Parizu.
Prva reakcija iz Rusije umjesto zvanične
čestitke Baraku Obami, bila je optužba da
su SAD svojom "uobraženom" i jednostra-
20 PARTNER
nom politikom prouzrokovale svjetsku finansijsku krizu i sukob u Gruziji. "Neophodno je stvoriti mehanizme koji bi blokirali pogrešne, egoistične, a često i opasne
odluke nekih članova međunarodne zajednice", rekao predsjednik Rusije Dmitrij
Medvedev u prvom godišnjem obraćanju
naciji, odnosno članovima federalnog parlamenta i najvišeg rukovodstva države. Nedugo nakon toga na samitu grupe G-20 u
Vašingtonu čule su se nešto blaže reakcije
ruskog predsjednika, kojom prilikom je rekao da se Rusija nada da će administracija
predsjednika Obame dovesti do poboljšanja odnosa između dvije države. Takođe je
istakao da Rusija neće učiniti ništa dok
Amerika ne načini prvi korak, misleći na
svoje ranije izjave da će Rusija odgovoriti na
plan SAD da u Poljskoj i Češkoj postave
dijelove svog antiraketnog štita. “Mislim da
imamo šanse da riješimo probleme tako što
ćemo se dogovoriti o globalnom antiraketnom sistemu ili, kao najmanje što možemo
da učinimo, tako što ćemo pronaći rješenje
o postojećim programima, čime bi Ruska
Federacija bila zadovoljna“, dodao je Medvedev. On je izrazio očekivanje da će se uzajamno povjerenje između SAD i Rusije obnoviti dolaskom nove američke administracije.
ma namjerava da održi obećanja data u
predizbornoj kampanji, pa se uskoro očekuje zatvaranje zatvora u vojnoj bazi Gvantanamo na Kubi, gdje se bez optužnice i suđenja nalaze osumnjičeni pripadnici Al
Kaide i drugih ekstremnih islamskih organizacija. Takođe, jedan od prioriteta je i
plan o povlačenju američke vojske iz Iraka i
njihovo preusmjeravanje u Avganistan. On
smatra da je to posebno važno, s obzirom na
probleme sa kojima se Amerika suočava u
Avganistanu, gdje se situacija pogoršava.
Novoizabrani američki predsjednik nije
cjelovito predstavio svoju „doktrinu“ vojno-strateških odnosa u svijetu i politike
SAD u vezi sa time. Ipak, iz nekih njegovih
izjava može se naslutiti njegova koncepcija i
u toj oblasti.
Obama je naglasio da je najviši prioritet da
se jednom za svagda iskorijeni Al Kaida i da
je od ključnog značaja za to da se „uhvati ili
ubije“ Osama bin Laden. On smatra da Bin
Laden nije samo simbol, već rukovodi organizacijom koja planira napade na američke
ciljeve.
Novoizabrani američki predsjednik za sada
se eksplicitno nije izjasnio ni o pitanju američkog antiraketnog štita. On u svojim izjavama ističe da želi da ponovo pogleda
planove za antiraketne štitove u centralnoj
Evropi, kako bi bio siguran da će biti efikasni i da neće biti upereni protiv Rusije. Oba-
Ostaje da se prate i naredni koraci novog
američkog predsjednika jer će se posljedice
njegove politike i njegovih budućih odluka
osjećati ne samo u Americi, nego i širom
planete.
Priredila: Zorica Minevska
Vojna tehnika i oprema
NOVO TERENSKO VOZILO U VCG
Pravo ,,čudovište“ za vodu, šljunak, uspone, nagibe
HUMMER H1
Vojska Crne Gore uskoro će dobiti novo terensko vozilo, američke proizvodnje, poznato
pod nazivom HUMMER. Šta tačno znači ime
”Hummer”? Američki proizvođač „AM General“ kreirao ga je kao prvo izrazito mobilno
multifunkcionalno vozilo, učestvujući na
konkursu koji je raspisalo američko ministarstvo odbrane 1979. godine. Proizvodnja je
počela 1984, a do 1991. proizvedeno ih je
72.000. Nastao je dakle iz izražene potrebe
američke vojske za jednim „H.M.M.W.V.“
vozilom.
“H.M.M.W.V.“ je skraćenica od ”High
Mobility Multipurpose Wheeled Vehicle”, ili
prevedeno, višenamjensko, na točkove postavljeno, vozilo visoke mobilnosti, bolje rečeno, prohodnosti. Pošto je naziv bio prilično
nepraktičan, u praksi je brzo prerastao prvo u
”Hummvee”, a zatim u današnje „Hummer“.
“Hummer“ je ime koje je širom svijeta postalo
poznato tokom rata u Zalivu, gdje se pokazao
kao izuzetan. Bio je to klasični „Hummer“ H1,
standardno vozilo američke armije, konstruisan da u borbi izdrži nalete svih poznatih
kalibara pješadijske municije. To je pravo ”čudovište” sa razmakom točkova širine 1,82 metara, što mu omogućava da ostane na tragu
točkova i teškim kamionima. Pored standardne verzije za pet vojnika, pojavile su se mnogobrojne namjenske varijante, čak i nosač
projektila.
Od samog početka H1 je projektovan da bude
sposoban za sve. Sa terenskim atributima kao
što je Central Tire Inflation (centralno punjenje guma), blokiranje prednjeg i zadnjeg diferencijala sa blokadom na dugme, elektronska
kontrola trakcije koja deluje po potrebi, kočeći
točkove ili prenoseći svu snagu na jedan koji
ima dovoljno trenje sa podlogom i specijalnim vučnim sistemom, H1 je uspostavio smjernice za uspjeh kompletnog HUMMER
brenda.
Snaga i sigurnost prve verzije, kao i „stajling“
uspješno je prenesen i na novi model „Hummer H2“. Vjetrobransko staklo je, doduše,
pomalo zaobljeno, ali inače dominiraju ravne
linije, bočni prozori malih dimenzija i veliki
točkovi.
Tako je preveliki (4,7 dug, 2,2 širok i 2 metra
visok) i preteški (3247 kg) „Hummer H1“
prerastao u terenca koji sada teži „samo“ 2909
kg, sa nešto smanjenom širinom (ipak preko 2
m), ali mu je zato je dužina porasla na 4820
mm. Sve u svemu H2 je ostao onaj isti stari
„tenk“ koji prelazi baš sve terene.
„Hummer“ koristi turbo-dizel motor od 200
KS i benzinski Small Block motor Chevroleta
ili, kako se to danas u GM-u kaže, - Vortec V8.
Što se tiče terenskih sposobnosti H2 može gotovo svuda; voda, šljunak, pijesak, pješčane
dine, usponi, nagibi. Ukratko, 4x4 pogon uz
široki trag točkova i ogromno međuosovinsko
rastojanje od čak 3118 mm zaista je van konkurencije. Karoserija je 255 mm podignuta od
tla što je moguće s opcionalnim vazdušnim
vješanjem povećati za dodatnih 12 mm.
Nema nikakve sumnje, “Hummer” je u stanju
da se probije svuda i da bez problema savlada
sve prepreke pred sobom.
“Hummer” može činiti ono što nijedno drugo
vozilo u svijetu ne može kao što je prelaženje
preko 56 cm visoke prepreke, gaženje 76 cm
duboke vode i savladjivanje uspona od 60
posto. Sve ovo dozvoljava da se “Hummer” s
pravom smatra najboljim terenskim vozilom
na svijetu.
Na kraju, ono što se od „Hummer“-a na prvi
pogled ne očekuje, a ipak mu je karakteristično, su sasvim uglađeni maniri na auto-putu. H2 je, naime, sasvim ozbiljna, komotna
drumska krstarica, tiha i fina. Veliki pneumatici, podesni za terensku vožnju, pri tome,
uspješno doprinose udobnom radu amortizera, koji se, opciono, mogu podešavati iz
kabine.
M. M. Slomo
HUMMER H2
PARTNER 21
Vijesti
NATO i Crna Gora bez tajni
Predavanje za studente FPN u Ministarstvu odbrane
Predstavnici Ministarstva odbrane Crne Gore održali su 17. novembra predavanje na temu „Crna Gora i NATO“ za studente Fakulteta političkih nauka.
NATO je 18. novembra sertifikovao Sporazum o bezbjednosti informacija sa Crnom Gorom, što će značajno doprinijeti daljem
napretku Crne Gore na putu evroatlantskih integracija. Sertifikacijom Bezbjednosnog sporazuma, Crna Gora će biti u prilici da
razmjenjuje tajne podatke sa NATO-om.
Članovi Misije Crne Gore pri NATO sada će imati pristup bezbjednim zonama u štabu NATO u Briselu, a Direkcija za zaštitu
tajnih podataka počeće razmjenu povjerljivih podataka sa Sjevernoatlantskom alijansom.
Sertifikacija Sporazuma o bezbjednosti informacija je važno priznanje za Crnu Goru, uoči očekivanog odobrenja Akcionog plana
za članstvo u NATO na samitu Alijanse, u proljeće 2009. godine.
Studentima su se obratili pomoćnik ministra za politiku odbrane Draško
Jovanović, šef Odsjeka za međunarodnu odbrambenu saradnju pukovnik
Zoran Bošković i savjetnik u Sektoru za politiku odbrane Krsto Perović.
Pomoćnik Jovanović je govorio o dostignućima koje je Crna Gora ostvarila,
kao i očekivanim ciljevima na putu evrotlantskih integracija. Govoreći o
vojnoj diplomatiji, pukovnik Bošković je predstavio i projekcije buduće organizacije vojno diplomatske mreže Crne Gore. Studenti su izrazili zadovoljstvo
što su imali priliku da se na ovaj način upoznaju sa aktivnostima koje sprovodi
Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore. Istakli su da se i u okviru akademske zajednice radi na povećanju stepena informisanosti o NATO, što je na
njihovom fakultetu postignuto uključivanjem predmeta o evroatlantskim
integracijama.
Samardžić na sastanku Vojnog komiteta NATO
V.d. načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić učestvovao je 19. novembra, na sastanku Vojnog
komiteta NATO u Briselu. Sastanku su prisustvovali najviši vojni
zvaničnici iz 26 država članica i 23 države partnera, a riječ je o redovnom, polugodišnjem sastanku na nivou načelnika generalštabova.
Načelnik OS Rumunije admiral George Marin
u posjeti Ministarstvu odbrane Crne Gore
Delegacija Oružanih snaga Rumunije, koju je predvodio načelnik
Generalštaba admiral George Marin, boravila je u dvodnevnoj
zvaničnoj posjeti Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore.
Ministar odbrane Boro Vučinić primio je rumunsku vojnu delegaciju i istakao zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom dvije države.
Admiral Marin prenio je podršku svoje zemlje daljoj integraciji
Crne Gore u NATO i izrazio uvjerenje da će dogovorena saradnja
biti realizovana na obostrano zadovoljstvo.
Delegaciju OS Rumunije primio je i v.d. načelnika Generalštaba
Vojske Crne Gore viceadmiral Dragan Samardžić i upoznao je sa
dostignutim stepenom razvoja Vojske Crne Gore i njenim aktivnostima.
22 PARTNER
Vučinić posjetio Letoniju
Ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić boravio je u službenoj posjeti Republici Letoniji 5. i 6. novembra. Sastao se sa predsjednikom Republike Letonije Valdisom Zatlersom, ministrom odbrane Vinetsom Vedreom i zamjenikom načelnika Generalštaba Jurisom Kiukucansom.
Razgovarano je o bilateralnoj saradnji dvije države, regionalnoj bezbjednosnoj situaciji, međunarodnim operacijama, kao i o procesu reformi u odbrambenom sistemu Crne Gore. Takođe, potpisan je i Sporazum o bilateralnoj odbrambenoj saradnji dvije države.
Dnevnik vojnog posmatrača
Rudnici zlata i dijamanata u Liberiji
Nakon još tri sata hoda, mrak je počeo da
pada i morali smo da se zaustavimo i napravimo bivak u kome ćemo provesti noć. Postavili smo šatore i stražu, večerali smo i odmah otišli na spavanje, jer smo bili mrtvi
umorni.
Moj tim u Voindžami, Liberija, dobio je zadatak da ispita glasine o postojanju velikih
nelegalnih rudnika zlata i dijamanata u
unutrašnjosti zemlje.
Dva vojna posmatrača (Pakistanac i ja), dva
UN Police oficira i 12 pripadnika pakistanskog kontigenta nekoliko dana smo tražili
najbolja rješenja za ispunjenje zadatka.
Sjećam se da je bilo rano jutro kada smo
krenuli na teren. Krenuli smo sa pet vozila u
kojima smo nosili sve što nam je potrebno
(šatori, voda za piće, hrana, medicinski materijal itd). Prvo smo se vozili autom, a onda
smo nekoliko sati pješačili kroz šumu, dok
nijesmo naišli na selo, od svega desetak
kuća.
Sjutradan ujutro smo nastavili put i negdje
oko podneva sreli smo čovjeka koji je išao u
suprotnom pravcu od nas, tj. prema selu koje
smo juče prošli. Zaustavili smo ga i prvo smo
pokušali da u neobaveznom razgovoru saznamo nešto o rudnicima. Rekao nam je da je
nekada ovdje bilo rudnika, ali da ih od poslije rata više nema, jer niko nema novca da
započne ponovno iskopavanje rude. Rekao
je i to da ljudi ovdje žive od farmi. Nijesmo
mogli da u to povjerujemo, jer usput nigdje
nijesmo vidjeli ni jednu farmu. Pitali smo ga
odakle ide i gdje je farma na kojoj radi, a on
nam je kazao da se ona nalazi u podnožju
jednog velikog brda, na udaljenosti oko 5
km. Nastavili smo put i stvarno, naišli smo
na veliko brdo. Kada smo očitali koordinate
na GPS-u, vidjeli smo da se one skoro poklapaju sa koordinatama, koje smo prije puta
dobili kao moguće lokacije rudnika.
Sakrili smo opremu, koja nam nije potrebna
za ovaj dio puta, i sa punim oprezom smo
krenuli uz brdo. Poslije 40-tak minuta hoda,
naišli smo na jednu staru i napuštenu
baraku, a zatim, i na površinske kopove, koji
su djelimično bili zapušteni. Nije bilo ma
kakvog alata. Ili sada stvarno niko ne eksploatiše te rudnike, jer nemaju para, ili su tako
dobro organizovani da su radnici i obezbjeđenje na vrijeme obavješteni da mi dolazimo, pa su pokupili svu opremu i alat i otišli?
Sve ovo nam je ukazivalo da su priče o postojanju nelegalnih rudnika, ipak, tačne.
Zaključili smo da nelegalni rudnici stvarno
postoje, ali da još ni približno nijesu veliki,
kako se mislilo, kao i to da treba dosta vremena i para da se pokrene imalo ozbiljnija
eksploatacija zlata i dijamanata u tom dijelu
Liberije. Ipak podaci do kojih smo došli su
veoma značajni za Vladu Liberije, jer se
ubuduće može fokusirati na ovaj dio zemlje,
tako što će izgraditi novu infrastrukturu i
početi ozbiljno da eksploatiše rudna bogatstva, kojima je Liberija izuzetno bogata i
koji su bili osnovni uzrok proteklih krvavih
ratova na ovim prostorima.
Pošto smo došli do traženih informacija,
krenuli smo nazad i nakon još jedne noći
provedene u šumi, vratili se u našu bazu, zadovoljni obavljenim poslom.
Kapetan Saša Jovanović
UNMIL misija, Liberija
Primijetili smo da su u selu samo djeca,
žene i stari ljudi. Na pitanje gdje su odrasli
muškarci dobili smo odgovor da se svi
nalaze van sela i da rade na farmi. Tražili
smo da nam objasne gdje se nalazi farma,
jer smo htjeli da popričamo sa nekim od
muškaraca, ali smo dobijali oprečne odgovore. Jednom se farma nalazi na sjeveroistoku, drugi put na zapadu itd. Sumnjali
smo da mještani sela znaju nešto o nelegalnim rudnicima, ali ih nijesmo mogli
natjerati da nam kažu nešto više o tome.
Nastavili smo put, prateći koordinate koje
smo dobili kada smo krenuli na teren.
PARTNER 23
Tema
Predstavnik Crne Gore izabran za potpredsjednika Organizacije atlantske povelje
Savo Kentera:
NATO ULAZI U NAROD
Crna Gora podijeljenog javnog mnjenja
oko članstva ili puta ka članstvu u
NATO, čini se, ipak, grabi odlučno ka toj
alijansi. Prije neku godinu, odmah nakon
što je postala članica Partnerstva za mir,
učlanila se u Organizaciju atlantske povelje (ATA). I to je bila vijest, koja je prošla
gotovo nezapaženo. Gotovo isto tako
prošla je informacija o tome da je generalni sekretar Euro-atlantskog kluba Crne
Gore Savo Kentera, na Generalnoj skupštini koja je održana u Berlinu od 8. do 12.
novembra, izabran za potpredsjednika te
institucije.
Možda zbog gotovo svakodnevnog
izvještavanja o tome da smo primljeni u
razne institucije, programe, projekte, nepoznatih naziva i skraćenica, za građanina ta vijest se nije učinila tako bitnom.
A, bitna jeste.
Zašto? Evo šta nam novoimenovani potpredsjednik Kentera kaže:
„ATA je think-tank organizacija, koja ima
zadatak da na stručnoj osnovi daje preporuke Alijansi vezane za njeno buduće djelovanje. Organizacija okuplja stručnjake
iz oblasti međunarodnih odnosa i bezbjednosti i pomaže u ustanovljavanju prioriteta, novih političkih izazova, a sve sa
ciljem pronalaženja najboljeg rješenja za
određenu situaciju. Savjeti, mišljenja i
analize organizacije nijesu obavezujući za
NATO, ali su svakako važni, posebno kada je riječ o usvajanju politika i odluka .”
Organizacija atlantske povelje okuplja 42
zemlje članice NATO saveza i Partnerstva
za mir. Pravo glasa ima 41 država, dok je
Izrael sa statusom posmatrača.
24 PARTNER
Savo Kentera
Tema
Članice ATA imaju veliku ulogu u pravilnom, objektivnom i argumentovanom
informisanju javnosti o značaju ulaska
svoje zemlje u NATO savez, pri čemu se
uvijek vodi računa da bude saslušana i
ona strana koja se protivi članstvu u
NATO.
Posebno nas je zanimalo kako je došlo do
izbora gospodina Kentere na mjesto potpredsjednika te tako važne institucije ali i
koje su procedure tome prethodile.
Čelnik Euro-atlantskog kluba Crne Gore
objasnio nam je da je potrebno da kandidat ima nominaciju jedne države članice
NATO, te da se za tu poziciju može kandidovati predstavnik zemlje koja je članica Partnerstva za mir, što nije slučaj sa
mjestom predsjednika koji mora biti iz
zemlje članice NATO. Njegovu nominaciju su predložile čak dvije - Hrvatska i
Italija. Ustaljena praksa je da se o predlogu tajno glasa, a ove godine je u trci za
potpredsjedničko mjesto, pored Kentere
bio još jedan kandidat. To je, u odnosu na
činjenicu da se odluke i u ATA kao i
NATO-u donose konsenzusom, u jednom trenutku pokolebalo optimizam crnogorskog kandidata. Možda još i više
zbog činjenice da mu je protivkandidat
bio ugledni profesor i bankar iz Finske,
zemlje koja ima dugi staž članstva u PzM i
samoj ATA. Ipak, desilo se da je Kentera
lično, a time i Crna Gora dobila važnu
poziciju u mandatu od četiri godine.
Kako kaže, moguće da je pri glasanju
odlučujuće bilo to što je interes i težnja
NATO da kompletan Balkan postane
bezbjedno i stabilno područje, a čini se da
se nešto može veoma dobro promovisati i
kroz funciju potpredsjednika ATA. Naglašava da je ove godine izabran i prvi
čovjek Organizacije atlantske povelje.
Riječ je o dr Karlu Lamersu, iskusnom
njemačkom političaru.
Na naše interesovanje o ulozi i funkciji
potpredsjednika Organizacije atlantske
povelje, Kentera ističe da ona, prije svega,
podrazumijeva dobru koordinaciju aktivnosti sa predsjednikom organizacije i
42 nacionalne asocijacije, što dominatno
treba da rezultira uspješnim aktivnostima na polju javne diplomatije. On to
smatra ključnom aktivnošću, pojašnjavajući šta se misli pod pojmom javne diplomatije. Ukratko to je, kako kaže, pokušaj
ili nastojanje, države ili institucije da određenu ideju plasira u javnost, da je objasni i približi, predstavi sve njene prednosti
i eventualne mane - da ona „uđe u narod”.
U konkretnom slučaju, zadatak javne
diplomatije je da crnogorskoj javnosti
približi pitanje ulaska u NATO. Svakako,
na građanima Crne Gore je da poslije svih
pruženih informacija odluče šta im je
prijemčivije.
Pitali smo Kenteru kako će kao novoimenovani potpredsjednik ATA pomoći da u
Crnoj Gori zaživi i bude dinamičnija javna diplomatija, a time poraste i podrška
članstvu u NATO.
Kazao nam je da su sve zemlje članice iskazale želju da pomognu, posebno nagla-
nijom već imamo potpisane takve sporazume i saradnja sa ovom zemljom je na
zaista visokom nivou. On je optimističan
i vjeruje da će predstojeće aktivnosti na
spoljašnjem i unutrašnjem planu dovesti
do pozitivnog ishodišta. Njegova formula
je jednostavna: nastaviti saradnju na relaciji Vlada - nevladin sektor, debatovati
sa neistomišljenicima, snagom argumenta javnosti predočiti sve boljitke, ali ne
zanemarivati i moguće mane integrativnog procesa. Poznat kao zagovornik članstva u NATO, Kentera kaže da je mnogo
ugodnije baviti se negacijama nego pozitivnim stranama. Do sada, kako navodi,
nije čuo ni jedan valjan argument zašto
ne treba biti član alijanse.
šavajući da među 42 zemlje ima onih koje
imaju veliko iskustvo kada je u pitanju
javna diplomatija. I one su u jednoj fazi
pridruživanja Alijansi bile na veoma niskom nivou podrške javnog mnjenja, kao
što je i sada slučaj kod nas. Saradnja sa
njima, prenošenje njihovih iskustava,
potpisivanje memoranduma o saradnji i
projekata na bilateralnoj osnovi je put ka
rješenju. Ekskluzivno za Partner, Kentera
je najavio potpisivanje ugovora sa Ministarstvom inostranih poslova Slovačke.
Riječ je o velikom projektu koji se odnosi
na dugoročnu saradnju kako bi se poboljšao stepen podrške javnog mnjenja po
pitanju članstva u NATO. Kentera kaže da
slične ugovore i memorandume o saradnji možemo očekivati i sa Mađarskom,
Rumunijom, Bugarskom, ali i drugim
zemljama članicama. Sa Velikom Brita-
Nijesmo propustili da pitamo Kenteru šta
lično smatra glavnom manom NATO-a,
na šta nam je odgovorio velika birokratija
u toj organizaciji.
Na kraju, Kentera, novi potpredsjednik
ATA, zaključuje da je članstvom u toj instituciji koja predstavlja sponu između politike i stručnog sektora, i u tom smislu
NATO-a i vlada država članica, Crna
Gora dobila mogućnost da iskoristi iskustva i znanje ostalih zemalja. Potpredsjednik ATA mora podjednako zastupati
interese svih 42 zemlje članice. Ipak, imenovanje na mjesto potpredsjednika doživljava na prvom mjestu kao uspjeh države, i u tom smislu će nastojati da na najbolji način prezentuje interese Crne Gore
na međunarodnoj sceni.
Olivera Đukanović
PARTNER 25
Feljton
Garda i dvorska straža
Valerio Teodor: Knjaževa garda
Dvorska straža, kao posebna vojna jedinica i gardijska služba za knjaza Nikolu i
njegove sinove osnovana je u septembru
1899. godine. Tada je formiran posebni
vojni odred koji je objedinjavao funkcije
dvorske straže i garde. U njegovom sastavu bili su komandir Straže, dva mlađa
oficira (oficir kao poseban čin), 17 podoficira i 40 vojnika. Sam gospodar imao
je četvoricu gardista, njegovi stariji si-
26 PARTNER
novi po trojicu, a jedan je bio gardista
kod najmlađeg knjaževog sina Petra.
Šestorica podoficira su vršili neposrednu stražarsku službu. Vojnici su bili iz
različitih bataljona, a od njih 40, 12 su
bili učesnici mirovne misije Crnogoraca
na Kritu.
Formiranjem Dvorske straže, raspuštena je perjanička četa, koja je od 1888. godine vršila stražarske obaveze.
Perjanička služba je u prvoj polovini 19.
vijeka bila neka vrsta izvršnog organa
centralne vlasti. Postepeno je gubila
svoje prvobitne vojno-policijske funkcije, da bi, formiranjem žandarmerije,
početkom 80-tih godina 19. vijeka, bila
svedena na stalni, više počasni, odred.
Perjanička služba je popunjavana po
gospodarevoj milosti i kriterijumima.
Kad su perjanici bili jedina dvorska straža, njihov broj je rastao, a opadao je kad
su u tu svrhu bili angažovani i drugi
vojnici.
Dvorska straža je brojčano povećana
1902. godine, a dvorsku službu su vršili i
perjanici. Među njima knjaz je birao trideset dvojicu kabadahija, a to su bili najbolji i najpouzdaniji momci. Knjaz ih je,
kako je ostalo zapisano, „držao uza se,
kao svoju ličnu stražu, radi dežurstva u
Dvoru i pratnje".
Garda, ali sa drugačijom funkcijom,
faktički je postojala i u vrijeme knjaza
Danila Petrovića. Knjaževska garda je
formirana od probranih boraca iz svih
plemena, prije bitke na Grahovcu, 1858.
godine. To je bila elitna boračka jedinica
koja je u početku brojala 400 vojnika. Ta
jedinica je u Grahovačkoj bici pretrpejla
teške gubitke, a poginuo je i njen komandant Đuro Kusovac. Garda je tada
uvećana na hiljadu boraca i bila je izdijeljena po dekadnom sistemu, na stotine
i desečarije. Svaka gardijska stotina je
imala svoju zastavu i svog barjaktara.
Garda knjaza Danila imala je poseban
sistem oznaka. Pripadnici garde su na
kapama nosili dvoglavi orao jako raširenih krila, sa inicijalima vladara, knjaza Danila. Knjaz Nikola je, dolaskom na
prijesto Crne Gore, faktički ukinuo gardu.
Tjelesnu gardu imao je i Petar Prvi Petrović Njegoš. Nju su činila trojica gardista.
I. Despotović
Konkurs za prijem vojnika po ugovoru na službu u Vojsku Crne Gore
MISTARSTVO ODBRANE i
GENERALŠTAB VOJSKE CRNE GORE
OGLAŠAVAJU
Potrebu za popunom slobodnih formacijskih mjesta prijemom u profesionalnu vojnu službu vojnika po ugovoru na
određenovrijeme,
1)UČetivojnepolicije
(mjestoslužbovanjaPodgorica):
zadužnosti: a)upješadiji
2)UBataljonuzapočasti
(mjestoslužbovanjaPodgorica):
zadužnosti: a)upješadiji(gardista)
3)ULakojpješadijskojbrigadi
(mjestoslužbovanjaPodgorica,Nikšić):
zadužnosti: a)upješadiji
b)uartiljeriji
c)uARJPVO
d)uinžinjeriji
e)usaobraćajnojslužbi
4)UBrigadizaspecijalneoperacije
(mjestoslužbovanjaDanilovgrad,Pljevlja,Kolašin,Kumbor):
zadužnosti: a)upješadiji
b)uvezi
c)uinžinjeriji
d)uABH-odbrani
e)upomorstvu
f)umornaričkotehničkojslužbi
g)usaobraćajnojslužbi
h)usanitetskojslužbi
5)UMornaričkojbazi
(mjestoslužbovanjaBar,Kumbor):
zadužnosti: a)upomorstvu
b)umornaričkotehničkojslužbi
c)uintendantskojslužbi
d)usaobraćajnojslužbi
Opštiuslovizaprijem:
-dajezdravstvenosposobanzavojnuslužbu(utvrđujevojnoljekarskakomisija),
-daimapropisanustručnuspremu,
-danijeosuđivanzakrivičnodjelonabezuslovnukaznuzatvoraodnajmanješestmeseci,
-daseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakzakrivičnodjelozakojesegonipo
službenojdužnosti,
Posebniuslovizaprijem:
-daimazavršenunajmanjesrednjuškolu(IIIiliIVstepen),
-danijestarijiod28godinazaprijemurodu,odnosno30godinauslužbu,
-kandidatkojikonkurišezavozačamoraimatipoloženunajmanje “B” i “C” kategoriju,
-prednostimajukandidatikojisuodslužilivojnirok,
-zagardiste-dasuvisinepreko180cm.
Uzmolbuseprilažusledećadokumenta:
-autobiografija,
-izvodizmatičneknjigerođenih,
-uvjerenjeodržavljanstvu,
-ovjerenakopijasvedočanstva-diplomeozavršenojškoli,
-potvrdadajeodslužiovojnirok,
-ovjerenafotokopijavojničkeknjižice,
-uvjerenjedaseprotivkandidatanevodikrivičnipostupakidanijeosuđivan,
-ovjerenakopijavozačkedozvole(akokonkurišezavozačam/v),
-ovjerenakopijaličnekarte,tačnaadresaibrojtelefona.
Pravaiobavezezavrijemeslužbepougovoru:
Ugovorsezaključujenaperiodod1(jedna)godinedana.
Vojnici po ugovoru na određeno vrijeme imaju pravo na: platu i druga novčana primanja prema
Uredbioplatama;godišnjiodmorpremaUredbiogodišnjimodmorimaiodsustvima;zdravstveno i socijalno osiguranje i druga prava i obaveze prema propisima za lica primljena u profesionalnuvojnuslužbunaodređenovrijeme.
Načinpodnošenjamolbe:
-zaprijemuČetuvojnepolicije,molbesepodnoseukasarni“Masline”,
-zaprijemuBataljonzapočasti,molbesepodnoseukasarninaaerodromu“Golubovci”,
-zaprijemuLakupješadijskubrigadu,molbesepodnoseukasarni“Masline”,
-zaprijemuBrigaduzaspecijalneoperacije,molbesepodnoseukasarniuDanilovgradu,
-zaprijemuMornaričkubazu,molbesepodnoseukasarniuKumboru.
Molbesedostavljajujedinicamaunavedenimmjestimasanaznakom“zaoglas”.
Kandidatekojiispunjavajuusloveoglasa,komisijazaprijemupućujenaocjenuzdravstvene
sposobnosti.
Oglas ostaje otvoren od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja do popune
slobodnihformacijskihmjesta.
Nepotpunemolbenećeserazmatratizaprijemuslužbu.
Odluku o izboru kandidata za prijem donosi nadležni starješina, a o izboru kandidati će biti
obaviješteniupropisanomroku.
Zakandidatekojibuduizabranizaprijem,određujeseprobnirad,radiprovjereosposobljenosti
zadužnostzakojuseprimajuuslužbu,utrajanjuod3(tri)mjeseca.
PARTNER 27

Similar documents

Partner - Ministarstvo odbrane

Partner - Ministarstvo odbrane FIZIČKA ZAŠTITA TAJNIH PODATAKA ...............................19 GLOBUS: NOVI STRATEŠKI KONCEPT NATO ................................... 20 Zorica Minevski VIJESTI ...................................

More information