Smotra projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i

Transcription

Agencija za odgoj i obrazovanje
Education and Teacher Training Agency
Priru<010D>nik.indd 1
9/28/06 5:07:42 PM
nakladnik
BadaliÊeva 24, 10000 Zagreb
za n a k l a d n i ka
Vinko FilipoviÊ, prof.
¥ Copyright Agencija za odgoj i obrazovanje
urednik
Miroslav MiÊanoviÊ
nas lovn ica
Iva »ular, Studio grafiËkih ideja
g r a f i Ë ka p r i p r e ma
Studio grafiËkih ideja
Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje
Tiskano u Hrvatskoj
9/28/06 5:07:43 PM
Smotra projekata
iz podruËja Nacionalnog programa odgoja i
obrazovanja za ljudska prava i demokratsko
graanstvo
priredila
Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ
Zagreb, 2006.
9/28/06 5:07:43 PM
9/28/06 5:07:43 PM
Sadræaj
Program smotre
7
Organizatori smotre
Sudionici smotre
11
Suci/procjenitelji
15
9
Raspored aktivnosti na Smotri
Projekti u djeËjim vrtiÊima
17
20
Projekti osnovne πkole ∑ razredna nastava
Projekti osnovne πkole ∑ predmetna nastava
Projekti srednje πkole
40
52
70
Propozicije za sudjelovanje u smotri projekata iz podruËja nacionalnog
programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko
graanstvo
91
Upute za suce/procjenitelje
99
Kriteriji za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta
103
Obrasci za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta
105
Primjer struËnog usavršavanja uËitelja za projektnu nastavu iz demokratskog
graanstva
107
Druπtvena osposobljenost ∑ jedna od kljuËnih osposobljenosti za
cjeloæivotno uËenje
111
9/28/06 5:07:43 PM
9/28/06 5:07:43 PM
Program smotre
Utorak, 3. listopada
Dolazak i smještaj sudionika iz udaljenih mjesta
∑ Hostel za mlade, Petrinjska 77
19.00 ∑ 21.00
VeËera
∑ UËeniËki dom ŽeljezniËke tehniËke škole u Zagrebu,
PalmotiÊeva 59
Srijeda, 4. listopada
08.30 ∑ 09.00
Registracija sudionika
∑ Gradska skupština Grada Zagreba, ∆irilometodska 5
09.00 ∑ 09.30
Pozdravni govori
09.30 ∑ 10.00
Uvod u Smotru
Prikaz i obrana projekata
∑ dvorane Pravnog fakulteta, ∆irilometodska 4
Dvorana I ∑ projekti u predπkolskom odgoju (1-8)
Dvorana II ∑ projekti O© razredne nastave ( 1, 2, 3)
Dvorana III ∑ projekti O© predmetne nastave (1, 2, 3)
Dvorana IV ∑ projekti O© predmetne nastave (4, 5, 6)
Dvorana V ∑ projekti srednje πkole (1, 2, 3)
Dvorana VI ∑ projekti srednje πkole (4, 5, 6)
11.30 ∑ 13.00
Stanka za ruËak ∑ atrij
13.00 ∑ 14.30
Nastavak prikaza i obrane projekata
Dvorana I ∑ projekti u predπkolskom odgoju (8-15)
Dvorana II ∑ projekti O© razredne nastave (4)
Dvorana III ∑ projekti O© predmetne nastave (7)
Dvorana IV ∑ projekti O© predmetne nastave (8)
Dvorana V ∑ projekti srednje πkole (7, 8)
Dvorana VI ∑ projekti srednje πkole (9, 10)
7
9/28/06 5:07:43 PM
15.00 ∑ 16.00
Dodjeljivanje pohvala i zahvala uËenicima i
sudionicima
16.30 ∑ 17.30
Posjeta Hrvatskom Saboru i razgovor sa saborskim
zastupnicima
19.00 ∑ 21.00
VeËera
PalmotiÊeva 59
»etvrtak, 5. listopada
07.30 ∑ 09.00
DoruËak
PalmotiÊeva 59
Odlazak u prijepodnevnim satima
8
9/28/06 5:07:43 PM
Organizatori smotre
Organizatori Smotre projekata iz podruËja Nacionalnog programa odgoja
i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo su Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske i Agencija za odgoj i
obrazovanje.
Državno povjerenstvo za organizaciju i provedbu smotre
projekata iz Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za
ljudska prava i demokratsko graanstvo
Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, voditeljica Centra za obrazovanje odraslih,
Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, predsjednica
Renata OzorliÊ DominiÊ, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb, tajnica
Ante Akmadža, prof. savjetnik, ŽeljezniËka tehniËka škola, Zagreb,
PalmotiÊeva 84
Višnja Biti, HRT, Hrvatski radio, Zagreb, Prisavlje 3
Mira BožiÊ, predsjednica Udruge ravnatelja predškolskih ustanova, DjeËji
vrtiÊ Ivana BrliÊ MažuraniÊ, Zagreb, Cerska 22
Vesna Budinski, prof. savjetnica, Osnovna škola Ivana Gorana KovaËiÊa,
Zagreb, MesiÊeva 35
Jelena Gaal, DjeËji vrtiÊ Ciciban, Velika Gorica, Vladimira VidriÊa 2
Zdravka Giacometti, HRT, Redakcija Dobro jutro Hrvatska, Prisavlje 3
Branimir Katalenac, SŠ “Dugo Selo”, Dugo Selo, FerenËakova bb
Ðura KulušiÊ, viša savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Toni RajkoviÊ, OŠ Šestine, Zagreb, Podrebernica 13
Ksenija Matuš, prof. savjetnica, Gimnazija Bjelovar, Matice Hrvatske 17
Natalija PalËiÊ, IV. Gimnazija Marko MaruliÊ, Split, ZagrebaËka 2
Nataša VuliÊ, viša savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
9
9/28/06 5:07:43 PM
Snježana RomiÊ, prof. savjetnica, Osnovna škola Lijepa Naša, Tuhelj,
Tuhelj 54
Elvira Skender MiliËeviÊ, prof. savjetnica, Upravna i birotehniËka škola,
Zagreb, Varšavska 17
Sanja Urek, voditeljica Odjela, Agencija za odgoj i obrazovanje
Andreja SiliÊ, viša savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje
10
9/28/06 5:07:44 PM
Sudionici smotre
∑ Odgojitelji u predškolskom odgoju
∑ UËenici razredne nastave u osnovnoj školi
∑ UËenici predmetne nastave u osnovnoj školi
©kola
O© dr. M.
Br. uË.
∑ UËenici srednjih škola
DjevojËice
DjeËaci
Voditelji
4
Lidija »ernjak
Marko DoriÊ
Dubravka KarËiÊ
Marta Horvat
Matija SubanoviÊ
Klara BosniÊ
Jozo ŠariÊ
Julija VeliÊ
Petra BodaË
Tomislav
Dubravka TkalËec
Demarina, Ližnjan
O© Mejaši, Split
6
MihanoviÊ
O© “Petar Zrinski”,
6
»abar
O© Sela
O© “Petar Zrinski”,
6
»abar
O© F. K.
Frankopana, Osijek
6
Dorotea Rajšel
Simon Košmrl
Darinka RaËki
Eleonora PišËeviÊ
Antun Malnar
Silvana Šebalj-
Klaudija Lipovac
Borna ŠariÊ
Monika JurkoviÊ
Domagoj Otrok
Antonija Skender
Luka SkenderoviÊ
Linda Malnar
Zoran Ožbolt
Sanja Janeš
Marija Križ
Damjan Ule
Tanja Šebalj-Kocet
Tihana Zbašnik
Aleks Ožbolt
MaËkiÊ
Suzana Telar
Ana LuketiÊ
Dubravka »uržik
Ana MihaljeviÊ
Anica FumiÊ
Ana MatiÊ
Martina Granoša
Ena Glih
Valentina MikuliÊ
11
9/28/06 5:07:44 PM
©kola
Br. uË.
DjevojËice
O© M. GetaldiÊa,
6
Lucija ∆osiÊ
DjeËaci
Voditelji
Jadranka Zlošilo
Ivana DuiÊ
Dubrovnik
Ivana NenadiÊ
Kristina AerliÊ
Ana Bujak
Rebecca Konjuh
O© Vežica, Rijeka
6
Magdalena Mešt-
Gordana Frol
roviÊ
Biserka PetroviÊ
Antonela Ban
Elena Predrag
Laura RonËeviÊ
Irina ŠtifaniÊ
Nikolina Dlab
II. O© »akovec
O© Dvor
4
4
Petra Lapat
Mario Taradi
Jelena Lukša
Mate ZoriËiÊ
Sanja StaniÊ
Domagoj Vukadin
Svetlana VukšiÊ
Snježana Odak
HrkaË
Marica TubiÊ
Vlatka JeriÊeviÊ
Sanja TepšiÊ
O© Šestine, Zagreb
6
Lana HarjaËek
Tomislav KondiÊ
Lucija Šobar
Ivor PuËar
Toni RajkoviÊ
Daren PuËar
Matija Ptahan
O© “Milan
5
Matea SubotiÊ
Stjepan NikoliÊ
Sarah Denona
BrozoviÊ”, Kastav
Ružica MiriÊ
Agbaba
Sanda MilinkoviÊ
Aleksandra GrkoviÊ
S© BedekovËina
5
Dijana LonËarek
Ivan Novosel
Vera Hrvoj
Ivana MikulËiÊ
Kristina Žeželj
Lucija TukoviÊ
12
9/28/06 5:07:44 PM
Br. uË.
DjevojËice
6
Marta RibiÊ
Božidar Hrvoj
Nevenka BonËiÊ
drvodjeljska πkola
Vanessa Špehar
Mirko Kajgana
Mirna Korkut
Karlovac
Anamarija VukošiÊ
Filip Grdiša
©kola
Šumarska i
II. Gimnazija Osijek
6
DjeËaci
Voditelji
Ena AdamoviÊ
Marijana Kušen
Vlatka Balaš
Marina Šobota
Olja NinËiÊ
Iva Vrebac
Tonja Korosteljev
S© Dugo Selo
5
Ivana Golub
Vid Ferlež
Mina IsiÊ
Marija MarkoviÊ
Marina MartiÊ
Iva SaboliÊ
INOVA Zagreb
6
Dajana PejiÊ
Tajana Pištelek
Antonia HaliloviÊ
Ivan ŽuriÊ
Amela HasanoviÊ
Ivan VrkiÊ
Tonina GuciÊ
Anela BašiÊ
S© Obrovac
6
Doris LaušiÊ
Darko TokiÊ
Marija Prekapalj
Zdenka Sršen-
Bernarda Klanac
JuriËeviÊ
Maja Karamarko
Gimn. i
4
Nataša Kratofil
ekonom. πkola
Ivana GrebliËki
B. KotruljeviÊa,
Ivana SaËeriÊ
Zagreb
Tatjana Žegarec
Gimnazija Daruvar
6
Elena RužiËka
Dino PuriÊ
Sandra MariniÊ
Jela KusakoviÊ
Tanja Ježabek
Viktorija GrgiÊ
Tanja Herceg
Milica Zailac
13
9/28/06 5:07:44 PM
©kola
Br. uË.
DjevojËice
Upravna i
6
Ana TurËin
birotehniËka πkola,
Marija ForgaË
Zagreb
Dujana Matoš
DjeËaci
Voditelji
Ðurica VukmiroviÊ
Ivana Sirovec
Maja Heric
Andreja Leljak
Željka KordiÊ
Matko MarijanoviÊ
Marko MaruliÊ,
Andrea Mikulandra
Marinero RanËiÊ
Split
Maja Budimir
Bruno NiziÊ
IV. Gimnazija
6
Natalija PalËiÊ
14
9/28/06 5:07:44 PM
Suci / procjenitelji
Suci/procjenitelji prikazivanja i obrane uËeniËkih projekata imaju vrlo
znaËajnu ulogu u vrednovanjeu cjelokupne smotre. Biraju se iz reda
uglednih i utjecajnih graana u javnosti.
Na ovogodišnjoj Smotri svoje su sudjelovanje potvrdili:
Akmadža, Ante, prof., zamjenik ravnatelja ŽeljezniËke tehniËke škole u
Zagrebu
BariÊ-DadiÊ, Tamara, naËelnica u Odgojnom zavodu Turopolje
BiliÊ, Branimir, novinar, urednik TV emisije “Misli 21. stoljeÊa”, HRT, Zagreb
Biti, Višnja, novinarka, voditeljica emisije “Zašto tako?”, HRT, Zagreb
Katalenac, Branimir, prof., SŠ “Dugo Selo”, Dugo Selo
KuliÊ, prof. dr. sc. Slavko, Ekonomski institut Zagreb, ravnatelj Odjela
za supradisciplinarna istraživanja, akademik Meunarodne akademije
humanistiËkih i prirodnih znanosti, Ëlan Svjetskog parlamenta, Ëlan
Meunarodnih filozofa za mir
Giacometti, Zdravka, novinarka, redakcija “Dobro jutro Hrvatska”, HRT,
Zagreb
KulušiÊ, Ðura, viša savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje
Maleš, prof. dr. sc. Dubravka, Filozofski fakultet, Zagreb
MarkoËiÊ, mr. sc. Matilda, struËna voditeljica programa igraonice Igrom do
πkole, Udruæenje djeca prva
Matuš, Ksenija, profesorica savjetnica, Gimnazija Bjelovar
MrËela, mr. sc. Marin, sudac æupanijskog suda u Zagrebu
Radoš, Božica, prof., ŽeljezniËka tehniËka škola, Zagreb
RomiÊ, Snježana, uËiteljica savjetnica, OŠ “Lijepa naša”, Tuhelj
Sessa, Ðuro, sudac Županijskog suda u Zagrebu, Predsjednik Udruge
hrvatskih sudaca
15
9/28/06 5:07:44 PM
StriËeviÊ, mr. sc. Ivanka, Knjižnica MedvešËak, Zagreb
SuËeviÊ, Mirjana, uËiteljica savjetnica, OŠ “Josip RaËiÊ”, Zagreb
Skender MiliËeviÊ, Elvira, profesorica savjetnica, Upravna i birotehniËka
škola, Zagreb
Šalaj, mr. sc. Berto, Fakultet politiËkih znanosti, Zagreb
Uzelac, mr. sc. Maja, predsjednica Udruge Mali korak ∑ Centar za kulturu
16
9/28/06 5:07:45 PM
Raspored aktivnosti na smotri
Dvorana 1 |
Predπkolski
Suci
10.00 ∑ 11.30
1. DV Vukovar
prof. dr. sc. Dubravka Maleπ
8 minuta
po projektu
2. DV Sisak Stari
mr. sc. Ivanka StriËeviÊ
mr. sc. Matilda MarkoËiÊ
3. DV Kutina
4. DV CvrËak
5. DV ©umska jagoda
Mjeritelj vremena
6. DV Jelenko
Jelena Gaal
7. DV Gajeta
8. DV Vrbik
9. DV Ciciban
11.30 ∑ 13.00
Stanka
13.00 ∑ 14.30
10. DV Petar Pan
11. DV Treπnjevka
12. DV Bjelovar
13. DV DjeËji svijet
14. DV BedekovËina
15. DV Velika Gorica ∑
Udruæenje Djeca Prva
Dvorana 2 |
OŠ ∑ Razredna nastava
Suci
10.00 ∑ 10.16
–ura KuluπiÊ
Mirjana SuËeviÊ
Snjeæana RomiÊ
Mjeritelj vremena
Branka BiliÊ - PrciÊ
1. projekt
O© dr. Mate Demarina, Medulin
10.30 ∑ 10.46
2. projekt
O© Mejaπi, Split
11.00 ∑ 11.16
3. projekt
O© “Petar Zrinski”, »abar
17
9/28/06 5:07:45 PM
11.30 ∑ 13.00
Stanka
13.00 ∑ 13.16
4. projekt ∑ O© Sela, P© Greda,
Sela
Dvorana 3 |
OŠ ∑ Predmetna nastava
Suci
10.00 ∑ 10.16
Višnja Biti
1. projekt
O© “Petar Zrinski”, »abar
Maja Uzelac
Zdravka Giacometti
10.30 ∑ 10.46
O© Frana Krste Frankopana,
Osijek
Mjeritelj vremena
Biljana Petljak-JakuniÊ
2. projekt
11.00 ∑ 11.16
3. projekt
OŠ Marina GetaldiÊa,
Dubrovnik
11.30 ∑ 13.00
Stanka
13.00 ∑ 13.16
7. projekt
O© Veæica, Rijeka
Dvorana 4 |
OŠ ∑ Predmetna nastava
Suci
10.00 ∑ 10.16
Prof. dr. Slavko KuliÊ IOM
Jasna Omejec
Boæica Radoπ
Mjeritelj vremena
4. projekt
O© ©estine, Zagreb
10.30 ∑ 10.46
5. projekt
O© “Milan BrozoviÊ”, Kastav
11.00 ∑ 11.16
Tomislava VidiÊ
6. projekt
O© Dvor, Dvor
11.30 ∑ 13.00
Stanka
13.00 ∑ 13.16
8. projekt
II. O© »akovec
18
9/28/06 5:07:45 PM
Dvorana 5 |
Srednja πkola
Suci
10.00 ∑ 10.16
–uro Sessa
1. projekt
Srednja πkola BedekovËina
Ante Akmadæa
Elvira Skender MiliËeviÊ
10.30 ∑ 10.46
2. projekt
©umarska i drvodjeljska πkola,
Karlovac
Mjeritelj vremena
11.00 ∑ 11.16
3. projekt
II. gimnazija, Osijek
11.30 ∑ 13.00
Stanka
13.00 ∑ 13.16
7. projekt
Srednja πkola Dugo Selo
13.30 ∑ 13.46
8. projekt
INOVA, Zagreb
Dvorana 6 |
Srednja πkola
Suci
10.00 ∑ 10.16
Branimir BiliÊ
Tamara DadiÊ - BariÊ
Berto ©alaj
4. projekt
Srednja πkola Obrovac
10.30 ∑ 10.46
5. projekt
Gimnazija i ekonomska πkola
Benedikta KotruljeviÊa,
Mjeritelj vremena
Zagreb
11.00 ∑ 11.16
6. projekt
Gimnazija Daruvar
11.30 ∑ 13.00
Stanka
13.00 ∑ 13.16
9. projekt
IV. Gimnazija M. MaruliÊ, Split
13.30 ∑ 13.46
10. projekt
Upravna i birotehniËka πkola,
Zagreb
19
9/28/06 5:07:45 PM
Projekti u djeËjim
vrtiÊima
9/28/06 5:07:45 PM
Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgovornosti
te demokratsko graanstvo (1999.) i priruËnik “Živjeti i uËiti prava” (2003)
doprinos su ostvarivanju humanistiËko-razvojne koncepcije programa rada
s djecom predškolske dobi, na koju obvezuje Programsko usmjerenje odgoja
i obrazovanja djece predškolske dobi (1991.). Ovi dokumenti obvezuju sve
nositelje programa u predškolskom odgoju i obrazovanju na preispitivanje
ostvarivanja prava djece i unapreivanje uvjeta za njihovo ostvarivanje.
Prošlogodišnja Smotra projekata pokazala je da se taj proces ostvaruje te
da je transparentan. PodruËja koja popisuje Smotra (osobna prava i prava
drugih, pravo na zdravu okolinu i pravo na upoznavanje i oËuvanje kulturne
baštine) pojedinaËno i u cjelini usmjeravaju na ostvarivanje prava i odgovornosti djece i drugih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, cjelovit
pristup djetetu, interdisciplinarnost u pristupu sadržajima za ljudska prava
i odgovornosti, afirmativnost životnih vrijednosti, pozitivne stavove prema
sebi i drugima, te na razvijanje vještina potrebnih za život u demokratskoj
zajednici.
Za ovu Smotru prijavljen je 22 projekta, a Državno povjerenstvo za
provedbu smotre projekata iz podruËja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo prihvatilo je 15 projekata.
Broj prijavljenih projakata nije odraz pedagoške prakse unapreivanja
primjene prava djece jer odgojno-obrazovni programi vrtiÊa to podruËje
postavljaju kao bitne zadaÊe unapreivanja odgojno-obrazovnog procesa,
što se odražava na ostale dimenzije programa: organizaciju, materijalne
uvjete, njegu i skrb za zdravlje, struËno usavršavanje te suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom. Utješno je da regionalna savjetovanja sadrže i
tematiku ljudskih prava te da veÊ dulje vremena pedagoška praksa prepoznaje i osvješÊuje dosadašnji doprinos iznesenih struËnih iskustava s
21
9/28/06 5:07:46 PM
obzirom na cjelokupno ozraËje u vrtiÊu, svakodnevni život djece i odraslih i
tematiku koja naglašava prava djece i uËenje odgovornosti, ukljuËujuÊi razvoj partnerstva s roditeljima i prirodnim i kulturnim okruženjem.
Prošlogodišnja Smotra bila je poticaj za dalje kritiËko promišljanje i ostvarivanje novih pristupa u zadovoljavanju potreba djece u institucionalnom kontekstu. Sve je oËitije usmjeravanje na stvarni život djece i odraslih i njihove
potrebe, a manje na izravno pouËavanje o pravima. I ova Smotra imat Êe
odjek u praksi predškolskog odgoja, što Êe utjecati i na tematiku struËnih
skupova, posebice županijskih struËnih vijeÊa, na kojima se iznose iskustva
iz prakse te na kojima sudjeluje mnogo veÊi broj odgajatelja odreenog
podruËja u županijama i gradovima RH.
22
9/28/06 5:07:46 PM
1. To je moja Slavonija
Tematsko podruËje
Pravo na jezik, »uvanje vlastite kulture, ponosa i kulturne baštine
Cilj projekta
Njegovanje ljubavi prema tradiciji i obiËajima Slavonije, prihvaÊanje
razliËitosti i osobnosti drugih.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Vukovar 1, Eugena Kvaternika 27, Vukovar
Tel./faks: 032-414-708; 414-709; E-poπta: vukovar1@vu.t-com.hr
Voditeljice projekta
Zdenka MaksimoviÊ, odgajateljica
Nikolina Menjuk, odgajateljica
Djeca
32 djece iz odgojno-obrazovne grupe “PËelice”
Sažetak projekta
Ovim smo projektom nastojali potaknuti i njegovati ljubav prema kraju u
kojem živimo, njegovoj prošlosti i tradicijskim vrijednostima. Postavljeni
zadaci su ostvareni nizom prigodnih sadržaja: upoznavanjem starih zanata
i obiËaja, posjetima slavonskoj kuÊi i etnografskom muzeju, radionicama
majstora tradicijskih zanata i vještina, putem kojih su djeca imala prilike
stjecati iskustva o naËinu življena u prošlosti njihova zaviËaja. Da smo na
pravom putu pokazala su nam djeca svojom neiscrpnom znatiželjnom,
pitanjima i ugraivanjem proživljenih iskustava u vlastite igre. Koliko smo
uspjeli u oËuvanju obiËaja našeg kraja i kulturne baštine najbolje pokazuje
izjava djevojËice Darije (5 godine): “Baš sam sretna što sam Slavonka i lijepo
je što živim u Vukovaru i Slavoniji”.
23
9/28/06 5:07:46 PM
2. Zdrava hrana ∑ zdravo dijete
Tematsko podruËje
Pravo na zdravu okolinu
Cilj projekta
Pobuditi i razvijati u djece potrebu za konzumiranjem zdrave hrane ∑ za više
voÊa i povrÊa te ih naviknuti na redovitu i pravilnu prehranu kao preduvjet
zdravog rasta. Takoer smo nastojali osvijestiti roditelje da u obitelji daju
prednost zdravoj hrani kao osnovnom pravu djece na zdrav život.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Sisak Stari, Oktavijana Augusta 1, Sisak
Tel./faks: 044-548-677; 548-676; E-poπta: dv-stari-sisak@sk.htnet.hr
Snježana Budak, odgajateljica
Ljerka Marincel, odgajateljica
Djeca
Mješovita odgojno-obrazovna grupa “Patkice”
Sažetak projekta
Svakodnevno okruženi putem razliËitih medija raznovrsnim propagandnim
porukama o zdravoj i nezdravoj hrani, prateÊi djecu od jutarnjeg okupljanja
do odlaska kuÊi i izloženi sve bržem naËinu života njihovih roditelja došli
smo do spoznaje da treba doÊi do promjena u prehrambenim navikama
djece i njihovih roditelja.
U dvije godine rada na projektu u 90% roditelja uspjeli smo promijeniti
neke ustaljene navike u prehrani. Tako smo postigli da djeca umjesto da jedu
razliËite grickalice, kekse, bombone i pekarske proizvode od bijelog kruha te
razliËitih slastica radije jedu zdravu hranu ∑ voÊe i povrÊe te razliËite žitarice.
24
9/28/06 5:07:46 PM
3. Mali etnolozi
Tematsko podruËje
Upoznavanje i Ëuvanje narodne baštine
Cilj projekta
OmoguÊiti djeci upoznavanje starina, narodne ostavštine i obiËaja u cilju
njihova oËuvanja.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Kutina, Augusta Cesarca 4a, Kutina
Tel./faks: 044-631-300; 631-333; E-poπta: vrtic-kutina@sk.htnet.hr
Ljiljana AdamoviÊ, odgajateljica
Biljana PavkoviÊ, odgajateljica
Djeca
32 djece odgojno-obrazovne grupe “Neven”
Sažetak projekta
Kontinuiranim radom tijekom cijele godine i uvoenjem elemenata
etnologije u svakodnevne aktivnosti, ostvarili smo planirane zadaÊe. Djeca
su postala osjetljiva na starine, zapažaju ih, komentiraju i žele oËuvati.
PromatrajuÊi, razgovarajuÊi, uËeÊi i iskušavajuÊi razvijali smo u djece
pozitivan odnos prema kulturnoj baštini, uz veliku pomoÊ etnologinje
Muzeja Moslavine, S. Moslavec i roditelja djece te njihovu spremnost na
ukljuËivanje u razliËite aktivnosti. Ovaj projekt namijenjen je djeci, ali bio je
izuzetno koristan za roditelje i druge odrasle osobe ukljuËene u projekt.
PomoÊu baštine, kulturnih vrijednosti zajedno s djecom ovim projektom
25
9/28/06 5:07:46 PM
4. Uloga obitelji u zaπtiti djeËjih prava
Tematsko podruËje
Osobna prava i prava drugih
Cilj projekta
Osnaæivanje djeteta za snalaæenje u opasnim situacijama
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ CvrËak, Jelenina 3, Knin
Tel./faks: 022-663-720; E-poπta: merica@inet.hr
Jasna PokrajËiÊ, odgajateljica
Ana Strunje, odgajateljica
Djeca
23 djece iz mjeπovite odgojno-obrazovne grupe LeteÊi medvjediÊi
Saæetak projekta
VeÊina djece uspjeπno je u suradnji s drugima rjeπavala probleme.
Meusobni sukobi su postali rjei jer je veÊina djece prepoznavala i
priznavala vlastite pogreπke te je pristajalo na nenasilno rjeπavanje sukoba.
VeÊina djece takoer poπtuje dogovorena pravila te je spremno reÊi ne u
kritiËnim situacijama. Osnaæeno dijete lakπe Êe se suprotstaviti moguÊim
æivotnim situacijama, bit Êe spremno svoje dileme i pitanja podijeliti s
roditeljima koji onda mogu pravodobno reagirati.
26
9/28/06 5:07:46 PM
5. Djeca Ëuvari djedovine
Tematsko podruËje
Ljudsko pravo i demokratsko graanstvo
Cilj projekta
ostvarivanje prava djeteta na porijeklo
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ πumska jagoda, Sveti Duh 75, Zagreb
Tel./faks: 01-3700-732; 3700-734; E-poπta: dv-sumska.jagoda@zg.htnet.hr
Voditeljica projekta
Gordana Kobali, odgajateljica
Djeca
Djeca iz 9 odgojno-obrazovnih grupa
Saæetak projekta
Motiv za pokretanje projekta bilo je Ëesto i radosno pjevanje pjesme
“Lijepa naπa Hrvatska” od strane djece.Takoer, predstavljanje jednog od
naπih projekata u πvedskoj nametnulo je pitanje djeci i nama “Tko smo
mi, po Ëemu je Hrvatska prepoznata u svijetu?” PomoÊu baπtine, kulturnih
vrijednosti zajedno s djecom ovim projektom gradio se vizualni i vrijednosni
identitet vrtiÊa, a kao osnova ponosa na porijeklo, poπtivanja razliËitosti
meu ljudima.
U vremenu globalizacije, pripremanju ulaska Hrvatske u Europu,
uvaæavajuÊi rasprave o nacionalnom kurikulumu, HNOS-a jedne strane i
primjeÊujuÊi interese djece i roditelja u vrtiÊu πumska jagoda tijekom 2004.
zapoËet je projekt “Djeca ∑ Ëuvari djedovine”.
9/28/06 5:07:47 PM
6. Prava djeteta
Tematsko podruËje
Cilj projekta
Pribliæiti djetetu pojam “prava”, osigurati poticajnu, materijalnu sredinu i
raznovrsne izvore znanja te partnersku suradnju svih sudionika projekta.
Potaknuti djecu na pozitivno razmiπljanje o razliËitostima meu ljudima.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Jelenko, Katarine Zrinski 3, Domaπinec, Dekanovec
Tel./faks: 040-863-061
Snjeæana Horvat
Djeca
Djeca odgojno-obrazovne grupe “SoviÊi”
Saæetak projekta
Projekt se odvijao u kontekstu koji je poticao djecu na pregovaranje,
suradnju i preuzimanje odgovornosti za vlastite postupke. Igra “Lov na
blago” pribliæila je djeci pojam “Prava” i olakπala upoznavanje prava i
njihovo daljnje istraæivanje. ZahvaljujuÊi dobroj suradnji s roditeljima,
saznali smo vaæne detalje iz æivota drugih kultura. Roditelji su puno pomogli
u posuivanju struËne literature i sakupljanju vaænih materijala za projekt.
Prije navedene aktivnosti, bile su poticaj za istraæivanje prava i ukljuËivanje
prava u svakodnevni æivot djece. DjeËja igra i kreativno stvaralaπtvo najbolje
su mjerilo rasta i razvoja djeteta.
28
9/28/06 5:07:47 PM
7. Volim te onakvog kakav jesi
Tematsko podruËje projekta
Cilj projekta
Razvoj poπtovanja, razumijevanje i tolerancija prema djeci s teπkoÊama u
razvoju
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Gajeta, Jobova 20, Split
Tel./faks: 021-384-240
Lidija StamatoviÊ, defektolog-odgojitelj
Mlaana Madir, odgojitelj
Djeca
20-ero djece mjeπovite odgojno-obrazovne grupe
Saæetak projekta
U neπem je vrtiÊu program djece s teπkoÊama u razvoju te smo prije
dvije godine zapoËeli s ovim projektom. U grupi je boravilo troje djece s
teπkoÊama u razvoju (dva djeËaka s Downovim sindromom i djevojËica
graniËne MR). Kroz ovaj projekt kod djece smo izbjegli ismijavanje i
zadirkivanje, poËeli smo stvarati pozitivne stavove prema ljudima drugaËijim
od sebe, spremnost u pomaganju, poπtivanju, razumijevanju i uvaæavanju
djece s ovim teπkoÊama igrom i zajedniËkim æivotom.
29
9/28/06 5:07:47 PM
8. O djeËjim pravima, zaπtiti i pravima æivotinja,
crteæom i jezikom djeteta
Cilj projekta
Upoznati djecu s njihovim pravima, obavezama i duænostima ∑
senzibilizacija za prava i potrebe æivotinja, njihovu dobrobit i zaπtitu.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Vrbik, Gagarinov put 10, Zagreb
Tel./faks: 01-6199-440; 6199-541
Jovanka VuliÊ, odgajatelj mentor
Djeca
Mjeπovita odgojno-obrazovna grupa; broj djece u projektu: 24.
Saæetak projekta
Ovaj je projekt nastavak projekta zapoËetog 2001. godine. Naglasak u ovoj
godini bio je na moguÊnosti æivljenja i uËenja u poticajnom okruæenju
i pozitivnom ozraËju, upoznavajuÊi i prepoznavajuÊi vlastita prava i
prava drugih te posebno na vlastitoj odgovornosti. U projektu su aktivno
sudjelovali roditelji u razliËitim aktivnostima, od pripreme do evaluacije
projekta.
30
9/28/06 5:07:47 PM
9. Gledam svoj grad Bjelovar
Ëuvanje vlastite kulturno-povijesne baπtine
Cilj projekta
razvoj sposobnosti, vrijednosti i ponaπanja koja su usmjerena na
spoznavanje svoje okoline, razvoj svijesti pripadanja veÊoj zajednici, razvoj
konstruktivne interakcije na relacijama dijete ∑ dijete, dijete ∑ odrasli, dijete
∑ fiziËka (materijalna) okolina.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Ciciban, Podravska ulica 4, Bjelovar
Tel./faks: 043-214-070; 226-224
Anita Grunhut, odgajateljica
Ivana JuriÊ, odgajateljica
Branka Biketa Caktaπ, pedagoginja
Djeca
U projektu je sudjelovalo 40 djece.
Saæetak projekta
Projekt su inicirala djeca potaknuta prirodnim interesom za svoju okolinu.
Trajao je jednu godinu oscilirajuÊi u intenzitetu i tempu. Voditeljice projekta
posebno su se trudile slijediti djeËji interes, tempo kreiranja i uËenja kroz
igru. Materijal koji je nastao tijekom trajanja projekta pretvoren je u prvu
slikovnicu o gradu Bjelovaru. Slikovnica Êe postati jedan od bjelovarskih
suvenira. Pri radu na projektu vodilo se raËuna o zadovoljavanju djeËjih
razvojnih potreba koje su jednakomjerno zadovoljavane. U svim
aktivnostima kretalo se od djeËjeg doæivljaja koji je metodiËkom razradom,
pripremanjem igrovnih situacija, poticajnim pitanjima voditelja te uËenjem
igrom.
31
9/28/06 5:07:47 PM
10. Pravo na igru kroz aspekt odræivog razvoja
Tematsko podruËje
Pravo na zdrav u okolinu
Cilj projekta
Uvaæavati pravo i potrebu djeteta za igrom u Ëistom okoliπu. U neposrednoj
interakciji s okoliπem u kojem djeca borave i igraju se te interakciji s
roditeljima poticati djecu da doæivljavanjem, uËenjem i djelovanjem
razvijaju pozitivna ponaπanja, odnose i stavove prema okoliπu, sebi i
drugima.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Petar Pan, ©panoviÊeva 18, Zagreb
Tel./faks: 01-3750-330, 3701-126
Nevena KaliniÊ, odgajateljica
Djeca
19-ero djece odgojno-obrazovne grupe
Saæetak projekta
Tijekom projekta nastojali smo razvijati osjeÊaje, pravo i potrebu djeteta za
igrom i boravkom na zraku, oËuvanje zdravlja i sigurnosti djece te inicijative
djeteta, zajedniËko dogovaranje i odluËivanje viπe djece i preuzimanje
odgovornosti za osobnoponaπanje prema sebi, drugima i okoliπu. Nastojali
smo stvoriti πto viπe prilika za aktivno sudjelovanje i rjeπavanje problema
djece i okoliπa u kojem se ona svakodnevno igraju i æive. Takoer smo
nastojali razvijati i podræavati kod djece osjeÊaj povjerenja i sigurnosti u
nove osobe i prostor u kojem borave.
32
9/28/06 5:07:48 PM
11. Jednom prijatelj ∑ zauvijek prijatelj
Cilj projekta
Upoznati djecu i na njima jasan i primjeren naËin podræavati i razvijati
djeËja prava i tako omoguÊiti svakom djetetu da ostvari svoje pravo na
razvoj, slobodu izbora, izraæavanja i primanja (Konvencija o pravima djece ∑
Ël. 13).
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Treπnjevka, BadaliÊeva 24, Zagreb
Tel./faks: 01-3820-247; 3820-248
Nada Gudek, odgajatelj mentor
Gordana KurtoiÊ, odgajatelj
Djeca
mjeπovita odgojno-obrazovna “Sunce”; broj djece u projektu: 17
Saæetak projekta
Tijekom rada na projektu uspjeli smo objediniti interes pojedinaca s
interesom skupine, kroz djelatnost u kojoj su djeca vidjela odreeni cilj i
smisao.
Potvrdila se i spoznaja “Kad se male ruke sloæe, sve se moæe”. Svojim
idejama, problemima skupine djeca su zaposlila roditelje i tako na posve
neformalan naËin pobudila njihovo zanimanje za dogaaje u vrtiÊu i znaËaj
obraivane teme.
33
9/28/06 5:07:48 PM
12. RazliËitosti nas obogaÊuju
Tematsko podruËje
Cilj projekta
Izgraivanje osobnog identiteta djeteta, odgoj za prihvaÊanje i poπtivanje
drugoga te prihvaÊanje razliËitosti.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ Bjelovar, Matoπev trg bb, Bjelovar
Tel./faks: 043-246 760; 246-750
Ines TomiÊ, pedagoginja
Djeca
46-ero djece starijih odgojno-obrazovnih grupa
Saæetak projekta
Premda zadovoljni postignutim svjesni smo da nikad nije dovoljno
razgovora i ciljanih aktivnosti kako bi u djece razvijali svijest o posebnosti
i jedinstvenosti svake osobe te razliËitostima u svijetu koji nas okruæuje.
Primijetili smo da su djeca koja su sudjelovala u ovom projektu osjetljiva za
suradnju s mlaom djecom i djecom s posebnim potrebama integriranim
u redovne odgojno-obrazovne grupe, tolerantnija, te da bolje razumiju i
prihvaÊaju drugaËije osobe. U projektu je od velike vaænosti bila i suradnja
s roditeljima te drugim odraslim osobama ukljuËenima u ovaj projekt, kao
modelima u ponaπanju i razvijanju stavova u djece predπkolske dobi.
34
9/28/06 5:07:48 PM
13. UËimo zajedno zadovoljavati svoje i tue
potrebe
Tematsko podruËje
Pravo na sudjelovanje
Cilj projekta
ZajedniËkim druæenjem djece i roditelja ostvariti pravo na igru i
obrazovanje, na informacije iz raznih izvora i doæivljaja preraivati igrom i
raznovrsnim aktivnostima stvaranja i izraæavanja te aktivnim sudjelovanjem
u kulturnim zbivanjima lokalne zajednice.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ DjeËji svijet, Anina 2, Varaædin
Tel./faks: 042-310-753; E-poπta: djecjisvijet@email.t-com.hr
Ljubimka Hajdin, prof.
Jelena KeæiÊ, odgajateljica
Saæetak projekta
U prostoru Gradskog muzeja u Varaædinu omoguÊeno je pravo djece i
roditelja na sudjelovanje u kulturnom æivotu te obrazovanje i informacije iz
raznih izvora. Stvaranjem uvjeta za suradnju, osvijestili smo potrebe djece
i odraslih te omoguÊili ostvarenje u ravnopravnim humanim odnosima.
Prepoznate su i upoznate kulturne vrijednosti lokalne zajednice u kojoj
æivimo te vaænost informiranja i aktivnog sudjelovanja u kulturnim
sadræajima. Novi prostor s kulturnim sadræajima i druæenja djece, roditelja
i odgajatelja obogatili su moguÊnosti zadovoljavanja potreba djece za
pripadnoπÊu i ljubavi, razvoju samopoπtovanja, stvaralaËkog izraæavanja i dr.
Ovo iskustvo uputilo nas je na ËeπÊe druæenje djece i roditelja izvan prostora
vrtiÊa, a o tome govore i izjave djece i roditelja.
35
9/28/06 5:07:48 PM
14. Igraonice opÊeg tipa u zagorskim djeËjim
vrtiÊima
Tematsko podruËje
Cilj projekta
Obuhvatiti djecu igraonicama opÊeg tipa, programom socijalizacije igrom
i aktivnoπÊu koje Êe obogatiti æivot djece. Razvijati pozitivnu sliku o sebi,
asertivnost, komunikacijske vjeπtine, rano spreËavanje neprihvatljivog
ponaπanja, bogaÊenje spoznaje o svijetu u kojem æive te pridonoπenje
spremnosti djece za predπkolu i osnovnu πkolu. Takoer kod roditelja jaËati
vjeπtine odgajanje na humanistiËkim osnovama i razvijati vjeπtine traæenja
pomoÊi od struËnjaka i institucija.
DjeËji vrtiÊ
DjeËji vrtiÊ BedekovËina, Ljudevita Gaja 13, BedekovËina, preuzeo obvezu
prezentacije projekata iz Krapinsko-zagorske æupanije
Tel./faks: 049-214 875; 214-893
Boæana Semov, ravnateljica DV BedekovËina, BedekovËina
Spomenka Vruka, ravnateljica DV CvrkutiÊ, Oroslavje
Brigita Brekalo, ravnateljica DV Zlatni dani, Zlatar Bistrica
Vesnica Borlak, ravnateljica DV Bubamara, Donja Stubica
Olga Malivuk, odgajateljica DV KonjπËina, KonjπËina
Mirjana Petanjek, odgajateljica, Druπtvo Naπa Djeca MaËe, MaËe
Dragica »ehuliÊ, predsjednica Druπtvo Naπa Djeca MaËe, MaËe
Biserka ÆerjaviÊ, ravnateljica DV Uzdanica, Zlatar
Djeca
djeca iz djeËjih vrtiÊa u kojima su organizirane igraonice: Dv KonjπËina, Dv
“Bubamara”, Donja stubica, Dv “CvrkutiÊ”,Oroslavje, Dv BedekovËina, Dv
“Zlatni dani “, Zlatar Bistrica ,te pri DND MaËe.
Saæetak projekta
36
9/28/06 5:07:48 PM
OsvjeπÊivanjem potrebe poticanja ranog razvoja djeteta, u krapinskozagorskoj æupaniji, πest vrtiÊa veÊ nekoliko godina provodi projekt
ukljuËivanja djece predπkolske dobi u igraonice opÊeg tipa. Polaznici
su djeca izmeu treÊe i pete godine, a nisu obuhvaÊena predπkolskim
odgojem. Igraonice su organizirane u prostoru djeËjih vrtiÊa ∑ jedan do
dva puta tjedno u poslijepodnevnim satima. Program svake igraonice
osmiπljen je na osnovi procjene razvojnih potreba djece i raspoloæivog
materijalnog konteksta svakog vrtiÊa, bez veÊih dodatnih sredstava opÊina
i gradova, te je usklaen s Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja
djece predπkolske dobi iz 1991. godine. Organizirane su raznovrsne igre
i aktivnosti u centrima graenja, obiteljskom centru, likovne aktivnosti,
igre uloga, druπtvene igre, igre prirodnim i neoblikovanim materijalima,
sudjelovanje u aktivnostima izvan vrtiÊa i zajedno s vrtiÊkom djecom kao πto
su izleti, posjete i kazaliπne predstave. Projekt je izazvao veliki interes djece i
njihovih roditelja, a iskustva su objavljena u tematskom broju Ëasopisa Zrno,
br. 68-69 iz 2005/06. godine, gost urednik mr. sc. Matilda MarkoËiÊ.
37
9/28/06 5:07:49 PM
15. Rani odgoj za civilno druπtvo u Igraonici
“Igrom do πkole” u Velikoj Gorici za djecu iz
sociodepriviranih sredina
Tematsko podruËje
Cilj projekta
Poticanje cjelovitog razvoja pojedinca; u radu s djecom socijalizacija i rani
razvoj osobne odgovornosti, a kod majki/roditelja osposobljavanje za
samopomoÊ te poticanje na aktivno djelovanje u lokalnoj i πiroj zajednici
Udruæenje
Djeca prva, Hrvatskog proljeÊa 34/II, Zagreb
E-poπta: udr-djeca-prva@zg.htnet.hr
mr. sc. Matilda MarkoËiÊ
Ljuba BrnadiÊ
Vladica ©afranko
Sandra Toplek
Blaæenka ©imrak
Saæetak projekta
I u 2005/06. god. nastavljeno je ostvarivanje projekta “Rani odgoj za civilno
druπtvo” u 3 odgojne skupine djece viπe nacionalnosti i njihovih majki.
Program je uvaæavao struËne i druπtvene spoznaje o vaænosti poticanja
ranog razvoja djece iz sociodepriviranih uvjeta te o prevenciji teπkoÊa
odrastanja u najosjetljivijoj dobi.
U skladu s dotadaπnjom praksom ostvarena je organizacija ∑ formirane
3 skupine - u centralnom objektu DV Velika Gorica i podruËnom u Velikoj
Mlaki (iz duge liste Ëekanja). Prema potrebama djece i majki/roditelja
planski, prema koncepciji ovog specifiËnog programa kreirao se program
∑ okvirno mjeseËno i za svaki susret jedanput tjedno po 3 sata plus 1 za
38
9/28/06 5:07:49 PM
majke, ukupno 37 susreta, s brojnim aktivnostima programu s dimenzijama
kompenzacijsko-interventnog programa.
Visoke procjene novih znanja i ponaπanja djece i majki ukazuju na
promjene: bolja slika o sebi, uspjeπnija komunikacija, bolje vjeπtine aktivnog
djelovanja (asertivnost, samooËuvanje i pomoÊ drugima), a za majke
bolja slika o sebi i svojim roditeljskim vjeπtinama, osvijeπtenost o ljudskim
pravima i pravima djece te sudjelovanje u zajedniËkim volonterskim
akcijama u poboljπavanju æivotnih uvjeta. Postiglo se oËekivano uvaæava i
podrπka programu od lokalnih Ëimbenika, a promocija programa pridonijela
sve πiroj primjeni na podruËju Hrvatske.
39
9/28/06 5:07:49 PM
Projekti osnovne πkole
∑ razredna nastava
9/28/06 5:07:49 PM
1. Ureenje botaniËkog vrta autohtonog bilja
Pravo na zdrav okoliπ-zaπtita ugroæenih biljnih vrsta
Cilj projekta
Ureenje botaniËkog vrta autohtonog bilja ispred PodruËne πkole Liænjan
Osnovna πkola
O© DR. Mate Demarina, Medulin, PodruËna πkola Liænjan, Liænjan 147
Tel.: 052-578-080; E-poπta: podrucna.skola.liznjan@pu.t-com.hr
Dubravka KarËiÊ, diplomirani uËitelj
UËenici
Lidija »erjnak, Marta Horvat, Marko DoriÊ, Matija SubanoviÊ
Sadræaj projekta (postignuÊa)
1. »iπÊenje, rezanje i ureivanje povrπine (prosinac)
2. Popisivanje biljaka (sijeËanj)
3. Postavljanje kuÊice za ptice, saenje proljetnica (veljaËa)
4. Izgradnja i ureenje kamenjara (oæujak)
5. Ostavljanje PouËne ploËe i natpisa biljkama (travanj)
6. Prezentacija BotaniËkog vrta na Dan planeta Zemlje (travanj)
7. Kontinuirano ureenje BotaniËkog vrta
Upoznavanje autohtonog bilja naπeg zaviËaja, upoznavanje istarskog tradicijskog vrta, koriπtenje biljaka, razvijanje ljubavi i brige prema biljkama u
prirodi, razvijanje ekoloπke svijest uËenika, ekoloπka briga za kuÊni okoliπ i
41
9/28/06 5:07:49 PM
cijelo mjesto, razvijanje ekoloπke svijesti mjeπtana i gostiju. Uloge sudionika
su:
1. uËenici ∑ upoznati biljke zaviËaja, biljke koje su uzgajale naπe none
2. poticaj roditeljima da i oni sade biljke zaviËaja
3. turisti razgledavaju vrt
Rezultat
26. travnja 2006. postali smo “Eko πkola”
Projekt je bio predstavljen
22. travnja 2005. god., na Dan planeta Zemlje sveËanim otvorenjem
botaniËkog vrta autohtonog bilja
42
9/28/06 5:07:49 PM
2. Djeca za djecu Mejaπa ∑ izgradimo djeËje
igraliπte
Pravo na igru
Cilj projekta
PromiËuÊi djeËja prava izgraditi djeËje igraliπte na Mejaπima
©kola
O© Mejaπi, Mejaπi 20, Split
Tel.: 021-373-433; Faks: 021-374-368; E-poπta: os-mejasi@st.htnet.hr
Julija VejiÊ i Dubravka TkalËec
UËenici
Klara BosniÊ, Jozo ©ariÊ, Petra BodaË, Tomislav MihanoviÊ,
Opis projekta
Na satovima razrednika II.b i III.c razrednih odjela Oπ “Mejaπi” ∑ Split
uËenici su sudjelujuÊi u diskusiji prepoznali goruÊi problem “svoga kvarta” ∑
nedostatak ureenog prostora za igru. Cijeli kotar nema ureeno niti jedno
djeËje igraliπte. Djeca svoju potrebu za igrom najËeπÊe zadovoljavaju na ulici,
u blizini prometnica ili pak ispred neËije obiteljske kuÊe.
Kroz razgovor su predlagali razliËita rjeπenja (od aktiviranja roditelja
do traæenja sponzora). RazvijajuÊi odgoj za ljudska prava i demokratsko
graanstvo uËenici su upoznati s pravnim rjeπavanjem problema. UËenike
smo uputile na zakone i propise kroz koje mogu ostvariti svoja prava.
IstraæujuÊi moguÊa rjeπenja kako najbræe doÊi do izgradnje djeËjeg igraliπta
uËenici su razvili detaljan plan akcije i poËeli izraivati dokumentacijsku
mapu u koju su spremali materijale iz kojih se vidi kako je tekao projekt.
UËenici su poËetnu ideju izloæili ravnateljici πkole koja ih je podræala da
krenu u izradu projekta. Nakon toga su upoznati roditelji putem roditeljskih
sastanaka, predstavnici lokalne i gradske vlasti putem pisama i telefonskih
poziva. Odræani su prvi sastanci s predstavnicima lokalne vlasti i izloæen
43
9/28/06 5:07:49 PM
detaljan plan akcije. Oni su plan akcije pozdravili i iziπli na teren. Nakon
snimanja situacije na terenu uoËeno je da postoje parcele koje pripadaju
gradu na kojima bi bili moguÊe izgraditi djeËje igraliπte. ObeÊano nam je da
Êe se ishoditi graevna dozvola za pronaenu Ëesticu. Realizaciju projekta
su usporili ljetni praznici za uËenike i godiπnji odmori u gradu. S poËetkom
πkolske godine nastavljamo provedbu zapoËetog projekta. Uputili smo
pismo gradonaËelniku i ambasadoru UNICEF-a Zlatanu StipiπiÊu. Nadamo
se da Êe nas oni podræati u naπim aktivnostima i da Êemo se do Smotre
projekata pribliæiti naπem cilju.
44
9/28/06 5:07:50 PM
3. Kako do bazena?
Projekt graanina, pravo na igru i slobodno vrijeme-kultura æivljenja
Cilj projekta
OmoguÊiti πkolskoj djeci koriπtenje bazena u Delnicama
©kola
Oπ “Petar Zrinski” »abar, Narodnog osloboenja 5, 51306 »abar
Tel.: 051-821-147; Faks: 051-821-016; E-poπta: os-cabar-001@skole.t-com.hr
Darinka RaËki, uËiteljica
Silvana ©ebalj-MaËkiÊ, dipl.uËiteljica
UËenici
Dorotea Rajπel, Eleonora PiπËeviÊ, Simon Koπmrl, Klaudija Lipovac,
Antun Malnar, Borna ©ariÊ
Uvod
Proπle godine otvoren je zatvoreni bazen u Delnicama, ali djeca πkolske
dobi iz podruËja grada »abra ne koriste ga. NajveÊi razlog je πto u
poslijepodnevnim satima nema autobusne veze »abar ∑ Delnice, a roditelji
radi posla i obveza nisu u moguÊnosti voziti djecu u Delnice u vrijeme kad
je baze otvoren. To su i dodatni troπkovi. Od »abra do Delnica putuje se oko
60 minuta (u dobrim vremenskim uvjetima). Organizirani posjeti bazenu
u Delnicama pomogli bi djeci u svladavanju vjeπtine plivanja, rekreaciji i
unapreivanju zdravlja.
Naziv i opis dijelova projekta
1. Otvoreni bazen u Delnicama! (Zima je duga, a mi bi plivali.)
2. Kako do bazena? (prijedlozi)
3. Odabrali smo... (dobre i loπe strane odabranog rjeπenja)
4. A sad na posao! (planiranje i ostvarivanje akcija: razgovori, dogovori,
zamolbe, suradnja...)
45
9/28/06 5:07:50 PM
Saæetak projekta
1. Otvoriti bazen u Delnicama! (Zima je duga, a mi bi plivali.)
∑ ankete za uËenike o problemu odlaska na bazen u Delnice
∑ anketa za roditelje i uËitelje o problemu odlaska na bazen u Delnice i
autobusne nepovezanosti Ëabra u poslijepodnevnim satima
∑ analiza prikupljenih podataka
∑ praÊenje srodne problematike u medijima: Ëasopisi, dnevne novine, TV,...
∑ ukazivanje na prava djece: zakoni, deklaracije, nastavni plan i program
(tjelesna i zdravstvena kultura)
2. Kako do bazena? (prijedlozi):
∑ trenutna politika: nema autobusne linije za Delnice u popodnevnim satima
moguÊa rjeπenja:
∑ dogovor s roditeljima: prijevoz osobnim vozilima
∑ dogovor s ravnateljem πkole: prijevoz πkolskim kombijima
∑ dogovor s tvrtkom “Autotrans” iz Delnica za uspostavljanje popodnevne
tjedne linije »abar-Delnice
∑ zamolba lokalnim vlastima: prijevoz autobusima tvrtke “Finvest” iz »abra
koji obavljaju lokalni prijevoz
∑ Zamolba Zajednici πportova grada »abra za pomoÊ u organizaciji prijevoza
do Delnica
3. Odabrali smo... (dobre i loπe strane odabranog rjeπenja):
∑ Zamolba Zajednici πportova grada »abra za pomoÊ u organizaciji prijevoza
do Delnica za odlazak na plivanje.
Zajednica πportova grada »abra potiËe i podræava sve πportske aktivnosti u
»abru, a osobito za djecu i mlade. Imaju financijsku potporu i dobar ugled u
Poglavarstvu grada »abra. Mogu pomoÊi savjetom i podrπkom u obraÊanju
ProËelniku za druπtvene djelatnosti grada Ëabra te Poglavarstvu. Naπa akcija
moæe se proπiriti i na sve zainteresirane stanovnike (za plivanje ili obavljanje
drugih poslova u Delnicama).
»abar bi se povezao s Delnicama, a stanovnici ne bi ovisili o osobnim
automobilima.
46
9/28/06 5:07:50 PM
4. A sad na posao! (planiranje i ostvarivanje akcija: razgovori, dogovori,
zamolbe, suradnja...)
∑ razgovor s ravnateljem πkole
∑ dogovor s predsjednikom i tajnikom Zajednice πportova grada Ëabra
∑ razgovor s ProËelnikom za kulturne i druπtvene djelatnosti grada Ëabra
∑ razgovor s prof. tjelesne i zdravstvene kulture, Barbarom Kriæ o vrijednosti
plivanja za zdravlje
∑ Zamolba Gradskom poglavarstvu za organiziranje autobusne linije do
Delnica (poslijepodne, 1-4 puta mjeseËno ili prema dogovoru) autobusima
“Finvesta” i formiranje popularne cijene autobusne karte za djecu i
odrasle osobe u pratnji (roditelji, uËitelji)
∑ Plivanje za zdravlje duha i tijela!
7. travnja 2006. (Dan zdravlja) ∑ uËenicima i uËiteljima, Oπ “Petar Zrinski”
»abar i 9. lipnja 2006. uz Dan πkole ∑ roditeljima i predstavnicima lokalne
vlasti
47
9/28/06 5:07:50 PM
4. Zajedno do ljepπeg i ËiπÊeg igraliπta
Ljudska prava i demokratsko graanstvo
Cilj projekta
∑ postojeÊe πkolsko igraliπte opremiti i urediti u potpunosti kako bi se djeci
omoguÊila kvalitetnija i sigurnija igra i meusobno druæenje,
∑ poticanje i ostvarivanje djetetova prava na igru i meusobno druæenje,
∑ postavljanje koπa za smeÊe,
∑ razvijanje ekoloπke svijesti uËenika,
∑ poticati uËenike na doprinos u oËuvanju okoliπa,
∑ poticati uËenike na kreativno izraæavanje,
∑ primjena novih znanja i vjeπtina,
∑ koriπtenje novih znanja i spoznaja usvojenih u okviru drugih predmeta,
∑ razvijanje i poticanje doæivljaja uspjeha i zadovoljstava zbog vlastitog
djelovanja,
∑ razvoj samopouzdanja uËenika,
∑ potaknuti uËenike projekta na zajedniËko uËenje, obogaÊivanje znanja,
razvijanje vrlina i sposobnosti u stvaranju okruæja u kojem se æive ljudska
prava i razvija demokratsko druπtvo,
∑ razumjeti da je prihvaÊanje i razvijanje ovih naËina ponaπanja neophodno
za ukljuËenost i uspjeπan æivot u suvremenim druπtvima Ëemu teæi i naπa
zemlja,
∑ ovakvim naËinom djelovanja ostvarivati europske i meunarodne norme
na podruËju demokratskog graanstva i ljudskih prava,
∑ poticati uËenike na timski pristup i partnersku suradnju svih uËesnika
projekta unutar πkole, suradnja s roditeljima, lokalnom i πirom
zajednicom.
©kola
O© Sela, P© Greda, Sela 103,44273 Sela
Tel./faks: 044-713-002; E-poπta: os-sela@sk.htnet.hr
48
9/28/06 5:07:51 PM
Suzana Telar, uËiteljica RN
UËenici
Monika JurkoviÊ, Domagoj Otrok, Antonija Skender, Luka SkenderoviÊ
1. Izbor problema
∑ uoËavanje razliËitih problema kroz osobna iskustva uËenika: nedostatak
πkolske dvorane, voda i blato na πkolskom igraliπtu nakon kiπnih dana πto
onemoguÊuje koriπtenje istog dok se zemlja ne isuπi, trava na πkolskom
igraliπtu koja brzo raste i ako se Ëesto ne kosi onemoguÊava djeci
kvalitetno igranje i druæenje, povremena nemoguÊnost izvoenja nastave
tjelesno-zdravstvene kulture iz istih razloga, smeÊe koje je Ëesto razbacano
po igraliπtu, nedostatak informatiËke uËionice, nemoguÊnost kuhan ja
obroka u πkolskoj kuhinji;
∑ odabir samo jednog problema;
∑ usmjeravanje na aktivnosti u rjeπavanju problema kroz meusoban
razgovor uËenika, razgovor s roditeljima, roacima, prijateljima;
∑ veÊinom glasova uËenika u razredu uËenici su se odluËili za projekt
(problem)vezan uz dovrπenje ureenja πkolskog igraliπta i postavljanje
koπa za smeÊe.
2. Istraæivanje problema
∑ prouËavanje zakona i propisa koji se odnose na problem (npr. Ustav RH,
Zakon o lokalnoj i podruËnoj (regionalnoj) samoupravi);
∑ razliËite zakonske odredbe (Konvencija o pravima djeteta, Ël. 31);
∑ praÊenje tiska i ostalih medija koji govore o sliËnim problemima i naËinima
njihovog rjeπavanja;
∑ prouËavanje literature;
∑ prikupljanje razliËitih informacija s Interneta;
∑ vezati iskustvo i saznanja do koji su uËenici doπli ranije izradom
prethodnog projekta “Pravo na igru ∑ pravo na sretno djetinjstvo”;
∑ utvrditi tko je zaduæen za ureenje igraliπta (asfaltiranje ili posipanje
πljunkom ili za to predvienim materijalima, postavljanje rubnog kamena,
49
9/28/06 5:07:51 PM
sadnja ukrasnih biljaka, postavljanje koπa za smeÊe) tj. za izradu projektne
dokumentacije;
∑ slaganje dokumentacijskih mapa
3. Oblikovanje moguÊih rjeπenja problema
∑ s obzirom na broj uËenika u razredu (11) uËenici rade u tri manje skupine;
∑ skupine meusobno raspravljaju i pokuπavaju utvrditi najbolji naËin i
pristup rjeπavanju problema;
∑ utvruju se razliËiti postupci u radu;
∑ utvruju se lokalni nositelji vlasti Ëijem podruËju rada pripada problem
i koji mogu pomoÊi u rjeπavanju istog (mjesni odbor, sluæbenici za
komunalno gospodarstvo grada, dogradonaËelnik, gradonaËelnik).
4. Izbor najboljeg pristupa rjeπenju problema
∑ glasnogovornik svake skupine obrazlaæe pristup svoje skupine rjeπenju
problema;
∑ uËenici raspravljaju o jakim i slabim stranama svakog ponuenog rjeπenja;
∑ nakon rasprave razred izabire najuspjeπniji pristup rjeπenju problema.
5. Razvoj plana akcije
∑ projektna skupina provodi razliËite, njoj izvedive aktivnosti kako bi provela
plan i doπla do rjeπenja problema;
∑ neke od aktivnosti su obraÊanje roditeljima i ravnateljici πkole, Ëlanovima
mjesnog odbora, Komunalnom uredu grada Siska, dogradonaËelniku,
gradonaËelniku grada Siska, privatnim poduzetnicima kao moguÊim
sponzorima i drugima;
∑ izrada dokumentacijske mape i rjeπavanje problema.
6. Predstavljanje plana akcije πiroj zajednici
∑ predstavljanje projekta uËenicima P© Greda i O© Sela, uËiteljima,
roditeljima, predstavnicima lokalne zajednice, medijima (radio i dnevne
novine);
∑ stvaranje pozitivnog ozraËja za prihvaÊanje ponuenog rjeπenja problema;
∑ predstavljanjem plana akcije uËenici uËvrπÊuju svoje vjeπtine
argumentacije, javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove, razvijaju
samosvijest.
50
9/28/06 5:07:51 PM
7. Javno predstavljanje ponuenog rjeπenja problema
∑ ponueno rjeπenje problema prezentirano je javnom prezentacijom
uËenicima niæih razreda P© Greda i O© Sela;
∑ s projektom upoznati su i gradonaËelnik i djelatnici Komunalnog ureda
Grada Siska;
∑ prezentacija predstavnicima lokalne vlasti;
∑ obavjeπtavanje medija o izradi projekta.
Saæetak projekta (postignuÊa)
Ovogodiπnji projekt “Zajedno do ljepπeg i ËiπÊeg igraliπta” nadovezuje se
na projekt “Pravo na igru ∑ pravo na sretno djetinjstvo” kojeg su proveli
uËenici tadaπnjeg treÊeg razreda i koji je prezentiran na Smotri projekata
iz podruËja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i
demokratsko graanstvo 2005. godine u Zagrebu. Iz tog razloga uËenici su
veÊ imali odreene spoznaje o izvoenju projektne nastave iz ovog podruËja
i koracima koji se pri tome poduzimaju.
Nakon izbora projekta provedenog glasovanjem, s izvoenjem i ciljevima
projekta uËenici su upoznali ravnateljicu, roditelje, druge uËenike,
predstavnike lokalne vlasti i raznih gradskih sluæbi zaduæenih za rjeπavanje
problema. NaËinom prezentiranja svojih zahtjeva i æelja izazvali su interes
i simpatije kod svih upoznatih s projektom. Ureenjem i dovrπenjem
igraliπta uËenici bi kvalitetno zadovoljili svoju potrebu za igrom i druæenjem,
odmorom i razonodom πto im zakonski omoguÊuje veÊ spomenuta
Konvencija o pravima djeteta.
u P© Greda, Greda i O© Sela, Sela.
51
9/28/06 5:07:51 PM
Projekti osnovne πkole
∑ predmetna nastava
9/28/06 5:07:51 PM
1. Medvjed, Ëovjek, vuk...
Projekt graanin
Cilj projekta
Ukazati na promjene ponaπanja Ëovjeka prema svojoj okolini. Tehnoloπki
razvoj i suvremeni naËin æivota nanosi neravnoteæu u prirodi i æivotu, πto se
odraæava i na promjenu ponaπanja divljih æivotinja (medvjeda, vuka).
©kola
O© “Petar Zrinski”, Narodnog osloboenja 5, 51306 »abar
Tel: 051-821-147; Faks: 051-821-116; E-poπta: os-cabar-001@skole.t-com.hr
Sanja Janeπ, prof.
Tanja ©ebalj-Kocet, prof.
UËenici
Zoran Oæbolt, Linda Malnar, Marija Kriæ, Damjan Ule, Tihana Zbaπnik,
Aleks Oæbolt.
1. Vukovi i medvjedi postali opasnost za stanovniπtvo i domaÊe æivotinje
∑ provedeno je anketiranje i intervjuiranje graana i naπih uËenika o
prepoznatljivosti tog problema
∑ prikupljanje informacija iz struËnih Ëasopisa, dnevnih novina, interneta
∑ analiza prikupljenih podataka
∑ ukazivanje na ljudska prava i zakone kojima su zaπtiÊene divlje æivotinje
2. MoguÊa rjeπenja: ideje i prijedlozi
∑ trenutna politika
53
9/28/06 5:07:51 PM
∑ preseljenje æivotinja (vuka)
∑ bolje zbrinjavanje otpadaka od hrane (zbog medvjeda)
∑ elektriËne ograde i reflektori
3. “Gdje je medvjed ∑ tu je æivot u redu...”
∑ problem treba rjeπavati posebno za medvjeda i posebno za vuka, buduÊi se
njihova biologija u potpunosti razlikuje;
∑ medvjed: kvalitetnije zbrinjavanje bioloπkog otpada (razvijati kulturu
odlaganja smeÊa), ukidanje mrciniπta u blizini naselja
∑ vuk: obratiti se udrugama za zaπtitu vuka zbog struËne i materijalne
pomoÊi pri smanjenju broja ili preseljavanju vuka
4. Promijenili smo prirodu ∑ mijenjamo i sebe
∑ organizirati edukaciju uËenika o naËinima ponaπanja u susretu s divljim
æivotinjama
∑ ukazivati djeci o moguÊim posljedicama nepromiπljenog odlaganja
bioloπkog otpada (æivotinje gube svoj prirodni instinkt pronalaæenja
hrane)
∑ izdavanje informativno-edukacijskog letka za graane
∑ suraivati s udrugama za zaπtitu vukova
uËenicima i uËiteljima O© “Petar Zrinski” »abar u povodu Dana πkole
54
9/28/06 5:07:52 PM
2. Obrazovanje Roma
Projekt graanin
Cilj projekta
Obuhvatiti πto veÊu populaciju romske djece nekim od obrazovnih oblika
Borba protiv diskriminacije i siromaπtva
©kola
O© Frane Krste Frankopana, Frankopanska 64, 31000 Osijek
Tel: 031-505-820; Faks: 031-575-125; E-poπta: os-osijek-007@skole.htnet.hr
Anica FumiÊ
Dubravka »uræik
UËenici
Ana MatiÊ, Ana LuketiÊ, Ana MihaljeviÊ, Martina Graneπa, Ena Glih,
Valentina MikuliÊ
Opis projekta
Obrazovanje romske djece veliki je problem u naπoj lokalnoj zajednici ali i
u cijeloj Republici Hrvatskoj. Veliki broj romske djece ne pohaa nastavu
iako ih zakon o πkolstvu na to obvezuje. Cijeli je niz razloga zaπto to ne Ëine
mnoge romske obitelji su nezaposlene, te æive u loπim higijenskim uvjetima
te djeca izbjegavaju odlazak u πkolu zbog neprikladne odjeÊe, nedostatka
pribora za rad nepoznavanje jezika, manjka novca za prijevoz, zadirkivanja
drugih uËenika i sliËno. Na æalost veliki utjecaj ima i tradicija ranih sklapanja
brakova, æivot na ulici uz prosjaËenje i nerad.
Rijeπiti ove probleme djelomice je moguÊe poboljπavanjem materijalnog
statusa obitelji otvaranjem predπkolskih ustanova, tribinama i predavanjima
za odrasle ali i veÊom tolerancijom i prihvaÊanjem razliËitosti meu djecom
i odraslima.
Predlaæemo i pozivamo sve strane na meusobno uvaæavanje i poπtivanje
Zakona i Ustava Republike Hrvatske. Na javnim tribinama uz pomoÊ
55
9/28/06 5:07:52 PM
struËnjaka animirati romsko i ne romsko stanovniπtvo na toleranciju, isticati
potrebu obrazovanja kao jedinog naËina iz “zaËaranog kruga” siromaπtva
i neznanja te puta za rjeπavanje nezaposlenosti. Potrebno je otvarati nove
vrtiÊi i odgojne skupine pri πkolama udrugama i kulturnim ustanovama i
organizirati zajedniËke kulturne manifestacije.
Kroz izborne programe u πkoli uvesti viπe sadræaja koji bi omoguÊili bolje
upoznavanje roma i njihove kulture posebno u sredinama gdje ih æivi veÊi
broj.
Pokuπali smo pronaÊi neka rjeπenja za uËenike romske manjine u naπoj
πkoli. Organizirali smo pomoÊ u uËenju kroz uËeniËku solidarnost i pomoÊ
uËitelja kroz dopunsku nastavu. UËinili smo puno na podizanju praga
tolerancije kod uËenike i roditelja, nauËili dosta o romskom narodu i
njihovoj kulturi.
Redovito ih ukljuËujemo u sve naπe aktivnosti i ponosno smo na njihove
male ali znaËajne uspjehe.
56
9/28/06 5:07:52 PM
3. Progovorimo napokon o stvarnoj ljepoti
Mrπavljenje kao trend kod djevojaka i rizici od razvijanja poremeÊaja
prehrane kod djevojaka (anoreksije i bulimije)
Cilj projekta
Senzibilizirati djevojke i njihove roditelje na ovaj problem i rizike po zdravlje
©kola
O© Marina GetaldiÊa , F. Supila 3, 20 000 Dubrovnik
Tel.: 020-432-711; Faks: 020-432-575; E-poπta: os-marina-getaldica@du.htnet.
hr
Jadranka Zloπilo
UËenici
Lucija ∆osiÊ, Ivana DuiÊ, Ivana NenadiÊ, Kristina AerliÊ, Ana Bujak,
Rebecca Konjuh
Opis projekta
1. Objaπnjenje problema
Mediji dug niz godina potiËu mlade djevojke na brzo mrπavljenje i
izgladnjivanje kako bi njihovo tijelo izgledalo poput neuhranjenih modela.
Pojam ljepote sveden je na ideal ljepote koji su stvorili mediji i oglaπavanje, a
koji je gotovo nemoguÊe postiÊi. U æelji za postizanjem “savrπenstva” poËinje
opasna igra koja se moæe razviti u poremeÊaj prehrane.
2. MoguÊa rjeπenja
∑ Informiranje o poremeÊajima prehrane (anoreksija i bulimija) preko
medija (Internet, Ëasopisi za mlade, TV emisije za mlade, emisije za
roditelje)
∑ Reklamne kampanje s lijepim modelima izraæenih oblina
3. Predlaganje mjera za rjeπavanje problema
∑ Evidencija uËenica sa smanjenom teæinom, posebno onih sa znaËajnim
57
9/28/06 5:07:52 PM
gubicima teæine (na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture i/ili
sistematskim pregledima) te sustavna briga o njihovoj prehrani radi
prevencije ovakvih poremeÊaja
∑ Informiranje roditelja i uËenika o rizicima od brzih ekstremno
niskokaloriËnih dijeta te savjetovanje istih
4. Plan akcije
∑ istraæivanje na mladim djevojkama (anketiranje zastupljenosti problema)
∑ osmiπljavanje i izrada letaka za uËenike
∑ upoznavanje medija s problemom radi πireg informiranja javnosti
∑ organiziranje radionice za roditelje
U opisu dijelova projekta, posebno u Planu akcije
na satu razrednog odjela 8.b.
58
9/28/06 5:07:52 PM
4. Teπke πkolske torbe
Projekt graanin
Cilj projekta
NauËiti uËenike da procijene koje su razine i koji dijelovi vlasti odgovorni za
rjeπavanje problema koji su izabrali; pokazati na koji naËin se moæe utjecati
na vlast ili dijelove vlasti da bi se prihvatila politika koju su uËenici podræali u
nastojanju rjeπenja problema.
©kola
O© Veæica, Kvaternikova 49, Rijeka
Tel.: 051-453-871; Faks: 051-453-868; E-poπta: os-vezica@ri.htnet.hr
Gordana Frol
UËenici
Magdalena MeπtroviÊ, Antonela Ban, Elena Predrag, Laura RonËeviÊ, Irina
©tifaniÊ, Nikolina Dlab
Opis projekta
Projekt je ostvaren kroz sedam koraka:
1. Izbor problema
Nakon niza razgovora i ispunjavanja upitnika za prepoznavanje i raπËlambu
problema uËenici su veÊinskim brojem glasova izabrali problem teπkih
πkolskih torbi. Za ovaj problem su se odluËili jer su uoËili da ponajprije
uËenici mlaih razreda ali i uËenici starijih razreda nose preteπke torbe.
UËenici su prouËili Ustav Republike Hrvatske te zakljuËili da njihove
aktivnosti ne krπe ustavne odredbe jer je duænost svih da πtite djecu,
Konvenciju o pravima djeteta, Zakon o πkolstvu, prouËili su smjernice
Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Razgovarali su s osobama
iz javnog i politiËkog æivota. Pratili su tisak i medije. Koristili su struËnu
59
9/28/06 5:07:53 PM
literaturu i informacije sa web stranica. Anketirali su uËenike, roditelje i
uËitelje.
Prema prikupljenim podacima uËenici su sastavili popis moguÊih rjeπenja.
∑ Privatne πkole
Organizacija ovih πkola prilagoava odgojno-obrazovnog sustava
zahtjevima uËenika i roditelja pa stoga i ovome problemu pridaju
veliku paænju. UËenici privatnih πkola torbe nose kuÊi samo vikendom.
Za rjeπenje problema kroz ovu politiku uËenici su naveli prednosti i
nedostatke.
∑ Cjelodnevna nastava
Nakon prouËenih svih izvora podataka, uËenici su zakljuËili da je
problem moguÊe rijeπiti cjelodnevnom nastavom. Iskustvo naπe πkole u
organiziranju cjelodnevne nastave pomogla im je u sagledavanju moguÊeg
naËina problema. Naveli su prednosti te politike te moguÊu potporu koju
mogu oËekivati da bi se problem rijeπio.
∑ ©kolski ormariÊi
Jedan od naËina rjeπenja problema bili bi πkolski ormariÊi u koji bi uËenici
odlagali πkolski pribor koji ne trebaju svakodnevno nositi kuÊi.
UËenici su podræali politiku πkolskih ormariÊa. OdluËili su neposredno
djelovati kao grupa uËenika na razini vlasti i ustanova koji imaju nadleænosti
za rjeπavanje ovog problema. Istakli su prednosti, nedostatke, temelj i
ostvarenje te politike.
Temeljem svih aktivnosti uËenici su sastavili plan akcije:
I. u πkoli
a) Na razini πkole
b) Na razini odjeljenja
II. informiranje i poticanje interesa javnosti
III. politika
IV. civilne-neformalne i interesne inicijative.
60
9/28/06 5:07:53 PM
Projekt je predstavljen uËenicima sedmih i osmih razreda.
7. Javno Predstavljanje ponuenog rjeπenja problema
Ponueno rjeπenje uËenici Êe predstaviti πiroj zajednici za dan πkole. Pozvat
Êe i osobe s kojima su suraivali tijekom godine.
UËenici su razmjenjivali iskustva o problemu. Slobodno su izraæavali svoje
stavove i uvjerenja. Razvijali su ozraËje suradnje. Razgovarali su o problemu
s Ëlanovima svoje obitelji, prijateljima sa susjedima. Prema demokratskom
naËelu odluËivanja, glasovanjem su se odluËili za problem koji Êe prouËavati.
Prikupljali su podatke iz raznih izvora in formacija. NauËili su se sluæiti
literaturom, fotokopirati i materijale, pisati pisma, telefonirati, pitati e-mail.
Razgovarali su s novinarkom Novog lista. Proveli su ankete.
Razvili su socijalne vjeπtina te vrijednosti koje promiËu ljudska i
graanska prava. Razgovarali su s osobama iz politiËkog i javnog æivota.
Poslali su e-mail ministru znanosti, obrazovanja i πporta gosp. Draganu
Primorcu. Posjetili su osnovnu privatnu πkolu. Razgovarali su s lijeËnicima.
Nakon prikupljenih informacija i izbora najboljeg pristupa za rjeπenje
problema izradili su portofolijo i mapu. Ovdje su uËenici pokazali kreativne
sposobnosti koje su stekli na ostalim predmetima. Izradili su grafikone,
ispravno napisali predloπke i sl. Vaæno je napomenuti da se rad odvijao u
srdaËnom i toplom ozraËju gdje su se uvaæavale osobne moguÊnosti uËenika,
poticalo zajedniπtvo i radovalo svojem uspjehu i uspjehu grupe.
U O© Veæica, Rijeka.
61
9/28/06 5:07:53 PM
5. ©to je poπteno?
Cilj projekta
Usmjeriti pozornost na svakodnevne situacije u kojima se krπe ljudska prava
na temelju spola
©kola
II. O© »akovec, N. PaviÊa 1A, »akovec
Tel.: 040-390-120; E-poπta: os-cakovec-002@skole.htnet.hr
Voditeljica
Snjeæana Odak HrkaË
UËenici
Sven BorkoviÊ, Luka Baπek, Ivana Dobrovoljec, Ema Mezga
Opis projekta:
1. Izbor problema
U πkoli su se odvijale pripreme za radionice “Prijateljstvom protiv nasilja”.
Nakon rasprave u razredu ostala su dva prijedloga: diskriminacija na temelju
spola ili diskriminacija na temelju rase. VeÊinom glasova odluËili smo
diskriminaciju na temelju spola istraæiti malo podrobnije.
ProËitali smo pojednostavljenu verziju OpÊe deklaracije o ljudskim pravima,
Ustav RH, tekst “Ona ne radi”, novine, Ëasopise, pratili ostale medije.
Podijeljeni po skupinama analizirali smo prikupljeni materijal. Proveli smo
anketu kod rodbine i susjeda razliËite dobi i spola. Pitanja u anketi: 1. Tko
priprema obroke u vaπoj kuÊi?, 2. Pomaæu li muπkarci i djeca u vaπoj kuÊi?,
3. Koliko vam kuÊanski poslovi oduzimaju vremena?, 4. Imaju li æene joπ
neki dodatni posao koji obavljaju?. Nakon provedene ankete skupine su
62
9/28/06 5:07:53 PM
iznijele svoja iskustva tijekom anketiranja. Analizirali smo odgovore, izradili
grafikone i sve stavili na plakat.
ZakljuËili smo da se muπkarci i æene razlikuju, ali ta razliËitost ne smije biti
razlog sukobljavanja ili diskriminacije. æene se bore za ravnopravnost, ne da
bi ugrozile pozicije muπkaraca, veÊ da imaju jednake uvjete u “utakmici”.
Mlai muπkarci su fleksibilniji i sve se viπe ukljuËuju u kuÊanske poslove te
se pri tome ne osjeÊaju “papuËarima”. Rjeπenje je suradnja i poπtovanje, a ne
suparniπtvo i omalovaæavanje.
5. Plan akcije
Naπ projekt odluËili smo prezentirati πkoli, te sami dati primjer svojim
ponaπanjem, izraditi pano u πkoli na vidljivom mjestu, prijaviti se na Smotru.
6. Predstavljanje
Prezentirali smo naπ projekt u dvorani naπe πkole pred roditeljima,
uËiteljicama i uËenicima. Pozdravili su nas burnim pljeskom i veÊina se
sloæila s naπim zakljuËkom.
7. Javno predstavljanje
Naπ projekt odluËili smo prijaviti na Smotri, to πto ste nas uvrstili u program
puno nam znaËi i nastaviti Êemo promicati ravnopravnost izmeu spolova i
dalje.
63
9/28/06 5:07:53 PM
6. Topli zalogaj
Projekt graanin
Cilj projekta
Neprimjereni uvjeti prehrane u Osnovnoj πkoli Dvor
©kola
O© Dvor, Ante Brune BuπiÊa 5, Dvor
Tel.: 044-871-650, 871-095; Faks: 044-871-095;
E-poπta: osnovna-skola-dvor@sk.t-com.hr
Voditeljice
Marica TubiÊ
Vlatka JeriËeviÊ
UËenici
Sanja StaniÊ, Svetlana VukπiÊ, Sanja TepπiÊ, Domagoj Vukadin
Opis projekta:
∑ ©kola nema primjeren prostor u kojem bi uËenici konzumirali topli obrok.
Za sada u naπoj πkoli djeca dobivaju samo suhu hranu koju jedu u holu ili
uËionicama. Taj nezdravi suhi obrok uËenici uzimaju u ruku i jedu hodajuÊi.
U potrazi za kvalitetnijim obrokom, uËenici za vrijeme odmora odlaze u
pekarnicu preko prometnice gdje im je ugroæena sigurnost
∑ Osvijestili smo problem neprimjerenih uvjeta prehrane
∑ Informirali roditelja, lokalne zajednice i osnivaËa πkole o opisanom
problemu
∑ Nakon viπe neuspjelih pokuπaja πkole da to rijeπi, uËenici 7.b razreda
pokuπali su pronaÊi alternativno rjeπenje
∑ SisaËko-moslavaËka æupanija dala podrπku u rjeπavanju postojeÊeg
problema
∑ NauËili pisati projekt i pronalaziti donatore
∑ Napisali projekt “Topli zalogaj”
∑ U suradnji sa lokalnom samoupravom pronaπli donatora za izgradnju
blagovaonice
64
9/28/06 5:07:54 PM
7. Neravnomjerno posveÊivanje pozornosti svim
sportovima
Odgoj za ljudska prava i demokratsko graanstvo
Cilj projekta
Dokazati kako se nejednako posveÊuje pozornost sportovima i sportaπima
©kola
O© ©estine, Podrebernica 13, Zagreb
Tel.: 01-4674-261, faks: 01-4674-262; E-poπta: skola-sestine@inet.hr
Voditelj
Toni RajkoviÊ
UËenici
Lana HarjaËek, Lucija ©obar, Tomislav KondiÊ, Ivor PuËar, Daren PuËar,
Matija Ptahan
Opis projekta
UËenici Osnovne πkole πestine koji plaze nastavu za demokratsko
graanstvo u svome projektu “Neravnomjerno posveÊivanje pozornosti
raznim sportovima” æele istaknuti kao svim sportovima nije posveÊena ista
pozornost.
Imamo sreÊu da su uËenici naπe πkole zastupljeni u mnogim sportovima
od skijaπkog trËanja, vaterpola, karatea i ostalih borilaËkih sportova do tenisa
i nogometa. U mnogim od ovih sportova uËenici naπe πkole postiæu vrlo
dobre, Ëak i vrhunske rezultate. O tome svjedoËe brojna priznanja i medalje
u prostorijama naπe πkole.
No veÊ sada u najranijoj fazi suoËavamo se s velikim problemima. UËenici
koji treniraju nogomet imaju bolje uvjete treniranja i u njihove se klubove
viπe ulaæe i pozornosti i novca, nego u klubove uËenika koji treniraju druge
sportove.
Taj je problem lako uoËljiv i na razini Hrvatske. Dovoljno je usporediti
æivotni put Janice i Ivice KosteliÊa, Blanke VlaπiÊ ili Jelene KostaniÊ,
65
9/28/06 5:07:54 PM
sa milijunskim transferima nogometaπa poput Nike KranjËara. Takav
nerazmjer poznat je u cijelom svijetu.
Svojim smo projektom nastojali javno dokazati da je meu sportovima
i sportaπima nepravedan odnos. Posjetom Gradskom uredu za sport i
podacima koje smo tamo dobili to smo i dokazali.
Projekt po koracima
1. Problem
Skupina “Problem” je postavila zadatak: Dokazati nepravedan odnos vlasti
(lokalnih, dræavnih...) prema nekim sportovima.
2. Alternativna politika
Ova je skupina odredila razine rjeπavanja problema: πkole, sportski klubovi,
Gradski ured za prosvjetu i sport, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
πporta.
3. Javna politika
Ova je skupina odredila izmeu ponuenog javnu politiku: Odlazak u
Gradski ured za prosvjetu i sport.
4. Plan akcije
Skupina “Plan akcije” koordinirala je radom i djelovanjem, obraivala
prikupljeni materijal i dokazala da se na razini grada Zagreba πest puta viπe
sredstava ulaæe u nogomet nego u bilo koji od ostalih sportova. Argument
glasi: Ulaganja se vrπe prema broju klubova i broju njihovih Ëlanova. Naπ
protuargument: Naravno, kad klubovi bez sredstava ne mogu opstati ili im
opada broj Ëlanova.
ZakljuËak
ZaËarani krug!
66
9/28/06 5:07:54 PM
8. OptereÊenje ∑ rastereÊenje uËenika i HNOS
Projekt graanin
Cilj projekta
Pripremiti uËenike za æivot u demokratskom druπtvu, osposobiti ih za
sudjelovanje u javnom æivotu na lokalnoj i nacionalnoj razini i uspostaviti
kvalitetan odnos u druπtvenoj zajednici
©kola
O© “Milan BrozoviÊ” Kastav, Skalini Istarskog tabora 3, 51215 Kastav
Tel.: 051-691-308, Faks: 051-601-069; E-poπta: os-kastav-001@skole.htnet.hr
Voditeljica
Ruæica MiriÊ-Agbaba
UËenici
Matea SubotiÊ, Sarah Denona, Stjepan NikoliÊ, Aleksandra GrkoviÊ, Sanda
MilinkoviÊ
Opis projekta
1. Izbor problema
U suradnji s uËenicima, koji su kroz razgovore s roditeljima i vrπnjacima
pronalazili probleme, grupa je izabrala problem optereÊenja ∑ rastereÊenja
uËenika.
Provedena je anketa meu svim uËiteljima i uzorkom uËenika i roditelja
s ciljanim pitanjima za svaku skupinu. PraÊeni su mediji, pisana pisma i
komunikacija s novinarima, eksperimentalnim πkolama HNOS-a, privatnim
πkolama i alternativnim πkolama. Provoeni intervjui.
Skupina se podijelila u 4 tima od kojih je svaki traæio i raspravljao o
moguÊem najboljem naËinu rjeπavanja problema.
67
9/28/06 5:07:54 PM
Nakon prezentacije rada svake grupe i rasprave o ponuenim rjeπenjima
izabrali smo najbolje rjeπenje.
Cijela skupina izrauje plan aktivnosti kojima Êe se postiÊi prihvaÊeno
rjeπenje problema. Paralelno se izrauje dokumentacijska mapa.
6. Predstavljanje plana akcije
S planom akcije upoznali su se ostali uËenici sedmih razreda.
7. Javno predstavljanje
Ponueno rjeπenje prezentira se UËiteljskom vijeÊu.
Saæetak projekta
©kolske 2005./2006. godine u naπoj πkoli se prvi put provodio Projekt
graanin kao izborni program. Za projekt je zaduæena Ruæica MiriÊ-Agbaba,
prof. matematike koja je zavrπila seminar Pravo u svakodnevici (Medijacija,
Simulacija suenja, Demokracija i Ljudska prava) te cjelokupni program
Kvalitetne πkole.
Poπto je za sve uËenike taj program bio u potpunosti novina uz rad na
projektu radilo se i na upoznavanju uËenika s osnovnim demokratskim
naËelima naπeg druπtva, osnovnim ljudskim pravilima te tehnikama pisanja
zamolbi, pisama, kao i voenja intervjua i uspjeπne komunikacije. Sve to
uËenike je veoma veselilo i osjeÊali su se jako vaænima jer su sve kontakte
ostvarivali sami praÊeni savjetima voditeljice.
Provedeni su intervjui s ravnateljicom πkole, tajnicom πkole te struËnom
sluæbom. Ostvareni su kontakti s privatnom osnovnom πkolom “Grivica”,
Waldorfskom πkolom, eksperimentalnom πkolom “Pehlin” u kojima se
razgovaralo i s uËenicima, uËiteljima i ravnateljima. Pisali smo ministru
Zoranu Primorcu, Institutu “Ivo Pilar”, voditeljici HNOS-a Luciji Puljak,
novinaru Marijanu ©imegu i prof. Mirjani Kazija iz Zavoda za πkolstvo RH. A
odgovorila nam je samo prof. Kazija i prihvatila naπu zamolbu za suradnjom.
PraÊeni su mediji (“©kolske novine”, “Akademija”, “Novi list”, Internet...).
Sve prikupljene podatke uËenici su koristili u izradi dokumentacijske i
pokazne mape. Projekt je predstavljen UËiteljskom vijeÊu osnovne πkole
“Milan BrozoviÊ”, Kastav.
68
9/28/06 5:07:55 PM
9/28/06 5:07:55 PM
Projekti srednjih πkola
9/28/06 5:07:55 PM
1. Kreativni kutak
Projekt graanin
Cilj projekta
Dobivanje i osmiπljavanje prostora za boravak uËenika-putnika prije i poslije
nastave
©kola
Srednja πkola BedekovËina, Gajeva 1, BedekovËina
Tel.: 049-213-514; Faks: 049-213-585; E-poπta: verahrvoj@yahoo.com
Vera Hrvoj
UËenici
Kristina Æeæelj, Lucija TukoviÊ, Ivan Novosel, Dijana LonËarek, Ivana
MikulËiÊ
Opis projekta
problem su identificirali sami uËenici ali i roditelji uËenika putnika
2. MoguÊa rjeπenja problema
do sada je predlagano nekoliko rjeπenja, ali ni jedno nije realizirano
3. Predlaganje mjera
konkretne mjere vezane uz rjeπavanje problema predloæene su pedagoginji
πkole i ravnatelju πkole
4. Plan akcije
u sljedeÊim Êe se mjesecima pristupiti ureenju prostora u podrumskim
prostorijama πkole
71
9/28/06 5:07:55 PM
2. Nasilje u adolescentnim vezama
Cilj projekta
Educirati mlade kako bi prepoznali problem nasilja opÊenito, a posebno
nasilja meu mladima te ih sezibilizirati za problem. Sagledavanjem uzroka
i posljedica vrste nasilja osvijestili bi potrebu u prepoznavanju nasilja u
adolescentnim vezama s ciljem usvajanja znanja, vjeπtina i pozitivnih
vrijednosti, kako bi razvijali i odræavali kvalitetne veze.
©kola
©umarska i drvodjeljska πkola, Vatrogasna cesta 5, 47000 Karlovac
Tel.: 047-609-599; 601-573; Faks: 047-611-175;
E-poπta: sum.skola-klc@ka.htnet.hr
Nevenka BonËiÊ, dipl. politolog
Mirna Korkut, prof. pedagogije
UËenici
Marta RibiÊ, Vanessa ©pehar, Anamarija VukoπiÊ, Boæidar Hrvoj, Mirko
Kajgana, Filip Grdiπa
Naziv i opis dijelova projekta:
1. Prepoznavanje problema: Oblici nasilja
∑ Prepoznati razliËite oblike nasilja s naglaskom na prepoznavanje nasilja
meu mladima
∑ Sumirati razliËite rezultate istraæivanja o nasilju meu mladima u svijetu
te ih usporediti s podacima dobivenim provedenom anketom u lokalnoj
sredini
∑ Skrenuti pozornost na tretiranje problema kroz medije
2. PostojeÊe politike: ©to druπtvo Ëini?
∑ Kako se institucije sustava bore s tom pojavom
∑ Djelovanje nevladinih udruga i organizacija
72
9/28/06 5:07:55 PM
∑ PostojeÊi programi edukacija koji se predlaæu u πkolskom sustavu
∑ Prednosti i nedostaci postojeÊih politika
3. Odabrana politika: Pravo na æivot bez nasilja
∑ Provoenje preventivnih aktivnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama
∑ Prevladavanje stereotipima uroenih radnih uloga
∑ JaËanje samopoπtovanja kao preduvjeta za borbu protiv nasilja
∑ Razvijanje vjeπtina za uspostavljanje i odræavanje kvalitetnih veza
4. Plan i akcije: Ostvariti kvalitetne adolescentske veze!!!
∑ Razraditi teme i naËine rada s mladima, roditeljima i lokalnom zajednicom
∑ U sustav πkolovanja ukljuËiti razliËite edukativne programe (radionice,
tribine, parlaonice, tehnike razgovora s adolescentima o nasilju u vezama i
sl.) u cilju prevencije problema nasilja meu mladima
∑ Izraivanje meusobnog poπtovanja, povjerenja, uvaæavanja i podrπke
i razvijanje vjeπtina zajedniËkog donoπenja odluka, a u cilju stvaranja
obrasca za buduÊi kvalitetan zajedniËki æivot dvoje ljudi
Nasilje u adolescentnim vezama ponekad je teπko prepoznatljivo iz
razloga πto je uvjetovano opÊe prihvaÊenim stereotipima, rodnim ulogama
te modelima i normama ponaπanja. Naæalost, u naπem druπtvu, joπ je
uvijek evidentan visoki stupanj tolerancije na nasilje koje se manifestira
kroz “pravednu” raspodjelu moÊi izmeu muπkaraca i æena, te odricanje od
vlastitih æelja æenama, a u korist potreba i zahtjeva muπkaraca. Istraæivanja
pokazuju da se nasilje u adolescentnim vezama ËeπÊe javlja u sredinama u
kojima su rodne uloge strogo odreene i u kojima postoji veÊa tolerancija
prema nasilju protiv æena, a i kazne za nasilnike nisu primjerene. Iako je
problem sve prisutan i u RH evidentan je kroniËan nedostatak istraæivanja
o nasilju u adolescentnim vezama te iz tog razloga vidimo vaænost naπeg
projekta kao mali doprinos osvjeπtavanju nacije.
Sloboda i osobna sigurnost pravo su svake osobe, stoga u uzajamnom
odnosu dvoje ljudi upravo to mora biti zajamËeno i jednom i drugom.
Prevencija nasilja u adolescentnim vezama podrazumijeva rodnu, spolnu
i svakovrsnu ravnopravnost za πto je potrebno, osim zakonske regulative,
osvijestiti mlade ljude i ukazati na stereotipe kako bi se stvorili uvjete i za
razvijanje kvalitetnih adolescentskih veza.
73
9/28/06 5:07:55 PM
3. Zaπtita privatnosti
Projekt graanin
Cilj projekta
PotaÊi druπtvo i medije da viπe uvaæavaju i Ëuvaju pravo osobe na privatnost
©kola
II. Gimnazija Osijek, K. Firingera 5, 31000 Osijek
Tel.: 031-207-157; Faks: 031-207-156; E-poπta: ss-osujek-504@skole.htnet.hr
Marijana Kuπen, prof.
UËenici
Ena AdamoviÊ, Vlatka Balaπ, Marina ©obota, Olja NinËiÊ, Iva Vrebac,
Tonja Korosteljev
∑ UoËiti i definirati problem ∑ putem anketa i drugih pomagala doÊi do
sadræaja koji govore o toj problematici;
∑ Spoznati opravdanost (pravnu, etiËku...) rjeπavanja tog problema ∑ uvidjeti
πto se u medijima veÊ poduzimalo i jesu li drugi i na koji naËin pokuπali
rijeπiti taj problem;
∑ Ustanoviti πto se na tom planu moæe uËiniti ∑ prijedlog je usmjeren na
poticanje mladih ljudi, ali i svih ostalih dobnih skupina da shvate vaænost
jednog od temeljnih prava Ëovjeka: prava na privatnost; kroz primjerenu
edukaciju ponuditi kvalitetniji oblik æivljenja vlastite privatnosti;
∑ Evaluirati rezultate projekta ∑ osvrt na sve postignuto
Saæetak projekta
Izabrali smo specifiËno podruËje, koje se postavlja problemski, za sve
dobne skupine. Naπa privatnost moæe zadræati svoju vrijednost samo ka je
zaπtiÊena i izolirana. S razvojem suvremene audio-vizualne i komunikacijske
tehnologije povezane su i posljedice koje okrnjuju tradicionalnu privatnost
æivota pojedine osobe. Vrlo brzo se πire sve vrste informacija, pozitivnog
74
9/28/06 5:07:56 PM
i negativnog sadræaja. Ëesto nakon lansiranja zanimljive teme, ona ubrzo
postaje top tema svih medija, prenosi se iz medija u medij, bez kritiËkog
preispitivanja njezine utemeljenosti i ne razmiπljajuÊi o tome koliko Êe se
to reflektirati na odgovarajuÊe osobe i njihovu privatnost. Putem anketa
doznali smo πto o tome misle javne i privatne osobe razliËitih dobnih
skupina. Projektom se æeli naglasiti koliko je privatni æivot vaæan u æivotu
svake osobe i koliko omoguÊuje da æivot pojedinaca bude ispunjen mirom i
neometanom intimnoπÊu.
75
9/28/06 5:07:56 PM
4. Arhitektonske prepreke
Projekt graanin
Cilj projekta
Ukloniti postojeÊe prepreke i prilagoditi ulaz za nesmetano kretanje osoba
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti na zajedniËkom ulazu u ljekarnu,
FINA-u, knjiænicu i Radio Martin u Dugom Selu
©kola
Srednja πkola Dugo Selo, Ferenakova bb, Dugo Selo
Tel.: 01-2756-001, Faks: 01-2754-480; E-poπta: srednjadugoselo@yahoo.com
Mina IsiÊ, prof.
UËenici
Ivana Golub, Marija MarkoviÊ, Marina MartiÊ, Iva SaboliÊ, Tanja ProtiÊ
Saæetak projekta
Ivana Golub, Marija MarkoviÊ, Marina MartiÊ, Tanja ProtiÊ i Iva SaboliÊ,
uËenice drugog razreda opÊe gimnazije i drugog razreda ekonomskog
usmjerenja Srednje πkole Dugo Selo, Ëine grupu koja sudjeluje u “Projektu
graanin”, u okviru izvannastavnih aktivnosti, Problem kojim se bave jesu
arhitektonske prepreke na zajedniËkom ulazu u ljekarnu, FINA-u, knjiænicu
i Radio Martin u Dugom Selu, koje onemoguÊavaju pristup osobama
s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Izrazito vaæan, ali potpuno
neosvijeπten i zanemaren problem, uËenice su prepoznale kao ozbiljno
krπenje ljudskih prava i diskriminiranje osoba s invaliditetom i smanjenje
pokretljivosti. UËenice su problem detaljno prouËile te stupile u kontakt sa
graanima, civilnim udrugama (Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida,
Crveni kriæ, Druπtvo invalida Dugo Selo) i organima gradske vlasti kako bi
utvrdile πto se poduzima za njegovo rjeπavanje, Cilj grupe nije samo teorijski
raπËlaniti i upoznati problem, veÊ aktivno sudjelovati u njegovu rjeπavanju,
tj. ukloniti postojeÊe prepreke i prilagoditi ulaz za nesmetano kretanje
76
9/28/06 5:07:56 PM
osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Dobivanjem idejnog
arhitektonskog rjeπenja za prilagodbu ulaza, zahvaljujuÊi Arhitektonskom
savjetovaliπtu u okviru Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida, uËinjen
je prvi korak. SljedeÊi koraci ukljuËuju osiguravanje novËanih sredstava
i potrebnih dozvola za izvoenje radova te pronalaæenje izvoaËa
radova. Stoga, uËenice planiraju osigurati potporu organa gradske vlasti,
prvenstveno gradonaËelnika Dugog Sela gospodina Borisa MahaËa, kao i
zainteresiranih graana i sponzora.
UËenice su svoj projekt prezentirale 26. svibnja 2006. godine u Srednjoj
πkoli Dugo Selo. Zbog kvalitetne prezentacije projekta, velikog angaæmana,
ustrajnosti i odluËnosti da odabrani problem uistinu rijeπe, uËenice πaljemo
na dræavno natjecanje.
77
9/28/06 5:07:56 PM
5. Tjelesni odgoj ∑ moja noÊna mora
Projekt graanin
Cilj projekta
∑ potaknuti uËenike na obogaÊivanje znanja, razvijanje vrlina i sposobnosti
za stvaranje okruæja u kojem se razvija demokratsko druπtvo
∑ osvijetliti i upozoriti na problem izostanka i neradog prisustvovanja jednog
broja uËenika satovima tjelesnog odgoja
∑ pronaÊi uzroke problema izostajanja i naËine da se problemi prevladaju,
na obostrano zadovoljstvo uËenika i profesora
©kola
Privatna srednja ekonomska πkola Inova s pravom javnosti
3. Vrbik 10, 10000 Zagreb
Tel.: 01-4662-893, 098-475-788; Faks: 01-4662-894;
E-poπta: inova@pses-inova.hr
Tatjana Piπtelek, prof.
UËenici
Dajana PejiÊ, Antonia HaliloviÊ, Amela HasanoviÊ, Tonina GuciÊ,
Anela BaπiÊ, Vid Ferleæ
Naziv i opis dijelova projekta:
∑ upoznavanje sa svrhom i ciljem projektne nastave i konkretnog projekta
∑ izbor teme ∑ vezan uz svakodnevne probleme srednjoπkolaca
∑ organizacija timova i razvijanje timskog rada i partnerske suradnje svih
Ëlanova projekta
∑ razvoj plana akcije ∑ poËetak izrade dokumentacije mape
∑ istraæivaËki rad ∑ posjeti knjiænicama, statistiËkom zavodu, intervjui..
∑ izrada portfolia ∑ razvijanje kreativnosti, sustavnosti
∑ priprema prezentacije
∑ prezentacija projekta
∑ evaluacija rada na projektu i postignuÊa
78
9/28/06 5:07:56 PM
Saæetak projekta
Projekt je upozorio i ukazao na vrlo aktualan problem izbjegavanja i neradog
prisustvovanja jednog dijela uËenika nastavi tjelesnog odgoja. Provedena
straæivanja otkrila su uzroke problema ∑ koji su mnogobrojni: strah od
izvoenja pojedinih obveznih elemenata na nastavi tjelesnog odgoja,
nelagoda razotkrivanja tijela, odnos profesora, neadekvatan prostor u kojem
se odvija sat tjelesnog odgoja. UËenici su tijekom istraæivanja mijenjali i
rjeπenja i stavove o samoj problematici, ali bit problema je ostao ∑ kako
pribliæiti nastavu tjelesnog odgoja uËeniËkoj dobi.
Predloæena rjeπenja prihvatili su anketirani i nadamo se da Êe se ina
drugim instancama sloæiti s naπim naËinom razmiπljanja.
79
9/28/06 5:07:57 PM
6. OËistimo okoliπ
Ekologija (pravo na zdrav okoliπ)
Cilj projekta
Projekt je osmiπljen u svrhu podizanja ekoloπke svijesti graana
πkola
Srednja πkola Obrovac, Obala hrvatskog Ëasnika Senada Æupana 17, Obrovac
Tel.: 023-689-058; 023-689-406, Faks: 023-689-852;
E-poπta: ss-obrovac-501@skole.htnet.hr
Voditelji projekta
Darko TokiÊ
Zdenka Srπen-JuriËeviÊ
UËenici
Doris LauπiÊ, Marija Prekpalaj, Ivan ÆuriÊ, Ivan VrkiÊ, Bernarda Klanac,
Maja Karamarko
1. UoËavanje problema
Proveli smo anketu na razini πkole koja je pokazala da veÊina uËenika naπe
πkole stavlja problem oËuvanja i zaπtite okoliπa na prvo mjesto. Napravili
smo joπ jednu anketu koju su uËenici podijelili svojim roditeljima, kao
interesnoj skupini na Ëiju svijest smo izmeu ostalog i apelirali, koja je
pokazala potrebu tih ljudi da javno progovore o nekim svojim vienjima
problema ovog kraja. (Rezultati ankete prikazani su u razrednom portfelju)
potaknuti tim rezultatima, ali i ljepotom ovog jedinstvenog krajolika koji
treba ostati tako lijep i za buduÊe generacije odluËili smo se za ovaj projekt
kojeg smo nazvali jednostavnim imenom ∑ oËistimo okoliπ.
2. Alternativne politike
Organizirali smo radionicu u kojoj je svatko od Ëlanova radne grupe dobio
po jedan medij (novine, internet, Gradska knjiænica) iz kojega je trebalo
prikupiti potrebne nam informacije. Takoer, smo kontaktirali Ministarstvo
80
9/28/06 5:07:57 PM
zaπtite okoliπa, s obzirom na Ëinjenicu da se podruËje rijeke Zrmanje nalazi
pod Parkom prirode Velebit te pokuπali dobiti informacije kome se obratiti u
Zadarskoj æupaniji.
3. Plan djelovanja
Nakon πto smo prouËili Zakone o zaπtiti zaπtiÊenih dijelova prirode odluËili
smo posjetiti mjerodavne u Zadarskoj æupaniji te im iznijeti naπe miπljenje,
kao stanovnika Obrovca i okolice, o sveukupnoj situaciji.
Posjetili smo javnu ustanovu za upravljanje zaπtiÊenim dijelovima prirode
na podruËju Zadarske æupanije gdje nas je primila dipl. ing. biologije Morana
Babajko.
Iznijeli smo neke od problema o kojima smo raspravljali kao πto su:
Tvornica Glinice, problem obrane od poplave, kanalizacijski sustav.
Kroz razgovor sa struËnom osobom uvidjeli smo koliko je to kompleksan
problem, i koliko treba napora i dobre volje pojedinaca da sve to funkcionira
kako treba.
4. Rjeπenje problema
Naπe rjeπenje ovog kompleksnog problema, koji Êemo vam pokuπati
prikazati kroz razredni portfelje i plakate, jest da svi zakoni i pametna
slova na papiru ne vrijede niπta ako ne postoje osobe koje Êe to provoditi i
pridræavati se toga u praksi.
Stoga smo odluËili djelovati onoliko koliko moæemo i koliko nam
moguÊnosti dozvoljavaju. Organizirali smo ËiπÊenje obala rijeke Zrmanje,
u kojem su sudjelovali uËenici projektne skupine koji su izradili letke i
podijelili ih svojim sugraanima, ali i ostali uËenici naπe πkole.
Takoer, smo potraæili pomoÊ od svih vaænijih subjekata grada Obrovca,
poduzetnik –uro Æupan, Crveni kriæ i ono πto nas posebno Ëini ponosnim
graani naπeg grada, koji su
81
9/28/06 5:07:57 PM
7. ElektroniËki otpad
Ekologija
Cilj projekta
Educirati javnost i podignuti ekoloπku svijest graana o nepostojanju
adekvatnog zakona o zbrinjavanju elektroniËkog otpada.
©kola
Gimnazija i ekonomska πkola Benedikta KotruljeviÊa, s pravom javnosti
Sveti Duh 129, 10000 Zagreb
Tel./faks: 01-3700-742
Sandra MariniÊ
UËenici
Nataπa Kratofil, Ivana GrebliËki, Ivana SaËeriÊ, Tatjana Æegarac
Opis projekta
Svakodnevni razvoj tehnologije rezultira sve veÊim nakupljanjem
elektroniËkog rada. Tu spadaju raËunala, televizori, perilice, friæderi, radio
ureaji, telefoni, akumulatori i svi drugi ureaji bazirani na elektroniËku
tehnologiju.
elektroniËki rad ima problem zbog 2 stvari:
∑ sadræi preko 1000 razliËitih tvari, meu kojima su olovo, kadmij, æiva...
∑ recikliranje je slabo izraæeno
2. MoguÊnost rjeπavanja problema
Educiranje gdje mogu odloæiti el. Otpad, u dogovoru s Agencijom za zaπtitu
okoliπa saznati tko u Hrvatskoj sudjeluje u recikliranju otpada, sudjelovati u
poveÊanju reciklaænih dvoriπta.
3. Predlaganje za rjeπavanje problema i plan akcije
Kontaktirati s odgovornim osobama u Ministarstvu zaπtite okoliπa, ukazati
na ovaj problem i apelirati na promjene zakona o el. otpadu
82
9/28/06 5:07:57 PM
8. Pisanje grafita na nedozvoljenim mjestima
Projekt graanin
Cilj projekta
UoËiti problem pisanja grafita na nedozvoljenim mjestima u gradu
Daruvaru. U suradnji s predstavnicima javne politike pokrenuti akciju
micanja grafita s nedopuπtenih mjesta i osiguravanje prostora za kreativno
izraæavanje mladih putem grafita.
©kola
Gimnazija Daruvar, Ivana GunduliÊa 14
Tel.: 043-331-982; Faks: 043-335-318;
E-poπta: gimnazija-daruvar@skole.htnet.hr
Jela KusakoviÊ, prof.
UËenici
Elena RuæiËka, Tanja Jeæabek, Viktorija GrgiÊ, Dino PuriÊ, Tanja Herceg,
Milica Zailac
1. predlaganje tema za izradu projekta ∑ uËenici su olujom mozgova
predloæili niz razliËitih tema od kojih su tri uËle u uæi izbor (problem
nedostatka nastavnih sredstava i pomagala u Gimnaziji; problem disco
klub u Daruvaru; pisanje grafita na nedozvoljenim mjestima)
2. demokratskom procedurom odabran je prijedlog izdrade projekta koji se
odnosi ne pisanje grafita ne nedopuπtenim mjestima u gradu Daruvaru
3. podjela u radne skupine i podjela zadataka ∑ posjet biblioteci, πkolama,
sudu, druπtvenim organizacijama i ustanovama zakona, dræavnoj upravi i
radio postaji te pretraæivanje interneta
4. izrada portfolia kojem je cilj predstaviti sve aktivnosti i nastojanja u
rjeπavanju zadanog proglema
83
9/28/06 5:07:58 PM
UËenici su se upoznali s fenomenom pisanja grafita i njihovom druπtvenom
ulogom. NauËili su razlikovati grafite kao pozitivni kulturoloπki i kreativni
izriËaj od napisa kojim je jedini cilj vandaliziranje gradskih proËelja i fasada.
Timskim radom i zajedniËkim nastojanjima u prikupljanju informacija
i rjeπavanju problema uËenici su uoËili vaænost suradnje, meusobne
tolerancije i na taj naËin uoËili su ako je aktivno sudjelovanje u zajednici
jedini naËin ka promjenama na bolje i borbi za svoj glas. Mladi su na
ovaj naËin pokazali spremnost djelovanja ne samo na teorijskoj nego i na
praktiËnoj razini te su nauËili naËine suradnje s predstavnicima lokalne
politike.
Predstavljanje projekta
Tijekom lipnja, po zavrπetku projekta, predstavljen je prosudbenoj komisiji
na razini naπe πkole koju su saËinjavali: psihologinja, ravnatelj, predstavnici
vijeÊa uËenika i vijeÊa roditelja. U rujnu projekt Êe biti predstavljen cijelom
nastavniËkom vijeÊu Gimnazije Daruvar, Parlamentu mladih grada Daruvara
te Gradskom vijeÊu
84
9/28/06 5:07:58 PM
9. Nasilje u πkoli
Projekt graanin
Cilj projekta
∑ prevencija nasilja u πkoli
∑ razvijanje kvalitetnijih naËina rjeπavanja problema u πkoli
©kola
IV Gimnazija “Marko MaruliÊ”, ZagrebaËka 21 021 Split
Tel.: 021-344-484; Faks: 021-315-632; E-poπta: natalija.palcic@mail.inet.hr
Natalija PalËiÊ
UËenici
Matko MarjanoviÊ, Marinero RanËiÊ, Bruno NiziÊ, Æeljka KordiÊ,
Andrea Mikulandra, Maja Budimir
Saæetak projekta
ZakljuËili smo da nasilje meu πkolskom populacijom danas postoji, no tek
se odnedavno o tome glasno govori. Stoga smo i mi nastojali pridonijeti
rjeπenjima ovog problema, te smo nastojali informirati i uËenike i nastavnike
kako prepoznati sukob koji vodi bilo kojoj vrsti nasilja i gdje potraæiti pomoÊ.
Proveli smo viπe akcija u naπoj πkoli koje namjeravamo i nastaviti.
85
9/28/06 5:07:58 PM
10. Suzbijanje trgovanja ljudima
Trgovanje ljudima i mehanizmi sprjeËavanja trgovanja ljudima
Cilj projekta
Upoznati, informirati i senzibilizirati uËenike o problemu trgovanja ljudima,
te potaknuti podizanje javne svijesti o suzbijanju trgovanja ljudima, kao
jednim od najeklatantnijih primjera meu mladom populacijom.
©kola
Upravna i birotehniËka πkola, Varπavska 17, Zagreb
Tel./faks: 01-4830-774
uica VukmiroviÊ, prof.
UËenici
Ana TurËin, Marija ForgaË, Dijana Matoπ, Ivana Sirovec, Maja Heric,
Andreja Leljak
Naziv projekta
Suzbijanje trgovanja ljudima
Tematsko podruËje
Cilj projekta
Osvijestit i senzibilizirati mlade za temu trgovanja ljudima, i ukazati na
opasnosti, te na taj naËin izbjeÊi moguÊe neæeljene posljedice.
Opis projekta
Grupa izbornog programa ljudskih prava pozvana je na Regionalnu
konferenciju o pedofiliji. Ona je znaËila svojevrsan uvod u odabir teme za
projekt. Tu smo se susreli sa Ëitavim nizom struËnjaka koji su na potaknuli
na dodatne diskusije i istraæivanje na temu trgovanja ljudima
a) pojam i razlozi trgovanja
b) oblici trgovanja
86
9/28/06 5:07:58 PM
U suradnji sa Meunarodnom organizacijom za migracije organizirali
smo tribinu pod nazivom “Nije na prodaju?”. Nakon toga smo pogledali
film “Ljilja forever” koji nikoga nije ostavio ravnoduπnim. Na temelju
filma osmislili smo predstavu kojom smo mladima æeljeli ukazati na
problem trgovanja ljudima. Predstavom i samim projektom æelimo znanje
i informacije koje smo stekli iz medija, tiska, Zakona, Konvencija prenijeti
naroËito na mlade ljude, jer u svakom trenutku svatko moæe postati
potencijalna ærtva trgovanja ljudima. Osim πto je to kriminalni oblik zarade,
dolazi i do prosjaËenja, prodaje ljudskih organa, seksualnog iskoriπtavanja,
pedofilije, prostitucije i djeËje pornografije. Trgovanje ljudima posebno
pogoduje siromaπtvo, preseljenje u novu sredinu, nezaposlenost,
alkoholizam, smrt roditelja, razorena obitelj, roditeljska nebriga...
Svatko iz grupe izbornog predmeta “ljudska prava” izabrao je lik s kojim
se najviπe moæe poistovjetiti. Nakon viπesatnih vjeæbi svoju predstavu
prezentirali smo nadajuÊi se da Êe se naπ trud isplatiti i da Êe pomoÊi
rjeπavanju tog problema. Tim problemom bavi se policija, vladine
organizacije, ministarstvo vanjskih poslova, ministarstvo pravosua,
dræavno odvjetniπtvo, ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, meunarodne
udruge i institucije.
Problem suzbijanja trgovanja ljudima vrlo je sloæen i iz tog razloga se borci
protiv trgovanja ljudima susreÊu s mnogim teπkoÊama. Trgovci ljudima
najËeπÊe su povezani u visoke kriminalne skupine. S obzirom na to njihove
metode Ëesto ukljuËuju primjenu nasilja i prijetnje upuÊene ærtvama i
eventualnim svjedocima u istraænom ili sudskom postupku. Djelovanje
politiËkog, istraænog i sudskog sustava protiv trgovanja ljudima oteæano
je zbog toga jer se ta kriviËna dijela razliËito tretiraju u raznim zemljama.
StruËne sluæbe koje su odgovorne za primjenu Zakona jesu: policija,
graniËna kontrola, imigracijske sluæbe, dræavno odvjetniπtvo, sudstvo,
zaposlenici u diplomatsko konzulatnim predstavniπtvima, putne i turistiËke
agencije, prijevozne kompanije. Osnovno je uhvatiti trgovce i podiÊi tuæbu
protiv njih, ali ne na naËin koji je na πtetu ærtava.
Mi kao grupa mladih smo odluËili dati svoj doprinos rjeπenju ovog
problema na naËin da preduhitrimo moguÊnost da netko od nas postane
87
9/28/06 5:07:58 PM
ærtvom trgovanja ljudima, da osvijestimo probleme vezane uz tu pojavu.
Doπli smo do zakljuËka, zajedno s profesoricom i predstavnicima udruga
da niz faktora pogoduje moguÊnosti da mladi ljudi postanu ærtve (mladost,
lakovjernost, naivnost). UkazujuÊi na te probleme kroz niz aktivnosti dali
smo doprinos i smatramo da je prevencija vaænija od “gaπenja poæara”,
jer kad mlada osoba postane ærtvom preostaje samo sudski proces, ali to
neÊe mladu traumatiziranu osobu liπiti problema. Odabir naπih mjera za
sprjeËavanje je upravo prevencija kroz edukaciju o svim aspektima problema
trgovanja ljudima. Izradili smo CD-e u PowerPoint prezentaciji vezani za
problem i glumaËku predstavu. Nastojat Êemo ovim naπim projektom πiriti
znanje cijelom zemljom unutar populacije mladih kroz video prezentacije i
glumaËke skeËeve.
88
9/28/06 5:07:59 PM
9/28/06 5:07:59 PM
9/28/06 5:07:59 PM
Propozicije za sudjelovanje u smotri
projekata iz podruËja Nacionalnog
programa odgoja i obrazovanja za ljudska
prava i demokratsko graanstvo
Organizatori Smotre projekata iz podruËja Nacionalnog programa odgoja
i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo su Ministrastvo
znanosti, obrazovanja i πporta i Agencija za odgoj i obrazovanje.
Kontakt osobe
Predπkolski odgoj i obrazovanje
Andreja SiliÊ (andreja.silic@zzs.hr)
Osnovna πkola ( I. ∑ IV. razred)
–ura KuluπiÊ (djurdja.kulusic@zzs.hr)
Osnovna πkola (V. ∑ VIII. razred)
Jasna TomiÊ, prof. (jasna.tomic@zzs.hr)
Srednja πkola
Nataπa VuliÊ, prof. (natasa.vulic@zzs.hr)
OpÊe upute
Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, prof. (nevenka.loncaric-jelacic@zzs.hr)
U smotri mogu sudjelovati
∑ odgojitelji predπkolskog odgoja;
∑ uËenici razredne nastave osnovnih πkola;
∑ uËenici predmetne nastave osnovnih πkola;
∑ uËenici srednjih πkola.
U Smotri mogu sudjelovati projekti iz sljedeÊih tematskih podruËja
∑ ljudska prava i demokratsko graanstvo;
∑ europske integracije;
∑ projekt graanin;
∑ kulturoloπko podruËje.
91
9/28/06 5:07:59 PM
Programske teme
1. Predπkolski odgoj
∑ osobna prava i prava drugih;
∑ pravo na zdravu okolinu;
∑ ponos i Ëuvanje baπtine.
2. Razredna nastava (IV. r.)
∑ zaπtita voda u zaviËaju;
∑ gospodarstvo u zaviËaju;
∑ zaπtita okoliπa;
∑ moj zaviËaj ∑ dio Republike Hrvatske;
∑ povijesne i kulturne znamenitosti pojedinih zaviËajnih regija;
∑ jeziËne / dijalektalne osobitosti razviËajnih regija;
∑ umijeÊe komuniciranja.
3. Osnovna πkola (VII. i VIII. r.) i srednje πkole
∑ ljudska prava i demokratsko graanstvo;
∑ europske integracije;
∑ projekt graanin;
∑ kulturoloπko podruËje.
Svaki projekt djece u djeËjim vrtiÊima, uËenica/uËenika IV., VII., i
VIII . razreda osnovne πkole te uËenica/uËenika srednjih πkola mora
imati sljedeÊe sastavnice
I. OpÊi podaci
∑ ime i prezime voditelja projekta;
∑ naziv djeËjeg vrtiÊa/πkole, adresa, telefon, faks, e-poπta;
∑ podaci o djeci u djeËjim vrtiÊima te uËenicama/uËenicima.
II. Opis projekta
∑ naziv projekta;
∑ tematsko podruËje projekta;
∑ temeljni cilj projekta te naziv i opis pojedinih dionica projekta (prema
metodiËkim odrednicama za provedbu projekata te prema osobitostima
za svaku dob);
∑ saæetak postignuÊa projekta.
92
9/28/06 5:07:59 PM
Opis provedbe projekata
Predπkolski odgoj i obrazovanje
Proces odgoja i obrazovanja za ljudska prava u sustavu predπkolskog odgoja
ostvaruje se na tri razine:
∑ Cjelokupno ozraËje u kojem dijete æivi u obitelji i vrtiÊu (prostor, ritam
æivota, materijalno okruæje odnosi i interakcije s drugima)
∑ Svakodnevne æivotne situacije (zadovoljavanje osnovnih potreba i dr.)
∑ Planirani poticaji za raznovrsne igre i planirana zbivanja u odgojnoj
skupini i vrtiÊu te okruæju.
U izboru tematike projekta valja polaziti od potreba i moguÊnosti djece i
uvaæavati naËela i metode integriranog razvojnog kurikuluma. Projekt treba
imati elemente akcijskog istraæivanja.
1. Izbor teme koja je relevantna za æivot djeteta
Izbor teme se mora temeljiti na intrinziËnoj motivaciji djeteta. Polaziπte je
u nekom, za djecu vaænom æivotnom problemu i interesu koji je svojstven
njihovim razvojnim osobinama. Teme iz podruËja predπkolskog odgoja i
obrazovanja integriraju Ëetiri grupe prava: pravo na preæivljavanje, pravo na
razvojne poticaje, pravo na sudjelovanje i zaπtitna prava;
2. Razvoj projekta
a) stvaranje materijalnog i interakcijskog okruæja
Osiguranje poticajne materijalne sredine i πto raznovrsnijih izvora
znanja. Osigurati timski pristup i partnersku suradnju svih sudionika
projekta: u odgojnoj skupini, unutar vrtiÊa, s roditeljima djece i s lokalnom
zajednicom.
b) aktivna ukljuËenost djeteta ∑ uËenje Ëinjenjem, informacije iz prve ruke
Rad na projektu odvija se u kontekstu koji potiËe djecu na pregovaranje,
suradnju, preuzimanje odgovornosti za traæenje odgovora, provjeravanje
93
9/28/06 5:07:59 PM
svojih otkriÊa i traæenje vlastitih pristupa rjeπavanju problema. Iskustva
koja djeca stjeËu tijekom projekta moraju biti relevantna za njegov æivot.
c) kreativno izraæavanje i konstruktivno ponaπanje
NaËin ponaπanja djece u igri i produkti djeËjeg stvaranja (govornog,
likovnog, glazbenog i praktiËnog) sredstvo su motiviranja za dalja
istraæivanja, ali i mjerilo rasta i razvoja djeteta te postignuÊa vezanih za
temu projekta.
3. Evaluacija procesa i postignuÊa
Procjenjuje se praktiËna primjena novih znanja i vjeπtina djece. Procjenu vrπi
odgojitelj, odnosno tim koji radi na projektu, na temelju promatranja djeËje
igre i stvaranja.
Tijek rada na provedbi projekta uËenika osnovnih i srednjih πkola
Projektna nastava ostvaruje se kroz najmanje sedam koraka zbog toga da
se oËuva demokratska procedura rjeπavanja problema, ali i svi procesni
dijelovi projekta. Takvo uËenje namijenjeno je uËenicima razredne nastave i
predmetne nastave osnovnih πkola i uËenicima srednjih πkola. Za ostvarenje
projekta potrebno je najmanje 15 πkolskih sati.
Svaki sat planira se tako da ukljuËuje interdisciplinarni pristup u
oblikovanju sata kao πto su: Ëitanje, diskusija, pisanje, analiza grafova,
rjeπavanje problema u malim skupinama, socijalno uËenje, tehnike
suradniËkog uËenja, igru uloga, prouËavanje zakona i Ustava RH, pisanje
dopisa, molbi, kontaktiranje s osobama iz javnog æivota i predstavnicima
vlasti, javni nastup itd.
Takvim uËenjem stjeËe se druπtvena osposobljenost: znanja, vjeπtine i
stavovi koji su neophodni za cjeloæivotno uËenje.
UËenici u suradnji s roditeljima i uËiteljima izabiru problem, sustavno
ga istraæuju, dokumentiraju i oblikuju plan rjeπavanja problema. U
ostvarivanju projekta uspostavlja se suradnja s roditeljima, struËnjacima,
predstavnicima vlasti, medija, ljudima iz lokalne zajednice u Ëiju nadleænost
spada rjeπavanje problema. Da bi se doπlo do odgovarajuÊeg izbora i rjeπenja
problema u nastavnom procesu planiraju se sljedeÊe dionice.
94
9/28/06 5:07:59 PM
1. Izbor problema
Prepoznavanje problema u svojoj sredini kroz osobno iskustvo,
razgovor s roditeljima, roacima, prijateljima, uËiteljima. Raspravljanje i
selekcioniranje problema kojim Êe se razred ili skupina baviti veÊinskim
brojem glasova razreda.
ProuËavanje zakona i propisa koji se odnose na problem. Upoznavanje
ustavnih odredbi iz podruËja rjeπavanja problema. PraÊenje tiska i ostalih
medija. Koriπtenje biblioteka i Ëitaonica, udæbeniËke literature, prikupljanje
informacija elektronskom poπtom, slaganje dokumentacijskih mapa.
Dijeljenje projektne skupine u Ëetiri manje skupine. Svaka skupina raspravlja
i oblikuje najbolji naËin rjeπavanja problema. Utvruju se naËini, pristupi,
postupci, identificiraju se lokalni nositelji vlasti u Ëije podruËje rada spada
problem i koji mogu pomoÊi u rjeπavanju problema.
Glasnogovornik svake skupine pred cijelim razredom obrazlaæe pristup
skupine rjeπavanju problema. Cijeli razred raspravlja o jakim i slabim
stranama ponuenog rjeπenja. Na kraju razred izabire najuspjeπnije rjeπenje
meu ponuenima.
Projektna skupina razvija plan akcije, odnosno planiranje aktivnosti koje Êe
se poduzeti kako bi se proveo plan i doπlo do rjeπenja problema. Projektna
skupina izrauje dokumentacijsku mapu rjeπavanja problema.
S planom akcije upoznaju se ostali uËenici, roditelji, razrednici, predstavnici
lokalne zajednice. Tako se stvara pozitivno ozraËje za prihvaÊanje
ponuenog rjeπenja problema. Moæe se provesti interna prezentacija
rjeπavanja problema u πkoli pred nastavnicima, uËenicima, na roditeljskom
sastanku i sl. Bit je u tome da uËenici uËvrπÊuju svoje vjeπtine argumentacije,
javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove, upoznaju u oËima drugih svoju
osobnost.
95
9/28/06 5:08:00 PM
7. Javno predstavljanje ponuenog rjeπenja problema.
Ponueno rjeπenje problema moæe se prezentirati πiroj skupini uËenika u
πkoli, na razini sedmih ili osmih razreda odreene πkole, na razini cijele πkole
itd.
Za prezentiranje izvan πkole potrebno je pomoÊi uËenicima tako da
voditelj projekta unaprijed dogovori odlazak predstavnicima lokalnih vlasti
koji su nadleæni za rjeπavanje problema. Moæe se uputiti obavijesti medijima
o mjestu i vremenu susreta s predstavnicima lokalnih vlasti.
Za javnu prezentaciju potreno je pripremiti usmeno obrazlaganje rjeπenja
problema te pismeno dokumentiranje ponuenog rjeπenja izradom
razrednog portfolija, mapama, plakatima i drugim prikladnim oblicima.
Na portfolijo se stavljaju samo najreprezentativniji dokumenti (fotografije,
isjeËci iz novina, Ëlanci zakona, tekstualni zapisi uËenika itd.) prikupljeni i
nastali u pojedinim koracima rjeπavanja problema.
Ukoliko se projektna nastava dobro planira i vodi uËenike k rjeπenju
problema, ukoliko im se omoguÊi kvalitetna procedura u kojoj mogu doÊi
do izraæaja sve njihove sposobnosti, stjeËu moguÊnost da u tijeku rjeπavanja
problema koriste sva svoja znanja koja su stekli iz drugih predmeta ∑
povijesti, hrvatskog, stranog jezika, zemljopisa, matematike i tako dalje. U
pravilu doæive uspjeh u javnosti sa svojim rjeπenjem problema jer nadleæna
tijela najËeπÊe ostanu bez argumenata odbijanja i neprihvaÊanja buduÊi
da su uËenici unaprijed sve dobro osmislili i pripremili odgovore na
moguÊa odbijanja i odlaganja i to ne samo verbalno veÊ i dokumentarno u
obliku dokumentacijske mape a takoer su dobro izuËili sve odgovarajuÊe
propise. To mogu biti prijedlozi da se postavi semafor na prometnici kojom
prelaze do πkole radi njihove sigurnosti i zaπtite, da se uskladi red voænje
javnog prijevoza ako su aci putnici da ne moraju dugo Ëekati na prijevoz,
postavljanje kontejnera da se ne zagauje okoliπ πkole, ureenje igraliπta i
td. Vaæno je istaknuti da oni ne iniciraju rjeπavanje problema veÊ dolaze s
gotovim prijedlogom izvedbe. Doæivljaj uspjeha u ovom podruËju prenosi se
na bolje uËenje u drugim predmetima (doæivljeni uspjeh je izvor motivacije),
smanjuje se destruktivan odnos prema sebi i prema πkoli, iπËezava osjeÊaj
bespomoÊnosti, destruktivnu, buntovniËku i kaotiËnu energiji mladih kroz
96
9/28/06 5:08:00 PM
ovakvo smisleno i svrhovito praktiËno uËenje pretvaramo u pozitivnu,
konstruktivnu snagu. A to je ono πto æelimo pruæiti mladima i preko
sudjelovanja u ovoj smotri.
Voditelji projekta
Projekt vodi/e samo oni voditelji koji su proπli struËnu edukaciju za
primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava, za
aktivne metode uËenja i pouËavanja i projektnu nastavu iz demokratskog
graanstva.
Selekcija projekata
Izbor najkvalitetnijih projekata vrπi Dræavno povjerenstvo te o rezultatima
izbora obavijeπÊuje voditelje projekata. Izbor se vrπi prema sljedeÊim
okvirnim kriterijima:
∑ izbor teme i postupak provedbe treba biti u skladu s uputama;
∑ projekt treba imati obiljeæja integriranog razvojnog kurikuluma i uvaæavati
zadaÊe i naËela odgoja i obrazovanja za demokratsko graanstvo i ljudska
prava;
∑ u prikazu se daje proces provedbe projekta i postignuÊa vidljivih u
promjenama okruæja i ponaπanju djece i odraslih;
∑ u provedbi i prikazu postignuÊa treba koristiti kreativne naËine izraæavanja
djece i odraslih.
Osposobljenost koju stjeËu uËenici radeÊi na projektima iz podruËja
demokratskog graanstva
Odgoj za demokraciju i ljudska prava su vrlo bitna i osjetljiva sastavnica
politike europskih i meunarodnih integracijskih procesa. Stoga je
prisutnost takvog odgoja u odgojno-obrazovnom sustavu neminovna. U
Republici Hrvatskoj Vlada je 1999. godine donijela Nacionalni program
odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo i uputila
ga u sve πkole i predπkolske ustanove. Od tada se provodi redovito struËno
usavrπavanje nastavnika za njegovu primjenu.
Projektna nastava koja se organizira radi ostvarivanja “socijalizirajuÊih
sadræaja” (Hrvatski nacionalni obrazovni standard) ostvaruje se prema
odreenoj proceduri i redosljedu aktivnosti i jedan je od naËina primjene
spomenutog programa.
97
9/28/06 5:08:00 PM
Ukoliko se projektna nastava dobro planira i vodi uËenike k rjeπenju
problema, ukoliko im se omoguÊi kvalitetna procedura u kojoj mogu doÊi
do izraæaja sve njihove sposobnosti, stjeËu moguÊnost da u tijeku otkrivanja,
istraæivanja i oblikovanja prijedloga izvedbe rjeπenja problema koriste sva
svoja znanja koja su stekli iz drugih predmeta ∑ povijesti, hrvatskog, stranog
jezika, zemljopisa, matematike i drugih.
U pravilu doæive uspjeh u javnosti sa svojim rjeπenjem problema, jer
su njihovi prijedlozi realni i ostvarivi, dobro prouËeni i dokumentirani
sa sadræajne i zakonske strane i nadleæna tijela najËeπÊe ostanu bez
argumenata odbijanja, te poduzimaju mjere za ostvarenje obrazloæenog
i dokumentiranog prijedloga izvedbe. (To mogu biti prijedlozi da se
postavi semafor na prometnici kojom uËenici prelaze do πkole radi njihove
sigurnosti i zaπtite, da se uskladi red voænje javnog prijevoza ako su aci
putnici da ne moraju dugo Ëekati na prijevoz, postavljanje kontejnera da se
ne zagauje okoliπ πkole, ureenje igraliπta, zaπtita kulturne baπtine i dr.)
UËenici se osposobljavaju da budu konstruktivni graani zauzeti za
izgradnju boljeg druπtva, a ne bespomoÊni kritizeri koji svojim tihim
otporom uniπte svaki razvojni projekt. Doæivljaj uspjeha u ovom podruËju
prenosi se na bolje uËenje u drugim predmetima jer je doæivljeni uspjeh
izvor motivacije.
Projektna nastava ukljuËuje sve metode aktivne ukljuËenosti
uËenika u nastavni proces:
∑ istraæivanje,
∑ rjeπavanje problema,
∑ timski rad,
∑ suradniËko uËenje,
∑ dokumentarni pristup
∑ rasprava
∑ kratak i argumentiran govor
∑ javni nastup
∑ komunikacijske vjeπtine i dr.
98
9/28/06 5:08:01 PM
Upute za suce/procjenitelje
Ova je/smotra prikaz postignuÊa predπkolske djece i uËenika iz cijele
Hrvatske u podruËju odgoja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.
U predπkolskom odgoju i u razrednoj nastavi odræava se samo smotra
projekata, a u viπim razredima osnovne πkole i u srednjoj πkoli odræava se
natjecanje.
U projektnoj nastavi razredi/skupine su, u suradnji s roditeljima i svojim
nastavnicima poπli od prepoznavanja nekog vaænog problema u njihovoj
sredini. Nakon prepoznavanja problema, cijeli razred je podijeljen u
istraæivaËke timove radi prikupljanja podataka u knjiænicama, tiskovinama,
na radiju i televiziji, od profesora i znanstvenika, odvjetnika i sudaca,
udruga, interesnih skupina, ureda za zakonodavstvo i upravnih sluæbi.
Portfelj - izloæbeni dio portfelja i mapa s dokumentacijom
Razred je zatim saËinio portfelj na temelju prethodnog istraæivanja. UËenici
su se podijelili u Ëetiri skupine, od kojih je svaka bila odgovorna za jedan od
Ëetiri dijela portfelja.
zadatak prve skupine
Objasniti problem koji je razred izabrao ∑ zaπto je vaæan i zaπto bi se
zakonodavne ili izvrπne vlasti njime trebale pozabaviti.
zadatak druge skupine
Ocjeniti alternativne prijedloge koji su bili predloæeni radi rjeπavanja
problema.
zadatak treÊe skupine
Zacrtati i obrazloæiti pristup/javnu politiku kojom Êe se problem rjeπavati.
zadatak Ëetvrte skupine
Zacrtati plan djelovanja kako bi se nadleæna tijela vlasti privoljela na
99
9/28/06 5:08:01 PM
prihvaÊanje predloæenog rjeπenja problema.
Portfelj se sastoji od dvije komponente ∑ izloæbene i dokumentacijske.
Izloæbena komponenta
Cijeli izloæbeni dio se sastoji od Ëetiri postera-ploËe veliËine 100 x 80 cm. Rad
svake od Ëetiri skupine izlaæe se na jednoj od ploËa.
Dokumentacijska komponenta
Ova komponenta treba sadræavati materijale koji na najbolji naËin
dokumentiraju istraæivanje koje je skupina provela. Materijali sve Ëetiri
skupine trebaju biti sastavni dio mape debljine 4-5 cm. Mora postojati
sadræaj za svaki od Ëetiri dijela. Osim toga, mora postojati peti dio mape
koji sadræi uËeniËku evaluaciju i osvrt na steËeno iskustvo. Cijela skupina je
odgovoran za taj dio mape.
Postupak smotre
Portfelj
Portfelj se sastoji od dva osnovna dijela - izloæbenog i dokumentacijskog.
Izloæbeni dio se sastoji od:
Ëetiri (4) panel ploËe ili ploËe od pjenastog materijala ili sliËnog, s time da je
svaka ploËa veliËine 100 x 80 cm i ne smije biti veÊa; svaka od Ëetiri skupine
u razredu dobiva jednu ploËu na kojoj izlaæe svoje radove; svaka ploËa mora
sadræavati
a) pismeni saæetak propisanih tema za tu skupinu
b) crteæe izvore iz kojih su uËenici pribavili informacije
Dokumentacijski dio se sastoji od:
Pet (5) dijelova koji su stavljeni u mapu. Svaki dio mora biti odvojen
posebnom stranicom u boji za odvajanje. Sastoji se od opÊeg i posebnog
sadræaja za svaki dio, od kopije najvaænijih informacija koje je projektna
skupina pribavila za svaki dio, a koje najbolje
biljeæe i svjedoËe o njihovom istraæivanju. Peti dio mape sadræi ocjene i osvrt
projektne skupine na steËenu iskustvo.
100
9/28/06 5:08:01 PM
Usmeno predstavljanje i obrana projekta
Usmena predstavljanja i obrana odræavaju se pred sudskim vijeÊem odraslih.
Usmeno predstavljanje portfelja se moæe odræati i pred drugim razredima,
roditeljima ili drugim skupinama predstavnika zajednice, kao πto su
Zajednica doma i πkole i razne druge udruge i organizacije. Ta Êe aktivnost
uËenicima biti dragocjeno iskustvo u predstavljanju njihovih ideja drugima
i uvjeravanju sluπateljstva o stavovima glede nekog vitalnog problema javne
politike.
∑ Na natjecanju/smotri sudjeluju Ëetiri uËenika. Svaki uËenik prestavlja
jedan dio portfelja.
∑ Svaki uËenik treba pripremiti izlaganje u trajanu od Ëetiri minute. Nakon
toga, uËenici Ëetiri minute odgovaraju na pitanja sudaca. “Mjeritelj
vremena” upozorava uËenike i suce kad im preostane samo jedna minuta.
∑ Za vrijeme usmenog predstavljanja, uËenici se mogu u bilo koje vrijeme
posluæiti izloæbenim dijelom portfelja.
Mjeritelji vremena
Svakoj obrani mora biti prisutna osoba koja je “mjeritelj vremena”. To ne
smije biti jedan od sudaca. Mjeritelj vremena se mora Ëvrsto dræati okvira
od po dvadeset minuta po svakom projektu: Ëetiri minute za usmeno
predstavljanje dijela portfelja i Ëetiri minute za odgovaranje na pitanja.
Mjeritelji vremena tiho upozoravaju skupine tako πto podiæu karticu na kojoj
piπe da je preostala jedna minuta za usmeno izlaganje te tiho obavjeπtavaju
suce kada im preostane samo jedna minuta za pitanja. Kada vrijeme istekne,
mjeraitelj vremena zaustavlja sve sudionike rijeËju “vrijeme!”.
Nuæno je voditi raËuna o vremenu. Suci mogu, meutim, dati dodatno
vrijeme u sluËaju kada neka situacija znaËajno skrati vrijeme odgovaranja na
postavljena pitanja. Na primjer, ako sudac potroπi pretjerano puno vremena
za postavljanje pitanja, dodatno vrijeme se moæe dati uËenicima kako bi na
njih odgovorili.
Odabir sudaca
SljedeÊe informacije mogu biti od pomoÊi pri odabiranju sudaca/
procjenitelja za natjecanje.
101
9/28/06 5:08:01 PM
Za svakih pet projekata trebalo bi postojati vijeÊe od tri suca/procjenitelja.
∑ Sudsko vijeÊe bi morali saËinjavati pojedinci koji su upuÊeni u politiËki
postupak i znaju kako on funkcionira, koji poznaju probleme trenutaËne
javne politike i graanskog odgoja te povezanosti s graanskim
sudjelovanjem.
∑ Suci bi trebali biti i poznati i dobro obavijeπteni graani iz javnog i
privatnog sektora. To mogu biti: Nastavnici druπtvenih predmeta, izabrani
i imenovani javni djelatnici, novinari, odvjetnici, suci, osoblje zaduæeno za
provedbu zakona, sveuËiliπni profesori politiËkih znanosti, prava i drugi.
Materijali
Svakom sucu mora biti osiguran odgovarajuÊi broj primjeraka sljedeÊih
materijala:
∑ Upute za suce/procjenitelje
∑ Obrazac za vrednovanjee usmenog predstavljanja i obrane projekta te
portfelja i dokumentacijske mape
Suenje.
Odræati kratak sastanak sa sucima i paæljivo ponoviti cjelokupne ciljeve
smotre. Naglasiti da suci trebaju uËenicima dati pozitivnu povratnu
informaciju i ponuditi im sugestije o tome kako mogu poboljπati svoj portfelj
i njegovo usmeno predstavljanje.
Pokupiti od sudaca obrasce za vrednovanje na kraju smotre. Provjeriti jesu
li svi obrasci te jesu li Ëitljivi i potpuni.
Sastaviti tim od dvoje-troje ljudi za vrednovanje rezultata obrane
projekata.
Nakon natjecanja
Izvijestiti sve sudionike o rezultatima natjecanja.
UruËiti potpisane pohvale i zahvale uËenicima, uËiteljima, sucima/
procjeniteljima, Ëlanovima Dræavnog povjerenstva za Smotru.
Ako je moguÊe, organizirati da ugledni predstavnik uruËi pohvale/
projektnim skupinama.
1. ZnaËaj
102
9/28/06 5:08:01 PM
Kriteriji za vrednovanje predstavljanja i
obrane projekta
Je li skupina izabrala najvaænije informacije za ukazivanje na znaËaj
problema i moguÊnost njegova rjeπenja?
2. Razumijevanje
Jesu li izlagatelji pokazali razumijevanje prirode i opsega problema s
obzirom na alternativne pristupe rjeπenja problema koje su prepoznali? Jesu
li pokazali razumijevanje svojeg plana djelovanja?
3. Obrana stajaliπta
Je li skupina na odgovarajuÊi naËin predstavila svoje stajaliπte? Jesu li uËenici
branili svoja stajaliπta na odgovarajuÊi naËin prilikom odgovaranja na
postavljena pitanja?
4. ToËnost u odgovaranju
Jesu li odgovori na pitanja sudaca bili uspjeπni?
5. Suradnja unutar skupine/timski rad
Jesu li se izlagatelji dræali onog dijela rjeπenja problema za koji su bili
odgovorni? Jesu li se nadopunjavali uvaæavajuÊi pritom miπljenja ostalih?
Kriteriji za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta
1. Uvjerljivost
Je li izlaganje u cjelini uvjerljivo ukazalo da je izabrani problem vaæan?
1. PraktiËnost i usklaenost
Je li predloæeni pristup za dobivanje potpore ostvarljiv? Jesu li uzeta u obzir
stvarna ograniËenja? Je li odnos izmeu izlaganja sva Ëetiri uËenika bio
jasan? Je li se svako izlaganje nadovezivalo na ono prethodno ili prethodna?
2. Obrana stajaliπta
U kojoj su mjeri uËenici uspjeli dokazati da je njihov plan djelovanja
razuman? U kojoj su mjeri uspjeli dokazati da mogu osigurati potporu i
103
9/28/06 5:08:02 PM
prevladati otpor u zajednici i kod izvrπne i zakonodavne vlasti u odnosu na
njihov plan djelovanja?
3. ToËnost u odgovaranju
U kojoj su mjeri odgovori uËenika bili toËni u odnosu na pitanja?
4. Suradnja
Jesu li izlaganja uËenika pokazala da su razgovarali o postignutom i nauËili
suraivati radeÊi na projektu?
U ocjenjivanju predstavljanja i obrane rjeπenja problema i prateÊeg
portfelja treba uzeti u obzir cjelokupnu uËinkovitost izlaganja, kao i
kreativnost i originalnost.
Koristi se sljedeÊa skala procjene
Izvrsno
Vrlo uspjeπno
Uspjeπno
ZadovoljavajuÊe
104
9/28/06 5:08:02 PM
Obrasci za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta
Obrazac za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta
Projekt:
©kola:
Predstavljanje i obrana biljeπke
1. Uvjerljivost obrane stajaliπta
U kojoj mjeri je predstavljanje u cjelini uspjelo
uvjeriti sluπatelje da je projekt koji je skupina
predloæila vaæan?
2. PraktiËnost
U kojoj mjeri je predloæeno rjeπenje ostvarljivo?
U kojoj mjeri su pristupi za dobivanje potpore
ostvarljivi? U kojoj mjeri predloæeni pristupi za
dobivanje potpore uvaæavaju stvarna ograniËenja?
3. Usklaenost
U kojoj mjeri je odnos izmeu svakog od Ëetiri
izlaganja portfelja bio jasan? Je li svako izlaganje
bilo utemeljeno na prethodnom i proπirivalo ga?
4. SteËeno znanje i iskustvo
U kojoj mjeri je predstavljanje projekta pokazalo da
su se uËenici paæljivo osvrnuli na steËeno znanje i
iskustvo? U kojoj mjeri je usmeno predstavljanje
projekta pokazalo da su uËenici nauËili suraivati
radeÊi na projektu?
Ukupna procjena obrane projekta
a) Izvrsno, b) Vrlo uspjeπno, c) Uspjeπno, d) ZadovoljavajuÊe
Komentar:
Jake strane obrane projekta:
Ima li slabih strana? Vaπe preporuke za poboljπanje:
105
9/28/06 5:08:02 PM
Obrazac za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta
Projekt:
©kola:
Biljeπke
1. Uvjerljivost
Dokumentacija uvjerava da
∑ Je problem vaæan
∑ Predloæenim pristupom rjeπava se problem
∑ Predloæeni projekt je ustavan
∑ Projekt moæe dobiti javnu potporu
2. PraktiËnost
∑ Predloæen projekt je ostvariv
∑ Pristupi za dobivanje potpore su ostvarivi
∑ Prepoznata su i uzeta u obzir stvarna
ograniËenja
4. Usklaenost
Dijelovi portfelja
∑ Su meusobno povezani
∑ Izbjegnuta su ponavljanja
5. Osvrt
∑ OmoguÊava osvrt
∑ OmoguÊava uËenje
Ukupna procjena obrane projekta
a) Izvrsno, b) Vrlo uspjeπno, c) Uspjeπno, d) ZadovoljavajuÊe
Komentar:
Jake strane obrane projekta:
Ima li slabih strana? Vaπe preporuke za poboljπanje:
sudac:
datum:
106
9/28/06 5:08:02 PM
Primjer struËnog usavrπavanja uËitelja
za projektnu nastavu iz demokratskog
graanstva
StruËni skup odræan 8. i 9. oæujka 2006. god. u Tuheljskim Toplicama bio je
namijenjen uËiteljima razredne i predmetne nastave osnovnih πkola. Cilj
skupa bio je nastaviti osposobljavanje uËitelja i potaknuti ih na provoenje
projektne nastave iz demokratskog graanstva.
Voditeljice skupa bile su ga. Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, voditeljica Centra
i ga. Jasna TomiÊ viπa savjetnica odræan je seminar za uËitelje razredne i
predmetne nastave osnovnih πkola.
Nakon plenarnog izlaganja ge N. L. JelaËiÊ na temu “Odgoj za
demokratsko graanstvo i stjecanje kompetencija za cjeloæivotno uËenje”
uslijedili su primjeri dobre prakse:
UËenici su predstavili svoje projekte:
O© Lijepa Naπa, Tuhelj, s projektom “Uljepπajmo okoliπ πkole”
O© Frana Krste Frankopana, Osijek, s projektom “Zdrava prehrana u
πkolskim kuhinjama”
O© Marina GetaldiÊa, Dubrovnik, s projektom “Uspjeh natopljen suzama”
Ga. Viπnja Biti moderirala je interaktivni susret uËenika, nastavnika i
savjetnika. Svi su davali osvrte na svoja iskustva s razliËitih stajaliπta i uloga
koje su imali u ostvarivanju projektne nastave iz demokratskog graanstva i
sa proπlogodiπnje Smotre projekata (2005.).
To je bilo vrlo uzbudljivo i pouËno iskustvo za sve sudionike. ZakljuËili
smo da bi se ovakav oblik rada kojeg smo razvili na ovom seminaru trebao
ËeπÊe koristiti jer je vrlo poticajan za sve sudionike, buduÊi da su svi
sudionici istog procesa bili u moguÊnosti utvrditi kakav je taj process bio za
svakog od njih ponaosob i izvuËi njegove zajedniËke znaËajke. Svatko od nas
otiπao je sa struËnoga skupa sa cjelovitim znanjem.
U nastavku seminara uslijedio je rad u radionicama Ëije su voditeljice bile
Jasna TomiÊ i Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ.
107
9/28/06 5:08:02 PM
UËitelji su radili na konkretnim projektima koje su izabrali prema
utvrenoj proceduri za izbor problema. Seminar je bio opremljen
raËunalima, literaturom, propisima, novinskim Ëlancima. Na kraju seminara
uËitelji su prezentirali pred predstavnicima vlasti prijedloge rjeπenja
problema kojeg su istraæivali.
U nastavku su rezultati evaluacije cjelokupnog struËnog skupa i plenarno
izlaganje.
Vidljivo je da su sudionici ocjenili izlaganja i svoje praktiËno uËenje
korisnima, ali su najviπe ocjene dali uËenicima za prikaz i obranu njihovih
projekata.
Evaluacija
Jesu li teme seminara dobro izabrane?
Od ukupno 40 sudionika, odabir tema seminara trideset sudionika (75%)
ocijenilo je ocjenom 5, πest sudionika (15%) ocjenom 4, Ëetiri sudionika
(10%) ocjenom 3. Niti jedan sudionik nije odabir tema ocijenio ocjenom 2 i 1
15%
odabir tema
10%
75%
Vrednujte uspjeπnost pojedinih dijelova seminara
1. Predavanja
Dvadeset i jedan sudionik (55%) ocijenio je kvalitetu predavanja ocjenom 5,
dvanaest sudionika (30%) ocjenom 4, a πest sudionika (15%) ocjenom 3. Niti
jedan sudionik nije predavanja ocijenio ocjenom 2 i 1.
108
9/28/06 5:08:03 PM
30%
predavanja
55%
15%
2. Radionice
Dvadeset i pet sudionika (62%) ocijenila su radionice ocjenom 5, deset (25%)
ih je ocijenilo radionice ocjenom 4, dva sudionika (5%) ocijenilo je radionice
ocjenom 3, a tri (8%) su je ocijenila ocjenom 2.
25%
radionice
5%
62%
8%
3. Projekti uËenika
Trideset i πest sudionika (89%) ocijenilo je predstavljene projekte uËenika
ocjenom 5, tri sudionika (8%) ocjenom 4, a jedan sudionik (3%) ocjenom 3.
Niti jedan sudionik nije predstavljene projekte uËenika ocijenio ocjenom 2 i 1.
3%
8%
projekti uËenika
89%
109
9/28/06 5:08:03 PM
HoÊete li moÊi koristiti iskustva i znanja, usvojena na seminaru u
vaπem daljnjem radu?
Korisnost usvojenih iskustava i znanja dvadeset i jedan sudionik (52%)
ocijenio je ocjenom 5, trinaest sudionika (32%) ocjenom 4, pet sudionika
(13%) ocjenom 3, a jedan sudionika (3%) ocjenom 2.
korisnost iskustva
i znanja
32%
52%
13%
3%
Jesu li iskustva i znanja usvojena na seminaru dovoljna da
pokrenete projekt sa svojim uËenicima?
Korisnost usvojenih iskustava i znanja za pokretanje projekta s uËenicima
osamnaest sudionika (44%) ocijenila su ocjenom 5, Ëetrnaest (35%) ocjenom
4, sedam sudionika (18%) ocjenom 3, a jedan sudionik (3%) ocjenom 2.
35%
44%
dostatnost
iskustava i znanja
za pokretanje
projekta
18%
3%
110
9/28/06 5:08:03 PM
Druπtvena osposobljenost ∑ jedna od
kljuËnih osposobljenosti za cjeloæivotno
uËenje
Kratke odrednice paradigme cjeloæivotnog uËenja
Prvo: Strukturne promjene u odgojno-obrazovnim sustavima.
Odgojno-obrazovni sustavi trebaju proÊi kroz strukturne i proceduralne
promjene da bi mogli uspjeπno ukljuËiti koncept cjeloæivotnog uËenja
(Europsko izvjeπÊe o indikatorima kvalitete cjeloæivotnog uËenja)
Drugo: UËenje mora biti sagledano kao trajni proces koji poËinje roenjem i
traje cijeloga æivota ∑ uËenje od “kolijevke do groba”
TreÊe: Pristup cjeloæivotnog uËenja ide za razvojem osobnih sposobnosti
meu kojima je naroËito bitna sposobnost samostalnog uËenja (nauËiti kako
uËiti)
Druπtvo koje uËi ∑ razvija novi sustav cjeloæivotnog uËenja osobe
U druπtvu koje uËi (u druπtvu utemeljenom na znanju) razvija se novi sustav
uËenja usmjeren prema osobi i njezinim sposobnostima
UËenje ∑ pojam usmjeren osobi, obrazovanje ∑ sustavu
∑ Pod pojmom obrazovanje podrazumijeva se institucionalizirani obrazovni
proces sa sustavnim obrazovnim aktivnostima i on (prema ISCED-u)
pokriva formalno i neformalno obrazovanje
∑ Pojam uËenje se odnosi na osobu i znaËi odreeno poboljπanje u
ponaπanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama
ili vjeπtinama (ISCED, paragraf 9). Pojam uËenje pokriva formalno,
neformalno i informalno podruËje uËenja.
Od “reproduktivnog znanja” do “kljuËnih kompetencija
∑ Kompetencija / osposobljenost / sastoji se od znanja, vjeπtina i stavova.
∑ Prema dokumentu Europske komisije “KljuËne kompetencije za
cjeloæivotno uËenje” utvreno je osam kljuËnih kompetencija za
cjeloæivotno uËenje:
111
9/28/06 5:08:03 PM
∑ komuniciranje na materinjem jeziku,
∑ komuniciranje na stranom jeziku,
∑ matematiËka i prirodoslovna pismenost
∑ digitalna kompetencija,
∑ umijeÊe organiziranja i ureivanja vlastitog uËenja,
∑ meuljudska i graanska kompetencija,
∑ poduzetniπtvo,
∑ kulturoloπko izraæavanje (glazba, mediji, tjelesna kultura i oËuvanje
zdravlja, knjiæevnost, umjetnosti)
∑ kljuËne kompetencije ∑ po naravi su generiËke ili transverzalne ∑ temelje
se na ciljevima koji se ugrauju u sve predmete i obvezuju sve nastavnike za
njihovo ostvarivanje
To su kompetencije neophodne za
∑ ostvarenje vlastitih sposobnosti,
∑ ukljuËivanje u druπtvo i
∑ zapoπljavanje u druπtvu koje poËiva na znanju
Nastavni proces usmjeren na razvoj kompetencija
∑ Za razliku od tradicionalnog planiranja i programiranja usmjerenog
na obrazovne sadræaje, na kognitivne procese koji vode reproduktivnom
znanju.
U konceptu cjeloæivotnog uËenja polazi se od utvrivanja kompetencija/
osposobljenosti.
U cilju razvoja te kompetencije planira se cijeli nastavni proces.
Da bi se kod uËenika razvila odreena kompetencija, mora se
utvrditi:
∑ koja su mu znanja/obrazovni sadræaji potrebni,
∑ koje vjeπtine i
∑ koji stavovi,
∑ kojim Êe se metodama i postupcima to ostvariti,
∑ kako Êe se vrednovati ostvarenost kompetencije,
∑ koji su nastavni mediji potrebni za takav proces
112
9/28/06 5:08:04 PM
Koncept cjeloæivotnog uËenja znaËi kraj za;
∑ jednodimenzionalni (kognitivni),
∑ jednosmjerni (uËitelj ∑ uËenik),
∑ reproduktivni, obrazovni proces jer takav proces viπe ne korespondira
s vremenom ∑ ne osposobljava ljude da budu uspjeπni u suvremenom
druπtvenom okruæju i na træiπtu rada. Suvremeni uvjeti æivota traæe
kompletnu osobu koja se moæe nositi s trajnim promjenama i trenutaËni
neuspjeh preokrenuti u novi uspjeh
Promjene koje se dogaaju u uËiteljskoj profesiji pod utjecajem
razvoja sustava cjeloæivotnog uËenja
PouËavanje ima znaËajnu ulogu u sustavu cjeloæivotnog uËenja.
Promjene se dogaaju u sljedeÊim podruËjima:
∑ U struËnom usavrπavanju uËitelja,
∑ U metodici pouËavanja ∑ koriπtenje IKT
∑ U metodologiji planiranja i programiranja ∑ pomak od programiranja
usmjerenog na obrazovne sadæaje prema kurikularnom (procesnom)
programiranju
∑ Promjena pristupa u pouËavanju ∑ od pouËavanja usmjerenog na
obrazovne sadræaje prema pouËavanju usmjerenom na uËenika
∑ OdgovarajuÊi broj uËitelja u odnosu na uËenike
Odgojem za demokratsko graanstvo razvijaju se kompetencije za
cjeloæivotno uËenje:
∑ UmijeÊe razmiπljanja i logiËkog zakljuËivanja
∑ UmijeÊe otkrivanja smisla
∑ UmijeÊe saæimanja velike koliËine informacija u kratak i jasan govor
∑ UmijeÊe uvjerljivog argumentiranja
∑ UmijeÊe razlikovanja bitnog od nebitnog
∑ UmijeÊe lijepog i kulturnog izraæavanja svojih razmiπljanja
∑ UmijeÊe strpljivosti i sluπanja drugog
∑ UmijeÊe uËenja iz dobrog i loπeg iskustva drugog
∑ Upoznavanje i izgradnja vlastitog identiteta
∑ Upoznavanje Ustava, zakona, propisa
113
9/28/06 5:08:04 PM
∑ Poznavanje struktura vlasti
∑ Prepoznavanje odgovornih osoba za rjeπavanje odreenih problema
∑ Znanje komuniciranja s predstavnicima vlasti
∑ Proceduralno znanje za rjeπavanje bilo kojeg problema itd.
Projektna nastava socijalnog uËenja obuhvaÊa sve metode aktivne
ukljuËenosti uËenika:
∑ istraæivanje,
∑ rjeπavanje problema,
∑ timski rad,
∑ suradniËko uËenje,
∑ dokumentarni pristup
∑ studij sluËaja (case study)
∑ digitalno uËenje (e-learning) itd.
∑ uËenje metodom radionice,
∑ socijalno uËenje koriπtenjem novih informacijsko-komunikacijskih
tehnologija (NIKT),
∑ iskustveno socijalno uËenje razvijanjem projekata i rjeπavanjem uËeniËkih
graanskih problema u πkoli i lokalnoj zajednici ∑ πkolska i gradska
uËeniËka vijeÊa, projekti identitetnog i interkulturalnog socijalnog uËenja
i sl.
114
9/28/06 5:08:04 PM

Smotra projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i

Transcription

Similar documents

Smernice za izdelavo izjave o varnosti z oceno tveganja za kmete

Kada bol zahvati živac - HDLB, Hrvatsko društvo za liječenje boli

1. PDF dokument

1. PDF dokument

1 km - BH Telecom

Grajske rokodelnice

ministarstvo kulture rh

izvor - Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja

KULTURA, DRUGI, ŽENE ur. Jasenka Kodrnja, Svenka Savić

Šolsko polje, letnik XXII (2011), številka 3-4: Na

STROKOVNE INFORMACIJE