Sandzak 162.indd - Bošnjačka kulturna zajednica

Transcription

ISSN 0354-2661
9 770354 266100
MJESENA NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU «SANDŽAK» | BR. 162 | 10. MART 2012.
CIJENA 100 RSD | CG 1€ | BIH 2 KM | EU 3 EUR | USD 5 $ | CH 4 CHF | GB 4 GBP | TR 4 TL
KAZIVANJA O VJEROVJESNICIMA
SLIKOVNICE ZA DJECU
1) ADEM, A.S.
2) NUH, A.S.
3) HUD, A.S.
4) SALIH, A.S.
5) IBRAHIM, A.S.
El-Kelimeh,
El-K
El
-Kel
elim
imeh
eh, izdavaka
izda
iz
dava
vak
kaa kua
kua Mešihata
Meši
Me
šiha
hata
ta Islamske
Isl
slam
amsk
skee zajednice
zaje
za
jedn
dnic
icee u Sr
Srbi
Srbiji
bijiji
Tel:l: 000381/20-334-020;
Te
0381
03
81/2
81
/200-33
/2
3344 - 02
020;
0; 00381/64-16-222-84
003
0381
81/6
81
/644 -16 -2222-884
/6
kelimeh@gmail.com;
www.kelimeh.com
ee-mail:
-ma
mailil:: ke
keli
lime
meh@
h@gm
gmai
aill co
com;
m; w
ww kel
elim
imeh
eh com
NACIONALNA REVIJA ZA POLITIKU I KULTURU “SANDŽAK”
10. MART 2012., BROJ 162.
IZDAVA: BOŠNJAKA KULTURNA ZAJEDNICA – BKZ
GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
JAHJA FEHRATOVI (korektor_sveznadar@hotmail.com)
SEKRETAR
SALAHUDIN FETI (sfetic@gmail.com)
TEHNIKI UREDNIK
SENAD REDŽEPOVI (senko_x@hotmail.com)
LEKTOR
SAMIR ŠKRIJELJ (samirs.np@hotmail.com)
REDAKCIJA
ADMIR MURATOVI (muratovic.admir8@gmail.com)
SUAD BEIROVI (s.becirovic@uninp.edu.rs)
DŽENITA NICEVI (dzenita2007@hotmail.com)
ALEN DURAKOVI (durakovicalen@gmail.com)
ZAIM REDŽEPOVI (zaimredzepovic@yahoo.com)
ADNAN AUŠEVI (adnan.causevic@gmail.com)
HAZBIJA KALA (hazkal@live.com)
ZEHNIJA BULI (zehnija.bulic@gmail.com)
FERID BULI (ferid.bulic@gmail.com)
USAME ZUKORLI (usame.zukorlic@gmail.com)
BELKISA CRNOVRŠANIN (belkisamisala@hotmail.com)
SARADNICI
HAKO DULJEVI, HAJRUDIN BALI, ŠEFKET KRCI, HARUN HODŽI, MARIO
HEINAL, AVDO HUSEINOVI, BISERA SULJI-BOŠKAILO, SULEJMAN ALIKOVI,
FERKO ŠANTI, MIHAIL SPEVAK, ADNAN HASANOVI, ATIFA ŠALJI, ALISA
KURTOVI, SANELA HALKOVI, FERID BULI, REJHAN R. KURTOVI, JAKUB
DURGUT, JASMINA PLJAKI, EDIN GRIŠEVI
DIZAJN
ADRESA
IFET ALIKOVI
GRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR
TEL: 020/ 322-181, FAX: 322-181
E-MAIL: revijasandzak@gmail.com
ŠTAMPA
GRAFIAR, UŽICE
RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAAJU
GLAVNI DISTRIBUTER: Mervan Rožajac (+381648891908)
DISTRIBUCIJA ZA BIH: Ismet Hajradinovi (+38761158955)
Redakcija revije SANDŽAK Vas poziva da se preplatite na naša izdanja.
Godišnja preplata za EU 40€ + PTT.
Godišnja pretplata za Sandžak i zemlje regiona 12€ + PTT.
Za pretplatnike iz Novog Pazara besplatna dostava na kunu adresu.
ŽIŠKA
PANBOŠNJAK
Ekspanzija pokreta bošnjakog buenja i sve izrazitije oitovanje slobode Bošnjaka provocira reakcije
onih koji bi da uguše taj osjeaj kod svakog pripadnika našeg naroda. Svjesni da više nikada nee moi
eksploatirati bošnjaki narod bilo u ljudskom, bilo
u svakom drugom resursu, poduzimaju histerine
korake i ne biraju sredstva da bar uspore, ako ne
mogu zaustaviti ono što se otrglo kontroli. Najuinkovitije je da taj pokret zasijeku na izvoru, to
jest da predvodnika tog pokreta, koga nisu mogli
ni kupiti, ni ucijeniti, ni uplašiti, ni protjerati - likvidiraju. Zato je sprega politike i kriminala utkana
u cjelokupni sistem Srbije, krenuvši od državnog
vrha preko ministara do regionalnih i opinskih
inovnika, poljuljana insistiranjem na istini, pravu
i pravdi, koju zagovara glavni muftija Muamer-ef.
Zukorli, nasuprot krai, korupciji, narko i svakom
drugom vidu kriminala. Višemjeseno medijsko
sataniziranje muftije Zukorlia, stvaranje atmosfere lina, neprestano ponavljanje rijei „kriminalac“
uz njegovo ime od strane Rasima Ljajia, Aide orovi, Muhameda Jusufspahia, Meha Omerovia
i drugih saradnika raznoraznih službi, imalo je za
cilj da pripremi srbijansku javnost na in likvidacije.
A za egzekutore odabrani su oni o kojima možda
jedino u Srbiji javno govori muftija Zukorli i piše
revija Sandžak. Na ovom sklizavom poduhvatu zajedno su radili dvojica ministara, što (ni)je novina –
kako ree jedan od njih. Ako prelistamo štampu od
prije ne toliko mnogo godina, nai emo da su njih
dvojica vrlo esto jedan drugog optuživali za pripreme atentata, mada je Ljaji prednjaio u takvim
optužbama, da su bacali bombe jedan drugome, da
su se pucali, držali na nišanu i skrivili smrt nekoliko osoba. Razgoliavanjem beogradskog koncepta,
skinuli su tu masku i zajedno sa mentorima došli
na ivicu ambisa. Na svu sreu, i Muftija sandžaki
i svi pripadnici pokreta bošnjakog buenja znaju
da je zvijer najopasnija kada umire, te su na vrijeme
poduzete sve mjere predostrožnosti da ne doe do
takvog ina. I ono što je iz svega ovoga izašlo na
vidjelo jeste injenica da su svi Bošnjaci svijeta jedno, da su i Bošnjaci iz Sandžaka, Bošnjaci iz Bosne
i Bošnjaci iz dijaspore teško proživjeli samu najavu
neega takvog i pokazali spremnost da svim svojim
kapacitetima, pa i samim životima uvaju svog nacionalnog lidera.
A da je zvijer na izdisaju govori i atmosfera u Sandžaku u predveerje parlamentarnih i lokalnih izbora. Konano razgoliavanje beogradskog koncepta dogodilo se prije nekoliko dana kada je Ugljanin
pred kamerama i u prisustvu ministra zdravlja Zorana Stankovia, inae porodinog prijatelja Ratka
Mladia, izjavio da su on i Ljaji jedna opcija. Dakle,
sve je jasnija polarizacija na beogradski (SDA i SDP)
i sandžaki blok (BDZ). Pitanje malih partija takoer e se narednih dana razriješiti. Denitivno je da
e oni koji su proistekli iz SDP ii sa beogradskim
blokom, samo se još uvijek traži najbezbolniji nain
pakiranja takve prie.
Prema onome što se do sada moglo vidjeti, tempo
predizborne kampanje e diktirati Bošnjaka demokratska zajednica koja je u zamahu i svojim dosadašnjim aktivnostima, u pogledu zaokruživanja
stranake infrastrukture, dokazuje snagu koja je u
politikom životu Sandžaka viena samo jednom
- 1990. godine u talasu svebošnjakog narodnog
pokreta olienog u vostvu rahmetli Alije Izetbegovia. Ono što još nikom nije poznato, a ega se
narod najviše boji, jeste kraa glasova i poništavanje izborne volje graana. Meutim, u Sandžaku
ve sada vlada referendumska atmosfera, tako da
je ubjedljiva pobjeda ove partije koja je proistekla iz
bošnjakog pokreta neupitna.
a.
revija SANDŽAK | 10. mart 2012. | br. 162 | SandzakPRESS.net
Od ovog broja revija Sandžak e umjesto prvog izlaziti desetog u mjesecu. Razlog tome je pokretanje
još jednog asopisa kojim se ne samo Bošnjaka
kulturna zajednica nego i svi Bošnjaci svijeta mogu
ponositi. Rije je o svebošnjakom nacionalnom
mjeseniku PANBOŠNJAK koji, pod ureivakim
patronatom Nedžada Latia, izdaje BKZ. Prvi broj
PanBošnjaka zatekao je mnoge, jer je svojom koncepcijom, raskoši, širinom redakcijskog kolegija i
ureivakog savjeta, te dizajnerskom originalnošu
dostigao ono što sline edicije sa decenijskom tradicijom postojanja nisu uspjele. Sa ovom publikacijom, koja nije ni regionalno ni državno ograniena
ve se podjednako obraa svim Bošnjacima svijeta,
polahko zaokružujemo periodiku kojoj je zadaa da
cjelokupni bošnjaki nacion informira o stanju nacije i bude na ponos svima nama, jer je po svemu u
rangu sa najreprezentativnijim svjetskim asopisima.
3
HRONIKA
REGISTRACIJA
BKZ NA KOSOVU
U prostorijama portala Info-ks.net, Inicijativni odbor
BKZ-a na Kosovu je 25.02.2012. održao drugu sjednicu,
kojom je predsjedavao predsjednik Izvršnog odbora prof.
dr. Mehmet Meta. Sjednici su prisustvovali potpredsjednik Sahit
Kandi, generalni sekretar Edina
Elezi i drugi predstavnici bošnjakog civilnog i nevladinog sektora
na Kosovu. Imenovan je Odbor
za registraciju BKZ u sasatvu:
Isak Meta, Merdžan Osmani, Edis
Huduti i Mejdin Saliji.
NAKON TUTINA, SJENICE I PRIJEPOLJA
BDZ ZAOKRUŽUJE INFRASTRUKTURU
njegovog zamjenika Nedžad Rašljanin, a za sekretara Maida Ramevi.
lanovi Skupštine su izabrali Izvršni i Nadzorni
odbor. Za predsjednika IO izabran je Enis Rahmani, za potpredsjednike Denisa Bahtijarevi i
Edib Biberovi, a za sekretara Nedžad Turkmanovi. Sve odluke donijete su jednoglasno.
U Priboju je u 03.03.2012. održana Izborna skupština OO BDZ-a. Skupštini je prisustvovao predsjednik BDZ-a Emir El koji se prije poetka
radne sjednice obratio prisutnima.
Izabrano je rukovodstvo Skupštine, Nadzorni i
Izvršni odbor.
Dana 06.02.2012. u Novoj Varoši je održana izborna
skupština OO BDZ-a Nova Varoš.
Na skupštini je vericirano lanstvo za preko 50 delegata koji su izabrali rukovodstvo Skupštine.
4
Za predsjednika Skupštine izabran je Sulejman Drljo, za
Za predsjednika Skupštine izabrana je Elzana
Vražalica, za potpredsjednika Nedžad auševi,
a za sekretara Adela Mandal. Za predsjednika IO izabran je Fahrudin Alagi, za potpredsjednika Semir Šabanija, a za sekretara Izeta Oparnica.
El je istoga dana sveano otvorio kancelariju OO
BDZ-a u Priboju.
BDZ DOPRINIJELA KANDIDATURI SRBIJE
Jedna od temeljnih odrednica programa BDZ-a je zalaganje za Euroatlantske integracije Srbije, što predstavlja
osnovnu pretpostavku za uspostavljanje pravne države
i socijalne pravde te razvoja demokratskih principa i
standarda, kaže se u saopenju ove partije i navodi:
„BDZ je sa ostalim strankama nacionalnih zajednica u Srbiji
nedavno uputila pismo komesaru Stefanu Fileu sa molbom da
se što prije donese odluka o dodjeli statusa kandidata Srbiji za
PITANJA ZA SDP
Zbog notornih laži predsjednika OO SDP-a u Prijepolju
Esada Hodžia u intervjuu za RTVNP, OO BDZ-a u Prijepolju je najavio krivinu prijavu i tužbu zbog iznošenja
neistina i širenja dezinformacija.
„Na neistine koje je izrekao Esad Hodži gledamo kao na najbolji dokaz straha, haosa, panike i nervoze koja vlada u redovima režima, a sve zbog skorih izbora i poraza koji ih oekuje.“
BDZ poruuje Hodžiu da, umjesto što zamajava javnost
neistinama, odgovori na sljedea pitanja:
• Zašto ste prodali mjesto predsjednika Opine poslije
izbora 2008. godine?
• Gdje su fabrike i hiljade radnih mjesta obeanih u kam-
ulazak u EU, što bi stvorilo uslove korištenja zagarantiranih
prava, otklanjanje nagomilanih problema, kao i decentralizaciju vlasti kroz regionalizaciju i vee ingerencije lokalne samouprave.
Meunarodne aktivnosti BDZ-a predvoene predsjednikom
Emirom Elem posljednjih mjeseci bile su usmjerene na podsticanje evropskih faktora da ubrzaju proces otklanjanja smetnji za ulazak u EU.“
panji 2008. godine?
• Zašto opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDPa spada u red najnerazvijenijih i najsiromašnijih opina?
• Zašto opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDPa spada u red opina sa najveim brojem nezaposlenih?
• Zašto opina Prijepolje poslije osam godina vlasti SDPa spada u red opina sa najmanjom prosjenom zaradom?
• Zašto poslije osam godina vlasti SDP-a u Prijepolju nemamo izbalansiranu procentualnu zastupljenost Bošnjaka u lokalnim institucijama?
• Zašto poslije osam godina vlasti SDP-a u Prijepolju
Brodarevo još uvijek nema funkcionalan vodovod?
• Zašto nikada nije objasnio svoju, kao i ulogu drugih
visokih funkcionera SDP-a u aferi „kraa struje“?
HRONIKA
DIPLOMATSKA OFANZIVA REKTORA DUDIA
prof. dr. Mevluda Dudia.
Ambasador se interesirao
za cjelokupno stanje vezano za rad Univerziteta,
kao i o pomaku u razrješenju postupka akreditacije
IUNP.
Rektor Dudi je pozvao
ambasadora Kipreosa da,
kao gostujui profesor,
održi predavanje studentima IUNP.
Dana 24.02.2012. u sjedištu misije
OEBS-a u Beogradu ambasador Dimitrios Kipreos primio je rektora IUNP
Dana 25.02.2012. rektora
IUNP, prof. dr. Mevluda Dudia, primio je ambasador R. Turske Ali Rza
olak, u sklopu njegove diplomatske
posjete ambasadama u R. Srbiji.
Ambasador je pokazao veliko interesiranje za funkcioniranje Univerziteta, za projekte u kojima Univerzitet
uestvuje, ali i za probleme sa kojima
se susree. Rektor Dudi je upoznao
ambasadora sa znaajem, organizacionom strukturom, kao i sa funkcioniranjem IUNP.
Njegova ekselencija, g-din olak, takoer je obeao da e u što skorijem
roku posjetiti Univerzitet i obratiti se
studentima ove visokoškolske ustanove.
EU: DA SRBIJA AKREDITIRA IUNP
Rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi obratio se
javnosti u povodu prijedloga Rezolucije o eurointegraciji Srbije, u kojoj se zahtijeva od Srbije rješavanje akreditacije IUNP:
Ovim se jasno potvruje da je dosadašnje odugovlaenje postupka akreditacije našeg Univerziteta politiki
inspirirano.
U istom danu naša univerzitetska porodica obradovana je injenicom da je i Srbija dobila status kandidata
za pristup EU, ali da e za dalje korake pristupanja EU
Vlada morati otkloniti brojne nepravde prema graanima u Sandžaku, meu kojima je i akreditacija IUNP od
strane Akreditacione komisije koja e biti prinuena da
odluuje po strunim, a ne politikim kriterijumima.
Ovom prilikom se zahvaljujem gospodinu Jelku Kacinu, osvjedoenom prijatelju svih obespravljenih, ime
pomaže Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru i državi Srbiji.“
27.poziva vladu da riješi problem regionalne razlike pružajui potporu društvenom i ekonomskom razvoju Sandžaka i
jugoistone regije, ukljuujui Preševsku dolinu i razvije strategije za smanjenje stope nezaposlenosti na ovim prostorima ;
pozdravlja dogovor koji je postignut u oktobru u opini Bujanovac, koji predvia korake da se integriraju etnikih Srba u
javnoj upravi i poziva za njegovu brzu primjenu;
28. Primjeuje da dvije godine nakon izbora za manjinska
vijea, Bošnjako nacionalno vijee još nije formirano zbog
navodnih proceduralnih nedostataka u izbornom procesu i
poziva na njegovo brzo formiranje u skladu s pravilima, poziva politike i vjerske voe da se suzdrže od zapaljivih izjava,
koje vode ka riziku poveane napetosti, poziva vladu Srbije
da ostane neutralna glede napetosti koja se odnosi na vjersku
zajednicu u Sandžaku te da poduzme mjere kako bi osigurala
dobre odnose sa ovom zajednicom, i da pritom osigura njeno
pravo na slobodu vjeroispovijesti;
53. Poziva vladu Srbije da riješi problem akreditacije Internacionalnog Univerziteta u Novom Pazaru, Sandžaku, i naglašava važnost garantovanja nezavisnosti i nepristrasnosti Komisije za akreditaciju i provjeru kvaliteta;
NAGRADA PROFESORU DOMIJU
Nagradu za najbolje djelo Adelbert
von Chamisso Preis Robert Bosch Stiftung za 2012. godinu dobio je profesor IUNP Akošu Domi. Njegov
najnoviji roman Die Allgemeine
Tauglichkeit petolana komisija
najeminentnijih imena njemake
književnosti okarakterizirala je jed-
nim od najboljih ostvarenja za 2012.
„U ime uprave Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru, svih studenata, njihovih roditelja, nastavnika i saradnika izražavam radost zbog injenice
da je izvjestilac Evropske unije za Srbiju Jelko Kacin
u prijedlogu Rezolucije o eurointegraciji Srbije u lanu 53 neposredno zatražio od Vlade Republike Srbije
rješavanje akreditacije Internacionalnog univerziteta u
Novom Pazaru.
TRI TAKE U REZOLUCIJI
EVROPSKOG PARLAMENTA
ODNOSE SE NA SANDŽAK
Akoš Doma je roen 1963. u Budimpešti, emigrirao iz
Maarske kao dijete sa roditeljima za Italiju, pa Englesku, našavši dom napokon u Njemakoj. Akoš Doma
je profesor njemake književnosti na IUNP. Dobitnik je
brojnih nagrada za svoja dva romana.
5
HRONIKA
MONTIRANI PROCES PROTIV ŠAIROVIA
Predsjednik Odbora
za zaštitu ljudskih
prava i sloboda BNV,
prof. dr. Admir Muratovi, uputio je
dopis Višem javnom
tužilaštvu i PU u Novom Pazaru u povodu sve uestalijih pritisaka od strane ovih
institucija na elne
ljude bošnjakih nacionalnih institucija:
ŠAIROVI: NE PLAŠIM SE PRITISAKA
Predsjenik IO BDZ Sead Šairovi dao je
intervju za Sandžak TV u kom je naglasio
da se ne boji bilo kakvih prijetnji i pritisaka koji dolaze iz Tužilaštva. Video snimak
intervjua možete pogledati na web portalu
SandzakPRESS.net.
„Odboru za zaštitu
ljudskih prava i sloboda
BNV obratio se Sead
Šairovi, predsjednik
IO BDZ i predsjednik
Izvršnog vijea Sandžaka, i obavijestio nas
politiki motiviranim
pritiscima od strane
Policije i Tužilaštva na
njega lino.
Ogoreni smo ponašanjem ovlaštenih organa
države Srbije koji se koriste u cilju obraunavanja sa onima koji nisu po volji
režima u Beogradu i njegovih poslušnika u Novom Pazaru.
6
Postavljamo pitanje: Ako je bilo elemenata krivine odgovornosti Seada Šairovia u vezi sa dogaajima od prije dvije godine tokom nasrtaja policije i
Ljajievih poslušnika na vakufsku imovinu na Vakufu ‘Mearif’ na Hadžetu,
zašto se to tada nije procesuiralo ve se to ini u jeku predizbornih aktivnosti,
ime se jasno aludira da se radi u politiki naruenom procesu.
Indikativno je da ovi pritisci dolaze uporedo sa histerijom vladajue oligarhije u Sandžaku, kao i njihovih satelita iz nevladinog sektora, ali i režimskih
medija, te ozbiljnih informacija o pripremi atentata na vrhovne autoritete
Islamske zajednice u Srbiji.
Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda u konkretnom smislu poduzet e sve
mjere i radnje u cilju informiranja domaih i stranih organizacija za zaštitu
ljudskih prava, ambasada stranih zemalja i druge o ovom, ali i drugim oblicima pritisaka na zvaninike BDZ i Narodnog vijea Sandžaka.
Tražimo hitno od nadležnih u Policiji i Tužilaštvu da nas u roku od 24 asa,
pisanim putem, obavijeste o svim injenicama vezanim za ovakvo postupanje
prema Seadu Šairoviu, kao i o tome ko je nalogodavac i ko stoji iza cijelog
sluaja“ – navodi se u saopenju koje je potpisao prof. dr. Admir Muratovi.
PREDSTAVNIŠTVO U AMERICI:
PROGON
SANDŽAKIH
PRVAKA
Predstavništvo Sandžaka u SAD-u sa sjedištem u New Yorku najoštrije je osudilo Tužilaštvo i Policiju Republike Srbije zbog ponovnog aktualiziranja procesa protiv Seada
Šairovia:
„Ovim politiki motiviranim inom aktuelno rukovodstvo Srbije, na elu sa predsjednikom Borisom Tadiem, pokazuje da su još uvijek na vrstim
stajalištima Miloševieve genocidne politike, te da
su im trn u oku pripadnici bošnjakog nacionalnog korpusa u Sandžaku, a posebno elnici sandžakih institucija. Dakako, i ovaj politiki motivirani proces protiv Šairovia podsjea na vrijeme
genocida, agresiju na BiH i Bošnjake, kada su bez
ikakvog povoda hapsili, prebijali i zatvarali sandžake prvake.
Istovremeno osuujemo poslušnike i samozvane
politike i NVO predstavnike iz Sandžaka koji su
zarad šake srpskih dinara spremni odraditi najprljavije poslove za vladajui režim u Srbiji, a na
štetu bošnjakog naroda.
Zar nije udno da se nakon dvije godine pokree
proces sa navodnim elementima krivine odgovornosti Seada Šairovia u vezi sa dogaajima na
Vakufu ‘Mearif’ na Hadžetu koji je istinski i pravno-imovinski vakuf Mešihata Islamske zajednice.
Samim inom pokretanja postupka nakon dvije
godine od tog dogaaja više govori o uticaju spomenutih politikih faktora koji misle da im ovakvi
sluajevi mogu donijeti koji politiki poen.
Zahtijevamo od Tužilaštva Srbije da konano
prestane da robuje bolesnim politikim umovima
i konano pone da se ponaša u skladu zakona i
pravnih normi. Takoer, mi emo sve uiniti da
obavijestimo i upoznamo relevantne politike i
meunarodne faktore u Americi, kao i njihovu javnost o nepravdi i politikim progonima koji se vrše
nad Bošnjacima Sandžaka“ – kaže se u saopenju Predstavništva Sandžaka u Sjedinjenim
Amerikim Državama.
ŠOVINIZAM U PRIJEPOLJU
Povodom grata: Nož, žica, Srebrenica; Ovo nije Sandžak, ovo je Raška; Ne
zaboravi ko ti je bio djed; Srbija Srbima,
koji su osvanuli u Prijepolju nekoliko
dana prije Komemorativne akademije Štrpci bez mezara , OO BDZ-a
u Prijepolju je najoštrije reagirao osuujui izljev šovinizma koji ima za
cilj narušavanje meuljudskih i meunacionalnih odnosa u Prijepolju i
Sandžaku.
U saopenju OO BDZ
Prijepolje se, izmeu ostalog, navodi
da ukoliko policija ne
pronae poinioce, da
e BDZ zatražiti smjenu naelnika PU u
Prijepolju Siniše Cvijetia, te obavijestiti meunarodnu javnost.
HRONIKA
BKZ GLAVNI PARTNER
Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli primio je 1. marta predstavnika za vanjske odnose
turske organizacije Rumeli federacija Ibrahima Topraka.
Rumeli federacija sa sjedištem
u Bursi okuplja više od 40 turskih organizacija koje se bave
raznim pitanjima na Balkanu.
Toprak je upoznao Muftiju o
aktivnostima i planovima ove
federacije iz oblasti kulture, sporta i investicija na balkanskom prostoru. Oni vide BKZ kao glavnog partnera
za realizaciju zajednikih projekata meu Bošnjacima.
kavši da je zajedništvo turskog i bošnjakog naroda
obostrani strateški interes, te da e najavljene aktivnosti biti znaajan doprinos privrednom i kulturnom
prosperitetu, kao i opoj stabilnosti.
Muftija je izrazio punu podršku buduoj saradnji, ista-
Predstavnici Islamske zajednice u Srbiji poklonili su 08.03.2012. inkubator
najsavremenije generacije Ginekološko-akušerskom odjeljenju Zdravstvenog centra u Novom Pazaru. Ovaj
inkubator je kupljen u okviru akcije
Bitka za bebe koju je organizirala TV
B92, a u prikupljanju sredstava su uestvovali pripadnici Islamske zajednice
dobrovoljnim prilozima u džamijama.
jednica, kao stožer oko kojeg se okupljaju
muslimani ovog prostora, kao izvor povjerenja i nade za rješavanje brojnih problema, ne stoji ekajui da o problemima govori neko drugi i da ih rješava neko drugi,
ve uestvuje u njihovom rješavanju. Uz
pomo džematlija obezbijedili smo sredstva. A kada se Islamska zajednica ukljui
u rješavanje problema, onda bude puno i
onih drugih koji žele da uestvuju.
Inkubator je naelniku Ginekološko-akušerskog odjeljenja dr Seadu
Šaiu, simbolinim lijepljenjem naljepnice na kojoj piše naziv donatora,
uruio potpredsjednik Mešihata i direktor Medrese Rešad-ef. Plojovi. Pored Plojovia, delegaciju Mešihata su
sainjavali predsjednik Sabora IZ-e u
Srbiji Hajro-ef. Tuti, dekan FIS-a dr.
hfz. Almir-ef. Pramenkovi i sekretar
Mešihata Samir Škrijelj.
Naelnik
Ginekološko-akušerskog
odjeljenja dr Sead Šai se zahvalio na
donaciji u ime pacijenata i njihovih roditelja, kao i u ime svih zaposlenih na
ovom odjeljenju, a dr Denaba Duštinac, šef Neonatološkog odsjeka, istakla je da je inkubator najsavremenije
generacije i da je od uobiajenih inkubatora skuplji za oko 5.500 eura.
Prilikom dodjele ove vrijedne donacije, Rešad-ef. Plojovi je izrazio zadovoljstvo što je Islamska zajednica uestvovala u ovoj akciji i što je u prilici
da pokloni inkubator:
Želja nam je da inkubator ostvari što bolje
rezultate i ima što manje posla. Briga za
djecu je poseban emanet, a u Novom Pazaru, kao najmlaem gradu u Evropi, briga
za djecu mora biti posebna. Islamska za-
TRADICIONALNI LITERARNI KONKURS
„ŠTRPCI BEZ MEZARA“
BKZ i BNV i ove godine raspisuju tradicionalni literarni
konkurs Štrpci bez mezara.
Forma literarnih radova može biti pria, pjesma, analitiki tekst, kolumna i drugi krai književni oblici.
Cilj konkursa je armiranje ideje mira, tolerancije, suživota i pravde.
Ginekološko-akušersko odjeljenje u
Novom Pazaru sada ima sedam inkubatora, a donedavno su novoroenad
iz Novog Pazara, kojima je bila potrebna njega u inkubatoru, slata u Kliniki
centar u Kragujevcu ili na Institut za
majku i dijete u Beogradu.
su: Bošnjaka kulturna zajednica, ul. Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija.
Tekstove slati pod šifrom. Obavezno ostaviti kontakt telefon.
Tekst ne smije biti duži od tri autorske kartice, standardnog fonta Times New Roman, veliine 12, odnosno
3.600 karaktera.
ISLAMSKA ZAJEDNICA BRINE ZA
SANDŽAKE BEBE
Struni žiri izabrat e tri najbolja rada, plus dva najbolja
teksta najmlaih uesnika konkursa.
Konkurs je otvoren do 29. marta 2012. godine.
Nagrade: Prvo mjesto – 200 €; Drugo mjesto – 100 €; Tree
mjesto – 50 €.
Radove slati na e-mail: ofce@bkz.rs ili poštom na adre-
Žiri: Zehnija Buli i Jahja Fehratovi.
7
HRONIKA
LATI: SDA IZDALA
ALIJINU IDEJU
U prostorijama BDZ-a u Tutinu 24.02.2012. održana je
etvrta promocija knjige Nedžada Latia Bosna od A. do
B. Izetbegovia. Na poetku je u svojstvu domaina skup
poselamio Smail Ali, predsjednik Odbora BDZ-a u Tutinu, a potom je Atifa Šalji predstavila autora.
Kada se govori o spomenutoj knjizi, Lati nezaobilazno
govori o svom prethodnom djelu Boja povijesti koja takoer kazuje o Aliji Izetbegoviu, tj. BiH u njegovom
vremenu. Posljednje Latievo djelo je svojevrstan nastavak Boje povijesti, jer govori o periodu BiH nakon Alije
Izetbegovia:
Bošnjaci nisu imali svoje memoare u povijesti. Bošnjaka inteligencija ih nije smjela pisati, što nama njihovim nasljednicima predstavlja ogroman problem. Meutim, ja sam trebao
pisati memoare Alije Izetbegovia. On me je lino pozvao.
Mogu time da se pohvalim. Rekao mi je: ‘Kada budeš pisao
knjigu, zamisli nekog mladog muslimana Bošnjaka koji e je
itati.’ Htio je da napišem knjigu iz koje e mladi ovjek 20
godina nakon njegove smrti moi da shvati kakva je bila ideja
iji je on bio nosilac zajedno sa nama – kazao je Lati.
Autor je sa puno emocija govorio o raznim susretima sa
rahmetli Alijom, istiui da danas nema autentinog nasljednika Alijine ideje. Predvodnici sadašnje SDA kako
u Bosni, tako i u Sandžaku izdali su ideologiju.
NA REFERENDUMU ZA NEZAVISNOST BIH 1992. IZAŠLO JE 64,31% BIRAA S PRAVOM GLASA. ZA SUVJERENOST BIH GLASALO JE 99,44%.
DAN NEZAVISNOSTI BIH
8
Dana 1. marta 2012. BiH je obilježila 20. godišnjicu od kako su na referendumu, koji je održan 29.02. i
01.03.1992., njeni graani izjasnili za suverenu i nezavisnu državu od tadašnje SFRJ. U RS se ovaj dan ne obilježava kao praznik.
Predsjedavajui BiH Željko Komši izrazio je žaljenje što
se jedan od najveih datuma i historiji BiH ne obilježava
u cijeloj državi:
Slavili ga ili ne, BiH je nezavisna država koja kao takva postoji. To je injenica bez obzira na osporavanja kada je rije o
ovom danu, kada je rije o historiji BiH i njenoj budunosti.
BiH stoji i postoji.
Željko Komši i Bakir Izetbegovi bili su domaini prijema koji je 1. marta uprilien u sveanom salonu Pred-
sjedništva BiH.
Predsjednik BNV Samir Tandir uputio je estitku bošnjakom lanu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviu
te svim graankama i graanima BiH u povodu Dana
nezavisnosti BiH:
Poštovani, u ime Bošnjakog nacionalnog vijea i u svoje lino
ime Vama i svim graankama i graanima Bosne i Hercegovine estitam 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
Bošnjaci Sandžaka doživljavaju Bosnu i Hercegovinu kao
svoju matinu zemlju. Shodno tome, nastojat emo da ovaj
datum oživimo u Sandžaku kao dan koji ima posebnu vrijednost u srcima svih Bošnjaka – kaže se u pismu predsjednika BNV.
HALILOVIU “BRANKO MILJKOVI”
Pjesnik, pripovjeda i dramski pisac
Enes Halilovi dobitnik je ovogodišnje Nagrade Branko Miljkovi, za knjigu Pjesme iz bolesti i zdravlja, u izdanju
Konrasa iz Beograda.
Uz podatak da je na konkurs stiglo više
od 80 pjesnikih knjiga, petolani žiri je
saopio da Halilovieva zbirka „donosi
uzbudljivu, recepcijski komunikativnu poeziju, koja na neprolazno uznemirujua egzistencijalna pitanja o životu, smrti, prolaznosti i trajanju nudi koliko line, intimne,
toliko univerzalno važee odgovore.
Enes Halilovi je izvanredan metaziar,
njegove pjesme odlikuju se snagom i zrelošu, tragikim iskustvom, kao i dijalogom
koji ostvaruje sa razliitim civilizacijama,
kulturama i epohama“ - ocjenjuje žiri.
Halilovi je osniva književnog asopisa Sent, veb asopisa za književni intervju Ekerman i dopisnik beogradske novinske agencije FoNet iz Novog Pazara.
Enes Halilovi je objavio zbirke poezije Srednje slovo, Bludni parip i Listovi na
vodi, zbirke pria Potomci odbijenih prosaca i Kapilarne pojave, kao i drame In
vivo i Kemet.
HRONIKA
NERVOZA JE UINILA SVOJE. SRBIJANSKI MINISTRI IZ SANDŽAKA SU RAZGOLITILI SVOJU POZICIJU I KONANO POTVRDILI ONO ŠTO PREDSTAVNICI
POKRETA BOŠNJAKOG BUENJA VE MJESECIMA GOVORE:
UGLJANIN I LJAJI JEDNA OPCIJA
Prilikom posjete Zdravstvenom centru u Novom Pazaru,
predsjednik SDA Sandžaka, ministar Sulejman Ugljanin
izjavio je da je novina to što on i predsjednik SDPS ministar Rasim Ljaji djeluju kao jedna politika opcija. U tom
trenutku je pokazao rukom na Ljajia i kazao da od sada
trebaju raditi svi zajedno: „Da budemo svi jedinstveni, da
budemo pravi doktori, da budemo pravi tehniari i sestre i
sve ostalo, gdje e se ljudi izvanredno osjeati sigurno i da
ne gledaju ko je iz ove ili one druge opcije. Znajte, svi
smo jedna opcija, vidite. Svi smo jedna opcija i to je
novina.“
djecu svog susjeda samo zbog toga što nose majce protivnike partije. A šta tek treba rei o onima koji su okrvavili ruke, koji su se životno, porodino i plemenski zamjerili
jedni sa drugima i kako to saopiti onima koji danas robijaju
zbog sukoba Ugljanina i Ljajia? Šta rei profesoru amilu
Jukoviu koji je ni kriv ni dužan doživotno zakovan za invalidska kolica zbog sukoba Ugljanina i Ljajia, a da pritom
nije bio zagovornik ni jedne od njihovih politikih opcija!?
Oni koji do sada nisu shvatili igru beogradskih pješadinaca, nakon ove izjave ostali su razjapljenih usta.
Razumljivo je to, jer se ljudima srušio svijet. I doista
nije bilo lahko povjerovati da e se, nakon tolikog bijesa, mržnje, ostrašenosti, prijetnji, bombaških napada, pucnjava, ranjavanja, pa ak i ubistava, razotkriti
da je to u suštini sve bila predstava za naivne birae.
A predstava kao i svaka magija ima za cilj da omaija gledaoca, da mu stvarnost predoi drukijom. Meutim, gledano iz pozicije onih koji su vjerovali u tu
predstavu i podnijeli velike žrtve, porodine raskole,
komšijske zamjerke, poslovne stresove, nimalo nije
jednostavno. Sjetimo se samo ne tako davnog vremena i natpisa iz medija kada je jedan komšija pucao na
NAJVIŠE KRIMINALNIH GRUPA U PAZARU
Hapšenjem Luke Bojovia u Španiji,
Mie Nikolia Sarme u Novom Sadu
i Gorana Obradovia u Kruševcu izvršen je udarac na tri najjaa kriminalna
klana u Srbiji.
Mone narko-ekipe, meutim, i dalje
djeluju u prijestolnici i u nekoliko gradova Srbije i na prodaji narkotika mjeseno zarauju nekoliko miliona eura.
U Srbiji ima šezdeset kriminalnih grupa, ukazuju posljednji podaci policije,
i oni broje više od 3.000 lanova. Sve
ove grupe se bave drogom, jer je to
kriminal u kome se lahko i brzo dolazi do gotovog novca. Od šezdeset
identiciranih grupa, koje su u poslu
sa drogom, za pet kriminalnih organizacija se može rei da imaju sve odlike narko-klanova. Drogu kupuju u
inostranstvu, gdje imaju dobre veze
sa monim kartelima, imaju uigrane
šeme krijumarenja u Evropu i uspostavljenu dilersku mrežu – kažu u
MUP-u Srbije.
Podaci MUP-a govore i da su jake narko-organizacije i u Jagodini, Kruševcu
i Novom Pazaru. Oni se, uglavnom,
snabdijevaju heroinom iz Turske i Bugarske, a kokain nabavljaju iz Latinske
Amerike. Jagodinska grupa smatra se
najjaom i pod njenom kontrolom su
tržišta Paraina i uprije.
Voa „Jagodinaca“ ima dobre veze
u narko-organizacijama Turske, Bugarske i Irana, odakle se narkotici
nabavljaju i šalju kroz Srbiju ka Zapadnoj Evropi. Za posljednjih nekoliko godina, koliko djeluje, ovaj klan
je napravio jaku dilersku mrežu u
Njemakoj, Austriji, Danskoj, Švedskoj i Holandiji.
Kruševaka ekipa djeluje pod vostvom Gorana Obradovia, koji je u
ponedjeljak uhapšen zbog otimanja
50.000 eura, koje je prethodno prokockao u kladionici Olimp. Protiv Obradovia nikada nije podnošena prijava
zbog narkotika, ali u policiji vjeruju da
njegov klan novac od droge ulaže u
nekretnine.
Policija je hapšenjem Bobana Stojiljkovia, bliskog saradnika Darka Šaria,
2011. rasturila leskovaki klan, koji je
drogu nabavljao iz Južne Amerike,
Makedonije, Bugarske, Grke i sa Kosova.
Veze sa Šariem ima i voa kriminalne grupe iz Prijepolja, koji je aktivnosti
zapoeo u Italiji, a zatim biznis nastavio u Beogradu.
Najviše kriminalnih grupa djeluje u
Novom Pazaru gdje heroin na veliko
prodaje ak pet kriminalnih organizacija – objašnjavaju operativci MUP-a.
MUFTIJA ZUKORLI: ZAŠTO
DRŽAVA NE RAZBIJA
KRIMINALNE GRUPE U
SANDŽAKU
Država se hvali time da je sve
glavne kriminalne grupe u Srbiji
pohapsila, a svakim danom istiu
da je u glavnom gradu Sandžaka
Novom Pazaru leglo kriminala i
otuda se postavlja pitanje: „Kako
to da u jednom ‘epicentru’ kriminala još nije izvedena nijedna akcija hapšenja neke kriminalne grupe. Pa zar nije logino ako država
hoe da se uspješno bavi borbom
protiv kriminala da pohapsi i kriminalce iz Sandžaka, ako ih ima,
kako i oni sami kažu. Zašto ‘naši’
kriminalci nisu ugroženi od zakona, kome oni trebaju, za iji raun
siju nesigurnost u Sandžaku?“
PREMA ISTRAŽIVANJU SRBIJANSKIH DNEVNIH NOVINA „BLIC“ OD 09.03.2012.
9
HRONIKA
BNV: SUŠTINSKA,
A NE FORMALNA
PRAVA
U prostorijama BNV-a 05.03.2012. održana je sjednica Predsjedništva BNV-a sa predsjednicima odbora na
kojoj su razmatrani izvještaji o radu odbora BNV-a u
protekle dvije godine koji e biti usvojeni na sljedeoj
sjednici Bošnjakog nacionalnog vijea.
lanovima Predsjedništva prezentirane su aktivnosti i
stanje u oblastima koje pokrivaju Odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, Odbor za meunarodnu saradnju,
Odbor za jezik i pismo, Odbor za obrazovanje, Odbor za
kulturu i Odbor za informiranje. Istaknuto je da u svim
navedenim oblastima nadležne državne institucije nisu
ispoštovale zakonske i ustavne obaveze prema bošnjakoj nacionalnoj zajednici, te da je i dalje prisutna velika
diskriminacija Bošnjaka na svim nivoima.
Držanje Bošnjakog nacionalnog vijea u blokadi stvara
mogunost da se ovakva praksa državnih organa nastavi, ali hrabri injenica da e približavanje Srbije lanstvu
u EU kroz dobijenu kandidaturu natjerati državni vrh
da krene u suštinsko otklanjanje svih nepravdi prema
Bošnjacima.
lanovi Predsjedništva i predsjednici odbora BNV-a
istakli su zadovoljstvo injenicom da je Internacionalni
univerzitet u Novom Pazaru jedan od postavljenih uvjeta EU za dobijanje akreditacije, jer to dokazuje da Akreditaciona komisija svoj rad nije zasnivala na strunosti
ve na politikoj osnovi.
Bošnjako nacionalno vijee e u narednom periodu pojaati svoj angažman na polju crpljenja svih zakonskih i
ustavnih odredbi koje vode ka stvaranju pozitivnog ambijenta, ali i na meunarodnom planu kako bi se stvorile garancije da prava Bošnjaka na svim nivoima budu
usklaena sa evropskim standardima, u suštinskom, a
ne samo pravno-formalnom smislu.
KANCELARIJA U PETNJICI
U Petnjici je 09.03.2012. godine otvorena Kancelarija BKZ-a za Berane
na ijem je elu Almir Muratovi.
Cilj ove kancelarije je da brižljivo prati stanje Bošnjaka u tom gradu
i mjestu. U okviru ove kancelarije otvorena je i prva knjižara El-Kelimeh. Prema rijeima predsjednika Muratovia, otvaranje ove kancelarije i knjižare veliki je iskorak za Petnjicu i Bihor. Ovo je velika nada
da e stanovništvo tog podruja od sada koristiti svoje nacionalne i
religijske resurse kulture i znanja.
SEKUNDARA
U Porše Areni u Štutgartu 25.02.2012. sudije su u borbi izmeu
Muamera Hukia i Aleksandra Povetnika pobjedu dodijelile
ruskom bokseru. Me za titulu prvaka svijeta se vodio u teškoj
kategoriji. Huki je trenutno prvak svijeta u kruzer kategoriji,
u verziji WBO. Strunjaci komentiraju da je Huki ošteen.
Sanel Papi je 3. marta boksovao u Minhenu protiv domaeg boksera Andreasa Njicua. Me je trajao svega
šest sekundi, jer je sandžaki bombarder odmah nokautirao protivnika.
Zahvalio bih se brai iz dijaspore na bezrezervnoj podršci,
kao i mom generalnom sponzoru Zajednici sandžake dijaspore. Ovu pobjedu posveujem svim graanima Sandžaka.
Neka nam je vjean Sandžak! – napisao je Papi iste veeri
na svom facebook prolu.
Šampion Balkana ima naredni me u Švicarskoj 21. aprila, nakon kojeg e se boriti za titulu šampiona Evrope.
10
SUDIJE ZA POVETNIKA
FILMADŽIJE U SJENICI
Jedan dio lma Look Stranger, u režiji Arielle Javitch, sniman
je u Sjenici 2009.
Film uj, strane smješten je u gradskoj pustoši i pustim šumama u nepoznatom svijetu, u ratu. Pria govori o ženi iz izbjeglikog kampa koja putuje kui. Kada je njen vodi ubijen tokom putovanja u samovoljnom inu nasilja, žena je primorana
da se osloni na ljutog i razoaranog prijevoznika koji se slaže
da putuje sa njom, ali je potrebno da mu plati.
HRONIKA
KRST ZA LJAJIA
Rasim Ljaji, kao jedan od
koordinatora
Akcionog
tima za hapšenje i lociranje
haških optuženika, dobio
je Sretenjski orden prvog
stepena. Ovaj orden nosi
tradiciju Ordena takovskog krsta, kojeg je osnovao Mihajlo Obrenovi,
povodom 50 godina Drugog srpskog ustanka.
Istoga dana beogradski
dnevni list Politika, telal
službene politike s Andrievog vijenca, objavio je
neobian dodatak, Naertanije Ilije Garašanina, koji
u kontekstu onoga što se
desilo 9. januara, u hali Borik, u Banjoj Luci, svjedoi
o 150 godina kontinuiteta
srpske politike prema Bosni, Sandžaku i Bošnjacima.
Na prvi pogled moglo bi
se kazati da ova dva dogaaja nisu u uzronoposljedinoj vezi, ali nije
tako. Oni su jasna ilustracija strateškog odnosa režima u Beogradu, srpske
nacionalne politike prema
nama.
Ogleda se u ponudi da
pristaneš da služiš „vožda“ do mjere da ti i krst
na vratu pristoji, u suprotnom Naertanije je uvijek
tu da podsjeti Bošnjake šta
im se desilo 1809. godine.
Naime, Ilija Garašanin pišui nacionalni program
Velike Srbije, u dijelu u
kojem govori o Bosni,
Sandžaku i zloinakom
pohodu Karaora kroz
naše krajeve, izmeu ostalog kaže: „Karaore je
bio vojni predvoditelj od
prirode bogato obdaren i
vrlo iskusan; on nije mogao prevideti onu preve-
liku vojnu važnost koju
Crna Gora za Srbiju ima i
koju e svagdar imati kad
god se o tome stane raditi
da se Bosna i Hercegovina
od Turske odjele i Srbiji
prisajedine. Pohod ovog
vojvode na Sjenicu i Novi
Pazar još svi dobro pamte i
nije potrebno da mi sljedujui predlog novim dovodima potkrepljujemo.“
A šta je to Karaore uradio po Novom Pazaru i
Sjenici 1809. godine!? Antonije Proti je napisao
1809. godine da su „Srbi
prekršili asnu obavezu i
po predaji grada dobrovoljno razoružane ljude,
goloruke žene i neja, plotunima pobili odmah po
izlasku iz grada, a glave
im natakli na vrbovo kolje.
Sjeniaci i danas citiraju
rijei nekog popa koji je
bio u Karaorevoj vojsci: „Dvije iljade turskijeh
glava nabismo na kolje.
Glava je bilo još, al’ kolja
nestade… Potom Vožd krstaš na tvravu iznese…“
Govorei o dešavanjima u
Sjenici 1809. godine, Vuk
Karadži prenosi da mu
je knez Miloš Obrenovi
priao „kako je u srpskome logoru gledao tursku
ženu (Bošnjakinju) mrtvu
gdje leži, a malo dijete uza
nju i drpa je za sisu kao tobože sisa“. U pismu od 9.
juna 1809. godine Antoniju Pljakiu Karaore sa
ironijom javlja: „(…) koje
danas jesmo polak Turaka
iz grada sasvim ispratili
na abu da više ne dou.
A ovo drugo što je ostalo
sutra u poslati kuda bilo
i posle toga ostaviu pola
vojske, koja e poi pravo
k Limu, a jednu ovde da
grad uva u Sjenici, a ja u
s polak vojske pravo tamo
doi i s pola topova na Pazar.“
Jedino što u cijeloj ovoj prii ne odgovara Rasimu Ljajiu je injenica da i pored
toga što je zaslužio i što mu
pristaje takovski krst, zbog
blizine izbora morao ga
je primiti posredno preko
uloge u Akcionom timu,
iako je i ptici na grani jasno
da ni Karadži ni Mladi
ne bi bili uhapšeni da Tadi nije popustio pritisku
evropskih integracija.
Kada bi kojim sluajem Rasim Ljaji bio „sprijeen“
da se bavi politikim životom, srpski režim bi proglasio sedmodnevni dan žalosti! Ne radi se ovdje ni
o kakvoj ironiji niti cinizmu, naprotiv!
Ako uzmemo analizirati politiku evoluciju svih
beogradskih poltrona iz reda bošnjakog naroda u
posljednjih stotinu godina, s obje strane Drine, doi
emo do vrlo jasnog zakljuka da je Rasim Ljaji,
u svojoj dugogodišnjoj karijeri politiara, postigao
najvei uspjeh glede mjere biološke i ideološke slinosti svojim „gospodarima“.
Premazan svim farbama i bojama, hladnog pogleda,
„specinog“ osmjeha, više slii svom prvobitnom
politikom mentoru Vojislavu Koštunici negoli
ostalima, ukljuujui i sadašnjeg Borisa Tadia.
OD GOROSTASNOG LAVA DO PREPLAŠENOG ZECA
Iako je Ugljanin osvjedoeni borac protiv svega progresivnog u Bošnjaka Sandžaka, za njega se ne može
rei da to radi sa oduševljenjem u mjeri u kojoj to radi
Ljaji. Ugljaninu se na licu vidi da je ucijenjen, uplašen, da i kad hoe ne može do kraja da ima vlastiti
stav. Najbolje se to moglo vidjeti na primjeru njegove
konferencije za štampu u povodu zahtjeva za „protjerivanjem“ policije iz Sandžaka i Srbije, ali i prvobitnog pristajanja, pa odustajanja od implementacije
„turske inicijative“. Pokazalo se da Beograd do skoro
sam, odskoro uz pomo Rasima Ljajia, u potpunosti
kontrolira Ugljanina. Beograd nad Ugljaninovom glavom drži optužnicu iz 1993. godine, a Ljaji izvještaj
o malverzacijama SDA-aovske vlasti vrijedne 13 miliona eura.
D
ana 15.02.2012., na
Sretenje, beogradska politika nas je
„peškešila“ sa dva poklona koja svojom porukom
determiniraju suštinu odnosa srpske javne i tajne
doktrine prema Sandžaku
i Bošnjacima.
Zbog toga i ne udi kako je Ugljaninu od one „silne
hrabrosti“ tokom 90-tih, kada je prijetio „etnicima“
„ljutim Sanakljijama“, kada je politikim protivnicima prijetio „mišjom rupom“, kao alternativa ostalo
„podvijen rep“.
11
HRONIKA
TRIBINE REVIJE “SANDŽAK”
NACIONALNA KATEDRA
U serijalu tribina koje organizira revija Sandžak „Izolacija kriminala – temelj opstanka zajednice“ na kojima je izlaga glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli održana su ve etiri nastavka koja su izazvala veliko interesiranje kako bošnjake tako i regionalne
javnosti. Trei i etvrti nastavak – ULOGA PORODICE I ULOGA MEDIJA – održali su se u vremenu izmeu prošlog i ovog broja revije
Sandžak.
20.02.2012. - ULOGA
PORODICE
Muftija je svoje izlaganje
postavio na temeljima
uenja islama, kao i drugih monoteistikih religija
i moralnih pokreta, da je
porodica osnovna elija na
kojoj poiva ljudska zajednica i ljudsko društvo, a da
su malobrojne ideologije
bile protagonisti protiv
porodice, meu kojima je i
marksistika.
Glavni muftija je istakao
da je do 1912. godine na
prostorima Sandžaka vladala Osmanska država
koja je zastupala islamskošerijatsko uenje i na taj
nain štitila sve sfere ljudskog života muslimana i
nemuslimana:
12
„To znai da je porodica,
kao visoko izražena vrijednost
muslimanskog
društva, bila u potpunosti
zaštiena. Od aneksiranja
Sandžaka od strane Srbije i
Crne Gore, sve vrijednosti
muslimana, ukljuujui i
vrijednost porodice, dolaze na udar novih vladara
i novog pogleda na život.
Time poinje jedno tamno
razdoblje za cjelokupni
muslimanski, ali i bošnjaki identitet na ovome
prostoru. Porodica od tog
trenutka koliko god dolazi na udar novih vladara,
sa druge strane dobija još
znaajnije na svojoj društvenoj ulozi zato što gubljenjem institucije države koja štiti narod, svaki
pojedinac koji se u srcu
suprotstavljao asimilaciji i
odluio da brani sopstveni
identitet to je jedino mogao implementirati pod
krovom svoje kue u okviru svoje porodice. Jedini,
uslovno reeno, institucionalni oblik koji nije bio
potpuno okupiran i aneksiran bila je porodica.“
On je kroz svoje izlaganje
govorio o programima
razaranja velikih, uticajnih i uglednih bošnjakomuslimanskih porodica i
podijelio ih je na nekoliko
perioda koji su bili brutalni i ideološki antiteistiki i
antiislamski: period izmeu dva rata, period poslije
Drugog svjetskog rata pa
do sedamdesetih godina
prošlog vijeka, period od
sedamdesetih godina do
devedesetih i period nakon ratova koji su se desili
na Balkanu devedesetih
godina prošloga vijeka.
Muftija je istakao da je u
svim ovim stradanjima i
patnjama muslimana, posljednjih stotinu godina,
institucija majke, kao temelj islamske porodice,
odigrala glavnu ulogu u
ouvanju islamskog i bošnjakog identiteta.
„Mi Bošnjaci, ako su nam
sve razrušili, ako nam sve
razruše; ako su nam sve
okupirali, ako nam sve
okupiraju; ako sauvamo
instituciju majke, a to znai
instituciju porodice, onda
nam ne mogu ništa. I ovo
što smo opstali je upravo
zahvaljujui majkama koje
su dok su dojile svoju djecu šaptale šehadet koji se
zajedno sa toplim mlijekom razlijevao i po svijesti
i po podsvijesti tog djeteta.
Ako podignemo asne i
estite majke podigli smo
zajednicu. Pucanjem porodice mi Bošnjaci kao narod nestajemo“ – rekao je
Muftija.
Muftija je zakljuio da
nema sree u društvu bez
sree u porodici i zamolio
muslimane da djecu ne
puštaju u život dok ih za
to ne pripreme dajui im
šehadet, imanske šarte,
mejtep i vjeronauku.
„Ne budite dušmani svojoj
djeci jer ih napolju ekaju
dušmani, ekaju ih vukovi
koji e ih kroz jeftinu zabavu prljavih kaa i diskoteka pretvoriti u meso koje
se žvae i baca. Zato ako
hoete da kroz porodicu
okusite sreu ovoga svijeta ne dozvolite da vam
djeca odrastu i odu u život
bez odgoja vjere i morala.
I druga stvar - ne pusti
dijete u život da mu ne
daš obrazovanje. Ako ga
ostaviš bez znanja predao
si ga da bude rob raznim
vlastodršcima i tiranima.
Nikada nee biti slobodan
ovjek, jer nepismen ovjek je tu ovjek.“
8.03.2012. - ULOGA
ŠKOLE
Glavni muftija je istakao
aktuelnost i svježinu poruka Kur’ana koje su objavljene prije 14 vjekova, a koje
su danas primjenjive i posebno naglasio da je prva
objavljena rije bila ui.
HRONIKA
On je istakao da je uenje
jedino djelotvorno ukoliko
se ini „u ime Gospodara
Koji stvara“. On je naglasio
da je, posmatrano sa ljudskog racionalnog aspekta,
logino bilo da prva Objava
bude vezana za vjeru - ali
nije, ve je prvi imperativ
ljudima bio da ue:
On je istakao da su muslimani vrijednost uenja
spoznali u sedmom vijeku,
a da se Evropa tom temom
bavi u posljednjih trista godina i da je porijeklo rijei
obrazovanje izvedeno od
rijei obraz:
„Obrazli ovjek je onaj ko
drži do vrijednosti i do dostojanstva. Obraz je nešto
što simbolizira više vrijednosti kod ovjeka, one nadbiološke vrijednosti. ovjek bez obrazovanja je kao
ljudski kostur kada biste
mu sklonili meso – obrazinu sa lica. Neznalica izgleda kao kostur bez lica.“
Glavni muftija je kazao da
je znanje velika mo i energija koja je sama po sebi
bitna, ali kao svaka energija može biti opasna ako se
usmjeri u pogrešnom smjeru:
„Znanje je svjetlo, ali se
može pretvoriti u sopstvenu suprotnost i postati
nehumano ukoliko se ne
ispoštuje princip Ui u ime
tvoga Gospodara Koji stvara.
Ne zaboravite da ljudi nisu
stvoritelji znanja. Ljudi
mogu da otkrivaju zakone
u nauci, ali oni nisu zakonodavci tih zakona. Svjetlo
je putovalo istom brzinom
i prije i poslije Ajnštajna. Ali mi imamo svijet
koji hoe da odvoji nauku
od Boga. Da bezbožniki
predstavi svijet i da sakrije
ulogu Gospodara. Nauka
bez Boga postaje opasnost.
Svaki oblik moi, a znanje
je mo, bez svijesti o Gos-
podaru dovodi do tiranije
i nasilja jer tada ovjek poinje da umišlja božanske
osobine kod sebe. Bez svijesti o Bogu ovjek se dehumanizira“ - rekao je Glavni
muftija.
Muftija je istakao da dokle
god je islamska civilizacija
dominirala, poruka uenja
u ime Gospodara Koji stvara se implementirala.
„Gdje god je islamska kultura zavladala osnovno je
bilo formiranje obrazovnih
ustanova. U Osmanskom
carstvu su gradovi nastajali tako što bi se prvo formirala džamija i medresa i
to je znailo da tako nastaje
grad. I zato mi imamo medresu kao pojam i osnovnu
vrijednost u obrazovanju.
Rije medresa znai škola,
mjesto gdje se slušaju dersovi. Osnovna vrijednost
islamske kulture i civilizacije na ovom prostoru jeste
zapravo obrazovanje“ – rekao je Muftija.
On je naglasio da se u tradiciji armacije obrazovanja
u Evropi pominje Bolonja
i Bolonjski univerzitet, ali
da i Bošnjaci imaju svoju
Bolonju na Balkanu, a to je
Medresa u Novom Pazaru koja ove godine ispraa
petstotu generaciju svojih
svršenika.
„Balkanska Bolonja je Medresa Gazi Isa-beg koja je
nastala tamo gdje je zgrada
Islamske ustanove. Tu je
nastala džamija i Medresa
i tada su postavljeni temelji
gradu Novom Pazaru. Da
bi se jedna kultura i civi-
lizacija podigla ona mora
vratiti poštovanje sopstvenog obrazovanja. Tradicija
u obrazovanju je jedan veliki energetski resurs, ali
nam ne daje za pravo da
prihvatimo dekadencu i
ovo zaostajanje koje je izazvano posljednjih stotinu
godina“ – rekao je Muftija.
Muftija je kazao da je znanje svjetlo i ma slobode, a
da je neznanje put ka ropstvu.
„Sve tiranije svijeta su neznanje koristile kao sredstvo porobljavanja. Ali danas imamo jedan fenomen,
da stotine intelektualaca
predstavljaju najvee kukavice društva. Danas ete
nai najmanje spremnosti
na odbranu stava od ljudi
koji su obrazovani. U pitanju je posljedica bezbožnikog i dehumaniziranog
obrazovanja gdje je ovjek
izgubio sopstvenu vrijednost“ – rekao je Glavni
muftija.
Govorei o ulozi škole danas, Muftija je istakao da
je loše stanje u školstvu
najvea opasnost za budunost društva.
„Vlast je loša i ona može da
se promijeni na jednim izborima, ali sistem školstva
kada pone da se osipa,
ne propada tako brzo, ali
se jako teško lijei. Pedeset
godina je potrebno da se
iznova formiraju vaspitai,
uitelji, nastavnici i profesori. Veina ih je nastala u
vremenu gdje su školovani
da ne poštuju sebe i da e
napredovati ako budu ga-
zili svoju vjeru i svoju tradiciju. Mi kao društvo se
moramo pozabaviti tim pitanjem. Šta nam djeca ue u
školama? Ono što želim da
naglasim jeste da nemate
pravo okretati glavu i rei:
Ima tamo škola i pustiti svoje
dijete. Morate se pitati gdje
vam dijete ide? Ko mu je
nastavnik? Ko mu je uitelj? Ko mu je direktor? Šta
se tamo radi?“
On je istakao da svi treba
da se bore protiv devijacija
u školstvu o bilo kojoj školi
da se radi:
„Ja mogu da kažem: To se
državno raspada, hajte ovamo
kod nas, ali nije to rješenje.
Nikada neu rei ni za jednu školu, ni za Državni univerzitet da nije naš. Sve je
to naše. Gdje se god školuje
naše dijete to je naše, ma s
kakvom namjerom formirano. Ma ko postavljen za
rektora ili direktora - to je
naše. Jednako sam zainteresiran za kvalitet nastave
na Internacionalnom univerzitetu i na Državnom
univerzitetu.
Namjera,
osnivai i pozadina e da
nestanu, a univerzitet ostaje i zato je jako važno da
to bude dobro, da se tamo
ne proizvode degenerici
koji e sutra upropaštavati
svoje porodice i društvo. I
zato je važno da podignemo glas. Uloga prosvjetnog
radnika u školi je da obrazuje dijete. Da mu formira
obraz, da zrelo razmišlja.
Dijete u školi mora uiti da
prezire kriminal“ – rekao je
Glavni muftija.
„Upravo uenje i obrazovanje ovjeka je osnovni
temelj da bi se na njemu
moglo graditi vjerovanje i
moralno, odgojno, bontonsko formiranje, kao i sve
druge dimenzije ljudskog
bia. Ovo je nešto što mi
muslimani ne bismo smjeli
nikada zaboraviti.“
13
HRONIKA
?
KO ŽELI SMRT MU
Dnevni avaz je 17.02.2012. objavio
ekskluzivnu informaciju o pripremanju atentata na muftiju Muamera
Zukorlia. Interesantna je injenica
da je vijest o pripremanju atentata
procurila u vrijeme dok je Muftija službeno boravio u Sarajevu.
Tokom sjednice Rijaseta IZ-e
u BiH u Sarajevu Muftija je
dobio šifriranu poruku da
mu je sigurnost ugrožena.
rrevija
re
evi
vija
ja S
SANDŽAK
ANDŽŽAK
AN
AK | 1
10.
0.. m
0
mart
art 20
ar
2
2012.
012
2. | br
bbr.
r. 16
162
62 | S
Sa
SandzakPRESS.net
and
ndza
zakkP
PRE
RESS
SS..nnet
et
Avaz navodi da su
atentatori mješovita
grupa kriminalaca iz
Srbije koja ve etiri mjeseca priprema
atentat na glavnog
muftiju Muameref. Zukorlia, a
informacije su potvrene iz izvora
bliskih Muftiji.
1
4
14
Atentat
na
Muftiju naruen je iz
Sarajeva, a za
njegovu realizaciju angažirani su
kriminalci iz Valjeva i Novog Pazara, navodi Dnevni avaz. Upravo
zbog informacija
o naruiocima, Zukorli je na opasnost
upozoren baš tokom boravka u glavnom gradu BiH.
Ljudi bliski Zukorliu sve dovode u
vezu sa spregom pojedinih sarajevskih krugova i dvojice bošnjakih
ministara u Vladi Srbije, odnosno
Sulejmanom Ugljaninom i Rasimom
Ljajiem.
MOTIVI: TEKSTOVI REVIJE
„SANDŽAK“ O KRIMINALu
Da saznanja o atentatu nisu bez osnova, izvori bliski Zukorliu temelje
upravo na injenicama da ovo nije
prvi put da se on suoava s prijetnjama. Takoer, sve koincidira s tekstovima objavljenim u reviji Sandžak o
sprezi kriminala i nekih bošnjakih
politiara. Na koncu, Zukorli se u
posljednje vrijeme žestoko obrušio
na kriminal bošnjakih politiara u
Srbiji, tražei od naroda da izolira
kriminal i maju u Sandžaku.
SOFTI:
NAPAD NA STRUKTURE IZ-e U BIH
„Informacija o planiranom atentatu
na muftiju Muamer-ef. Zukorlia sigurnosne agencije u BiH, a posebno
u Srbiji, trebale bi uzeti krajnje ozbiljno“ – izjavio je predsjednik Sabora Islamske zajednice u BiH Safet
Softi. Softi smatra da takva saznanja nikako ne bi trebalo podcjenjivati.
rada policije, ne postoje najave koje
bi ugrozile bezbjednost sandžakog
muftije Muamera Zukorlia.
„Ukoliko postoje bilo kakve najave
za ugrožavanje bezbjednosti muftije Zukorlia, oni koji to ine bit e
uhapšeni. Do sada nisam informiran
da je bilo takvih saznanja iz bilo kojeg operativnog rada policije” – rekao je Dai.
„Mislim da se ovakvim informacijama treba prii ozbiljno, obzirom na
sve ono što se dešavalo prethodnih
godina, a pogotovo jer je muftija
Zukorli ranije bio meta atentata.
Ima sasvim dovoljno razloga da se
ozbiljno pristupi ovom problemu“ –
kazao je Softi i naglasio da muftija
Zukorli predstavlja i IZBiH, pa nije
iskljuio mogunost da se radi o samom napadu na njene strukture.
Istoga dana Tanjug je prenio zakljuak BIA-e da nema osnova za tvrdnje o pripremi atentata na glavnog
muftiju Zukorlia. U dokumentu
BIA-e se navodi da oni ne raspolažu kredibilnim podacima i informacijama koji bi ukazivali ili dali
osnov sumnji da se zagovara, planira, priprema ili organizira atentat
na gospodina muftiju Zukorlia kao
rezultat djelovanja organizirane kriminalne grupe iji su pripadnici iz
Srbije i BiH.
TUTI:
HITNO RASVIJETLITI INJENICE
BIA ŠTITI LJAJIA
Predsjednik Sabora IZ-e u Srbiji Hajro-ef. Tuti uputio je pismo ministru
unutrašnjih poslova Ivici Daiu sa
zahtjevom hitnog rasvjetljavanja
istinitosti ove informacije i poduzimanja potrebnih mjera pune sigurnosti Glavnog muftije.
Istim povodom, predsjednik Sabora uputio je pismo reisu-l-ulemi dr.
Musta-ef. Ceriu sa molbom da
uini sve što je u njegovoj mogunosti u smjeru meunarodne zajednice, zvaninog Beograda i šire
javnosti radi otklanjanja eventualne
opasnosti po bezbjednost Muftije.
SIGURNOSNE SLUŽBE (NI)SU IMALE
INFORMACIJE O ATENTATU
Prve informacije govore da su policijsko-sigurnosne službe u Srbiji informaciju o pripremi atentata imale
još prije dva mjeseca, ali da o tome
Islamska zajednica i sam Muftija
nisu upozoreni iz Beograda.
Tužilaštvo BiH kao i SIPA nisu imali
informacija o atentatu, te su se, kako
su saopili, o ovom sluaju informirali iz medija.
Dana 22.02.2012. ministar policije
Ivica Dai izjavio je da, prema informacijama dosadašnjeg operativnog
Pokušaj da se ministar Ljaji dovede u vezu sa onima koji navodno
pripremaju atentat na muftiju Muamera Zukorlia predstavljaju samo
amaterski pokušaj pojedinaca da destabiliziraju prilike u Srbiji, saopila je
BIA.
„U ovom trenutku agencija ne raspolaže
kredibilnim podacima i informacijama
koje bi ukazivale ili dale osnov sumnji
da se zagovara, planira ili organizuje
atentat na muftiju Zukorlia, kao rezultat kriminalne grupe“ – navodi se u
odgovoru BIA.
MUFTIJA:
BIA I MUP PREUZELI
ODGOVORNOST
U intervjuu Telegrafu muftija Zukorli je ove navode BIA-e prokomentirao: „MUP i BIA su preuzeli veliku
odgovornost takvim garancijama.
Jer, bliska i ranija prošlost je dokazala koliko su tane tvrdnje politikih
i obavještajnih službi. Mi sve uzimamo s rezervom, pogotovo ako se
oglasio direktor BIA koji se oglašava
jednom u tri godine, i to sada pod
uticajem Rasima Ljajia. Sve to pomalo zaudara.“
NEPROFESIONALIZAM BIA-e
BKZ je izrazila radost zbog vrstih
HRONIKA
UFTIJE ZUKORLIA
EMANET BOŠNJACIMA
U jednom intervjuu Glavni muftija je poruio srpskim politiarima,
meu kojima su Omerovi i Ljaji, šta bi se desilo kada bi došlo do
atentata na njega:
„U našoj sandžakoj tradiciji postoje neke veze koje su prevaziene kod nekih naroda. Postoji prijateljska, porodina i, ako
hoete, plemenska povezanost i spremnost da se štiti ono što
je svoje. Ukoliko bi došlo do moje likvidacije, narednih 50 godina nijedan beogradski politiar ne bi smio doi u Sandžak.“
?
MUFTIJA: NE PLAŠIM SE!
Odgovarajui na pitanja o atentatu
na tribini revije Sandžak, Muftija je,
izmeu ostalog, kazao:
„Zabrinut sam. Maksimalno ozbiljno
sam to shvatio. inim sve što mogu
da se prema tome ophodim odgovorno, svjestan linog, porodinog
i opedruštvenog emaneta. Meutim, bez obzira na opasnost, nee me
uplašiti. Prije svega jer vjerujem u šesti imanski šart, a to je da se sve dešava Božjom voljom i odreenjem i da
nema smrti bez edžela.“
garancija izreenih od strane ministra Ivice Daia i direktora BIA
Saše Vukadinovia da bezbjednost glavnog muftije Muamer-ef. Zukorlia nije ugrožena, ali i uenje zbog neprofesionalizma direktora
BIA-e.
„Uvjereni smo da su ovakve tvrdnje rezultat pune svijesti o znaaju
bezbjednosti Muftije, odgovornosti državne vlasti, kao i njih lino.
Ipak udi obraanje javnosti direktora BIA na zahtjev ministra Rasima
Ljajia, što nije uobiajeno za ovu vrstu organizacije. Direktor BIA dopustio je sebi da politiki tumai informacije o moguim pripremama
atentata na muftiju Zukorlia, što je jasni pokazatelj da ova prepiska
dvojice inovnika vlasti ima za cilj još jedan pokušaj spašavanja vrtoglavog gubitka glasova prorežimskih stranaka u Sandžaku.
Izjava direktora BIA, ako se izuzme sami poetak, sve je osim profesionalni stav prvog ovjeka srpske tajne policije. Upuštajui se u ocjenu
intelektualnog kvaliteta onih koji navodno amaterski pokušavaju destabilizirati državu, obini je cinizam i pretencioznost jedne dnevnopolitike porudžbine.“
HISTERIJA LJAJIA I OMEROVIA
Na vijest o pripremanju atentata, pored ozbiljnih bilo je i vrlo neozbiljnih izjava u emu su prednjaili Rasim Ljaji i Meho Omerovi,
koji je inae lan Odbora za bezbjednost Skupštine Srbije.
RASIM LJAJI: „udi me kako Muftija, da bi sebi pridao na važnosti,
nije pomenuo da zaveru vode Ujedinjene nacije. Ovo je toliko besmisleno da verujem da mu nee poverovati ni oni koji su ga do sada
slepo sledili.”
MEHO OMEROVI: „Muamer Zukorli želi samo da ‹oajniki› skrene pažnju na sebe. Muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli poeo je svojim izjavama da nas zasmejava.“
Sline komentare imali su i Ljajievi endžioovci orovi i Crnišanin.
Na ovakve izjave srpskih politiara porijeklom iz Sandžaka i njihovih
poslušnika Glavni muftija u intervjuu za Dnevni avaz odgovara:
„Zašto se Rasim Ljaji i njegovi ljudi u dva dana nervozno javljaju da
komentiraju sve to? Omalovažavanje takve najave i informacije može
se tumaiti na dva naina. Jedan je umiješanost, pa se želi minimizirati potreba bavljenja tom temom. Oni su zaprepašteni time kako
smo sve saznali, a ne iz odgovornosti prema moguem napadu. To se
može tumaiti i kao režimski zadatak.“
„Ja sam borac na Božjem putu i moja
imanska energija nee dozvoliti neasnim ljudima da me uplaše, ma
kako bilo ozbiljno. Ovo je Sandžak.
Ovdje postoje energije koje nisu kao
na drugim prostorima. Ma koliko mislili da su superiorni s aspekta države
i državnih struktura, obavještajnih
službi, mi ovdje nismo za igru! Oni s
nama nee lako izai na kraj. Moraju
sebi postaviti pitanje jesam li im opasniji živ ili mrtav. Sve to uzimam u
obzir i nee me pokolebati da nastavim ovim putem!“
ODGOVORNI TADI, LJAJI I UGLJANIN
„Ja sam ozbiljno shvatio informaciju
da je moja sigurnost ugrožena i ako
mi se išta desi odgovorni e biti Boris
Tadi, Rasim Ljaji i Sulejman Ugljanin. Jer moje iskustvo od dvije decenije govori da se u Srbiji ništa tako
krupno ne može desiti bez saglasnosti i zavjere vrha države ili važnih
državnih struktura. Svakako, mi ne
želimo niti paniiti, niti biti neodgovorni.“
ZAMJERIO SAM SE POLITIKOKRIMINALNIM GLAVEŠINAMA
„Nije teško nai ko u ovom sluaju
ima motiv, ko ima cilj i koja je zainteresirana strana. Ja se posljednjih
mjeseci i godina jesam zamjerio politiko-kriminalnim glavešinama u Beogradu i Sandžaku i nema sumnje da
su oni najviše zainteresirani da mene
nema, obzirom na to da su pokazali
nesposobnost i slabost da se sa mnom
obraunaju na regularan, pravno valjan nain, odnosno intelektualno.
Ipak, želim vjerovati da e državne
strukture, posebno njihovi vrhovi,
biti savjesni i da e prevagnuti svijest
o ozbiljnosti eventualno takvog ina.“
JESAM LI IM OPASNIJI ŽIV ILI MRTAV
15
SU
LJI
-BOŠKAILO
HRONIKA
era
Bis
P
16
KAD BI SE
DESILO TO ŠTO
SE SPREMALO
oslije svoje pobjede najjai
bokser svijeta Kliko ree
kako je boksovati za šampiona svijeta odmor prema
niskim i prljavim udarcima u politici. Odmah mi pade na pamet
Sandžak. Šta e tek kod nas u Sandžaku donijeti ovi naredni dani
i proljee iz ove cie zime koja se
ne pamti? A ako se po ovoj zimi
proljee poznaje, onda emo imati
žestoko proljee. Bojim se da takvo
nee imati nigdje u svijetu, upravo
jer se lome koplja izmeu starog i
novog sistema, starog i novog vremena, u borbi prljavih i niskih udaraca sa kojima smo ve zapoeli.
Koje e to proljetne oluje zahvatiti
naš Sandžak, jer znam da smo mi
poseban narod u svemu, posebni
po sranosti, temperamentu, estitosti, poštovanju i nepoštovanju,
po poslušnosti i neposlušnosti. Bit
e to sandžako burno proljee.
I tako kreem da analiziram taj svoj
narod koji je u Sandžak došao dobrim dijelom i zbog krvnih osveta.
Kreem i od Klimenti ije gene na
hiljade i hiljade Sandžaklija u sebi
nosi. Nije ni jaka turska sila mogla
da ih obuzda i smiri. Morali su ih
rasturiti po svijetu kako bi im smanjili buntovnost. E te gene, koji
ni mono Osmansko carstvo nije
moglo da ukroti, jer su udo, danas veina Sandžaklija nosi u sebi.
No, nosi Sandžaklija i ono plemensko zajedništvo i pomaganje jedni
drugih kada treba. I po tome su
Sandžaklije poznate u svijetu. Valjda je to ta supstanca koja nam je
data kako bismo opstali, supstanca
u nama koja nosi to buntovniko i
neposlušno kada nam se nešto namee, nešto što nije naše i što ne želimo. Mi smo narod kojeg nosi želja
za širinom, kojeg nosi i ona „besa“,
narod koji je na sve spreman kada
želi da ostvari ono što je zacrtao i
da bude ono što u duši jeste.
Sve ja to znam, ali da predizborna
trka u Sandžaku može da znai i
likvidaciju ovjeka, to ježi kožu i
onome ko zna da je sve mogue.
Facebook je danas najmonija komunikacija, pa tako i ja koristim
to sredstvo kada hou da saznam
prave novosti u svijetu i o životu.
Obini ljudi tu postavljaju i propagiraju svoje želje, svoj život,
svoj svijet i svoju orijentaciju. Na
stotine je proslijeenih linkova i
komentara o vijesti da je pripremana likvidacija glavnog muftije
Zukorlia, pa onda prosljeivanje
njegove biograje, zatim „njegov
emanet“... To ne može a da ne uzdrma i najimunijeg. Poinjem tako
pod tim utjecajem informacija koje
me okružuju da iz dalekog i mirnog svijeta, iz do perfekcije sreene zemlje Njemake razmišljam šta
bi bilo kada bi to bilo.
Pa iako me Bog obdario fantazijom
da pišem i stvaram nove svjetove u
romanima, ja nemam toliku fantaziju da vidim tu katastrofu koju bi
donijelo tako nešto.
No, ja ne odustajem od želje za novim saznanjem i tako pokušavam
da saberem one koji ga mrze i one
koji ga vole. Znam da je najjaa kazna kada te neko „lupi po džepu“,
pa pretpostavljam da i ova mržnja
ili ljubav prema njemu mora da
ima nansijsku motivaciju za to.
Poinjem da tražim takve. Mrze ga
„Zilkievci“, mrze ga „Ugljaninovci“... Da li ga mrze „Rasimovci“
ne znam, jer njegovi glasai su bili
„Muftijevci“. Razmišljam i zapisujem.
Onda kreem da brojim one koji
ga vole, pa poinjem od njegove
biograje i njegovih djela koje je
ostavljao za sobom. Piše u biograji da je prvo napravio jak Mešihat
i obdaništa za predškolsku djecu,
gdje su ta djeica odlazila i gdje su
od malih nogu uena vjeri i moralu. Znai, to su njegovi potencijalni
ljudi. Pa brojim koga je sa asopisom „Glas islama“, koji je pokrenuo, sve dobio na svojoj strani. I
tu je pokupio mnogo onih koji ga
vole. O kome god se dobro pisalo,
to su sada njegovi. Na red sada, po
njegovoj biograji, dolazi Izdavaka kua „El-Kelimeh“, koja je na
milione knjiga odštampala i koje su
ušle u naše domove i unijele makar
malo kulture. Pa onda dolazi na
red Internacionalni univerzitet, na
kojem su diplome dobile na hiljade
studenata. Iza tih studenata stoje
njihove porodice i roaci. I to ogro-
mna brojka. Idem dalje i raunam
koliko je samo sirotinje na njegovoj
strani na koje on nije zaboravio. Te
narodne kuhinje su zaista veliko
djelo. ovjek koji ima danas u izobilju da jede, naravno da ne može
da shvati koja je radost onoga koji
poslije gladi dobije makar jednom
dnevno topli obrok. I tako raunam da je mnogo onih koji bi bili
pogoeni onim što se tom još mladom ovjeku spremalo. Zamislite,
uzeti život ovjeku koji je svojom
vizijom, ipak, po ovoj mojoj raunici, preporodio taj naš vjekovima,
i prirodnim i ljudskim nepogodama, i vlašu, ubijani kraj?
Ko bi to mogao biti za to spreman?
Nešto razmišljam koliko samo ljudi srpske vjeroispovijesti rade i
školuju se kod „njega“? Mnogo.
I taj ovjek, iako kritikuje vlast u
Beogradu, ipak ne mrzi taj srpski
narod. Ne. U to sam ubijeena. Radei nekoliko godina na Internacionalnom univerzitetu u Novom
Pazaru znam koliko samo profesora iz cijele Srbije i Crne Gore tu radi
i niti jedan taj profesor ili student
tu nije bio degradiran jer je Srbin ili
jer nije musliman.
Takav je sluaj i sa „njegovim“ televizijama.
I na kraju te katastrofe, koju zamišljam, kada bi se desilo to što se
spremalo, vidim na hiljade ljudi
koji bi bili spremni poginuti za tog
ovjeka koji je neka vrsta „zvijezde Sandžaka“. Vidim onda onog
gena u Sandžakliji koji ne zaboravlja i kod koga je želja za osvetom,
za nešto što mu je silom uzeto, nezamjenjiva i prepadnem se te slike. Bože, ko bi bio taj da to smije
uraditi. Zamislite još, uzeti život
mladom ocu sedmore djece? Originalu Sandžaka, koji ima toliko
dobrih strana. Ima on, kao i svaki
živi ovjek što ima, i mahana. No,
te njegove mahane su, sve dok su
mali skandali iz svijeta svjetskih
zvijezda, podnošljive. Uostalom, to
je hrana narodu koji voli da pria,
koji ih ili odobrava ili ne odobrava.
Te njegove mahane narod i zabavlja. I ti bijeli džipovi koji su postali
dio njega i taj luksuz kojeg on voli
nešto su što je ak simpatino. Uostalom, gdje ste vidjeli svjetsku
zvijezdu danas bez luksuza? A on
jeste svjetska zvijezda, ali ona koja
živi u jednoj provinciji, i to narod
voli.
Na kraju razmišljam, da nije njega
narod u Novom Pazaru bi umro
od dosade. On je sada ta zvijezda
Sandžaka i olienje Sandžaklije i sa
tim - da se desilo to sto se spremalo
– nedostajao bi i onom ko ga nije
volio.
KOGA VOLI, A KOGA
BOLI ANELINA DŽOLI
U
lmu „U zemlji krvi i meda“, kojeg je režirala
Angelina Džoli, tema je silovanje Bošnjakinje
od strane srpskog vojnika. Silovanje se desilo u
vrijeme agresije Srbije na BiH.
Do sada je snimljeno nekoliko ratnih lmova koji tretiraju ovu problematiku u kojima glavna junakinja nosi
bošnjako muslimansko ime. Nemanja Kusturica je snimio lm „Život je udo“ u kojem je junakinja Sabaha.
Jasmila Žbani je snimila lm „Grbavica“ u kojem je junakinja Esma. Pa i u lmu „Snijeg“ Aide Begi junakinja je Alma. Najvaljeno je i snimanje lma sa naslovom
„Halima“. Ali, nijedan od spomenutih lmova nije tako
podijelio srpsku i bošnjaku, pa i svjetsku publiku, kao
lm Aneline Džoli.
U poetku, kada se saznalo za scenarij lma, ideju Aneline Džoli mnogi Bošnjaci su doekali na nož. Aneli-
na im je poruila: „Ne osuujte me prije nego pogledate
lm!“
Sigurno ima mnogo Bošnjaka kojima se radnja lma „U
zemlji krvi i meda“ nije i nee svidjeti. Ali, nain na koji
je Anelina stala uz Bosnu i bošnjake žrtve i sa koliko
emocija govori o zlu koje se desilo u agresiji na BiH, a da
joj je lm samo povod za takve istupe, uinio ju je novom bosanskom kraljicom! Dok je boravila u Sarajevu
zbog promocije svoga lma, Bošnjaci su u njoj vidjeli samog meleka oaravajue ljepote! Odavno neko nije tako
prilegao srcu Bošnjacima kao Anelina, ije ime se na
bosanskom jeziku izgovara kao Meleka!
HRONIKA
N. L.
Preuzeto iz Svebošnjakog nacionalnog mjesenika
PANBOŠNJAK
17
TRGOKEMO
t r a d e
t r a n s p o r t
a n d
m o r e
Kua za Vašu Kuu
www.trgokemo.com
Dubrovaka bb
phone/fax: + 381 20.360.181
email: office@trgokemo.com
Trg Isa-bega Ishakovia
Novi Pazar
020/337-870
HRONIKA
IMAMO O
DA PRIAMO DJ
18
D
evetnaest godina poslije, 27.02.2012. godine
u Prijepolju je održana
Komemorativna akademija „Štrpci bez mezara“ za 19 graana Sandžaka (18 Bošnjaka i jedan Hrvat) otetih u stanici
Štrpci 1993.
Akademiji su prisustvovali vrhovni
vjerski poglavar Bošnjaka reisu-lulema dr. Mustafa-ef. Ceri, glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli te brojne delegacije Islamske zajednice,
Narodnog vijea Sandžaka, Bošnjakog nacionalnog vijea, Bošnjake
demokratske zajednice, Bošnjake
kulturne zajednice, Bošnjake nacionalne fondacije, Internacionalnog
univerziteta u Novom Pazaru, Lige
za Sandžak i dr.
Neposredno prije poetka Akademije, delegaciju iz BiH na elu sa Reisu-l-ulemom u prostorijama BNV-a
u Prijepolju primio je predsjednik
Samir Tandir u društvu glavnog
muftije Muamer-ef. Zukorlia, dr.
Mevluda Dudia, Rešad-ef. Plojovia, Hajra-ef. Tutia, Seada Šairoia
i dr. Admira Muratovia.
Na poetku Akademije u ime domaina obratio se predsjednik Samir
Tandir. Potom su se prisutnoj rodbini i prijateljima stradalih u Štrpcima
te ostalim gostima obratili glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli i reisul-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri.
Nakon akademije uslijedilo je tradicionalni mimohod šutnje do spomenika stradalim u Štrpcima u Šarampovu. Kolonu od više hiljada ljudi
predvodio je Reisu-l-ulema, koji je
ispred spomenika prouio dovu za
šehide Štrbaca.
Kolona se zaustavljala dva puta:
ispred zgrade Suda i zgrade Opine u Prijepolju u znak protesta što
državni organi Republike Srbije ni
dan-danas nisu ništa poduzeli da se
poinitelji ovog genocida adekvatno
kazne.
Predsjednik BNV-a gospodin Samir
Tandir je u duhu dobrog domaina
poselamio prisutne lanove porodica iji su najmiliji oteti na željeznikoj stanici Štrpci, Reisu-l-ulemu,
Glavnog muftiju i sve ostale prisutne goste koji su za ovu priliku došli
iz svih sandžakih gradova, BiH i dijaspore. On je u ime BNV-a poruio
porodicama stradalih da nisu same
HRONIKA
OBAVEZU
i da nedužne i nevine putnike voza
„Loven 671“ nismo zaboravili. On
je takoer naglasio važnost što Komemorativnoj akademiji prisustvuju i pripadnici srpskog, crnogorskog
i romskog naroda.
Tandir je takoer naglasio da je od
otmice u Štrpcima prošlo 19 godina,
a da još uvijek nisu otkriveni inspiratori ovog strašnog zloina, niti su
porodice dobile i najmanju reparaciju, ak ni mezarje. „Meutim,
ono što naroito nas Bošnjake, ali i
sve ljude, treba posebno da zabrine
injenica da laboratorija zla koja je
proizvela Slobodana Miloševia, Radovana Karadžia, Ratka Mladia,
Milana i Sredoja Lukia ne samo da
nije uništena niti demontirana, ve
nažalost ona još uvijek radi, samo je
metod rada malo drugaiji, sostici-
raniji, ako taj izraz može da stoji uz
laboratoriju zla“ – rekao je Tandir i
dodao da je za to najbolji dokaz da
aktuelna vlada RS-a haškim optuženicima za najteže zloine plaa
najskuplje advokate, a njihovim porodicama kupuje automobile i stanove, dok za porodice iji su lanovi
oteti u Štrpcima nema ništa.
Tandir je takoer poruio da Bošnjaci nikad nee odustati od zahtjeva
da se ispita puna odgovornost sadašnjeg politikog, državnog, vojnog i policijskog vrha zbog ueša u
otmici, sa posebnim osvrtom na tadašnjeg predsjednika SR Jugoslavije
Dobricu osia, navodei da je to razlog pokretanja peticije da se plato
ispred prijepoljskog Doma kulture
nazove Trg otetih u Štrpcima.
MUFTIJA ZUKORLI: POSLIJE
SJEVERINA I ŠTRBACA NIKO NAM
NEMA PRAVO DRŽATI MORALNE
LEKCIJE
Nakon Tandira, skupu se obratio
glavni muftija Muamer-ef. Zukorli
koji je na samom poetku naglasio
da je povod skupa emocija:
„Emocija je jedna od najznaajnijih
dimenzija ovjeka. Nešto što ga ini
razliitim od drugih živih bia, nešto što mu daje mogunost da bude
plemenit. Ali, emocija ima i drugu,
tamnu stranu i ako se otme kontroli,
ona postaje i prerasta u ono što je suprotnost plemenitosti. Mi Bošnjaci
cijelo jedno stoljee smo u iskušenju
kako da odgovorimo na sve ono što
nam se dešava - toliko nasilja, nepravde i stradanja. Vjerujem da ne
postoji narod na svijetu koji je pre-
DJECI
JECI O ŠTRPCIMA
19
HRONIKA
RADIKALNI SMO ZA
ONE KOJI NAM RADE
O GLAVI
Prije neki dan jedan
me novinar upitao:
„Da li je tano da
ste Vi radikalni?“
Radikal je opasan
ovjek. Rekao sam:
„Da, ja sam radikalan
i opasan. Za koga?
Za sve one koji rade o
glavi mome narodu.“
Jesam, i ponavljam
to, i takav u biti, jer
samo tako izreen
glas se pomalo uje.
Prevodit e ga ko
kako želi. Neka ga
prevede svako na
svoj jezik i neka ga
razumije ko kako
hoe. Zaista, poslije
Srebrenice, poslije
Sjeverina, poslije
otmice u Štrpcima
niko nema pravo
nama držati moralnu
lekciju!“
20
živio nešto slino, ovoliko ili možda
manje, a da nije otišao u drugu krajnost, a da nije ili nestao ili se deformirao u mržnju ili želju za osvetom.
Mnogo puta sam se pitao kako su to
Bošnjaci uspjeli da ostanu plemeniti
i humani, uprkos tolikom stradanju.
Našao sam odgovor u islamu i našoj bošnjakoj tradiciji. I zato, brao
i sestre, imamo pravo biti ponosni
makar sjeanjem na žrtve otmice u
Štrpcima. Okolnosti u kojima se to
desilo, odnos države i državnih organa i najodgovornijih u državi prema tome tada, pa sve do sada, uprkos svemu tome, mi imamo pravo i
razloga biti ponosni na sebe, svoju
vjeru, svoju naciju i svoju tradiciju.
Teško je pripadati narodu koji je sve
to preživio i proživio, ali vjerujte, još
teže je pripadati zajednici, grupi ili
narodu koji su izrodili zloince. Bolje je biti dio žrtve nego dio zloina
na bilo koji nain. Zato sa punim
pravom, odvažnošu i ponosom dižemo glas protiv ove nehumane šutnje državnog sistema vlasti do najvišeg vrha. Tada su šutjeli predsjednik
SRJ Dobrica osi, predsjednik Srbije Slobodan Miloševi, šutjeli i tako
omoguili zloincima da ove nevine ljude otmu i ubiju. Šutjeli dok i
zvanino ta država nije bila u ratu i
nije, navodno, imala nikakve veze sa
tim ratom. Danas, nakon 19 godina,
i ova vlast sa svojim predsjednikom
šuti. Odnos države prema otmici u
Štrpcima predstavlja najjasniju ilustraciju odnosa prema Bošnjacima
kao narodu. Desilo se, pa šta!? Oteti
ljudi u sred bijela dana, državljani
države koja, navodno, nije u ratu i
šta se poslije toga desilo? Ništa se
nije desilo! I dan-danas isto tako.
Nažalost, takav je odnos države prema nama. Sve ovo što nam pripada
kao ljudima, kao graanima, kao
naciji, kao zajednici, ak i ono što
nam je ovakvim Ustavom zagarantirano – sve to je normalno za druge
narode i zajednice. Za nas: ako podignete glas da tražite to pravo, onda
vas nazivaju radikalnim i opasnim,
onda vi destabilizirate prostor, onda
vi iznosite govor mržnje, onda ste vi
problem, vi ste opasnost!
MLADE GENERACIJE ULIJEVAJU
OPTIMIZAM I IZRASTAJU NA
SLOBODI
Osvrui se na još uvijek nepostignuti sudski epilog za otmicu u
Štrpcima, muftija Zukorli je govo-
rio o nesposobnosti predstavnika vlasti i države Srbije da
shvate da vlast ima smisla samo
ukoliko predstavlja servis graanima koji su je birali. „U protivnom,
vršenje vlasti se pretvara u sramotu
koje e se stidjeti svi oni koji vrše tu
vlast“ – naglasio je Muftija i dodao
da ipak ima prostora za optimizam
jer živimo u vremenu odrastanja
mladih Bošnjaka i Bošnjakinja, graana i graanki ovog prostora koji
e biti drugaiji od ranijih generacija
kojima su totalitarne ideologije uništile osjeaj za slobodu, slobodarski
poriv i uspjeli ih deformirati.
„Ja sam ponosan na mlade naraštaje
koji više ne pripadaju tome svijetu,
koji slobodu ne daju ni za šta, koji
žele budunost graditi svojom rukom i koji nee pristajati da se odriu vjere da bi sauvali glavu na ramenima, kao što je do sada držana
lekcija. To je naš put, taj put je sve izvjesniji, on je sve svjetliji i ja se zbog
toga ponosim i zato podvlaim da
Bošnjaci imaju pravo na optimizam
i imaju pravo na sopstvenu budunost. Sa ovim historijskim resursom
mira, pacizma, opredijeljenosti ka
slobodi i miru – što Bošnjaci više ni-
HRONIKA
kada ne moraju dokazivati,
jer su ga dokazali mnogo
puta - mi emo, zapravo,
biti bogatstvo i države Srbije i cijeloga Balkana, jer
nosimo u sebi toliko humanosti, ljubavi prema svemu
što je pozitivno i svu gorinu tragedije pretvorit emo
u svijetlu budunost nas, ali
i onih koji žive sa nama ili
pored nas. Ali, isto tako sa
istom odlunošu i istom
snagom neemo dozvoliti
onima oko nas, a pogotovu
onima koji ine vlast na bilo
kome nivou, da krune našu
slobodu, da nam otimaju
slobodu i da nas smatraju
manje vrijednima. To je vrijeme iza nas i ubrzo e se to,
ako Bog da, pokazati!“
Muftija se na kraju posebno zahvalio Reisu-l-ulemi
što je uprkos obavezama
prihvatio da bude sa porodicama otetih iz Štrbaca i
Bošnjacima Sandžaka ovog
dana u Prijepolju: „Reisul-ulema svakako jeste poglavar Islamske zajednice,
ali smo imali i ranije reisul-ulema. Ta pozicija jeste važna, ali
vjerujte, od pozicija su važniji ljudi.
Ahmedija jeste važna, ali glava pod
ahmedijom je još važnija. Ono što
mene ini jako ponosnim jeste što
mi u Reisu-l-ulemi imamo vrhovnog vjerskog poglavara, ali mi isto
tako imamo svog nacionalnog predvodnika, svog nacionalnog roditelja.
Moram kazati da sam to i lino osjetio u trenucima kada mi je najteže
bilo u ovoj teškoj borbi na Božjem
putu i na putu ostvarivanja slobode i prava za Bošnjake, a posebno
ovdje u Sandžaku. Uvijek je bio tu
da mi da podršku i ovjek je koji je
jako rano shvatio da nema razlike
izmeu Bošnjaka u BiH i Bošnjaka
u Sandžaku i da se ne smije dozvoliti Drini, uprkos njenoj krvavoj historiji, uprkos njenoj valovitosti, da
bude nepremostiva. Zahvaljujui
njemu, mi Bošnjaci imamo nacionalnu budunost u zajedništvu i oni
koji ga slijede u široj civilizacijskoj i
nacionalnoj poruci. Imamo priliku
da izrastemo u pravi narod koji e
osjeati i izgraivati veze izmeu
Sarajeva i Novoga Pazara i Prijepolja
i Bošnjaka na Kosovu i Makedoniji,
Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i cijeloj dijaspori. Imamo ovjeka koji
zna da pristanak na atomizaciju, na
cijepanje, na usitnjavanje jeste posljednja faza u pripremi za naš konani nestanak. On je podigao glas i
razvio bajrak. Svakako da mu je lakše bilo da se, kao mnogi drugi na visokim pozicijama, ušuti, da prihvati
kompromis, da odustane od onoga
što nam pripada kao narodu i u vjeri
i u naciji. Njemu bi lino i njegovoj
porodici bilo mnogo lakše, ali lakše
je obino jeftinije, a ono teže je skuplje i vrjednije. Zato, budite ponosni
na svog Reisu-l-ulemu, na svog poglavara i zajedno sa njim, ako Bog
da, nastavimo put u implementaciji
naše vjere i ostvarenju line i nacionalne slobode.“
ZBOG IZNIMNE VAŽNOSTI GOVOR REISU-L-ULEME
DR. CERIA PRENOSIMO U CIJELOSTI
IMAMO OBAVEZU
DA PRIAMO DJECI O ŠTRPCIMA
Došao sam u Prijepolje da podijelim sa Vama jedan tužan osjeaj da
i nakon devetnaest godina ne znamo gdje su kosti naše brae. Teško
je kada ne možete ne samo za života
biti u miru, ve i kada odete sa ovoga
svijeta ne možete biti mirni zato što
ne znate na koji nain su pogubljeni,
na koji nain su oteti i ne znate gdje
im se kosti nalaze. Možete zamisliti kako se osjeaju lanovi porodice
kad moraju to sve trpjeti, i zato smo
mi ovdje došli da sa njima podijelimo tu bol.
Mogu Vam oduzeti i kuu i zemlju,
evo mogu Vam oduzeti i najmilije, mogu Vas protjerati, mogu Vam
oduzeti ono što ste cijelog života
zaradili, kao što se to nama dogaa,
ali jednu stvar ne mogu Vam nikad
oduzeti, a to je vjera u srcu koju
nosite. Na drugoj strani, svi e Vas
ostaviti, i roditelji, kada treba da se
raun polaže pred Bogom, i djeca,
i komšije i prijatelji, ali ima Jedan
Koji nas nikad ne ostavlja i uvijek
eka da Mu se vratimo. To je Gospodar, Allah Uzvišeni, koji eka da
se vratimo u krilo Njegove milosti
i rahata. Zbog toga se kaže u jednoj
izreci koju mi itamo kao hadis, koja
je prisutna gotovo u svim religijama
i tradicijama, a neki kažu da vodi
porijeklo od Konfuija, uvenog kineskog lozofa: „Bit eš pravi vjernik,
bit eš pravi ovjek kada budeš želio drugome ono što sam sebi želiš.“ Drugim
rijeima, u negativnom smislu, kad
ne budeš inio drugome ono što ne
bi želio da tebi drugi uini. To je ta-
REISUL-ULEMA JE NAŠ
NACIONALNI RODITELJ
21
HRONIKA
kozvano zlatno pravilo ili golden rul,
kako kažu, na kome se zasniva ideja
o suosjeanju ili ideja o tome da dijeliš i dobro i zlo sa ljudima, komšijama sa kojima živiš. Mi smo danas
došli upravo iz te potrebe i motivacije da podijelimo tugu, žalost sa
porodicama devetnaestero naše brae kojima se ne zna trag i ne zna se
kako su otišli sa ovoga svijeta.
KOLIKO VRIJEDI LJUDSKI ŽIVOT
22
Kako se kaže u Kur’anu, jedan ljudski život vrijedi kao cijelo ovjeanstvo. Onaj ko ubije jednog ovjeka,
isto kao da je ubio cijelo ovjeanstvo. Onaj ko spasi jednoga ovjeka,
isto kao da je spasio cijelo ovjeanstvo. Ovdje nije u pitanju broj, nego
odnos prema ovjeku kao takvom.
Zbog toga osjeam potrebu da ponovo naglasim:
MI SMO U OVOJ GENERACIJI KAO NA
SUDNJEM DANU
Draga brao i sestre, mogu nam ili
mogu Vam uzeti sve, kao što se dogaalo za ovih zadnjih sto godina,
da smo mi jedini narod na Balkanu
koji stalno mora poinjati ispoetka.
Rijetke su porodice koje su naslijedile od svoga djeda, oca imetak i
kontinuirano imaju stabilnost svoga
doma. Mi smo narod koji se ve nekoliko puta u zadnjih sto godina generacijski morao seliti, odnosno napuštati svoj imetak, dom, kuu, onu
koju mu je gradio otac, i poinjati ispoetka. Tako nam se dogodilo i devedesetih godina: Oni koji su napravili kue, imali svoj dom, sanjali o
budunosti svoje djece, odjedanput
su morali sve to napustiti i otii negdje daleko, poeti opet ispoetka, ali
ne znaju ni oni sada koliko e opet
morati uložiti truda, osigurati ili sakupiti sredstava za život i hoe li to
biti trajne vrijednosti da daju, uru-
e svojoj djeci da ih naslijede, hoe
li ponovo i njihova djeca morati da
se sele i poinju ispoetka? I tako mi
živimo u jednom ciklusu ve decenijama, više od jednoga stoljea. Gdje
je tome kraj, kad e tome doi kraj i
kad emo mi na ovome Balkanu, kao
Bošnjaci, konano moi odahnuti i
kazati svojoj djeci: „Vi ste sada osigurani, niko Vas nee goniti iz Vaše kue.“
Draga brao i sestre, kao što ree Alija Isakovi, mi smo u ovoj generaciji
kao na Sudnjem danu - svi moramo
pojedinano i kolektivno polagati ispit pred Bogom za sebe, svoju djecu
i svoju budunost. Mi smo generacija koja ne smije ostavljati dugove
djeci i unucima. I zato je jako važno
da se spozna istina o Štrpcima, ali i
o svakoj žrtvi i o svakom nedužnom
i nevinom Bošnjaku koji je izgubio
život. Moramo ga tražiti od sada do
Sudnjeg dana, dok ga ne naemo.
To je naša obaveza.
Kao što su drugi narodi shvatili da
moraju imati pravilo, to mora za nas
važiti: svaki Bošnjak mora biti odgovoran za drugog Bošnjaka. Hoemo
li to primijeniti u životu - ostaje da
se vidi, ali to je ideal kojem težimo.
SVE SMO SVJESNIJI SVOJE NACIJE
Pošto se nalazimo u Prijepolju, pošto smo po vjeri muslimani i po
nacionalnom odreenju Bošnjaci,
postajemo sve više svjesni tog svog
nacionalnog prava, i to zahvaljujui upravo onima koji bi željeli da
to zaboravimo, jer uvijek trebamo
da imamo na umu da se sve nacije
nisu denirale iz same sebe, nego
u odnosu na one koji su ih negirali. Tako i mi Bošnjaci, uz sve ovo što
nam se ini, trebamo nekada kazati
hvala onima koji nas prisiljavaju da
ponemo razmišljati o samima sebi,
svojim nacionalnim pravima i nacionalnoj svijesti, o našem zajedništvu i
o tome da moramo voditi brigu jedni o drugima.
ŽELE NAS UBIJEDITI DA SMO
BEZVRIJEDNI
Želim da ovdje podijelim nešto sa
Vama. Nas muslimane gotovo u
itavom svijetu kroz vrlo perdno
smišljenu propagandu stalno stavljaju u kontekst nasilnika, štaviše
terorista. Jedino se govori o tome
da postoje islamski teroristi. Jeste
li uli da je ikad iko rekao atribut
bilo koje druge religije uz imenicu
terorista? Nije osim muslimana.
Postoji jedno pravilo da nisu svi
muslimani teroristi, ali svi teroristi su muslimani. Po deniciji, to
se tako govori. Vidite toga paradoksa! Volio bih da ovo zapamtite
zbog sebe, ne zbog njih, jer njima
nikada neemo moi to objasniti,
oni znaju da govore laž, ali njima
je jako važno da muslimane ubijede, da ponu vjerovati o sebi da
su bezvrijedni i da kao takvi o sebi
ponu razmišljati u svojoj duši da
su zapravo nasilnici, te da žive sa
tom krivnjom. Ali vidite, islam je
vjera nastala iz korijena rijei selam
što znai mir. A musliman, prema
toj deniciji, šta znai musliman?
Miroljubiv ovjek, dragovoljno miroljubiv ovjek. Rije iman/vjera
nastala je iz korijena emn. Šta znai
na arapskom emn? Sigurnost. A šta
znai mumin? Mumin znai siguran
i pouzdan ovjek. U šta? U Boga, u
sebe i u druge. I imamo ihsan. Odakle je nastala rije ihsan? Od korijena hasen. Šta znai hasen? Lijepo. A
šta znai ihsan? Ljepota tvoga lica i
djela. A šta znai muhsin? Muhsin
znai lijep ovjek koji ti, kada ga
sretneš na ulici i kad god sa njim
razgovaraš, rijeju i djelom ini
dobroinstvo da se osjeaš lijepo.
HRONIKA
Ovo su tri kategorije ili pojma koji
ine našu vjeru. Sva lozoja naše
vjere je u ove tri rijei. Kako to znamo? Tako što je Muhammed a.s. sjedio sa svojim ashabima, poput našega sastanka kojeg mi imamo u svoje
vrijeme, i odjedanput mu je došao jedan ovjek u bijelim haljinama, sjeo
uz njega i pitao ga: „Božji Poslanie,
objasni mi šta je islam?“ Muhammed
a.s. kaže: „Upitani manje zna.“ Odnosno, onaj koji pita bolje zna od onog
kojeg pitaš. Muhammed a.s. je shvatio da je to neka vrsta pedagoškog
uenja i kroz pitanja i odgovore je
trebalo uiti one koji su tu bili prisutni. Alejhiselam kaže: „Islam je da
šehade doneseš, namaz klanjaš, pa post,
pa zekat, pa hadž...“ Onda ga pita: „Šta
je iman?“ „Iman je da oituješ da je Bog
Jedan, da vjeruješ u meleke, u Kitabe,
u poslanike, u Sudnji dan i da sve što
se zbiva i dogaa biva Božjim odreenjem.“ To su islamski i imanski šarti. Onda ga pita: „A šta je to ihsan?“
Alejhisselam kaže: „Ihsan je da vjeruješ u Allaha dž.š. iako Ga ne vidiš, jer
ako ti Njega ne vidiš, On tebe vidi.“ A
šta to u prenesenom mišljenju znai?
Muhsin, dobroinitelj je onaj ovjek
koji ini dobro drugima i koji ini
dobro openito, ne oekujui da mu
bilo ko kaže hvala za to. Zato za ono
što mi radimo i ono što svako od nas
radi, nemojte oekivati da vam neko
od ljudi kaže hvala. Radi to zato što
to vidi Allah dž.š., jer ako ti Njega ne
vidiš, On tebe vidi šta radiš.
PRIMJER POSLANIKA JUSUFA
E vidite sada, kako je moglo da se
dogodi da vjera, tradicija koja u korijenu ima poruku mira, sigurnosti i
ljepote pretvori se u to da se na takav nain doživljava kao monstrum
i opasnost za cijelo ovjeanstvo. Ko
je za to odgovoran? Odnosno kako
se dogodilo da je Jusuf a.s. morao
otii u zatvor, da mu je, kako on
kaže: „Bože, draži mi je zatvor nego da
pristanem na ono na šta me ona zove!“
Jusuf a.s., kojeg su braa bacila u bunar, pa ga onda pronašli oni putnici,
pa se poslije toga, zbog njegove ljepote, faraonova žena zaljubila u njega do te mjere da ga je pokušala silovati, te mu poderala košulju sa lea
i onda, zbog pakosti i oholosti, žena
koja je htjela da ga siluje optužuje ga
za zloin zbog kog Jusuf a.s. odlazi u
zatvor. Kad tamo dolaze pred sudiju
šta kaže Jusuf a.s? „Najbolji dokaz ko
je ovdje kriv: pogledajte sa koje strane je
košulja poderana, da li sprijeda ili straga?“ Naravno, Jusuf a.s. je ostao sedam godina u zatvoru, sve dok nije
trebalo faraonu da se objasni onaj
uveni san o sedam debelih i mršavih krava. Onome što je bio u zatvoru, kada je izlazio, Jusuf a.s. kaže:
„Spomeni me tamo, Boga ti, kod ovog
kad budeš!“ Ovaj zaboravio, ali kad
je faraon pitao: „Ko mi zna objasniti
ovaj san“, onda se ovaj sjetio: „Znam
ja, ima Jusuf.“ Onda su Jusufa izveli
iz zatvora i on objasni faraonu: „Bit
e sedam gladnih godina za sedam onih
debelih godina, odnosno uspješnih godina, rodnih. Za ovih sedam uspješnih,
odnosno rodnih godina, ostavi u hambar
žita da ti može biti za sljedeih sedam
godina, kad dou gladne godine. To
znai moraš ostaviti rezervu.“ Faraon
je bio zadovoljan time.
SMETA IM MUSLIMANSKA MIRNOA
Brao draga, zašto se odnose tako
prema muslimanima i islamu? Zašto
su se tako odnosili prema Jusufu a.s?
Njima smeta ta ljepota, njima smeta
ta muslimansaka mirnoa, oni to ne
mogu da to podnesu.
IMAMO OBAVEZU DA PRIAMO
DJECI O ŠTRPCIMA
I vidite kako se dogaa nama kao
narodu isto kao što se dogaalo
Jusufu a.s. Stalno nas optužuju za
nešto. Kada pokažemo da nam je
košulja s lea poderana, a ne sprijeda, nije ni taj dokaz dovoljan, nego
ponovo nau neku drugu optužbu i
tako u beskraj. Tako su naši djedovi
imali i tako mi sada imamo. Nažalost, naši djedovi nisu mogli da nam
sve prie ispriaju, ali zato imamo
obavezu i pravo da ispriamo našoj
djeci o Štrpcima, Srebrenici i svemu
što nam se dogaalo da se njima ne
bi dogodilo. Ovo je prilika, sa ovoga mjesta u Prijepolju, sa dubokim
osjeanjem odgovornosti i suosjeanjem sa porodicama kojima su najmiliji odvedeni ni krivi, ni dužni. I
nisu oni jedini! Ali, dok god budemo
puštali jednoga po jednog i dozvoljavali da nas odvode i da viemo:
„Nije još do mene došlo“, kada doe
do tebe onda eš se pitati: „Ima li
neko sada da mi pomogne i da me
odbrani!?“ Ne smijemo ekati da nas
sve odvedu, pa kada nas odvedu da
pitamo gdje su oni da mi pomognu.
Kako znaš sauvati svoje pravo, moraš uvati pravo svoga brata. Jedino
tako možemo opstati!
TRAŽIMO ISTINU
Ovo je prilika da sa pozicije odgovornosti koju imam pred Bogom,
svojim narodom i poviješu mog
narada pošaljem poruku mira, se-
NI NAŠA OMLADINA NE SMIJE
ZABORAVITI ŠTRPCE
Sandžaka omladina imala je
priliku organizirano prisustvovati obilježavanju godišnjice zloina u Štrpcima.
U organizaciji Omladine
BKZ-a 50 omladinaca iz Novog Pazara, Tutina i Rožaja
otputovalo je za Prijepolje na
komemoraciju zloina u Štrpcima, kojoj je prisustvovao i
reisu-l-ulema dr. Mustafa ef.
Ceri.
Omladinci su, zajedno sa graanima Prijepolja, prisustvovali komemorativnoj akademiji, a zatim i uestvovali u
tradicionalnom mimohodu
šutnje do spomenika stradalim u Štrpcima u Šarampovu.
lama, ihsana i hasena koju mi nudimo našim komšijama, posebno
srpskom narodu, kojem želim da se
osvijesti i shvati da se ne može beskrajno ponašati kao da se ništa nije
dogodilo, da nas ne mogu beskrajno
lažima utjeravati u ono što ne možemo prihvatiti, jer možemo prihvatiti
djelimino, ali ne možemo prihvatiti
neistinu i nikada neemo prihvatiti
neistinu koju naša duša ne može prihvatiti! Mi hoemo istinu, hoemo
da ujemo istinu, hoemo priznanje
za istinu i hoemo da znaju da nas
dobro uju!
KADA JE KABIL UBIO HABILA
Kada je Kabil ubio Habila? Kada je
Habil govorio svome bratu: „Zašto
me ubijaš iz pakosti i ljubomore kada
ti nisam ništa uinio?“ I kada Kabil
nije mogao shvatiti kada mu je rekao brat: „Ako me ubiješ ti eš ponijeti
moje grijehe sa svojim grijesima, ja u
biti u boljoj poziciji nego što eš biti ti.“
Ali Kabil je bio slijep, nije bio gluh,
i ubio je svoga brata, a onda nakon
izvjesnog vremena vidio crnog gavrana kako hoe da iskopa kabur za
njegovog brata i onda je Kabil shvatio i rekao sebi: „Koliko sam ja zao, i
koliko sam glup, i koliko nemam suosjeanja prema drugom ovjeku! Ni ja ne
shvaam, makar trebam pokopati svoga
brata!“ I Kabil je pokopao svoga brata. Šta to znai? Imamo i kur’ansku
i biblijsku poruku, gdje se kaže da
DEFINICIJA ISLAMA, IMANA I
IHSANA
23
HRONIKA
NE PRIHVATAM NI RIJE ŽRTVOVATI
24
Ovih dana me je jedan od novinara upitao: „Jesi li spreman da žrtvuješ
muftiju Muamera Zukorlia zato što Srbija traži?“ Pošto je novinar iz našeg naroda i shvatio sam da nešto razumije, rekao sam: „Ja ne prihvatam tvoje pitanje! Ne prihvatam ni rije žrtvovati, ali razumijem zašto me
tako pitaš.“ Znate zašto? Zato što je u Bošnjaka ve postalo rutina da
kada neki Bošnjak uspije, napravi neki pomak, kada se stavi na elo i
kada je spreman da žrtvuje život, zdravlje, imetak, porodicu i sve, i kad
napravi odreeni uspjeh i vidi se da je sposoban, odgovoran, hrabar,
uspješan, nae se neki Bošnjak koji ga zamijeni, žrtvuje ga za drugog
nesposobnog, slabog, licemjernog Bošnjaka uz podršku, odnosno, nezainteresiranost dobrih, nih, naivnih Bošnjaka i viu: „Šuti, moglo je i
gore biti! Dobro si prošao.“
ovjek može napraviti grijeh, da nije
savršen, da smo svi grješni, ali ima
nešto gore od samog zloina: NEGIRANJE ZLOINA. Negiranje genocida nas najviše boli pored rana koje
nosimo, pored zloina koji je uinjen
prema nama samo zato što smo
ovakve vjere i nacije i samo zato što
imamo potrebu za slobodom kao i
svi drugi. Nas jako boli što se želi sakriti istina i što se negira naša patnja.
Stoga, genocid je negirati genocid,
zloin je negirati zloin. Ova poruka Kur’ana i Starog i Novog Zavjeta
je ono što nas u zadnje vrijeme kao
vjernike u odnosu na druge vjernike
koji bi trebali itati Stari i Novi Zavjet kao što mi itamo Kur’an i što
ti ljudi nisu spremni da prihvate i
priznaju svoj grijeh kao što je Kabil
priznao nakon zloina u odnosu nad
svog brata Habila. Brejvik je ubio 77
ljudi u Oslu na onom ostrvu inspiriran zloincima koji su prema nama
zloin uradili, šta je njegov, odnosno
problem za nas, što Brejvik smatra
da je to što je uinio plemenito djelo
i što sada ima onih koji se spremaju da u Oslu, u Norveškoj naprave
pozorišni komad u kome on govori
o svome zloinu. Kakva je razlika
je dobio od albanskog, hrvatskog,
slovenakog, makedonskog naroda
i njihovog prava da budu slobodni
i moraju sa nama Bošnjacima proi kroz isto iskustvo i potrošiti isto
vrijeme da bi na kraju shvatili da je
naše pravo za slobodu na Balkanu i
naše pravo da živimo u miru i bez
straha. To je odluilo gdje e, šta e,
to je sveta dužnost svakog Bošnjaka
ma gdje bio. Žao nam je što Beograd
još uvijek ne može da shvati da je
prošlo vrijeme Sejda Bajramovia,
da je prošlo vrijeme izdaje u Bošnjaka i da izdaja nije vrlina mudrog
i vještina snalažljivog. Samo još u
Bošnjaka se traži da se kaže, kada
izdaš, da je to vrlina mudrog. „Gledaj kako je mudar!“ Kada izdaš, da je
to vještina snalažljivog. Ama, kako
snalažljiv - prodao ast i slobodu
svoga naroda za mali sitni položaj
i privilegije koje je navikao da uživi na raun istine, pravde i slobode
svoga naroda? Ti izdajnici moraju
biti prepoznati. Niko više nema pravo da prodaje ast, slobodu i ugled
bošnjakog naroda.
SLUAJ HUSEIN-KAPETANA
GRADAŠEVIA
izmeu Brejvika koji ne shvaa svoj
grijeh i insistira da je to njegovo plemenito djelo ubiti 77 mladia i onih
koji negiraju zloin u Srebrenici i
zloin u Štrpcima? Nema razlike izmeu njih. Zato pozivamo one koji
znaju i da mi znamo da oni znaju da
izau i olakšaju i sebi i njima kao što
je Kabil olakšao sebi kada je vidio da
je crni gavran pametniji od njega, da
makar treba ukopati svoga brata.
Kao ilustraciju toga, želim da Vam
skrenem pažnju na etiri takva sluaja u našoj povijesti. Ko se sjea
uvenog, slavnog Zmaja od Bosne
Husein-kapetana Gradaševia koji
1830-ih godina bio ve osvojio autonomnost identiteta Bošnjaka i ve
uspio da napravi autonomnu državnost BiH. Ali, kada je to završio, šta
mu se dogodilo? Pozvali su ga u Be,
i to onako da ga poaste, a onda Be
izvrši trgovinu sa Istanbulom i Husein, rahmetli, napravi veliku grešku
i ode u Istanbul. Naravno, iz Istanbula se nije vratio. Umjesto njega je
došao drugi Bošnjak, slab, nesposoban, podmitljiv i potkupljiv i tako se
zaustavio proces autonomnosti Bošnjaka i BiH.
SVETA DUŽNOST SVAKOG BOŠNJAKA
MUFTIJA DŽABI JE PROTJERAN JER
JE BIO USPJEŠAN
Mi smo braa po Ademu i Havi.
Ljudski rod jednino može opstati
na Zemlji ako imamo meusobno
saosjeanje i jedni drugima pružimo
ruku mira i pomirenja. Svjestan sam
šta kažem, i gdje to kažem, i pred
kojim ljudima govorim i naravno da
ne mogu da razumijem da ovi ništa
nisu razumjeli ni od slovenake poruke, ni od albanske poruke, ni od
crnogorske poruke, ni od hrvatske
poruke, ni od makedonske poruke
da se pravo i želja za slobodom jednoga naroda ne može uništiti. Nama
je žao što Beograd ne može da shvati i nije ništa nauio iz poruka koje
Drugi primjer. Slavni, uveni muftija mostarski Džabi. Kada se borio
sa Austro-Ugarskom za autonomiju
Islamske zajednice, posebno u mearifu, u vakufu, tada je ustalo sve – i
kuka i motika Austro-Ugarske. Meutim, on je mislio da osvoji autonomiju, ali zato što je bio uspješan,
protjeran je u Istanbul i 1918. godine
umro u Istanbulu, nije u svojoj zemlji.
DŽEMAL BIJEDI JE ŽRTVOVAN
I jedan vrlo nama blizak primjer. ovjek, koji je bio uspješan kao državnik, kao premijer bivše zajednike
države, naš uveni i poznati Džemal
HRONIKA
PRINCEZA BUSEINA I PRINCEZA
BOSNA
I na kraju, primjer našeg savremenika rah. Alije Izetbegovia. Postoji pria o uvenoj Buseini. Kada su
muslimane protjerivali iz Španije,
Anadoluzije jedna djevojica od 12
godina Buseina, ostala je iza svoga
oca, kralja Mutevida, i uzeo je jedan
gazda, kršanin, koji je odgojio u
svojoj kui, a ona nije otkrivala pravi identitet. Kada je porasla za udaju, gazda je zamolio njezinu ruku za
svoga sina. Bilo je neobino da jedan
gospodin traži ruku robinje, jer je
ona bila u položaju robinje. „Gazda
moj, nisam robinja. Ja sam princeza, moj
otac kralj je u Marekešu u Maroku. Moram mu poslati pismo da tražim izun za
udaju.“ Vidite, brao, Bosna Vam je
kao Buseina, koju su 1878. godine u
Berlinu prodavali kao robinju, i kupila je Austro-Ugraska kao robinju
i tako su se prema njoj odnosili kao
prema robinji. Kad su je 1992. godine
zabegenisali i Beograd i Zagreb da
je ožene, onako bez išta i na prepad,
onda je Bosna, odnosno Alija ustao i
kazao: „Ali, Bosna nije robinja, Bosna
je princeza. Jeste da joj je lice sada malo
ranjeno i ponekad, kada gledate ovako
kartu, izgleda ružno, ali imaju ovi frizeri
koji e, Ako Bog da, napraviti, bit e to
najljepše lice na Balkanu. Ako Bog da,
pravo princezino lice.“
SVE MOŽEMO PODNIJETI
Hou da Vam kažem ovdje i da me
uju svi koji bilježe, a bilježe oito.
Samo bilježite i samo lažite koliko
god možete! Sve možemo podnijeti,
nemojte se sekirati za nas, mi se više
sekiramo za Vas i od naših i vaših.
Ali, hou da Vam kažem, ovaj Muftija kojeg ovdje vidite, nisam u rodu
nikakvom s njim, a volio bih da jesam. Ima on veliku familiju i svi su
hodže, sve u hodže dao. Ovi išli
tamo u partiju, njegov babo i njegova
porodica slala djecu u medresu. Mi
smo seljaci i seljaka djeca, išli smo u
medresu i svi ovi bena, bena Bošnjaci
oni su išli u velike škole. Sad kad je
postalo važno, oni kažu: „Vi ste seljaci!“ Elhamdulillah, ja seljak sa Dukacije, da znate. I nažalost ili naradost,
kod Bošnjaka ima još jedan fenomen,
da sa obinim Bošnjakom sa sela,
kako oni kažu, sa seljakom, sjedite
popiti kahvu, on e Vam bolje objasniti stanje bošnjakog naroda i šta bi
trebalo da se radi i bit e pouzdaniji
nego oni koji odu kroz velike škole i
imaju diplome. Mi smo jedini narod
koji još uvijek nije uspio da odgoji
intelektualnu elitu koja e stati u saf
svoga naroda i bit s njim. To e se,
ako Bog da, promijeniti u našu korist. Zato hou da Vam kažem, muftija Muamer-ef. Zukorli je Bošnjak
koji se rijetko raa. Muftija je ovoga našega vremena delilul-zeman,
znak ovoga vremena. Zato hou da
Vas pozovem da uvate taj simbol u
Sandžaku zajedno sa mnom. Njima
smeta ahmedija koja izae i sa ponosom i hrabrošu govori istinu o svome narodu i brani njegova prava, a
ne smeta im ahmedija koju naprave
za svoje potrebe, koja blati i sramoti
bošnjaki narod.
KOJA VAS AHMEDIJA ISTINSKI
PREDSTAVLJA
Bošnjaci, od sad pa do Sudnjega
dana, morate prepoznati koja Vas
ahmedija istinski predstavlja, a koja
vas ahmedija sramoti i srami bezobrazno. Prilika je ovo da odavde i to
u ime svih naših muka, i svih naših
patnji, i svih nepravdi koju su nam
uinili i u ime ovih 19 koje su oteli,
pozivam sve Bošnjake, posebno imame, da se vrate na Pravi put i odustanu od puta izdaje i propasti! Doite
i vratite se u svoje krilo, jer da znate
- svi smo mi u jednoj Nuhovoj lai,
ponesite i vi svoju dasku i napravite!
Neka bude hrastova, nemoj da bude
bukova, jer se troši, a hrastova duže
traje. Ponesite i vi svoju dasku, ima
mjesta za sve nas, nemojte igrati igru
onih ubica našega naroda! Budite sa
svojim narodom kao što Vam pripada, ako izgovarate šehadet iskreno
u svojoj duši. Mi neemo nikome
nikako zla, ali ne možemo dopustiti
da se nama odreuje sa kime emo
komunicirati i ko e nam biti duhovni voa.
NE TESTIRAJTE NAM PREVIŠE
STRPLJENJE
Ne može nam se diktirati da se rastavljamo od svoga naroda, jer vidite, nakon raspada bivše Jugoslavije
svi su narodi dobili, ak i oni koji
ima tek 600.000 u Crnoj Gori, svoju
državu. Mi Bošnjaci još uvijek kažemo: „Neemo mi ništa za sebe zasebno, hoemo da dijelimo sa drugima
i prostor, i državu i sve, ali sa dostojanstvom i jednakošu sa svima.
Poniženja neemo, neemo diskriminacije i neemo nepravde. Zato još
jedna poruka vrlo važna: Mi Bošnjaci
možemo dugo, dugo, dugo da trpimo, imamo jako dugo strpljenje, ali
kad se potroši, onda smo drugaiji.
Zato želim da uputim odavde poruku i Zagrebu, i Briselu, i Vašingtonu,
i Ankari, i Teheranu i svima, mi još
uvijek govorimo o tome da hoemo
zajedno da živimo sa drugima, unato genocidu. Ali, onoga dana kada
kažemo: „Neemo mi više s vama ako
neete vi s nama“, onda se pitajte šta
e biti na Balkanu. Zato nemojte
puno testirati naše strpljenje, nemojte pretjerano ignorirati naše zahtjeve
kao što je zahtjev da Bošnjaci sa Kosova mogu doi slobodno u Sarajevo
sa dokumentima Republike Kosovo,
koju je sada evo i Beograd priznao,
samo još Bosna ne može da prizna,
zato što smo mi taoci srpske politike, odnosno beogradske politike. Ne
može rodbina, Bošnjaci, da posjete
Sarajevo sa Kosova zato što država
ne dopušta da ulaze sa dokumentima kosovskim, a u sve druge zemlje
mogu da idu, osim naravno u Srbiju
i u BiH. Ko e se pobrinuti o tim Bošnjacima? I kada mi dignemo glas, jer
nema onih koji bi trebali to da urade
da ne moramo mi sa ahmedijama govoriti, onda nam kažu: „Vi se miješate
u politiku.“ Naravno, brao, miješat
emo se sve dok Bošnjaci ne budu
ostvarili san o svojoj slobodi.
Bijedi. Zato što je bio uspješan u
podizanju državnosti BiH, zato što
je bio narodni lider Bosanaca, kao
iskreni Bosanac, morao je biti žrtvovan, pa je pogubljen.
25
HRONIKA
VISOKA DELEGACIJA SANDŽAKA
U SAUDIJSKOJ ARABIJI
N
26
a poziv ministra
vakufa Kraljevine
Saudijske Arabije,
Salih ibn Abdulaziz Ali
Šejha, 10.12.2012. osmolana delegacija Sandžaka,
koju su inili predstavnici
Islamske zajednice, Narodnog vijea Sandžaka i
Internacionalnog univerziteta, otputovala je u Saudijsku Arabiju.
Tokom višednevne posjete delegacija se sastala
sa ministrom vakufa ove
zemlje, vrhovnim saudijskim muftijom, te imala
niz susreta sa predstavnicima obrazovnih i kulturnih institucija ove države
u Džedi, Mekki, Medini i
Rijadu.
SAUDIJSKA ARABIJA E
POMOI BOŠNJACIMA
SANDŽAKA
Visoka delegacija Sandžaka posjetila je Upravu
mekkanskog i medinskog
harema gdje je o stanju
Bošnjaka u Sandžaku i Srbiji razgovarala sa zamjenikom predsjednika ove
uprave dr. Muhamedom
bin Nasirom el-Huzejmom. Tom prilikom domain je istakao da Uprava kao i druge nadležne
instance u Saudijskoj Arabiji prate stanje i upoznati
su sa situacijom i brojnim
problemima sa kojima
se suoavaju muslimani
u Sandžaku i Srbiji, te je
izrazio zainteresiranost da
delegacija Uprave dva harema posjeti Sandžak i na
licu mjesta utvrdi oblik i
nain pomoi sandžakim
muslimanima.
Domain je pohvalio organizaciju hadža od strane
Mešihata, rekavši da su
hadžije iz Sandžaka jedni od najorganiziranijih i
najurednijih hadžija kada
su u pitanju vjerski propisi i odnos prema haremu
Kabe i džamije Poslanika
Muhammeda a.s. u Medini, što je potvreno i zvaninim izvještajem Ministarstva hadža.
Sandžaka delegacija je
domainu poklonila runo
izatkanu sedžadu, a on je
uzvratio posebnim poklonom – dijelom pokrivaa
Kabe koji se daruje samo
posebnim gostima, iskazujui na taj nain najvei
stepen poštovanja ruko-
vodstvu Mešihata IZ-e u
Srbiji.
POSJETA ISLAMSKOM
UNIVERZITETU U MEDINI
Delegacija Sandžaka je posjetila Islamski univerzitet
u Medini i razgovarala sa
prorektorom postdiplomskih studija dr. Aidom elDžuhejlijem, direktorom
Uprave za upis studenata
dr. Abdulah ez-Zehranijem i rukovodiocem za
studentska pitanja ove
visokoškolske prestižne
ustanove dr. Sulejmanom
Rumijem. Tom prilikom
je bilo rijei o potpisivanju
sporazuma o saradnji izmeu Univerziteta u Medini i IUNP, kao i razmjeni
profesora i studenata.
Na ovom Univerzitetu
studira 20.000 studenata iz
160 zemalja. Iz Sandžaka
trenutno na ovom Univerzitetu studira preko deset
studenata.
U POSJETI GENERALNOM
SEKRETARU NEDWE
Generalni sekretar Svjetske muslimanske omladinske asocijacije dr. Saleh
S. Al Wuhejbi je u susretu
sa sandžakom delegacijom izrazio oduševljenje
i zadovoljstvo posjetom,
rezultatima Islamske zajednice i njenim aktivnostima na polju odgoja, obrazovanja i jaanja vjerske
svijesti u Sandžaku. Dr.
Saleh je visoku delegaciju
upoznao sa aktivnostima i
projektima koji se sprovode u okviru NEDWE, izrazivši spremnost da se neki
od njih realiziraju na prostoru Sandžaka i Srbije.
Generalnom
sekretaru
NEDWE je upuen poziv
da u skoroj budunosti
otvore predstavništvo u
Novom Pazaru, što e biti
most za ponovnu uspostavu diplomatskih odnosa
izmeu Kraljevine Sau-
HRONIKA
Delegaciju Mešihata primio je vrhovni muftija Saudijske Arabije Abdulaziz bin Abdullah Alu Šejh. U
dijske Arabije i Republike
Srbije.
Tokom posjete sjedištu
NEDWE u Rijadu predavanje domainima i delagacijama iz nekoliko država održao je Rešad-ef.
Plojovi. On ih je upoznao
sa aktualnim dešavanjima
i stanju muslimana na Balkanu openito, a posebno
u Srbiji, osvrnuvši se na
permanentnu
diskriminaciju režima prema pripadnicima islama, napomenuvši da je kljuni cilj
podinjavanje muslimana
volji Beograda i njihova
potpuna asimilacija.
SUSRET SA STUDENTIMA U
RIJADU
islamska pitanja, vakufe i
da’vu, gdje je imala odvojene razgovore sa elnicima ovog ministarstva, ukljuujui i ministra Saliha
bin Abdul Aziza Alu Šejha
i njegovog zamjenika dr.
Abdul Aziza bin Abdullaha el-Ammara.
Šef delegacije Rešad-ef.
Plojovi upoznao je Ministra o svim dešavanjima
vezanim za težak položaj islama i muslimana u
Sandžaku i Srbiji i nastojanjima režima da otme
vakufsku imovinu iz ruku
Islamske zajednice, onemogui rad njenih odgojno-obrazovnih ustanova,
te da napadima na Islamsku zajednicu ugrozi njen
integritet i jedinstvo muslimana.
Ministar Salih bin Abdul
Aziz Alu Šejh je podržao
Mešihat na putu razvoja
odgojno-obrazovnih ustanova i oživljavanja vjerske
misli, kao i uvršivanja
vjere u praktinom smislu,
naglasivši da je vrijeme
kroz koje prolazi Mešihat
i muslimani u Srbiji vrijeme uspostavljanja vjerskih
i nacionalnih institucija
za koje je najvažnije da
budu jake i stabilne, što se
može postii samo ukoliko
ih predvode obrazovani,
iskreni i pošteni ljudi. Takoer je podsjetio da uspostavljanje jakih i kvalitetnih institucija neminovno
prati osporavanje i brojni
problemi, što je sluaj sa
Mešihatom u Sandžaku,
te da je to prva faza nakon
koje slijedi prihvaanje i
priznanje.
On je izrazio veliko interesiranje za uslove života
muslimana u Srbiji, poseb-
Visoka delegacija Sandžaka je 16.02.2012. doputovala u Rijad. Istoga dana je
imala susret sa bošnjakim
studentima iz Bosne i
Sandžaka, koji studiraju
U POSJETI AMBASADORU BOSNE I
u saudijskoj prijestolnici
i u gradu Kasimu koji je
HERCEGOVINE
od nje udaljen oko 200
Visoka delegacija Sandžaka je
km.
18.02.2012. posjetila u Rijadu ambasaRektor IUNP je održao
dora BiH u Saudijskoj Arabiji Razima
predavanje u kojem je
olia.
istakao važnost sticanja
znanja i ulogu obrazo- U srdanom i bratskom razgovoru oni su
vanja u izgradnji zdrave
linosti i zdravog društva. Na Univerzitetu u
Rijadu studira preko
70.000, a na Univerzitetu u Kasimu preko
50.000 studenata.
no u Sandžaku, osvrnuvši
se na stanje vakufske imovine i sve ono što je vezano za nepoštivanje Zakona
o njenom povraaju Islamskoj zajednici.
Konstatirajui da je ovo
prva posjeta kojom se
otvaraju vrata meusobne saradnje, nakon koje e
uslijediti konkretni koraci,
potvrdio je da e njegovo
ministarstvo podržati sve
projekte Mešihata koji su
od opeg interesa za islam
i muslimane, te sve ljude
dobre volje. On je takoer
izrazio želju da delegacija
ovog ministarstva posjeti Sandžak i upozna se sa
prilikama u kojima žive
muslimani, podsjetivši na
ranije probleme oko dobijanja srbijanskih viza,
izražavajui nadu da takvih propusta nee biti u
budunosti.
upoznali ambasadora sa razlozima posjete Saudijskoj Arabiji i ukazali na mogunosti podrške i pomoi Ambasade
BiH na polju uspostavljanja raznih oblika saradnje izmeu Islamske zajednice
i nadležnih institucija Kraljevine Saudijske Arabije, te predstavljanju istine o
problemima i dešavanjima u Sandžaku.
POSJETA VRHOVNOM SAUDIJSKOM MUFTIJI
jednoasovnom srdanom razgovoru Muftija je izrazio interesiranje za stanje muslimana u Srbiji i Sandžaku. Potpredsjednik Mešihata Rešad-ef. Plojovi
je u ime delegacije domaina podrobno upoznao o
aktuelnoj situaciji, aktivnostima Islamske zajednice
te problemima sa kojima se suoava, posebno u zadnjih nekoliko godina.
Vrhovni muftija Saudijske Arabije je iskazao podršku Mešihatu na putu jaanja institucionalne svijesti
i unapreenju vjerskoga života.
U razgovoru je bilo rijei i o konkretnim projektima
koji mogu biti realizirani uz podršku i pomo nadležnih vjerskih instanci u Saudiji, a od ope su koristi za sve graane Sandžaka i Srbije.
KOD SAUDIJSKOG
MINISTRA VAKUFA
U nedjelju, 19.02.2012.
delegacija Sandžaka posjetila je Ministarstvo za
27
HRONIKA
RETROSPEKTIVA VIŠEDNEVE POSJETE DELEGACIJE SANDŽAKIH INSTITUCIJA BOŠNJACIMA U DIJASPORI
BOSNA – IME, SANDŽAK –
PREZIME, DIJASPORA – NADIMAK
nisu skrivali želju da se upoznaju i
fotograšu uz brojne komentare:
„Ovaj momak e biti nakon sljedeih
parlamentarnih i opinskih izbora u
Sandžaku – novi politiki lider Sandžaka.“, kao i parole: „BDZ do pobjede – Sandžak do slobode!“
V
isoka delegacija Sandžaka, u
sastavu Emir El – predsjednik Bošnjake demokratske
zajednice (BDZ), Jahja Fehratovi
predsjednik Bošnjake kulturne zajednice (BKZ) i Hako Duljevi predsjednik Sandžake biznis asocijacije
(SABA) boravila je u višedenvenoj
zvaninoj posjeti Bošnjacima u dijaspori.
28
U sklopu posjete održate su tribune u Njemakoj, Holandiji, Luksemburgu, Belgiji i Francuskoj sa
naslovom:„Sandžak na putu do Autonomije“
24. 2. 2012. FRANKFURT I OFENBAH
Spomenuta delegacija je u ova dva
njemaka grada održala tribine na
kojima se govorilo o Sandžaku kao
prekograninoj regiji – izazovima
i perspektivama. U višeasovnim
dijalozima sa Bošnjacima ovih gradova razmijenjene su informacije,
iskustva i prijedlozi o jaanju i poboljšanju veza izmeu matice i dijaspore. Gosti su domaine informirali
o svim aktuelnim pitanjima u Sandžaku, sa posebnim akcentom na
aktivnosti kada su u pitanju predstojei lokalni i parlamentarni izbori.
Domaini su pokazali veliku svijest
kada su u pitanju sandžaki tekui i suštinskih problemi. Izrazili su
spremnost i stavili sve svoje resurse
na raspolaganje sandžakom bloku
i panbošnjakom pokretu na putu
ostvarivanja sveukupne slobode
Bošnjaka. Delegaciji su se prikljuili
i potpredsjednik ZSD Ahmed Ahmatovi i Edin Talji porijeklom iz
Pljevalja.
25-26. 2. 2012. AMSTERDAM
Bošnjaci Holandije su imali ast da
se sastanu sa lanovima visoke delegacije Sandžaka kojoj su se pridružili, potpredsjednik ZSD Ahmet Ahmatovi iz Kasela, Iljaz Kurtanovi
iz Mulheim an der Ruhr – uspješni
preduzetnik i aktivista u mnogim
bošnjakim udruženjima i Mithad
Beirovi iz Bilefelda.
Ovo je bio prvi zvanian susret
predstavnika legitimnih sandžakih
institucija sa bošnjakom dijasporom u Holandiji.
Prvog dana posjete delegacija je sa
domainom, aktivistom i jednim od
osnivaa ZSD za Holandiju Mirsadom Kuburoviem prisustvovala
humanitarnoj veeri koja je organizirana pod pokroviteljstvom ZSD za
Holandiju i Kluba “Bosna” iz Arnhema, a u svrhu prikupljanja novanih sredstava za pomo ratnom
komandantu i dobitniku zlatnog ljiljana Salku Hajdareviu.
Pred više od 480 okupljenih, skupu
su se obratili spomenuti gosti. Posebnu pažnju i oduševljene prisutnih zavrijedilo je obraanje mladog i
perspektivnog sandžakog politiara Emira Ela, predsjednika BDZ.
Nakon njegovog obraanja gromkim
aplauzom, odlazei sa bine prisutni
Drugog dana zijareta Bošnjacima
Holandije visoka delegacija Sandžaka je prisustvovala tribini „Autonomija Sandžaka – prekogranina
evropska regija perspektive i izazovi“. Na ovu temu izlagai su bili
Enes Nuhovi – predsjednik ZSD
za Holandiju, Muhamed Mahmutovi književnik i publicista, Sulejman
Alickovi – etnolog, Elifa Kriještorac
– pjesnikinja i publicista, Hako Duljevi i Emir El.
U uvodnim izlaganjima diskutanti
su obrazlagali važnost Autonomije
Sandžaka za Bošnjake, Srbe, Crnogorce i ostale narode u Sandžaku.
Posebnu pažnju prisutnih zavrijedila je besjeda gospodina Duljevia.
Nakon nešto više od dva sahata ilaganja, razvila se živa diskusija.
Predsjednik ZSD za Holandiju Enes
Nuhovi je upoznao visoku delegaciju Sandžaka sa dosadašnjim aktivnostima ZSD, kao i o još uvjek
neriješenim zahtjevima i novim projektima.
Najviše pažnje posveeno je zahtjevu ZSD za formiranja Predstavništva NVS za Holandiju. lanovi
visoke delegacije Sandžaka su izrazili otvorenost za saradnju i pomo
legitimnih sandžakih institucija po
ovom pitanju i dali punu podršku
za formiranje predstavništva NVS
za Holandiju.
Razgovaralo se i o poboljšanju položaja sandžake dijaspore u Holandiji i svijetu, njihovoj zainteresiranosti
za aktivnim uešem u društvenim
i politikim zbivanjima u Sandžaku,
te izgradnji partnerskih odnosa sa
zvaninim Beogradom i Podgoricom.
Sandžaka dijaspora u Holandiji je
takoer izrazila nezadovoljstvo radom Ambasade Srbije u Holandiji
i njihovom slabom saradnjom sa
HRONIKA
baju realizirati u bliskoj budunosti
27. 2. 2012. STRAZBUR
udruženjima, zajednicama sa bošnjakim predznakom.
Na kraju proitana je poruka predsjednika Izvršnog vijea NVS Sead
Sairovi koje prenosimo u cjelini.
26. 2. 2011. LIJEŽ
Tokom njihovog stimulativnog izlaganja, doista se moglo uti veliki
broj korisnih informacija i mudrosti,
ali bih ovom prilikom želio u prvi
plan staviti samo jednu: „Svaka osoba zasniva i oituje svoj identitet prvenstveno kroz svoje ime, prezime i
nadimak. U tom kontekstu, moramo
zapamtiti da za svakog Bošnjaka Bosna predstavlja ime, Sandžak prezime, a dijaspora nadimak“. Tri cjeline
koje se ne mogu zamisliti jedna bez
druge, iz razloga jer jedna drugu nadopunjuju, te na taj nain sainjavaju jednu zaokruženu cjelinu.
Nakon svih tribina domaini i gosti
su se rastali sa vrstim uvjerenjima
da je projekt povratka Autonomije
Sandžaka neminovnost ija je realnost neminovna i samo je pitanje
vremena kada e do nje doi. Do takvog utiska su došli prije svega što
su i jedni i drugi stekli vrsta ubjeenja da su sandžaki bošnjaci tu autonomiju izgradili u sebi, te da ona
u potpunosti prožima njihova bia,
i snažno utie na odreivanje našeg
osjeaja pripadnosti i identiteta.
Sandžaka delegacija je na kraju iskoristila priliku da se zahvali svojim
domainima koji nisu žalili ni truda
ni vremena da im se stave na raspolaganje: Kemalu i Ferhanu Sejdoviu
iz Frankfurta, Muzaferu Hadžiu
iz Ofenbaha, Besimu fehratoviu iz
Frankfurta, Faku Džigalu, Enesu nuhoviu i Mirsadu Kuburoviu iz Amsterdama, Suadu Redžoviu, Sameru
Kalau i Nedžadu emanu iz Liježa,
Faruku Liini, Asmiru Bihorcu, Muhamedu emanu i drugim vrijednim
Bošnjacima Luksemburga, Isahu Daciu i Sulju Daciu iz Strazbura. Te
predvodnicima pokreta bošnjakog
buenja u dijspori Ahmetu Ahmatoviu, Šefadilu Liini, Iljazu Kurtanoviu, Mithatu Beiroviu i mnogima
drugima.
Skup je održan u prostorijama džemata AIC SUD, koji se nalazi u drugom luksemburškom gradu po broju stanovnika – Ešu (Esch/Alzette)
u organizaciji Bošnjake kulturne
zajednice u Luksemburgu (BKZL).
Istog dana dio delegacije sandžakih
institucija Jahja Fehratovi, Ahmet
Ahmatovi, Šefadil Liina i Mirsad
Beirovi susreli su se sa Bošnjacima belgijskog grada Lijež. U ovom
gradu živi 250-300 sandžakih porodica. Po prvi puta se organiziraju u
vjerskom i nacionalnom smislu kroz
džemat i BKZ. Vrijedni Bošnjaci iz
Liježa Suad Redžovi, Samir Kala,
Nedžad eman i drugi registrirali
su Bošnjako-islamski kulturni centar, zakupili prostor i ubrzano pripremaju sveano otvaranje prvog
bošnjakog džemata u ovom gradu
kojin e biti stožer duhovnog i nacionalnog života. Predstavnici sandžakih institucija su obeali sve
vidove pomoi vrijednim Bošnjacima Liježa kako bi njihova hairli inicijativa što prije i što kvalitetnije bila
realizirana.
bio primjetan veliki broj omladine.
Tema njihovog obraanja se vezala
za ponosni Sandžak, te o izazovima i perspektivama koje se vežu
za proces povratka njegove autonomije. Njihov nastup se odlikovao
visokom dozom samouvjerenosti,
britkosti jezika i ideja, te iznošenju
jasnih ciljeva za budunost.
U ponedjeljak 27. 12. 2012. sandžaka
ekspedicija je nastavila svoju misiju
u bošnjakom džematu „Selam“ u
Strazburu. U prelijepom ambijentu i
bratskoj atmosferi održana je višeasovna tribina, koju je otvorio imama
Isah-ef. Daci predstavljajui musare. Iscrpna izlaganja predstavnika
sandžake delegacije, isprovocirala
su mnogobrojna pitanja pirusutnih
koja su se najviše ticala predstojeih
izbora i uloge dijaspore u bošnjakom pokretu.
Nakon što je prisutnima izražena
dobrodošlica od strane imama džemata, Nedžada ef. Zilkia i predsjednika BKZL-a, Faruka Liine,
lanovi delegacije su se obratili prisutnim Bošnjacima, meu kojima je
29
26. 2. 2012. LUKSEMBURG
U nedjelju naveer 26. 2. 2012., Bošnjaci u Luksemburgu su bili u prilici
da se druže sa lanovima visoke delegacije iz Sandžaka.
Po završetku tribine, organizirana je zajednika veera, a nakon
toga vrlo konstruktivan sastanak
delegacije i lanova Odbora BKZ u
Luksemburgu. Prisutni su takoer
bili i predsjednik Islamske zajednice u Luksemburgu (SHOURA),
kao i predsjednik bošnjakog omladinskog udruženja – Unija mladih
aktivista (UMA). Tom prilikom, u
prijateljskoj i bratskoj atmosferi, razgovarano je o projektima koji se tre-
MUHAMED EMAN
HRONIKA
ODRŽAN SASTANAK BKZ-A U NEW YORKU
PRIPREMA SE IZBORNA SKUPŠTINA
D
ana 12.02.2012. održan je sastanak Inicijativnog odbora Bošnjake kulturne zajednice u New Yorku.
Sastankom je predsjedavao predsjednik IO BKZ
Ismet Pjetrovi, dok su u radnim odboru bili još dr. Mersim Ziljki i rukovodilac Predstavništva Sandžaka u New
Yorku Smajle Srdanovi. Zapisnik je vodio dipl. ecc. Muharem Puriši.
Na poetku je ašare iz Kur’ana asnog prouio Fuad-ef.
Šabovi. U svojstvu predsjednika IO BKZ, Pjetrovi se
ukratko osvrnuo na znaaj neraskidive povezanosti islamskih vrijednosti i bošnjake kulture. On je pozvao „Bošnjake i Bošnjakinje na vlastito preispitivanje i izgraivanje
meusobnog povjerenja, koje nam je neophodno u vaktu
kada nam drugi žele doi glave“, posebno istiui da „sa
licemjernim facama i prodanim dušama Bošnjaci se moraju obraunati, jer su jedan od kljunih razloga bošnjakog
stradanja“.
Dr. Ziljki je govorio o znaaju BKZ-a za Bošnjake New
Yorka i cijelog sjevernoamerikog kontinenta, koja je u
svim državama svijeta gdje žive Bošnjaci izazvala kulturnu revoluciju. On je pozvao Bošnjake iz svih krajeva da se
ukljue u rad BKZ i daju doprinos u kulturnom uzdizanju
svojih potomaka.
30
Rukovodilac Predstavništva Sandžaka u New Yorku
Smajle Srdanovi upoznao je prisutne da e uskoro na najelitnijem mjestu na Mannhatanu biti otvoren ured iz kojeg
e, ako Bog da, krenuti sve aktivnosti lobiranja za Sandžak
i BiH. „Bošnjaci koji žive u New Yorku“ – rekao je Srdanovi – „moraju iskoristiti povoljnosti ove svjetske metropole, ali i svi moraju imati u vidu da je ovo najznaajniji grad
u svijetu u kojem su smještene dvije stotine ambasada i
misija lanica UN-a…“
U nastavku se obraivala taka po taka dnevnog reda, uz
poseban naglasak znaajnih prijedloga i diskusija, sve u cilju što bržeg napretka BKZ-a u ovoj državi. Obzirom da je
bilo rijei o lanstvu, lanarini i daljem funkcioniranju, do
Izborne skupštine za sekretara BKZ-a imenovan je Senad
Koan, a za blagajnike Muharem Puriši i Izet Derviševi.
Jedan od istaknutih aktivista bošnjake komune u NY
Esmir Bekteševi upoznao je prisutne sa sadržajem Statuta
BKZ na osnovu kojeg je ova institucija registrirana u Srbiji
i Crnoj Gori. Obzirom da postojei statut treba prilagoditi zakonu SAD-a, imenovana je Komisija za izradu statuta koju ine: dr. Mersim Ziljki, Muharem Puriši, Esad
Krci, Aida Šarkinovi, Šeki Javorovac, Mirsad Klapija i
Esmir Bekteševi. Godine 2012-2013. se navršava 100 go-
dina od genocida u plavsko-gusinjskom kraju i tim povodom imenovani su lanovi odbora, uz poseban naglasak
da se upuuje poziv IZ&KC Plav-Gusinje, IC Monticello,
Bosansko-hercegovakom islamskom centru, folklornim
grupama, fondacijama i svim drugim oblicima organiziranja u New Yorku i okolici da predlože lanove za ovaj
odbor kako bi zajedniki organizirali i obilježili ovaj tužan
datum u historiji Bošnjaka i Albanaca plavsko-gusinjskog
kraja.
U Odbor za komemoraciju žrtvama genocida i nasilnog
masovnog pokrštavanja u plavsko-gusinjskom kraju,
BKZ u New Yorku je izabrao sljedee lanove: Esad Krci,
Esmir Bekteševi, Mirsada Šiljkovi, Aida Šarkinovi, Ifet
Seferovi, dipl. ing. Šefkija Radoni, dr. Mersim Ziljki,
Avdo Metjahi dok je ispred Bošnjakog islamskog i kulturnog centra imenovan Džeko Mujevi.
Znaajno je naglasiti da je sastanku prisustvovao znaajan
broj bošnjakih omladinaca, što je sve prisutne potaklo na
osnivanje Inicijativnog odbora Omladinskog kluba Bošnjake kulturne zajednice u New Yorku. U Inicijativnom
odboru su izabrani: Bekim Bacovi, Amer Pjetrovi, Edin
Klapija, Haris Radoni, Elvis Klapija, Adis Radoni,
Edin Bacovi, Alijana Javorovac, Fikret Todi, Haris Gra-
ca, Adisa Seferovi, Abdulah Derviševi, Alaudin Kolenovi i Halil Todi.
Ovaj odbor na elu sa Bekimom Bacoviem dobio je zadatak da do narednog sastanka BKZ obavijesti što više omladinaca i omladinki i da ih pozovu da se ukljue u Omladinski klub, ali i uope rad BKZ-a.
Naglašavamo da su svi lanovi Inicijativnog odbora BKZ
u New Yorku uputili bezrezervnu podršku BKZ-u u južnom i sjevernom Sandžaku, te svim državama gdje je
osnovana BKZ.
Posebna podrška je upuena Islamskoj zajednici u BiH na
elu sa reisu-l-ulemom dr. Mustafom-ef. Ceriem i Islamskoj zajednici u Srbiji na elu sa glavnim muftijom Muamer-ef. Zukorliem da istraju na svim poljima djelovanja.
Sastanak BKZ-a održan je u prostorijima novoformiranog Bošnjakog islamskog i kulturnog centra u njujorškoj
Astorji.
Inicijativni odbor BKZ-a donio je odluku da se sastanci
održavaju u svim bošnjakim centrima i zajednicama u
New Yorku, jer su i lanovi odbora iz svih zajednica.
Esad KRCI
HRONIKA
VEE ILAHIJA I KASIDA U MINHENU
TEBI, JA RESULE
Povodom dana roenja Poslanika a.s., džemat Fedžr u
Minhenu je 22.02.2012. organizirao vee ilahija i kasida
pod nazivom Tebi, ja Resule.
Ovim povodom organizirane su tribine i druženja posveene sjeanju na Poslanika Muhammeda a.s. Na završnoj veeri ueše su uzeli horovi Sejfullah iz Konjica,
Gazije iz Bužima, Fedžr iz Minhena, te djeji hor HudHud iz Minhena.
Skup su otvorile polaznice
prve
Škole
Kur’ana u Njemakoj,
a u svojstvu domaina
obratio se Izet-ef. Bibi.
Nakon bloka ilahija koje
su izveli lanovi hora
Gazije, po prvi put Bošnjaci su imali prilike da
se susretnu sa djelom
koje je pisano na njemakom jeziku, a iji je autor
iz bošnjakog korpusa.
Selveta Bibi napisala je knjigu Prophetengeschichten (Kazivanje o poslanicima), koje je u kratkim crtama i predstavila prisutnima. Djelo je štampano u saradnji sa izdavakom kuom El-Kelimeh.
Potom je uslijedilo iznenaenje veeri. Na raspisani literarni natjeaj Kad bih mogao rei Poslaniku prvo mjesto
pripalo je Mirzi Livakoviu koji dobio nagradu – kartu
za umru.
Za ovu prigodu vrijedne Bošnjakinje iz Minhena upriliile su posluženje raznoraznim specijalitetima.
Manifestaciji su prisustvovali mnogobrojni gosti, meu
kojima konzul BiH u Minhenu gospodin Sidik Spahi,
konzul Republike Turske te predstavnici bošnjakih
udruženja i džemata.
Izet BIBI
MEVLUD U BILEFELDU
U džematu BKC „Selam“ u Bielefeldu u Njemakoj 19.02.2012. god. održana je sveanost povodom zvaninog
priznanja ovog džemata od strane Islamske zajednice Bošnjaka u Njemakoj. Skupu je prisustvovao muftija IZBNJ
Pašo-ef. Feti - potpredsjednik Zajednice sandžake dijaspore; glavni imam regije NRW Aldin-ef. Kusur, inae
imam iz Hanovera; imam iz Dortmunda Omer-ef. Sarajli; imam iz Kasela Haris-ef. Kala; Ahmet Ahmatovi;
imam iz Osnabrika Kemal-ef. Salihovi sa predsjednikom džemata Ferhatom Ademoviem i sekretarom Nedim-ef.
Tankosiem, kao i predsjednik iz drugog bošnjakog džemata iz Osnabrika Rasim Vuk; imam iz Lena Osman-ef.
Halilovi; predsjednik džemata iz Hamburga Husejin Johi; sekretar iz Ahena Almir Mehovi, kao mnogi džematlije iz raznih džemata u okruženju.
Na samom poetku sveanosti skupu se obratio imam džemata BKC „Selam“ Enes-ef. Ibrovi, izrazivši dobrodošlicu
musarima i ne krijui zadovoljstvo zbog prisutnosti tako
uvaženih gostiju, posebno muftije Fetia. Nakon uvodne rijei skup je poselamio i predsjednik džemata BKC „Selam“
Emir Halilovi.
Program je zapoeo Aldin-ef. Kusur uenjem Kur’ana, a
nakon njega su izvoene ilahije i dijelovi Mevluda, gdje su
ueše uzeli prisutni imami.
Specijalni gost manifestacije bio je Emir El iz
Sandžaka, predsjednik
BDZ. U svom obraanju
El je istakao važnost
meubošnjakog jedinstva i uvezivanja, što je
izmamilo brojne aplauze prisutnih gostiju.
Skupu su se obratili i glavni imam Aldin-ef. Kusur, Husejin Johi te Ahmet Ahmatovi. Na kraju je iscrpno izlaganje
imao muftija Pašo-ef. Feti, posebno apostrorajui znaaj
džamije u jednom mjestu i pomaganju da ona živi, kao i
važnost da se uvezujemo kroz Islamsku zajednicu. Sveanost je završena dovom koju je prouio muftija Feti.
Mithat BEIROVI
31
HRONIKA
ELFI LIDER MANJI
MANJIN
nacionalnih manjina su u
svom obraanju podržali
Bošnjake i njihovu borbu
da se kroz BDZ izbore
za ostvarivanje prava i
najavili stvaranje koalicije manjinskih partija na
republikom nivou kako
bi manjine u Skupštini
Srbije ve jednom dobile
autentine predstavnike
i poslaniki klub koji e
se boriti za narod iz kojeg
potiu i za ostvarivanje
svih manjinskih prava.
U Sportskoj dvorani u Novom Pazaru 10 .2 2012., u prisustvu više
hiljada lanova i simpatizera, kao i
brojnih gostiju i predstavnika manjinskih partija iz srbije, održana je
Izborna skupština Gradskog odbora
Bošnjake demokratske zajednice
(BDZ) za Novi Pazar.
32
Za predsjednika Skupštine GO za
Novi Pazar izabran je doktor Hido
Musta, a za predsjednika Izvršnog odbora doktor Adnan auševi.
Izborna skupština je protekla u svearskoj atmosferi uz prigodan kul-
turno-umjetniki program, a znaaj
ovom skupu dali su predstavnici
stranaka nacionalnih manjina Laslo
Rac Saboa, predsjednik Graanskog
saveza Maara, Agim Haliti, lan
predsjedništva Demokratske partije
iz Preševa, ore ovi, predsjednik Demokratske zajednice Hrvata, Jan Paul, predsjednik Slovake
stranke, Aron anka, predsjednik
Demokratske zajednice vojvoanskih Maara, i Dragan Veljkovski,
predsjednik Demokratske partije
Makedonaca.
Svi prisutni predstavnici stranaka
Nakon obraanja gostiju, prisutnima se obratio
predsjednik Izvršnog odbora BDZ-a Sead Šairovi koji je istakao da Sandžak doživljava potpunu
politiku renesansu i da vrstim koracima, predvoen BDZ-om, ide putem koji vodi ka miru i blagostanju,
bratskom i komšijskom uvažavanju,
ekonomskom i svakom drugom
prosperitetu. On je podvukao da su
pred Bošnjacima dva puta, beogradska opcija koja ve dvadeset godina unazauje Sandžak i Bošnjake i
sandžaka opcija koja ima za cilj da
Bošnjake povede putem sigurnosti i
svijetle budunosti.
„Siguran sam da Bošnjaci nee pogriješiti. U to sam siguran zbog i-
JINSKIH
INSKIH STRANAKA
njenice da oni nikada u historijskim trenucima nisu inili greške,
i zato sam ubijeen da e ovoga
puta beogradska opcija propasti
a da e sandžaka snaga i poštenje pobijediti.“ – rekao je izmeu
ostalog Sead Šairovi u svojem
obraanju.
Na kraju se prisutnima, praen
ovacijama, obratio predsjednik
BDZ-a Emir El koji je napomenuo da je kao košarkaš u Sportskoj dvorani ostvario mnogo
pobjeda, ali da mu je ova koju je
zajedno sa prisutnim Bošnjacima
ostvario ove veeri najvea pobjeda u životu:
„Ja poruujem svima onima koji
misle da se sa Bošnjacima mogu
i dalje poigravati da neemo više
praviti kompromise. Neemo
odustajati ni od svoje vjere, ni
od svoje tradicije, niti od svojih
evropskih vrijednosti, i nikada
neemo odustati od našeg Sandžaka koji je sadašnjost, realnost i
budunost. Neka znaju da je stotinu godina iskušenja završeno. Od
ovih izbora dolazi stotinu godina
armacije, prosperiteta i blagostanja Bošnjaka, jer mi to zaslužujemo.“ – rekao je El prekidan
aplauzima.
On je istakao da Bošnjaci žive za
ideju, ali da su spremni za ideju i
da umru i da su predstojei izbori referendum, a da je BDZ stala
na elo svog naroda i na elo sandžake opcije. On je naglasio da je
napad na IZ, BNV i Internacionalni univerzitet udar na bošnjaštvo.
„Ti udari dolaze sa vrha brda politike, a BDZ iako ide uz to brdo,
znajte da emo tu kotu osvojiti i to
brdo e biti naše i nikada nas više
sa tog brda nee gaati.“ – rekao
je El.
On je istakao da Bošnjaci žele da
žive u zajedništvu sa drugima i da
stvaraju napredno demokratsko
društvo, ali da ne smiju da zaborave stradanja koja su preživjeli. On je takoer istakao da BDZ
ima ekonomski program koji e
pružajui jednake šanse svim preduzetnicima oporaviti Sandžak,
iskorijeniti siromaštvo i zaustaviti
iseljavanje Bošnjaka iz Sandžaka.
INTERVJU
ZA OVAJ BROJ REVIJE SANDŽAK RAZGOVARALI SMO SA PREDS
DR. ADMIROM MURATOVIEM O DOSADAŠNJIM AKTIVNOSTIMA OVE STRANK
MI NUDIM
Razgovarao: Jahja Fehratovi
Obzirom da se ve nalazimo u predveerje izborne kampanje, šta je Bošnjaka demokratska zajednica do sada
uradila?
B
ošnjaka demokratska zajednica je ponikla u svebošnjakom nacionalnom
pokretu, tako da se njen
uinak može mjeriti u kontekstu
borbe koja traje duži niz godina.
BDZ nastaje u specinom i izuzetno važnom historijskom trenutku,
reklo bi se ispred samog ulaza u
sudbinski važnu raskrsnicu puteva
u Sandžaku, kada je suštinski važno krenuti jasno deniranim koridorima za izlazak iz sveukupne
krize u kojoj se nalazi bošnjaki
narod.
PREPOZNALI SMO VELIKU
ENERGIJU
34
U kontekstu uskostranakih aktivnosti, BDZ je u proteklom periodu
radila na organiziranju stranake
infrastrukture. Nakon godinu i po
dana, možemo kazati da smo jako
zadovoljni onim što smo postigli.
U posljednjih 5-6 mjeseci bukvalno
smo obišli svaki sandžaki grad,
veinu sandžakih sela, mahala i
u direktnom razgovoru sa ljudima prepoznali veliku energiju koja
nam daje za pravo da vrsto vjerujemo da e Bošnjaka demokratska
zajednica poslije ovih izbora biti
najjai politiki faktor u Sandžaku,
koji e na pravi nain reprezentirati
interese Bošnjaka.
TUTIN JE U OPSADI 20 GODINA
Krenuli smo iz Tutina, simbolino.
Tutin je u svojevrsnoj opsadi skoro
20 godina od strane jedne politike
oligarhije koja je ve odavno izgubila orijentaciju i kredibilitet, ako
hoete, da zastupa bošnjake nacionalne interese. Jako nam je bilo
stalo da vidimo kako se kotiramo
u Tutinu. 400 delegata, biranih domaina iz Tutina, stalo je imenom i
prezimenom uz BDZ.
OD 1.800 BOŠNJAKA NOVE VAROŠI
PREKO 50 DELEGATA BDZ
Svaka naredna skupština – u Sjenici, Prijepolju, Novoj Varoši, Priboju – bila je uspješnija, a opet ni u
emu Tutin nije zaostajao. Posebno
bih istakao skupštine u Priboju i
Novoj Varoši zbog injenice da su
Bošnjaci u tim gradovima u veoma
nezavidnom položaju, iz prostog
razloga što ih je manji broj. U Novoj Varoši, koja ima svega 1.800
Bošnjaka, imali ste preko 50 delegata koji su javno stali iza ove ideje.
BDZ PREDSTAVLJA SUŠTINSKI
ZAOKRET U SANDŽAKOJ POLITICI
Prešli ste malo preko Sjenice. Iz govora
Vašeg predsjednika gospodina Ela
na Osnivakoj skupštini BDZ-a u Sjenici moglo se uti da je bilo odreenih
problema u kreiranju Opinskog odbora, ak je naglašeno da koliko god da su
radili aktivisti i organi BDZ-a, radile
su i neke druge službe. Možete li nam
pojasniti malo tu situaciju, o emu je
gospodin El konkretno govorio?
BDZ predstavlja suštinski zaokret
u odnosu na dosadašnju politiku u
Sandžaku. Nov odnos prema politikim subjektima u zemlji i okruženju, prema svijetu globalno.
Promovira nov nain
politikog izraza koji
se ukratko može denirati kao politika
partnerskog odnosa prema svima
koji žele dobro bošnjakom narodu,
Sandžaku i svim
graanima
Sandžaka i jasnu negaciju i otklon prema
politici poltronstva,
ugnjetavanja i porobljavanja. E, sad kad
imate takvu politiku
doktrinu u politikom
ambijentu kojeg kreiraju, u najmanju ruku,
neodgovorni pojedinci i
institucije, kada imate
odnos kakav imate
prema pitanju Sandžaka i Bošnjaka u
njemu, kojeg karakterizira kontinuitet politike negacije nacionalnog i duhovnog identiteta, politiku
poltronstva i izdaje nacionalnih
interesa, logino je oekivati nervozu, pa i svojevrsnu histeriju aktera ovakve politike zbog promjena okolnosti i novonastale situacije
koja dolazi pojavom BDZ-a.
POJEDINCI SU SAMI SEBE
DISKVALIFICIRALI
Bilo je i u drugim gradovima slinih
situacija, iako je u Sjenici situacija
bila malo impulsivnija. Pokušaji
zastrašivanja, raznoraznih pritisaka. Dešavalo se da odreeni ljudi
pristanu da se politiki angažiraju,
pa su nakon toga ucjenjivani gubitkom
posla, ak i
istjerivanjem
njihove djece sa studija. Bilo je i
nastojanja
da se odreeni
ljudi
inltriraju u
opinske odbore BDZ-a,
bit e
INTERVJU
SJEDNIKOM POLITIKOG SAVJETA BOŠNJAKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE
E, PREDSTOJEIM IZBORIMA I NJIHOVOJ STRATEGIJI ZA OSVAJANJE VLASTI U SANDŽAKU
O SLOBODU
DEŠAVANJA U RAŽDAGINJI SU BILA
SIMPTOMATINA
Kada smo kod Sjenice, spominjali ste
obilazak sandžakih sela. Prije opinske
skupštine BDZ-a Sjenice posjetili selo
Raždaginja, gdje je nakon toga spaljen
ili izgorio objekt u kojem ste imali skup.
Vi ste dali neko saopenje povodom
toga. Da li je policija izvršila uviaj?
Da li je to bilo sluajno ili povezano s
Vašim skupom?
To što se dogodilo u Raždaginji bilo
je jako simptomatino. Nadležni organi još nisu otkrili ko stoji iza tog
neasnog ina, tako da se može nagaati samo o motivima i eventualno o tome ko je imao koristi od toga.
Oni koji se ve sad osjeaju kao gubitnici jako su bili uznemireni zbog
injenice da smo mi tokom aktivnosti na Pešteri, iz mjesta u mjesto, svaku narednu no imali sve vei broj
ljudi koji su posjeivali te skupove.
Željeli su zaplašiti ljude. Na njihovu nesreu, to nije urodilo plodom.
Sutradan smo imali još impozantniji
skup u Dubnici. To je mjesto pored
Raždaginje, gdje su bili mještani tog
sela, ali i ljudi iz Raždaginje, kako bi
pokazali da se nisu uplašili.
PANIARI KORISTE
NEDEMOKRATSKA SREDSTVA
Kada smo kod zastrašivanja, pritisaka na aktiviste i lanove rukovodstva
BDZ-a, Vi ste skoro sa pozicije BDZ, ali
i predsjednika Odbora za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a, izdali saopenje u kome se odgovara na sve izrazitije napade na predsjednika Izvršnog
odbora BDZ-a Seada Šairovia. Šta o
tome možete još rei?
Opet se vraam na
Neko dobro primijeti da je
ambijent koji traje
lakše biti rob. Treba samo
više od etiri godine.
U nemogunosti da
da ponavljaš: „Zovite me
se na argumentiran
i šerpa, ali me nemojte
nain
suprotstave
razbiti.“ Ovu reenicu uporno
inicijativama koje doponavljaju Ugljanin i Ljaji
laze „ispod krova“
ovog nacionalnog posvih ovih godina. Pravo
kreta, režim u panici
na slobodu ima samo
sve više je u situaciji
onaj koji je kadar da je
da koristi nedemokratska
sredstva protiv
ostvari i brani! Mi
onih koji nisu po volji
narodu nudimo
Beograda i lokalnih
slobodu.
monika u Novom Pazaru. Ono
što svakako brine
jeste da se u
tu svrhu zloupotrebljavaju policija
i pravosue.
Koliko tu ima
svojevoljnog
pristanka od strane
zaposlenih u sudstvu, tužilaštvu i policiji istraga e utvrditi, ali je indikativno
da se to dešava u jeku predizbornih
aktivnosti. U sluaju gospodina Šairovia školski je primjer takvog
odnosa.
ZAŠTO SUD NIJE RANIJE REAGIRAO
Odbor za zaštitu ljudskih prava i
sloboda BNV-a je reagirao po tom
pitanju. U saopenju smo kazali da
je jako indikativno da to dolazi dvije
godine nakon spornih dogaaja za
koje ga navodno terete. Kazali smo
da ako su postojali elementi krivine
odgovornosti gospodina Šairovia,
zašto taj sud nije reagirao ranije. Mi
smo spremni da se izborimo s tim,
pomoi emo i policiji i tužilaštvu
da se zaštite od tih pritisaka tako što
neemo pristati na takav odnos. Mi
smo ozbiljni, porodini ljudi, dokazani društveni radnici, koji nikada
nisu imali problema sa zakonom,
za koje se zna kakav odnos imaju i
prema onima koji drugaije misle
i prema onima koji imaju drugaiji
poglede na svijet.
PONOSNI SMO NA SEADA
ŠAIROVIA
Mi smo ponosni na našeg predsjednika IO BDZ-a Seada Šairovia i siguran sam da nikome ne odgovara
da se prema njemu postavlja na ovaj
nain, imajui u vidu njegov ugled
u bošnjakom narodu, koji je poslije Hadžeta poseban. Toga e, kako
se izbori budu približavali, biti sve
više, ali to nas apsolutno nee sprijeiti da ponudimo novi nivo politike
komunikacije koji e biti baziran na
argumentaciji, a ne na linim kvalikacijama.
Ovo sve što govorite djeluje jako samouvjereno. Meutim, Vaši politiki protivnici isto to govore, ali sa svoje pozicije, da je ovo što radi BDZ histerija i da
BDZ nema nikakve šanse na buduim
izborima. Kako to komentirati?
toga i dalje, ali je istina i da su ti pojedinci, hvala Bogu, na vrijeme registrirani, sami sebe diskvalicirali
i otvorili prostor jako kvalitetnim
ljudima koji su u poetku bili nenametljivi, a kasnije se pokazali kao
jako kvalitetno rešenje. I još nešto,
okosnicu BDZ-a ine ljudi koji imaju
jako veliko iskustvo u borbi protiv
raznih javnih i tajnih službi, tako da
su neprijatelji zakasnili.
DOI E DO POTPUNE
DIFERENCIJACIJE IZMEU DVA
KONCEPTA
Ako je tako kao što kažu, emu tolika histerija. Bošnjaka demokrat-
35
INTERVJU
ska zajednica pojavom na politikoj
sceni ini da prvi put nakon stotinu
godina Bošnjaci imaju priliku da biraju ZA, a ne PROTIV, za autentino
svoje, a ne manje zlo. Na izborima
e doi do potpune diferencijacije
izmeu dva koncepta: beogradskopoltronskog i sandžako-patriotskog, a narod e izabrati. Spremni
smo da prihvatimo rezultate tog
izjašnjavanja, ma kakvi oni bili. Jedino nismo spremni i neemo prihvatiti krau i malverzacije. Tipujemo
na svijest bošnjakog naroda, koji je
uvijek, kada je to bilo važno, znao
donijeti ispravnu odluku.
POSLIJE IZBORA VIŠE NEE BITI
POLTRONA
Šta to znai?
Politiki ambijent znai da poslije
ovih izbora više nee imati poltrona,
koji e ili nestati ili postati marginalizirani. Beograd nee biti više ni
u prilici da, nansirajui privatne
komplekse svojih poslušnika, štedi na koži graana Sandžaka koje
uskrauju onim što im s pravom
pripada. Mi smo do sada imali takav odnos države prema Sandžaku.
Državi je izgledalo jeftinije da plaa
politike poltrone u Sandžaku, da
kroz razna nezakonita budžetska izdvajanja nansira njihove aktiviste,
bliske saradnike koji su se zauzvrat
kleli „u majicu Srbiju“. Ovi e izbori pokazati i dokazati da „Beograd
nije dobro odmjerio“.
SVE ONO ŠTO SU RADILI
UGLJANIN I LJAJI
Prije nego preemo na taj blok, što Vi
rekoste, narod je jako pametan, inteligentan. Meutim, narod ima puno problema, konkretno ekonomskih, životnih,
standardnih, Šta e BDZ ponuditi narodu, a da se razlikuje od onoga što su
opcije SDA i SDP nudile ovom narodu?
36
36
Mi smo u prednosti u odnosu na politike konkurente. ak se možemo
usuditi i nešto obeati, iako su i sami
birai svjesni da e biti izuzetno
teško mijenjati stanje u Sandžaku.
Meutim, gore od toga je ovo što su
Ugljanin i Ljaji radili svih ovih godina, a to je ak i ne pokušati baviti
se popravljanjem situacije. Oni su se
konstantno bavili razgradnjom svega progresivnog u Sandžaku. Zbog
toga nemaju pravo da više govore
šta e uraditi. Prvo što poslije ovih
izbora nee biti u situaciji da se bave
iole odgovornim i društveno znaajnim poslom u Sandžaku, a zatim i
zbog toga što je za njih došlo vrijeme da plate cijenu onoga što su do
sada radili. Zvuat e patetino, ali
u rei, ako postoji bilo ko u Sandžaku da misli da su nešto uradili, neka
ih i glasa. Koliko samo licemjerno
zvue ta njihova obeanja. Ako se
sjeate ono što je obeavao Ugljanin
prije par godina: aerodrom, željeznicu, gasovod..., sada obeava Ljaji.
Onih famoznih „140 miliona eura
investicija“ Bajra Omeragia, kod
Meha Omerovia naraslo je na „330
miliona eura“.
OBEAVAMO DA EMO RADITI
NEPREKIDNO
Obeavamo graanima da emo raditi neprekidno i dati sve od sebe
da se stanje polahko popravlja. Takoer, možemo im obeati bespoštednu borbu protiv svih vidova
korupcije i organiziranog kriminala,
RAZLIKUJEMO SE PO SISTEMU
VRIJEDNOSTI
A šta je garancija da BDZ nee biti od
takvih?
posebno narko-dilera koji su najvei
uzronici propasti sandžake privrede, koji truju našu djecu. To e za
poetak biti dovoljno da se krene u
proces izlaska iz krize.
Kada su Redžepa Erdoana pitali,
nakon prvog mandata kojeg je imao
na poziciji premijera Turske, kako
je uspio da za šest mjeseci popravi
ekonomsku situaciju u Turskoj, on
je rekao: „Zaustavili smo korupciju
ili sveli smo korupciju na najmanji
nivo.“ Još jedna stvar. Kada objašnjavamo kakav je to model uspjeha koji nudimo, kažemo: „Doite
na Internacionalni Univerzitet i
vidite kako to izgleda tamo, kako
to funkcionira, kakva je to zgrada,
kako rade tamo.“ E, to je model koji
želimo da preslikamo na svaku instituciju u Novom Pazaru, svaku
instituciju u Sandžaku, svaku instituciju u našem mjestu. Ali ono što je
najvažnije kazati u tom kontekstu je
da emo mi, ako Bog da, uspjeti da
ponudimo novi politiki ambijent.
Mi jesmo relativno mlad tim, ali
smo dovoljno dugo prisutni u društvenom životu u Sandžaku da s pravom možemo kazati da smo pokazali šta, kako i koliko znamo raditi.
Ono što je suštinska razlika izmeu
nas, s jedne, i „beogradskog bloka“,
s druge strane, jeste sistem vrijednosti. Ono što je njima bitno nama je
sasvim nebitno i obratno. Dokazat
emo da smo drugaiji i da se može
biti i politiar i pošten zajedno.
PONOSNI SMO ŠTO UIMO OD
NEKOG KO IMA VIZIJU
Vi ste se u jednom trenutku dotakli Internacionalnog univerziteta. Ono što
spoitavju BDZ-u i IUNP-u jeste da
glavnu ulogu u njenom osnivanju i djelovanju, pa i glavnu strategiju upravo
vodi Islamska zajednica, odnosno glavni
muftija Muamer-ef. Zukorli, da ustvari svi ljudi u i oko BDZ-a samo slijepo
slušaju ono što glavni muftija Zukorli
govori i da je to ulazak muftije Zukorlia u politiku na mala vrata?
Ve sam kazao da je Bošnjaka demokratska zajednica nastala iz nacionalnog pokreta koji predvodi
glavni muftija Muamer-ef. Zukorli.
Mi smo ponosni na tu injenicu i apsolutno se neemo od toga „braniti“.
Danas svi govore o ekonomskoj krizi, koja je svakako velika, ali po mom
dubokom uvjerenju vei je problem
u nedostatku jasne vizije kako dalje.
Mi smo ponosni što imamo prilike
uiti od nekoga ko ima viziju.
TEMA IZBORA: SLOBODA ILI
ROPSTVO
Hoe li se i ovi izbori lomiti na pitanju
Islamske zajednice kao i oni prije etiri
godine?
Naravno da e jedna od najvažnijih
tema biti vraanje jedinstva Islamskoj zajednici. Ovaj problem je politike prirode i na taj nain se jedino
može riješiti. Meutim, ono što e
ui zapisano u historiju Bošnjaka
Sandžaka jeste da su Ugljanin i Koštunica prije etiri godine krenuli u
agresiju na Islamsku zajednicu, ali
se na tome, nažalost, nije završilo.
Boris Tadi i Rasim Ljaji brutalno
su napali na još dva stuba opstanka bošnjakog naroda u Sandžaku:
BNV i Internacionalni univerzitet.
Stoga, tema ovih izbora e biti sloboda ili ropstvo! Neko dobro primijeti da je lakše biti rob. Treba samo
da ponavljaš: „Zovite me i šerpa, ali
me nemojte razbiti.“ Ovu reenicu
uporno ponavljaju Ugljanin i Ljaji
svih ovih godina. Pravo na slobodu ima samo onaj koji je kadar da je
ostvari i brani! Mi narodu nudimo
slobodu.
To je i pria SDP-a Rasima Ljajia, barem u dijelu u kojem i dalje podržava
jedinstvo Islamske zajednice?
IMPLEMENTACIJA RETORIKE
Razlika izmeu beogradskog i sandžakog bloka je u implementaciji
retorike. Ljaji i Ugljanin su jasno
pokazali koliko im je stalo do Islamske zajednice i vjere.
Ali, ne možete kazati da ipak ništa nije
raeno po pitanju bar infrastrukture?
Želim samo postaviti pitanje kada
je to poelo da se radi u Sandžaku?
Kada? U završnici kampanje izbora za BNV, kada je bilo izvjesno da
BKZ pobjeuje.
Ljaji je ministar u Vladi Srbije zadnjih 12 godina. Gdje je bio do sada?
Zašto do sada nešto nije uložio u
Sandžak? Zar misli gospodin Ljaji
da e sa par centimetara asfalta i jeftinom demagogijom ponovo prevariti ovaj narod!? Naravno da nee.
BEOGRADSKI I SANDŽAKI BLOK
Da se vratimo na same izbore. Vi ste
nekoliko puta spominjali sandžaki i beogradski blok. Jasno nam je ko bi trebao
initi beogradski blok unutar bošnjakih
partija, ali ko sve ini sandžaki blok pored BDZ-a?
Bošnjaka demokratska zajednica,
nakon zaokruživanja infrastrukture,
spremno doekuje izbore. Spremni
smo da izaemo samostalno, ali smo
otvoreni i za odreene koalicije sa
partijama koje baštine iste principe
kao i mi, koje nisu spremne da prave
kompromise oko suštinski bitnih pitanja vezanih za opstanak muslimana, Bošnjaka i Sandžaka. I to ne samo
deklarativno, ve i praktino. Znai,
ko god bude protiv Islamske zajednice tajno ili javno, ko je god protiv
ouvanja bošnjakog nacionalnog
identiteta i njegove pune armacije
kroz obrazovne sisteme i razne druge oblike i ko je god protiv autonomije Sandžaka – kad kažem autonomija Sandžaka mislim na moderni
autonomni evropski prekogranini
region sa sjedištem u Novom Pazaru – taj pripada beogradskom bloku.
POZDRAVILI SMO DOBIJANJE
KANDIDATURE SRBIJE ZA LANSTVO
U EU
Kako e se BDZ, pa
konkretno i Vi kao
potpredsjednik Narodnog vijea Sandžaka, odnositi prema
kandidaturi Srbije,
obzirom na priu oko
autonomije Sandžaka
za koju se zalažete?
Mi smo ve izdali
saopenje i predsjednik partije je
dao izjavu u povodu dobijanja kandidature. Pozdravili
smo dobijanje kandidature i jako smo
sretni zbog toga.
Naravno,
ostaje
gorak osjeaj kada
smo mi Bošnjaci
u pitanju zbog injenice što veina
drugih nacionalnih
zajednica u Srbiji
ima jaku matinu
državu koja stoji iza
njih. Konkretan sluaj su bile Rumunija, Maarska, Slovaka i neke druge
države. Mi Bošnjaci, nažalost, nemamo matinu državu
koja bi nam pomogla u ovoj situaciji.
To podrazumijeva
da se trebamo sami
boriti i napraviti jake institucije.
No, kandidaturu treba iskoristiti
kako bi kroz proces decentralizacije
i regionalizacije Srbije po principu
evropskih regiona ostvarili pravo
na moderni, evropski, prekogranini region Sandžak. Sandžak ima sve
uslove da bude moderan evropski
region. injenica da je to historijski
region govori u prilog tome.
Voljeli bismo da je Beograd na vrijeme razumio naše potrebe i prihvatio
dijalog. Ovako e morati, kroz realizaciju onoga što su im iz Brisela
poslali kao uslov, rješavati pitanje
BNV-a, kao i akreditacija Internacionalnog univerziteta.
Želim iskoristiti ovu priliku da se
ispred BDZ-a posebno zahvalim
gospodinu Jelku Kacinu, izvjestiocu Evropskog parlamenta za Srbiju,
koji je puno pomogao da se ova pitanja uvrste kao uslov Srbiji u procesu
približavanja Evropskoj uniji.
Siguran sam da e i Beogradu biti
lakše nakon pobjede BDZ-a jer e im
postati jasno da e morati sa nama
voditi dijalog. Mi ekamo taj dan, mi
smo spremni za dijalog.
INTERVJU
37
ƽ ǡ
ǤǤǤ
PUTUJTE SA TURISTIKOM AGENCIJOM
POLAZAK NEDJELJOM U 9h
POVRATAK UTORKOM U 10h
R E DO
V
NOV I NE LINIJE
PAZ A
ISTAN
RNOV I BUL PAZ A
R
TELEFONI:
SRBIJA: 063/609160
063/661662
TURSKA: +90.535.893.3234
FAX: 020/386555
UL
I
DE JURE
B
id
Fer
DISKRIMINACIJA BOŠNJAKA
PRI ZAPOŠLJAVANJU
M
stvo, školstvo, prosvjeta i druge
javne institucije) korupcija je u velikom porastu, jer se u ovim djelatnostima ostvaruju takva prava koja
su esto presudna za dalji tok života
odreenih lica. Nedovoljno reguliranje ove društvene oblasti ima za
posljedicu razne zloupotrebe, koje
su esto obilježene kroz krivino djelo korupcije ime pojedina službena
lica i politiari, koji su trenutno na
vlasti ili su bliski politikim krugovima, stiu vee materijalne dobiti
i druge privilegije na protupravan
nain.
Republika Srbija je sredinom 2009.
godine usvojila Zakon o zabrani
diskriminacije koji je samim usvajanjem znaajan korak u daljem razvoju demokratije u Srbiji. Etnika
struktura zaposlenih u organima
vlasti i javnim ustanovama na podruju Sandžaka izrazito je u korist
srpskog naroda. Takva slika je rezultat permanentne politike zvaninog
Beograda prema ovoj regiji, iako su
sudionici takve politike zapošljavanja i kvazipolitike bošnjake partije
koji na taj nain rade direktno protiv svog naroda. Posljednjih godina,
iako su na vlasti tzv. „demokratske“
stranke, politika ovog vida diskriminacije sve je više na snazi. Ovu injenicu potvruju sljedei primjeri.
U posljednjem periodu, lica koja su
bila na odreeno vrijeme uposlena u
osnovnim školama bila su primorana na davanje mita da bi zasnovali
radni odnos na neodreeno vrijeme.
Ovdje naješe dolazi do izražaja nehuman i bezobziran oblik korupcije
koji ima elemente ucjene, prevare,
ali i drugih vidova duhovnog i materijalnog iskorištavanja žrtava ove
kriminalne aktivnosti. Ovakva djela su baš u ovoj oblasti najprljavija,
ali se istovremeno i teško otkrivaju
jer iz straha da ne ostvare svoje pravo naješe lica koja daju mito šute.
To je jedan od naješih razloga da
ovdje postoji tamna brojka korupcije. Naime, broj otkrivenih i dokazanih sluajeva korupcije oigledno
je u velikoj nesrazmjeri sa brojem
raspoloživih operativnih i drugih
saznanja o ovoj pojavi u praksi (javno mnijenje, sredstva informiranja,
strune i druge publikacije).
eunarodni dokumenti, pozitivni propisi R. Srbije ustanovljavaju svakom
graaninu pravo na rad, slobodan
izbor zaposlenja, pravine i zadovoljavajue uslove rada i zaštitu od
nezaposlenosti. Svako ko radi ima
pravo na pravednu i zadovoljavajuu naknadu koja njemu i njegovoj
porodici obezbjeuje egzistenciju
koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja e, ako bude potrebno,
biti upotpunjena drugim sredstvima
socijalne zaštite.
Problemi kod zapošljavanja naješe nastaju i razvijaju se u skladu sa
ekonomskim zakonima koji vladaju u domaoj i svjetskoj privredi. U
ovoj oblasti pojavljuje se odreeni
vid zloupotrebe: nezaposleni nastoje
putem korupcije (davanjem poklona, novca i sl.) doi do zaposlenja
kada to nije mogue pod normalnim okolnostima, a oni koji o tome
odluuju, koristei takvu okolnost,
traže i dobijaju odreenu naknadu,
naješe u novcu. U ovom sluaju se
na veoma perdan nain izigravaju
pozitivni zakonski i drugi propisi.
38
Posebno je istaknut problem zapošljavanja u Sandžaku, gdje se u posljednjih nekoliko godina, prema
našim izvorima, traže velike sume
novca da bi odreeno lice dobilo posao u prosvjeti i drugim javnim ustanovama. Kod javnih službi (zdrav-
Rezultati istraživanja radno sposobne populacije stanovništva mlaeg
od 30 godina ukazuje da više od polovine nije uposleno, što je rezultat
pogrešne politike predstavnika trenutne vlasti dvije partije iz Sandžaka.
Poznato je i toliko puta dokazano
pravilo da je ekonomska sigurnost
ovjeka najvažniji dio njegove egzistencije u zajednici, ujedno i preduslov svake druge sigurnosti. Zbog
toga je ekonomska nezavisnost pojedinca od države uslov njegove
ukupne slobode. U nerazvijenim
zemljama, kao što je Srbija, nije trenutno mogue graditi demokratsko,
civilno društvo, niti razvijati ljudska
prava. Nigdje do sada ekonomsko
siromaštvo i socijalna bijeda nisu
proizveli demokratsku državu i razvijene i otvorene graanske institucije. U zemljama tranzicije i nerazvijenim zemljama država se uplie
u ekonomiju, kontrolirajui i usmjeravajui tržišne i nansijske tokove i
na taj nain sprjeava njihov razvoj
i autonomiju od politike vlasti. Država na razne naine sputava liberalnu ekonomiju i time stvara nepovoljnu klimu za razvoj demokratije
i slobodnog društva, što odgovara
Zastupljenost Bošnjaka
u državnim ustanovama i
institucijama
NOVI PAZAR: 85% Bošnjaci, 15%
Srbi;
- zaposleni u Policiji: 30% Bošnjaci,
70% Srbi;
- zaposleni u Pravosuu: 35% Bošnjaci, 65% Srbi;
- zaposleni u Poreskoj upravi i drugim
inspekcijskim službama: slina
situacija.
PRIJEPOLJE: 52% Bošnjaci, 49%
Srbi;
- zaposleni u Policiji: 15% Bošnjaci,
75% Srbi;
- zaposleni u Sudu: 0% Bošnjaci;
100% Srbi;
- zaposleni u Tužilaštvu: 0% Bošnjaci;
100% Srbi;
- zaposleni u Sudu za prekršaje: 15%
Bošnjaci; 75% Srbi;
- zaposleni u Muzeju: 0% Bošnjaci; 100% Srbi;
- zaposleni u Domu kulture: 10%
Bošnjaci, 90% Srbi;
- zaposleni u Upravi prihoda: 20%
Bošnjaci, 80% Srbi;
- zaposleni u administraciji Opine: 30% Bošnjaci, 70% Srbi;
- direktori osnovnih i srednjih škola:
10% Bošnjaci, 90% Srbi.
odreenima na vlasti, politikim i
kriminalnim krugovima. Zadatak
države je da stvara povoljne pravne
i politike okvire u kojima e se razvijati kreativnost i slobodno tržište,
da štiti i podstie privatnu svojinu,
da razvija stimulativnu skalnu
politiku i socijalnu zaštitu, a ne da
opstruira i stvara sve vei jaz i nezadovoljstvo graana. Država sada
poinje da upravlja siromaštvom,
dovodi u zavisnost od države i politike vlasti sve društvene slojeve
kako bi u postupcima privatizacije
odreeni krugovi na vlasti ostvarili velike novane iznose. U takvim
uslovima se razvija korupcija, kriminal i drugi oblici socijalne devijacije.
U Srbiji više nema rada dostojnog
strunih kvalikacija i znanja, nema
socijalne sigurnosti, nema pristojnog
životnog standarda, što je rezultat
ukupne društvene situacije.
U cilju sticanja novog društvenog
ambijenta ostvarivanja prava na rad
Bošnjaka neophodne su korjenite
promjene cijelog društva, a posebno
politikih struktura vlasti te dolazak
novih strunih kadrova sposobnih
da obezbijede primjenu zakona i
okolnosti zapošljavanja širih društvenih masa.
TEMA BROJA
mogu doi do adekvatnog posla jer
nemaju dovoljno novca da podmite partijske rukovodioce, opinske
inovnike i direktore preduzea.
Primjera radi, danas u Sjenici muškarac e mnogo teško doi do posla,
tek ponekad i poneko u rudniku, a
povlaštene žene mogu odabrati jednu od dvije fabrike lahke konfekcije
za proizvodnju ženskog rublja. U
Tutinu je sve osueno na plemensku bratiju SDA-ovske vrhuške.
Prijepolje je doskora predstavljalo
glavni odlivni centar mladih i sposobnih ljudi ka Zapadnoj Evropi,
Sarajevu i Beogradu. Bošnjaci ovoga grada su se donekle ponadali
dolaskom na vlast SDP-a Rasima
Ljajia, ali osim zaposlenja partijskih poslušnika, njihove brae i
sestara, svastika i švalerki, ništa se
drugo nije dogodilo. U Priboju je
sve paralizirano od kada FAP tek
pomalo proživljava, dok je Nova
Varoš u pojedinim segmentima u
prednosti.
O propasti velikih privrednih giganata u glavnom gradu Sandžaka
Novom Pazaru pisali smo u više
navrata, kao i nastojanju naših politiara u Beogradu da reketiranjem,
pritiscima i inspekcijama unište i
ono nešto zdrave privrede u privatnom sektoru. Ono na emu sada
želimo baciti težište jeste politika
zapošljavanja u gradskim i državnim institucijama.
GRADSKE USTANOVE: POLA
STOLICE I CIJELA PLAA
Administracija Grada Novog Pazara vea je od bilo koje gradske
administracije u regionu. Kako
je ko dolazio na vlast, tako je
dovodio svoje ljude i uhljebljavao ih na gradske jasle. U pojedinim odjelima, kao na primjer
Odsjeku za informiranje, fali
stolica za sve uposlene. U kancelariji sa šest stolica i radnih
mjesta uposleno je jedanaest
inovnika, dakle na svakog
zaposlenog doe po pola
stolice i cijela plaa!
Obino pred kraj vlasti,
odlazea partija nonšalantno svojim „kadrovicima“ izdaje
rješenja za stalno
zaposlenje. Tako
je u miraz prošloj
vlasti ostalo nekoliko stotina SDA ka-
drovika, a u zadnjih godinu dana
SDP vlast je rješenjem za stalno zaposlenje nagradila skoro sve svoje
aktiviste koji su im preostali. Indikativno je to što vlast Rasima Ljajia
klonira ponašanje Ugljaninove vlasti pred izbore 2008. godine: zapošljava kriminalce, kabadahije i nazovi „žestoke momke“ dva mjeseca
pred izbore.
nd
žak
POSAO U PROSVJETI 5.000 EURA
Na pojedine državne ustanove
utjecaj imaju gradske vlasti, dok se
za druge kadrovska politika vodi
direktno iz Beograda. Ono što je
opepoznato i što se svake godine
aktuelizira jeste zapošljavanje u
obrazovnim institucijama, osnovnim i srednjim školama i na Državnome univerzitetu. Godinu 2011. je
u tom pogledu obilježilo davanje
otkaza svima koji su bili uposleni
na odreeno vrijeme. Direktorima svih škola je stigao dopis da ne
smiju zaposliti nikoga ko prethodno nije dobio saglasnost Gradske
uprave sa potpisom predsjednika
SDP-a Rešada Hodžia. Prema rijeima naših insajdera, radno mjesto
na neodreeno vrijeme sa punom
radnom normom u školi koštalo je
3.000-5.000 eura, koje se direktno
ili preko posrednika daju elnicima
Gradske uprave. To je proizvelo da,
recimo, u OŠ „Vuk Karadži“ više
od 15 nastavnika dobije stalno zaposlenje, ili više od deset njih u OŠ
„Bratstvo“.
UMJESTO DJECI GRAD PLAA
PRIJEVOZ NASTAVNICIMA
U takvoj raspodjeli poslova esto
ljudi iz Novog Pazara ostanu na
birou dok njihova mjesta zauzmu
neki kadrovi iz okolnih gradova,
naroito Raške, kojima Gradska
uprava mora plaati i putne troškove. Takav je sluaj i sa 18 radnika spomenute škole „Bratstvo“
kojima se iz budžeta Novog Pazara
kod Sandžaktransa plaaju godišnje
karte na relaciji Novi Pazar-Raška i
obratno. Možda je i to jedan od razloga što onda Grad nema para da
obezbijedi prijevoz školskoj djeci sa
seoskog podruja, pa moraju po nekoliko kilometara pješaiti od kue
do škole izložena mnogobrojnim
opasnostima magistralnog puta,
kao što je bio sluaj skoro sa djecom
iz Jukovae, Lukara, Bajevice, Jošanice i drugih sela.
P
osljednjih dvadeset godina
u sandžakoj privredi obilježio je nagli rast privatnog
sektora i propadanje društvenog, a onda polahko i propadanje privatnog i sve vea potražnja za
stalnim zaposlenjem u opinskim i
državnim institucijama. Kako je cjelokupni državni sistem od ratova
devedesetih u oscilirajuem stanju
od totalnog kraha do sporadinog
uzdizanja, od loše privatizacije do
poneke spomena vrijedne strane
investicije, stvorio se ambijent u
kome su mnogi lovci u mutnom,
bivši i sadašnji politiki rukovodioci i partijski kadrovici u državnim
i opinskim rmama bili u poziciji
da nekom preko veze i mita obezbijede privremeno i stalno zaposlenje. Od toga se napravio veoma
unosan biznis, naroito u Sandžaku, gdje nije bilo stranih investicija
i gdje je privatizacijom pokradeno,
uzurpirano, otueno skoro sve što
je moglo biti dobra pretpostavka
za obnovu posrnule privrede. Zato
danas u mnogim sandžakim opinama „osuenim“ od vladajuih
politikih opcija na propast, pošteni, školovani i sposobni ljudi ne
a
eS
evij
Istraživaki tim r
POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA
U SANDŽAKU
39
TEMA BROJA
SKANDALOZNO
SDP-OVA
OSMOMARTOVSKA KRAA
Službenice Gradske uprave i supruge
službenika iste u povodu 8. marta dobile
su od GU Novi Pazar vauer u iznosu od
1500 din, koje su mogle realizirati jedino
u prodavnici intimnog rublja „Extreme
intimo“ u Novom Pazaru, u ktivnom
vlasništvu Sabine orovi (snaha Aide
orovi), a u stvarnom Rešada Hodžia predsjednika SDP-a. Sabina orovi
je inae i suvlasnik Hodžieve rme
„Udarnik“ koja ima monopolno pravo
snabdjevaa kancelarijskim materijalom i opremom novopazarske GU. Na
ovaj nain je Rešad Hodži iz gradskog
budžeta iscrpio oko milion ipo dinara.
BOŠNJACI NISU DOBRI NI ZA
„ELEKTRORAS“
40
U onim državnim institucijama
kojima se upravlja direktno iz
Beograda vodi se neravnopravna politika zapošljavanja i vrši
diskriminacija na nacionalnoj
osnovi. Takav je sluaj u policiji, vojsci, sudstvu, tužilaštvu,
telekomu, pa nažalost i elektrodistribuciji. Prema našim
saznanjima, prošle godine je
u novopazarskom Elektrorasu
primljeno preko 20 radnika od
kojih nijedan bošnjake nacionalnosti i veina nisu stanovnici
Novoga Pazara.
MEDICINSKE SESTRE IZ
KONAREVA
Posebna je pria Zdravstveni
centar Novi Pazar. U ovoj državnoj institucija trenutno je
stalno uposlenih 509 lica, ne
raunajui ambulante. Išli smo
tragom informacija da se radno mjesto u ovoj ustanovi kupuje za ne tako male pare. Ta
tradicija je krenula za vrijeme
direktorovanja Mirsada erleka ovom institucijom. Za stalno
zaposlenje medicinske sestre iz
Raške, Kraljeva, Baljevca, Uša,
Brvenika i ak Konareva plaale
su do 5.000 eura. erleka je na
to mjesto postavio Rasim Ljaji.
Zato danas u ovoj ustanovi radi
117 bolnikih tehniara, 54 pomonih radnika, te 21 tehniki
radnik iz ovih mjesta. Graani
Novoga Pazara svakoga dana
svjedoe stvaranju divlje autobuske stanice pred Zdravstvenim centrom prilikom završetka
smjena kada autobus iz Raške
kupi jedne, a dovodi druge rad-
nike. To ne bi nimalo bilo udno da na novopazarskom Birou
za zapošljavanje nema na stotine bolnikih tehniara koji ne
mogu doi do posla jer nemaju
para da plate mito.
Tradiciju zapošljavanja za novac nastavio je i sadašnji direktor Zdravstvenog centra, koji je
cijenu za tu uslugu znatno poveao. Njega je za direktora postavio, kako sam ree, Sulejman
Ugljanin: „Avda erania sam
ja lino postavio kao svog kandidata, ali mu je bio zadatak da
uspostavi harmoniju.“ Naš insajeder iz Zdravstvenog centra
govori da se ta harmonija svodi
na to da mladi ljekari za specijalizaciju moraju platiti i do 10.000
eura.
Dok se pomono medicinsko
osoblje nagomilava, nacionalna
struktura zaposlenih se drastino mijenja tako da, na primjer,
na
Ginekološko-akušerskom
odjeljenju medicinsko osoblje
izvan ljekara ini preko 80%
pravoslavaca, a u administraciji
i upravi rade 22 Srbina i svega
9 Bošnjaka. Ukoliko je neophodno nepostojee strune kadrove,
specijaliste i druge sosticirane
profesije nabavljati sa strane,
bar vozae i tehnike radnike
ne moramo dovoditi odnekud
i uz redovnu plau odvajati im
za putne troškove. U isto vrijeme na pojedinim odjeljenjima
fali vei broj ljudi. Recimo, Hitna pomo ima svega dva ljekara
u jednoj smjeni, jednu terensku
ekipu i jednu ekipu za kunu
njegu. Da li je za grad od 100.000
stanovnika dovoljna jedna terenska ekipa hitne pomoi?
U TUTINU 10%
BOŠNJAKA U
POLICIJI
Nakon nekoliko posljednjih primanja u MUPu, Elektrodistribuciji i Vatrogasnoj službi, u
Tutinu ne mogu kontrolirati vlastito htjenje
željno upozorenja, plašei se da smo, ako ne reagiramo, tijela koja nepomino leže. Voljela bih
da sam roena ili malo gluplja ili malo pametnija. Pogodili ste, gluplja da ne primjeujem
neke stvari oko sebe, ili pametnija da ih ne analiziram na meni blizak nain. Ako išta pametno
izvuemo iz vremena u kom živimo, to e biti
mo trpljenja i prešuivanja.
Bošnjaki narod u Srbiji nema ništa protiv vlasti, ali ima negativan stav prema režimu zbog
odnosa prema Bošnjacima. Demantij Srbije da
ne postoji diskriminacija Bošnjaka se eliminira
injenicom da u Tutinu živi 99% Bošnjaka, a da
još uvijek nemaju prava na ravnomjerno zapošljavanje u državnim institucijama.
Stanica granine policije koja pokriva Opina
Tutin prema CG ima oko 80 policajaca od kojih
ni 10% nisu bošnjake nacionalnosti, ve dolaze iz Raške, Nove Varoši, Sjenice, Leška, Novog Pazara i Kraljeva. O visokim inovnicima
da i ne govorimo. Svima se pored linog dohotka plaaju putni troškovi od ijeg novca bi se
moglo nansirati dvadesetak radnika iz mjesta
gdje se nalazi granini prijelaz.
Na otvaranju graninog prijelaza prisustvovao
je „naš“ ministar, a da mu ovaj problem nije bio
interesantan. ak je ministarki nansija i ostaloj eliti, koji su bili na otvaranju, bilo ispod asti
da sveani ruak uprilie u Tutinu ili Novom
Pazaru, ve su putovali 100 km od graninog
prijelaza da bi ruali u restoranu „Karavan“ u
Raški. Da nije žalosno, bilo bi smiješno.
Kao i obino, pred svake izbore „naši poslanici“, zbog politikih poena, obeavaju proporcionalnost za prijem policajaca organizirajui
kurs za iste. Na podruju PU Novi Pazar je
prošle godine konkuriralo oko 500 omladinaca,
od kojih je veina sa Višom ekonomskom, smjer
Carina i kriminalistika. Za sva ta prikupljena
dokumenta, koja su bila neophodna za prijavu
na konkurs, bilo je potrebno po 100 eura. Nažalost, iz Tutina ni pet njih nije primljeno.
Novi izbori, a stara pria. Naši predstavnici u Vladi i ove godine obeavaju istu priu.
Podsjeamo ih da neki od njih drže vlast ve
12 godina, a ne mogu se pohvaliti niti jednim
valjanim nacionalnim projektom za svoj narod,
ostajui gluhi ne bavei se nacionalnim pitanjima. Postavlja se pitanje ako „oni“ šute, šta je sa
bošnjakim intelektualcima - zašto su zašutjeli?
Djeca nam nee zaboraviti ovakve propuste. Ne
primjeujemo kako nam tlo boljitka ispod nogu
izmie. Šta je to sa nama, u kakve se to konce
zapliemo, u šta upadamo svojom voljom, a u
šta nevoljom. Oigledno, više volimo svoj život
nego misao o njemu. Stvari koje uzdižu ovjeka
su dobroinstvo, znanje, blagost i darežljivost,
ne zaboravimo ih cijenjeni predstavnici svoga
naroda.
Ostalo nam je da se nadamo da e dobrota,
mudrost i javni interes preovladati u našem
narodu. Svi smo na istom brodu i ne smijemo
dozvoliti da nas voda kojom plovimo proguta.
Atifa Šalji
DOJAVA
a
eS
evij
Istraživaki tim R
KRIMINALNOPLEMENSKO VOSTVO
ŠEMSUDINA KUEVIA
nd
žak
D
a li e narod opine Tutin doživjeti da na svjetlost dana
izae sva istina i otvore se
joke opinskih i okružnih
tužilaštava, MUP-a Srbije i Ministarstva pravde Republike Srbije i kazne
oni koji su graane Tutina ojadili, namuili, ostavili bez radnih mjesta, godinama nenamjenski trošili budžetska
sredstva prelijevajui ih u privatne rme plemenskih voa?
Plemenske voe imaju jedini zadatak
da svake etvrte godine isnansiraju kampanju izdvajajui pozamašne
sume novca za obavezno dobijanje
izbora, a zauzvrat krme državna
preduzea, gradsko graevinsko zemljište, lokacije u užem centru grada
osloboeni svih opinskih obaveza,
taksi, pravei ogromne vozne parkove
sumnjivim novcem. Izgrauju veleljepne graevinske objekte od 10.000 do
15.000 m2, bogatei se na raun namuenog naroda. Mnogi od ovih plemenskih voa 1996. godine nisu imali
ni privatna auta, a sada imaju vozne
parkove od 10 do 15 mašina. Svaki od
njih ima teritoriju na kojoj izgrauje lokalne nekategorizirane puteve, veina
njih su bivši i sadašnji odbornici SDA.
Naravno, bez ikakvih tendera grade i
posipaju puteve, a to je u narodu poznato kao „šoder divizija“. Iako mnogi
od njih imaju 10.000-15.000 m2 stambenog i poslovnog prostora, vjerovali
ili ne, nemaju ni radnu knjižicu. Novac
koji su dali za kampanju višestruko
nadoknade, a u sprezi sa opinskim
inovnicima, arhitektom grada, koji za
pozamašnu sumu novca može da izgradi zgradu nasred regionalnog puta
ili da zatvori ulicu staru nekoliko decenija, ostvaruju sve svoje planove.
O plemenskim voama se može pisati
nadugo i naširoko, ali ono što ovaj narod zaslužuje jeste da doe nansijska
i budžetska kontrola, UPOBOK i sline
državne institucije, koje e provjeriti nansijsko poslovanje plemenskih
voa, utvrditi šta su prikazali državi
kao dobit, a šta su, pomognuti bivšim
i sadašnjim elnicima Opine, stekli i
izgradili nezakonito.
Narod Tutina zna ko su plemenske
voe, koji svake izborne godine doniraju od 100.000 do 200.000 eura za kupovinu glasova osiromšenog naroda.
Svaki pošteni graanin opine Tutin e
rei ko su oni. Nije sluajna sintagma
plemenski voe, što ete i sami zakljuiti prema sljedeim podacima ko ih
ini: braa Ded..., braa Omer..., braa
Dac..., braa Mujo..., braa Bak..., braa Ho..., braa Derde..., braa Zorn...,
braa Pram..., braa Tut..., braa Dazda..., braa Bul..., braa Eles... i drugi.
Ali nije jedini uslov da donirate novac
i upadnete u klan plemenskih voa,
ve morate biti i u rodbinskoj vezi sa
bivšim predsjednikom Šemsudinom
Kueviem, koji je poznat kao bos
kriminalne grupe plemenskih voa.
Svi gore navedeni plemenski voe su
braa od tetke, hale, amidže, daidže...
Zato i stoji kod svih braa, jer su svi po
nekoj liniji braa Šemsudina Kuevia.
Svi oni su, zavisno od uloga, dobili jedno ili više državnih preduzea, za koja
je država Srbija preko raznih fondova
za nerazvijena podruja nansirala
razvoj, kao i zaposleni radnici koji su
odvajali od svojih usta za proširenje
kapaciteta. U tim preduzeima je radilo 3.000-4.000 radnika, a sada su na
mnogima katanci i privatni tajkuni ih
krme u placeve i prave porodine vile
po crnogorskom primorju na raun
radnika koji su ostali bez posla i sve eše se okupljaju ispred Opine tražei
svoja prava.
Poznate rme koje su bile oslonac razvoja opine Tutin, a koje su uz Kueviev blagoslov prelazile iz državnih
u privatne ruke plemenskih voa za
iznose koje je smiješno prezentirati, sto
i više puta niže od realne vrijednosti,
uz obeanje zaposlenja svih tadašnjih
radnika su: Pogoni TK „Raška“ i FO
„Ras“, „23. novembar“, „Resnik“, „Jelak“, Fabrika treseta, JKSP „Gradac“,
Autobuska stanica, Motel „Jezero“ Ribarie, Hotel „1. maj“.
Evo jednog banalnog primjera. Fabrika treseta prodata je sa oko 200 hektara
zemljišta rude treseta za koje je navedeno da je pašnjak. Nain kriminalne
prodaje ovih preduzea, gdje je Kuevi u veini posredovao sigurno ne
džabe, može se opisivati ponaosob jer
svaka je pria za sebe.
Poznata je injenica da je od prodaja
mnogih lokacija, državnih preduzea
i državnog zemljišta dio išao na ruke
Šemsudinu Kueviu, a dio na raun
Stranke. Školski primjer za to je Motel
„Jezero“ u Ribariima. Cijeli grad zna
da se samo za postavljanje kioska na
odreenu lokaciju daje 10-15.000 eura.
Zloupotrebe položaja Šemsudina Kuevia dostižu vrhunac kod davanja
zemljišta na korištenje na 99 godina.
Naime, korisnici nisu uplatili licitirane iznose, niti komunalije ovlaštenom
preduzeu. Tako je rasprodao najmanje 200 placeva širom grada i prigradskih naselja, a za sudbinu novca se
ništa ne zna. Dokaz je prodaja placa
i zgrade starog komunalnog preduzea izvjesnom F. Hasanoviu gdje je
dio novca otišao na nepoznate raune. Zatim, prilikom asfaltiranja ulica
po gradu i lokalnih puteva obavezno
se kupi hara od naroda, takoer bez
ikakvih priznanica. Navodno, Kuevi
„nosi ljudima po Beogradu“. Najbolji
primjer su sela Draga, Pružanj, Baica
i Konie. Nikada suma nije manja od
50.000, a dostiže i 100.000 eura. Kome
zaista idu pare? To treba da utvrde državni organi.
Kako više ne može da prodaje lokacije
i placeve po Tutinu, Kuevi je svoju kancelariju u Beogradu pretvorio
u biznis centar za pranje novca preko
navodnih projekata Kancelarija za održivi razvoj, gdje je uspio iskljuivo svojim istomišljenicima podijeliti plastenike i ko zna šta e još da bi sauvao sebe
i svoje plemenske voe od zaslužene
robije, tako što e uiniti sve da dobiju
izbore. U sklopu ove neravnopravne
podjele gdje se dijeli samo lanovima
SDA, Kuevi nije zaboravio ni svog
amidžia, ve mu je dodijelio dva plastenika.
Ovih dana cijeli grad bruji kako Šemsudin Kuevi treba da proda još jedini
preostali plac u Tutinu u užem centru
grada u vlasništvu EPS-a Srbije i uzme
ništa manje nego 50.000 eura.
Previše su se gospodin Kuevi i njegovi plemenski voe obogatili na pleima najaenog, višestruko prevarenog naroda, ali došao je kraj. Vrijeme
je za pravdu!
(1996-2008)
41
SKANDALOZNO
ŠOKANTNO KAZIVANJE BIVŠEG VOJNOG TUŽIOCA LAKIA OROVIA
NAELNIK GENERALŠTABA
VOJSKE SRBIJE DIKOVI JE
RATNI ZLOINAC
trodijelnom intervju za sarajevske
DANE bivši vojni
tužilac pri Vojnom
okrugu Beograd i Vojnom
okrugu Priština i svjedok
Tužilaštva Haškog tribunala
u sluaju Milutinovi i ostali, datog novinarki Tamari Nikevi, Laki orovi
iznio je niz šokantnih stvari
o djelovanju vojnih službi
i kadrovika koji do sada
nisu bili dostupni javnosti.
Povod intervjua bilo je postavljanje Ljubiše Dikovia
za naelnika Generalštaba
Vojske Srbije, a koga Laki
orovi smatra odgovornim
za mnogobrojne zloine, a
posebice one poinjene na
Kosovu 1998-1999.
DIKOVI SUODGOVORAN
ZA HAPŠENJE I UBIJANJE
BOŠNJAKA
U
42
Laki orovi tvrdi da je
aktuelni naelnik Generalštaba VS Dikovi, koji
je bio od 1993. na dužnosti u Užikom korpusu, a
potom u Šestoj pješadijskoj brigadi
koja pokriva dva granina prijelaza
prema BiH, suodgovoran za hapšenja muslimana koji su, bježei pred
Vojskom RS, 1994. u Srbiji pokušali
da pronau utoište. Ti ljudi su kasnije likvidirani. On takoer tvrdi
da je Dikovi neposredno uestvovao u akciji Zima ’93 koja je osmišljena u Generalštabu VJ i sprovedena od strane Užikog korpusa i
komandnog kadra 16. i 17. graninog bataljona. To je akcija kojom je
najprije izmišljen navodni artiljerijski napad muslimanskih snaga s
teritorije BiH po teritoriji tadašnje
SRJ, nakon ega je Vojska Jugoslavije „žestoko uzvratila“. Iako su
jedinice VJ tu bile unaprijed dovedene i opremljene višecjevnim
raketnim bacaima, zahvaljujui
kamerama i novinarima koji su sve
to snimali, ovdašnjoj javnosti je to
predstavljeno kao poetak agresije
BiH na Srbiju. Dikovi je za zasluge
iz 1994. u odbrani od „muslimanske agresije“ od VJ dobio in majora.
37. MOTORIZOVANA BRIGADA IZ
RAŠKE „OISTILA“ DRENICU
Postojao je plan Grom 98, potpisan
od strane tadašnjeg naelnika Generalštaba Momila Perišia, po
kome je, po odobrenju državnog
vrha, vojsci nareeno da u junu
1998. poduzme akcije uspostavljanja reda i išenja teritorije Kosova,
posebno podruja Drenice. Plan je
predviao da se u pravim akcijama „uspostavljanja reda“ angažira
37. motorizovana brigada iz Raške,
koju je vodio Dikovi.
OBUKA RATNIH ZLOINACA U
RAŠKI
Od maja 1998. Dikoviu su podreeni potpukovnik Slobodan Stoši
i pukovnik Miodrag orevi, koji
su obuavali izmeu 150 i 200 lanova raznih grupa sa iskustvom u
borbama od Baranje, Slavonije i Bosne do Kosova. Ti ljudi su skupljeni
i, pod vostvom ove dvojice, uvežbavani u Raški. Ljubiša Dikovi je o
tome svjedoio u Haškom tribunalu, 10. i 11.12.2007. i priznao da su
„neke“ njegove borbene grupe na
tom podruju poinile zloine.
UBIJANJE 103 CIVILA U IZBICI
U Izbici je ubijeno 103 albanska civila, uglavnom staraca. Najprije su
ih podijelili u dvije grupe. Na ma-
SKANDALOZNO
nje od 60 metara nalazila su se etiri
tenka iz Dikovieve brigade, sa posadama. To znai da je Dikovi bio
lino prisutan, da je gledao sakupljanje, razdvajanje tih ljudi u dvije grupe – u jednoj 33, u drugoj 70. Prvu
su potjerali prema nekom kanalu i
sa kratkog odstojanja pobili. Drugu
grupu su najprije potjerali uz brdo,
a onda im naredili da se okrenu; pucali su odozdo...
STEVANOVI POTVRDIO UEŠE
SRPSKE POLICIJE U UBISTVIMA
CIVILA
U svjedoenju pred Haškim tribunalom general Obrad Stevanovi je
rekao da je, kao komandant policijskog odreda od najmanje 150 najbolje obuenih jedinica policije, u Izbici
tog dana boravio policijski pukovnik Boško Buha, ubijen u atentatu
u Beogradu. Rije je o specijalnim
policijskim jedinicama MUP-a Srbije
i ubijanja su izvršile snage pod komandom Dikovia i Buhe.
DIKOVIEVI VOJNICI UBIJALI
ALBANSKE CIVILE U GORNJOJ KLINI
Evidencija Prištinskog korpusa pokazuje da je od 10. do 15. aprila više
lica iz Dikovieve jedinice uestvovalo u ubijanju kosovskih Albanaca
na podruju Gornje Kline, nakon
ega su leševe bacali u bunar. Evidencija takoer pokazuje da je jedan
dobrovoljac iz Dikovieve jedinice,
u selu Krasimirovac/Krasimirofc i
njegovoj okolini, nedaleko od ireza, ubio više kosovskih Albanaca i
odvodio žene iz izbjeglikih kolona.
SRPSKO TUŽILAŠTVO UNAPRIJED
STALO U ODBRANU ZLOINACA
Najbolja potvrda da je Tužilaštvo
unaprijed stalo u odbranu zloinaca je saopenje u kome se kaže kako
su samo u toku jedne noi uspjeli
da izue preko hiljadu dokumenta
i dokaza. Bruno Vekari, zamjenik
tužioca za ratne zloine, tvrdi da su
saslušali 110 svjedoka, što naprosto
nije mogue. Državni sekretar Ministarstva odbrane govori kako je
napad na Dikovia napad na instituciju. Ako je tako, onda su sve naše
institucije odavno napadnute, i to na
mnogo višem nivou. I Slobodan Miloševi je institucija, i potpredsjednik Vlade Šainovi, i ministar odbrane Ojdani, i naelnik Generalštaba
Pavkovi... Na Kosovu je izgublje-
na država upravo zbog toga što su
postojale takve institucije i zato što
i danas hoe da na njihovo elo dovedu ljude koji su poinili masovne
zloine, protjerali svoje državljane i
pljakali njihovu imovinu.
ŠUTANOVAC JE MARIONETA SVETKA
KOVAA
Upitan zašto ministar Šutanovac
brani Dikovia, Laki orovi kaže
da iza Dikovia stoji naelnik Vojnobezbjedonosne agencije (VBO) Svetko Kova, koji je jedini nedodirljivi
ovjek u Srbiji.
Dikovi je uestvovao u protjerivanju albanskih civila sa Kosova... Postoje dokumenta koja pokazuju da je Dikovi komandu korpusa izvještavao o tome da hiljade Albanaca napuštaju Kosovo. Izvinite, od koga
su bježali? Od NATO bombi? Pa, zašto onda nisu pobjegli kod njih, kod
svoje vojske, u njihovo okrilje? Albanci su bježali i 1998., a tada nije bilo
NATO udara. Od koga?!
VOJNOBEZBJEDNOSNA AGENCIJA
JE NAJZAŠTIENIJA DRŽAVNA
INSTITUCIJA
U Srbiji možete u pitanje dovesti
sve osim Svetka Kovaa, naelnika Vojnobezbjednosne agencije. Može Srbija da ide i na Istok i
na Zapad, može i u pakao; bitno
je da ostanu Kova i njegov tim
da ne bi odgovarali svi oni koji bi
trebalo da odgovaraju. Ako se u
Srbiji ikada uspostavi demokratska vlast, Svetko Kova e morati
da objasni ko je ubijao u Vukovaru, ko je dopustio pukovnicima
iz Uprave vojne bezbjednosti da
iz Mitrovice izvode robijaše, da
ih naoružavaju, da im daju znake, oružje za tihu likvidaciju, da
ih vode širom bivše Jugoslavije
da ubijaju sirotinju. Ko je to dozvolio?
DIKOVI JE UESTVOVAO U PROTJERIVANJU ALBANSKIH CIVILA
VOJNA SLUŽBA BEZBJEDNOSTI JE
PLJAKALA I UBIJALA REDOM
Poznato je da je VSB (Vojna
služba bezbjednosti) likvidirala mnoge svoje saradnike – od
Knina do Beograda. Na primjer,
43
SKANDALOZNO
u jesen 1990. govorilo se o
sluaju „samoubistva“ vojnika Miloša Ilia iz garnizona Sombor, iako su svi vrlo
dobro znali da ga je ubila
VSB...
44
ko je šta htio. Dvojica ocira bezbjednosti, pukovnik
Zoran Ristevski i Aleksandar Stevanovi, danima su
pljakali imovinu prognanih Albanaca iz prištinskog naselja Vranjevac,
odnosei iz njihovih kua
namještaj, tepihe, tehniku... Organi bezbjednosti
VJ su tih dana na Kosovu
radili šta su htjeli: protjerivali, pljakali, krali... Tužilaštvo i sud nisu smjeli da
pisnu.
VSB je imala zadatak da,
uoi priprema za progon
Hrvata, stvori atmosferu
nesigurnosti i straha. Trebalo je razgnjeviti srpske
vojnike i predstaviti ih kao
žrtve hrvatskih grupa koje
su iz Vojvodine bježale u
Hrvatsku. Kada su ljudi
poeli da se osvješuju, da
GENERAL VOJVODI JE ZNAO ZA NAPAD NA RTS I
postavljaju logina pitanja,
Naelnik organa bezbjedSPASAO KERKU
izmišljena je pria da je Ili,
nosti Prištinskog korzbog navodne incestivne
ljubavi, izvršio samoubi- Budui da je bio obaviješten da e RTS biti bombardi- pusa VJ, major Neši, je
stvo. Bilo je mnogo slinih ran, general Vojvodi je tog dana avionom iz Podgori- sa dvojicom pomonika
sluajeva. U Mostaru ste, ce hitno došao u Beograd kako bi kerku, zaposlenu 26.05.1999. naoružan ulerecimo, 1992. imali pogibi- u RTS-u, izvukao iz zgrade. Na sudu, kerka generala tio u orovievu kancelaju više ocira VJ koji su na Vojvodia je pošteno rekla kako je kolege upozorila riju; razbili su vrata, upehercegovako ratište otje- da, im budu vidjeli da je otac došao po nju, odmah rili oružje u njega i poeli
rani silom. Njihovim poro- krenu da beže iz zgrade. To je trebalo da bude znak. premetainu... Neši mu
dicama je kasnije reeno da Nažalost, nisu uspeli da se izvuku.
je oteo sedamnaest presu ili nestali ili izvršili sameta u kojima je bio sluaj
moubistvo. Kao vojni tužigrobnice kod Orahovca u
KRIMINAL
SA
VRHA
GENERALŠTABA
lac, istraživao sam 62 slina sluaja.
kojoj se nalazilo 47 leševa albanskih
Laki orovi trvdi da je tokom civila, zatim optužnice protiv StevaNATO intervencije došao do poda- novia i Ristevskog, kao i zahtjeve
REGULARNA VOJSKA SRBIJE U
taka da grupa ocira, ukljuujui i za sprovoenje istrage protiv naelBOSANSKOME RATU
nekoliko pukovnika iz Generalštaba nika i pripadnika organa bezbjednoU BiH su odvoene kompletne je- VJ, od Albanaca, Goranaca i Srba u sti Prištinskog korpusa.
dinice VJ. 63. padobranska brigada Beogradu, Mladenovcu i Lazarevcu
i 72. iz Paneva 1994. i 1995. ratovale uzima novac u zamjenu za obeanje
su na podruju Sarajeva... U Hagu da e biti skinuti sa liste rezervista VUK TUFEKDŽI JE SARADNIK VOJNE
SLUŽBE BEZBJEDNOSTI
su policajci-insajderi svjedoili o koji su planirani za slanje na Kouešu Crvenih beretki, Poskoka i sovo. Namjeravao je da protiv njih
drugih parapolicijskih i paravojnih podigne krivinu prijavu, ali ga je orovi tvrdi da je bivši vojni tužijedinica u ratovima u Hrvatskoj i pukovnik Branko Žigi opomenuo lac zadužen za sluaj gardista Vuk
BiH.
da e završiti kao Savo Aleksi, biv- Tufegdži kod njega bio pripravnik,
ši naelnik organa bezbjednosti ko- te da je pametan, bistar momak, domande Beograda, koga je VSB ubila bar pravnik, ali, nažalost, saradnik
RADNICI RTS SU ŽRTVOVANI
u radnim prostorijama zbog toga što Vojne službe bezbjednosti. Kao i
mnogi drugi na našoj javnoj sceni.
Kada je rije o monstruoznim ubije otkrio istu stvar.
janjima i žrtvovanjima ljudi, možKOŠTUNICA JE NA DRŽAVNOM VRHU
da je najbolji primjer za to pogibija
VOJSKA JUGOSLAVIJE OTIMALA,
ZADRŽAO RATNE ZLOINCE
šesnaest radnika RTS-a u noi 22. i
PLJAKALA I KRALA NA KOSOVU
23. aprila 1999. Bilo je jasno da je, u
svom prljavom propagandnom ratu orovi tvrdi da je u maju 1999. iz Nakon 5. oktobra 2000. u državi je
sa NATO-om, Slobodan Miloševi te vojne arhive nestala 1041 prijava malo toga promijenjeno. Vojislav
ljude namjerno žrtvovao. Graani- protiv pripadnika VJ na Kosovu. Koštunica je došao na elo SRJ, ali su
ma Srbije je trebalo pokazati šta radi Bilo je jasno da ih je otela VSB. Rije na mnogim mjestima, uz opravdaNATO, o kakvim je zlikovcima rije. je o optužnicama za zloine, pljaku nje da bi bilo opasno mijenjati cijeli
U svakom ratu, kao objekt od poseb- vozila, imovine i materijalnih do- sistem, zadržani kadrovi iz vremena
nog znaaja za odbranu zemlje, dr- bara protjeranog albanskog stanov- Slobodana Miloševia. Koštunica je,
žavna televizija mora biti dislocira- ništva. Znalo se da je vojni tužilac recimo, insistirao da general Nebojna. Meutim, iako je na Košutnjaku Zdravkovi oteo vozilo jednog po- ša Pavkovi, budui haški optužepostojao dobro skriveni ratni studio znatog prištinskog zlatara, Albanca, nik, ostane na mjestu naelnika Gekojeg je uvala vojska, ti ljudi su koga je lino prognao u Istambul. neralštaba Vojske SRJ, kao i da Rade
ostali u zgradi RTS-a, u Aberdarevoj U pitanju je bila sveopa pljaka! U Markovi, kasnije osuen na 40 goulici. Zašto? Pitanje je još interesan- sportskom centru „Boro i Ramiz“ dina robije, ostane šef DB-a, general
tnije ako znamo da je, kao i uvijek, postojalo je preko šezdeset butika sa Branko Krga naelnik Obavještajne
NATO prethodno najavio šta e te najboljom garderobom, sportskom uprave VJ...
opremom - sve su pokrali! Radio je
noi biti gaano.
SKANDALOZNO
orovi kaže da je jedno
vrijeme službovao na Topideru i da je siguran da su 5.
oktobra 2004. gardisti Dražen
Milovanovi i Dragan Jakovljevi ubijeni. Kapetan Branislav Puhalo, nekadašnji tjelohranitelj Ratka Mladia, tih
je dana svakodnevno boravio
u kasarni na Topideru, posjeivao generala Dragana Živanovia, komandanta Beogradskog korpusa, poznatog kao jednog od najaktivnijih uvara haških bjegunaca.
Branislav Puhalo je bio zadužen za održavanje unutrašnjeg reda, što je
podrazumijevalo sprjeavanje nedozvoljenog ulaska i boravka u prostorijama kasarne, kao i odreivanje zona u koje se ne zalazi, gdje je
pristup zabranjen.
KOŠTUNICA JE OD JUGOSLAVIJE HTIO
DA NAPRAVI RUSKI SATELIT
orovi tvrdi da je maja 2001., ne
svojom voljom, uestvovao u neemu o emu naša javnost ne zna ni-
šta, a što se u svim zakonodavstvima sveta tretira kao veleizdaja.
U pokušaju da se, u okviru Ministarstva odbrane SRJ, u tajnosti i
bez znanja zvanine Podgorice, formira predstavništvo Ministarstva
odbrane Ruske Federacije, ime bi
se, praktino, odbrambene snage u
potpunosti predale u ruke Rusima.
Plan je predviao da ruski ociri, bez
prethodnih
najava i dokumenta, u našu
zemlju ulaze
kada hoe i
da iz nje izlaze na isti nain. U sluaju
saobraajnog
udesa ili nekog vanrednog zbivanja,
organi SRJ ne
bi imali pravo isljeivanja, ispitivanja i poduzimanja bilo kakvih mjera. U okviru istog plana predvieno
je formiranje ruske kopnene baze u
Niškoj Banji, kao i pomorske baze
u Boki Kotorskoj. Drugim rijeima,
planirano je da, po receptu Bjelorusije, SRJ postane ruski satelit.
Koštunica, Vojna služba bezbjednosti – zajedniki gospodar i Srbije
i Crne Gore, uz podršku crnogorske
opozicije, dale su saglasnost, pa su u
maju 2001. na Beogradski aerodrom
sletjela dva aviona ruskih ocira, iji
je zadatak bio da, zajedno sa odabranim ocirima Vojske SRJ, realiziraju
plan o osnivanju predstavništva Ministarstva odbrane Ruske Federacije
u okviru Ministarstva odbrane SRJ.
Sutradan je javljeno da je dotadašnji
ruski ministar odbrane umro, nakon
ega se dio ruske delegacije odmah
vratio u Moskvu.
Prvi susret srpskih i ruskih ocira,
kome je prisustvovao gotovo cjelokupan vojni vrh obje strane, organiziran je u Kristalnoj sali Kluba
vojske, nekadašnjem Domu JNA u
Beogradu. Reeno je da e u realizaciji plana biti angažirane tri grupe
koje e se strogo pridržavati principa tajnosti: jedna o drugoj nee znati – ništa! orovi je bio dio treeg
tima zaduženog za usklaivanje
pravnih akata i pisanje Sporazuma.
Jedna od grupa je bila zadužena za
nabavku ruskog odbrambenog raketnog sistema S-300.
Na elu orovievog tima bio je
pukovnik Branislav Jovi, nekadašnji jugoslovenski vojni izaslanik u
Moskvi koji je, preko SDPR-a JUGOIMPORT trgovao oružjem sa
ruskom državnom rmom ROSVOROŽENIJA, koja se bavila izvozom
oružja. Pored majora Vasiljevia,
pukovnika Slobodana Milosavljevia iz Komande 3. armije i još nekoliko ocira, u srpskom timu su bila
i dvojica prevodilaca iz VZ „Moma
Stanojlovi“. Na elu ruske grupe
bio je predstavnik ROSVOROŽENIJA, general Listopadov, sekretar ruskog izaslanstva, pukovnik Igor, te
izvjesni Boris Dupkov...
Na opasku novinara Tamare Nikevi da je nedavno uz prisustvo ministara Ivice Daia i Vuka Jeremia,
kao i neizbježnog ruskog ministra za
vanredne situacije, Sergeja Šojgua, u
Nišu otvoren takozvani Regionalni
humanitarni centar, što je u dijelu
javnosti protumaeno kao formiranje ruske vojne baze, orovi kaže
da se boji da je rije o neemu vrlo
slinom onome na emu je radio
2001., a što, na svu sreu, tada nije
realizirano.
Izvor: BH Dani
GARDISTI U KASARNI NA
TOPIDERU SU UBIJENI
45
HRONIKA
SEKTA „SVETIONIK“ – NOVI
BEOGRADSKI PROJEKT
KAKO SAZNAJE SANDŽAK PRESS IZ DOBRO OBAVIJEŠTENIH IZVORA, BEOGRADSKI POLITIKI OBAVJEŠTAJNI KRUGOVI KRENULI SU U NOVI
TALAS UGROŽAVANJA ISLAMSKE ZAJEDNICE
DEMIROVI - NOVI ZILKI
Oito je da su Adem Zilki i njegove pristalice potpuno potrošeni i da ga se Beograd, a prije svega Sulejman
Ugljanin, žele što prije otarasiti. Novu šansu Beograd
vidi u armaciji sekte koja posljednjih godina u Novom
Pazaru funkcionira pod imenom Svetionik, na ijem elu
se nalazi Muhamed Demirovi. Prva prezentacija novog
projekta desila se, doduše u blijedoj formi, u nedjelju
05.02.2012. sa programom navodnog obilježavanja roenja Poslanika a.s.
ski pjeva Armin Muzaferija i novopazarski hor ulistan, iako su bili najavljeni na plakatama i tv reklamama.
Halu sportova je trebalo svim raspoloživim sredstvima
napuniti i na taj nain poslati sliku u javnost da Demirovia podržava veliki broj ljudi, i to reklamiranjem o
prisustvu poznatih horova iz Bosne, pjevaa Armina
Muzaferije, zatim cjelokupna politika mašinerija SDA
i SDP, uposlenici u javnim ustanovama u Novom Pazaru, a nisu bili pošteeni ni aci u školama. Ovaj papir
je dijeljen uenicima u svim školama u Novom Pazaru.
BG UDBA I VLAST NA JEDNOM MJESTU
U prvom redu sjedio je Ugljanin sa svojom
svitom, a sa njegove desne strane silni SDPovci, ukljuujui i desnu ruku Rasim Ljajia - Mirsada Jusufovia Miška, za kojeg se
pouzdano zna da nema pojma ni kada je
Ramazan. Namjera ove zamisli je sasvim
jasna. Sektu Svetionik treba predstaviti kao
novu „islamsku zajednicu“ na elu sa Demiroviem, složili su se Ministarstvo vjera
(itaj kao BG UDBA), ministri Rasim Ljaji i
Sulejman Ugljanin – kako nas obavještavaju
naši izvori.
46
Dolazak na spomenuti skup su otkazali horovi Hazreti Hamza i Sejfullah iz BiH, bosan-
DS I SDPS KOALICIONI PARTNERI
grada.
Oekujem da SDPS najkasnije do sutra uvee postigne dogovor sa SPS-om o zajednikom nastupu na pokrajinskim izborima – rekao je Ljaji na konferenciji za novinare.
ilas i Ljaji su poruili da je koalicioni sporazum logian nastavak dosadašnje uspješne saradnje: Bilo nam je
dovoljno tri do etiri minuta da se dogovorimo oko mandata.
- rekao je ilas, napominjui da DS i SDPS nisu razgovarali o podjeli vlasti poslije izbora, uz napomenu da
dvije stranke “nikada nisu funkcionirale na bazi nerealnih ucjena.”
Zamjenik predsjednika DS Dragan ilas i lider SDPS
Rasim Ljaji potpisali su 9. marta koalicioni sporazum
koji Ljajievoj stranci garantira sedam poslanikih mjesta u Republikom parlamentu i etiri u Skupštini Beo-
Upitani za naziv zajednike izborne liste, ilas je naveo
da u DS još uvijek nije o tome razgovarano, ali da on
smatra da u njenom nazivu treba da stoji ime predsjednika Srbije i lidera DS Borisa Tadia, sa ime se složio i
Ljaji.
Prema ilasovim rijeima, u nazivu izborne liste treba
da stoji Tadievo ime, jer je on simbol politike koja je
voena do sada, a koja štiti nacionalne interese.
DOJAVA
ALIJANSA iPhone
- PRVI DIO -
Ne mogavši sam da ovlada potomcima Dobrih Bošnjana, SEANUS okupi štakore i ostale glodare koji živahu
duboko u pukotinama civilizacijskog otpada. Neastivi SEANUS im ponudi lanstvo u konziliju zla ukoliko
ALIJANSA IPHONE uspije da ovlada zemljom Dobrih
Bošnjana. Zadaa tih džohara bijaše da osmišljaju zlo i
spletke protiv svog naroda kako bi otvorili put neastivom SEANUSU da uništi miroljubive potomke Dobrih
Bošnjana.
Štab za hitne reakcije Pokreta za osloboenje Dobrih
Bošnjana presreo je neke od šifrovanih poruka dva
agenta ALINASE IPHONE s kodnim imenima JAKAŠ
MAG I ŠKICA GUMICA.
JAKAŠ MAG: Povodom dodele nagrade “Izopaenje slobode” primite moje najiskrenije estitke i molbe
Uzvišenom za dobro zdravlje i uspešan rad. Mahsus selam sa Bosfora! Jakaš Mag.
ŠKICA GUMICA: Jakaš Mag, zahvaljujem na estitkama i vidimo se kad doeš iz Turske! Škica G.
****
JAKAŠ MAG: Selam Škica-hanum! Rekoh da se javim,
jer sam tek sada izašao iz gužve.
ŠKICA GUMICA: U Tutinu sam, na nekom sastanku,
pa ti se javim!
JAKAŠ MAG: Ako, ako, ja sam u BG, pijem kahvu sa
crnim magom Barjakli mlaim.
ŠKICA GUMICA: E, mnogo mi poselami najzgodnijeg
crnog maga na dunjaluku, a ja ti se javim kad oposlim
ovde!
***
ŠKICA GUMICA: Jakaš Mag, ja se ne
javih, bila sam i sama u gužvi, a danas
idem u Beograd. Kad emo se videt’,
da neeš i ti do Beograda ovih dana, pa
da se vidimo s crnim magom Barjakli
mlaim?
JAKAŠ MAG: OK. Ja sam u Pazaru i
trenutno je sednica u vezi aktuelne situacije. A ako se desi da budem išao za
BG, javiu se. Meutim, ako budeš u
prilici danas ili ovih dana cimni me da
pijemo kafu.
ŠKICA GUMICA: Ja se tek u sredu
vraam iz BG i tek tada u moi da
svratim do tebe. ujem neke zanimljive haberove iz Stambola, ujem da stiže katul ferman za Muamera!
JAKAŠ MAG: Da, i ja ujem da je car do duvara, iako
on misli da e se sa sedmog sprata doekati na noge.
Mislim da smo ga svi zajedno isterali na livadu.
***
JAKAŠ MAG: Upravo gledam emisiju od sino, ti si ga
uništila. Koje je to tele.
ŠKICA GUMICA: Ma, idiot primitivni! Oterau ga na
sud i to uz fanfare, pa u da vidim hoe li smeti da stegnu guzicu iz pravosua, pa da opstruiraju kao do sad.
***
JAKAŠ MAG: Mislim da je ovaj nacrt – idejno rešenje o
pomirenju jako nepovoljno za nas! Šta ti misliš?
***
ŠKICA GUMICA: Na sastanku sam.
JAKAŠ MAG: Nema veze, ekam.
ŠKICA GUMICA: Ma, ne valja Jakaš da Muamer bilo
kako ostane bez „opozicije“. Mislim da vernici treba da
kažu da nee kriminalca i siledžiju za vou. Zvau velikog maga Adama Zlikia, pa emo priat.
JAKAŠ MAG: To je intencija svega što radimo.
ŠKICA GUMICA: Treba svi da skoimo! Ja u imati sastanak sa Tadiem i to u mu preneti! Ili pošten ovek ili
katastrofa, Muamer ni sluajno!
ŠKICA GUMICA: Zovi me im budeš imao signal, da
se kratko dogovorimo!
***
ŠKICA GUMICA: Jakaš, ula sam se sa velikim magom
Zlikiem. Trebalo bi da se vidimo veeras ili sutra.
JAKAŠ MAG: Super, trebao bi malo da spusti loptu, jer
ako nas SDA šutne mali su izgledi za bilo ime.
ŠKICA GUMICA: Samo sabor, vi nemate razloga za
paniku i trku s vremenom. Muamer treba da brine, ne
vi! Samo ponavljajte da je najvažnije opšte dobro za Bošnjake i muslimane!
JAKAŠ MAG: I ja sam tog mišljenja.
ŠKICA GUMICA: Odlino!
Zlim silama ALIJANSE IPHONE nijedna se želja nije
ostvarila. Jakaš mag, Crni mag i Veliki mag potpomognuti Škicom Gumicom i druge utvare iz svijeta podzemlja povlae se u tamu, jer svjetlo polahko poinjenje
obasjavati zemlju Dobrih Bošnjana. Meutim, neastivi
SEANUS ne odustaje od svojih intriga, zato e Štab za
hitne reakcije Pokreta za osloboenje Dobrih Bošnjana
nastaviti razbijati spletke sila mraka. U sljedeem nastavku donosimo šifrovane poruke drugih agenata ALIJANSE IPHONE.
Izvor: SandzakPRESS.net
U zemlji jednoj, postojbini Dobrih Bošnjana, u doba
protoka informacija, jedan brojem malehan, a duhom
gromadan narod boraše se protiv urote Saveza zlih
konzilija. Savez zlih konzilija na elu sa neastivim SEANUSOM, potomkom Inkvizitora koga ukovaše u mit
prosvjetitelja, osnovao je ALIJANSU IPHONE.
47
va
rao
: Jah
ja FEHRATOVI
INTERVJU
GRADIMO DOM
ZA JETIME
zgo
Ra
Razgovarali smo sa Mirsad-ef. Beiroviem, direktorom najuspješnije humanitarne organizacije u šireme regionu,
Centra za humanitarni rad „Hajrat“, o
akcijama, stalnim i ve realiziranim projektima i planovima ove organizacije.
Ekskluzivno za reviju „Sandžak“ gospodin Beirovi govori o izgradnji Doma za
jetime u Novome Pazaru.
Mirsad-ef. Beirovi roen je u selu Škrijelje
1968. Osnovnu školu je završio u Moranima,
a nakon toga Alaudin medresu u Prištini. Po
završetku medrese upusuje se na Fakultet
islamskih nauka u Sarajevu. Zbog rata u BiH
prebacuje se na Ilahijat u turskom gradu Izmir, gdje okonava studije.
48
Po završetku studija stavlja se na raspolaganje Islamskoj zajednici. Prvi posao mu je bio
imamski. Godinu dana je radio kao imam u
Potok džamiji u Novom Pazaru, a nakon toga
u dva mandata obavljao funkciju glavnog
imama pri Medžlisu Islamske zajednice Novi
Pazar. Jedno vrijeme je radio kao rukovodilac
vaspitne službe u Medresi „Gazi Isa-beg“ u
Novom Pazaru, da bi nakon toga, odlukom
Mešihata, bio postavljen za direktora Centra
za humanitarni rad „Hajrat“, gdje se i sada
nalazi. Oženjen je, otac etvero djece.
RODITELJI SU ME NAUILI DA
POMAŽEM DRUGIMA
Vašim dolaskom u CHR „Hajrat“ ova
institucija je postala jedna od najjaih
institucija openito koje Bošnjaci Sandžaka imaju?
T
rudimo se, dajemo sve od
sebe da bi pomogli ljudima.
Onaj ko nije bio ne terenu
ne zna šta su problemi i sa
kakvim se sve problemima ljudi
suoavaju.
Možda u biti malo neskroman,
ali meni je ovaj posao išao od ruke
od djetinjstva. Roditelji su me uili
da pomažem, da budem na usluzi
drugima, kako babo tako i majka.
Na tome sam im mnogo zahvalan,
jer sam imao veliki temelj sa koga
sam se relativno lahko nadograivao. Kada sam bio student u Izmiru
trudio sam se da pomognem našim
studentima. Tražio sam im stipendije u više institucija. Meutim,
za sve ovo dugujem zahvalnost
roditeljima, babu, djedu i majci.
Ovom prilikom u spomenuti da
je moj rahmetli djed bio muslihun.
U Sandžaku su skoro svi poznavali rahmetli Ljaka Beirovia. Bio je
velika i cijenjena linost. Isto tako
i moji roditelji - svi koji ih poznaju
znaju da su inili dobro drugima,
tako da je taj miraz od njih.
GRADIMO KUU ZA JETIMSKU
PORODICU U SREBRENICI
Ono što CHR radi u Sandžaku, pa sad
i izvan Sandžaka, može se mjeriti sa
neim što državne institucije sa državnim budžetima teško postižu?
Radimo koliko možemo. Nažalost,
velika je potreba, kako u Sandžaku
i Srbiji tako i u okruženju. Radimo
na više polja. Recimo, pomažemo
izgradnju kua onima koji su potrebni tue pomoi ili kojima kua
izgori u požaru. Nekome smo pomogli izgradnju cijele kue, nekome pola, nekome krov, nekome
vrata, nekome laminat, nekome
namještaj... Zaista smo u tim stvarima, hvala Allahu dž.š., do sada
dosta uspjeli i tako emo nastaviti. Pomogli smo izgradnju nekoliko kua u Novom Pazaru, Sjenici,
Prijepolju, Rožajama i, inšallah,
u aprilu emo zapoeti izgradnju
kue u Srebrenici jednoj sedmolanoj porodici koja trenutno živi u
jednoj sobi. Na zahtjev nekoliko
mještana i ljudi iz Srebrenice obišli
smo ovu porodicu. Dobio sam vrsto obeanje od naših ljudi iz Graca
da, uz Božju pomo, otponemo izgradnju ove kue u Srebrenici. To
su djeca, jetimi bez roditelja. Njihov roditelj je nestao u ratu, tako
da osjeamo moralnu obavezu da
im pomognemo.
INTERVJU
Iz transparentnosti Vašeg rada, prije
svega Hajrat TV, vrlo esto smo u prilici da gledamo kako Vi i Vaši aktivisti
krstarite Sandžakom i obilazite stare i
bolesne osobe kojima udjeljujete pomo?
Hvala Allahu dž.š., ve preko dvije
i po godine realiziraju se naše Hajrat
emisije. Za to ima zaslugu Nejra Rakovi, koja je autor i voditelj te emisije. Nije lahko svake ili svake druge
hefte imati novu emisiju. Treba to
sve izdržati.
Meutim, zbog ega imamo toliku
snagu, zbog ega to radimo? Kada
odemo na teren i vidimo kako ljudi
teško žive, nemamo pravo da stanemo, jer isto se bojim kazne Allaha
dž.š. da nas ne stigne kada vidimo
da, recimo, ljudi žive u neadekvatnim uslovima, da su bez hrane, obue, odjee, da su bez krova nad glavom, da nemaju da školuju djecu.
„GAZDA E DA ME ISTJERA IZ STANA“
Pored pomoi bolesnima, ono što je manje poznato, a što Vi i Vaša institucija
veoma esto radite jeste pomo manje
imunim ljudima da iziu na kraj sa kirijama i podjela paketa siromašnim osobama?
Nažalost, puno je ljudi koji nemaju
krov nad glavom. Mnogo osoba nam
se obrati, kaže: „Sad e prvi, gazda
e da me istjera iz stana ukoliko ne
platim...“ Onda se mi nekako snalazimo, tražimo od dobrih ljudi, naemo nekog donatora koji plati nekome kiriju. Vidite i sami da je velika
ekonomska kriza. Ona nikada ne
pogodi one najvee, nego snae one
najsiromašnije koji ni u bolje vrijeme
nisu imali. Nažalost, to se prelomi
preko njih. Zato i u tom pogledu
izlazimo ljudima u susret, normalno,
onoliko koliko možemo.
Imali smo par sluajeva ove zime.
Neki ljudi su ostali u sred zime na
ulici, pa smo im u nekoliko navrata
u Sjenici izlazili u susret kako bi lakše prebrodili ovu zimu. Oni sigurno
u tim kuama ni kada se izljepša vrijeme nee moi stanovati. Nadamo
se, ako Boga da, da emo zajedno
tim ljudima napraviti adekvatne domove.
NA MINUS TRIDESET BEZ OGRJEVA
Spomenuste ovu tešku zimu. Jedna od
zadnjih veih akcija CHR „Hajrata“
bila je u ovim teškim danima kupovina
ogrjeva onima koji nisu mogli da iznau
nain da ga sebi obezbijede?
Da, mnogi su nam se obratili po tom
pitanju. Ne samo iz Novog Pazara,
nego i Priboja, Prijepolja, Sjenice,
Tutina i drugih mjesta. Jednostavno, ovjek živi sa troje-etvero djece,
ostao je bez ijednog drveta na -25 ili
-30 stepeni! Možete zamisliti da neko
zanoi u takvoj prostoriji! Potrudili
smo se da u cijelome Sandžaku na
destine porodica dobiju prijeko potrebni ogrjev.
IMA STUDENATA KOJI NE BI MOGLI
STUDIRATI BEZ NAŠE POMOI
U CHR „Hajrat“ postoji Fond za sti-
Želim da kažem onima kojima možda
još nismo mogli da izaemo u susret,
jer su potrebe velike. Koliko god se
trudimo da pomažemo i mi i ostali, ne
može da bude dovoljno. Zato neka se
strpe, mi emo se truditi da svakome
izaemo u susret. Nekada izau iznenadni sluajevi, na primjer ovjeku
izgori kua, i u tom trenutku, ako smo
planirali da nekom nešto pomognemo, a ovamo je kua izgorjela, prioritet
nam nalaže da prvo pomognemo ovom
ovjeku da smjesti porodicu i napravi
dom. Ali, mislim da u 99% sluajeva ko
je došao kod nas da zatraži pomo da
smo mu pomogli, ne možda u mjeri u
kojoj je njemu bilo potrebno, ali nastojali smo da ovjeka lijepo primimo, da
progovorimo sa njim i da mu pomognemo onoliko koliko smo kadri.
Ono što je najkrupnije i što cijeli Sandžak fascinira, kada je u pitanju CHR
„Hajrat“, jesu vakufske kuhinje.
NIJE LAHKO HRANITI LJUDE
SVAKODNEVNO
Vakufske kuhinje su mega projekt
koji smo zapoeli prije dvije i po godine. U poetku sam malo i ja bio
skeptik da li može da uspije, jer nije
lahko hraniti ljude svakodnevno.
Lahko je dva-tri dana, pet, deset...
Meutim, svakodnevno hraniti toliki narod nije lahko. Ali, uz podršku
uvaženog muftije Muamer-ef. Zukorlia krenuli smo u ovaj projekt
prvo sa otvaranjem Vakufske kuhinje u Novom Pazaru, zatim Sjenici i
Tutinu. U Prijepolju nam je centralna
kuhinja za zapadni Sandžak, gdje se
sprema hrana i razvozi do trpezarija
u Novoj Varoši, Priboju i Brodarevu.
Trenutno se u vakufskim kuhinjama
hrani preko 2.500 ljudi.
NAJVIŠE ME STRAH GLADNIH USTA
Ako mogu na nešto biti ponosan u
svom radu jeste to što možemo nahraniti gladna usta. Ono što me najviše brine i boli i ega me strah jesu ta
gladna usta. Sit gladnom, niti zdrav
bolesnom ne vjeruje. Ja sam, nažalost, nailazio na strašne situacije.
Ljudi su me zvali u pola noi, kažu:
„Efendija, mi dva dana nismo jeli...“
Kada ujete tu rije i doživite taj osjeaj, to vas zaboli i ne možete rahat
da živite i spavate. Upravo nam je to
bio motiv da otvorimo vakufske kuhinje i, hvala Allahu, do sada su one
uspješne.
pendiranje uenika i studenata?
Obzirom da imamo veliki broj aka i
studenata koji bi željeli da se školuju,
a nisu u mogunosti, odluili smo da
i tu taku uvrstimo u naš rad kako
bi pomogli uenicima i studentima
koje roditelji nisu u stanju da nansiraju. Zaista, ima studenata koji ne
bi mogli studirati da nije naše ili pomoi drugih institucija i pojedinaca.
NAROD SANDŽAKA ODRŽAVA
VAKUFSKE KUHINJE
Iz sveg srca se zahvaljujem narodu
Sandžaka i dijaspore koji održava te
vakufske kuhinje. Svakodnevno ljudi donose namirnice: krompir, pasulj, pirina, makaronu - ono što se
inae koristi za ishranu.
BEREKET KURBANSKOG MESA
Korisnici svaki dan imaju kuhanu
hranu zahvaljujui kurbanskom
mesu koje su ljudi darivali Mešihatu.
U toku cijele godine se ljudi u vakufskim kuhinjama hrane kurbanskim
mesom i to je veliki bereket i srea.
Onaj ko daruje kurban Islamskoj
zajednici ili vakufskim kuhinjama
neka zna da to zaista ode onima kojima je najpotrebnije.
NEMAMO PRAVO DA STANEMO
49
INTERVJU
drugima. U veini sluajeva su to
donacije u obui, odjei i namirnicama.
PRED VAKUFSKE KUHINJE STIŽU
HRPE NAMIRNICA
BEZOBRAZLUK JE GLADNOG PITATI
KOJOJ VJERI I IDEOLOGIJI PRIPADA
Spomenuste Mešihat. CHR „Hajrat“
djeluje u okviru Mešihata. Meutim,
ono što se vidi kroz vakufske kuhinje i
sve akcije, pogotovu akcije prilikom elementarnih prirodnih nepogoda, poplava,
zemljotresa, korisnici CHR „Hajrata“
nisu samo Bošnjaci ve i pripadnici drugih nacionalnosti?
Pomažemo svima kojima je to potrebno. Nismo pitali nikog da li je
musliman Bošnjak, da li je Srbin
pravoslavac, da li je Rom ili pripadnik nekog drugog naroda. Svi se oni
hrane u vakufskim kuhinjama. Nikada nikoga nismo pitali: „Ko si, šta
si?“ Jedino što pitamo jeste da li ti
treba ili ne treba.
Kada su bile poplave u Novom Pazaru, u Trnavi, u Pljevljanima, dijelili smo pomo i Srbima i Bošnjacima.
Isto tako u Prijepolju, Brodarevu,
kada su bile poplave, podijelili smo
svima onima kojima je bilo najpotrebnije, bez obzira da li su Bošnjaci
ili Srbi. Nikada to nismo pitali i, ako
Bog da, nikada neemo ni pitati. U
tome je naše veliko bogatstvo, jer pitati ovjeka koji je gladan ko je, šta je,
veliki je bezobrazluk. Na kraju krajeva, nas tako ui Božji Poslanik a.s.
kada kaže: „Niko od vas nee biti pravi
vjernik dok mu komšija bude gladan, a
on bude sit.“ Tu nije u pitanju odnos
musliman nemusliman, ve komšijski hak, tako da se mi rukovodimo
ovim principima vjere. Zato ak nikada nikoga nismo pitali ni kojoj politikoj opciji pripada.
NEMA SANDŽAKA NA DALEKO
Pobrojani projekti iziskuju velika sredstava. Vi ste ve spomenuili da vakufske
kuhinje nansiraju ljudi iz Sandžaka i
dijaspore. Ko još nansijski pomaže rad
CHR „Hajrat“?
Pa, pomažu mnogi ljudi, naroito iz
Sandžaka sa težištem na Novi Pazar.
Ja sam i prije govorio da Novog Pazara i Sandžaka nema nadaleko, da
u njima ima bereketa, jer ovdašnji
ljudi imaju sluha, smisla za pomo
50
Takoer želim da se zahvalim sandžakoj dijaspori. Kada ti ljudi dou
na odmor da obiu roditelje i zaviaj, pred vakufske kuhinje stižu hrpe
namirnica. Ne znamo ko ih je donio.
Samo kažu tamo neki iz Njemake
došao, donio namirnica za vakufsku
kuhinju. Znate kakav je osjeaj kada
nekome ne tražite, a on donese.
Drago mi je što narod u Sandžaku
ima tu svijest, što Bošnjaci imaju tu
svijest. Možda u nekoga uvrijediti,
ali mislim da tu imamo najizgraeniju svijest na Balkanu. Odlazei na
Zapad i obilazei region, vidio sam
da prevladava neka hladnoa. Kažu:
„Ima neko drugi da se brine za siromahe, što moramo mi!“ Meutim,
zahvaljujui upravo tim dobrim
Bošnjacima, tim humanim ljudima,
uspijevamo za 2.500 ljudi svakodnevno pripremiti hranu.
Maloprije nisam spomenuo za centralnu kuhinju za zapadni Sandžak
da auto svakodnevno putuje 190
km raznosei hranu za Novu Varoš,
Brodarevo i Priboj. Treba obezbijediti sredstva za gorivo. Zahvaljujui dobrim ljudima i povjerenju u
Islamsku zajednicu, mi uspijevamo
da to osiguramo.
DOVOLJNO JE DA ALLAH ZNA
Nekada je bilo u našem narodu kada ovjek udijeli da mu se ne zna da je dao.
Da li ljudi sa kojima Vi komunicirate
istiu to što daju ili žele da sakriju?
Ima dosta ljudi koji žele da ostanu
anonimni iz više razloga. Kažu: „Ne
Ovom prilikom bih se zahvalio i Medresi
„Gazi Isa-beg“ u Novom Pazaru, koja je u
nekoliko navrata uzela ueše u pomoi
bolesnim osobama u Prijepolju, Tutinu i
drugim mjestima. Drago mi je što uenici
i cijela institucija imaju sluha za pomaganje. Upravo su uenici i uenice Medrese,
kada je bilo potrebno da se ljudima nae
novac za lijeenje i slino, dali veliki doprinos kroz akcije prikupljanja sredstava.
Molim Allaha,dž.š. da ih nagradi.
Njih trebaju da slijede i studenti Fakulteta
za islamske studije i ostalih fakulteta, jer
ljudi mogu na razne naine pomoi. Neka
uenica ili studentica, ili bilo koji drugi
insan, može nekoj staroj osobi pomoi da
opere prozore, poisti sobu, kaže nešto lijepo, druži se sa njom... Za sve koji žele da
se ukljue ima mjesta.
mora niko da zna, dovoljno je da
Allah dž.š. zna.“ Oni žele sevap, dobro za sebe i porodicu na Sudnjem
danu. Imaju i onih koji kažu: „Dali
smo, pomogli smo...“ Meni je drago
da svima pomognemo.
LJUDI SE NE TREBAJU STIDJETI DA
ZATRAŽE POMO
Obilazei teren vidimo da ima dosta
ljudi kojima je potrebna pomo, ali
se stide da potraže. Imali smo nekoliko sluajeva da ja porodica bila
jedno vrijeme u nansijskim problemima, obraali su nam se nekoliko
puta. Meutim, kada je neko otišao
van i zaposlio se, kažu: „Efendija,
hvala Vam puno, više nam ne treba
pomo.“ Vidite to poštenje i iskrenost.
U zadnje vrijeme je puno porodica
koje je stid da zatraže i stvarno nije
lahko doi pred iija vrata i pred
neku instituciju i tražiti pomo. Ali,
nažalost, ljudi su nužni i jednostavno moraju. Koristim priliku da pozovem takve da slobodno dou u
CHR „Hajrat“.
„DVADESET GODINA MI NIKO NIJE
OTVORIO VRATA“
Šta Vas je od svih proživljenih situacija
najviše ganulo?
Ve sam spomenuo situaciju kad
me je jedna osoba prije godinu dana
zvala u pono i rekla: „Efendija, mi
dva dana nismo jeli...“ Ve sutradan
sam pripremio ekipu. Napravili smo
namirnica tri-etiri paketa i odnijeli. Hvala Bogu, pomogli smo im. A
imali smo sluaj gdje jednu staricu
dvadeset godina niko nije obišao.
Kaže: „Sinovi su neki preselili, neki
su vani, ne mogu da dou.“ Kada
smo otišli da je obiemo, vidjeli smo
joj suze u oima. Kada nas je ispratila, opet suze. „Tetka, šta je?“ Kaže:
„Sine, Vi ste u zadnjih 20 godina prvi
koji ste došli da nas posjetite...“ Nakon toga nekoliko puta smo odlazili
da posjetimo tu staricu, da ne bi bila
sama, da joj damo moralnu podršku.
TEŠKO JE KOD VELIKIH BOLESTI
Ima dosta teških situacija. Dosta je
teško kada nekome treba velika pomo, kad ne možemo da mu pomognemo. Nekada je u pitanju bolest,
gdje lijeenje košta po više stotina
hiljada eura. Porodica nije u stanju
da to sama prikupi. Ima sluajeva
gdje po 20 godina roditelji gledaju
dijete kako se pati, kako je nepokretno, kako ne smije ni jednog trenutka
INTERVJU
ostati samo. Ta e se porodica cijeloga života muiti. Kada pogledamo
lice majke i baba tog djeteta, drago
mi je da su nasmijani, muhabete lijepo, kažu: „Šta eš, Allah je tako dao.
Moramo se pomiriti sa Njegovom
odredbom.“
Zaista u narodu ima raznih iskušenja, nije lahko raditi ovaj posao. Meutim, znajui da e sve ovo proi,
da emo jedino ono što uradimo
imati na Sudnjem danu, zbog toga i
sve ovo inimo. Nadam se, ako Bog
da, da e ovo pristati meni i mojoj
porodici na Sudnjem danu.
AKCIJE ZA TRANSPLANTACIJE
BUBREGA
Pored najizraženijeg djelovanja u Sandžaku, CHR „Hajrat“ djeluje i na drugim prostorima?
U toku protekle godine smo na poziv nekoliko porodica iz Rožaja,
Baa i Petnjice dijelili obuu, odjeu i
namirnice tamošnjem stanovništvu.
Povodom bolesne osobe u Rožajama
zvali nas da im pomognemo i, hvala Allahu, ta akcija je uspjela - jedan
momak je izvršio transplataciju bubrega. Isto tako pomagali smo izgradnju kue jednom jetimu kome
je majka preselila na roenju. Ljudi
koji su pokrenuli akciju zvali su nas
i mi smo se odazvali. Nekima su bile
kue izgorjele tako da smo i tu pomagali.
Pored toga, pomagali smo i porodicama u BiH. Jednoj ženi iz Goražda,
Ramizi Šundo, trebala je transplatacija bubrega. Ovih dana treba da ide
za Pariz da izvrši tu operaciju. Bila
je još teža situacija: djevojici od sedam godina su oba bubrega otkazala
i ona treba da se lijei.
Obišli smo porodice šehida u Sarajevu, nosili im namirnice i kune
potrepštine. Imali smo dvije podjele
namirnica u Srebrenici za vrijeme
Bajrama.
DJELUJEMO ŠIROM SRBIJE
Kada je u pitanju Srbija?
Redovno pomažemo ljudima u Beogradu, Novom Sadu i širem dijelu
Vojvodine. U posljednje vrijeme su
otuda sve uestaliji pozivi za pomo.
Krajem februara smo imali podjelu
namirnica u Velikom Ritu u Vojvodini. U tom naselju ljudi zaista teško
žive. Nekako se snalaze od nekakvih
sirovina koje uzimaju iz kontejnera,
prodaju, preprodaju, žive bez krova
nad glavom, polomljenih prozora,
bez patosa, na zemlji... U nekoliko
navrata smo im izlazili u susret. Pomažemo u Medžlisu IZ-e Beoin, u
skladu naših mogunosti.
KUPILI SMO KRAVE SIROMAŠNIM
LJUDIMA NA SELU
Potrebe su velike, a mi se trudimo
koliko možemo. Obino ljudi sa sela
nisu u prilici da dou i uzmu hranu
u vakufskim kuhinjama. Onda im
mi podijelimo pakete, jer ne smijemo
ni njih zaboraviti. Prošle godini smo
imali nekoliko sluajeva da su neki
imuniji ljudi na moje insistiranje
kupili krave porodicama koje živi na
selu sa troje-etvero djece, a nemaju
nigdje ništa.
USKORO TEMELJ DOMA ZA JETIME
Ono što takoer spomenuste, a ini mi
se nikada institucionalno u Sandžaku
nije tretirano, jeste položaj jetima. Imam
neka saznanja da e CHR i na tom polju
raditi?
Samim tim što je Allah dž.š. htio
da uzme roditelje nekome, slijedi
mu težak život. Mi mu ne možemo
povratiti baba ili majku, ali možemo mnogo olakšati. Ono što mislim
da je obaveza, ne da je lijepo, nego
obaveza, jeste da pomognemo tim
osobama. Nadamo se da emo ubrzo zapoeti temelj i izgradnju Doma
za jetime, tj. za siroad, kako bi ona
imala adekvatan smještaj, hranu,
pie, odijevanje i sve što je potrebno
za koliko-toliko normalan život.
Možemo li iskoristiti ovu priliku da i za
taj, kao i za sve ostale projekte, još jednom pozovemo sve ljude dobre volje da
se ukljue u akciju „Hajrata“?
Nadam se, ako Bog da, da e se ljudi
odazvati kao i uvijek. Naši ljudi kada
vide gdje daju, zbog ega i kome
daju, hoe da se odazovu. Tako da
uope ne sumnjam u to.
Postoji li nešto što smo možda propustili
kazati za naše itaoce?
Ovom prilikom želim da se zahvalim TV Jedinstvo i TV Sandžak koje
su od poetka emitirali naše emisije. Želim da se zahvalim svima koji
nam pomažu i molim Allaha dž.š.
da im to bude od koristi kada im
bude najpotrebnije.
HAJRAT PRUŽIO POMO ŽITELJIMA VELIKOG RITA
Centar za humanitarni rad „Hajrat“ je u saradnji sa Beogradsko-novosadskim muftijstvom posjetio Vojvodinu i
podijelio adekvatnu pomo stavnovnicima Velikog Rita.
Veliki Rit se nalazi na sjevero-istonoj periferiji Novog
Sada. Sjeverni dio Velikog Rita je urbaniziran i mnogo razvijeniji od južnog, koji to nije samo zato što ga naseljava
iskljuivo romsko stanovništvo. U Velikom Ritu živi oko
2.500 stanovnika za koje se slobodno može rei da su na
rubu egzistencije. Stanovnici ovog naselja iskljuivo žive
u trošnim kuama izgraenim od erpia, lima ili ak od
kartona, naravno, bez vode i grijanja. Veina tih kua je pokrivena kartonskim ili plastinim krovom ili nekim drugim
materijalom gradskog otpada. CHR „Hajrat“ je i ovaj put
kao i godinama unazad žiteljima ovog naselja pružio najnužniju pomo. „Hajrat“ je tom prilikom podijelio preko
tonu kurbanskog mesa, kao i pakete odjee, obue i namirnica za preko 300 porodica ovog naselja.
U ovom ekonomski slabo razvijenom, ali zasigurno lijepom naselju od 2005. godine postoji mesdžid koji djeluje
pri Medžlisu Islamske zajednice Novi Sad u kojem žitelji
ovog naselja obavljaju islamske obrede onako kako to vjera
islam od njih traži. Stanovnici ovog vojvoanskog naselja
su se zahvalili gostima na pruženoj pomoi i na tome što
blagonaklonost Mešihata Islamske zajednice i CHR „Hajrat“ u njima stvara osjeaj sigurnosti i pripadnosti muslimanskom ummetu.
Direktor CHR „Hajrat“ Mirsad-ef. Beirovi takoer je
apelirao na sve graane da pomognu žitelje Velikog Rita
i druge kojima je pomo potrebna, jer Uzvišeni Allah dž.š.
iskušavajui njih neimaštinom iskušava i sviju nas, podvlaei da neije malo zaista nekom znai mnogo.
Važno je spomenuti da su Islamska zajednica i CHR „Hajrat“ sproveli akciju nakon
zemljotresa u Kraljevu koja je bila najuspješnija na nivou Srbije, kada se uzme u
obzir pojedinana pomo. Mi se ponosimo
time. Mislim da bi ovo pravoslavci trebali
znati. Isto tako, akcija „Bitka za bebe“. Jedina vjerska zajednica koja je uzela ueše
jeste Mešihat Islamske zajednice. Mešihat
je potpisao protokol sa B92 i evo upravo
smo prije neki dan predali Zdravstvenom
centru Novi Pazar jedan najsavremeniji inkubator.
51
TABIRENJA
aK
ALA
POTURAVANJE BOŠNJAKA
ij
zb
Ha
NOVA CRNOGORSKA STRATEGIJA
ODNARODNJAVANJA BOŠNJAKA CRNE GORE
B
ošnjaci Crne Gore, kako
je to ope poznato, žive
u najveem broju u sjevernom dijelu Crne Gore,
odnosno u Sandžaku, dok znatno manji broj živi u Podgorici,
Baru, Nikšiu… Popis stanovništva iz 2011. godine je pokazao
da Bošnjaci sandžakog dijela
Crne Gore ine 79% od ukupnog
broja Bošnjaka u Crnoj Gori, a u
ukupnom stanovništvu u ovom
dijelu Sandžaka uestvuju sa nešto više 40%.
52
„Istraga poturica“ sa teritorije
današnje Crne Gore traje od Njegoša, i to je uglavnom poznata i
dokazana historijska injenica.
Vremenom su se samo mijenjale metode i sredstva, a intenizet
„istrage“ skoro da ne jenjava.
„Oslobaanja“ gradova i sela,
od Herceg Novog, Nikšia, preko Podgorice, Kolašina, Šahovia,
osvajanja Plava i Gusinja uz masovna ubistva, te nasilno pokrštavanje porobljenog stavnovništva,
zloinako masovno ubijanje Bošnjaka u Limskoj dolini 1943. godine, kada je za samo nekoliko dana
pobijeno oko 9.200 golorukog stanovništva, zatim ekonomsko raseljavanje bihorskog kraja, nakon
ukidanja opštine Petnjica pedesetih godina, do raseljavanja pod
okolnostima ratova devedesetih
godina dvadesetog vijeka, u kojim Crna Gora „nije uestvovala“,
kada su na hiljade porodica sandžakih Bošnjaka potražile spas u
mnogim zapadno-evropskim zemljama, ali i u drugim dalekim zemljama diljem dunjaluka, period je
u kojem je uz zloinaku podršku
države, od bošnjakog stanovništva, pljevaljska Bukovica potpuno
oišena. Ali, „istraga“ se time ne
završava.
Ovdašnji Bošnjaci su se skoro saživjeli sa „istragom“ kao neim što
ih ne može mimoii… Na nadimak
Turci odazivaju se, doživljavajui ga uvredom samo u itanju namjere sagovornika. Bošnjaci Crne
Gore svakog dana postaju svjesniji
da, koliko god se trudili, ne mogu
biti Crnogorci, a muslimani su ve
po vjeri, i kao takvi samo mogu
biti Bošnjaci. Procjenjuje se da ovaj
proces bošnjakiziranja Bošnjaka
ide uzlaznom putanjom i da e ga,
unato ustavnom cementiranju
Muslimana kao posebnog naroda,
u buduem vremenu biti teško zaustaviti. Objedinjavanje Bošnjaka u
Crnoj Gori te njihovo duhovno povezivanje sa Bošnjacima iz sjevernog dijela Sandžaka, kao i sa Sarajevom kao bošnjakim etnikim i
duhovnim centrom, za crnogorsku
(crnogorsko-srpsku) nacionalnu
elitu neprihvatljivo je. Crnogorska
politika elita ini sve da ovdašnji
Bošnjaci prekinu postojee veze sa
Bošnjacima izvan Crne Gore i da
se istovremeno usmjere prema nekom drugom duhovnom, ali i nacionalnom centru.
„Istraga“, kao primjer avoljeg
zavjeta, donosi uvijek nešto novo.
No, sada nas u tom horor „novitetu“ iznenauje darivanjem, umjesto kame, novim, „turskim“ identitetom. Crnogorska politika elita,
onako državniki uozbiljena, riješena je da konano od „poturica“
napravi prave Turke. Shvatilo se
da bi taj „vjekovni uljez“, ta „guba
iz torine“ mogao biti resurs, koji se,
uz malo njege, šminke i brendiranja, može ak i unoviti i od obinih „mobaša“ napraviti „roba“ za
ciljano istono tržište.
U emu se sastoji ova crnogorska
rebusnica? Bošnjaci su „Turci“
u emociji islamskoga bratstva.
To je ono što ih vjekovima spaja u „rodbinskoj“ vezi, ali pored
toga, tu je i pola milenijuma zajednike historije, obiaja, kulture… No, to je openita pria za
sve Bošnjake i otkuda su sada ovi
crnogorski prei Turcima od Bošnjaka iz Bosne ili Srbije? Naravno
da nisu, ali ovo nije prvi put da
se crnogorski Bošnjaci vješto koriste u podupiranju crnogorskih
nacionalnih interesa na svoju štetu. Ovog puta se pripremaju kao
mamac za Turke, koji su opet, u
toj politikoj kciji, mamac Bošnjacima. Turcima se nudi „rodbinska“ ruka i Evropska unija,
a Bošnjacima nada zvana Turska. Ali mamac je samo mamac.
Turci su ga, naravno, svjesni i
hladno ekaju da jasno vide šta
se to „nudi“, kao što hladne glave
ekaju i Evropsku uniju. Jedina nacionalna stranka Bošnjaka u Crnoj
Gori, Bošnjaka stranka, sebi ve
kai ordenje za uspješno popravljanje diplomatskih odnosa Crne
Gore sa Turskom, prisvajajui to
kao svoj politiki kapital. Sa ove
adrese se najavljuju (i samo što
ve nisu zapoele) turske investicije u Crnoj Gori, koje su, dakako,
„plod ove uspješne diplomatije“.
Islamska zajednica je novim Sporazumom sa Vladom Crne Gore,
kroz deniranost procedure izbora
reisa, ve „obezbijedila“ tutorstvo
Vlade, koja e, kad joj je ve data
tako „teška“ uloga, u znak povjerenja i dobrih diplomatskih odnosa sa Turskom, u eventualnim
sporovima (koji e se pojaviti !?) u
Islamskoj zajednici, prizvati upravo Tursku kao arbitra. Oekivano,
Sarajevo se u tom Sporazumu i ne
spominje, uprkos injenici da Bošnjaci u Islamskoj zajednici Crne
Gore brojem, ali i imovinom i duhovnim nasljeem, uestvuju sa
preko 90%. Bošnjaki politiari rasporeeni u crnogorskim politikim
partijama ve revnosno prihvataju
poturavanje Bošnjaka kao unosan
politiki trend. Predsjednik Rožaja,
„najturskije“ opine u Crnoj Gori,
zajedno sa njegovim kolegom iz
„najalbanskijeg“ Ulcinja, nedavno,
TABIRENJA
Crnogorska politika elita, s druge strane, kroz
ovakvu kontrolu bošnjake politike i Islamske
zajednice u Crnoj Gori, jasno pokazuje da se
autohtoni bošnjaki narod, skoncentriran dominantno na svom životnom prostoru koji se
zove Sandžak, ne vidi drugaije ve kao nacionalna, turska manjina, odvojena od ostatka
bošnjakog korpusa. Istovremeno je ovo lekcija ostatku Nebeskog bratstva kako se legalno
dolazi do nove Velike Suverene.
Bošnjaci Crne Gore se tako, povedeni „mudrim voama“, kroz zatvorenu nacionalnu
politiku, ali i „samostalnu“ Islamsku zajednicu, odriu svojeg bošnjakog korpusa, a time
i Sarajeva kao svog duhovnog i vjerskog središta, ežnjivim pogledom se okreui prema
dalekom Istambulu, ekajui valjda da trava
ozeleni…
EL
JI
K
ako nas
poduava
crnogorska
Islamska
zajednica, mi treba
da pomažemo da se
kantonalna vladavina
mileševskog eparha
ne dovodi u pitanje,
a da se oko Sandžaka
ne postavlja ni
pitanje.
Nije to ništa neobino kod crnogorskih muslimana koji predstavljaju islamski svijet u Crnoj Gori, ili bar misle da ih predstavljaju, jer ne zastupaju mišljenje nijednog samosvjesnog
Bošnjaka i pripadnika islama u Crnoj Gori, a naroito u Sandžaku, te sklapaju ugovore sa državom da im garantira nadležnost u okviru crnogorskih državnih granica, ko biva: „Kad
ve nemamo punu podršku od muslimana, daj barem neka
nas režim podrži.“
Željni vlasti u što veoj oblasti, vrhovni lanovi ovih „predstavnika muslimana u Crnoj Gori“ u korijenu žele suzbiti
svijest da je u Sandžaku Muftija sandžaki. Da nije njihovo
sjedište u Novom Pazaru i duhovni centar u Sarajevu, ve žele
da nam nametnu da je nama sa ove strane granice centar u
Podgorici ili na Cetinju, a sandžakoj brai sa one strane granice u Beogradu ili na Dedinju.
Opet dvojni standardi. Mileševska eparhija može biti prekogranina, a Muftijstvo sandžako ne može.
Nisu Bošnjaci protiv ureenja SPC o podrunoj nadležnosti,
niti prekograninoj Mileševskoj eparhiji. Niti imaju pravo da
se miješaju u rad SPC-a, niti bilo ije druge vjerske zajednice.
Ali isto tako oekuju da se ni pripadnici bilo koje druge zajednice ne miješaju u ono što je naše.
Meutim, nama se „naši“ umiješali u ono naše, pa onima kojima mogu ne daju ni da se odazovu na iftar u Sandžaku na koji
ih je pozvao Muftija sandžaki, jer je on u Sandžaku gost, a
ne domain. To je njihovo objašnjenje. A ako se odazove neki,
na primjer, uenik njihove medrese na iftar, dobit e „keca iz
vladanja“. Kao što su i dobili neki uenici.
A šta treba da rade imami njihovi? Treba da odu na božini
ruak kod vladike mileševskog Filareta u prostorijama Pljevaljske crkvene opštine. To je po njihovom shvatanju pohvalno, a odazivanje na iftar je veliki prekršaj. Njihovi imami svakodnevno preko medija šalju podrške njihovim sveenicima
koji imaju probleme sa zakonom, a još nijednom nisu uputili podršku imamima i vjerouiteljima Islamske zajednice u
Srbiji ugroženim od strane beogradskog režima. E, tu su se
malo kristalizirale stvari. Dakle, jasno je da CRNOGORSKA
ISLAMSKA ZAJEDNICA PODRŽAVA EPARHIJU MILEŠEVSKU, ALI NE ŽELI SANDŽAK I SANDŽAKO MUFTIJSTVO UNUTAR CRNOGORSKIH GRANICA!
Sreom, Bošnjacima na ovim prostorima je ve odavno Sandžak u duši, Muftija sandžaki u srcu i zdrav mozak u glavi.
Bošnjaki akteri ovako „usaglašene“ državne
politike, jasno je, dobijaju adekvatne koncesije u nekoliko ravni. Najprije im se pomaže
na stvaranju imidža dušebrižnika i pomagaa
osiromašenog naroda, što u ovim bremenitim
vremenima siromaštva predstavlja mono politiko sredstvo. U drugoj, državnikoj ravni,
promoviraju se kao proevropski, graanski
orijentirani, umjereni i pouzdani predstavnici
naroda. Naravno, uz sve to, pride se dodaje
uloga pomagaa za sticanje i ponekog radnog
mjesta, ali najvea koncesija tako „markiranih“
politiara, društvenih djelatnika i vjerskih prvaka, svakako je njihovo lino bogaenje te iz
njihovih redova stvaranje „nove“ bošnjake
elite. Tako nastaloj eliti još se daje pravo da
se pod okriljem državne bilaterale povezuje
sa „srodnim“ institucijama i organizacijama
u susjednim državama gdje žive njihovi sunarodnici. Time se preporuuje poželjan integristiki obrazac društvenog ponašanja, ali
i jedini dozvoljen oblik borbe za nacionalna i
opa graanska i vjerska prava. Svi oni koji se
drugaije ponašaju postaju „nezadovoljni pojedinci koji nemaju uporište u narodu“ te su
samim tim „individualci sa društvene periferije“ i stoga „nebitni za državne, društvene i
nacionalne projekte“.
KAKO NAS
PODUAVA IZ CG
G
ijal
Dan
sinhroniziranom „istraživakom“ medijskom
akcijom, promoviraše tursku i albansku zastavu, naravno pored crnogorske, kao sastavni
element svog kabinetskog dekora. Politiki
voe Bošnjaka su, kao što se vidi, ve dobro
zagrizli mamac, ali da sve to bude ozbiljnije i
tržišno kurentnije, mamac je oigledno progutala i Islamska zajednica. Cijena je ogromna:
odvajanje od bošnjakog nacionalnog korpusa
i, reklo bi se, naizgled racionalno zaokretanje
od nacionalnog i vjerskog centra Sarajeva prema Istambulu. Ali cijena je pored toga i okretanje lea prii o regiji Sandžak. Ovo zadnje još
je i važnije, ak je, ini se, strateško pitanje crnogorske državne politike, za koju e i srpski
velikodržavni planeri, koji su se opredijelili na
kartu politikih podjela i vještakog stvaranja
paralelnih institucija meu Bošnjacima u Srbiji, pozavidjeti „mudroj“ crnogorskoj brai.
53
NAŠA
STRADANJA
U MIRU
.D
UR
AKOV
I
TABIRENJA
Retrospektiva dogaaja
Druga vijest koja je direktnije vezana za nas Bošnjake Sandžaka i
Srbije jeste iskopavanje i pronalaženje žrtava u jezeru Peruac
(ubijenih u toku rata 1992-1995.
sa teritorije Priboja, Goražda, Višegrada), meu kojima su Bošnjaci Prijepolja, Priboja, Crne
Gore i jedna hladnjaa sa tijelima
ubijenih Albanaca (sluajno ili
namjerno, zajedno u jezeru Bošnjaci, Hrvati i Albanci ubijeni od
jednog neprijatelja), ukupno 162
osobe.
Mi u dolini Lima mjesec februar
pamtimo po nemilom dogaaju iz
OSOBE OTETE IZ VOZA
“
54
P
remijerno prikazivanje
lma „U zemlji krvi i
meda“ poznate svjetske
glumice Aneline Džoli
svakako da je obilježilo februar
u regionu. Ono što budi pažnju
obinog naroda jesu komentari
i kritike srbijanskih glumaca, redatelja, scenarista i drugih koji
na sve mogue naine pokušavaju diskreditirati lm koji govori
o zloinima koji su sigurno bili
brutalniji u stvarnosti, a koji su
poinjeni nad Bošnjacima. Koji
je razlog ovome, vrijeme e pokazati, ali je vjerojatno proradio
„usaeni ideološki osjeaj“ kako
je cijeli svijet protiv Srbije...
1993. godine kada su iz putnikog voza u stanici Štrpci, režimski planirano i vojniki izvedeno,
oteti Bošnjaci i samo zbog toga
ubijeni zajedno sa još jednim Hrvatom.
(49), izbjeglica iz Trebinja
Alomerovi Adem (59),
Prijepolje
ori Rasim (40), selo Zaluga (Prijepolje)
Bakija (Džanka)
(43), Bijelo Polje
Fehim
Nijazija Kajevi (30), Prijepolje
Babai (Muja) Ismet Iko
(30), Podgorica
Memovi Fikret (40), Prijepolje
Husovi (Šura) Rifat (26),
Bijelo Polje
Hani Muhedin (27), Prijepolje
Rastoder Samir (45), Podgorica
Softi (Mula) Šeo (48), Bijelo Polje
Kapetanovi
(Hasiba)
Esad (19), Bijelo Polje
Topuzovi
Prijepolje
Liina (amila) Iljaz (43),
Bijelo Polje
Preljevi Safet (22), Prijepolje
eevi (Biga) Senad (16),
Bar
Fevzija Zekovi (54);
Zvjezdan Zulii (33)
Zupevi (Ahmeta) Halil
Tomo Buzov (53)
Džafer
(55),
“
nR
Ale
Ali stanovništvo Limske doline
pamti još i druge zloine koji su
se desili bošnjakom narodu i to
samo zato što su Bošnjaci muslimani, a to su zloini otmice u Sjeverinu 22.10.1992. kada je iz autobusa
oteto 16 lica bošnjake nacionalnosti
koji su tog dana putovali u školu ili
na posao. Za ovaj i prethodni zloin
optužen je Milan Luki, komandant
paravojne jedinice „Osvetnici“.
U Sjeverinu su ubijeni: Mehmed
Šebo, Zafer Hadži, Medo Hadži,
Medredin Hodži, Ramiz Begovi,
Derviš Softi, Modhad Softi, Mujo
Alihodži, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramovi, Hajrudin
Sajtarevi, Esad Džahi, Ramahudin
atovi, Ediz Gibovi i meu njima
jedna žena Mevlida Koldži.
Nekoliko mjeseci poslije Sjeverina,
pripadnici Užikog korpusa Vojske
Jugoslavije 18. februara 1993. godine izvršili su minobacaki napad
na selo Kukurovii kod Priboja (uz
granicu sa BiH). U napadu je ubijeno
troje staraca: Uzeir Bulutovi, Mušan Husovi i Fatima Sara. Ostali
stanovnici su u pobjegli, a njihova
imovina je uništena i zapaljena. Devet dana poslije Kukuruvia desila
se otmica u Štrpcima. Donosimo dio
svjedoenja preživjelih mještana iz
Kukurovia:
„U junu 1992. godine na izlasku iz
autobusa u Kukuroviima me saekuju rezervisti i odvode u školu.
Tukli su me i onesvijestili. Kapetan
Drago Pivljakovi, koji je bio iz Kokinog Broda kod Nove Varoši, psovao mi je balijsku i tursku majku i
govorio: ‘Videeš šta je Srbin, Turine!’ Sjetivši se da je jedan novopridošli vojnik prije 20 dana
priao da je njima reeno
da se mora od granice do
Prijepolja sve oistiti od
muslimana, odluio sam
da bježim ve sutradan.“ –
Meho Džanovi (u vrijeme
dogaaja imao 55 godina).
„Ova vojska je bila iz Ivanjice, Nove Varoši, Bijelog
Polja i Zlatibora. To maltretiranje je trajalo od maja
1992. do februara 1993. godine (...) Vidio sam da naše
kue gore, a jedan vrisak
muškarca uo se do neba.
U ranu zoru sam stigao u
Pljevlja. Trei dan sam se
vratio u selo. U mene je sve
sagorjelo. Došao sam do Uzeirove
kue i vidio ga bez glave, bez nogu,
a utroba je još gorjela. Na zgarištu
kue Mušana Husovia, dvije-tri
krupne kosti. Bile su Mušanove. Fatima, njegova žena, leži u jednoj šupi
potpuno gola. Po grudima i stomaku izrešetana mecima. Ruke polomljene...“ - Džafer Kaltak (u vrijeme
dogaaja imao 57 godina).
Slina dešavanja i u Pljevljima, mjestu Bukovica. Nakon punih 17 godina crnogorsko tužilaštvo je podiglo
optužnice (2009.) protiv sedam bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i
policije zbog zlostavljanja i protjerivanja Bošnjaka muslimana iz Bukovice u blizini Pljevalja tokom ratnih
devedestih.
Stavljajui im na teret krivino djelo
“zloin protiv ovjenosti” crnogorsko tužilaštvo je podiglo optužnicu
i zatražilo odreivanje pritvora za
sedam bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i Ministarstva unutrašnjih
poslova koji se terete da su tokom
1992. i 1993. godine za vrijeme rata
u Bosni i Hercegovini, kršei pravila
meunarodnog prava, sistematski
zlostavljali i zastrašivali bošnjako
muslimansko stanovništvo u reonu
Bukovice na sjeveru Crne Gore, primoravajui ih na prinudno iseljenje.
Za ovaj zloin se terete: Radmilo
ukovi, Radiša ukovi, Slobodan
Cvetkovi, ore Gogi, Milorad
Brkovi, Slaviša Svrkota i Radovan
Šurabi…
U maju 1992. godine dolazi naredba
od Pavla Bulatovia, ministra policije u Vladi Crne Gore, da se uhapse svi muslimani u opini Herceg
Novi. Konaan spisak osoba koje su
eǡ ǡ
, ~ǧ
Ǥ e ,
, ~ ǡ ,,
ǡ eǡ ǧ
*ǡ ǡ ǧ
ǡ * Ǥe
ǡ
Ǩ ,
ͳͺǤͲʹǤʹͲͳʹǤǡ , ͳͻ ǧ
*ǡ
ǣǷ~ǡ~ǡǧ
Ǥǲ
deportirane po zahtjevu “Republike
Srpske” još se ne zna, ali se navodi
brojka od 82 osobe. Pomonik naelnika Centra bezbjednosti u Herceg
Novom u vrijeme deportacije bosanskih izbjeglica bio je Damjan Turkovi. U meuvremenu se (1996.),
kao komandant specijalne jedinice
MUP-a, proslavio prebijanjem bošnjakih navijaa u Plavu…
Da napomenemo, u vrijeme 19921993. traju batinjanja po sandžakim
opinama od ijih posljedica mnogi
umiru. Kada bi neko snimio lm o
svim ovim dogaajima, vjerovatno
bi se našao neko da kaže do to nije
tako bilo i da se radi o „zavjeri“.
TABIRENJA
55
RT
OVA
C
TABIRENJA
T
ad
Se
KAKAV NAM JE IZBORNI
SISTEM POTREBAN
Ako uzmemo u obzir
istraživanja javnog
mnijenja u Srbiji dolazimo
da zakljuka da e i na
narednim izborima na
proljee 2012. godine biti
mnogo biraa koji nee
izai na glasanje.
K
56
ada objektivno sagledamo cjelokupnu situaciju
u proteklih deset godina
nazovi demokratije i velikih obeanja, nemamo pravo da se
ljutimo na te ljude. To je kategorija
stanovništva koji su najvee žrtve
tranzicije u kojoj se Srbija nalazi ve više od jedne decenije. Bez
posla, bez egzistencije, bez budunosti, bez perspektive da se bilo
šta promijeni na bolje. Samo da ne
bude još gore. A može li gore? To
više niko ne zna. Napatio se ovaj
jadni narod mnogo tako da mu se
ini da za bolje i ne zna. Šuti i trpi.
Ipak, bez izbora se ne može, valjda
je to najvažnije obilježje demokratije, samo je pitanje kakav nam je
izborni sistem u ovom trenutku
potreban.
Imajui u vidu trenutno stanje u
našem politikom životu, dolazimo do zakljuka da bi trebalo promijeniti izborni sistem u veinski
kako bi se uvelo personalno glasanje za pojedinca. Ukoliko ovaj
sistem bude uveden, a obzirom na
injenu da Skupština Srbije ima 250
narodnih poslanika, dolazi se do
zakljuka da bi cijelu Srbiju trebalo
podijeliti na 250 jednomandatnih
izbornih jedinica. E samo u takvom
sistemu glasanja persona koja dobije najviše glasova može se smatrati pravim pobjednikom izbora i
sa punim legitimitetom predstavljati narod koji ga je glasao. A da li
smo kao zemlja stvarno spremni za
veinski sistem glasanja?
Nakon par održanih izbora po veinskom izbornom sistemu, Srbija
bi denitivno postala dvopartijska
država koju bi u ovom trenutku inile SNS Tomislava Nikolia i DS
Borisa Tadia. Sve ostale nacionalne stranke su još uvijek daleko od
mogunosti da budu na pozicijama
jedne od ove dvije stranke. Jednostavno, u ovim okolnostima njih
dvije su uspele da akumuliraju najvei broj glasaa.
Veinski izborni sistem svakako
ima za cilj glasanje za pojedinca,
a ne za partiju, što bi u mnogome
oslabilo utjecaj politikih partija,
a ojaalo utjecaj pojedinca. Meutim, svjesni smo da je u praksi to
drugaije. Za pobjedu na izborima
potrebna je, prije svega, dobra i
kvalitetna kampanja, mnogo novca, lobiranje, logistika podrška,
grupe, pojedinci, društvene mreže
kako bi se ona i ostvarila, a što jedino politika partija može u ovakvim okolnostima da obezbijedi.
Meutim, nastanak dvopartizma
koji bi, bez sumnje, uveo veinski
izborni sistem doveo bi i do nestanka mnogih politikih partija i stranaka koje ipak podržava gotovo
25 do 30% biraa u Srbiji, što znai da bi se ignoriralo preko milion
glasaa koji podržavaju ideologiju
i programe tih stranaka. Takoer,
došlo bi do sukoba i politikanstva
izmeu elita te dvije stranke koje
esto imaju iste ciljeve. Lobiji koji
bi cirkulirali u obje partije u potpunosti bi onemoguili da neka nova
stranka ili partija ue u igru tako
da bi došlo do stalnog statusa quo i
najvažnije - i jedna i druga stranka
bi držale dobre odnose sa strankama nacionalnih manjina, ne zbog
pretjerane ljubavi ili slinih progra-
ma i ideologija, ve zato što bi se
obje predstavljale kao proevropske
koje u koalicioni zagrljaj uzimaju
stranke manjina. A programi u tom
sluaju padaju u drugi plan…
Ve je sasvim izvjesno da bi uvoenjem veinskog izbornog sistema bilo eliminirano ueše velikog
broja žena u politici. ak vrlo lahko
bi se desila mogunost da od 250
poslanika nemamo ama baš nijednu ženu. Zamislite kako bi to izgledalo. U patrijarhalnoj i konzervativnoj sredini kakva je Srbija teško
da bi glasai birali ženu, uvijek bi
prije birali muškarca, jer se još uvijek smatra da žena ne može uraditi
više od muškaraca, posebno ne u
takvoj vještini kakva je politika. To
bi u potpunosti destimuliralo žene
da uu u politiku i uope se ne bi
više upuštale u izborne trke. Proporcionalni sistem koji je na snazi
u Srbiji svakako da omoguava i
nalaže partijama da prilikom sastavljanja izborne liste 30% moraju
da budu žene.
Da ne bi bilo da veinski izborni
sistem donosi samo nove komplikacije, možemo sa sigurnošu
rei da bi u dvopartijskom sistemu vladu inile jedna, eventualno dvije stranke, što bi je, itekako,
inilo sigurnijom i odgovornijom,
bez ucjena i velikih zahtjeva malih
stranaka, kakva je situacija danas.
Ne možemo ignorirati injenicu da
je ve postala uobiajena praksa da
male stranke imaju najvee apetite
i da prosto ucjenjuju velike stranke,
a da za to na izborima nisu dobile
ni blizu potrebnu veinu.
NACIJA
Pokušavao sam ih dešifrirati, o
emu li to oni tako duboko razmišljaju? Ni o emu plitko, ve o svemu duboko… Njihov lakat na koljenu, palac pod bradom, a kažiprst
povijen ispod donje usne, meni je
govorio da lagahnu temu tabire.
Sve to isto, samo kažiprst ispod
nosa je ve bila teža briga… Dugo,
dugo su znali tako sjediti…, samo
ponekad bi se za sebe nasmijali…,
ili samo: „Hmm…“ kroz nos protjerali. Satima su šutjeli, al’ bi sve
rekli i sporazumjeli se.
I dan-danas sebe, po njima, pokušavam da revidiram. Samo emu
bi se i oni smijali, smijem se. Samo
emu bi se i oni udili, udim se.
Nekako najviše njihovom kantaru
vjerujem. Jesmo li mi i zašto zaboravili vaš muhabet?
Bože, kako su bili slini! Adža je
sve moglo pasirati, ali mu nije sve
pod kapom moglo stati. Adžo je
skoro pa zaboravljen, kao da nije
ni postojao. Ponosili se mi njime
ili ne, on je naš. Bio je pomalo neobian, ali je i doživotno stajao na
braniku asti, ljudskosti, tanosti i
obraza svoga i svojega. Bio je esto
zamišljen, od mnogih zaboravljen i
ostavljen, od svih zaobilažen, osim
režima i neljudi. Mnogi su njemu
na glavi vrhli. I vojne i paravojne
jedinice, sve su njemu paravojne
bile. Jedni, pa drugi, pa trei nailazili…, smjenjivali se i svi poreze
uzimali. Poreze i prireze su as
onako, as ovako zvali. No, kako
god, svi su samo uzimali, a ništa
davali. Njegovu oevinu otimali, njive poharali, a on ponovo od
nule, od svojih usta štedei iz kamena hljeb vadio. Imovina im nikada nije sa prve na treu generaciju stizala, a poesto, Boga mi, ni
sa prve na drugu. „Ooo, Allahu,
zemlja tvrda, a nebo visoko…“ I
taman skui, sve to sinovima svojim i kerima da ostavi, kad eto ti
ponovo onih koji su mu zalogaj iz
usta i prije vadili – pas pasji, a za
njim zla hra i neljudi. Bez nacionalne države, nezaštien, negiran,
niiji, i slova iz imena i prezimena
mu izvadili, bez njega o njemu odluivali, zakone i ustave usvajali,
grbove, himne, zastave mijenjali i
državi ime davali.
Sve mu halalim. Halalim mu i što
nije lmove snimao i knjige pisao,
naukom se bavio, strane jezike
uio, na more išao, kule i vile gradio… Halalim mu jer u njegovim
lmovima niko glumio nije, pisanje i strani jezici su njegova šutnja,
a njegove kule i vile su ardaci bili.
U vremenu kada je Adžo i na svoju
zemlju popašu plaao, zatvor je po
po’ godine ležao samo za nekoliko, u svojoj šumi, odsjeenih drva.
Adžo, sa Pešteri, iz šume je dovukao jedna kola drva i da ne bi zbog
toga na robiju otišao, sakrio je drva
na tavanu ardaka. Vidio to neko
ko je za državu radio i šumara
pravo kod Adža poslao. Sjedio šumar sa Adžom, kahvu pio, pa ree:
„Došao sam kod tebe službeno!“
„Kojim dobrom?“ – upita Adžo.
„uo sam da si kola drva osjek’o?“
„A jok sine, to je tebe neko lag’o...“
„Ne lažu, ak su mi rekli i da si ih
na tavan sakrio.“ „Uuuuuh, sine,
što te neko nalag’o!“ – ree Adžo
„Nije lag’o, ovaj je ovjek od obraza!“ – ree šumar. „Sine, taj ti nije
dost, hadžamija si još, ti bi treb’o
više da meni vjeruješ i mojim godinama, nego njemu.“ „Onda u ja da
provjerim, za svaki sluaj.“ – ree
šumar i samouvjereno krenu da se
penje uz merdevine ka tavanu.
A kada je šumar na treoj ili etvrtoj stepenici bio, Adžo mu staloženo ree: „Slušaj mladiu…, stani!
Prvo se moramo nešto dogovorit’.
Vidiš li ti onu pušku?“ „Vidim!“ –
ree šumar. „Pošto si tako pametan
i mojim godinama ne vjeruješ, moramo se kladit’ ovako: Ako naeš
drva na tavanu, onda me moraš
ubit’!“ „A šta ako ih ne naem?“
– upita šumar. „E Boga mi, ako ih
ne naeš, onda ti ja besu dajem da
živ sa tavana neeš sii.“ „A mora
li to baš tako, Adžo?“ – upita šumar. „Pa, izgleda da baš tako mora,
jer ti meni ne vjeruješ na rije, a
tome tvom dostu vjeruješ, pa tako
ti se i Bog danas smilov’o, penji se
što prije!“
Zastade šumar, po glavi se poeša,
skide šapku i sve su prilike u državnog službenika posumnja, pa
ree: „A jok Adžo, mi se izgleda
nismo sporazumjeli…, ja ipak više
tvojim godinama vjerujem“ – i sie
sa merdevina.
Adžo – kako je on znao i umio sa
mladim i starim muhabet da otvori. Nedostaje mi Adžo, kao nikada
prije…, kao nikada prije zato što
sam se samo sa njim bio sporazumio. Sa ovim današnjim nikako da
se sporazumim. A hajd’ se i sporazumi, kada je njima, Adžu ni do
koljena, uzor Brad Pitt i slini, onako goli i nerašešljani.
Hvala Allahu pa još uvijek mogu
da ih se prisjetim i, valjda od prevelike želje, kao da ih uživo vidim…
Sjeli, kaput prigrnuli i onako lijepi,
uljudni, isti, odvažni, merae li,
merae… Iz njihovih oiju vedrina
kao sve vedro, a oblaina kao sve
oblano. I danas, ništa me na njihova lica tako ne podsjea, kao ramazanska lepinja…, topla, rumena
i mehka.
JE
VI
I njemu su diplome nudili, ali mu
za uzvrat obraz tražili, pa je odbijao. Halalim mu i zato što psu, hri
i neovjeku halalio nije, dovu im
uio nije, niti je amin rekao.
ože, kako ih se rado prisjeam…, rado jer kada god
mi na i mudra muhabeta
ponestane, sjetim se njih.
Eeee, naši Adžovi…, da im je samo
svoje unuke pogledati, ni imena
im dobro ne znaju, a kamoli da se
njima ponose. Baš ništa oni o njima
ne znaju!
UL
dD
Hako
B
Adžo
57
KA
ND
I
TABIRENJA
hit
Sa
BOŠNJAKE
OPINE NA KOSOVU
K
osovski Bošnjaci
su u ovu godinu
ušli sa aktueliziranim pitanjem
decentralizacije i mogunosti koju ona pruža za
stvaranje novih opina
sa veinskim bošnjakim
stanovništvom.
58
Stvaranje opina sa veinskim bošnjakim življem
je dobra osnova da naša
zajednica doe do više
mogunosti upravljanja
i time lakšeg ostvarenja
povoljnijih uvjeta za opstanak na ovim prostorima. Ovdje je rije o lokacijama Župa i Gora koje
ispunjavaju sve propisane uvjete i naravno Vitomirica koja je donedavno
bila veinski bošnjaka, a
po svim pokazateljima,
koje e potvrditi i prošlogodišnji popis, albanska
zajednica je u protekloj
deceniji ipak majorizirala naš živalj u ovom pekom selu.
Na proteklim izborima
svi politiki subjekti su
najviše manipulirali tim
našim nacionalnim prioritetom, a nedavno su naši
parlamentarci iz vladajue Koalicije VAKAT, kao
najjai politiki subjekt,
predali zahtjev za stvaranje opine Reane koja
bi obuhvatila prizrensku
Župu i Podgoru. Ta aktivnost je propraena i
adekvatnom medijskom
kampanjom svih glasila
na bosanskom jeziku. Tu
se najžeše istakla SDA
Kosova. Njeni predstavnici su žustro uvjeravali
javnost da je rije o njihovoj, prije nekoliko godina
zapoetoj, inicijativi, održavajui tako vlasniki
odnos prema tom pitanju.
Istodobno naglašeniji ton
je bio i histerino optuživanje bivše vakatovske
vrhuške za izdajstvo te
ideje, a što agrantno ima
za cilj obezbijediti alibi za
mogui totalni krah ideje
o stvaranju opine Vitomirica i tako politikim
poenima protirati od
tog projekta bez obzira na
njegov krajnji ishod. Da je
opozicionoj SDA Kosova
važnije
konsolidiranje
sopstvenih redova i priprema za povratak na
vlast od „nove opine“
pokazuje i fakat da umjesto da se najprije preda
zahtjev za opinu, pa tek
da uslijede prosvjedi kao
potpora zahtjevu i pritisak za ozbiljniji tretman,
konzervativna SDA je
zapravo najprije prosvjedovala u jednom evropskom centru, a zakonske
forme i obaveze obavit
e, k’o vazda, „posthumno“.
S tim ciljem je stvorena i
facebook grupa „Opština
Vitomirica“, koju uglavnom ini naša dijaspora
diljem Evrope, a gdje se
posebice istiu biznismeni Ervin Hodži i Senad
Daci, bliski SDA-u. Ta se
fb-grupa zbog pristrasnosti ka spomenutoj stranci
podijelila, a drugo krilo
ini tabor okupljen oko
ovdašnje udruge bošnjake dijaspore u Njemakoj
koju predvodi Osman
Destanovi. Ovu drugu
grupu, takoer, karakterizira antivakatovska
politika, ali i netrpeljivost
prema ovdašnjem voi
SDA kome matina stranka nema alternative kao
lideru projekta, po svaku
cijenu. Ostali politiki subjekti su se oglasili samo
toliko da izraze nesebinu potporu projektu triju
opina, ali osim rijetkih
pojedinaca nema znaajnijeg involviranja u diskusiju koja je uveliko i
devijirana meusobnim
prepucavanjem i raznovrsnim digresijama, na
facebooku.
Planom Martija Ahtisarija je realizirano nekoliko
pilot-opina sa srpskom,
albanskom i turskom veinom, a ta ostvarenja su
se pokazala kao veoma
uspješna. Nakon proglašenja neovisnosti i usvajanja Ustava Republike
Kosova propisani kriteriji
su ovim aktom jasnije i
strožije denirani, poput
uvjeta da potencijalna
opina mora imati preko
5.000 stanovnika, a od
toga da dotina manjinska zajednica sainjava
najmanje 70% te populacije. Zbog spomenutih
ograniavajuih pravnih
klauzula, u ovdašnjem
SDA-u se najavljuje druga opcija zahtjeva, a ne
takva na jednonacionalnoj osnovi, no sve te najave su nejasno denirane,
iako se od zaea ove ideje esto podrazumijeva, a
ne baš rijetko i spominje,
da treba ukljuiti i druga
okolna sela i naselja sa
neveinskom populacijom. A ima i predlaganih modela koji uope ne
korespondiraju sa realnošu na terenu gdje se
prenebregavaju fakti da
su neka bošnjaka naselja
ziki drastino razdvojena od Vitomirice, pa i
neuklopiva u toj zami-
TABIRENJA
Bajrami je na posljednjim izborima na izbornoj listi ove
koalicije ušao kao neovisni
kandidat i zbog enormno
velikog broja pojedinano
osvojenih glasova dobio je
ovu politiku poziciju. Inae, zbog konstantno prevelike osobne angažiranosti i
eksponiranja ispred Ministarstva i brojnih osobnih
inicijativa sve više se od
bošnjake javnosti vidi kao
olienje iliti neprikosnoveni
lider ovog bošnjakog politikog subjekta.
Ne nazire se mogua tolerantnost koja bi ujedinila
sve faktore, kako politike
subjekte, a takoer i ovdašnje iskusne NVO-e i ugledne intelektualce, koji bi
slogom oko kljunog nacionalnog prioriteta, sinergijom i valjanom strategijom
umreženi, izradili Studiju
održivosti te Akcioni plan
dobijanja triju opina, a i
trasiranje njihove budue ekasne i funkcionalne
istrajnosti.
Za sada na Kosovu imamo
devet registriranih stranaka bošnjake provenijencije
i dvije sa goranskim preksom, a istovjetan prioritet
po pitanju stvaranja novih
opina za naš nacionalni
korpus. Ima sve potencijale, ali nikakvih konkretnih
rezultata. Svi procesi miruju, vjerovatno što ovdašnji
Bošnjaci previše bukvalno shvaaju onu narodnu:
„Vakat kule po primorju
gradi, vakat gradi – vakat
razgrauje…“
KAKO SE TROŠIO
NOVAC ZA KOSOVO
Proteklih 11 godina za Srbe na Kosovu je
izdvojeno šest milijardi eura. Veliki dio novca,
meutim, nije stigao njima ve se sumnja da je
završio u džepovima pojedinaca.
Od 2004. do danas broj radnika u lokalnoj samoupravi na Kosovu i Metohiji koji su
plaeni iz srpskog budžeta uvean je za gotovo 30 odsto, odnosno 1.000 ljudi, pa ih
na KiM trenutno ima više od 5.300. Ovo je samo jedan od naina na koji je godinama
iz budžeta ispumpavan i olahko trošen novac namijenjen za Kosmet, piše „Press“.
Po navodima lista, velike sume novca utrošene su na ljude koji više ne žive tamo, na
višestruke plate državnih službenika, sa foteljama u Beogradu, kao i na izgradnju i
rekonstrukciju raznih objekata u projektima koji uope nisu realizirani.
Ima neloginosti po pitanju zaposlenih u javnim preduzeima, pa tako EPS plaa kao
svoje radnike ak 6.000 ljudi koji žive u Srbiji, a sa Kosova su. To su uglavnom bivši
radnici TE „Obili“ koji sada nemaju nikakav posao, ali primaju plate kao da rade.
Za njihove je plate za 11 godina izdvojeno ak 240 miliona eura.
U Graanici i lokalnim selima, gdje ne živi više od 30.000 ljudi, u lokalnoj administraciji radi gotovo 900 zaposlenih, dok Novi Sad, sa 360.000 stanovnika, što je 12 puta
više, ima 1.050 zaposlenih u gradskoj administraciji i sasvim dobro funkcionira.
Drugi primjer je Kosovska Mitrovica, u kojoj živi nešto više od 20.000 stanovnika, a
ima 611 zaposlenih, dok u Kruševcu, na 127.000 stanovnika ide 290 radnika zaposlenih u administraciji.
Pored toga, zaposleni koji žive i rade na teritoriji Kosova primaju zaradu uveanu za
50 odsto. Oni koji žive na podruju Srbije, a rade na KiM dobijaju uveanje od 12,5
odsto.
Ekonomski analitiari izraunali su da bi budžetska kasa Srbije, ukoliko bi se ukinuo
procenat uveanja plata, uštedjela oko 3,7 milijardi dinara godišnje, naveo je „Press“.
Autor: MP Izvor: Press/Novi magazin
šljenoj, a obavezno teritorijalno kompaktnoj, opini
Vitomirica. U prizrenskoj
regiji iz NDS-a idu optužbe
na raun najjaeg subjekta,
no vakatovce to ne tangira
dovoljno, osim što je erim
Bajrami, zamjenik ministra
u Ministarstvu za dijasporu
Kosova, u par navrata oštrije reagirao, i to toliko da
upozori na pojedine pretjerane politike manipulacije
ovim veoma važnim i ozbiljnim bošnjakim nacionalnim pitanjem.
59
IZBORNA SKUPŠTINA GRADSKOG
ODBORA BDZ NOVI PAZAR
10. MART 2012.

Sandzak 162.indd - Bošnjačka kulturna zajednica

Transcription

Similar documents

Sandzak 181. - Revija Sandžak

Bošnjačka riječ_19-20 - Centar za bošjnačke studije

„Ebu Hanife” u Beču

kakav nam treba kongres u sjevernoj americi?

PREPORODOV

dubai: najljepši, najliberalniji i najslobodniji grad na svijetu

stranice 1-10 - SERBIAN MIRROR

PREPORODOV Journal, br. 150-151 - Islamska zajednica u Hrvatskoj

prelom kolektiv

tkh_9_web - Teorija koja Hoda / TkH / Walking Theory

Untitled - prelom kolektiv

ZBORNIK Radova polaznika virtuelnih kurseva

njujork i lokalna zajednica - Congress of North American Bosniaks

Ideologija i političke stranke u Srbiji

hrvatski jezik - FMC Svjetlo riječi

SREDNJOVJEKOVNA BOSNA

Hereticus 2009/1-2

Zgodovinski časopis, letnik 2000, številka 4

Untitled - Shrani.si