Svake godine nešto novo i bolje

Transcription

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA  Broj 195  Godina XV.  Zagreb, ožujak 2013.  ISSN 1330 – 6480
Održan 45. EFNS
Gorski kotar
Gubar ponovo prijeti našim
šumama
Preborne šume na Papuku
Ima li nade za kišne šume?
u ovom broju
45. EFNS
4 Sve je opisano jednom riječju – Perfect!
24 Svake godine nešto novo i bolje
7 Šumari ravnomjerno podijelili medalje
26 Značajan čimbenik istarskog šumarstva
8 Biatlon i šumarstvo su tradicionalno povezani
28 Prvi Zakon o šumama donijet 1891.
9 Stručne ekskurzije i predavanja za sudionike EFNS-a
30 Planika (Arbutus)
10 Energija proizvedena iz biomase mora imati konzumente
33 Lijek i začin
11 Još jedan uspjeh Hrvatskih šuma
34 Trčka
12 Izdana monografija »Šumsko gospodarstvo Karlovac«
36 Povijesni spoj Baltičkog i Egejskog mora
13 Promocija novogradiškoga šumarstva
38 Ima li nade za kišne šume?
14 Hrvatske šume se pripremaju za EU norme
15 Održan tečaj o čuvanju šuma šumoposjednika
16 Sponzor Stihl nagradio hrvatske reprezentativce
17 Održan sastanak Stručnog kolegija za uređivanje šuma
18 Zašto naša djeca nisu ekološki osviještena?
19 Iskoristili neobraslo šumsko zemljište
20 Gubar ponovo prijeti našim šumama
21 Dugotrajnim zahvatima do kvalitetnih prebornih
impressum
šuma na Papuku
3
40 Igračke izrađene od drva
42 Djeca DV „Sunčana“ u posjetu poučnoj stazi i pilani
Bliznec podno Medvednice
43 Tko će s nama u šumicu?
OBJAVA UREDNIŠTVA
U broju 193/194 članak „Nacionalni park – Karpaz penisula“ napisala
je Ana Hercegovac, a ne Željka Bakran, kako smo pogreškom potpisali
tekst. Ispričavamo se kolegicama autoricama i čitateljstvu na nenamjernoj
pogrešci.
Glavni urednik
Goran Vincenc
Mjesečnik »Hrvatske šume«  Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. Zagreb  Predsjednik
Uprave: Ivan Pavelić  Glavni urednik: Goran Vincenc  Novinari: Irena Devčić, Marija
Glavaš, Vesna Pleše, Ivica Tomić i Goran Vincenc  Uređivački odbor: predsjednik Branko
Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran  Adresa redakcije:
Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101  e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr
Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.
Naslovna stranica: Grančica na vjetru, Marinko Bošnjaković  Zadnja stranica: Zalazak zime, Marinko Bošnjaković
Grafičko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., Zagreb
Naklada: 6200 kom
CJENIK OGLAS NOG PROSTORA  Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200
kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn.  Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700
kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).  U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća
oglašivač.
Broj 195 | Ožujak 2013. HRVATSKE ŠUME 3
Tekst: Goran Vincenc  Foto: G. Vincenc
aktualno
Dolazak na Vrbovsku poljanu
BERBA MEDALJA U GORSKOM KOTARU
Sve je opisano jednom
riječju – Perfect!
S
se pobrinulo Hrvatsko šumarsko društvo
a svih strana stižu samo riječi
hva-le za organizaciju natjeca- U Hrvatskoj je u organizaciji Hrvatskih organizirajući ekskurzije za sudionike nanja u nordijskom biatlonu 45.
tjecanja kojima je cilj bio, osim promocije
šuma i Hrvatskog šumarskog društva
EFNS-a! Hrvatski šumari ne
šumarstva, promovirati turističku ponuodržano 45. po redu izdanje EFNS-a,
samo da su oduševili svoje europske koledu Gorskog kotara, Like, Kvarnera i Istre.
natjecanja šumara u nordijskim
ge tradicionalnim goranskim gostoprimI dok je morski dio Lijepe naše već popristvom, prirodnim očuvanim šumama i disciplinama gdje je domaćin bio Gorski lično poznat strancima, mnogi su se prvi
ambijentom, već dobivaju riječi pohvale
kotar, točnije Delnice i Mrkopalj. Više puta susreli sa ponudom gorskoga dijela,
i za organizaciju cijelog natjecanja, što je
koja nikoga nije ostavila ravnodušnim.
središnji sportski šumarski događaj go- od 600 natjecatelja iz 20 zemalja, imali Svoju oduševljenost nije nimalo krio
dine. Za te potrebe, Hrvatske šume su su prilike uvjeriti se u ljepote ovoga dijela Gunnar Olofsson, predsjednik EFNS-a
priredile borilište na Vrbovskoj poljani
Hrvatske, te natjecati se na jednom od te bivši predsjednik uprave švedskih drnedaleko od Begovog Razdolja. Upravo
najljepših biatlonskih borilišta
žavnih šuma koji je sve sažeo u samo jedta natjecateljska staza bila je najjači adut
nu riječ – Perfect!
u
Europi
–
Vrbovskoj
poljani.
ovoga događaja, jer je u potpunosti ukloKoristi od natjecanja imala je cijela repljena u prirodni ambijent.
gija.
Smještajni kapaciteti Gorskog kotara
- Staza je izgrađena sredstvima Hrvatbili
su
ispunjeni
do
posljednjeg
kreveta, stoga je u pomoć morala
skih šuma za potrebe prvenstva, no ostaje goranskim klubovima i
priskočiti
i
obližnja
Opatija.
Sjajna
je to vijest i za Ministarstvo
lokalnoj zajednici kako bi i dalje mogli razvijati taj sport i pored
turizma koje u novoj strategiji ističe produžetak turističke sezone.
njega turizam. Na taj način Hrvatske šume pomažu razvoju ruNatjecatelji su se počeli okupljati u nedjelju 17. veljače dok
ralnih dijelova Hrvatske kako bi se spriječio odljev stanovništva –
su za ponedjeljak bile rezervirane ekskurzije. Utorak je ponudio
istaknuo je predsjednik organizacijskog odbora 45. EFNS-a i član
pregršt događaja. Jutro je počelo sa službenim treningom na VrUprave Hrvatskih šuma Ivan Ištok.
bovskoj poljani, gdje su se natjecatelji mogli upoznati sa uvjetima
Gorski kotar ne pamti ovako veliki događaj koji je dobrodona stazi i pripremiti za utrku koja ih je čekala idućeg dana. Posliješao kako bi se promovirala turistička ponuda ovoga kraja. Za to
4 HRVATSKE ŠUME Broj 195 | Ožujak 2013.
podne je na programu bio sastanak vođa ekipa
na kojem su dogovoreni detalji, nakon čega
je slijedila službena sjednica Glavnog odbora
EFNS-a. Uslijedilo je svečano otvaranje natjecanja kojemu je prethodio svečani mimohod
reprezentacija kroz delničke ulice. Središnji
događaj otvaranja 45. EFNS-a odigrao se u
Sportskoj dvorani u Delnicama a natjecanje
je otvorila zamjenica ministra poljoprivrede
Božica Rukavina.
U srijedu su na Vrbovskoj poljani održane utrke nordijskog biatlona u pojedinačnoj
konkurenciji klasičnim te slobodnim (skating) stilom na 45. po redu izdanju EFNS-a.
U odličnoj atmosferi i prekrasnom ambijentu, Hrvatska šumarska reprezentacija osvojila
je prvoga dana natjecanja zlatnu, srebrnu i
Start štafete
brončanu medalju. Prvo je u utrci klasičnog
stila u muškoj juniorskoj konkurenciji Filip
Kranjčević osvojio drugo mjesto te tako najavio vrlo uspješan dan naših reprezentativaca.
Nešto kasnije, u konkurenciji klasičnog stila
od 21. do 31. godine, Denis Kauzlarić osvaja
brončanu medalju, što je dodatno podgrijalo sjajnu atmosferu na borilištu i među članovima naše reprezentacije. Poslijepodne su
se nastavile utrke u slobodnom stilu gdje je
briljirao Tomislav Crnković. On je u dramatičnoj završnici uspio zadržati prednost ispred
estonskog natjecatelja Joosepa Tammemaea i
pobijedio sa razlikom od 0.8 sekundi, te time
odnio najsjajnije odličje u konkurenciji slobodnog stila od 21. do 31. godine. Bilo je to i
najbrže vrijeme natjecanja u slobodnom stilu
a uspjeh je time veći kada se zna da je njegov
estonski protivnik toga jutra imao najbolji
rezultat u klasičnom stilu, što je pokazatelj
da je riječ o vrhunskom sportašu u odličnoj
U iščekivanju rezultata
formi. To je ujedno i drugo zlato za Hrvatsku
u povijesti te nastavak sjajnog niza započetog
prošlogodišnjim zlatom Alena Abramovića osvojenog na prvenItalije, no naknadno je utvrđeno kako je jedan njihov član odvozio
stvu u Njemačkoj.
stazu za dame koja je 2 kilometra kraća od muške te su zbog toga
Četvrtak je bio dan odmora od natjecanja što je iskorišteno za
bili diskvalificirani. Time su na prvo mjesto izbili Estonci dok je
nastavak stručnih ekskurzija a u petak je uslijedio nastavak uzbuHrvatska osvojila srebro a bronca je pripala švicarskoj štafeti. Nađenja jer su na programu bile štafete, gdje su opet briljirali naši
kon natjecanja, u glavnom šatoru na Vrbovskoj poljani upriličena
dečki. Tim Hrvatska 1 u sastavu Tomislav Crnković, Mladen Špoje prezentacija svih zemalja sudionika gdje su predstavnici i natjerer, Blažimir Crnković i Franjo Jakovac uspio se probiti do drugog
catelji iznijeli gastronomske delicije karakteristične za svoju regiju,
mjesta i to nakon vrlo zanimljive i uzbudljive završnice. Naime, po
završetku natjecanja, prvi su kroz cilj prošli članovi tima Aosta iz
a mogli su se čuti i tradicionalni instrumenti poput roga ili gajdi.
Srebrna repka!
Tomislav Crnković nakon utrke
Crnković na najvišem postolju
Djed Janez Konečnik sa unukom Tinkom
Novinarima je najzanimljivija bila obitelj
Konečnik iz Slovenije, koju je na ovom natjecanju predstavljalo čak 4 generacije. Mala
Tinka je sa 6 godina bila najmlađa natjecateljica dok je pradjed Maks sa 84 godine bio
najstariji, a natjecali su se još i djed Janez te
teta Katja. Oni su na neki način utjelovili i
duh ovoga natjecanja.
Za kraj, u delničkoj Sportskoj dvorani
upriličena je dodjela medalja, koje su za razliku od prijašnjih godina bile drvene, kako
i priliči šumarima. Nakon toga uslijedila je
zabava za sudionike koja je trajala dugo u noć.
Atmosfera na 45. EFNS-u cijelo vrijeme
bila je izvrsna, a sudionici su bili oduševljeni
ambijentom i organizacijom. Ističe se borilište
koje je smješteno u prirodnom ambijentu Vrbovske poljane pored
Begovog Razdolja, što je rijetkost na natjecanjima, gdje uglavnom
prevladavaju stadioni za biatlon koji se nalaze u sklopu olimpijskih centara. Staza ostaje na korištenje Gorskom kotaru i lokalnim
klubovima nordijskih disciplina na kojima će, nadamo se, stasati
mnogi budući hrvatski nordijci.
Nažalost, posljednjeg dana desio se i jedan tragičan slučaj. Mađarski natjecatelj Mikloš Buki (54) preminuo je na stazi za vrijeme
natjecanja od posljedica srčanog udara. Iako su i Gorska služba
spašavanja i Hitna pomoć reagirali vrlo brzo, nije mu bilo pomoći
te je preminuo u bolnici na Sušaku u Rijeci.
Hrvatski šumari pokazali su se na 45. EFNS-u svojim europskim kolegama na najbolji mogući način predstavivši im zdrave
šume, prirodne ljepote, ulaganje u ruralni razvoj, organizacijske
sposobnosti te tradicionalno šumarsko gostoprimstvo i to u trenutku kada Hrvatska ulazi u Europsku uniju. Bolju prezentaciju
nismo mogli niti poželjeti. 
Atmosfera u glavnom šatoru
REZULTATI
Šumari ravnomjerno podijelili medalje
Službeni rezultati svih disciplina održanih na 45. EFNS-u
Utrka biatlona klasičnim stilom
(muškarci)
Kategorije od 16 godina:
1. James Egger (Švicarska)
2. Eerik Ruutel (Estonija)
3. David Buki (Mađarska)
1. Jonann Alev Alvar (Estonija)
Kategorije od 21. do 31. godine:
1. Joose Tammemae (Estonija)
2. Jan Beran (Češka)
3. Denis Kauzlarić (Hrvatska)
1. Antti Karjalainen (Finska)
2. Janis Krumins (Latvija)
3. Josef Pavlik (Češka)
Kategorija od 41. do 51. godine:
1. Odd Per Rygg (Norveška)
2. Benoit Locatelli (Francuska)
3. Fredy Walch (Njemačka)
1. Anton Egger (Švicarska)
2. Frank Schaub (Njemačka)
3. Seppo Hurri (Finska)
1. Pentti Vahvaselka (Finska)
2. Siegfried Kaltenbach (Njemačka)
3. Arto Seppanen (Finska)
1. Heinrich Schuller (Njemačka)
2. Svein Larsen (Norveška)
3. Gote Sandback (Švedska)
Kategorije iznad 81. godine:
1. Maks Konečnik (Slovenija)
Kategorija osoba sa invaliditetom:
1. Karl – Heinz Heller (Njemačka)
2. Andreas Strurthmann (Njemačka)
3. Jurgen Bitzer (Njemačka)
aktualno
Utrka biatlona klasičnim stilom (žene)
Kategorija Ciciban:
1. Tinka Turk Konečnik (Slovenija)
Kategorija od 16 godina:
1. Johanna Siltanen (Finska)
2. Sarah Lingmann (Njemačka)
1. Anna Beranova (Češka)
2. Judith Hofstetter (Njemačka)
3. Kristi Teppo (Finska)
1. Pia Zbinden (Švicarska)
2. Zhanna Yeramei (Bjelorusija)
3. Iwona Kucharska (Poljska)
1. Inese Zvirgzdina (Latvija)
2. Katrin Wilsher Lohre (Norveška)
3. Ruth Heinlein (Njemačka)
1. R. Rombach – Lueti (Njemačka)
2. Eva Martinova (Češka)
3. Dagmar Lingmann (Njemačka)
1. H. Jenny Engeset (Norveška)
2. Antonia Muller (Njemačka)
3. Marie Lapackova (Češka)
1. Else Zepter (Njemačka)
2. Erika Pfeuffer (Njemačka)
3. Brigitte Soenksen (Njemačka)
Utrka Biatlona slobodnim stilom
(žene)
Kategorija od 16 godina:
1. Johanna Siltanen (Finska)
2. Elina Radzina (Letonija)
1. Anna Beranova (Češka)
2. Giulia Ligazzolo (Italia)
3. Judith Hofstetter (Njemačka)
1. Pia Zbinden (Švicarska)
2. Iwona Kucharska (Poljska)
3. Leona Šimkova (Češka)
1. Inese Zvirgzdina (Latvija)
2. Suzanne Dreher - Zahringer (Njemačka)
3. Milena Fiou (Italija)
1. Eva Martinova (Češka)
2. Ingrida Barisa (Latvija)
3. Miroslava Beranova (Češka)
1. Anne – Marie Macabies (Francuska)
2. Zdenka Dvoršcakova (Češka)
3. Marie – Agnes Tron (Francuska)
Brigitte Soenksen (Njemačka)
Utrka biatlona slobodnim stilom
(Muškarci)
1. James Egger (Švicarska)
2. Eerik Ruutel (Estonija)
3. Adam Buki (Mađarska)
1. Jonann Alev Alvar (Estonija)
2. Filip Kranjčević (Hrvatska)
1. Tomislav Crnković (Hrvatska)
2. Joose Tammemae (Estonija)
3. Masssimo Farcoz (Italija)
1. Sergei Akulich (Bjelorusija)
2. Janis Krumins (Latvija)
3. Kaspars Zudrags (Latvija)
1. Odd Per Rygg (Norveška)
2. Stefan Schneider (Italija)
3. Benoit Locatelli (Francuska)
1. Seppo Hurri (Finska)
2. Anton Egger (Švicarska)
3. Serge Luethi (Njemačka)
1. Pentti Vahvaselka (Finska)
2. Arto Seppanen (Finska)
3. Andrejs Janusevskis (Latvija)
1. Pavol Dvorščak (Slovačka)
2. Heinrich Schuller (Njemačka)
3. Gote Sandback (Švedska)
Štafete (žene)
1. Češka
2. Latvija
3. Finska
Kategorija iznad 51. godine:
1. Njemačka
2. Njemačka
3. Njemačka
Štafete (muškarci)
Juniori:
1. Mađarska
2. Finska
1. Estonija
2. Hrvatska
3. Švicarska
Kategorija iznad 51. godine:
1. Finska
2. Njemačka
3. Finska
aktualno
Tekst: Vesna Pleše  Foto: B. Pleše
SVEČANO OTVORENJE 45. EFNS-A
Biatlon i šumarstvo su
tradicionalno povezani
U Hrvatskoj je u organizaciji Hrvatskih šuma
i Hrvatskog šumarskog društva održano 45.
po redu izdanje EFNS-a, natjecanja šumara
u nordijskim disciplinama gdje je domaćin
bio Gorski kotar, točnije Delnice i Mrkopalj.
Više od 600 natjecatelja iz 20 zemalja, imali
su prilike uvjeriti se u ljepote ovoga dijela
Hrvatske, te natjecati se na jednom od
najljepših biatlonskih borilišta u Europi –
Vrbovskoj poljani.
U
Sportskoj dvorani u Delnicama postrojavanjem ekipa i intoniranjem himni Hrvatske i Europske unije
započela je svečanost otvorenja natjecanja. U ime
Hrvatskih šuma, glavnog organizatora natjecanja,
nazočnima se obratio Ivan Ištok.
- Pripala nam je velika čast i odgovornost u organizaciji natjecanja, jer uz šumarstvo zimski sportovi poput skijanja imaju dugu
tradiciju. Izgradnjom nove infrastrukture na Vrbovskoj poljani, ali
Božica Rukavina u ime pokrovitelja
Vlade RH otvara natjecanje
Predsjednik EFNS-a Gunnar Olafson istaknuo je da šumari
kao sportaši pridonose ovakvim susretima, kroz ovakve vidove
druženja i Europa postaje svima sve bliža i bolja. Zahvalio je organizatorima, posebno domaćinima, na dobroj organizaciji, vrhunskoj uređenosti borilišta, te gostoljubivosti.
U ime Primorsko - goranske županije nazočne natjecatelje i
goste, pozdravio je obnašatelj dužnosti župana Vidoje Vujić. - Nalazite se u jednom od ekološki najsačuvanijih krajeva Hrvatske,
i pratećih objekata, veliki doprinos u realizaciji ovog projekta dali
su šumari, poglavito iz delničke podružnice. Time se Gorskom kotaru osiguralo da se sva buduća natjecanja u biatlonu i nordijskom
skijanju u našoj zemlji održavaju na ovim prostorima - naglasio je
Ištok. Zahvalio je svima koji su pomogli u organizaciji natjecanja:
Vladi Republike Hrvatske - Ministarstvu poljoprivrede, Primorsko - goranskoj županiji, Gradu Delnice, općini Mrkopalj, Hrvatskom šumarskom društvu, delničkoj podružnici Hrvatskih šuma,
te turističkim zajednicama Gorskog kotara.
S otvorenja EFNS-a u Sportskoj dvorani u Delnicama
Rogisti iz Njemačke
Stručne ekskurzije
i predavanja za
sudionike EFNS-a
G
osti iz inozemstva imali su organizirani stručni
dio gdje su se mogli upoznati s načinima gospodarenja nizinskim šumama hrasta lužnjaka na
području karlovačke podružnice, gospodarenjem
šumama Hrvatskog sredozemlja na otoku Krku, gospodarenjem šumama istarskog poluotoka.
Jedna od stručnih ekskurzija pod nazivom „Gospodarenje
prebornim šumama jele i bukve“ odvijala se na terenima delničke podružnice (šumarija Ravna gora gj Višnjevica). S načinima gospodarenja goste su upoznali: Vilko Ivančić upravitelj
šumarije Ravna gora, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma
Delnice Boris Pleše sa suradnicima, dr. sc. Damir Drvodelić
i dr. sc. Stjepan Mikac sa Šumarskog fakulteta, predsjednik
Hrvatskog šumarskog društva Petar Jurjević te tajnik HŠD
Damir Delač. Gosti su bili oduševljeni stanjem šuma na te-
Tekst: Vesna Pleše  Foto: B. Pleše
Između natjecanja
aktualno
na području gdje se u dvadesetak minuta vožnje automobilom,
snijeg može zamijeniti morem. Dođite nam opet bilo kao turisti
ili ulagači - istaknuo je Vujić.
- Velika je čast što je organizacija 45. EFNS-a (Europskog prvenstva šumara u biatlonu i nordijskom skijanju), povjerena Hrvatskoj i što ćete izravno doživjeti prirodne ljepote naše zemlje
- naše šume. Tradicija organiziranog šumarstva u goranskom kraju
stara je 250 godina. To naslijeđe čuvamo i danas, kako bi ga predali našoj djeci i unucima- istaknula je Božica Rukavina zamjenica
ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, koja je i službeno otvorila 45. EFNS.
Svečanost otvorenja prigodnim su nastupom uljepšali članovi
Folklorne sekcije KUD-a Delnice, djevojke vokalne skupine
DIM, rogisti Lovačkog saveza PGŽ i gosti, rogisti iz Njemačke. 
Predsjednik EFNS-a Gunnar Olafson
Posjet drvnoj industriji Ravna gora
Pozdravna riječ Ivana Ištoka
Postrojene ekipe
U predahu od natjecanja, za sve sudionike EFNS-a,
organizirane su 18. i 21. veljače ekskurzije koje su bile
stručno turističkog sadržaja te su se odvijale na području Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, Istre
i Karlovačke županije.
renu, ističući pri tom da su goranske šume pravo blago koje rijetko koja
zemlja posjeduje. Iskazali su priznanje goranskim šumarima, što njima
gospodare na stručan način i što su ih kroz stoljeća očuvali u njihovoj prirodnoj ljepoti. Posjetili su i drvnu industriju Ravna gora d.d., te nastavno
- pokusne objekte Šumarskog fakulteta u Zalesini i Sungerskom lugu.
Dvije ekskurzije imale su turističke sadržaje, gdje su se gostima nastojalo uz prirodne ljepote pokazati i kulturno -povijesnu baštinu kraja
koji su posjetili. Jedna od ekskurzija odvijala se pod nazivom „Prirodne
znamenitosti Gorskog kotara“, a druga je bila posjet Nacionalnom parku
Plitvička jezera.
Uz ekskurzije upriličena su i dva stručna predavanja. Teme su bile
“Šume u Hrvatskoj“ o kojima je govorio akademik Igor Anić te „Gospodarenje smeđim medvjedom u Gorskom kotaru“ o čemu je održao predavanje dr. sc. Dario Majnarić rukovoditelj Odjela za lovstvo delničke
podružnice Hrvatskih šuma. 
Energija proizvedena iz biomase
mora imati konzumente
događaji
Tekst/foto: Dr. sc. Elvis Paladinić
Biomasa
P
rojekt regionalne suradnje kojemu je cilj pridobivanje
energije iz biomase približio se svome kraju povodom
čega je organizirana radionica koja je ujedno služila i kao
završni sastanak. Na predmetnu su radionicu bili pozvani
predstavnici sudionika koji su aktivno sudjelovali u provođenju
projekta RoK-FOR bilo u domaćim bilo međunarodnim okvirima. Namjera organizatora bila je dati svojevrsni pregled aktivnosti, iskustava, rezultata i koristi koje su ostvarili hrvatski projektni
partneri zajedno s dionicima tijekom trogodišnjeg trajanja projekta od 2010. do 2013. godine. Više o samom projektu može se
saznati i na mrežnim stranicama www.rokfor.eu.
Uz predstavnike hrvatskih projektnih partnera, radionici su nazočili predstavnici poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zlatko Cegledi
i Marica Beljo - Rečić (UŠP Vinkovci), Domagoj Troha (Direkcija), Zlatko Benković (Ministarstvo poljoprivrede), Miljenko
Županić ispred Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika,
Josip Adžić (Vodoprivreda Vinkovci d.d.), Zvonimir Pućo (Grad
Otok), Tomislav Nemeš i Robert Licht (Centar za nizinske šume,
HŠI).
Radionicu je otvorila ravnateljica Instituta dr. sc. Dijana Vuletić, koordinatorica regionalnog klastera Hrvatska – Srbija. Ukratko je iznijela osnovne podatke o projektu te naglasila kako njena
koordinacija projekta u regiji obuhvaća i partnera iz Srbije (Institut za nizinsko šumarstvo iz Novog Sada). Ravnateljica Vuletić je
istaknula kako je RoK-FOR projekt izuzetno važan za HŠI.
U ime Uprave šuma podružnice Vinkovci govorio je njen voditelj Zlatko Cegledi i to o ulozi šumarstva u proizvodnji drvne
biomase kao energenta. Pri tome je naglasio kako je svojevremena
plinofikacija Slavonije posredno uzrokovala gomilanje mrtve drvne biomase u šumama nakon provedenih uzgojnih zahvata. Jedno
od rješenja tog problema, kako iz komercijalnih tako i iz okolišnih
razloga, bilo je osnivanje tvrtke kćeri Šumska biomasa d.o.o.
Detalj sa sastanka
O sudjelovanju Šumske biomase d.o.o. u projektu govorio je
direktor Željko Sučić. Rekao je kako radom i djelovanjem kroz
projektni konzorcij RoK-FOR projekta, šarolikost u vlasništvu i
gospodarenju šumama regije te različite pristupe i primjene pridobivanja drvne sječke, nastoji se prepoznati dobre strane te dijelove
toga prenijeti u unapređenje rada poduzeća. Kao najznačajniju korist od rada u projektu, sa svog gledišta, istaknuo je upoznavanje s
temeljnim postupcima i radnjama planiranja investicija u Obnovljive izvore energije (OIE) i potvrdu stava Šumske biomase d.o.o.
da proizvedena energija mora imati konzum. Kod iskaza količina
Završni sastanak projekta RoK-FOR (Sustainable
forestry providing renewable energy, bio-based products and sustainable construction) je održan krajem
siječnja u prostorima lovačkog doma Kunjevci (UŠP
Vinkovci). Sastanak u obliku svojevrsne radionice
je organizirao Hrvatski šumarski institut zajedno s
ostalim hrvatskim projektnim partnerima, poduzećem
Šumska biomasa d.o.o. i Gradom Vinkovci.
šumske biomase, ako se iznose potencijalne količine, treba naglasiti i ograničenja u dostupnosti kao i već postojeće ugovore i kupce.
Iz redova HŠI-ja izlagao je dr. sc. Marjanović usmjerivši izlaganje na provedene mentoring aktivnosti u projektu. Pri tome je izdvojio spoznaje i iskustva stečena na stručnom studijskom boravku u Sjevernoj Kareliji te 'Benchmarking' studijskom boravku u
Austriji (Štajerska). Dr. sc. Paladinić izlagao je na temu Zajedničkog akcijskog plana (JAP), od formiranja specifičnih Akcija JAP-a
do rezultata implementacije pojedinih Akcija na području RH.
Nakon svih izlaganja bila je otvorena rasprava. Činjenica koja
se isticala tijekom rasprave jest to što šumska drvna biomasa kao
energent predstavlja ograničen resurs, kako lokalno, tako i na cijelom šumskogospodarskom području te kako se tom bitnom činjenicom trebaju voditi donositelji odluka u sektoru OIE, a ujedno
i podnositelji raznorodnih projekata energana na (šumsku) biomasu. 
AKREDITACIJA
Biomasa
PREMA NORMI HRN EN 45011:1998
mase mora imati konzumente
E
događaji
HRVATSKE ŠUME d.o.o. Služba za certifikaciju proizvoda, akreditirane su prema normi HRN
EN 45011:1998 za pružanje usluga kontrole i certifikacije proizvoda u ekološkoj proizvodnji trećim
osobama. Time su ispunjeni svi uvjeti za nastavak djelatnosti za koju su dobile ovlasti od Ministarstva
poljoprivrede. Dobivena akreditacija, također je omogućila Hrvatskim šumama Službi za certifikaciju
pružati usluge svim zemljama Europske unije. Tvrtka koja se bavi održivim gospodarenjem šumom, na
dva milijuna hektara šume i šumskog zemljišta i ovom akreditacijom se potvrdila kao odgovoran subjekt
u zaštiti biološke raznolikosti.
Tekst: Jadranka Roša
Još jedan
uspjeh
Hrvatskihiz šuma
Energija
proizvedena
bio-
kološka proizvodnja je u posljednjih deset
ske akreditacijske agencije ocijenila je
godina postala izuzetno zanimljiva, kako
rad svakog djelatnika posebno na tereu svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj.
nu i o tome izvijestila Povjerenstvo koje
Sve veće zanimanje za ekološke prehramdonosi Odluku o dodjeli akreditacije.
bene proizvode proizašlo je iz nedostataka konvenOsim FSC-a koji tvrtka posjeduje precionalne proizvodnje, a koja rezultira prekomjernim
ma privatnim standardima, dobivena
onečišćenjem tla i vode, kao i prisutnošću mnogih
akreditacija je državna i u svim zemljama
rezidua u hrani.
EU dodjeljuje je državno neovisno tijelo. Sve tvrtke u
Ekološka proizvodnja („organska“, „biološka“) definirana je
zemljama Europske unije koje obavljaju kontrolu i certifikaciju
Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proekološke proizvodnje također akreditirane prema normi HRN EN
izvoda (NN 139/10) kao poseban sustav održivog gospodarenja
45011. Uz akreditaciju Hrvatske šume su dobile i međunarodni
u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja,
kodni broj HR-EKO-05 koji se dodaje u znak ekološkog proizvoproizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarda. Hrvatski znak ekološkog proizvoda postat će jednako vrijedan
nih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno
svim važećim europskim znakovima.
opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, naj Europa se opredijelila za ekološku i integriranu poljopripovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode,
vredu i u skladu s time dala je smjernice za razvoj
prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, poekološke proizvodnje i našoj zemlji, a što je prepovećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću priručeno kroz Vladin „Akcijski plan razvoja ekološke
rodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva,
poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje
sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s među2011. do 2016.“ godine. Njime se predviđa da do
narodno usvojenim normama i načelima. Prema Za2016. godine Republika Hrvatska ima 8% površina
konu o ekološkoj proizvodnji, ekološka proizvodnja
po ekološkom proizvodnjom. Danas ekološka proiu šumi i na šumskom zemljištu odnosi se na korištezvodnja u ukupnoj poljoprivrednoj površini sudjeluHR-EKO-05
nje nedrvnih šumskih proizvoda i podizanje biljnih
je s 3% površine. Projiciranih hrvatskih 8% u 2016.
nasada. Naše šume su prostori najmanje opterećeni
godini još uvijek bi bilo dvostruko manje od 16% udjela ekološke
teškim metalima i pesticidima zato je njihova izravna prednost što
proizvodnje u austrijskim poljoprivrednim površinama u 2008.
prehrambeni proizvodi nisu zagađeni pesticidima, ostalim rezidugodini.
ama i ne sadrže genetski modificirane organizme, te je za njih U zemljama članicama EU politika ruralnog razvoja stimunajlakše ishoditi znak ekološkog proizvoda. Nisu manje značajne
lira tržište nedrvnih šumskih proizvoda i usluga (stimuliraju se rai neizravne prednosti šuma u uspostavljanju ravnoteže u prirodi,
zne ruralne aktivnosti i stvaraju se novi izvori nepoljoprivrednog
očuvanju prirodnih resursa, tala i voda, očuvanju biološke raznodohotka). Šumarska poduzeća u zemljama EU-a također sudjeluju
likosti, očuvanju i vrednovanju ruralnih područja, sprječavanju
u integraciji nedrvnih šumskih proizvoda, usluga i turizma. Prodegradacije sela, povezivanju poljoprivredne, turističke i zanatske
vedena istraživanja pokazuju da nedrvni šumski proizvodi proiaktivnosti, te zaštitu od nepovoljnog utjecaja klimatskih promjezvedeni i potrošeni u Europi imaju vodeću ulogu na globalnoj
na. Sve su to bili razlozi zbog kojih su se Hrvatske šume d.o.o.
listi trgovine šumskim proizvodima. Eliminacija uvoznih tarifa,
uključile u pružanje usluga certifikacije.
primjena jedinstvenih standarda kvalitete i promjena potrošačZa provođenje kontrole i certifikacije u skladu s navedenom
kih navika kreiraju globalno tržište za proizvode koji su ranije bili
normom Hrvatske šume su morale ispuniti mnoge uvjete vezane
samo lokalno dostupni. Pretpostavljamo da će ulaskom Hrvatske
za dokumentaciju i djelatnike. Zahtjevi norme, između ostalog
u EU porasti potražnja za ekološkim proizvodima, a time i prihod
su se odnosili na dokazivanje nepristranosti i profesionalnost u
od pružanja usluga njihove kontrole i certifikacije. 
obavljanju poslova, kao i educiranost osoblja. Inspekcija HrvatBroj 195 | Ožujak 2013. HRVATSKE ŠUME 11
događaji
Tekst/foto: Oliver Vlainić
Publikacije
Izdana monografija
»Šumsko gospodarstvo
Karlovac/Uprava šuma
Podružnica Karlovac
1960.-2010.«
Predstavljanje monografije bilo je krajem siječnja u Ilirskoj
dvorani karlovačke gradske knjižnice
„Ivan Goran Kovačić“. Kompletna monografija se može
čitati i u digitalnom obliku jer se nalazi u digitalnoj biblioteci
na web stranici Hrvatskoga šumarskog društva
K
rajem prosinca 2012.
godine izašla je iz tiska
monografija
„Šumsko
gospodarstvo Karlovac/
Uprava šuma Podružnica Karlovac
1960.-2010.“ izdana povodom pedesete obljetnice osnivanja Šumskog
gospodarstva Karlovca. Nakladnik
monografije je Hrvatsko šumarsko
društvo ogranak Karlovac, a naklada je 600 komada. Na 612 stranica
objavljeno je 367 fotografija, 78 tablica, 32 karte, 5 grafikona i 5 shematskih prikaza. Urednici - autori
su Jadranka Šalek - Grginčić
i Oliver Vlainić. Pored njih
autori u poglavljima Lovstvo i
Domovinski rat su Dubravko
Halovanić i Dražen Matičić,
također članovi karlovačkog
ogranka HŠD-a. Kompletnu
grafičku pripremu i dizajniranje monografije napravila
je zaposlenica UŠP Karlovac
Ines Paunović.
Monografija se sastoji od
četiri dijela: I. Povijest gospodarenja šumama, II. Šumsko
gospodarstvo Karlovac 1960.1990./Uprava šuma Podružnica Karlovac 1991.-2010.,
III. Organizacijske jedinice i
IV. Fotografije i šumskogospodarske karte. U prvom dijelu (autorica Jadranka Šalek
- Grginčić) prikazana je povijest gospodarenja i upravljanja
šumama u raznim državama
i društvenim uređenjima od
sredine 18. stoljeća do današnjih dana s naglaskom na
karlovačko područje. Drugi dio (uglavnom autor Oliver
Vlainić) daje prikaz od osnivanja Šumskog gospodarstva
Karlovac 1960. do 1990. godine, djelovanje Uprave
šuma Podružnice Karlovac u sklopu Hrvatskih šuma od
1991. do 2010. godine. Pošto je izdavanje monografije
kasnilo zbog obimnih istraživanja u državnim arhivima
u Karlovcu i Zagrebu uvrštene su promjene koje su se
dogodile do jeseni 2012. godine. U sklopu drugog poglavlja nalazi se kronološki prikaz bitnih događaja za šumarstvo te samo gospodarstvo i upravu šuma od 1945.
do 2012. godine. Treći dio opisuje sve organizacijske
jedinice u sastavu UŠP Karlovac, Stručne službe, 14 šu-
U
sklopu manifestacije “Poljoprivredno-poduzetničke ideje 2013.“ u Novoj Gradiški je i ove
godine, u trećoj dekadi siječnja, novogradiški
ogranak Hrvatskoga šumarskog društva organizirao različite aktivnosti. Tako su održana stručna predavanja o dvjema temama: “Šumski reprodukcijski materijal i
zakonska legislativa u oplemenjivanju i očuvanju genetske
raznolikosti šumskoga drveća” i ”Mogućnosti proširenja nasada običnog oraha u Hrvatskoj”. Predavači su bili znanstvenici
iz Hrvatskoga šumarskog instituta, dr. sc. Mladen Ivanković
(prva tema) i dr.sc. Tibor Littvay (druga tema). Ova iznimno
zanimljiva i aktualna predavanja održana su 26. siječnja u velikoj dvorani UŠP Nova Gradiška, u nazočnosti gotovo svih
članova Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije s područja novogradiške podružnice Hrvatskih šuma.
Ogranak je u sklopu manifestacije, u suradnji s Podruž-
marija i 2 radne jedince te tvrtku kćer Hrvatskih šuma Kamenolomi Krašić d.o.o., koja je izdvojena iz sastava uprave šuma. Za
sve organizacijske jedinice na isti način je prikazan povijesni dio i
osobna iskaznica sa stanjem krajem 2010. godine. U posljednjem
četvrtom dijelu nalaze se fotografije podijeljene po desetljećima od
pedesetih godina 20. stoljeća do prvog desetljeća 21. stoljeća. Iza
fotografija prikazane su povijesne šumskogospodarske karte.
Kompletna monografija se može čitati i u digitalnom obliku jer
se nalazi u digitalnoj biblioteci na web stranici Hrvatskoga šumarskog društva (http://www.sumari.hr/biblio/knjiga.asp?id=14257).
Financijska sredstva za tiskanje monografije priskrbili su Hrvatske šume d.o.o. UŠP Karlovac, Hrvatsko šumarsko društvo,
Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Drvoproizvod d.d. Jastrebarsko, Zelenilo d.o.o. Karlovac, Ena d.o.o.
Karlovac te zaposlenici i umirovljenici ŠG/UŠP Karlovac.
Predstavljanje monografije bilo je 31. siječnja 2013. u Ilirskoj
dvorani karlovačke gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“. U
uvodnom dijelu pozdravnim riječima nazočnima su se obratili
ravnateljica knjižnice Frida Bišćan, zamjenik karlovačkog gradonačelnika Dubravko Delić, članica Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić, predsjednik HŠD-a Petar Jurjević, tajnica HKIŠDT
Silvija Zec i voditelj UŠP Karlovac Davorin Andrijašević. O samoj monografiji iscrpno je govorio povjesničar Milan Kruhek
koji je istaknuo da monografija prikazuje puno više od 50 godina
djelovanja gospodarstva/uprave šuma u Karlovcu te napomenuo
da je to zapravo enciklopedija karlovačkog šumarstva gdje je na
sistematski način prikazana povijest gospodarenja šumama toga
područja. Jedan od nekadašnjih upravitelja UŠP Karlovac mr. sc.
Ivan Mrzljak u svom govoru istaknuo je dvije prijelomne točke 50
godina djelovanja gospodarstva i uprave šuma Karlovac, a to su
osnivanje ŠG Karlovac 1960. godine i osnivanje Hrvatskih šuma
kao jednog poduzeća na području Republike Hrvatske 1991. godine. Prvo poglavlje monografije „Povijest gospodarenja šumama“
s bitnim godinama i događanjima od sredine 18. stoljeća do danas
predstavila je njena autorica i urednica Jadranka Šalek - Grginčić.
Na kraju predstavljanja drugi autor i urednik monografije Oliver
Vlainić govorio je o razlozima nastanka i radu na monografiji te se
zahvalio svima koji su pomogli da ovo djelo ugleda svjetlo dana. 
Tekst: Ivica Tomić  Foto: Novograd. ogranak HŠD-a
Promocija
novogradiškoga
šumarstva
događaji
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
Tijekom stručnih predavanja
nicom, postavio štand na kojemu je predstavljen rad Društva te HŠ-a.
- Poseban interes posjetitelji su pokazali za hortikulturne sadnice u rasadniku Cernik, a dojmila su ih se znanstvena djela u izdanju Akademije
šumarskih znanosti i zagrebačkoga Šumarskog fakulteta - naglašava Mario
Bošnjak, dipl. ing. šum., predsjednik novogradiškog ogranka HŠD-a.
Osim brojnih posjetitelja, šumarski štand su posjetili i izaslanik ministra poljoprivrede Luka Čuljak sa suradnicima, predstavnici Brodsko
- posavske županije, župan Danijel Marušić i dožupan Davor Vlaović, te
brojni gospodarstvenici .
Na šumarskom štandu UŠP Nova Gradiška i
novogradiškog ogranka HŠD-a
Tekst: Goran Vincenc  Foto: G. Vincenc, S. Lončar
događaji
Europske norme
Hrvatske šume se
pripremaju za EU norme
U
prosincu prošle godine, predsjednik
Uprave društva Ivan Pavelić imenovao
je povjerenstvo od 11 članova na čelu sa
mr. sc. Brankom Belčićem, rukovoditeljem proizvodne službe kako bi u skladu sa Zakonom
o normizaciji te u skladu sa zahtjevima poslovnog i
proizvodnog procesa Hrvatskih šuma d.o.o. ostvarili uvijete za nesmetan prelazak sa Hrvatskih normi
(JUS-HRN) na Europske norme (HRN EN) za šumske drvne sortimente. Ciljevi su sljedeći:
- Izrada i primjena novih sortimentnih tablica za
izradu planova sječa i proizvodnje
- Izrada i dopuna Cjenika drvnih sortimenata u
HRN EN normama
Edukacija u Turopoljskom lugu
- Prilagođavanje sustava planiranja i praćenja proizvodnje,
prodaje i poslovanja u okviru zahtjeva HRN EN normi
- Ostvarivanje konsenzusa s drvno – prerađivačkim sektorom
u primjeni HRN EN normi
- Usklađivanje svih propisa i pravilnika koji reguliraju evidencije, skladišno praćenje i stavljanje drvnih sortimenata u
promet.
Povjerenstvo ima zadatak izvjestiti o izvršenim projektnim
zadacima s ocjenom razine pripremljenosti svih poslovnih sustava i proizvodnih jedinica sa krajnjim rokom 30. lipnja ove
godine.
- Instruktaža teče u 3 dijela. Prvi je obuka trenera, drugi se
odnosi na obuku rukovoditelja službi iz Podružnica te stručnih
suradnika za iskorištavanje šuma, a to je faza u kojoj se trenutno
nalazimo, te treći bi bio edukacija upravitelja, revirnika i poslovođa te samih kupaca – izjavio je dr. sc. Marinko Prka, član
povjerenstva na uvodnom predavanju u lugarnici Krušak.
Plan je provesti edukaciju na razini Podružnica do 7. veljače za jednodobne te do 20. veljače za preborne sastojine. Stoga
smo posjetili radionicu održanu 5. i 6. veljače u šumariji Velika
Gorica kako bi se uvjerili u provedbu edukacije.
U tijeku je uvođenje novog sustava za razvrstavanje
šumskih proizvoda HRN – EN norme kojima će
se Hrvatske šume d.o.o. prilagoditi europskim
standardima izrade i klasiranja drvnih sortimenata.
Na taj se način Hrvatske šume prilagođavaju
poslovanju i proizvodnji kakvo se prakticira u
Europskoj uniji.
- Danas održavamo radionicu za podružnice Sisak, Karlovac i
Zagreb u Turopoljskom lugu dok se u isto vrijeme u šumariji Slatina, UŠP Našice održava edukacija za vinkovačku, osječku, požešku, gradišku i našičku podružnicu. S tim obukama smo zaokružili
sve Podružnice koje gospodare jednodobnim sastojinama
– rekao nam je predsjednik povjerenstva Belčić.
Program dalje prati rokove, pa je tako potrebno do
30. travnja paralelno snimiti određenu količinu uzoraka
po hrvatskim i europskim normama u svim odjelima i
odsjecima iz plana sječe za 2013. godinu te unijeti podatke u za to predviđen program. Izrada sortimentnih tablica za glavne vrste drveća bit će gotova do 3. lipnja dok će
novi cjenik biti gotov do 10. lipnja ove godine.
Ovo je iznimno složen proces jer se dva sustava normi
značajno razlikuju.
- HRN EN norme nisu obvezatne norme, što omogućuje veliku slobodu pri zaključivanju ugovora između
prodavača i kupca. Drvni sortimenti se razvrstavaju isključivo po kvaliteti a ne po daljnjoj namjeni kao što je
u hrvatskim normama. Nadalje, minimalne dimenzije i
dozvoljene greške propisane su za svaku vrstu drveća posebno, a zanimljivo je da je kod D razreda jedini uvjet 80 %-tna
iskoristivost te promjer do 20 cm. Značajan dio ogrijeva u ovom
slučaju preći će u taj razred – samo su neki od zaključaka sa radionice. 
Slavonci u šumariji Slatina
Sudionici
U miru i spokoju dvorca Lužnica pokraj
Zaprešića, u kojem su nas ugostile časne
sestre Družbe sestara milosrdnica, održan
je tečaj i radionica o čuvanju šuma
šumoposjednika. Tečaj su održali djelatnici
Službe za šume šumoposjednika Suzana
Trninić, Goran Smolčec i Maja Pleše, a
prošla su ga 32 šumoposjednika, odnosno
šumoposjednice.
Tekst: Suzana Trninić  Foto: S. Trninić, arhiva
Održan tečaj o čuvanju
šuma šumoposjednika
događaji
Privatne šume
U
uvodnom dijelu tečaja časna sestra Berislava prednas služe uspješnoj orijentaciji u prirodi i obavljanju posla čuvara
šume.
stavila nam je dvorac Lužnicu, koji je u vlasništvu
Nakon još jedne kratke pauze, polaznici su pokazali usvojeDružbe od 1925. godine, djelatnosti kojima se sestre
no znanje rješavajući praktične zadatke u grupama, prezentirali
bave, kao i imanje oko dvorca koje uz poljoprivredno
rješenja pred ostalim polaznicima i nama, predavačima, čime je
zemljište u svom sastavu ima i šumu površine 35,89 ha, koje su i
tečaj bio završen. Na kraju su sudionici ukratko izmijenili iskustva
bile razlogom našeg gostovanja kod sestara. Za ove šume izrađen
uz dogovore za međusobne posjete, ekskurzije i daljnje edukacije.
je program gospodarenja i ovih dana bit će upućen u proceduru
Svim polaznicima bit će uručene i potvrde o sudjelovanju na teusvajanja u Ministarstvo poljoprivrede. Predstavili su se, također,
čaju.
i svi šumoposjednici, članovi udruga s područja Grada Zagreba,
Tečaj je ocijenjen vrlo korisnim i zanimljivim, uz zahtjev
Zagrebačke županije, Varaždinske, Krapinsko zagorske i Sisačkopredstavnika udruga i saveza šumoposjednika, da se u najskorije
moslavačke županije.
vrijeme Operativnim planom odvoji i dio sredstava iz OKFŠ-a za
Nakon uvodnog dijela, polaznici tečaja učili su o osnovama
čuvanje šuma šumoposjednika, kako bi se pomoglo šumoposjedšumarstva i osnovnim šumarskim pojmovima – šumi, uređivanju
nicima u zaštiti njihovih šuma od protupravnih radnji i prisvajanja
šuma, uzgoju, proizvodnji, zaštiti, šumskom redu, tržištu i tržekoje je uzelo maha.
nju šumskih proizvoda te osnovnim šumarskim institucijama u
Za kraj, valja napomenuti da su djelatnici Službe za šume šuzemlji i inozemstvu. Prezentirane su i specifičnosti šuma sjeverozamoposjednika
i sljedeći dan posjetili Lužnicu, kako bi savjetovali
padne Hrvatske – šumske zajednice i osnove gospodarenja njima,
naše
domaćice
šumoposjednice o provedbi programa gospodareglavnim vrstama drveća, kalendaru radova u šumi te zaštićenim
nja,
mogućnostima
trženja i svim potrebnim za uspješno gospodabiljnim i životinjskim vrstama. Tema posljednjeg predavanja prrenje
njihovom
šumom.

vog dijela tečaja posvećena je zakonodavstvu kojim je
regulirano hrvatsko šumarstvo, s naglaskom na kaznenim odredbama koje se tiču šumoposjednika.
Nakon kratke pauze za kavu, u nastavku su polaznicima predstavljena tijela javne vlasti koja im mogu
pomoći u čuvanju njihovih šuma i međusobne nadležnosti, objašnjeno je što je to čuvanje šuma i što sve
obuhvaća, te provedba neposrednih radnji radi zaštite
šuma od prisvajanja i protupravnih radnji. Tijekom
predavanja iznesena su iskustva iz prve ruke – svjedočenja čuvara šuma Hrvatskih šuma, čuvara privatnih
šuma na području djelovanja udruge šumoposjednika
„Vrba“ Vrbovec, nadzorničke službe saveza „Privatne
šume“, te primjeri koje su iznijeli sami šumoposjednici, uz naravno, živahnu raspravu. Šumoposjednicima
je bilo vrlo zanimljivo učenje o osnovama kartografije
i obilježbe šuma, tijekom kojeg je vježbom svaki od
Dvorac s platanom
polaznika naučio kako se služiti busolom, izračunati
azimut i osnovno o drugim instrumentima koji daBroj 195 | Ožujak 2013. HRVATSKE ŠUME 15
događaji
Tekst/foto: Goran Vincenc
Sjekači
Sponzor Stihl nagradio
hrvatske reprezentativce
Sredinom veljače u Velikoj Gorici, u
prostorijama firme Unikomerc, generalnog
uvoznika za asortiman kompanije
Stihl, Viking, Chevrolet te asortiman
Goodyeara, upriličeno je primanje
Sjekačke reprezentacije Hrvatske. Povod
okupljanju bila je dodjela prigodnih darova
sjekačkim reprezentativcima kojima se firma
Unikomerc htjela zahvaliti na ostvarenim
rezultatima na proteklom Svjetskom
prvenstvu šumarskih sjekača u Bjelorusiji.
P
ovodom velikog prošlogodišnjeg uspjeha naše sjekačke reprezentacije na svjetskom prvenstvu u Bjelorusiji,
tvrtka Unikomerc odlučila je dodatno nagraditi članove
reprezentacije. Podsjećamo, naš reprezentativac Siniša
Varga osvojio je na tom natjecanju prvo mjesto u disciplini preciznog prereza što je prva medalja za Hrvatsku u novijoj povijesti,
a sjajan rezultat ostvaren je baš sa Stihlovom motornom pilom.
Na primanju su bili prisutni svi članovi reprezentacije predvođeni izbornikom Mirkom Balalom te tehničkim vođom Sandrinom
Racom kao i članovima Uprave društva Hrvatskih šuma Marijom
Vekić te Ivanom Ištokom.
Darove je reprezentativcima uručio generalni direktor Unikomerca
Zvonko Böhm, zahvalivši se pritom našim reprezentativcima
na promociji tvrtke Stihl. U ime reprezentacije, na darovima se
zahvalio Sandrino Rac, tehnički vođa ekipe.
- Veliko hvala gospodinu Böhmu i tvrtki Unikomerc. Hrvatska
sjekačka reprezentacija je u ovoj tvrtki našla velikog sponzora te
se nadam da će nas pratiti i u budućim natjecanjima i uspjesima.
S obzirom da ove godine neće biti natjecanja niti kvalifikacija,
pitali smo izbornika Balalu kakvi su im planovi.
- Ove godine treba poraditi na Pravilniku za državno prvenstvo.
Bilo bi dobro osnovati povjerenstvo koje će se baviti usklađivanjem
pravilnika natjecanja za Državno prvenstvo sa pravilnikom IALC-a
koji se koristi na Svjetskim prvenstvima.
Na Državnom prvenstvu Hrvatske sudionici se natječu u disciplini
obaranja na balon, koja ne postoji na Svjetskom prvenstvu. Osim
toga, štafeta je na Svjetskom prvenstvu fakultativna disciplina,
te zbog atraktivnosti očekujemo njeno uvrštavanje u redovni
natjecateljski program. Međutim ta disciplina ne postoji na
Državnom prvenstvu i stvara problem našim reprezentativcima
kada se pojave na Svjetskom prvenstvu jer se prvi put susreću sa
njenim pravilima.
Nadalje, u reprezentaciji smatraju da bi
dobro bilo uvrstiti klauzulu u pravilniku da
se na Državnom prvenstvu mogu natjecati
i predstavnici drugih država, kojima bi
to bilo revijalno natjecanje za razliku
od naših natjecatelja koji bi se borili za
plasman i mjesto u reprezentaciji. Na taj
način bi potencijalni reprezentativci dobili
priliku vidjeti na koji način funkcionira
konkurencija te na kojim stvarima treba
dodatno poraditi i eventualno popraviti.
Sličan sustav već postoji u susjednim
zemljama pa se u našoj reprezentaciji
nadaju da će saživjeti i kod nas.
Pravilnik bi trebao definirati pravila
odabira reprezentativaca za odlazak na
iduće Svjetsko prvenstvo.
U svakom slučaju, Pravilnik bi trebalo
donijeti ove godine kako bi se stiglo prilagoditi do državnog prvenstva koje će na
programu biti iduće godine. 
S
redinom veljače, u prostorijama lugarnice Krušak velikogoričke šumarije, UŠP Zagreb održan je Sastanak stručnog
kolegija za uređivanje šuma. Na sastanku su sudjelovali član
Uprave Ivan Ištok i direktor Sektora za šumarstvo Vlatko
Petrović koji je održao uvodnu riječ. Sastanak je vodio rukovoditelj
Službe za uređivanje šuma mr. sc. Dubravko Janeš.
Točke dnevnog reda iznosili su stručni suradnici za uređivanje
šuma. Najprije je dr. sc. Anamarija Durbešić iznijela izvještaj o izvršenju radova na uređivanju u 2012. godini, a iz tablica koje su prikazivale podatke o izvršenju radova u državnim i privatnim šumama
bilo je vidljivo da je izvršenje u potpunosti ostvareno.
U sklopu točke 2., Durbešić je iznijela podatke o planovima radova na uređivanju šuma za 2013. godinu, gdje se pripremni radovi
održavaju na 197 000 ha, terenski na 215 000 ha, završni na 194
000 ha, dok se izvanrednih revizija očekuje na oko 32 000 ha te
izvršenje godišnjih planova na 220 000 ha.
Goran Ajhner upoznao je nazočne sa problematikom izvršenja
radova biološke obnove šuma za razdoblje od 2006. do 2011. godine. Ova točka izazvala je najviše rasprava prisutnih rukovoditelja
odjela, a u raspravu se uključio i član Uprave Ivan Ištok.
Tatjana Seletković prikazala je izvršenje sječa u razdoblju od
Stručni kolegij za uređivanje šuma
2006. do 2011. godine koje su u navedenom razdoblju
izvršene sa 71 %. Tijekom sljedeće točke: Dostava šumsko gospodarskih planova za odobrenje od strane Ministarstva, Tatjana Seletković iznijela je problematiku
pravovremene dostave prijedloga šumskogospodarskih
planova za odobrenje od strane Ministarstva u Službu za
uređivanje šuma. Drugi problem s kojim se svi Odjeli i
Služba svakodnevno suočavaju je imovinsko pravne naravi (posjedovna i vlasnička stanja). Tijekom točke: Problematika izrade šumskogospodarskih planova, Antonija
Milinković dala je detaljne upute na što je potrebno obratiti pažnju tako da planovi budu točniji.
Prijedlog novog kataloga podataka s cjenikom prezentirao je Vladimir Grgesina.
Upute i kratku prezentaciju na koji način slati podatke koji se odnose na program UREL dao je mr. sp.
Goran Kovač.
Davor Šelendić najavio je mogućnost pregleda službenih digitalnih karata putem GIS servera što bi olakšalo pretragu i korištenje.
Novost je i intranetska stranica Službe koja objedinjuje sve podatke
koji se tiču uređivanja. 
događaji
Održan sastanak
Stručnog kolegija za
uređivanje šuma
Tekst/foto: Marija Glavaš
Taksacija
Tekst: Goran Vincenc
Zeleni biznis
Zašto naša djeca
nisu ekološki osviještena?
P
komentar
oslovi povezani sa zaštitom okoliša u ovome
trenutku su najveći potencijal za izlazak iz
krize. Barem tako pokazuju rezultati analize
ekoloških stavova i ponašanja građana objavljenih u Nacionalnom indeksu sreće, koji je predstavljen na okruglome stolu Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva.
Pitanja su bila brojna. Kako najbolje iskoristiti
velike gospodarske potencijale zaštite okoliša u 2013.
godini? Kako privatna strana ulaganja uz primjenu
najviših ekoloških standarda utječu na konkurentnost
gospodarstvenika, ekonomski rast i kvalitetu života u
Hrvatskoj? Kako poboljšati suradnju javnog, privatnog i civilnog sektora u realizaciji poslovnih projekata?
Kako će ulazak Hrvatske u Europsku Uniju utjecati
na sustav zaštite okoliša? Što zeleni zamjeraju Prijedlogu zakona o
strateškim investicijama i dr.
Svi sudionici istaknuli su važnost investiranja u tzv. zelenu ekonomiju, pa smo tako od Borisa Galića predsjednika Uprave Allianza mogli čuti da ta tvrtka osigurava čak 80 zelenih proizvoda kao i
to da u Hrvatskoj osiguravaju većinu vjetroelektrana. Tu ne misle
U korištenju štedljivih žarulja opet isto! Učenici i studenti
zajedno sa umirovljenicima daleko su iza zaposlenih ispitanika u
dobi od 35-64 godine.
I dok se za gore navedene komponente može reći da traže minimalna ulaganja, što reći na podatak da u dobrovoljnom čišćenju
prirode opet najmanje sudjeluju učenici i studenti, a to su uglavnom akcije koje iziskuju samo dobru volju? Kako odgovoriti na to
pitanje? Je li izgovor to što akcije čišćenja prirode nisu dovoljno
cool? Ili mladi nisu dovoljno obaviješteni i ne znaju za takve akcije?
Ne bih rekao i smatram da je problem dublji. Čitajući dalje
rezultate ispitivanja, dolazimo do daljnjih šokantnih činjenica.
Najmlađi ispitanici smatraju da okoliš nema nikakvog utjecaja na
njihovo zdravlje te su im stavovi po pitanju ekologije vrlo neutralni. Također smatraju da se stanje okoliša u budućnosti neće mijenjati te da je osiguranje kvalitetnog i zdravog okoliša u nadležnosti
udruga za zaštitu okoliša!?
Što se to događa s mladima u Hrvatskoj? Prema anketama,
ekološki najosvješteniji su njihovi roditelji tj. populacija od 35-54
godine starosti, što znači da se ne radi o naučenom ponašanju i
kućnom odgoju. Njihovi vršnjaci u Europi redovno su ekološki
osvješteniji od (već poprilično ekološki osviještenih) njihovih roditelja a nerijetko i sami organiziraju brojne akcije čišćenja okoliša.
Potkraj siječnja u Zagrebu je održan okrugli stol na temu Kako zaštita okoliša može pomoći oporavku hrvatskog
gospodarstva? koji je okupio brojne sudionike i paneliste relevantne raspravljati na tu temu. Između ostaloga
prikazani su rezultati analize ekoloških stavova i ponašanja građana objavljenih u Nacionalnom indeksu sreće, po
kojem su poslovi povezani sa zaštitom okoliša trenutno najveći potencijal za izlazak Hrvatske iz krize. No, čitajući
spomenutu analizu, ne može se ne primijetiti jedan vrlo zabrinjavajući podatak a to je da su u Hrvatskoj najmanje
ekološki osviješteni najmlađi stanovnici. Kakva nam je onda budućnost?
stati već planiraju investirati dodatnih 50-60 milijuna eura u nove
proizvode i programe. Mislav Galić, član uprave Agrokora istakao
je kako Agrokor ulaže u energanu na bioplin koji će proizvoditi od
stajskog gnojiva sakupljenog na njihovim farmama.
Rasprava je tekla u smjeru isplativosti svih tih poslova i investicija gdje smo mogli čuti suprotna mišljenja, od onih koji vide
prosperitet u toj grani poslovanja do onih koji izražavaju sumnju.
No cijelo vrijeme rasprave, u rukama smo imali rezultate Nacionalnog indeksa sreće koji je malo komentiran, no ovdje su se
nalazile osnove za ovu raspravu. A u njoj šokantni podaci!
Po toj analizi ispada da su nam najmanje ekološki osviješteni najmlađi tj. srednjoškolci i studenti koji su u ostatku Europe
nosioci novih ideja i standarda ponašanja. Prema komponenti
ekološkog ponašanja organski od anorganskog otpada najmanje
razdvajaju učenici i studenti, dok najviše ispitanici u dobi od 4454 godine (znači njihovi roditelji).
Ista priča je sa odvajanjem PVC ili staklene ambalaže gdje u
recikliranju prednjače ispitanici u dobi od 35-54 godine dok su
najslabiji ispitanici od 15-24 te najstariji (+65). Također staklo i
plastiku više odvajaju zaposleni i nezaposleni od studenata.
18 HRVATSKE ŠUME Broj 195
193 |1 Ožujak 2013.
Zanimljivo je isto tako da se tema okrugloga stola temeljila na
podacima iz ove analize, a odnosi se na buduća poslovanja koja
svoj razvoj temelje na zaštiti okoliša. Ako mladi ljudi ne mare za
zaštitu okoliša, ima li smisla razvijati poslove koji se temelje na toj
grani? Ne bi li trebalo prvo uložiti u razvoj ekološke svijesti kod
mladih ljudi, njihovu edukaciju i programe?
Velike gospodarske potencijale zaštite okoliša svakako treba razvijati, to nije upitno. Mislim da će se svi ti poslovi razvijati bolje i
pravilnije ako imamo mladu sposobnu, ekološki svjesnu mladost,
koja će svojim idejama i entuzijazmom biti motor i pokretač toga
posla. Za sada je glavni protuargument zelenoj industriji neisplativost. No kako je u uvodu okruglog stola rekao Željko Ivanković,
glavni urednik časopisa Banka i jedan od organizatora skupa niti
ukidanje ropstva nije bilo ekonomski isplativo, ali je humano i zato
je provedeno tako se nadam da ću nešto slično uskoro moći čuti
iz usta mladih ljudi kada je u pitanju zaštita okoliša i pokretanje
neprofitabilne zelene industrije.
I nije bitno je li to cool ili uncool. Zaštita okoliša trebala bi biti
must! 
Energetski nasad
Tekst/foto: Marija Glavaš
Iskoristili neobraslo
šumsko zemljište
energetski nasadi
Šumarija Duga Resa, UŠP Karlovac
N
bagrem pokazuje odlične karakteristia području Uprave šuma
podružnice
Karlovac,
ke brzog sušenja, lake zapaljivosti i duHrvatske šume ugrubo imaju 161.165 ha
toč-nije u gospodarskoj neobraslog proizvodnog zemljišta, koje prema gog izgaranja uz istodobni razvoj vrlo
jedinici Bosiljevac, šumavisoke temperature. Prednost takvih
namjeni pripada u gospodarske šume.
rije Duga Resa tijekom prosinca 2012.
nasada je što se lako održavaju, jer ne
godine podignut je energetski nasad. U
zahtijevaju sofisticiranu tehnologiju,
tu je svrhu šumarija nabavila 80.000 sadnica običnoga bagrema
pa ni cijena cijelog pothvata, u principu, nije visoka.
iz požeškog rasadnika Hajderovac. Sadnice su posađene ručno u
Bez obzira na vrstu koja je odabrana za energetski nasad, sveredove, na površini od 32 ha i razmake od 2,5 x 60 m. Osnovna
obuhvatni cilj koji bi Hrvatske šume trebale postići je povećanje
ideja je iskoristiti neobraslo proizvodno zemljište što znači da se
proizvodnje energije na domaćem tržištu, početak iskorištavanja
Hrvatske šume počinju uklapati u nove trendove i zahtjeve ekološumskoga zemljišta koje je do tada bilo zapušteno i što donosi
gije i tržišta. Posađeno je 25.000 komada po hektaru, provelo se
dvostruku prednost – smanjenje zagađenja atmosfere i povećanje
malčiranje tla. S obzirom na planiranu kratku ophodnju šumarija
ekonomske nezavisnosti zemlje. Naime, drvo je s ekološkoga staće vjerojatno prodati drvnu masu za proizvodnju bioenergije.
jališta vrlo čist energent jer sadrži jako malo opasnih spojeva, kao
- Pratit će trenutne zahtjeve tržišta - kazali su.
što su, npr. teški metali. Stručnjaci smatraju da su velike prednosti
korištenja biomase u odnosu na fosilna goriva obnovljivost i potrajnost.
Naziv prema kojem se neko zemljište prema namjeni
Kada bi sva neobrasla proizvodna zemljišta iskoristili na taj navodi kao neobraslo proizvodno zemljište ukazuje na
čin,
tamo gdje je to moguće, ne samo da bi povećali produktivne
činjenicu da je riječ o plodnom, a neiskorištenom tlu.
površine i zaradu, nego bi se poboljšali i neki ekološki uvjeti koji
Dolazi vrijeme promjena, vrijeme da se takva zemljišta
vladaju na tim lokacijama, kao što su pročišćavanje podzemnih
prenamijene, odnosno iskoriste. Šumarija Duga Resa
voda, umanjenje snage poplava i erozija, poboljšanje mikroklime
učinila je prvi korak.
putem hlađenja i humifikacije i poboljšanje tla uopće. Drveće na
energetskoj plantaži uzima ugljični dioksid iz atmosfere. Tijekom
Kao prvo, zemljište više ne pripada u neobraslo, na njemu
fotosinteze drvo pohranjuje ugljik u drvenasto tkivo, a u atmosfesu stabla koja bi za kratko vrijeme trebala donijeti dobit. Za pet
ru otpušta kisik. Kada se takav nasad posiječe, a drvo počne korido deset godina, kako u šumariji predviđaju, posjeći će svoj prvi
stiti kao ogrjev, ugljik iz drvnog tkiva počinje se vezati s kisikom
energetski nasad. Odabrali su bagrem, a ne vrbe ili topole koje se
iz zraka i u atmosferu se otpušta ugljični dioksid. Stručnjaci nanajčešće sade na energetskim nasadima jer je čitava gospodarska
glašavaju da je količina koja se otpušta daleko manja nego što to
jedinica, odnosno šumarija brdska. Osim toga, to je vrsta koja na
biva pri izgaranju fosilnih goriva, a ako je to nekim slučajem blizu
početku razvoja spada među najbrže rastuće i u visinu prirašćuje
tvornice, ugljični dioksid se ponovo vraća u nasad i koristi za rast
2 – 6 cm. Bagrem je dobar i zato što, kao i druge leguminoze, ima
stabala. Republika Hrvatska potpisala je međunarodne ugovore
sposobnost popraviti stanje atmosferskoga dušika u tlu tako što ga
(Kyoto protokol, EU ETS shema) kojima se obvezuje povećati
veže u kvržicama korijenja, pa je na dobrome tlu gnojivo u praproizvodnju i korištenje obnovljivih izvora energije, odnosno smavilu nepotrebno. Kao energetsko drvo, odnosno šumska biomasa
njiti količinu stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu. 
od koje se dobivaju ogrjevno drvo, drvna sječka, briketi i peleti,
zaštita šuma
Tekst: Dr. sc. Dinka Matošević 
Foto: D. Matošević; M. Pernek
Šumski štetnici
Gubar ponovo prijeti
našim šumama
Gusjenica gubara
Kukuljice gubara
Ženke odlažu jaja u jajnim leglima
G
ubar je leptir raširen u cijelom palearktiku, od Japana do
Amerike, a u Sjevernoj Americi je vrlo štetna invazivna
vrsta. Središte njegovog optimuma i rasprostranjenosti u
Europi je baš područje jugoistočne Europe. Smatra se opasnim štetnikom hrastova, no vrlo je polifagan i utvrđeno je da se može
hraniti čak na 450 biljnih vrsta. Glavni domaćin su mu hrastovi, a
voli i grab, bukvu, kesten i voćke.
Štetnik ima jednu generaciju godišnje. Leptiri lete od druge polovice lipnja do polovice srpnja što ovisi o vremenskim prilikama. Ženka, iako ima dobro razvijena krila, ne leti već se polako kreće po deblu
i tu čeka oplodnju. Ona nakon oplodnje na deblu (kod velike gustoće
populacije i na granama) odloži jaja u jajnom leglu koje pokrije dlačicama sa zatka (Slika 1). Jajno leglo je lako prepoznatljivo, žute je boje
i vrlo je važno u prognozi populacije. U jajnom leglu može biti od 300
do čak 1000 jaja što također ovisi o fazi populacije u kojoj se gubar
nalazi. U proljeće, najčešće u drugoj polovici travnja, što također ovisi
o vremenskim prilikama, gusjenice izlaze iz jaja. One se zadržavaju
6-7 dana na samom jajnom leglu (na ogledalu) i tek nakon 10 dana
odlaze u krošnju zbog ishrane. Ovo je važan podatak za planiranje
tretiranja. Gusjenice su prekrivene aerostatičnim dlakama (Slika 2)
koje im omogućuju širenje na veće udaljenosti pomoću vjetra. Nakon
razvoja svih gusjeničnih stadija gubar se kukulji obično u vrhovima
grana, u pukotinama kore ili u rašljama u rijetkom zapretku (Slika 3).
Gubar spada u štetnike koji se periodički masovno pojavljuju, što
je u vezi s klimatskim prilikama koje utječu na njegovo pojavljivanje
i gradacije.
Prognoza ukupnih površina zaraženih
gubarom (ha) od 2007.-2013. godine
Kategorija zaraze (ha) prema broju jajnih legala/ha
Godina
I
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2715
404
76
672
15.826
II
1979
92
23
46
137
382
6.362
III
77.052
65.426
111.960
142.962
121.619
93.500
98.344
Objašnjenje kategorija: I – obavezno planirati zaštitu; II – zaštita prema potrebi npr. zaštićeni
objekti, sjemenske sastojine, sastojine pod stresom i sl.; III – nisu potrebne mjere zaštite)
Gubar (Lymantria dispar) je jedan od najznačajnijih
štetnika u našim hrastovim šumama. Već je tijekom
2012. godine, redovitim praćenjem njegove
populacije, primijećeno i upozoreno na povećanje
njegove brojnosti, a time i šteta u šumama. Ovim se
člankom želi upozoriti na starog i dobro poznatog
štetnika u našim hrastovim šumama jer se 2013. i
2014. godine mogu očekivati značajnije štete.
Istraživanja gradacija gubara u Hrvatskoj pokazala su da se jake
gradacije javljaju svakih 10,6 godina, a slabija povećanja gustoće populacije svakih 5 godina. To potvrđuju i druga istraživanja gubara na
tri kontinenta (Sjeverna Amerika, Europa i Azija) koja pokazuju da
se gradacije gubara javljaju svakih 8-12 godina. Zadnja jaka gradacija
gubara je u Hrvatskoj bila od 2003.-2005. godine pa se sljedeća progradacija može očekivati ove., a najveće štete 2014. i 2015. godine
što odgovara kvantitativnim pokazateljima populacije gubara koji su
praćeni na terenu.
Gradacije štetnih kukaca, pa tako i gubara, imaju u pravilu četiri
faze:
1. Pripremna faza koja se definira kao godina u kojoj djeluje poticaj za ulazak u gradaciju. Dosadašnja istraživanja pokazuju da je poticaj za ulazak gubara u gradaciju prosječna temperatura posebno u
zimskom periodu (studeni) koja pozitivno utječe na gradacije gubara,
dok natprosječne količine oborine u zimskom i proljetnom (ožujak)
periodu utječu negativno.
2. Prederuptivna faza traje dvije godine. U prvoj dolazi do manjeg, a u drugoj do značajnog porasta brojnosti štetnika. Ova faza
odlikuje se nastupanjem slabih šteta (defolijacije), a porast brojnosti
kukaca može se odrediti metodama kvantitativne analize (kod gubara
broj jajnih legala/ha). Kod gubara je porast brojnosti vrste u drugoj
godini prederuptivne faze vidljiv i nastala oštećenja nisu zanemariva
(mjestimični golobrsti ili jače prosvijetljene krošnje). U ovoj godini
biva položen i najveći broj jajnih legala. Kod ove faze ženke polažu
jaja na deblima do 6 m visine, jajna legla su velika i sadrže veliki broj
jaja. Gusjenice se hrane i danju i noću. Prema dostupnim podacima
možemo ocijeniti da će 2013. godina u Hrvatskoj biti prederuptivna
faza.
PREBORNO GOSPODARENJE
Dugotrajnim
zahvatima do
kvalitetnih
prebornih šuma
na Papuku
Uspostava preborne strukture u papučkim
sastojinama dugotrajan je proces koji ovisi
prije svega o zatečenom stanju sastojine u
početku njenoga prevođenja u preborni
oblik. Najviše vremena za to trebaju
sastojine s prevelikom početnom drvnom
zalihom i manjkom tankih stabala – ističe
prof. dr. sc. Mario Božić
uređivanje šuma
U ovoj su fazi najvažniji kvantitativni pokazatelji povećanja gustoće populacije: povećanje broja mjesta na kojima se pri kontroli
nađu gubareva jajna legla i stalni pozitivni rast broja jajnih legala/ha i
po stablu i po jedinici površine, naglo iz godine u godinu.
U početnim fazama gradacije parazitiranost je vrlo niska, bolesnih
gusjenica nema, ali se primjećuje aktivnost predatora. U predkulminacijskoj godini javljaju se u manjoj mjeri bolesti, predatori su u punoj aktivnosti, a parazitiranost se povećava i kreće se do 30%.
3. Eruptivna faza ili kulminacija karakterizirana je kulminacijom
broja jedinki gubara. Štete su u ovoj fazi najveće i jasno vidljive. Jajna
legla su položena po cijelom deblu i u granama. Jajna legla su manjih
dimenzija i sadrže manji broj jaja. Prema dostupnim podacima predviđamo da će 2014. godina biti kulminacija gubareve populacije u
Hrvatskoj.
Kod gubara faktori krize gradacije počinju najsnažnije djelovati u
eruptivnoj fazi. Tada dolazi do velikih redukcija populacije zbog djelovanja parazitoida, predatora i bolesti. Na kraju eruptivne faze dolazi
do značajnog pada gustoće populacije gubara.
U kulminaciji se parazitiranost penje i do 90%, bolesti (poliedrija,
patogena gljive Entomophaga maimaiga) se javljaju u epidemijskom
razmjeru, a predatori su vrlo mnogobrojni.
4. Krizna faza je faza u kojoj se prekida prenamnoženost šetnika.
Ovu fazu karakterizira visoka parazitiranost, masovna pojava bolesti,
jak utjecaj predatora itd. U doba rojenja leptira javljaju se uglavnom
mužjaci, a ženke su rijetke.
5. Posteruptivna faza nastupa nakon krize i karakterizira je velika
smrtnost gusjenica već u ranim razvojnim stadijima tako da ne dolazi
do većih šteta. Tek sljedeće godine nastupa faza latence (mirovanja)
populacije koja traje do početka sljedeće gradacije.
Dosadašnja iskustva su pokazala da svaka gradacijska faza, pa i
faza erupcije, u pravilu traje jednu godinu.
Pojava mladih gusjenica gubara u proljeće ovisi o vremenskim
uvjetima. Zbog toga se njihova eklozija (izlazak iz jaja) ne događa uvijek u isto vrijeme. Rani početak proljeća i visoke temperature utječu
da se gusjenice javljaju ranije, a hladno vrijeme u tom periodu da se
jave znatno kasnije. Nepovoljne vremenske prilike mogu uzrokovati
mortalitet mladih gusjenica i mogu djelomično usporiti, ali ne i spriječiti gradaciju i kulminaciju.
Redovitim praćenjem i prognozom populacije utvrđuje se veličina
zaraženih površina gubarom kako bi se na vrijeme planirale i provele
mjere zaštite. Tablica prikazuje ukupne zaražene površine (ha) gubarom u Hrvatskoj prema kategorijama (I, II, III) na temelju prognoze
populacije metodom transekta. Vidljiv je značajan porast zaraženih
površina u kategoriji I i II za 2013. godinu. Najveće površine zaraženih šuma nalaze se na području UŠP Vinkovci, Požega, Našice,
Osijek, Nova Gradiška, Zagreb u sastojinama kitnjaka i bukve i u
sastojinama hrasta lužnjaka te će u nekima od tih sastojina sigurno
biti potrebno primijeniti mjere zaštite.
Gusjenice gubara se suzbijaju biološkim insekticidom na bazi
bakterije Bacillus thuringiensis var. kurstaki, a tretiranje se radi iz aviona mikroniranjem. Izuzetno je važno sinkronizirati tretiranje s lisnom
površinom stabala u šumi koja se tretira. Sredstvo mora pasti na lisnu
površinu kako bi ga gusjenica konzumirala, jer tek tada postaje djelotvorno. Ukoliko stabla nisu dovoljno prolistala potrebno je pričekati
s tretiranjem. Biološko sredstvo potrebno je primijeniti kod mlađih
gusjeničkih stadija (I, II i III). Vrlo je važno pratiti vremenske prilike
tijekom i nakon tretiranja insekticidom. Hladno i vlažno vrijeme usporava hranjenje gusjenica i ukoliko one ne pojedu dovoljno lista, insekticid neće djelovati. Kiša odmah nakon tretiranja ispire insekticid
s listova, a prerano apliciran insekticid (prije nego se gusjenice nalaze
u krošnji) postaje neaktivan budući da se radi o biološkom preparatu.
Dobra prognoza populacije, redovite kontrole razvoja kukaca i tijeka defolijacije na terenu i pravovremeno poduzimanje mjera zaštite
osigurat će zaštitu naših najvrednijih hrastovih šuma i na najmanju
moguću mjeru smanjiti štete od ovog opasnog defolijatora. Takva se
praksa s odličnim rezultatima provodi već više od 40 godina suradnjom Hrvatskih šuma i Hrvatskog šumarskog instituta. 
P
rema načinu gospodarenja šume u Hrvatskoj razvrstane su
na regularne (1.570.764 ha), koje sudjeluju s 83 %, i preborne (318.875 ha), s udjelom od 17 %. Preborne šume
znakovite su po običnoj jeli koja zajedno s običnom bukvom, smrekom i drugim vrstama drveća tvori gospodarski produktivne i stabilne sastojine, uglavnom stablimične strukture. Potonje
su rasprostranjene pretežito na Dinaridima, u visinskome pojasu od
700 do 1300 m, a sa šumskouzgojnog i ekonomskoga stajališta to
su naše najnačajnije šume. Osim na navedenom području, one se
u nas pojavljuju i u međuriječju Save i Drave, na Zagrebačkoj gori,
Macelju, Ivančici, Papuku i drugim gorskim predjelima, gdje se
razvila preborna bukovo-jelova šuma panonske varijante, pretežito
grupimične strukture.
U mješovitim sastojinama bukve i jele na Papuku, na području požeške podružnice Hrvatskih šuma, do prije petnaestak godina gospodarilo se po načelima jednodobnih regularnih sastojina,
a pomlađivanje provodilo oplodnim sječama. Biološko - ekološke
značajke jele i bukve upućivale su, kako u svojim istraživanjima ističu požeški šumarski stručnjaci mr. sc. Juraj Zelić i mr. sc. Berislav
Puača, na mogućnost gospodarenja prebornim načinom, čime bi
se značajno povećala ekološka stabilnost te iskorištenje edafskih i
klimatskih značajki staništa. Na području gospodarskih jedinica
Preborna sastojina bukve i jele grupimične strukture na
Papuku (g.j. Zapadni Papuk zvečevački)
Sukcesija bukve i jele na papučkom gorju
(šumski predjel Brezova voda, šumarija Kamenska)
Zapadni Papuk zvečevački i Zapadni Papuk kamenski u Osnovama
gospodarenja zabilježeno je 1902 ha prebornih sastojina, od čega
najviše u g.j. Zapadni Papuk zvečevački (1805 ha). Ukupna drvna
zaliha iznosi 600.768 m3, a ukupni etat 101.821 m3. U drvnoj zalihi
obična bukva sudjeluje s 55 %, jela s 30 %, gorski javor i smreka s
po 3 %, a ostale vrste drveća u manjem postotku.
Istražujući dinamiku uspostave preborne strukture u bukovo
-jelovim sastojinama na Papuku, koje imaju izgled jednodobnih ili
sastojina prijelaznih oblika, izv. prof. dr. sc. Mario Božić sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta došao je do određenih spoznaja. Držeći predavanje o svojim istraživanjima šumarskim stručnjacima požeške podružnice Hrvatskih šuma, u uvodnome je dijelu izlaganja
istaknuo kako je prema pravilnicima za uređivanje šuma, počevši od
1994. godine, u svim šumama jele s ostalim vrstama drveća obvezan
preborni način gospodarenja. Pritom uravnotežena preborna šuma
nije prirodni fenomen, nego posljedica sistematičnoga planskog
šumskog gospodarenja, odnosno sustavnih prebornih sječa. Značajka je preborne sječe da je ona temeljni regulacijski činitelj preborne
strukture, a njome su istovreneno i na istom mjestu obuhvaćene sve
faze šumskouzgojnih aktivnosti. Cilj Božićeva rada bio je da metodama računalnog modeliranja i simulacija, uz utvrđivanje uzročno
- posljedičnih veza, istraži ponašanje dinamičkog sustava uspostave
navedene preborne strukture papučkih bukovo – jelovih sastojina.
Pritom su mu kao temelj za simuliranje razvoja pojedinih sastojina
služili podaci izmjere broja stabala po debljinskim stupnjevima te
podaci o prirastu i priljevu stabala. Uvidom u Osnove gospodarenja
odabrano je 10 sastojina na temelju njihove dobi, oblika distribucije, obrasta i omjera smjese. Budući da uređajni elaborat vrijedi
od 2006. godine, vrijeme do prve sječe je za neke od sastojina bilo
poznato, jer je ona izvršena ili stavljena u plan za 2011. Za ostale
sastojine ovo je vrijeme određeno na osnovi konkretne i normalne
drvne zalihe, a vrijeme između ostalih prebornih sječa jednako je
dužini ophodnjice (10 godina). Prema trima scenarijima izračuna
etata (Klepčeva formula, intenzitet sječe od 30 % drvne zalihe, razlika stvarne drvne zalihe prije sječe i normalne poslije sječe), provedene su simulacije za razdoblje od 100 godina. Poslije provedene
analize simuliranja, za prikaz su uzete tri karakteristične sastojine
(odsjeci 56 a, 34 b, 42 b) gospodarske jedinice Zapadni Papuk
zvečevački. Došlo se do zaključka da je najveći problem tijekom
postizanja preborne strukture u sastojinama u kojima manjka broj
tankih stabala. To proizlazi iz činjenice da treba proteći i više od
40 godina do pojave pomlatka i njegova narastanja do dimenzija
taksacijske granice od 10 cm. Stječe se dojam, napominje Božić,
da se struktura sastojine dodatno pogoršava ako se promatra samo
jedan njen dio iznad taksacijske granice i ako ga uspoređujemo s
normalnim stanjem. Budući da se pomladak ne pojavljuje na cijeloj
površini odjednom, vrijeme postizanja normalnoga broja stabala za
izmjeru još je duže. Gdje god je to moguće, na blažem terenu,
predlaže se grupimični raspored stabala, jer će stabalca pomlatka
na taj način brže ući u mjerljivi dio sastojine. Premda znanstvenici
ističu kako je postizanje uravnotežene preborne strukture krajnji cilj
prebornoga gospodarenja, ono ipak ne smije biti previše opterećeno
prebornom strukturom. Praksa je pokazala da će stvarno stanje u
sastojini tijekom vremena manje ili više odstupati od simuliranog i
od normale. To je i stoga što sječa, među ostalim, nije planirana u
debljinskim stupnjevima s manjkom broja stabala te i zbog nesigurnosti dugoročne projekcije obnove sastojina, posebice jele.
Zaključujući predavanje Mario Božić je naglasio kako postizanje
idealne preborne strukture po debljinskim stupnjevima predstavlja
teoretski i teško ostvariv model. Treba težiti uspostavi normalnog
omjera smjese po kontrolnim debljinskim razredima (10-30, 31-50
i > 50 cm) u cilju osiguranja stalnosti pomlađivanja, odnosno priljeva stabala u mjerljivi dio sastojine. Uspostava preborne strukture
u bukovo - jelovim sastojinama kojima se u prošlosti jednodobno
gospodarilo dugotrajan je proces koji ovisi prije svega o zatečenom
stanju sastojine u početku njenoga prevođenja u preborni oblik.
Njeno početno stanje definira intenzitete sječa te brzinu postizanja
preborne strukture, a najviše vremena za to trebaju sastojine s prevelikom početnom drvnom zalihom i manjkom tankih stabala. U
takvim šumama potrebno je tijekom nekoliko sljedećih ophodnjica
provesti više intenzivnih sječnih zahvata, s maksimalno dozvoljenim intenzitetima, radi poticanja (iniciranja) rasta pomlatka i njegovog što bržeg prelaska taksacijske granice. Uvjet za to je dugoročniji interval približavanja stvarnog omjera smjese normalnom. Tako
bi se omogućila intenzivnija sječa prezrelih jelovih stabala, posebice
onih slabije kakvoće, kao i intenzivnija pojava mladoga naraštaja.
Nasuprot tome, u sastojinama u kojima nema prenagomilane drvne
zalihe, te u kojima u početku (inicijalno) postoje stabla i u nižim
debljinskim stupnjevima, preborna se struktura uspostavlja puno
brže. U početku bi trebalo obaviti dva do tri jača sječna zahvata radi
boljega pomlađivanja i bržega prelaska tanjih stabala u više debljinske stupnjeve. Postizanje preborne strukture u mladim sastojinama
može se očekivati vrlo brzo. Naposljetku, usporedbom strukture
sastojina budućih izmjera, uključujući i pojavu mladoga naraštaja,
s dobivenim rezultatima simuliranja, mogle bi se vrednovati provedene simulacije, te po potrebi obaviti njihova korekcija odnosno
novo simuliranje. 
Tekst: Ivica Tomić  Foto: I. Tomić, A. Miličević, I. Fliszar
Panonska preborna šuma u zimskom ambijentu
(predjel Suva jela, g.j. Zapadni Papuk zvečevački)
Tekst: Marija Glavaš  Foto: M. Glavaš
hortikultura
Vrijedne ruke RJ Hortikultura
Svake
godine
nešto novo
i bolje
Radna jedinica Hortikultura, Uprave šuma
podružnice Zagreb održava park šumu
Maksimir i lokacije na širem području
Medvednice. Njihovi poslovi se razlikuju od
poslova klasičnog revirnika.
D
jelatnici Hortikulture stalno su okruženi građanstvom što znači da svakodnevno s njima komuniciraju, odgovaraju na brojna pitanja i zahtjeve. To isto
tako znači da im je glasnogovornica iz UŠP, Zagreb,
Helena Jakobović potrebnija nego šumarijama. Ona po potrebi
zove novinare da bi se u medijima objavio početak sječe i objasnili
razlozi zbog čega će se sjeći, jer puno ljudi još ne shvaća kako je
samo jedna veća suha grana opasna po zdravlje, čak i život (sjetite
se samo slučajeva kada raskoli radnički šljem). Da bi radovi uopće
tekli moraju surađivati s brojnim ustanovama: s Gradskim uredom
za poljoprivredu i šumarstvo (koji ih financira), s Gradskim zavodom za zaštitu spomeničke kulture (koji izdaje rješenja za sadnju,
sječu, postavljanje ograda, klupa, stupića i dr.), s Javnom ustanovom Maksimir na području parka (koja nadzire izvođenje radova)
i sa Šumarskim fakultetom. Posebni su i po tome što ne održavaju
gospodarske šume, nego parkove, pa rade s mnogo većim brojem
drvenastih vrsta. Hortikultura se ne dijeli na gospodarske jedinice,
ali teritorijalnu podjelu ima. Dijeli se na četiri komunalne baze:
Maksimir, Grad mladih, Tuškanac i Sljeme.
Tijekom ovih godina djelatnici RJ Hortikultura, UŠP, Zagreb
napravili su puno dobrih stvari kojima su život posjetiteljima učinili sigurnijim, sadržajnijim i ljepšim. Ako ste u prilici možete se i
Nikakav otpad
ne promakne
ni Veri, ni Anki
Krležin Gvozd
Slika koja govori sve – dječje igralište uređeno,
sušci posječeni, smreka posađena
sami uvjeriti da lokacije koje oni održavaju izgledaju čisto i uredno. To rade tako što redovito održavaju travnjake: orezuju bilje
koje je na njima, siju travu, okopavaju je, plijeve, plitko prekopavaju, prihranjuju i prozračuju i šišaju motoriziranim kosilicama. S
travnjaka i staza redovito uklanjaju otpalo lišće i otpad. Redovito
šišaju živice i pojedine grmove. To je dobar primjer kako se može
optimalno iskoristiti radno vrijeme: jedan radnik polako vozi mali
traktor s prikolicom uz živicu, drugi stoji na prikolici i šiša prerasle
grančice malenom pilom, ostali radnici ih prate skupljaju lišće i
grančice na hrpu i utovaruju ih u prikolicu. Osim što redovito
održava staze, RJ Hortikultura po parkovima i planinarskim stazama, obnavlja ih i izrađuje nove. Za to koriste šljunak, pijesak
i kamen. U Maksimiru su u ovih nekoliko godina obnovili oko
osam km staza, rekonstruirali 1,5 km, pri tom u njih ugradili oko
400 kubika kamena i načinili 200 m odvodnih kanalića, a izradili
su i nove stazice u sjevernom dijelu parka. Tijekom prošle godine
obnovljene su i uređene i staze na sljemenskom predjelu Jelenovac, zasuli su ih pijeskom i uz njih postavili odvodne kanaliće. Na
predjelu kod Kraljičinog zdenca, točnije na poučnoj stazi Miroslavac za nasipavanje šljunka po strmijim i užim stazama morali
su koristiti unajmljene konje, pa su u očima prolaznika nakratko
oživjeli duh prošlih vremena. Uz to su rekonstruirali i potporni
Pomoć iz šumarije Dugo selo –
Maksimir
de postavljaju zato da nesavjesni vozači ne bi parkirali na mjestima
predviđenima za šetače i kako ih ni biciklisti ne bi uznemiravali.
Tako su npr. postavili niske ograde kod odašiljača na Sljemenu i
kod maksimirskog Vidikovca. Plan je do kraja ove godine U Maksimiru postaviti ukupno oko 200 m ograda i oko 500 stupića.
Budući da samostalno izrađuju drvnu galanteriju, prema riječima
upravitelja Damira Dramalije želja im je u budućnosti osigurati sebi komunalno izložbeni prodajni prostor. Jedinica brine i o
maksimirskim mostićima. Do sada su ih načinili sedam, na svršetku je rekonstrukcija jednoga na jugu parka, a obnovit će se još
dva. Nešto dalje od ulaza u Maksimir načinili su i lijepu kamenu
rundelu, pa će u nju posaditi sadnicu lipe.
Što se tiče uređenja okoliša sječom dobar primjer za estetski
izgled prije – poslije, ili bolje rečeno zaraslo – uređeno bio je vidljiv
nakon sječe podrasta u Gradu mladih. No većina onih propisanih sječa odnosi se na sušce, često na sanitarne. Fotografija panja
snimljena prilikom sječe na sljemenskom predjelu Krležin Gvozd
primjer je kako trulež može narušiti statiku stabla i kako stablo postaje opasno. Na Jelenovcu su izvršili sječu smrekovih sušaca koji
su postradali zbog suše koja je tijekom ljeta pretprošle i prošle godine pokazala svu svoju silinu, a koja je pogodovala potkornjacima
tako da stablima nije bilo spasa. Prilikom sječa radnici se moraju
brinuti da ne ugroze ničije zdravlje ni imovinu (stabla se često
nađu u blizini objekata ili automobila). RJ u svome skladištu ima
kilometre trake s natpisom „Pozor sječina“. Osim traka kojima
Rekonstrukcija mosta u Maksimiru
zid uz pomoć autohtonog kamena. Veliko dječje igralište uljepšali
su i uredili tako što su postavili kraću stazu od drvenih oblutaka
među sprave za igranje. Na Jelenovcu su pod takve sprave postavili antitraumatske podloge, a u Gradu mladih obnovili su drvenu
konstrukciju za penjanje i rekonstruirali staru podlogu pod njom.
Inače se jedinica uvijek uključuje u razne aktivnosti koje pomažu
u edukaciji i u unaprjeđenju okoliša za naše najmlađe. Sudjeluju
u uređenju poučnih staza (Šestine), a u suradnji s RJ Rasadnici
Zagreb pomažu saditi sadnice parkovnih vrsta u dječjim vrtićima.
U svrhu edukacije, proljetos su u dijelu Maksimira postavili 40
drvenih stupića s narodnim i latinskim nazivima stabala. Njih su
postavili u sklopu programa Javne ustanove Maksimir koja je izdala knjižicu Maksimir i starosjedioci.
Možemo reći da Hortikultura tamo gdje djeluje pruža punu
uslugu i kao što je već rečeno umiju odlično iskoristiti radno vrijeme. Za kišnih dana dio onih, vještih radnika u komunalnim bazama Sljeme i Grad mladih izrađuje čitave garniture, drvene klupe,
koševe za otpad i stupiće. Sjedeće garniture imate priliku vidjeti i
na njima se za lijepog vremena odmoriti na Kraljičinom zdencu ili
pod sjenicom u Gradu mladih. Samoj sjenici su zamijenili dotrajale grede i šindru na krovu. RJ postavila je klupe i koševe za otpad
na svim lokacijama koje uređuju. Drvene stupiće koje, kao i ogra-
Ovako se najbrže oreže živica - Maksimir
uvijek označe područje sječe, na tlo postave i table s upozorenjima
da se ne smije ulaziti unutar trakom ograđenog područja. Budući
da rade u park – šumama i da su za radnog vremena stalno okruženi građanstvom te da je mnogima i te kako stalo do to toga kako
njihov okoliš izgleda, do očuvanja stabala i njihovih stanovnika,
djelatnici Hortikulture trude se udovoljiti koliko god je moguće
željama i potrebama. Zato ćete u Zagrebu i okolici naići na stabla
kojima je posječena većina krošnje, a deblo je ostalo ukorijenjeno
u tlu. Referenti hortikulture Izabela Kuzle, Morana Lukić, Marija
Lukač, Vlatko Dremil i Ante Pejić osobito paze da ne doznače
stablo u kome se gnijezde ptice dupljašice. Svi oni budno paze
da se na mjestu svakog posječenog posadi jedno mlado stablo i
bude poduprto debelim štapovima ili konstrukcijom od dasaka i
prihranjeno. Naravno, ima mjesta gdje se pomladak sam uspješno
podigne.
Za slučaj da u nekom od naših parkova treba žurno srušiti
neko stablo ili odrezati opasnu granu netko od ovih vrijednih ljudi
je svake godine zadužen za dežurstvo i tijekom božićnih i novogodišnjih praznika.
U nadi da će postići veće razumijevanje sugrađana, u Hortikulturi planiraju postavljati ploče s detaljnijim objašnjenjima zbog
čega će se negdje obavljati sječa, kao što to već odavno čine naši
kolege u inozemstvu. 
Tekst/foto: Vesna Pleše
šumska razglednica
ŠUMARIJA PULA
Značajan čimbenik
istarskog šumarstva
Valerijin park u Puli
P
nice. Danas se i na ovom području provode radovi na proredama
ulska šumarija jedna je od devet šumarija buzetske poi sanitarni radovi. Od ukupno 1.013 ha borovih kultura, najviše
družnice Hrvatskih šuma. Površina šumarije koja zauziima alepskog bora, pa je i požarno najugroženija površina kojom
ma jug istarskog poluotoka iznosi 12.951 ha, od čega na
gospodari Šumarija. Poslije požara vrši se sanacija, obnova i njega
obraslo zemljište otpada 12.433 ha, a 518 ha je neobratih kultura, pretežno alepskim borom, te popunjavanja pinijom,
slog i neplodnog. Uz državne šume, oko 50 posto površina zauziprimorskim borom i crnikom. Trudom šumara u posljednjih pola
maju šume šumovlasnika kojih ima oko 6500. Drvna zaliha iznosi
stoljeća, ovaj nekad izraziti kamenjar, postao je atraktivno turi340.000 m3, godišnji etat 2.200 m3. U šumariji je zaposleno 18
stičko područje oko grada Pule, te Pomera, Premanture, Banjola
djelatnika.
i Medulina.
Najvažniji šumarijski poslovi vezani su uz izvršenje šumskoGospodarska jedinica Proština, s oko 3290 ha obrasle površine i
uzgojnih radova. U proteklim ali i aktualnim programima gosdrvnom
zalihom od 60.700 m3, prostire se zapadnom obalom istarpodarenja propisane su prorede hrastovih sastojina na relativno
većim površinama. Poslije izvršenih radova uočava se poboljšanje
strukture panjača u cilju prevođenja u srednje šume, dok je na kvalitetnijim staništima prioritet postizanje visokog uzgojnog oblika.
Višekratnim proredama pridobiva se i vrlo traženi ogrjev, najvećim dijelom iz cerovih, medunčevih i crnikinih sastojina.
Prorede se provode i u jednoj od najsačuvanijih šuma hrasta
crnike na Jadranu, na površini od ukupno 900 ha (600 ha državnih i 300 ha privatnih šuma), u gospodarskoj
jedinici „Morgan-Cuf“, na području općine
Ližnjan. Prostornim planom ovo područje
definirano je kao vrlo znakovit šumski predjel, pa je kao takav ušao i u Zelenu agendu
općine Ližnjan. Na ovom prostoru nalazi se
i izdvojena sjemenska sastojina hrasta crnike
Zgrada šumarije Pula
i pokusne plohe Hrvatskog šumarskog instituta, na kojima se prati obnova i razvoj ove
skog poluotoka. Proteže se u pravcu od Pule do
klimatogene šumske zajednice. Izdvojena je
Barbarige, nasuprot Nacionalnom parku Brijoš i sjemenska sastojina za brucijski bor, koja
juni, nastavlja se središnjim dijelom oko grada
je nedavno proglašena i park šumom, pa zaVodnjana do stare ceste Pula-Rijeka. Projektom
jedno sa Solinama i šumom Šijana, površina
„Brijuna-rivijera“ na ovim prostorima planira
park šuma ukupno zauzima 183 ha.
se gradnja turističkih sadržaja poput golf terena
U GJ „Morgan-Cuf“(najvećoj po povrsa vilama. Ispod grada Vodnjana podignut je i
šini 5.514 ha) nalazi se i značajni krajobraz
Gornji i Donji kamenjak. Ovaj predio počeo
jedan maslinik površine 60 ha, dok Agencija za
se pošumljavati prije 45 godina. S obzirom da
ruralni razvoj Istre na opožarenim površinama i
se radilo o kamenitim terenima, da bi sadnja
šikarama planira podići maslinike na površini od
uspjela, morala se dovoziti i potrebna zemlja
180 ha. Tu se nalaze i poslovne zone. Prošle su i
Upravitelj šumarije Valter Buršić
kako bi se jamice nasipale i tako učvrstile sadtrase auto-ceste i plinovoda.
Na ovom prostoru nalazi se i izdvojena sjemenska
sastojina hrasta crnike i pokusne plohe Hrvatskog
šumarskog instituta, na kojima se prati obnova i razvoj
ove klimatogene šumske zajednice. Izdvojena je još i
sjemenska sastojina za brucijski bor, koja je nedavno
proglašena i park šumom, pa zajedno sa Solinama i
šumom Šijana, površina park šuma ukupno zauzima
183 ha.
S obzirom na sve te promjene u prostoru, revizijama programa
gospodarenja postojeće šumske površine poprilično su promijenile
svoju namjenu. Unatoč tome, ovaj prostor još uvijek se doima vrlo
šumovitim, poglavito kad se pogleda s motrilačkog mjesta Mandriol
kod Barbarige, zahvaljujući sastojinama hrasta medunca s bjelograbićem, kako u privatnim tako i u državnim šumama.
Gospodarska jedinica Presika površine 3.854 ha nalazi se u najsjevernijem dijelu Šumarije, 35 km od Pule prema Pazinu. Uz značajne
cerove sastojine, prevladavaju primorski, crni bor i pinija, ima i ponešto običnog bora. Na oko 150 ha izvršeno je uspješno pošumljavanje
površina nekadašnjih pašnjaka.
Tijekom prošle godine na terenima Šumarije, obavljani su radovi:
uređenje donje etaže na 2,61 ha, njega mladih sastojina na 3,34 ha,
prorjeđivanje sastojina na 15,84 ha, popunjavanje sadnjom sadnica
na 12,5 ha od predviđenih 15 ha, sanacija i obnova na 2,5 ha, te pošumljavanje na 19 ha od predviđenih 31,4 ha. Pošumljavanje je izvršeno sadnicama crnog bora i hrasta medunca. Radovi su obavljeni do
kraja 2012. zahvaljujući naporima djelatnika šumarija Poreč, Rovinj
i Pazin. Protupožarne prosjeke najviše su se održavale u GJ „MorganCuf“ i to u odjelima prema prioritetima ugroženosti od požara.
Uz redovne doznake, čuvanje šuma, ophodnje i motrenja u protupožarnoj zaštiti, interventni radovi obavljali su se i u područjima
uz željezničku prugu u dužni od 550 m. Uklanjali su se stogodišnji
alepski borovi i pinije razgranatih krošnji, koji su nadvisivali ili su bili
nagnuti prema pruzi. Radovi su obavljani na zahtjev HŽ Infrastrukture, zbog procijenjene opasnosti od nesreće koju bi prouzročio pad
Hrast medunac
stabala na prugu. Uspješno su izvršeni zahvaljujući naporima radnika
sjekača i mehanizacije šumarija Pula i Opatija. Isto tako u dogovoru
s Hrvatskim cestama radilo se na uklanjanju uglavnom borova koji
su predstavljali opasnost u prometu na županijskim i lokalnim prometnicama.
S Javnom ustanovom za gospodarenje zaštićenim prirodnim predjelima „Natura Histrica“ koordinirani su, pak, radovi na uređenju
Park šuma Šijana i Busoler. Ovi radovi popunjavanja i pošumljavanja
izvršeni su tijekom prosinca prošle godine.
S pojedinim mjesnim odborima u Gradu Puli, a u koordinaciji
Odjela za zaštitu okoliša radnici Šumarije zajedno s komunalnim poduzećem radili su na uklanjanju nagnutih borova na parkiralištima,
Park-šuma Šijana
uz rasvjetna mjesta, uz pristupe stambenim zgradama, te na čišćenju
otpada zajedno sa stanarima. Radilo se i na uređenju hortikulturnih
površina u okolici grada Pule, pa su i s te osnove ostvareni dodatni
prihodi.
Dio radova vezanih uz doznaku obavljao se i u privatnim šumama, koje su malih površina, rascjepkane te međusobno isprepletene
površinama državnih šuma što dodatno otežava gospodarenje.
U suradnji s Gradom Pulom, Šumarija je tijekom 2012. provodila radove na sanaciji divljih deponija sadnjom ukrasnog grmlja i drveća, radovi su financirani iz sredstava Europske unije. U narednom
razdoblju postoje mogućnosti dobivanja poslova vezanih uz projekt
Adriafort IPA Adriat. Radi se o sanaciji i revitalizaciji bivših vojnih
i pratećih objekata iz vremena Austro-Ugarske Monarhije, na atraktivnim prigradskim zonama, koji su obrasli gustim raslinjem, koje
treba otkloniti. Financirat će se bespovratnim sredstvima iz Europskih fondova.
- Da bi se pojednostavio način uključivanja Hrvatskih šuma u pojedine projekte, kao izvođača radova trebalo bi pojednostaviti sistem
javne nabave u dijelu vezanom uz pravovremenu nabavu materijala
i usluga uz osiguranje potrebnih financijskih sredstava. Potencijala
za sudjelovanje u takvim radovima imamo, uz stručna znanja naših
stručnih kadrova te naših radnika, moći ćemo odgovoriti svim zadacima koji se pred nas postave, poglavito u dijelu radova koji se odnose
na uređenju šumskih i hortikulturnih površina. Mi smo s druge strane kao šumari to dužni i napraviti, da bi zaštitili naše šume i okoliš
od pretjerane devastacije. Nažalost mnogi pojedinci upravljali bi pojedinim područjima i prostorom, ne znajući da se i šumom gospodari
sukladno programima gospodarenja, te na šumu gledaju samo kroz
rentu položaja. Dodatni radovi omogućili bi šumariji punu zaposlenost i ostvarivanje dodatne zarade -govori upravitelj šumarije Valter
Buršić.
Iako je protekla godina bila izrazito topla s dugotrajnim sušnim
razdobljima, nije bilo većih požara. Evidentirana su 22 požara, u privatnim šumama na površini od 174 ha, te u državnim na 207 ha.
Radilo se najvećim dijelom o prizemnim požarima koji su izbili u šikarama i panjačama. Počinjene su manje štete, a pošumljene površine
i kvalitetnije sastojine ostale su pošteđene. Ovakvo dobro stanje što se
tiče požara, treba zahvaliti i dobro organiziranoj protupožarnoj preventivi, vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima, ali i djelatnicima Šumarije koji su organizirani u tri ophodnje,
redovito pratili stanje na terenu. Stalno su bili u vezi s vatrogasnim
postrojbama, a u slučaju izbijanja požara sudjelovali su u gašenju
požara i čuvanju požarišta, kao i ostali zaposlenici šumarije kad se za
to ukazala potreba. Opožarene površine trebat će sanirati, kako bi se
omogućila obnova, pa su u tom smislu za 2013. planirani i potrebiti
uzgojni radovi na tim površinama.
Što se tiče štetnika, utvrđena je veća prisutnost gubara koji je
mjestimično obrstio mlade hrastike u privatnim šumama općine
Barban i na području grada Vodnjana. Navodno se proširio i na
voćnjake. U manjoj gradaciji zabilježen je i hrastov savijač i borov
četnjak. 
Tekst: Vesna Pleše
Foto: Arhiva
europsko šumarstvo
Šume crnogorice u Srbiji
Šume Srbije
Prvi Zakon
o šumama donesen 1891.
Dunav
S
rbija spada među srednje šumovite zemlje. Od ukupne
površine zemlje (88361 km2) pod šumama se nalazi
2.252.000 ha ili 29,1 posto. U državnom je vlasništvu
1.194.000 ha ili 53 posto, u privatnom 1.058.387 m3 ili
47 posto. U odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 0,3 ha
po stanovniku, što je malo u odnosu na šumovitije europske države kao što je u Rusiji 11,1 ha po stanovniku, u Norveškoj 6,93 ha,
Finskoj 5,91 ha, BIH i Hrvatskoj 1,38 ha.
Od vegetacije u nizinama prevladavaju šume hrasta lužnjaka,
jasena, topole i vrbe. U brdovitom dijelu zemlje prevladavaju sa-
Fruška gora
Srbija je kontinentalna država na Balkanu. Sastoji
se od tri velike zemljopisne cjeline. Panonska nizina
prostire se na sjeveru, tu prevladavaju plodne ravnice
dok je središnji i južni dio zemlje pretežito planinski.
Južno od Save i Dunava prevladava brežuljkasto
područje s visinama do 500 m, te niže planinsko
područje s planinama do 1000 m. Na tim prostorima,
ima nešto nizina uz rijeku Savu, Moravu i u dijelu
Timočke krajine. Južno od Zapadne Morave i
Nišave, prevladavaju visoravni i skupina viših te
visokih planina do 2000 m, od kojih neke uokviruju
Kosovsko-metohijsku kotlinu. Bogata je i vodotocima
koji pripadaju Crnomorskom, Jadranskom i Egejskom
slivu. Najveće rijeke su Dunav, Sava, Tisa, Velika
Morava, Ibar, Drina i Timok.
stojine sladuna, cera, hraste kitnjaka i pitomog kestena. U planinskim i predplaniskim predjelima protežu se bukovo - jelove šume,
šume munike i hrasta kitnjaka, u najvišim planinskim predjelima
šume smreke, šume bora krivulja, vrištine i šikare planinske ive.
Do početaka 19. stoljeća, ne postoji organizirani vid šumarstva.
Šume se iskorištavaju stihijski i prema potrebama. Prvi pokušaj
Srednje je šumovita zemlja. Od ukupne površine
zemlje (88361 km2) pod šumama se nalazi 2.252.000
ha ili 29,1 posto. U državnom je vlasništvu 1.194.000
ha ili 53 posto, u privatnom 1.058.387 m3.
sprječavanja daljnjih devastacija šuma na ovim prostorima, propis
je kneza Miloša iz 1820. Donesen je zato, jer su se pobojali da
bi moglo doći do nedostatka žira za žirenje svinja. Godine 1836.
imenuju se i čuvari šuma u svrhu nadzora nad korištenjem šuma i
šumskog zemljišta. Prvi službeni dokument Uredba o sječi prvi je
važniji zakonski propis kojim se reguliralo gospodarenje šumama
Srbije, donesen je 1839. Ministarstvo za narodnu privredu čiji je
cilj bila briga o unapređenju šumarstva, stočarstva i zemljoradnje,
osnovano je 1882., dok se prvi Zakon o šumama donosi 1891.
Poslije II. svjetskog rata ovim šumama, kao i u ostalim republikama bivše države upravljaju Narodni odbori. Prvi poslijeratni
Zakon o šumama donesen je 1950. Plansko gospodarenje šumama
počinje 1975. U razdoblju od 1976. do 1990. godišnje se u Srbiji
pošumljavalo od 12.000 do 20.000 ha površina.
Danas šumama na ovim prostorima gospodari Javno poduzeće
Srbija šume, osnovano 1991. odlukom vlade Republike Srbije. Uz
generalnu Direkciju, u svom sastavu imaju 17 šumskih gospodarstava, 67 šumskih uprava i 12 radnih jedinica, Biro za planiranje i
projekte u šumarstvu, te Zaštitnu radionicu. Na području Kosova
djeluje 7 šumskih gospodarstava i 19 šumskih uprava. Osnovna
djelatnost Poduzeća je zaštita, čuvanje, uzgajanje i iskorištavanje
šuma, te sporedne djelatnosti u šumarstvu kao što su lov, lovni turizam, sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova, proizvodnja drvne galanterije, hortikultura i sl. Načelo kojim
se rukovode gospodareći šumama je višefunkcionalan i potrajan
U privatnim šumama imaju 3 milijuna katastarskih
parcela s više od milijun vlasnika, godišnje se posiječe
700.000 m3 ili 47 posto.
način, vodeći se pri tome zdravim odnosom prema šumi, ekološkim učincima čuvanja životne sredine, njege, obnove i zaštite
šuma.
Srbija šume gospodare na površini od 850.752,24 ha. Ukupna
drvna zaliha šuma Srbije iznosi 122.212.093 m3, ukupni godišnji
prirast 3.195.926 m3. Godišnje se proizvede oko 1,1 milijun m3
drva, 430.000 m3 tehničkog drveta i 646. 000 m3 prostornog.
Gospodare i privatnim šumama na površini od 1.058.387 ha.
U privatnim šumama imaju 3 milijuna katastarskih parcela s više
od milijun vlasnika, godišnje se posiječe 700.000 m3. Za privatne
šume izrađuju se Programi gospodarenja (s rokom valjanosti od
Kopaonik
Motiv iz Đerdapskog nacionalnog parka
desetak godina), godišnji planovi i potrebna projektna dokumentacija. Svi ti radovi financiraju se iz budžeta Republike Srbije. Od
ostalih poslova za privatne šume obavljaju se i radovi: doznake,
obračuni naknada za posječenu drvnu masu, izdaju se popratnice,
vrši se kontrola planiranih radova i evidentiranje izvršenih radova.
U Srbiji se pod zaštitom nalazi oko 518.051 ha šuma, 463
zaštićena područja što čini 5,86 posto teritorija. Imaju četiri nacionalna parka Đerdap, Kopaonik, Taru i Frušku goru. Srbija šume
upravljaju s 216.804 ha ili 94 zaštićena područja u zemlji.
Proizvodnja sadnog materijala odvija se u 25 rasadnika, koji se
nalaze na teritoriju cijele zemlje, na nadmorskoj visini od 70 do
1200 metara. Ukupna im je površina 198 ha, u njima se godišnje
proizvede i do 14 milijuna komada sadnica. Osim šumskih vrsta
proizvode se i sadnice raznih vrsta voćaka, te hortikulturne vrste.
Rasadnici za proizvodnju hortikultura nalaze se u Beogradu, Požegi, Kruševcu i Boljevcu, sadni materijal iz ovih rasadnika uglavnom se koriste za sadnje u urbanim gradskim sredinama. Treba
naglasiti da je jedna od sporednih djelatnosti Poduzeća projektiranje parkova i održavanje prigradskih šuma. U okviru Poduzeća
posluje i Centar za šumsko sjeme u Požegi ŠG Užice. Centar je
tehnološki opremljen s najsuvremenijom opremom koja se koristi
u svijetu. Jedan je od najsuvremenijih u jugoistočnoj Europi za
skladištenje i doradu šumskog sjemena.
Bave se i proizvodnjom i ugradnjom drvne galanterije: izradom stolova i klupa za vrtove i parkove, žardinjera, njihaljki,
ograda, informativnih tabla i sl. Drvnu galanteriju izrađuju u RJ
Obrada drva koja posluje u sastavu ŠG Užice.
Sakuplja se ljekovito bilje, gljive i sl.
Gospodare sa 44 lovišta na površini od 488.020 ha. Lovišta
se nalaze na nadmorskoj visini od 70 do 1500 metara i pripadaju
brdsko - planinskim lovištima. U lovištima obitavaju obični jelen,
divlja svinja, srna, jelen lopatar, muflon, divokoza, fazani, divlje
patke, prepelice i sl. Uz lovstvo bave se i ribarstvom.
Izdaju i časopis pod nazivom Revija šume putem kojeg informiraju širu javnost o stanju u šumarstvu Srbije. (Korišteni podatci
Srbija šuma). 
mala enciklopedija šumarstva
Žuto-narančasti i crvenkasti bradavičasti plodovi
(maginje) te duguljasto eliptični listovi
Mediteransko bilje
Tekst: Ivica Tomić  Foto: Arhiva
R
od planika (Arbutus) obuhvaća približno 20 vrsta vazdazelenog niskoga drveća i grmlja iz porodice vrijesovki
(Ericaceae), rasprostranjenih u atlantskome dijelu zapadne Europe, području istočnog Sredozemlja, u sjevernoj Africi, Maloj Aziji, Sjevernoj i Centralnoj Americi. Karakteristične su po jednostavnim, naizmjeničnim, krupnim, kožastim
listovima, napiljenog ili cjelovitoga ruba. Cvjetovi su okruglasti,
višesimetrijski (aktinomorfni), u grozdastim vršnim cvatovima.
Čaška je peterolapa, a vjenčić vrčast. Plod (boba) je bradavičast,
s mnoštvom sjemenki. Za nas su zanimljive dvije vrste: obična i
grčka planika.
Obična planika (Arbutus unedo) je razvijeni vazdazeleni grm,
katkada omanje drvo koje naraste u visinu do 5, a iznimno i do 10
m. Ima uspravne grane i gustu krošnju, izbojke crvenosmeđe boje,
a kora starijih grana i debla je sivosmeđa ili crvenkasta, sa znakovitim ljuštenjem u uskim uzdužnim ljuskama. Korijenski sustav je
razgranat, dobro prilagođen vapnenačkim kamenjarima i stijenskim pukotinama. Listovi su kožasti, perasto mrežaste nervature,
duguljasto eliptični ili obrnuto jajasti, kratko šiljastog ili tupoga
vrha, klinaste osnove te nepravilno napiljenog ruba. Dugi su 5-10
cm, široki 2-4 cm, sa crvenkastom, dlakavom peteljkom, dugom
5-15 mm; odozgo su tamnozeleni, goli i sjajni, a odozdo svjetli-
Planika
(Arbutus)
U Hrvatskoj ovaj lijepi mediteranski grm raste na
suhim staništima na vapnencu, sastavni je dio šuma
hrasta crnike te ukras i zaštita tla makije, od Istre do
Dubrovačkoga primorja te po otocima
je zeleni, nerijetko žućkastozeleni. Cvjetovi su dvospolni, bijele
do ružičasto-zelenkaste boje, smješteni u vršnim (terminalnim),
visećim grozdastim cvatovima, dugim oko 5 cm, vrčastog ili zvonastog oblika. Cvjetovi se pojavljuju u jesen i početkom zime, u
vrijeme kada dozru i plodovi iz prethodne godine. Vrijeme cvatnje
je od listopada do prosinca. Plod je boba veličine krupne trešnje, s
Bijeli jesensko - zimski cvjetovi u visećim
grozdastim cvatovima
Stablo obične planike (Arbutus unedo) u vrtu
Obična planika oblikuje posebice lijepe i razvijene
skupine na otoku Mljetu, a nalazimo je i na Lošinju,
po otocima oko Zadra, na Pelješcu, Braču, Hvaru,
Korčuli, Lokrumu, u blizini Šibenika. Dolazi U
mješovitim šumama crnike i duba, crnike i crnoga
jasena te u šumi medunca i crnoga graba
mnoštvom sitnih, izduženih, smeđih sjemenki promjera približno
1-2 cm. U unutrašnjosti je mesnato brašnjava, sočna, površinski
bradavičasto točkasta. Poznata je pod imenom maginja, u početku
je zelena, zatim žuta i narančasta, a jestiva je kad u jesen dozrije i
poprimi crvenu boju te nalikuje krupnoj jagodi. Dozrijeva sporo
pa je često na istoj grani nalazimo s novim cvjetovima. Od ploda
se priprema pekmez, peče rakija i proizvodi vino, likeri (poznati
Alicante), no treba ga umjereno konzumirati, jer veća količina izaziva mučninu. Sadrži veliku količinu vitamina C te nešto alkohola.
Premda maginje imaju slatkast okus, kao voće nisu osobito ukusne
te se u nas rijetko jedu u sirovom stanju. Stoga i nisu mnogo cijenjene u našim primorskim krajevima. Zanimljivo je da se u nekim drugim mediteranskim zemljama (Italija, Francuska, sjeverna
Afrika) ovo voće često prodaje i na tržnicama, a jedu ga sirovo sa
šećerom.
Obična planika je jednodomna, entomofilna (oprašivanje pomoću kukaca) i heliofilna biljka (vrsta svjetla) koja ima jaku izdanačku snagu iz panja, a otporna je na sušu, posolicu i niske temperature. Nije zahtjevna na vrstu tla, no bolje uspijeva u djelomično
kiselim ili šumskim tlima, s puno lišća i humusa. Razmnožava se
sjemenom (generativno) te korjenjacima i reznicama iz prošlogodišnjih izdanaka (vegetativno).
U Hrvatskoj ovaj lijepi mediteranski grm raste na suhim (kserotermnim) staništima na vapnencu, u mediteransko-litoralnome
pojasu (eumediteranska zona), a sastavni je dio šuma hrasta crnike
te ukras i zaštita tla makije. U nas je ima od Istre do Dubrovačkoga
primorja, te po otocima. Posebice lijepe i razvijene skupine obična
planika oblikuje na otoku Mljetu, a nalazimo je i na Lošinju, po
otocima oko Zadra, na Pelješcu, Braču, Hvaru, Korčuli, Lokrumu, u blizini Šibenika. Nerijetko se pojavljuje zajedno s hrastom
crnikom (česminom) i lovorom. U mješovitoj šumi crnike i duba
Deblo sa crvenkastom glatkom korom
(Quercetum ilicis - virgilianae), koja se javlja u južnome dijelu
Hrvatskoga primorja, raste u flornome sastavu standardnih vazdazelenih elemenata, a osim sa crnikom dolazi i s tršljom, tetivikom,
šparožinom, zelenikom i dr. U mješovitoj šumi crnike i crnoga
jasena (Orno - Quercetum ilicis) te u šumi medunca i crnoga
graba (Ostryo - Quercetum ilicis) dolazi s lovorom, lemprikom,
smrikom i dr.
U pučkoj medicini upotrebljavaju se list, kora i cvijet, kao sredstvo protiv proljeva, upale mokraćnih puteva, reume i dr. Cvjetovi
daju dobru pčelinju pašu. U kozmetici se plodovi upotrebljavaju
Grčka planika, goli čovjek (Arbutus andrachne) račvasto stablo s oljuštenom korom
kao dodatak kremi za njegu lica. Ova je planika cijenjena ukrasna
vrsta, vrlo je značajna u hortikulturi, te se uzgaja u parkovima i
vrtovima. Njena ljepota osobito dolazi do izražaja u jesen, kada se
na istoj grani pojavljuju raznobojni cvjetovi i plodovi.
Grčka planika (Arbutus andrachne) je vazdazeleni grm ili nisko drvo istočnoga Sredozemlja. Stablo postigne visinu do 6 m,
rijetko do 12 m, a račvasto deblo, izbojci te dvogodišnje i trogodišnje žljezdasto dlakave grančice pokrivene su glatkom crvenkastom korom koja se ljušti kao kod platana. Listovi su jajasti do
duguljasto eliptični, kratko šiljastog ili tupoga vrha, klinaste osnove, cijelog ili sitno napiljenog, trepavičasto dlakavog ruba ruba.
Dugi su 5-10 cm, široki 3-4 cm, s peteljkom dugom 1-2,5 cm.
Cvjetovi su mali i lijepi, promjera 8 mm, bijele do žućkastozelene
boje, skupljeni u uspravne grozdaste cvatove koji su dugi i široki
10 cm. Cvatnja je u proljeće, tijekom ožujka i travnja. Plodovi
su sitniji od plodova obične planike, kuglasti, u promjeru 1 cm,
manje sočni i mrežasto brazdasti. Dozrijevaju u jesen, s mnoštvom
tvrdih sjemenki, kada od crvene poprimaju gotovo crnu boju. U
Hrvatskoj se vrlo rijetko pojavljuje u makijama Dalmacije, kao
grm ili niže stablo. Zbog karakteristične ljuskave kore koja se ljušti, u narodu je poznata pod imenom goli čovjek, a zahvaljujući
svojim ukrasnim svojstvima, uzgaja se u mediteranskim vrtovima i
parkovima. S obzirom na to da grčka planika raste na anaerobnim
tlima, sa slabom prozračnošću, teško ju je njegovati. 
NOVO U PONUDI
LOVAC MRAZA H-210
HRVATSKI PROIZVOD
VRHUNSKE KVALITETE
Tip
Pakračka ulica 10, HR-43 000 Bjelovar, Tel. 00 385 43 244 111, Fax 00 385 43 244 422, www.hittner.hr
Lovac mraza H-210
Težina bez plina kg
Ukupna dužina mm
Ukupna širina mm
Visina (sa gumom) mm
Maksimalna površina rada
Brzina u radu
Maksimalni dohvat ventilatora
Razmak prolaza stroja
Prosječna potrošnja plina
Sigurnosni standardi
Boca plina / punjenje plina
Testiran kod temperature
Minimalna potrebna snaga
traktora
935
4100
1650
1670
4-8 ha
4-8 km/h
100 m
50-80 m
30-40 kg/h
EEG/EC
6/ 35 kg
-5 do -7 u posebnim
fazama cvatnje
48 kW
Sa Hunterfrostom spriječite smrzavanje
vaših voćaka i vinograda ili zagrijte
zrak u plastenicima
Šumarska prikolica H-10
H-1,5
Cijena: 12.565,00 kn PDV- nije uračunat u cijenu
H-4,5
HITTNER
Zadovoljan kupac naš je kupac
M
ažuran (Origanum majorana L.), pripada obitelji
usnatica, poznat je i pod nazivima majoran, majorana, mažuran divlji i sl. Spominju ga već u starom
Egiptu, posvećen je bio bogu Ozirisu. Zbog ljekovitih svojstava preporučivali su ga u ljekovite svrhe Hipokrat, Paracelsus, Hildegard iz Bingena.
Opis biljke: Ima uspravnu stabljiku visoku od 20 do 50 cm,
jako razgranjenu, u tanje ali žilave četverobridaste ogranke. Listovi
su nasuprotni sjedeći ili s kratkom peteljkom, duguljasti, cjelovitog ruba, s obje strane dlakavi. Cvjetovi su svijetlocrveni ponekad
bijeli, u gustim, jajastim odnosno kuglastim nakupinama smješteni u pazušcu vršnih listova.
Stanište: potječe iz Indije odakle se proširio po arapskim zemljama, Egiptu, ali i Sredozemlju. Uglavnom se uzgaja po vrtovima umjerenog pojasa zbog velike osjetljivosti na mraz. Možemo
ga uzgojiti i sami: tijekom ožujka posijemo mažuran u lončanice,
u svibnju presadnice posadimo u rahlu i nagnojenu zemlju u vrtu
na razmak od 15 cm. Biljku treba zaštititi od vjetra te redovito
plijeviti.
Mažuran
Vrijeme cvatnje: srpanj - kolovoz, zavisno od staništa
Miris i okus: aromatičan
Branje i prerada: ubire se cijela biljka u cvatu, samo listovi
i gornji dio biljke u cvatu. Suši se brzo na toplom i prozračnom
mjestu u hladu. Mažuran se može čuvati i nekoliko godina u dobro zatvorenim posudama, da ne izgubi mnogo ljekovitih tvari.
Ljekovit sadržaj: sadrži eterično ulje s terpenom i terpineolom, tanin, gorke tvari, kamfor, gumu, mineralne soli, željezo,
vitamin C...
Ljekovitost i djelotvornost:
•d
jeluje kao diuretik pojačava izlučivanje mokraće te pomaže u
radu bubrega,
•p
ojačavajući znojenje pridonosi oslobađanju organizma od štetnih tvari,
•d
jelotvoran je kod svih oboljenja usne šupljine (afti, upale zubnog mesa, gljivica),
•n
ajdjelotvorniji je u liječenju raznih bolesti želuca, pojačava izlučivanje želučanog soka sudjelujući u vrenju hrane, potiče peristaltiku crijeva, jača i umiruje želudac,
• k oristi se i u liječenju bolesti dišnih putova, potiče izbacivanje
sekreta iz bronhija pa je tako djelotvoran u liječenju kroničnog bronhitisa, astme, prehlade, jakog kašlja, te ostalih plućnih
obljenja,
• liječimo njime i ženske bolesti, regulira mjesečnicu,
• koristi se za detoksikaciju crijeva, sprječava stvaranje
plinova i bakterija truljenja,
• učinkovita mu je primjena i kod glavobolja, migrena, neuralgija i sl.
• koristan je i u liječenju grčeva, bez obzira o kakvoj
vrsti se radilo.
Čaj: jedna jušna žličica usitnjenog suhog bilja prelije se s 2 dl vruće vode. Poklopi se i pusti odstajati oko
petnaestak minuta. Čaj se procijedi i uzima se dnevno
dvije do tri šalice.
Mast (za liječenje hunjavice, prehlade, nazeba i
sluznice nosa): potrebna je jedna jušna žlica svježeg
soka mažurana, jedna jušna žlica svježeg soka metvice,
jedna jušna žlica svježeg soka kadulje, 100 g voska,
200 g svinjske masti ili lanolina. Iz biljaka se iscijedi
sok, koji se dobro pomiješa s otopljenom svinjskom
masti i voskom. Ova mješavina se kratko prokuha sve
dok prestane izlaziti para. Mast se spremi u odgovara-
Tekst: Vesna Pleše  Foto: Arhiva
Lijek i začin
Mažuran se kao poznati začin koristi u
kulinarstvu u više različitih oblika. Najčešće
se koristi u suhom stanju smrvljen u sitni
prah, zatim svjež ili u kombinaciji s drugim
začinima.
ljekovito bilje
MAŽURAN
Mažuran u cvatu
juću ambalažu. Ovako pripravljenom masti maže se sluznica nosa
kod jakih hunjavica i prehlada.
Tinktura: 200 g bilja moči se tridesetak dana u jednoj litri
70 postotnog alkohola. Tako pripravljena tinktura se procijedi.
Uzima se dnevno tri puta po dvadesetak kapi s malo čaja i vode.
Eterično ulje: koristi se za inhalacije, kupke, masažu, obloge,
u liječenju artritisa, bronhitisa, bolnih stanja mišića, grčeva, migrene, upale sinusa…
Mažuran se kao poznati začin koristi u kulinarstvu u više različitih oblika. Najčešće se koristi u suhom stanju smrvljen u sitni
prah, zatim svjež ili u kombinaciji s drugim začinima. U dijetama
koja zahtijevaju uporabu neslanih jela, najprikladniji je začin jer
izravno djeluje na stimuliranje rada svih unutarnjih organa od želuca, crijeva, gušterače, jetra. Koristi se u juhama od povrća, salatama od krumpira, jelima pripravljenim od mahunarki, kuhanog
bijelog mesa. Kako je slatkasto citrusnog okusa dobro se slaže sa
suhim i svježim voćem. Dodaje se umacima na bazi rajčice, gljiva,
patlidžana, maslaca i riba.
Kad se koristi u svježem stanju mažuran je aromatičniji, dužim
kuhanjem aroma se gubi. Stoga ga u svježem stanju treba dodati
pred kraj kuhanja, a u suhom na početku kuhanja.
Kontraindikacije: Uzimanjem prevelikih količina i uz dugotrajnu primjenu (redovito tijekom više tjedana) može doći do glavobolja i vrtoglavica, razlog je eterično ulje koje sadrži. 
Trčka
lovstvo
Tekst: Zoran Timarac  Foto: Arhiva
Tragovi divljači
N
ajbolje uvjete trčki pruža ravnica i pobrđe s malim
parcelama pod raznim uvjetima s međama i živicama. Iznimno se jata trčki mogu naći na otvorenim
površinama planina na oko 1000 m nadmorske
visine. U posljednje vrijeme, stvaranjem velikih površina monokultura, uklanjanjem neobrađenih dijelova (međa, živica itd.) mehanizacijom i kemizacijom poljodjelstva smanjuje se broj trčki,
usprkos ograničenjima lova.
Kao i druge poljske koke, trčka se pretežito kreće po tlu, a
nagli polet i pravolinijski let koristi samo u slučajevima opasnosti
ili na kraćim preletima (do hrane, noćišta i nazad i sl.). Zato se
njeni tragovi često mogu naći poslije kiše na poljskim putovima,
mokrom tlu (kasnije na suhom), dakako najviše na snijegu, zimi i
u blizini ljudskih naselja.
Stopalo trčke ima karakterističan oblik, svojstven svim pticama, koje čeprkaju. Sastoji se od tri naprijed usmjerena dosta jaka
prsta, koji završavaju dugim i tupim noktima, što se vidi u otisku.
Stražnji prst je znatno kraći, pa se od njega često otiskuje samo
nokat u obliku izdužene, prema unutra okrenute jamice u odnosu
na smjer kretanja.
Vanjski prsti čine između sebe kut od 90 stupnjeva i mogu
se i više raširiti. Ukoliko je stopalo savršeno otisnuto u podlogu,
primjerice u ne previše vlažnom glinovitom tlu ili u plitkom, mokrom snijegu, mogu se vidjeti otisnute blazine pojedinih članaka
prstiju i blazina tabana, koja se nalazi između korijena sva četiri
prsta. Cijelo stopalo je 4 do 5 cm dugačko i isto toliko široko.
Srednji prst je u korijenu oko 0,5 cm širok i dostiže dužinu od 3,5
do 4 cm. Vanjski prst mjeri 2,5 do 3 cm u dužinu i u korijenu je
malo uži od srednjeg prsta. Unutrašnji prst je oko 0,5 cm kraći od
Kod jake, snježne zime trčke mogu boraviti pod
snijegom. Tada se vide tragovi ulaska u snijeg i izlaska,
ako nije pao novi snijeg i pokrio ulazne tragove.
Tragovi izlaska se vide i ako trčke puste
da ih snijeg zavije.
Trčka ili poljska jarebica, kako joj ime kaže, živi
na poljima. Pradomovina su joj prostrana stepska
područja s umjerenom klimom i laganim, toplim i
propusnim tlima, dobro obrasla grmljem. Danas je
njeno najomiljenije stanište kultivirana stepa i trčka je
svoj areal širila usporedo s krčenjem šuma i stvaranjem
poljodjelskih površina.
vanjskog prsta. Stražnji prst se otiskuje na udaljenosti od 0,5 cm
iza blazine tabana.
Pri polaganom kretanju udaljenost otisaka pojedinih nogu je
mala i često ne prelazi dužinu stopala. Niz otisaka je valovit ili
izlomljen, već prema tome kako su trčke tražile i jele hranu. Pri
bržem kretanju ili u bijegu otisci pojedinih nogu su međusobno
udaljeni 10 do 15 cm.
Srednji prst se po pravilu otiskuje paralelno s osi kretanja, a
stražnji prst prema sredini niza otisaka.
Ako pratimo tragove pojedinih trčki, možemo utvrditi koliko
je ptica u jatu. Nekada su tragovi tako isprepleteni, pa se to ne
može ustanoviti. Lakše je utvrditi broj ptica u jatu s mjesta gdje su
poletjele iz snijega.
U dubokom snijegu niz otisaka ima oblik dubokih, pravilno
opetujućih jamica, koje su spojene manjim brazdicama otisaka prstiju. Takvi tragovi nastaju za jakih zima kada trčke spavaju na
snijegu koji se topi od njihove topline, a poslije se smrzava na
kraju repa.
Na tu grudicu leda hvata se sve više snijega dok se trčke kreću
u potrazi za hranom. Tako otežale teže se kreću, ne mogu daleko
ili uopće letjeti, pa postaju lak plijen grabežljivaca.
U dubokom snijegu se također mogu vidjeti tragovi polijetanja
i slijetanja trčke. Pri polijetanju trčka korača po snijegu, odrazi se,
padne u snijeg desetak centimetara dalje, stane jednom nogom,
odbaci se i poleti. U snijegu ostaju dva otiska trbuha, otisak noge
te uz i iza drugog otiska trbuha, nekoliko otisaka od zamaha krila.
U plitkom snijegu vide se otisci nogu i zamaha krila. Pri slijetanju,
trbuh trčke isto ostavi otisak u dubokom snijegu.
Kod jake, snježne zime trčke mogu boraviti pod snijegom.
Tada se vide tragovi ulaska u snijeg i izlaska, ako nije pao novi
snijeg i pokrio ulazne tragove. Tragovi izlaska se vide i ako trčke
puste da ih snijeg zavije. Slični tragovi se vide i ako neka ptica grabljivica u letu progoni trčku. Trčka se baci u snijeg, brzo se ukopa,
a iziđe nakon prestanka opasnosti.
U zimsko vrijeme trčke se koncentriraju na mjestima, gdje ima
hrane, pa i uz hranilišta, ako su ih postavili lovci i stavili hranu.
Sva hrana trčke van hranilišta često je skrivena pod dubokim snijegom i ona mora doći do nje čeprkanjem.
Ako je snijeg sipak i lagan, to je dobro za trčke, a ukoliko se
stvori čvrsta, debela snježna pokorica, onda ne mogu doći do hrane. Lovci im mogu pomoći odgrtanjem snijega ralicom.
Kada trčke nađu polje, gdje pod snijegom ima hrane, na njega
uvijek slijeće više jata. Snježni pokrivač je tada prekriven gustom
mrežom nizova otisaka trčki, među kojima su iskopane jamice u
snijegu. Često nastaju staze utabanog snijega, obilježene izmetom
trčki.
Jamice mjere 20 do 30 cm u promjeru, nisu duboke, no izgrebane su sve do površine zemlje. Kada trčka nađe u jamici dosta
hrane, ostane u njoj tako dugo dok sve ne pokupi.
Trčke ne noće na drveću ili grmlju, nego na tlu, na nekom
zaštićenom mjestu. Kada je hladno, stisnu se jedna uz drugu. Ako
ima snijega, on se otopi ispod njih. Na mjestima noćenja i dnevnog odmora mogu se naći hrpice izmeta trčki.
Trag trčki je i od prpošenja u pijesku, prašini ili suhoj, prhkoj
zemlji. To su plitke, skoro okrugle jamice, koje odgovaraju veličini
tijela ptice. Uz njih ima tragova nogu i krila.
Izmet trčke je kobasičastog oblika, na jednom kraju zašiljen,
na drugom tup. Dužine je 1 do 2,2 cm i debljine oko 0,6 cm.
Može biti i u obliku kijače, s malim razlikama u promjeru debljeg
i tanjeg kraja, ili u obliku nepravilnih grudica. Svijetlosive je boje,
na kraju s bjelkastim završetkom mokraćnog sastojka.
Trčke se gnijezde na manjim travnatim površinama, na ugarima, poljima pod krmnim kulturama, na livadama koje nisu vlaž-
ne, rjeđe u žitaricama, a ne gnijezde u okopavinama. Gnijezdo je
1 do 5 m unutar polja od njegovog ruba, rjeđe dalje, iznimno u
sredini.
Također, gnijezde se ispod rjeđih skupina drveća i grmlja, uz
jarke, kanale, puteve, na rubovima manjih i većih šuma koje graniče s poljodjelskim površinama. Za gnijezdo je bitno da je među
gustim, uglavnom zeljastim biljkama, kako bi bilo dobro sakriveno i zaštićeno.
Gnijezdo trčke je vrlo jednostavno, ali brižljivije urađeno od
fazanskog, dublje i u pravilu bolje obloženo travom, lišćem i per-
jem, mada može biti i gola jamica. Cijelo gnijezdo je oko 15 cm
široko, 7 do 10 cm duboko. Prije nego što ženka napusti gnijezdo,
pokrije ga travom, tako da se teško može zamijetiti.
U gnijezdu je oko 15 jaja kruškastog oblika, prljavomaslinaste
boje. Dužina jaja je 33 do 38 mm, širina do 28, prosječna težina
13 g.
U gnijezdu može biti previše jaja. Posljedica je da se jaja ne
mogu pravilno grijati, pa leglo propadne ili se izleže manji broj
pilića.
Događa se to zato, što u jedno gnijezdo više ženki nosi jaja. U
tuđe gnijezdo ptica koje se gnijezde na tlu, pa i fazanki, jaja snesu
mlade trčke, koje mogu po jedno jaje posijati na raznim mjestima.
Događa se i da fazanka snese jaja u gnijezdo trčke.
Prava zbrka jaja!
Manje ili više poprijeko razdvojene ljuske jaja znak je da su se
pilići sretno izvalili i otišli dalje sa svojim roditeljima. Sve drugo
znači da se neki grabežljivac ili druga životinja osladila jajima. 
povijest
Tekst/foto: Dr. sc. Goran Jakovljević
Bilogorski pejzaž ispod prapovijesnog naselja
OROVAČKI VINOGRADI
Povijesni spoj Baltičkog
i Egejskog mora
A
rheološki lokalitet Orovački vinogradi u općini Severin
kraj Bjelovara svjedoči o gotovo nevjerojatnoj vezi između europskog sjevera i juga. Lokalitet se nalazi na dominantnom polumjesečastom platou danas pokrivenom
bukovom i grabovom šumom, koji dominira iznad duboke doline
među bilogorskim brjegovima, vijugavoj najkraćoj poveznici s podravskom nizinom. Platou se može prići samo s južne strane, dok
su okolne padine vrlo strme te završavaju dolinom potoka s nekoliko živih izvora pitke vode.
Arheološka iskopavanja pokazala su da je plato u rano brončano doba (oko 2500.-1900. g. pr. Kr.) bio naseljen pripadnicima
tzv. vinkovačke kulture, odnosno nositeljima poznatog vučedolskog kulturnog kompleksa iz kojeg je proistekla čuvena golubica (ustvari, jarebica), orionov zvjezdani kalendar itd. Sam odabir
mjesta za naselje s tadašnjeg aspekta (a i današnjeg) bio je vrlo
logičan, budući da su tu sadržane sve tražene komponente: plodna
zemlja, šume, izvori vode, kontrola komunikacijskih pravaca te
mogućnost lagane obrane od potencijalnog neprijatelja.
Naselje, kao i većina tadašnjih naselja, bilo je zemuničkog tipa
(stambeni objekti bili su ukopani u zemlju, a iznad je bio improvizirani krov od šiblja premazanog blatom), uokolo objekata bile
su kojekakve manje jame (radioničke, ostave za hranu, otpadne
jame i sl.), a samo naselje bilo je terasasto opasano improviziranim
obrambenim sustavom. Pronađeni pokretni arheološki materijal
tipičan je za to razdoblje (ukrašene i neukrašene zemljane posude,
igračke, koštane alatke izrađene od životinjskih kostiju itd.), ali
jedan predmet privlači posebnu pažnju.
Riječ je o figuri pronađenoj u otpadnoj jami uz dosta ulomaka tipične vinkovačke keramike kao što su npr. lonci s visokim
vratom ukrašeni reljefnim plastičnim trakama s otiscima prsta i
reljefnom površinom. S prednje strane prikazan je dosta vješto
izrađeni ljudski lik sa sačuvanim jednim perforiranim uhom te stiliziranom odjećom ukrašenom i dodatnim trakama oko vrata, odnosno ogrlicom s privjeskom. Odjeća se nastavljala i na oštećenom
dijelu leđa figure, ali budući se ukrasi s prednje strane (traka ispod
vrata i ogrlica) ne nastavljaju na leđima, pretpostavljamo da je riječ
o aplikacijama našivenim na odjeću. Stražnja strana figure je šuplja
i fino obrađena s dvije probušene rupice na gornjem dijelu vrata te
nizom plitkih rupica na obodu glave. Njena visina je 8,5, a širina
od 4,8 do 6,4 cm, izrađena je od pročišćene ilovače, a pitanja,
koja su se sama nametala, bila su kakva je funkcija pronađenog
predmeta, jer se dvojilo je li riječ o idolu ili o dijelu neke posude.
Ovakve figure s ljudskim likom, rupicama na glavi i sličnom
ikonografijom vode nas daleko na Istok, na područja Ukrajine i
Moldavije, gdje su nastale u vrijeme tzv. vinčanske kulture, a prvobitno su vjerojatno predstavljale maske koje vjerojatno simboliziraju ptičji lik, vrlo bitan za seljačku zajednicu poput vinčanske.
Takav oblik daje figuri poluživotinjsko, odnosno poluljudsko značenje, a u tom kontekstu razumljiva je i funkcija rupica, jer su one
vjerojatno služile za učvršćenje neke vrste dekoracije. Tjemena su
prilično široka i vrlo pažljivo izrađena tako da zajedno s rupicama
čine površinu na kojoj je vjerojatno bio učvršćen organski dodatak
Antropomorfna figura prikaza božanstva
Priču o arheološkim i povijesnim tajnama, koje
skrivaju naše šume, a koju smo započeli u pretprošlom
broju, nastavit ćemo možda vrlo čudnim pitanjem: što
mislite, kakve veze imaju bilogorske šume, Homerova
Troja i ledene vode Baltičkog mora? Odgovor bi
vjerojatno bio da na blesava pitanja (normalno bi bilo
da odgovor glasi - nikakve veze) ne treba uopće trošiti
vrijeme no nije sve kao što izgleda
u vidu ptičjih pera, voća, cvijeća, utkanih vrpci i sl., čineći takav
lik vrlo impresivnim. Rupice mogu sugerirati krunu ili neku vrstu aureole, a zajednički životinjski i ljudski elementi same maske
govore o njenoj mogućoj višestrukoj svrsi, odnosno prilagodbi sezonskim obrednim ritualima zajednice, što podrazumijeva i varirajuću dekoraciju oboda glave. Takav lik, koji vjerojatno simbolizira
monumentalnost i snagu prirode, može kod promatrača izazvati
samo strahopoštovanje.
Kod antropomorfnog lika iz Orovačkih vinograda tjemena
nema, a rupice na obodu glave vrlo su plitke te ne mogu poslužiti
za bilo kakvo učvršćivanje neke organske dekoracije u vidu perjanice, krune ili dijademe. One su vjerojatno samo dekoracija, čije se
pravo značenje - u vrijeme njegove izrade – izgubilo.
Odumiranjem vinčanske kulture u razvoju idoloplastike antropomorfnog tipa (ovakvog kakvom pripada nalaz iz Orovačkih
vinograda) nastaje određena vremenska praznina, koja na području sjeverne Hrvatske prestaje tek pojavom vučedolske kulture. Od
svojih prethodnika vučedolska populacija preuzima vrlo važna,
do tada nepoznata znanja (poznavanje metala i rudarstva) te tako
postaje prva prava metalurška kultura brončanog doba. U tom
razdoblju mi svjedočimo o određenim etničkim migracijama od
Male Azije i Trakije do Srijema i Slavonije te južnih prostora Mađarske (antropološke analize skeleta u mađarskim nekropolama
pokazuju da je stanovništvo pripadalo gracilnom mediteranskom
tipu kao ono u Bugarskoj i na Kreti) te o živoj trgovini broncom
vučedolske populacije, koji putem kroz dolinu rijeke Morave u
Srbiji nastavlja na dolinu rijeke Strumice u Makedoniji i kasnije
Strume te izbija na obalu Egeja istočno od halkidskog poluotoka,
Posuda vinkovačke kulture
Stambena zemunica u naselju
prelazi na otoke Tas i Lemno te završava u Troji. Izvoz bronce
južnim trgovačkim pravcima na područje Egeja, podrazumijevao
je i uvoz druge robe, poglavito lončarskih proizvoda, odnosno keramike općenito, a oblici posuda – kakva je vjerojatno bila i ova iz
Orovačkih vinograda – nalaze se u Siriji, Turskoj, na Kikladskim
otocima, Kreti, Cipru i maloazijskoj obali (Troja). Antropomorfni
likovi na izljevima posuda, kao što je ovaj iz Orovačkih vinograda,
za sada nemaju analogija. Vjerojatno je u pitanju božanski lik, koji
je – zbog svoje stilistike (odjeća figure, stilizacija glave, ogrlica s
privjeskom) - kao takav unikatan. Iz perforiranog uha su vjerojatno visjele metalne naušnice: vučedolska kultura ne poznaje takav
način ukrašavanja, osobito ne ogrlice s privjescima, a ovaj vinkovački nalaz očigledno predstavlja simbiozu oblikovnih i funkcionalnih komponenti u izradi keramike pristiglih s egejskih prostora
te domaćih potreba. Zašto je tome tako?
Društveni odnosi u nekom vremenskom razdoblju uvijek se
moraju promatrati dinamički, odnosno – u ovom konkretnom
slučaju - treba sagledati kako su se društvena zbivanja na prostoru
Egeja i Male Azije reflektirala na naša područja u vrijeme postojanja vučedolske kulture. Vučedolska populacija je vrlo mobilna sa
stočarstvom kao temeljnom ekonomskom kategorijom te povremeno lovom. Društveni odnosi karakterizirani su dovršenjem izgradnje rodovskog principata, gdje se jasno izdvajaju pojedinci ili
manje skupine po materijalnom i hijerarhijskom dostojanstvu. To
je još uvijek prijelazni period na granici demokratskog rodovskog
društva, u kojoj se bitne odluke zajednice nisu vjerojatno mogle
donositi bez odluke rodovskih vijeća, ali je bio moguć hijerarhijski
ustroj zajednice po vertikali s princepsom koji je imao u rukama
koncentraciju moći.
Takva društvena organizacija karakteristična je i za grčko društvo u predmikenskim razdobljima. Očito je da je tako organizirano društvo bilo i uzor društvenog modela na našim prostorima,
jer pojedini rodovski princepsi Balkana imaju i veliku potrebu za
statusnim materijalnim simbolima u vidu predmeta pribavljenih
importom s egejskog područja, koji obilježavaju njihov društveni
rang i simboličko izjednačavanje sa svojim orijentalnim uzorima.
Antropomorfnu figuru iz Orovačkih vinograda svakako trebamo prihvatiti kao simbiozu kolektivnog sjećanja na ne tako davne vinčanske i ostale korijene istočnog porijekla te snažne idejne
egejske utjecaje pristigle trgovačkim vezama. Te trgovačke veze
nastavljale su se i u pravcu sjevera sve do Baltičkog mora, a naši
Orovački vinogradi i bilogorske šume svakako su bili važna postaja
na tom putu. 
tropske šume
Tekst/foto: Goran Vincenc
Slonovi zamjenjuju mehanizaciju
Jugoistočna Azija
Ima li nade za kišne šume?
Jugoistočna Azija dom je najugroženijim šumskim ekosustavima na svijetu. Velika potreba za drvom kao
sirovinom, krčenje zbog širenja poljoprivrednih površina te prenamjene zemljišta, nekontrolirane i ilegalne sječe
dovele su do katastrofalnog stanja u pojedinim područjima, čak i u industrijski slabije razvijenim zemljama
poput Kambodže i Laosa. Ono što nisu uništili ljudi, na meti je sekundarnih štetnika. Još do nedavno netaknuta
priroda, danas je sinonim ugroženih ekosustava na zemlji.
C
esta od Vientiennea, glavnog grada Laosa do Kong
Lora, malog sela u zaštićenom području središnjeg Laosa na granici s Vijetnamom prolazi kroz plodnu dolinu Mekonga gdje se nalaze prostrana polja sa obje
strane rijeke. Dolina Mekonga jedno je od najplodnijih područja
na Zemlji i nije ništa čudno što se ovdje umjesto šuma nalaze po-
U sjevernom Laosu sječa se odvija uz rijeku Mekong
ljoprivredne površine. No očekivanja rastu kada sa ceste broj 13
koja vodi prema južnom Laosu skrenete na cestu broj 8 koja vodi
prema Vijetnamu i Specijalnom rezervatu Phou Hin Poun. Rezervat je najavljen kao jedno od najsačuvanijih regija u JI Aziji, sa
prekrasnim netaknutim tropskim šumama uklopljenim u čudesan
krški krajolik. No vozeći se cestom br. 8 doživjet ćete potpuno
Devastacija šuma u Laosu
drugačiju sliku. Šume su u
očajnom stanju, devastirane prekomjernom sječom
koja ju je toliko fizički
oslabjela da su sekundarni štetnici samo dovršili
ljudsku devastaciju, dok
su česte kiše za vrijeme
monsuna odnijele zemlju
zamućenim i blatnjavim
Theary Meas,
rijekama prema Mekonasistent menadžera projekta
gu. Kada se sve to uklopi
u krški krajolik, koji doista
ima potencijala biti čudesan, lako je bilo zaključiti da od zaštićene prirode nećemo mnogo
vidjeti.
U selu Kong Lor upoznao sam seoskog učitelja koji izvrsno
govori engleski pa sam ga pitao zašto su šume u ovako lošem stanju. Ispričao mi je da je cijela ova regija još do prije 20 godina
bila bogata prekrasnom tropskom šumom, bogatom tikovinom,
bijelim vijetnamskim borom te ružinim drvetom. No političari iz
Vientiennea su početkom devedesetih iskoristili političke promjene te priliku da za male novce prodaju trupce brzorastućoj industriji namještaja u Vijetnamu. Tek kada je situacija izbjegla kontroli, vlada je zaštitila cijelo područje no bilo je već kasno. Lokalno
stanovništvo koje je sudjelovalo u prvotnoj devastaciji i prodaji,
iskoristilo je loš životni standard svojih suseljana te poznanstva iz
Vijetnama kako bi nastavili sa ilegalnom sječom i prodajom drva.
Rezultat toga je očajna tropska šuma koja se nalazi na poprilično
erodiranom tlu o čijoj biološkoj očuvanosti nema niti govora. Prema vladinim podacima, šumski pokrov Laosa 1992. godine iznosio je 48% ukupnog teritorija da bi u 2002. godini spao na 41%,
mada neki vladini dužnosnici smatraju da se prava brojka kreće
oko brojke od 35%.
Sjeverni Laos je donekle uspio izbjeći tu sudbinu, ponajviše iz
činjenice da je otvorenost šuma u tom području vrlo slaba. Većina prometa trupaca odvija se rijekom Mekong, a zbog nepristupačnosti terena poslove ne obavlja teška mehanizacija, već slonovi
uvježbani za takvu vrstu posla. Dodatno je i pomogla činjenica da
je većina drvne industrije smještena u južnom Vijetnamu (prema
riječima Zdravka Jelčića, predsjednika udruženja drvoprerađivača
pri HGK, samo u okolici Ho Chi Mina nalazi se 400 tvornica
namještaja), kojem su šume sjevernog Laosa izvan rute.
Situacija nije ništa bolja niti u ostalim zemljama JI Azije. Borneo je postao svjetski sinonim za devastaciju šuma, dok otok Java
u Indoneziji spada među najugroženije svjetske lokacije kada su u
pitanje šume i ekosustavi.
Malezijski se dio Bornea do prije 20 godina smatrao pravom,
netaknutom divljinom, nepoznatom civiliziranom čovjeku, no
pronalazak nafte izmijenio je mnogo toga. Za potrebe naftne industrije počela je gradnja cesta kojom su odvožene goleme količine trupaca za rastuću malezijsku industriju šperploča. Lokalno
stanovništvo iskoristilo je situaciju te na mjestu tropskih šuma,
počelo saditi palme od kojih proizvode poznato palmino ulje. Da
stvar bude gora, novac od palminog ulja toliko je ohrabrio lokalno
stanovništvo da su krenuli paliti tropske šume kako bi dobili više
poljoprivrednih površina. U kombinaciji sa učincima El Niña, to
je 1997. i 1998. godine dovelo do katastrofalnih požara tolikih
razmjera da su se žarišta mogla uočiti satelitima, dok su dim i pepeo prekrili Maleziju, Brunej, Indoneziju i Singapur.
Uz to, zemlje poput Kambodže bile su žrtve svoje političke
prošlosti. Naime, nakon što je 1978. godine vijetnamska vojska
upala u Kambodžu kako bi prekinula okrutnu vladavinu Crvenih
Kmera i njihovog vođe Pol Pota, nastupilo je razdoblje od dvije godine teške gladi. Vijetnamci su iskoristili slabost Kambodže
te su opustošili kambodžanska polja i šume. Nakon što se vojska
povukla, narod je u očajničkom pokušaju preživljavanja sjekao bogate šume tikovine te ih za male novce prodavao Vijetnamcima.
Devastacija je trajala sve do 2005. godine kada je vlada odlučila
napraviti zaokret u politici i uvesti kontrolirane sječe.
No šteta je učinjena, a današnja kambodžanska vlada nema
sredstava za obnovu. Ipak tračak nade leži u dobro organiziranim
lokalnim zajednicama, koje su se same organizirale te napravile
male, ali za početak ozbiljne korake, između ostalog osnivanja rasadnika šumskog drveća.
Jedan takav imao sam prilike posjetiti u južnoj Kambodži u
blizini grada Kampot.
Cijela regija poznata je po plantažama cijenjenog Kampotskog
papra, no vrhovi obližnjeg Vinskog brda ne koriste se u poljoprivredi a već godinama stoje ogoljeni. Mještani sela Chamqai Bei
odlučili su napraviti nešto kako bi svoj okoliš učinili prihvatljivijim. Iskoristili su međunarodni program Bridges across Cambodia
(koji je u međuvremenu preimenovan u Equitable Cambodia –
Pravedna Kambodža op.a.) te 10 ha zemlje koja je nekad pripadala
vojsci prenamijenili i osnovali 3 rasadnika sa 2 vrste drveća, pogon
za reciklažu plastike te radionicu nakita od kokosovih ljuski.
U upravnoj zgradi, imao sam prilike razgovarati sa asistentom
menadžera projekta, gospodinom Theary Measom koji mi je malo
pojasnio pozadinu projekta.
Cijela ova regija dobila je na turističkom značenju zbog blizine mora, budističkih špilja u okolini te svjetski priznatih plantaža
Krški krajolik bez šuma
papra. No sve veći broj turista traži više od svoga odmora, stoga
smo po obroncima Vinskog brda postavili trekking stazu. Da bi
ekoturizam dobio na značenju, ponudili smo planinarima sadnice iz našeg rasadnika, koje oni onda sade na brdu. Na taj način
svi su zadovoljni. Mi dobijemo besplatno pošumljavanje a turisti
zadovoljstvo da su pomogli u obnovi šuma. S obzirom da smo
Chatriel – brzorastuća pionirska vrsta
Hrvatska nematerijalna baština
Koki- velika primjena u brodogradnji
financirani od drugih organizacija, sadnice su besplatne – ispričao
je Meas.
Cijeli projekt nadgleda Ministarstvo socijalnog rada, preko
kojeg se organiziraju volonteri iz cijelog svijeta, koji osim rada u
rasadniku podučavaju lokalno stanovništvo stranim jezicima i radom za računalom.
Stručni dio posla obavljaju šumari iz dvije organizacije, Chamqai Bei Forest community te Naktachhor Community of forestry, koje zajedno broje 22 člana od toga 4 žene. O rasadniku i
proizvodnji brinu svi članovi zajednice a snažnu potporu imaju u
Ministarstvu šumarstva Kraljevine Kambodže.
- U rasadniku sadimo dvije vrste drveća. Prva je chatriel drvo,
brzorastuća vrsta čija gospodarska zrelost nastupa već nakon 15
godina a koristi se za pregradne zidove, stolariju i sl. Druga je
koki drvo čija ophodnja traje između 30-40 godina, a izuzetno je
zahvalna za brodogradnju. Cijena kokija na tržištu rapidno raste
pa se danas trupac dimenzija 1m x 35cm (lokalna mjera) prodaje
za 5 američkih dolara, dok je do prije pet godina bila svega 1 dolar
– ističu nam šumari iz rasadnika.
Ogoljela šuma uz cestu prema Vijetnamu
Entuzijazam djelatnika je stvarno fascinantan. Rasadnik nema
ni približno uvjeta kao moderni europski ili hrvatski rasadnici no
svojim trudom i radom, radnici su u 2012. godini uspjeli proizvesti 29.446 komada sadnica od kojih je posađeno od strane turista
27.870 jedinki. Njihov entuzijazam prepoznala je i Vlada Kraljevine Kambodže za koju su već pripremili 8.000 sadnica koje će biti
posađene ove godine.
Ovo malo mjesto pravi je dokaz da dobra volja i trud uvijek
daju rezultat pa makar to bili i mali koraci poput ovoga. No, rezultat je u ovom slučaju mnogo veći jer djeca iz sela rastu uz ovaj
projekt, uče o problemima uništavanja šuma i devastacije prirode
te izrastaju u ekološki svjesne i savjesne građane na ponos svoje
države i društva. 
Igračke
izrađene
od drva
Kao materijal za izradu igračaka drvo ima svojih
prednosti. Na prvom mjestu je laka obrada, postižu
se oblici, pravilnosti i glatkoća površine, lako se
održavaju čistima. S druge strane drvo nije otrovno
kao niz materijala od kojih se danas izrađuju igračke,
glatke površine i bridovi ne mogu
povrijediti dijete u igri.
N
aša zemlja ima dugu tradiciju u izradi proizvoda od
drva namijenjenih djeci. Igračke izrađene od drva i
danas su prepoznatljiv tradicijski proizvod Hrvatskog
zagorja. Započele su se izrađivati u malim seoskim
obrtima, tijekom 19. stoljeća, a u svojoj prvobitnoj formi izrade
zadržale su se sve do današnjih dana. Načini izrade prenosili su se
s generacije na generaciju. Karakteristične su po tome što ih ručno izrađuju muškarci, a oslikavaju žene. Izrađuju se uglavnom od
mekog drva vrbe, lipe, bukve i javora. Nakon sušenja drvo se teše,
zatim se uz pomoć drvenih i kartonskih šablona posebnim alatima
režu i oblikuju. Oslikavaju se uglavnom ekološkim bojama, kao
podloga se koriste „žive“ boje, crvena, žuta ili plava. Uglavnom se
oslikavaju cvjetnim ili geometrijskim motivima.
Izrađuje se preko pedesetak vrsta igračaka, od glazbenih instrumenata (svirala i tamburica), uporabnih predmeta, pa do najčešćih
igračka u obliku raznih životinja. Najčešće se izrađuju drveni konjići u raznim veličinama, kojima se dodaju griva i rep od krzna.
Izrađuju se i konjske zaprege, konji i kola za prijevoz sijena, volovska zaprega, magarci i slično. Vremenom izrada se prilagođavala i
modernijem načinu života. Počele su se izrađivati i igračke u obliku automobila, kamiona, aviona, vlaka ili tramvaja.
Proizvode se i igračke u vidu dječjeg pokućstva, stolovi, stolice,
ormari, kreveti i zipke u raznim veličinama.
Auto od drva
Tekst: Vesna Pleše  Foto: Arhiva
zanimljivosti
Šareni konjići od drva
zvodnje, što provode muzeji
Hrvatskog zagorja u svojim muzejskim jedinicama u Kumrovcu
i Gornjoj Stubici. Program se
provodi u sklopu projekta Craftattract, koji od 2007. sufinancira Europska unija. U sklopu
projekta osnovan je i Centar za
tradicijske obrte i vještine, čiji
je zadatak brinuti o tradicijskim
obrtima i nematerijalnoj baštini.
U centru, u Kumrovcu stvorena je baza podataka u kojoj
se nalaze podatci o majstorima
proizvođačima dječjih igračka,
uz postojanje mogućnosti korištenja njihova znanja ne samo
u području istraživanja i muzejske prezentacije već i za potrebe
obrazovanja i suradnje s drugim
majstorima radi daljnjeg prenošenja znanja, ali i za potrebe turizma.
Značenje hrvatskih igračaka
od drva dobilo je i važnost ne
Igračke izrađene od drva i danas su prepoznatljiv
tradicijski proizvod Hrvatskog zagorja. Započele su
se izrađivati u malim seoskim obrtima, tijekom 19.
stoljeća, a u svojoj prvobitnoj formi izrade zadržale su
se sve do današnjih dana.
Zanimljive su i one koje se pomiču uz pomoć kotačića ili štapa
pričvršćenog za igračku, tu se radi o igračkama klepetaljkama u
obliku ptice ili leptira, klepeću dok ih dijete gura.
U prošlosti igračke od drva proizvodile su se u Prigorskom
selu Vidovec, zatim u selu Zelovo u Dalmatinskoj zagori, no tu se
više ne proizvode. Danas se ova stogodišnja tradicija uglavnom nastavlja u selima zagorskih općina Marija Bistrica i Gornja Stubica:
Bistrički Laz, Stubički Laz, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Tugonica i Turnišće. Potražnja za njima je velika, pa se prodaju uglavnom na sajmovima, crkvenim svečanostima, te u Mariji Bistrici.
Da bi se stoljetna tradicija sačuvala od zaborava provode se
posebni programi zaštite, dokumentiranja i revitalizacije proi-
Kovači od drva
Hrvatske tradicijske igračke
samo kod nas već i u svijetu. Nalaze se na listi zaštićenih dobara
nematerijalne baštine u registru republike Hrvatske, a od 2009.
na popisu su nematerijalnih dobara upisanih na Unescovom reprezentativnom popisu nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Svoj doprinos promicanju ovog dragocjenog segmenta narodnog stvaralaštva, dao je i Etnografski muzej u Zagrebu. U njemu
će se od 1. prosinca 2012. do 31. svibnja 2013. održavati izložba
pod nazivom Svijet igračaka. Dječje igračke bit će predstavljene
kroz nekoliko postava. Središnja izložba „Dječje igračke iz hrvatske baštine“, najvećim dijelom prikazuju predmete iz zbirke Etnografskog muzeja. Radi se o tradicijskim drvenim igračkama koje
su izrađivali stanovnici Hrvatskog zagorja i Dalmatinske zagore, te
igračke koje se i danas izrađuju u Hrvatskom zagorju. Uz to prikazuju se i filmovi snimljeni u selima Hrvatskog zagorja kojima se
predstavljaju majstori i njihove radionice u kojima nastaju igračke.
Izložene su i igračke iz fundusa muzeja, privatnih zbirki, te Muzeja
Zabawek i Zabawy iz Kielca u Poljskoj. U okolici Kielca u Poljskoj
i danas se izrađuju drvene igračke, treba naglasiti da proizvodnja
igračaka u ovoj zemlji datira još iz 18. stoljeća. Uz obrte njihovom
proizvodnjom bavile su se u Poljskoj i velike zadruge, i to uglavnom od 40. do 90. godina prošlog stoljeća. 
Djeca DV Sunčana u posjetu poučnoj
stazi i pilani Bliznec podno Medvednice
dječji kutak
Pripremili:
pedagoginja Dunja Dizdar
odgojiteljice: Suzana Holzinger,
Valentina Prišćan, Morana Selanec,
Marica Matajić, Ana Ivezić
P
ovodom mjeseca knjige, djeca DV „Sunčana“ iz skupina Suncokret, Medvjedić i Jabuka donosila su od kuće
slikovnice, priče i razne enciklopedije. U svakodnevnom
razgledavanju najviše su interesa pokazali iz tematike
šumskog svijeta, uz zanimljive komentare:
- Vidiš kako je šuma velika, ona ti može jako gorjeti, ne smijemo paliti vatru.
- Ako šumu ne čuvamo, nećemo disati.
- U takvoj se šumi možeš izgubiti, i teško će te naći, jer su
stabla visoka i mračna.
- Tu sigurno ima vukova, ja sam jednog vidio.
- U šumi žive opasne životinje.
Potaknuti dječjim razmišljanjima, započeli smo u sve tri skupine sa projektom „Šuma“. Cilj nam je bio proširiti znanje djece o
šumskoj flori i fauni, te ih osvijestiti o važnosti ekološkog očuvanja
i opstanka šumskog okoliša. Da bi djeca osim onih aktivnosti koje
smo provodili u vrtiću proširila znanje i vlastitim iskustvom, te
upoznala i doživjela čari šumskog svijeta, a zahvaljujući suradnji sa
djelatnicima Hrvatskih šuma u parku Medvednica, posjetili smo
poučnu šumsku stazu i pilanu Bliznec. Po dolasku, nas je dočekao
šumar, a djeca su zbog sličnog odijela mislila da je lovac i odmah
pitali gdje mu je puška, pa im je objasnio što on radi u šumi i
zašto, a što lovci. Okruženi jesenjim šumskim ugođajem djeca su
naučila što se u ovo i druga godišnja doba događa sa biljkama i
životinjama, tko se i kako o njima brine. Hodajući poučnom stazom djeca su bila zaokupljena šuštanjem otpalog lišća pod nogama
i žuborom bistre vode iz potoka. Pozorno su pratili sve fotografije
na panou uz stazu, a šumar im je objašnjavao koje vrste drveća i
ostalih biljaka i njihovih plodova rastu na Medvednici, koje su i
zašto zaštićene pa ih ne smijemo brati, te koje životinje mogu sresti
šećući šumom. I tako korak po korak, stigli smo i do same pilane,
gdje su gledali kratak film o njenoj povijesti, pa ih je zanimalo zašto ova pilana više ne pili drva, kako se radilo nekad, a kako danas.
Interesirali su ih i izloženi stari alati i način na koji se s njima može
obrađivati drvo. U prostoru pilane uz topli čaj i bojanje šumskih
motiva, vrijeme nam prošlo vrlo brzo. Puni dojmova oprostili smo
se od naših domaćina i dogovorili ponovni susret u proljeće u nekoj drugoj zelenoj i rascvjetaloj šumi. 
S
TKO ]E S NAMA U ŠUMICU?
tihovima, zagonetkama i prozom
GRIGORA VITEZA obilježavamo
suradnju koja nas raduje iz mjeseca
u mjesec, iz godine u godinu.
Zajedno pet godina – djeca i odgojiteljice DV „Sesvete“ iz Sesveta, DV „Josipdol“ iz
Josipdola , DV „Ivana Brlić Mažuranić“ iz
Slavonskog Broda i Škola pri bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.
Upoznali ste i DV „Didi“, a ovu godinu
upoznat ćete stvaralaštvo djece i odgojiteljica DV „Zapruđe“ iz Zagreba.
Luka Crnković, 5 god.
Dječji vrtić »JOSIPD O L «
Vrtićka starija odgojna skupina
»Mišići«
odgojiteljice:
Anita Blašković i Dijana Župan
Erik Bokulić, 6,3 g.
KAD BI DRVEĆE HODALO
Kad bi drveće hodalo
Šume bi se razilazile na sve strane.
Drveće bi hodalo
A mahale njihove grane.
Kad bi drveće hodalo,
I parkovi bi šetali nedjeljom sa šetačima,
A možda bi i zaigrali malo sa igračima.
Kad bi drveće hodalo
Među pticama bi došlo do velike pometnje,
Jer bi i gnijezda krenula u šetnju.
Kad bi drveće hodalo,
Ja bih pisao naranči sa juga,
Nek dođe kod moga bolesnog druga.
Nikola Kovačević,
5,6 godina
Priredila: Ljilja Ivković
KRISTIJAN TUĐA, 6 g.
Dječji vrtić »ZAPRU Ā E «
odgojiteljice:
Mirela Prpić i Marija Čančar
ORION OCVIREK, 5,5 g
ANTONIO GRAHOVAC, 6 g.
FILIP LOLIĆ 5,9 g.

Svake godine nešto novo i bolje

Transcription

Similar documents

PDF, 15034 kB

podzemne vode

Kolesarski krog po lokalni in regionalni cesti Lendava

Umjetnost s Baltika

Je li moguć suživot čovjeka i medvjeda?

- Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije

ANDOLJŠEK_rec_lek final - E

ŠUMARSKI LIST 4/1931

šumarski list 11-12/2004

ŠUMARSKI LIST 9/1922

šumarski list 11-12/2012

PDF - HŠD

##8=2,ENCIKLOPEDIJE,ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA

Nacionalna klasifikacija staništa RH (III. dopunjena verzija)

Bibliografija - Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije