šumarski list 11-12/2004

Transcription

ŠUMARSKI LIST
HRVATSKO
ŠUMARSKO
DRUŠTVO
UDC 630*
ISSN
0373-1332
CODEN
SULIAB
^
, . _ ^*» *» •
;-*.*...
GODINA CXXVIII
Zagreb
2004
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA
M O Ž E LI Š U M A ZAUSTAVITI B U J I C E I POPLAVE
Nedavna poplava i bujica u Šibeniku i Trogiru upozorila je kako nestankom šume, bilo
daje uništena požarom ili prenamjenom u urbani prostor, kamenolom, trajne nasade i dr.,
u budućnosti možemo očekivati sve više sličnih katastrofa.
Šumarska je struka još u 19. stoljeću spoznala značenje šume u prostoru Sredozemlja te
započela pošumljavati u Senjskoj dragi. U prostoru u kojemu je osnovana šuma prestale
su poplave i bujice, ublaženi su udari bure, pojavili se izvori pitke vode, a krajolik se
odjenuo u oku ugodno zeleno ruho. Već tada se dobro znalo kako je golema korist koju
okolišu pruža šuma.
Nedavno je u Zagrebu održan međunarodni znanstveni skup o značenju šume u sprje
čavanju erozije te o vodozaštitnoj ulozi šume. Održano je 26 referata u kojima je sudjelo
valo 56 autora i koautora. Skup je održan pod pokroviteljstvom našega Ministrastva u
organizaciji dvije IUFRO grupe, Akademije šumarskih znanosti, šumarskih fakulteta u
Zagrebu i Brnu te u suorganizaciji Hrvatskih šuma, Hrvatskoga šumarskoga društva,
Šumarskoga instituta Jastrebarsko i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u
Splitu. Na skupu su održali referate znanstvenici iz Hrvatske, Češke i Slovačke, i u više
referata je naglašena protuerozijska i protupopolavna uloga šume, iz kojih se može
zaključiti kako šuma u svojoj površini zaustavlja kišu koja neprekidno pada do
količine od 100 mm, a djelomično i do 150 mm (Kantor) te kako šikara bjelograbića
zaustavlja 98,8 % oborina (Topić i dr.). Naglašeno je kako se 45 % površine šuma u
Hrvatskoj nalazi na površinama koje su jako ugrožene erozijom (Pernar, N. i dr.), a
što se zasigurno odnosi na sve šume našega Sredozemlja.
Iz svega što znamo kao šumarska znanost i struka, može se zaključiti kako Šibenik i
Trogir ne bi bili poplavljeni da su izgorjele šumske površine bile pošumljene uz vođenje
smišljene politike odgovarajuće struke za sprječavanje erozije i bujica, kojoj i šumarstvo
plaća doprinos, te uz velike financijske teškoće njeguje te šume.
Šumarstvo već više od 100 godina čini sve što može kako bi održalo sadašnju šumu i
uzgojnim je postupcima pretvorilo u šumu sjemenjaču hrasta crnike u Eumediteranu i
hrasta medunca u Submediteranu, koje bi optimalno pružale sve ekološke, socijalne i ekološko-socijalne funkcije šume. U posljednje vrijeme gubi se u požarima sve više šuma ko
je se ne obnavljaju, što zasigurno vodi u česte katastrofe.
U nadi kako će glas struke i razuma ipak prevladati, svim čitateljima "Šumarskoga
lista " u ime Upravnoga odbora Hrvatskoga šumarskoga društva, koji predstavlja Savjet
časopisa, zatim predsjednika akademika Slavka Matica,
tehničkoga urednika Hranislava Jakovca,
dipl. ing. i u svoje osobno želim čestit Božić te uspješnu i u privatnom
životu sretnu 2005. godinu.
Prof. dr. se. Branimir Prpić
Naslovna stranica - Front page:
Polako, sunce pobjeđuje. Šetalište Golubinjak, Park šuma Golubinjak,
Šumariju Lokvs, Goraki kotar.
Slowly, the sun shines through. The Golubinjak trail, Golubinjak Park Forest,
Lokve Forest Office, Gorski Kotar.
(Foto: B. Grgurić)
Naklada 1780 primjeraka
UDK 630* (05):»54-02«/061.2
ISSN 0373-1332
CODEN SULIAB
ŠUMARSKI
LIST
Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva
Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Société forestière croate
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Mr. sc. Vladimir Bogati
Davor Butorac, dipl. ing.
Damir Delač, dipl. ing.
Mr. se. Josip Dundović
Ivan Đukić, dipl. ing.
Ivan Duvnjak, dipl. ing.
Dr. sc. Joso Gračan
Prof. dr. sc. Ivica Grbac
Ilija Gregorović, dipl. ing.
Uređivački savjet:
Dubravko Hodak, dipl. ing.
Dražen Husak, dipl. ing.
Mr. sc. Krunoslav Indir
Zvonko Kranjc, dipl. ing.
Herbert Krauthacker, dipl. ing.
Ivan Matasin, dipl. ing.
Prof dr. sc. Slavko Matić,
predsjednik
17. Boris Miler, dipl. ing.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Mr. sc. Ivan Pen tek
Prof. dr. sc. Branimir Prpić
Zvonko Rožić, dipl. ing.
DaliborTomljanović, dipl. ing.
Dr. sc. Vlado Topic
Berislav Vinaj, dipl. ing.
Oliver Vlainić, dipl. ing.
Prof. dr. sc. Joso Vukelić
Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima:
1. Šumski ekosustavi
Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja
Urednici znanstvenih grana:
Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i
biologija šuma
Prof. dr. sc. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana
šumskog drveća
Dr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje
šumskog drveća
Izv. prof. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija
Doc. dr. se. Marijan Grubešić, lovstvo
2. Uzgajanje šuma i hortikultura
Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja
Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo
Dr. sc. Vlado Topic, krške šume
Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode
3. Iskorišćivanje šuma
Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja
Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice
Izv. prof. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva
Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska
prerada drva
4. Zaštita šuma
Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja
Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija
Doc. dr. se. Boris Hrašovec, šumarska entomologija
Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari
5. Izmjera šuma i šumarska biometrika
Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, urednik područja
Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija
6. Uređivanje šuma
Doc. dr. se. Juro Cavlović, urednik područja
Izv. prof. dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i
šumarska ekonomika
Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u
šumarstvu
7. Šumarska politika
Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva,
bibliografija, staleške vijesti
Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,
općekorisne funkcije šuma
Članovi Uređivačkog odbora iz inozemstva
Prof. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina
Prof. dr. sc. Vjekoslav Glavač, Njemačka
Prof. dr. sc. Emil Klimo, Češka
Doc. dr. se. Boštjan Kosir, Slovenija
Glavni i odgovorni urednik- prof. dr. se. Branimir Prpić
Tehnički urednik- Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.
Lektor - Dijana Sekulić-Blažina
Dr. sc. Konrad Pintarić, prof, em., Bosna i Hercegovina
Prof. dr. sc. Milan Saniga, Slovačka
Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njemačka
Prof. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija
Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.
Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj,
Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama
zavisno o odluci uredništva.
Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.
Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list«
smatra se znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57. g.)
SADRŽAJ - CONTENTS
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 451 + 136 (001)
M a r g a l e t i ć , L: Dinamika populacija šumskih glodavaca u Hrvatskoj
Population Dinamics of Woodland Rodents in Croatia
UDK 630* 156 + 903 (001)
B e u k , D.: Gubici krupne divljači u spačvanskom bazenu kao posljedica agresije na Republiku Hrvatsku
Losses Within the Big Game Stock in The Spačva Basin as Consequence of the Agression
on the Republic of Croatia
UDK 630* 188 (001)
T r i n a j s t i ć , I.: Nomenklaturno-sintaksonomska analiza šuma obične breze
(Betula pendula Roth) u Hrvatskoj
Nomenclatural-Syntaxonomic Analysis of Silver Birch (Betula pendula Roth) Forests in Croatia
UDK 630* 303 + 308 (001)
Š p o r č i ć , M., I. M a r t i n i ć : Uslužni izvoditelji šumskih radova u Hrvatskoj
Forest Contractors in Croatia
UDK 630* 165 (001)
B a l l i a n , D.: Varijabilnost mikrosatelitne DNK u populacijama divlje trešnje
(Prunus avium L.) iz središnje Bosne
Microsatellite DNA Variability of Populations of Wild Cherry (Prunus Avium L.) from Central Bosnia
UDK 630* 363 (001)
P o r s i n s k y , T, A. P. B. K r p a n , I. S t a n k i ć : Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama
tvrdih i mekih listača - 4. dio: Okolišna pogodnost strojne sječe u prirodnim sastojinama
Efficiency of Mechanical Felling and Processing in Soft and Hardwood Broadleaved Stands
- Part 4: Environmental Suitability of Mechanical Felling in Natural Stands
UDK 630* 375 (001)
Z e č i ć , Ž., A. P. B. K r p a n , B. S t a n k i ć : Privlačenje oblovine traktorom Timberjack 240 C
iz oplodne sječe u uvjetima Šumarije Velika Pisanica
Skidding of Roundwood by Tractor Timberjack 240 C from Regeneration Felling
in Condition of Forest Office Velika Pisanica
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS
UDK 630* 652
R u b i n , G.: Procjena vrijednosti šuma - praktični pristup
Evaluations of Forests - Practical Access
UDK 630* 165
G r a č a n , J., D. Kajba, S. P e r i ć , M. I d ž o j t i ć , M. I v a n k o v i ć , H. M a r j a n o v i ć :
Program europski šumski genetski resursi (Euforgen)
Euforgen Forest Genetic Resources Programme Fourth Euforgen Steering Committee Meeting
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA: S t a r č e vi ć , T : Jeli farsa naša sudbina?
ZAŠTITA PRIRODE: A r a č , K.: Žutokljuni labud (Cygnus cygnus L.)
OBLJETNICE: K l e p a c , D.: Vrijednost Susmelovih znanstvenih istraživanja za uređivanje jelovih šuma
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI:
J a k o v a c , H . : Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina očuvanja i unapređenja
D u n d o v i ć , J.: 8. konferencija generalnih direktora srednjoeuropskih državnih šuma
AKTUALNO: H e s k i , T : Orezivanje grana-isplativ posao
I v a n č e v i ć , V : Otvoren "Krasnarski park", jedinstveni prirodni objekt na Velebitu
KNJIGE I ČASOPISI: F r k o v i ć , A.: Martić, D.: Bombelles - grofovska lovišta Varaždinske županije
G r o s p i ć , F.: Alberi e territorio
G r u b e š i ć , M . : Cerveny, J., P. Hell, J. Slamečka i kolektiv: Enciklopedija lovstva
F l o r i j a n č i ć , T : Osvrt na djelo g. Mlađana Vidovića, dipl. iur.
MEĐUNARODNA SURADNJA: Dundović, J., K. Žagar: Posjet mađarskim šumarima i termoenerg. na biomasu
IZLOŽBE: G r o s p i ć , F: Jesen u Lici-6. tradicionalna izložba
I v a n č c v i ć , V : U povodu prve-samostalne izložbe slika Marije Glavaš, dipl. ing. šum. u Krasnu
EKSKURZIJE: G r e g o r o v i ć , I.: Posjet bavarskim šumarima
G r o s p i ć, F.: Izlet u Istru Hrvatskoga šumarskog društva ogranak Zagreb
S c h r e i b e r , P . : Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split šumarima Istre
Harapin,M.: Ekskurzija Hrvatskoga entomološkog društva
IN MEMIORIAM: S c h r e i b e r , P.: Branimir Marinković (1911-2002)
I v a n č e v i ć , V: Luka Dunđer (1943 -2003)
Lončarić,A. Z.: Vlado Brezovac (1954 - 2003)
I v a n č e v i ć , V : Antun Dijanić (1944 - 2004)
Mrzljak, I.: Marijan Kvaternik(1925-2004)
Kolegice i kolege: Marina Margaletić rođena Conar (1969 - 2004)
Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora
599
609
627
633
649
655
671
679
689
700
701
702
704
707
708
710
711
713
715
717
719
721
722
724
725
728
733
734
735
737
738
739
740
UDK 630* 451 + 136 (001)
Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004), 599-607
DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
POPULATION DINAMICS OF WOODLAND RODENTS IN CROATIA
Josip MARGALETIĆ*
SAŽETAK: U razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine u kontinen
talnim šumama Hrvatske praćena je brojnost sitnih glodavaca na 17 lokaliteta
primjenom "Y" metode, metode minimalnoga kvadrata te metode linearnoga
transekta. Ukupno je ostvareno 27 598 klopka/noći. Ulovljena je 2 151 jedinka.
Na većini lokaliteta najzastupljenije vrste su bile Apodemus agrarius Pali.,
Clethrionomys glareolus Schr. i A. flavicollis Melch. U šumskoj zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris typicum R., u travnju 2003. godine, metodom li
nearne regresije (p = 0,05) izračunata je najmanja brojnost sitnih glodavaca
(N/ha = 11,63), a najveća u ožujku 2001. godine (N/ha = 82,03). Na istom lo
kalitetu "Y" metodom je u proljeće 2001. godine izračunata brojnost populaci
je sitnih glodavaca od N/ha=101,34. Utvrđeno je da na brojnost ovih sisavaca
značajno utječe urod šumskoga sjemena. Metodom linearnoga transekta u šu
mama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u listopadu 2000. godine zabilježene
su najveće prosječne vrijednosti ulova (44,70 %, lokalitet Velika Gorica) miše
va i voluharica u klopkama transekata, a u šumama obične bukve (Fagus sylvatica L.) u ožujku 2002. godine (58,70 % klopki, lokalitet Nova Gradiška).
Ključne
r ij e č i: sitni glodavci, dinamika populacije, šuma
UVOD - Introduction
U kontinentalnim šumama Hrvatske oštećenja na
šumskom sjemenu i mladim biljkama najčešće uzroku
ju sljedeće vrste sitnih glodavaca: prugasti poljski miš
{Apodemus agrarius Pali.), žutogrli šumski miš (A. fla
vicollis Melch.), šumski miš (A. sylvaticus L.), šumska
voluharica {Clethrionomys glareolus Schreib.), polj
ska voluharica {Microtus arvalis Pali.), livadna volu
harica (M. agrestis L.), vodeni voluhar (Arvicola terrestris L.) i podzemni voluharić (M. subterraneus de
Sel.)(Margaletić 1998).
Godine s blagim zimama, sušnim proljećem i ljetom
povoljne su za povećanje brojnosti ovih vrsta. Tada u
šumama mogu uzrokovati intenzivnija oštećenja na sje
menu i mladim biljkama (Jensen 1982, S o u t h e r n i
Lowe 1982, O k s a n e n 1983, A l i b h a i i Gipps
1985, F l o w e r d e w 1985, King 1985). U razdoblju
prenamnoženja miševi mogu potpuno uništiti urod žira
hrasta lužnjaka, te je stoga potrebno redovito provoditi
Doc. dr. se. Josip Margaletić, Šumarski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu, Zavod za zaštitu šuma i lovstvo, p.p. 422,
10002 Zagreb
kontrolu brojnosti njihovih populacija (De 1 any 1974,
Spaić i G l a v a š 1988). Kontinuiranim praćenjem
moguće je spriječiti njihovo štetno djelovanje na prirod
ni pomladak, sjeme, sadnice, te širenje pojedinih zoonoza (trihineloza, leptospiroza, krpeljni eneefalitis, lyme
borelioza, heinoiagijska groznica s bubrežnim sindro
mom i dr.). Sirenje zoonoza ponekad se odvija izuzetno
brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike
pokretljivosti i rasprostranjenosti i činjenice da lako do
laze u dodir s čovjekom te domaćim i divljim životinja
ma (Mi las i dr. 2002).
U posljednjih nekoliko godina u šumarstvu Hrvat
ske na većem broju lokaliteta zabilježena je povećana
brojnost ovih životinja, pa su se poduzele mjere zaštite
na površinama od nekoliko tisuća hektara ( M a r g a l e
tić i dr. 2002). Najveći intenzitet šteta na šumskom
sjemenu i mladim biljkama zabilježen je u šumama
hrasta lužnjaka(Margaletić 1998). Štete su izražene
u ublihu giiruliiiu lucliijitug intuiiLiitctu nu čiru lnuatu
lužnjaka, kitnjaka i cera te na korijenu i donjim dijelo
vima stabljike (Fraxinus angustifolia, Q. robur, Salix
spp., Populus spp. i si.).
599
.1. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004), 599-607
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area
U razdoblju od rujna 1999. do lipnja 2003. godine
provedena su istraživanja dinamike populacija sitnih
glodavaca na 17 lokaliteta (slika 1). Istraživanja su po
lokalitetima obavljena u sljedećim šumskim zajednica
ma: Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum
remotae Ht. (Vrbanja, Otok, Cerna, Vinkovci, Gunja,
Stara Gradiška, Nova Gradiška, Nova Kapela, Popovača, Sisak, Slavonski Brod), Genisto elatae-Quercetum
roboris caricetosum brizoides Ht. (Karlovac, Velika
Gorica), Carpino betuli-Quercetum roboris typicum R.
(Velika Gorica, Zagreb, Karlovac, Kutina, Popovača),
Carpino betuli—Quercetum roboris fagetosum R. (Veli
ka Gorica), Carpino betuli-Quercetum roboris quercetosum cerris (Kutjevo), Carici pilosae-Fagetum
sylvaticae Pel. (Kutina), Epimedio-Carpinetum
betuli /Ht./
Borh. (Kutina), Leucoio-Fraxinetum
angustipholiae
Glav. (Nova Kapela, Popovača),
Frangulo-Alnetum
glutinosae R. (Nova Kapela) i Luzulo-Fagetum sylvaticae Maus. (Okučani, Nova Gradiška).
Slika 1. Lokaliteti istraživanja dinamike populacija sitnih glodavaca u Hrvatskoj u razdoblju od rujna
1999. do lipnja 2003. godine
Fig. 1 Research sites of small rodent population dynamics in Croatia in the periodfrom September
1999 to June 2003
M E T O D E ISTRAŽIVANJA
Za određivanje apsolutne brojnosti populacija sit
nih glodavaca uzorkovanje jedinki je obavljeno "Y"metodom i metodom minimalnoga kvadrata. Ove su
metode istražene i opisane u literaturi ( P e l i k a n 1971,
Z e j d a i H o l i š o v a 1971, K o v a č i ć 1988, K i r k l a n d i dr. 1990, T r i l a r 1991, Z u k a l i G a i s l e r
1992, K i r k l a n d i S h e p p a r d 1994). Relativne vri
jednosti brojnosti populacija ovih sisavaca određivane
su metodom linearnoga transekta. Determinacija živo
tinja obavljena je po N i e t h a m e r i K r a p p (1978,
600
Methods of the research
1982). "Y"- metoda i metoda minimalnoga kvadrata
primijenjene su na lokalitetu Velika Gorica. Uzorak
ulovljenih životinja statistički je obrađen metodom li
nearne regresije. Metoda linearnoga transekta se zbog
svoje jednostavnosti te brze računske obrade podataka
često koristi u šumarskoj praksi u Hrvatskoj ( M a r g a
l e t i ć 2003). Primijenjena je na svih 17 lokaliteta. Na
svakom je lokalitetu u jednoj sezoni izlova postavljeno
nekoliko lovnih transekata (4-18).
J. Margalelić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results
"Y"-metodom praćena je brojnost populacije sitnih
glodavaca u subasocijacijama Carpino betuli-Quercetum roboris typicum i Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum (slika 2).
Studeni
November
2000.
Ožujak
March
2000.
D Carpino betuli - Quercetum roboris typicum
D Carpino betuli - Quercetum roboris fagetosum
Neparametarskim testom Kolmogorov-Smirnov, iz
među opažanih vrijednosti u sva četiri razdoblja osmatranja utvrđeno je da ne postoji statistički značajna raz
lika u brojnosti sitnih glodavaca između istraživanih
subasocijacija.
Metoda minimalnoga kvadrata primijenjena je u
šumskoj zajednici Carpino betuli-Quercetum roboris
typicum. Dinamika ulova sitnih glodavaca po vrstama i
sezonama uzorkovanja prikazana je u Tablici 1.
Slika 2. Brojnost sitnih glodavaca izračunata "Y"-metodom na lo
kalitetu Velika Gorica u šumskim zajednicama Carpino
betuli-Quercetum roboris typicum (N/hal) i Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum (N/ha~)
Fig. 2 The number of small rodents (N/ha) calculated by "Y"method on the site Velika Gorica in subassociations Car
pino betuli-Quercetum roboris typicum and Carpino betuli-Quercetum roboris fagetosum
Tablica 1. Ulov sitnih glodavaca (N) metodom minimalnoga kvadrata po vrstama i sezonama uzorkovanja na lokalitetu
Velika Gorica
Table 1 A small rodent catch (N) by a standard minimum method according to species and sampling seasons at the site
Velika Gorica
Sezona izlova
The season of the catch
Veljača February 2000
Studeni November 2000
Ožujak March 2001
Listopad October 2001
Ožujak March 2002
Studeni November 2002
Travanj April 2003
Ukupno Total (N)
Clethrionomys
glareolus (N)
4
25
43
16
9
12
8
117
Vrsta sitnih glodavaca
Small rodent type
Apodemus
Apodemus
Apodemus
flavicollis (N) sylvaticus (N) agrarius (N)
2
7
5
11
22
3
18
5
28
1
9
3
1
1
5
3
2
10
3
6
84
36
15
Najviše jedinki ulovljeno je u ožujku 2001. godine
(N = 87). Najbrojnija vrsta tijekom istraživanja bila je
C. glareolus (45,17 % uzorka). Rezultati brojnosti po
pulacija glodavaca na površini od jednoga hektara
(N/ha) izračunati su metodom linearne regresije i pri
kazani na slici 3.
Slika 3. Brojnost sitnih glodavaca po sezonama uzorkovanja na
pokusnoj plohi (N/p) i na površini od jednog hektara
(N/ha) izračunata metodom linearne regresije (p = 0,05)
Fig. 3 The numerousness of all the species of small rodents
according to sampling seasons on the experimental plot
(N/p) and on the area of one hectare (N/ha) calculated by
a linear regression method (p = 0.05)
II
CD g
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Veljača
Studeni Ožujak
February November March
2001.
2000. '
2000.
Micro tus
agrestis (N)
1
3
1
2
7
Listopad
October
2001.
< )/ujak
March
2002.
Ukupno
Total (N)
18
62
87
30
16
29
17
259
Studeni Travanj
No vein ber A p r i I
2002.
2003.
Sezona izlova - The season of the catch
601
Šumarski list hr. 11-12. CXXVIII (2004), 599-607
J. Margaletić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
Metoda linearnoga transekta najčešće je primjenji
vana metoda praćenja brojnosti populacije sitnih gloda
vaca u razdoblju istraživanja. U 63 izlova postavljeno je
i analizirano 470 transekata. Ukupno je primjenom spo
menute tri metode na svim lokalitetima ostvareno
27 598 klopka/noći, te je ulovljena i determinirana
2 151 jedinka sitnih glodavaca. Prikaz dominantnosti pojedinih vrsta po broju izlova metodom linearnoga tran
sekta na svim lokalitetima vidljiv je na slici 4.
Promjenjivost brojnosti populacije sitnih glodavaca
u višegodišnjem razdoblju (od rujna 1999. do ožujka
2002. godine) dokazana je na primjeru rezultata ulova
provedenog u šumama hrasta lužnjaka na lokalitetu
Velika Gorica (slika 6).
44,7
45-
44,17
40O. ~
o 5
D.-S
TO
"r-
>l
/
3530
24,41
25-
18,38
20-
F- 3
12,77
15-
7,42
e=i
6.26
10
0-
CP k
i
Rujan Listopad Ožujak
September October March
1999.
1999.
2000.
Lipanj
June
2000.
4,06
khJ
5i
Listopad Ožujak Listopad Ožujak
October March October March
2000.
2001.
2001.
2002.
Slika 6. Relativna brojnost sitnih glodavaca na lokalitetu Velika
Gorica u razdoblju od rujna 1999. do ožujka 2002. godine
(šume hrasta lužnjaka)
Fig. 6 The relative number of small rodents at the site Velika
Gorica in the period from September 1999 to March 2002
(pedunculate oak forests)
Vrste - Species
Slika 4. Dominantnost pojedinih vrsta po broju izlova na svim
lokalitetima
Fig. 4 The dominance of certain individuals per
hunting
numbers of the catch on all the sites
Na slici 5. prikazane su srednje vrijednosti postotka
okupiranih klopki lovnih transekata (relativna brojnost
populacije) u sezonama izlova.
Na slici 7. prikazane su srednje vrijednosti ulova
sitnih glodavaca po sezonama u različitim šumskim
zajednicama na području lokaliteta Nova Gradiška.
60
58.7
u &>
'3 2
50
3 -Q
34,96
40
9 *a
ti
20
30
i o
15
o
*
21,55
Ml
8.72
10
78
6,38
Ožujak
March
2000.
10
>
^
o\o
\^
©\o
^
o\o
^
o\o
&
o\o
<y
o\o
1
Relativna brojnost populacije
The relative population density
Slika 5. Srednje vrijednosti postotka okupiranih klopki lovnih
transekata tijekom izlova
Fig. 5 The average values of percentage of occupied traps in
hunting transect during hunting period
602
4,31 5,14
Listopad
October
2000.
•
o\o
32,!
26,59
tf-a
Travanj
April
2001.
Listopad
October
2001.
Ožujak
March
2002.
Rujan
September
2002.
Sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
Forestry of pedunculate oak (Q. robur L.)
• Sastojine obične bukve (Fagus sylvatica L.)
Forestry of common beech (F. sylvatica L.)
Slika 7. Relativna brojnost sitnih glodavaca na lokalitetu Nova
Gradiška u razdoblju od ožujka 2000. do rujna 2002.
godine (šume hrasta lužnjaka i šume obične bukve)
Fig. 7 The relative small rodent number at the site Nova
Gradiška in the period from March 2000 to September
2002 (pedunculate oak forests and common beech forests)
Na svim lokalitetima analiziran je ulov glodavaca
prema ponuđenim mamcima, te po sezonama uzorkovanja. Tako je npr. u tablici 2. prikazan broj ulovljenih
jedinki po vrstama i sezonama uzorkovanja na lokalite
tu Kutjevo.
Tablica 2. Ulov sitnih glodavaca na području Šumarije "Kutjevo" (Gospodarska jedinica "Južna Krndija I /Kutjevačka/")
i u rasadniku "Hajderovac" prema dinamici uzorkovanja i vrstama
Table 2 The small rodent catch in the Management Unit "Južna Krndija I (Kutjevačka) " and the nursery
"Hajderovac " according to the sampling dynamics and species
Vrsta sitnih glodavaca
A small rodent type
A. agrarius
A. flavicollis
A. sylvaticus
C. glareolus
Ukupno Total (N)
Broj ulovljenih jedinki - Number of caught individuals (N)
Prvi izlov
Drugi izlov
Treći izlov
Četvrti izlov
First catch
Second catch
Third catch
Fourth catch
30.09.-03.10. 1999. 02.11.-05.11. 1999. 04.01.-07.01.2000. 29.02.-03.03.2000.
9
10
7
4
3
1
1
0
4
5
1
1
1
1
1
1
17
17
10
6
Ukupno
Total (N)
30
5
11
4
50
RASPRAVA - Discussion
Miševi i voluharice imaju izrazito visok biološki
potencijal. Pojedine vrste sitnih glodavaca većinom se
razmnožavaju tijekom toplih ljetnih mjeseci, druge u
rano proljeće i jesen, a ima i onih vrsta na čiju repro
dukciju vanjska temperatura nema većeg utjecaja
(B r o n s o n 1979). Gustoća populacije pojedinih vrsta
sitnih glodavaca mijenja se tijekom jedne ili više godina (G1 i w i c z 1980). U višegodišnjem razdoblju mogu
nastupiti povremeni kalamiteti populacija ovih sisava
ca, kada oni mogu uzrokovati štete u šumskim sastojinama, koje tada obično poprimaju razmjere pravih ka
tastrofa ( G l i w i c z 1980, Lund 1988). U godinama
povećane brojnosti populacije sitnih glodavaca šumar
ska operativa u Hrvatskoj provodi mjere zaštite radi
sprječavanja nastanka šteta na mladim biljkama i šum
skom sjemenu koje je važan dio u ishrani glodavaca
( H o l i š o v a i O b r t e l 1979).
Redovitim praćenjem dinamike populacija ovih
sisavaca moguće je pravovremeno pristupiti suzbijanju
povećane im brojnosti, a u cilju sprječavanja nastanka
spomenutih šteta. "Y"-metodom je utvrđeno da je na
lokalitetu Velika Gorica najmanja brojnost miševa i
voluharica bila u veljači 2000. g. (N/hal = 13,91;
N/ha2 = 16,79), dok su najveće vrijednosti na istom lo
kalitetu zabilježene u ožujku 2001. g. (N/hal = 91,75;
N/ha2 = 101,34). Proljetna brojnost populacije bila je u
veljači 2000. godine (N/hal = 13,91 i N/ha2 = 16,79)
manja nego li u jesen iste godine (N/hal = 39,91 i
N/ha2 = 43,13), što odgovara dosadašnjim istraživanji
ma dinamike populacija ovih sisavaca u nizinskim
šumama Hrvatske (Vrane š 1972, K o v a č i ć 1988,
G l a v a š i dr. 1996, M a r g a l e t i ć 1998). U proljeće
2001. godine u obje istraživane šumske zajednice broj
nost sitnih glodavaca je bila vrlo velika za to doba go
dine (slika 2) (Jensen 1982, C l a r k e 1985).
Slične vrijednosti za istu sezonu izlova (proljeće
2001) dobivene su i metodom linearne regresije kojom
je na istom lokalitetu (Velika Gorica) izračunata broj
nost sitnih glodavaca u vrijednosti od N/ha = 82,08.
Najmanja brojnost utvrđena je u travnju 2003. godine
(N/ha = 11,63), a najveća u ožujku 2001. godine
(N/ha = 82,08). Male vrijednosti za brojnost populacije
izračunate su i u veljači 2000. godine (N/ha = 13,20) te
u ožujku 2002. godine (N/ha =14,01) (slika 3).
Smatra se daje u ožujku 2001. godine uzrok viso
koj brojnosti populacije sitnih glodavaca obilan urod
žira hrasta lužnjaka na istraživanom lokalitetu ujesen
2000. godine, te blaga zima 2000/01. godine. Tijekom
istraživanja "Y"-metoda pokazala je vrlo dobre rezul
tate u određivanju zastupljenosti pojedinih vrsta sitnih
glodavaca. Ovom je metodom utvrđeno da se u listo
padu 2001. godine broj životinja po jedinici površine
(N/ha = 33,77) smanjio 2-3 puta u odnosu na ožujak
iste godine (slika 3). Smatra se daje na smanjenje broj
nosti značajno utjecao izostanak uroda žira hrasta luž
njaka ujesen 2001. Ukoliko se analizira zastupljenost
pojedinih vrsta među ulovljenim jedinkama u razdo
blju istraživanja, može se zaključiti da su najbrojnije
vrste bile C. glareolus i A. flavicollis (Tablica 1). Broj
nost populacija svih vrsta zajedno slijedi dinamiku po
pulacije dominantne vrste. Dominantnost vrste djelomi
čno ovisi i o tipu staništa na kojem se obavlja izlov
(Vraneš 1972). Čimbenici koji utječu na izbor staništa
pojedine vrste sitnog glodavca su količina svjetla u don
jim slojevima sastojine, razina podzemne vode te raz
doblje trajanja poplava (B uj a 1 s k a 1981). C. glareolus
najčešće obitava na rubovima sastojina i na šumskim te
renima bogatih slojem grmlja, dok A. flavicollis preteži
to nastanjuje manje vlažne terene sa slabije razvijenim
slojem grmlja i velikom količinom listinca.
603
Da brojnost populacije sitnih glodavaca značajno
ovisi o urodu šumskog sjemena potvrdili su i rezultati
istraživanja u šumama hrasta lužnjaka i obične bukve
metodom linearnog transekta. Ujesen 2000. godine u
cijelom arealu hrasta lužnjaka u Hrvatskoj urod je žira
bio obilan.
A. agrarius je bila najbrojnija vrsta u većini izlova i
to posebice u jesen 1999. te u proljeće, ljeto i jesen
2000. godine. Rezultat se može objasniti činjenicom da
su istraživane sastojine graničile s poljoprivrednim po
vršinama. Za ovu vrstu karakteristično je da za vrijeme
vegetacijskog razdoblja najčešće obitava na poljopri
vrednim površinama. Ujesen migrira u šumu (Flow e r d e w i G a r d n e r 1978,Gliwicz 1980). Iako u
jesen 1999. godine na području istočnog dijela Hrvat
ske (lokaliteti Vinkovci, Gunja, Vrbanja) nije bilo uro
da žira hrasta lužnjaka, povećana brojnost sitnih gloda
vaca povezuje se s bogatim urodom žira ujesen 1998.
godine, te povoljnim klimatskim parametrima tijekom
proljeća i ljeta 1999. godine. Ujesen 1999. godine na
ova tri lokaliteta zabilježene su štete na mladim biljka
ma hrasta lužnjaka (pregrizen korijen 1—4 cm ispod po
vršine tla). U svrhu sprječavanja šteta većega obima, u
kasnu jesen 1999. godine na ova tri lokaliteta poduzete
su mjere suzbijanja miševa i voluharica primjenom
preparata Faciron forte®, što je rezultiralo znatnim
smanjenjem populacije glodavaca.
Nakon obilnog uroda žira hrasta lužnjaka u jesen
2000. godine te blage i suhe zime 2000/01. na području
Hrvatske, brojnost sitnih glodavaca je na većini lokali
teta u proljeće 2001. godine bila veća nego li je to uobi
čajeno za to doba godine (Jensen 1982, C l a r k e
1985). Daje dinamika populacije miševa i voluharica u
korelaciji s produkcijom šumskog sjemena te klimat
skim prilikama, pokazuju i rezultati kontrole brojnosti
glodavaca provedenih u svibnju 2003. godine na loka
litetima Nova Kapela, Slavonski Brod, Cerna i Otok,
kada je postotak klopki pojedinih transekata sa zabilje
ženim ulovom iznosio i do 42,28 %. U šumama su do
minirale vrste A. sylvaticus iA.flavicollis, te M. arvalis
uz rub šume na nasipu uz rijeku Savu. Ovakvi rezultati
povezuju se sa srednje bogatim urodom žira hrasta luž
njaka ujesen 2002. godine u istočnom i središnjem di
jelu njegovog areala u Hrvatskoj, te vrlo slabim uro
dom u njegovom zapadnom dijelu. Proljeće 2003. go
dine zabilježeno je kao vrlo toplo, osobito veljača, što
je utjecalo na intenzitet razmnožavanja ovih sisavaca.
U prilog tvrdnji da dinamika populacije sitnih glo
davaca šumskih ekosustava bitno ovisi o kvaliteti uro
da šumskoga sjemena, idu i rezultati praćenja brojnosti
na lokalitetu Nova Gradiška (slika 7), gdje se dobiveni
rezultati relativne brojnosti glodavaca značajno razli
kuju u jednoj sezoni za dva različita tipa staništa. Su
protno slabom urodu žira hrasta lužnjaka u jesen 2001.
godine produkcija bukovog sjemena bila je iznimno
604
bogata. Taj se urod na području Hrvatske smatra jed
nim od najobilnijih uroda u višegodišnjem razdoblju.
Dok su na lokalitetu Nova Gradiška u listopadu 2001.
godine u lužnjakovim šumama srednje vrijednosti ulo
va sitnih glodavaca zabilježene najviše u 5,14 % klopki
lovnih transekata, na istom lokalitetu je istovremeno,
ali u bukovoj šumi, zabilježen ulov i do 34,96 % klop
ki. Zima 2001/02. bila je povoljna za razvoj populacije
glodavaca, stoje utjecalo na povećanje ulova u prolje
će 2002. godine. U ožujku 2002. godine zabilježena je
u bukovim šumama najveća prisutnost miševa i volu
harica u promatranom razdoblju od rujna 1999. do lip
nja 2003. godine. Tada su zabilježeni ulovi i do 72 %
klopki pojedinih transekata. Srednja vrijednost okupi
ranih klopki jedinkama za tu sezonu iznosila je 58,7 %.
Iako je urod bukovoga sjemena izostao u jesen 2002.
godine, smatra se da su povoljne klimatske prilike tije
kom proljeća i ljeta 2002. godine rezultirali daje sred
nja vrijednost okupiranih klopki iznosila 32,88 %.
U ljeto i jesen 2000. godine na lokalitetu Kutina
praćena je brojnost sitnih glodavaca u šumama i
zatvorenim objektima državnog lovišta "Garjevica"
(br. VII/4). Tada je zabilježena povećana brojnost vrste
Mus musculus u zatvorenim objektima (skladišta hra
ne, staja za košute). Postotak klopki s ulovom iznosio
je tada i do 39,47. U transektima postavljenim u okol
nim šumskim sastojinama zabilježen je vrlo mali ulov
glodavaca s A. flavicollis kao najbrojnijom vrstom.
Na lokalitetu Kutjevo broj ulovljenih jedinki bio je
najveći ujesen 1999. godine (prvi i drugi izlov) dok se
tijekom zime 2000. godine ta vrijednost neprestano
smanjivala (treći i četvrti izlov) (Tablica 2). Rezultati
brojnosti populacija po lovnim transektima bitno su se
razlikovali tijekom jednog izlaska, što se tumači razli
kom u odabiru glodavaca prema pojedinoj vrsti mamca.
Dominantna vrsta u razdoblju izlova je bila A. agrarius
što se može objasniti činjenicom da rasadnik i sastojina
graniče s poljoprivrednim površinama. Uz A. agrarius
utvrđene su i sljedeće vrste: A. flavicollis, A. sylvaticus
i C. glareolus. Pri drugom izlovu dominantna vrsta bila
je A. sylvaticus. Ova vrsta češće obilazi neobrasle
površine od šumske vegetacije nego ostale vrste iz
istoga roda (Jiides 1979, M o n t g o m e r y 1980a,b,c,
G i p p s 1981).
J. Margalelić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
ZAKLJUČCI - Conclusions
Glavni zadatak šumarske struke je da štiti prirodnu
strukturu šume, te omogući prirodnu obnovu, potrajnost, biološku raznolikost i stabilnost. Praćenje dina
mike populacija vrsta sitnih glodavaca od bitne je važ
nosti za uspješno provođenje mjera i metoda suvreme
ne zaštite šuma. Analizom strukture populacija poje
dinih vrsta te utvrđivanjem intenziteta nastalih šteta na
sjemenu i mladim biljkama, donose se zaključci i pre
poručuju mjere zaštite kako bi se umanjila njihova štet
nost u šumskim ekosustavima. Promjenljivost brojno
sti populacija sitnih glodavaca tijekom jedne godine i u
višegodišnjem razdoblju dokazana je i u ovim istraži
vanjima. Na većini lokaliteta najzastupljenije su bile
sljedeće vrste: A. agrarius, A. flavicollis i C. glareolus.
Utvrđeno je da brojnost populacije sitnih glodavaca
značajno ovisi o urodu šumskog sjemena. U šumama
hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u transektima je za
bilježen ulov miševa i voluharica najviše do 54,37 %
klopki (listopad 1999. godine), a u šumama obične
bukve (Fagus sylvatica L.) i do 72,00 % klopki (ožujak
2002. godine). Redovito praćenje populacija sitnih glo
davaca na terenu rezultira pravovremenim predviđa
njem razdoblja u kojem bi moglo nastupiti prenamnoženje ( B a u m l e r i dr. 1983).
Zbog povoljnih ekoloških čimbenika kojima su glodavci bili izloženi u određenom razdoblju (jesen 1999.
i 2000., te proljeće 2001. i 2002. godine) pojavili su se
u velikom broju. Šumarska operativa poduzela je u
jesen 1999. god. na nekoliko lokaliteta mjere zaštite
(Vinkovci, Vrbanja, Gunja), stoje uzrokovalo smanje
nje populacije sitnih glodavaca. Čestim oštećivanjem
sjemena i mladih biljaka glodavci otežavaju obnovu
šuma, a samim tim i potrajnost gospodarenja. U sastojinama u kojima nema kvalitetne obnove i potrajnog
gospodarenja smanjuje im se vitalnost i kvaliteta, a sa
mim tim i općekorisne funkcije. Za održavanje prirod
ne ravnoteže u šumskim ekosustavima važno je stoga
trajno pratiti dinamiku populacija sitnih glodavaca, nji
hovu zaraženost mikroorganizmima i parazitima, te na
temelju dobivenih rezultata pravovremeno poduzeti
mjere zaštite u svrhu zaštite zdravlja ljudi, domaćih i
divljih životinja. Financijska sredstva koja se izdvajaju
za kemijsko suzbijanje glodavaca u šumama Hrvatske
znatna su. Redovitim praćenjem dinamike populacije
sitnih sisavaca racionaliziraju se troškovi zaštite i ob
nove šuma te smanjuje negativan utjecaj kemijskih
sredstava na ostalu faunu šume. U tom smislu redovita
kontrola brojnosti populacija sitnih glodavaca može
biti prilog zaštiti i očuvanju prirodnih šumskih ekosus
tava, koji su obitavališta brojnim biljnim i životinjskim
vrstama i stoga imaju važnu općekorisnu vrijednost.
LITERATURA
A l i b h a i , S.K. & J.H.W. Gipps, 1985: The population
dinamics of bank voles. Symposia of the zoolog
ical Society of London, 55: 277-313.
B a u m l e r , W., H. F u h r m a n n , G . L i c h t e n w a l d ,
R. M o r i g l , &A. W a g n e r , 1983: Erfahrungen
mit verschiedenen Kodermitteln und unterschiedlicher Ausbringung-stechnik zur Bekampfung forstschadlicher Wuhlmause. Anz. Schadlingskde., Pflan-zenschutz, Umweltschutz, 61
(3): 3-5.
B r o n s o n , F.H., 1979: The role of priming pheromones in mammalian reproductive strategies.
In: Ritter, F.J. (ed.), Chemical Ecology. Odour
Communication in Animals, 97-104.
B u j a l s k a , G., 1981: Formation of seks structure in
populations of bank vole {Clethrionomys glare
olus Schreber 1780). Wiad. Ekol., 27: 37-48.
D e l a n y , M.J., 1974: The ecology of small mammals.
Studies in biology, 51 Edward Arnold, London,
60 str.
F l o w e r d e w , J.R. & G. G a r d n e r , 1978: Small ro
dent populations and food supply in a Derbshire
ashwood. J. Anim. Ecol., 47: 725-740.
- References
F l o w e r d e w , J.R., 1985: The population dinamics of
wood mice and yellow-necked mice. Symposia
of the zoological Society of London, 55:
315-338.
G i p p s , J.H.W., 1981: Behavior of bank voles, Cle
thrionomys glareolus, in the field. Journal of
Mammology, 62: 382-384.
G l a v a š , M., J. M a r g a l e t i ć , B . H r a š o v e c , & D .
D i m i n i ć , 1996: Mišoliki glodavci, štete i suz
bijanje u nizinskim šumama. U: Sever, S., (ur.),
Zaštita šuma i pridobivanje drva, 7-10.
G l i w i c z , J., 1980: Ecological aspect of synurbanization of the striped field mouse, Apodemus agrar
ius. Wiadomosci Ekologiczne, 26: 117-124.
H o l i š o v a , V. & R. O b r t e l , 1979: The food eaten
by Clethrionomys glareolus in spruce monocul
ture. Folia zool., 28: 219-230.
J e n s e n , T.S., 1982: Seed production and out breaks
of non-cyclic rodent populations in deciduous
forests. Oecologia, 54: 184-192.
J i i d e s , U., 1979: Ecological studies of the wood
mouse (Apodemus sylvaticus Linne, 1758) and
the yellow-necked mouse (Apodemus flavicollis
605
Melchior, 1834) in the region of Kiel (Schleswig-Holstein). I. Population density, weight
changes, annual reproduction cycle, biological
population parameters. Zeitschrift fur Saugetierkunde, 44: 81-95.
K i n g , CM., 1985: Interactions between woodland
rodents and their predators. Symp. Zool. Soc.
Lond., 55:219-247.
K i r k l a n d , G.L., P.M. K r i m , & C.A. K l i n e d i s t ,
1990: Proposit standard protocol for sampling of
small mammals. Priv. Publ. Shippensburg,
72-87.
K i r k l a n d , G.L. & PK. S h e p p a r d , 1994: Proposed
standard protocol for sampling small mammal
communities. In: Merrit, J.F., G.L. Kirkland, &
R.K. Rose, (eds.), Advances in the biology of
shrews. Spec. Publ., 18: 277-283.
K o v a č i ć , D., 1988: Biologija populacije malih sisa
vaca u poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Ma
gistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakul
tet Sveučilišta u Zagrebu, 178 str.
L u n d , M., 1988: Rodent problems in Europe. In: Prakash, I. (ed.), Rodent Pest Management, CRC
Press, Inc. Boca Raton, 29-38.
M a r g a l e t i ć , J., 1998: Rodents and their harmful
effects on Turopoljski lug (Turopolje Grove)
and on Croatian forests. Glasnik za šumske po
kuse, 35:143-189.
M a r g a l e t i ć , J., M. G l a v a š , & W. B a u m l e r ,
2002: The development of mice and voles in an
oak forest with a surplus acorns. Anzeiger fur
Schadlingskunde / Journal of Pest Science, 75
(4): 95-98.
M a r g a l e t i ć , J., M. G l a v a š , & K. P a v i ć , 2003:
Brojnost glodavaca i njihova štetnost u GJ "Juž
na Krndija I (Kutjevačka)" i u rasadniku "Hajderovac". Šumarski list, 127 (3-4): 99-107.
M i l a s , Z., N. T u r k , V. S t a r e š i n a , J. M a r g a l e
t i ć ^ . S l a v i c a , D. Ž i v k o v i ć , &Z. M o d
ri ć, 2002: The role of myomorphous mammals
as reservoirs of leptospira in the pedunculate oak
forests of Croatia. Veterinarski arhiv, 72 (3):
119-129.
M o n t g o m e r y , W.I., 1980a: Spatial organization in
sympatric populations of Apodemus sylvaticus
and A. flavicollis (Rodentia, Muridae). Journal
of Zoology, 192:379^101.
M o n t g o m e r y , W.I., 1980b: The use of arboreal run
ways by the woodland rodents, Apodemus syl
vaticus (L.), A. flavicollis (Melchior) and Clethrionomys glareolus (Schreber). Mammal Re
view, 10:189-195.
606
Šumarski list br. 11-12, CXXV111 (2004). 599-607
M o n t g o m e r y , W.I., 1980c: Population structure
and dynamics of sympatric Apodemus species
(Rodentia, Muridae). Journal of Zoology, 192:
351-377.
N i e t h a m e r , J. & F. K r a p p , 1978: Handbuch der
Saugetiere Europas: Nagetiere 1/1. Akad. Verlag
Wiesbaden, 1:281-381.
N i e t h a m e r , J. & F. K r a p p , 1982: Handbuch der
Saugetiere Europas: Nagetiere 2/1. Akad. Verlag
Wiesbaden, 2 : 5 1 ^ 9 1 .
O k s a n e n , T, 1983: Prey cacheing in the hunting
strategy of small mustelids. Ann. Zool. Fenn.,
174:197-199.
P e l i k a n , J., 1971: Calculated densities of small
mammals in relation to quadrat size. Ann. Zool.
Fenn., 8: 3-6.
S o u t h e r n , H.N. & V.P.W. L o w e , 1982: Predation
by tawny owls (Strix aluca) on Bank voles
(Clethrionomys glareolus) and wood mice {Apo
demus sylvaticus). J. Zool., 198: 83-102.
S p a i ć , I. & M. G l a v a š , 1988: Uzročnici šteta na
hrastu lužnjaku u Jugoslaviji. Glas.šum.pokuse,
24:199-225.
Tr i 1 ar, T., 1991: Populacijska gostota, biomasa in reprodukcija malih sesalcev v dinarskem bukovojelovom gozdu na Snežniku v letih 1988 do
1990. Magistarska naloga. Univerza v Ljubljani,
Biotehniška fakulteta, Oddelek za biologio, Lju
bljana, 12-16.
V r a n e š , M., 1972: Frekvencija malih sisavaca na su
hom i poplavnom staništu hrastove šume kod
Petrijevaca. Magistarski rad, Zagreb, 95 str.
Z e j d a , J. & V Ho li s o v a , 1971: Quadrat size and
the prebaiting effect in trapping small mammals.
Ann. Zool. Fen., 8: 14-16.
Z u k a l , J. & J. G a i s l e r , 1992: Testing of a new
method of sampling small mammal communi
ties. Folia Zool., 41: 299-310.
J. Margalctić: DINAMIKA POPULACIJA ŠUMSKIH GLODAVACA U HRVATSKOJ
Šumarski list br. II- 12, CXXVIII (2004), 599-607
SUMMARY: Mouse and vole species, due to the population
numewusness
and width of the ecological valence, have been an important part of any forest
ecosystem. By a continuous following of dynamics of their population it is
possible to prevent their harmful activities on natural progeny, seeds, plants
and spreading of certain zoonoses (trichinosis, leptospirosis, tick encephali
tis, Lyme disease, haemorrhagic fever with kidney syndrome, etc.)
Following the numewusness and population dynamics of small rodents on
the terrain, analysing the population structure of certain species and deter
mining the intensity of damages on seeds and young plants, conclusions are
brought and protection measures are recommended in order to decrease their
harmfulness in forest ecosystems. Regular following of small rodent popula
tions on the terrain results in the timely prediction of period in which their
excessive number can occur. Since small rodents have extremely high biologi
cal potential, in favourable years they appear in a huge number of popula
tions when they do big damages. Then, a forest operative carries out protec
tion measures which are most frequently done by chemical agents.
In the period from September 1999 till June 2003, the number of small
rodents was followed on 17 sites in Croatia. Animals were sampled in 10 for
est communities with "Y" method, standard minimum method and the linear
transect method. 2151 individuals were caught. By all the methods there were
27 598 traps/night. At most of the sites, the following species were most pres
ent: Clethrionomys glareolus Schr, Apodemus agrarius Pall and A. flavicollis Melch. In a forest community Carpino betuli-Quercetum roboris typicum
R. the smallest number of small rodents was calculated by a linear regression
method (p = 0.05) in April, 2003 (N/ha = 11.63), and the greatest in March
2001 (N/ha = 82.03). On the same site, the number of the small rodent popu
lation was calculated by "Y" method in spring 2001 of 101.34 individual/ha.
It was established that the number of small rodent population significantly
depends on the forest seed crop.
The average values of mice and voles catch were established by a method
of linear transect in pedunculate oak forests fQuercus robur L.) in 44.70 %
traps of set transects (October, 2000, site Velika Gorica) and in common
beech forests (Tagus sylvatica L.) in 58,70 % traps (March 2002, site Nova
Gradiška).
Key
wo rds: small rodents, population dynamics, forest
607
INSTRUMENTI I O
Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto)
"-%
>•••
^
Spiegel Relascop i
Telerelascop Fob
Promjerke: digitalne,
drvene i aluminijske,
taksac, cm, mm
P. svrdla (boreri) za
tvrdo ili meko drvo +
rezervni djelovi
(boreri i igle)
0
4^'
1 SOKK!/y
\
Km^
Kompasi (SUNTO)
•
•
•
•
•
•
•
•
GPS Garmin (12, III plus)
dalekozori, snajperi
ormari za nacrte
stolovi sa svjetlom za čitanje karata
crtaći pribor
ploteri, fotokopirni aparati
Majzekovi trokuti, razmjernici
planimetri, kurvimetri
trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve
Vrpce, niveliri, stanice,
geodetski pribor
COmMUHiCATiOHl
OMTEH
^ 1
TECHNOLOGUS
KOMTEH-GEO
10000 ZAGREB, Trg športova 11
tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027
e-mail: komteh@zg.tel.hr
http://www. recro.hr/komteh
ZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630* 156 + 903 (001)
GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA
A G R E S I J E N A R E P U B L I K U HRVATSKU
LOSSES WITHIN THE BIG GAME STOCK IN THE SPAČVA BASIN AS CONSEQUENCE
OF THE AGRESSION ON THE REPUBLIC OF CROATIA
Darko BEUK*
SAŽETAK: U radu su analizirane posljedice 5-godišnje intenzivne agresi
je na RH na području spačvanskoga bazena u istočnoj Slavoniji, koje su se
odrazile na divljač, objekte u lovištu i cjelokupno lovno gospodarenje. U is
traživanju su korišteni podaci o prebrojavanju divljači i odstrjelu od 1985. do
2002. godine u lovištima Spačva sjever, Spačvajug.
Radipreglednijega praćenja i mogućnosti dobivanja uvida u stanje osnov
nih fondova divljači analizirana su 3 razdoblja:
• prije agresije 1985 - 1990. g.
• za vrijeme agresije 1991 - 1995. g.
• nakon agresije (vrijeme sanacije) 1996 - 200. g.
Objekt istraživanja predstavlja krupna divljač kojom se gospodari na
ovome području: jelen obični, jelen lopatar, srneća divljač i divlja svinja. Za
svaku vrstu navedene divljači načinjene su analize brojnoga stanja matičnih
fondova, prirasta i odstrjela.
Cilj istraživanja bio je utvrditi da li je, i u kojoj mjeri zbog posljedica
agresije na ovome području narušena brojnost, struktura, kakvoća i vrijed
nost matičnih fondova divljači u navedenim lovištima. Konačno, ciljem istra
živanja obuhvaćeni su i prijedlozi načina i mjera za poboljšanje cjelokupno
ga stanja u lovištima za poslijeratno razdoblje sanacije.
Matematičko-statistička raščlamba podataka načinjena je sa svrhom utvr
đivanja razlika u brojnim stanjima divljači u lovištima Spačva sjever i Spačva
jug u navedena 3 razdoblja. Testiranje srednjih vrijednosti i odstupanja od
srednje vrijednosti broja divljači unutar matičnih fondova pokazalo je da u
većini slučajeva postoje značajne statističke razlike za razdoblja agresije i
razdoblja sanacije u odnosu na prijeratno razdoblje.
Na temelju prosječnih vrijednosti za navedena razdoblja utvrđene su veli
čine odstupanja u brojnom stanju matičnih fondova te odstrjelu divljači.
Zbog načina lovnog gospodarenja, biološko-ekoloških zahtjeva najvrjednije krupne divljači jelena običnog na prostoru spačvanskih šuma i podudar
nosti sa zahtjevima ostale vrste divljači kojom se ovdje gospodari, predlaže se
da se lovišta Spačva sjever i Spačvajug objedine. Kao model gospodarenja
šumom i divljači predlaže se zadržati i dalje unaprjeđivati integralno gospo
darenje, s načelom cjelovitog pristupa problemu šume i divljači.
Ključne
riječi:
Spačva, lovstvo, lovno gospodarenje, divljač, jelen
obični, lopatar, srneća divljač, divlja svinja, muflon, osnovni fond, posljedice
agresije na RH,
* Mr. se. Darko Beuk, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE
Šumarski list br. 11-12, CXXVII1 (2004). 609-626
1. UVOD - Introduction
Spačvanski bazen jedno je od najvećih i najvrjedni- dijelom nedostupan radi mina i minsko-eksplozivnih
jih cjelovitih područja prirodnih šuma hrasta lužnjaka. sredstava. Crta bojišnice prolazila je upravo kroz spač
Osim poznate izuzetne kakvoće drva, u svijetu pozna vanski bazen čime je neprekidno uznemiravana divljač
toga slavonskoga hrasta, ovdje prirodno obitavaju broj u svome obitavalištu. Spomenuta ratna djelovanja uzro
ni pripadnici faune medu kojima se ističu jelen obični, kovala su znatne izravne i neizravne štete na divljači,
srna i divlja svinja te ostale zaštićene i nezaštićene živo prirodnome staništu, lovno-gospodarskim i lovno-turitinjske vrste. Osobito prikladno stanište za navedenu stičkim objektima te opremi.
divljač stvaraju brojni prirodni vodotoci, bare, zibovi, li
Cilj istraživanja bio je ponajprije prikazati stanje u
vade. Osim obilja paše i brsta, bogatstvo prirodne hrane navedenim lovištima spačvanskoga bazena, u kojima
za divljač predstavlja i urod žira. Uz sve navedeno, u lo gospodare "Hrvatske šume" - Uprava šuma podruž
vištima na području spačvanskoga bazena, organizirana nica Vinkovci, i to prije, za vrijeme i neposredno nakon
je, u najkritičnijemu dijelu godine, i dodatna prihrana Domovinskog rata, odnosno agresije na Republiku
divljači, što osigurava dobru kondiciju, visoku kakvoću Hrvatsku.
trofeja i dobro zdravstveno stanje populacija divljači.
U radu se također željelo ukazati na razmjer i
Otvorenost lovišta vrlo je povoljna za gospodarenje šu
strukturu
navedenih šteta ali i predložiti način nji
mom i divljači. Jedna od negativnih strana urbanizacije
hove
sanacije.
ovdje čini auto-cesta koja prolazi gotovo sredinom
Također je trebalo utvrditi izravne štete na popu
spačvanskoga bazena i time otežava prirodno kretanje
lacijama određenih vrsta divljači, kvantificirati ih,
divljači na svom životnom prostoru.
objektivizirati stvarnu štetu kroz gubitak matičnih
Gospodarenje šumom i divljači na ovome području fondova divljači, gubitak prirasta te gubitke zbog
1990. godine ozbiljno je ugrozila agresija na Republiku nemogućnosti provođenja lovnog gospodarenja.
Hrvatsku. U obranu hrvatskih područja, kako u cijeloj
Zbog što bolje objektivizacije šteta, kao i analize
zemlji, tako je i ovdje uključen veliki dio ljudstva, ma
njihovih
uzroka, te različitih pristupa sanaciji, cje
terijalnih sredstva i tehnike, a time i velik broj stručnoga
lovito
područje
Spačvanskog bazena podijeljeno je
osoblja i sredstava poduzeća koje gospodari šumom i
u
ovom
radu
na
dvije zasebne cjeline:
lovištima. Zbog ratnih djelovanja, gotovo je onemogu
• lovište "Spačva sjever"
ćeno gospodarenje šumom i divljači u spačvanskome
bazenu. Najveći dio ovoga područja bio je izložen snaž
• lovište "Spačva jug"
nim ratnim djelovanjima, jednim dijelom okupiran, a
2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research field
U najistočnijem dijelu Republike Hrvatske nalazi
se Vukovarsko-srijemska županija sa četiri stara hrvat
ska grada - Vinkovci, Županja, Vukovar i Ilok - i mno
go većih i manjih sela, gdje je na površini od 2.445 km2
živio 1991. godine 231.241 stanovnik. U Posavlju Sla
vonije, između Save i Dunava, u toj županiji na podru
čju rijeke Bosut i njezinih pritoka Spačve, Ljubnja i
Brezice prostire se najveća cjelovita šuma hrasta
lužnjaka (Quercus robur L.) od davnine poznata po
imenu Spačva. Spačvanske šume svojom ljepotom,
prostranošću, cjelovitim šumskim kompleksom, vri
jednošću drva i bogatstvom flore i faune uopće, već
stoljećima privlače pozornost domaćih i stranih znan
stvenika i stručnjaka. Brojna istraživanja, koja su
obavljana u spačvanskim šumama, bila su ponajviše
vezana za gospodarenje ovim najvrjednijim šumskim
kompleksom u RH. Istraživanja problematike gospo
darenja šumom hrasta lužnjaka provodili su mnogi
poznati hrvatski znanstvenici i stručnjaci ( K o z a r a c ,
1887., 1897., D e k a n i ć , 1953., 1980., 1991., And r o i ć , 1978., 1985., 1986., M a t i ć , 1984. 1990., Prp i ć , 1987.). Također veliki doprinos gospodarenju
610
spačvanskim šumama dala su istraživanja koja se od
nose na uređivanje ovih šuma (Kl ep a c , 1963., 1965.,
1969., 1996.). Vrlo su opsežno obavljana i vegetacijska
istraživanja koja su objavljena u zasebnim radovima
( B e r t o v i ć , 1971., 1986., 1994, R a u š , 1972., 1974.,
1987.) ili su ugrađena u vegetacijske karte Hrvatske
( B e r t o v i ć , 1994., R a u š , 1972., V u k e l i ć , R a u š ,
1998.).
Površina toga cjelovitoga šumskoga kompleksa
iznosi približno 40.000 ha (R a u š, 1987.) kojom gos
podari Uprava šuma podružnica Vinkovci, posred
stvom svojih područnih šumarija Cerna, Gunja, Lipo
vac, Otok, Strošinci, Vrbanja i Županja. Površina šire
ga spačvanskoga bazena veća je i iznosi 51.593 ha
(Klepac,2000).
Cjeloviti je Spačvanski bazen podijeljen, u smislu
lovnoga upravljanja, na dvije zasebne lovne cjeline, lo
višta "Spačva sjever" površine 17.734 ha i "Spačva
jug" površine 18.092 ha. Struktura površina ovih lovi
šta ukupne površine od 35.826 haje sljedeća:
Kultura - Culture
Sume - Forests
Oranice - Ploughfields
Pašnjaci - Pasture lands
Livade - Meadows
Vode - Waters
UKUPNO - TOTAL
Površina ha-Area (ha)
34.151
740
16
157
762
35.826
Šumarski list br. 11-12, CXXV11I (2004), 609-626
Zastupljenost u % - Distribution in %
95,33
2,08
0,05
0,41
2,13
100
Slika 1. Zemljovid dvaju istraživanih lovišta Spačva sjever i Spačva jug
Picture 1 Map of the two researched hunting grounds Spačva North and Spačva South
3. METODE RADA
3.1. Odabir lokacija istraživanja - Selection of
research localities
Mjesto istraživanja predstavljaju cjelokupne povr
šine lovišta:
A) Spačva sjever,
B) Spačvajug,
(u koja je uključen i hrvatski dio nekadašnjega vojnog
lovišta Morović)
Navedena su lovišta, odabrani kao mjesta, odnosno
objekt istraživanja posljedica agresije na RH u smislu
lovnoga gospodarenja jer predstavljaju prirodnu, pros
tornu, stanišnu i tradicijsku cjelokupnost, iznimno po
voljnih uvjeta za lovno gospodarenje s visokovrijed
nom divljači koja ovdje obitava.
Methods of research
3.2. Prikupljanje podataka - Data collection
Nakon uspostavljanja mirnodopskih uvjeta, vojska
je izašla iz tih prostora te je bilo moguće organizirati
sustavno istraživanje, uz prikupljanje ranije evidentira
nih podataka te ustrojiti daljnje praćenje potrebnih ve
ličina i pokazatelja:
• prikupljene su sve LGO i programi gospodarenja,
• organizirane su ekipe terenskoga osoblja za potan
ko snimanje stanja,
• oblikovani su potrebni evidencijski obrasci,
• pripremljena su terenska vozila za potrebe dano
noćnoga rada na terenu,
• od nadležnih postrojbi prikupljena su obavještenja
o mogućim minskim poljima,
611
• hitno su popravljene neophodne osmatračnice i
čeke radi osmatranja te popravljeni putevi i prilazi
radi olakšanoga kretanja,
• pokošene su prosjeke i velike bare te iznesena hrana
na hranilišta koja su rabljena prije rata, kako bi div
ljač vratili u njihova ranija staništa,
• započet je proces popravaka razrušenih dijelova za
štitnih žicanih ograda i drugih lovnogospodarskih
objekata
Na taj se način trebalo osigurati optimalne uvjete za
sagledavanje posljedica agresije u lovištima Spačva
sjever i Spačva jug, a istodobno omogućiti normalno
lovno gospodarenje.
Šumarski list br. 11-12, CXXV1II (2004), 609-626
U obrascima prebrojavanja divljači zabilježeni su
podaci o brojnome stanju, dobnoj, spolnoj i uzrasnoj
strukturi divljači. Prebrojavanje divljači provedeno je
u više navrata kako bi se utvrdio što točnije brojno sta
nje krupne divljači.
Za svako navedeno lovište, podaci su iskazivani
kroz tri razdoblja:
-
1985-1990,
1991-1995, te
1996-2002.
Ta tri razdoblja postavljena su radi lakšeg uspored
benog praćenja promjena u fondu, prirastu i odstrijelu.
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results
Rezultati provedenih istraživanja za predmetna lo
višta prikazani su u vremenskome nizu koje obuhvaća
razdoblje od 1985. do 2002. godine, s medurazdobljima 1985-1990, 1991-1995 i 1996-2002., koja pred
stavljaju stanja prije, za vrijeme i nakon agresije na
RH. Na temelju obrađenih tabličnih prikaza izrađeni
su i prikladni grafički prikazi pomoću kojih je jedno
stavnije sagledati stanje i trendove i donijeti odgovara
juće zaključke.
4.1. Spačva Sjever- Spačva North
Brojno stanje jelena običnog, lopatara, srneće divlja
či i divljih svinja prikazano je u tablicama, odnosno,
grafičkim prikazima A 1.1, do A1.4, u kojima su podaci
razvrstavani kroz tri razdoblja istraživanja: 1985-1990;
1991-1995 i 1996-2002.:
Tablica A 1.1 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje jelena običnog od 1985-2002.
Chart ALI Hunting ground Spačva North -Population of red deer since 1985-2002
Godina - Year
1985
1986
1987
1988
1989
1990
Ukupno - Total
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990
1991
1992
1993
1994
1995
Ukupno - Total
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
Ukupno - Total
Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002
612
Jelen - Red Deer
79
58
47
56
75
95
410
68
51
42
28
21
11
153
31
13
14
16
20
55
66
65
249
36
Košuta - Hind
52
50
51
62
81
103
399
67
55
48
35
34
36
208
42
41
41
36
51
58
66
67
360
51
Tele - Calf
28
32
34
35
35
39
203
34
24
20
17
15
11
87
17
19
21
19
25
42
37
38
201
29
Ukupno - Total
159
140
132
153
191
237
1012
169
130
110
80
70
58
448
90
73
76
71
96
155
169
170
810
116
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE .
kom
250
S~:
200
150
/
t
100
50
1
o-f
1985
i
1986
1
1987
i
1988
1
1989
1
1990
i
Prosj. 1991
19851990
1
1
1992
1
1
1993 1994
1
1
1995 Prosj.
i99i_
1
1996
1
1997
1
1998
1
1
1999 2000 2001
I995
1
1
r
2002 Prosj.
19962002
godine
Graf Al.l Lovište Spačva sjever- Brojno stanje jelena običnog od 1985.-2002.
Graph A 1.1 Hunting ground Spačva North - Population of red deer since 1985-2002
Tablica A1.2 Lovište Spačva sjever - Brojno stanje lopatara od 1985-2002.
Chart Al.2
Hunting ground Spačva North -Population of Fallow deer since
Godina - Year
1985
1986
1987
1988
1989
1990
Ukupno - Total
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990
1991
1992
1993
1994
1995
Ukupno - Total
Prosj. 1991-1995 - Average 1991-1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
Ukupno - Total
Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002
1985-2002
Jelen - Red Deer
14
15
10
9
10
8
66
11
9
9
Košuta - Hind
16
16
10
8
8
8
66
11
8
6
Tele - Calf
8
9
7
5
4
4
37
6
3
2
18
4
14
3
5
1
0
0
0
0
0
0
Ukupno - Total
38
40
27
22
22
20
169
28
20
17
0
0
0
37
7
0
0
0
0
0
0
0
0
0
613
/ /
i
1
1
1
1
i
1
1
1
/ /
1
1
1
/ / ^^r
1
1
/ /
1
/;/
1
/ V
£j
/ /
1
1
/ /
1
/ /
1
1
/ / *
r
1985 1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj.
1985199119961990
1995
2002
godine
Graf A 1.2 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje lopatara od 1985.-2002.
Graph A 1.2 Hunting ground Spačva North -Population of Fallow deer since 1985-2002
Tablica Al .3 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje srneće divljači od 1985-2002.
Chart A 1.3 Hunting ground Spačva North - Population of Roe deer since 1985-2002
Godina - Year
1985
1986
1987
1988
1989
1990
Ukupno - Total
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990
1991
1992
1993
1994
1995
Ukupno - Total
Prosj. 1991-1995 - Average 1991-1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
Ukupno - Total
Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002
614
Jelen - Red Deer
39
40
60
63
74
103
379
63
80
65
38
28
21
232
46
31
35
42
31
50
65
76
330
47
Košuta - Hind
61
65
70
71
81
106
454
76
83
60
47
36
40
266
53
55
62
60
50
68
70
74
439
63
Tele - Calf
41
45
48
44
42
63
283
47
30
15
15
16
19
95
19
26
24
31
33
41
41
37
233
33
Ukupno - Total
141
150
178
178
197
272
1116
186
193
140
100
80
80
593
119
112
121
133
114
159
176
187
1002
143
P. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE
~i
1985
1986
1987 1988 1989
1
1
1
1990 Prosj. 1991 1992
19851990
1
r
1993 1994 1995 Prosj. 1996
1991,
1995
1997 1998
1999 2000 2001 2002 Prosj.
19962002
godine
Graf A 1.3 Lovište Spačva sjever-Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002.
Graph A 1.3 Hunting ground Spačva North - Numbers of Roe deer since 1985-2002
Tablica A 1.4 Lovište spačva sjever. Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002.
Chart A 1.4 Hunting ground Spačva Nortr . Population of wild boars since 1985-2002
Godina - Year
1985
1986
1987
1988
1989
1990
Ukupno - Total
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990
1991
1992
1993
1994
1995
Ukupno - Total
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
Ukupno - Total
Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002
Vepar - Wildboar Krmača - Wild sow Nazime - Offspring Ukupno - Total
27
66
27
120
27
27
66
120
27
27
66
120
27
27
66
120
25
25
67
117
52
51
211
108
185
184
439
808
31
31
73
135
42
39
119
200
30
40
110
180
42
43
85
170
40
40
80
160
29
43
29
101
180
208
423
811
42
36
85
162
40
55
60
155
32
46
88
166
37
50
95
182
33
34
102
169
49
70
47
166
75
51
44
170
77
52
169
40
364
337
476
1177
52
48
68
168
615
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAČVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ...
1985
1986
1987 1988
1989
1990 Prosj. 1991
19851990
1992 1993
1994 1995 Prosj. 1996
19911995
1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj.
19962002
godine
Graf A 1.4 Lovište Spačva sjever- Brojno stanje divljih svinja od 1985.-2002.
Graph Al. 4 Hunting ground Spačva North -Population of Wildkoar since 1985-2002
Tablica Al.a Vrijednosti parametara statističkih testiranja razlika u razdobljima
Chart A La Values ofparametres ofstatistical tests of differences in periods
Average
I
II
III
t-test
sig.95%
sig.99%
Average
I
II
III
t-test
sig.95%
sig.99%
Average
I
II
III
t-test
sig.95%
sig.99%
616
Spačva sjever - testiranje srednjih vrijednosti - Spačva North - tests of mean values
Jelen obični - Red Deer
Razdoblja - Periods
Jelen - Deer
Košuta - Hind
Tele - Calf
Ukupno - Total
1985-1990
99,80
52,20
99,20
251,20
1991-1995
30,60
41,60
17,40
89,60
1996-2002
35,60
51,40
28,70
115,70
9.12
I-II
7,83
6.71
9.99
-1,54
II-III
-0,42
-2,57
-1,18
I-III
5,93
7.14
3.94
6.79
Srneća divljač - Roe Deer
Razdoblja - Periods Srnjak - Roe Buck
Srna - Doe
Lane - Fawn
Ukupno - Total
1985-1990
105,70
89,80
60,50
256,00
1991-1995
53,20
46,40
19,00
118,60
1996-2002
62,70
47,10
33,30
143,10
I-II
3,39
4.85
17.12
5.88
II-III
-1,05
-3.74
-0,05
-1,00
I-III
10.19
4.71
9.73
7,71
Divlja svinja - Wildboars
Razdoblja - Periods
1985-1990
53,30
53,20
108,20
214,70
1991-1995
41,60
36,00
84,60
162,20
1996-2002
52,00
48,10
68,00
168,10
I-II
13.48
6,33
1.50
3,14
II-III
-1,92
-2,41
0,89
-0,35
I-III
0,74
4.04
0,17
14.95
STDEV
I
II
III
F-test
sig.95%
sig.99%
STDEV
I
II
III
F-test
sig.95%
sig.99%
STDEV
I
II
III
F-test
sig.95%
sig.99%
Spačva sjever - testiranje odstupanja od srednjih vrijednosti
Spačva North - tests of deviations from the mean values
Razdoblja - Periods
Jelen - Deer
Košuta - Hind
Tele - Calf
Ukupno - Total
1985-1990
12,30
11,80
11,40
22,60
1991-1995
16,00
9,40
29,70
4,90
1996-2002
25,10
12,60
46,80
9,90
I-II
1,69
1,58
5,41
0,58
II-III
2,46
1,80
0,40
4,08
I-III
0,24
0,88
1,33
0,23
Srneća divljač - Roe Deer
Ukupno - Total
Srna - Doe
Lane - Fawn
21,90
1985-1990
15,10
6,70
2,70
48,30
1991-1995
19,00
6,40
25,10
30,70
8,50
6,80
1996-2002
17,60
0,21
8,04
5,62
2,76
III
2,47
5,00
2,03
1,13
II-III
0,51
0,62
0,16
I-III
0,76
Razdoblja - Periods
2,20
1,30
0,40
1985-1990
1,00
37,30
1,50
35,10
1991-1995
6,00
7,90
6,80
26,30
20,80
1996-2002
0,03
7700.06
1,33
III
36,00
22.29
12.02
20.55
1,78
II-III
0,08
0.04
0,0002
0.002
I-III
Statističko raščlanjivanje pokazalo je sljedeće:
• U svim kategorijama jelena običnog i ukupno, pos
toji signifikantna razlika od 99% za razdoblje I-II i
razdoblje I-III, a za telad postoji signifikantna razli
ka od 95% za razdoblje II-III.
• Kod srneće divljači sve kategorije i ukupno su sig
nifikantne za 99 % u razdobljima I-II i I-III, te lanad
u razdoblju II-III:
• U istom lovištu kod divljih svinja je 99 % sig
nifikantna razlika kod veprova, krmača i nazimadi
za razdoblje I-II, te kod nazimadi i ukupno za raz
doblje I-III. U razdoblju II-III je samo kod krmača
95 % signifikantna razlika.
Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno
varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost u
ovome lovištu kod sviju vrsta divljači, a ponajviše kod
divljih svinja. Pošto se radi o diskontinuiranoj vari
jabli, a u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji
utječu na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati
samo srednje vrijednosti (Average).
Opći zaključci, mogu se svesti na sljedeće:
• Da je u lovištu Spačva-sjever tijekom prvog raz
doblja od 1985-1990, te u trećem razdoblju
od 1996-2002, s obzirom na drugo razdoblje
1991-1995. nastao izrazit pad brojnosti populacija
jelena običnog, srneće divljači i divljih svinja u
svim promatranim spolnim i uzrasnim skupinama
4.2. Spačva jug - Spačva South
Brojno stanje jelena običnog, srneće divljači i div
ljih svinja, u kojima su podaci razvrstavani u tri raz
doblja 1985-1990; 1991-1995 i 1996-2002., prikazano
je u tablicama, odnosno, slikama B 1.1, do B 1.3:
617
Tablica B1.1 Lovište spačva jug - Brojno stanje jelena običnog od 1985-2002.
Chart BI. 1 Hunting ground Spačva South - Population of red deer since 1985-2002
Godina - Year
1985
1986
1987
1988
1989
1990
Ukupno - Total
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990
1991
1992
1993
1994
1995
Ukupno - Total
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
Ukupno -Total
Prosj. 1996-2002 -Average 1996-2002
1985
Jelen - Red Deer
Košuta - Hind
50
49
49
69
58
122
397
66
69
45
39
36
30
219
44
24
22
30
42
51
64
70
303
43
60
59
58
52
68
130
427
71
52
47
41
38
48
226
45
39
43
58
49
55
69
76
389
56
Ukupno - Total
~\
i
i
i
i
i
i
i
i
i
1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
198519911990
1995
Graf B 1.1 Lovište Spačva j u g - Brojno stanje jelena običnog od 1985.-2002.
Graph BI. I Hunting ground Spačva South - Population of red deer since 1985-2002
618
Tele - Calf
31
28
27
31
37
84
238
40
31
20
16
12
22
101
20
33
24
39
30
37
46
54
263
38
141
136
134
152
163
336
1062
177
152
112
96
86
100
546
109
96
89
127
121
143
179
200
955
136
r
Prosj.
19962002
godine
Šumarski list br. 11-12, CXXVI1I (2004), 609-626
Tablica B1.2 Lovište spačvajug. Brojno stanje srneće divljači od 1985-2002.
Table BI.2
Hunting ground Spačva South. Population of we deer since 1985-2002
Godina - Year
1985
1986
1987
1988
1989
1990
Ukupno - Total
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990
1991
1992
1993
1994
1995
Ukupno - Total
Prosj. 1991-1995 -Average 1991-1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
Ukupno - Total
Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002
Jelen - Red Deer
52
51
53
53
54
90
353
59
53
50
38
33
32
206
41
48
40
52
50
48
52
58
348
50
-i
1985
1
Košuta - Hind
11
75
59
56
58
95
420
70
51
50
45
40
35
221
44
50
57
75
68
74
71
74
469
67
1
1
1
Tele - Calf
28
28
40
39
41
62
238
40
38
20
20
20
33
131
26
16
28
40
35
51
52
47
269
38
Ukupno - Total
157
154
152
148
153
247
1011
169
142
120
103
93
100
558
112
114
125
167
153
173
175
179
1086
155
r
1986 1987 1988 1989 1990 Prosj. 1991 1992 1993 1994 1995 Prosj. 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 Prosj.
1985199119961990
1995
2002
godine
Graf Bl .2 Lovište Spačvajug - Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002.
Graph BI.2 Hunting ground Spačva South - Population of roe deer since 1985-2002
619
Tablica BI.3 Lovište spačvajug. Brojno stanje divljih svinja od 1985-2002.
Chart BI.3 Hunting ground Spačva South. Population of wildboars since 1985-2002
Godina - Year
19
1985
19
60
98
1986
50
20
20
90
1987
20
50
90
20
1988
20
20
58
98
1989
79
20
20
119
1990
68
143
282
71
167
170
440
111
Ukupno - Total
Prosj. 1985-1990 -Average 1985-1990
28
28
73
130
1991
35
36
87
158
1992
75
30
30
135
1993
36
86
35
157
1994
35
35
86
156
1995
42
42
86
170
178
Ukupno - Total
178
420
776
-Prosj. 1991-1995 - Average 1991-1995
36
84
36
155
1996
42
42
86
170
1997
37
98
56
191
1998
50
92
202
60
1999
64
82
51
197
2000
69
66
69
204
69
74
214
2001
71
2002
64
74
63
201
Ukupno - Total
395
451
533
1379
Prosj. 1996-2002 - Average 1996-2002
56
64
76
197
~i
1985
1986
1987
1988
1989
1990 Prosj. 1991
19851990
1992
1993
1994 1995 Prosj. 1996
19911995
Graf B 1.3 Lovište Spačvajug- Brojno stanje srneće divljači od 1985.-2002.
Graph BI.3 Hunting ground Spačva South -Population of wildboars since 1985-2002
620
1997
r
1998 1999 2000 2001
2002 Prosj.
19962002
godine
Tablica BI .a Vrijednosti parametara statističkih testiranja razlika u razdobljima
Table BI.a Values ofparametres of statistical tests of differences in periods
Average
I
II
III
t-test
sig.95%
sig.99%
Average
I
II
III
t-test
sig.95%
sig.99%
Average
I
II
III
t-test
sig.95%
sig.99%
STDEV
I
II
III
F-test
sig.95%
sig.99%
STDEV
I
II
III
F-test
sig.95%
sig.99%
STDEV
I
11
III
F-test
sig.95%
sig.99%
Spačva jug - testiranje srednjih vrijednosti - Spačva South - tests of mean values
Jelen obični - Red deer
Razdoblja - Periods
Jelen - Deer
Košuta - Hind
Tele - Calf
1985-1990
66,2
71,2
39,7
1991-1995
43,8
45,2
20,2
1996-2002
43,3
55,6
37,6
I-II
1,30
2,12
2,04
II-III
0,05
-1,83
-3.50
I-III
1,66
0,43
0,22
Srneća divljač - Roe deer
Srna - Doe
Lane - Fawn
39,7
1985-1990
58,8
70,0
44,2
26,2
1991-1995
41,2
38,4
1996-2002
49,7
67,0
I-II
2,10
2,31
3,75
-1,92
II-III
-1,74
-4,79
I-III
0,42
1,38
0,25
Razdoblja - Periods
Vepar - Wildboar Krmača - Wild soe Nazime - Offspring
1985-1990
27,8
28,3
73,3
1991-1995
35,6
35,6
84,0
56,4
64,4
1996-2002
76,1
-0,84
-0,72
I-II
-0,95
II-III
-3.81
-5.31
1,19
I-III
-3,01
-3,65
-0,18
Spačva jug - testiranje odstupanja od srednjih vrijednosti
Spačva South - tests of deviations from the mean values
Razdoblja - Periods
Jelen - Deer
Košuta - Hind
Tele - Calf
28,4
29,3
22,0
1985-1990
1991-1995
15,1
5,6
7,2
1996-2002
19,2
13,4
10,0
III
9,34
3,54
27.38
II-III
1,62
5,72
1,93
4,84
I-III
2,19
4,78
Srna - Doe
Lane - Fawn
15,3
15,2
12,4
1985-1990
9.7
8,7
1991-1995
6,8
1996-2002
9,7
13,2
5,5
I-II
2,49
2,03
5,00
3,11
2,03
2,30
II-III
7,74
2,46
0,88
I-II •
Razdoblja - Periods
Vepar - Wildboar Krmača - Wild soe Nazime - Offspring
1985-1990
19,7
20,9
35,7
4,3
4,3
5,0
1991-1995
1996-2002
13,3
13,2
16,8
I-II
23.62
20.99
50.98
9.57
9.42
11.29
II-III
I-III
2,19
4,52
2,51
Ukupno - Total
177,0
109,2
136,4
2,11
-1,41
1,14
Ukupno - Total
168,5
111,6
155,1
3,15
-3.30
0,72
Ukupno - Total
129,5
155,2
197,0
-0,82
-5.44
-2,16
Ukupno - Total
78,6
25,7
41,0
9,35
0,39
3,68
Ukupno - Total
38,6
19,7
25.9
3,84
0,58
2,22
Ukupno - Total
75,5
12,6
13,8
35.90
0,83
29.93
621
D. Beuk: GUBICI KRUPNE DIVLJAČI U SPAĆVANSKOM BAZENU KAO POSLJEDICA AGRESIJE ...
Statistička raščlamba govori sljedeće:
U sva tri razdoblja kod jelenske divljači nema signi
fikantne razlike u svim kategorijama i ukupno,
osim teladi u razdoblju II-III je 99 % signifikantna
razlika.
• Kod srneće divljači 99 % signifikantna razlika je
kod srna za razdoblje I -I I i II-III, te ukupno za raz
doblje II-III.
• U divljih svinja signifikantna razlika od 99 % je u
II-III razdoblju kod veprova, krmače i ukupno, te
kod krmača u I—111 razdoblju
Analiza standardnih devijacija (STDEV) odnosno
varijanci pokazuju nam da postoji varijabilnost i u lo
vištu Spačva jug sviju vrsta divljači, a najviše kod div•
ljih svinja. Kako se radi o diskontinuiranoj varijabli, a
u varijabilitetu su uključeni različiti uzroci koji utječu
na migraciju divljači, dovoljno je interpretirati samo
srednje vrijednosti (Average).
Opći zaključci mogu se svesti na sljedeće:
• Da u lovištu Spačva -jug postoji problem nestanka
izvjesnoga broja jelena običnog, srna i krmača, dok
kod populacije jelena običnog telad pokazuje signi
fikantnu razliku, što može upućivati daje upitna re
produkcija tijekom drugog razdoblja 1991-1995.
• U jednom i drugom lovištu u II razdoblju na brojno
stanje svih kategorija vrsta divljači utjecale su voj
ne aktivnosti tijekom Domovinskog rata.
5. RASPRAVA - Discussion
Republika Hrvatska doživjela je tragične posljedice
agresije u razdoblju od 1991 - 1995. godine
U vinkovačkome području jako su stradale šume,
osobito Spačvanski bazen. Teško je stradalo sve stoje
živjelo u tim šumama, ponajprije divljač.
Svršetkom rata, kada su se stvorili uvjeti, u svrhu
sagledavanja posljedica agresije i donošenja odgovara
jućih odluka radi sanacije zatečenoga stanja, trebalo je
provesti istraživanje stradanja divljači u spačvanskim
lovištima.
Radi što boljeg pregleda i shvaćanja složenosti pro
blematike, bilo je nužno prikazati stanje u lovstvu u
Spačvanskim bazenu kroz duže povijesno razdoblje.
Zbog prirodne nedjeljivosti područja Spačvanskoga
bazena istraživanjem je obuhvaćen čitav prostor šum
skoga kompleksa Spačva, a radi lakšega pregleda,
obrada i interpretacija rezultata istraživanja su razdije
ljena na 2 cjeline, a to su:
A) Lovište Spačva sjever površine
17 734 ha
B) Lovište Spačva jug površine
18 092 ha
Radi sustavnosti rada i mogućnosti usporedbene
obrade, podaci o broju grla divljači prikazani su u tri
gospodarska razdoblja:
I 1985. do 1990. godine - razdoblje prije agresije na
RH,
II 1991. do 1995. godine - razdoblje trajanja Domo
vinskoga rata i okupacije dijela istraživanoga po
dručja, i
III 1996. do 2002. godine - poslijeratno razdoblje (vri
jeme sanacije)
Ponajprije su raščlanjivane štete na divljači, i to iz
ravne štete u smanjenju broja grla u matičnim fondovi
ma sljedećih vrsta:
• jelen obični
• jelen lopatar
622
• srneća divljač
• divlja svinja
Raščlamba rezultata ratnih šteta na divljači obuhva
ća umanjenje broja grla u fondovima prema sljedećim
pokazateljima:
- Izravne štete smanjenja broja grla u matičnim fon
dovima divljači
- Izostanak očekivanoga prirasta divljači
- Izostanak odstrjela
A) Spačva sjever - Spačva North
Raščlamba rezultata istraživanja za lovište Spa
čva sjever koja se odnosi na fondove divljači pokazuje
signifikantne razlike u razdobljima prije i za vrijeme
agresije. Poslijeratno razdoblje također se signi
fikantno razlikuje od prijeratnog. Tamo gdje se uspje
šno obnavlja fond divljači, nema znatnih razlika prije i
nakon agresije, ali se razlikuje u odnosu na vrijeme
agresije.
A.l Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of
game population
Podaci u predočenim tablicama i grafičkim prikazi
ma o stanju prijeratnoga fonda divljači, za vrijeme i po
slije rata u lovištu Spačva sjever, ukazuju na sljedeće:
Već iz tablice A L I . osobito na grafikonu A L I . vid
ljiv je gubitak u fondu jelenske divljači, a usporedi li se
1990. godina, kao početak agresije, sa stanjem 1995.
godine (kraj agresije) vidi se odnos 237 : 85 grla.
Dakle, nedostaje 179 grla oba spola i dobne strukture
(uz gubitak prirasta za svih 5 godina). Prema prosječ
nim podacima za 5 ratnih godina stvarno je izgubljeno
395 grla u matičnom fondu. Ako je 1990. bilo 39 teladi
oba spola, moglo bi se pretpostaviti, uz nepromijenjen
fond za vrijeme agresije, da bi ukupan prirast u tome
razdoblju mogao iznositi novih 109 grla, stoje izravan
gubitak. Međutim, zanimljiva je činjernica da se od
1990. do 2002. godine, dakle za 12 godina nije moglo
ponovno uspostaviti prijeratno brojno stanje jelenske
divljači. Jedino su telad gotovo dostigla predratno broj
no stanje, stoje odraz dobre politike usmjeravanja di
namike razvoja populacije. Svako će lovno gospodare
nje biti usmjereno na uštedu košute kao jednu od bio
loških mjera sanacije fonda.
Jelen lopatar- Fallow deer
Predratni fond lopatara od 20 grla u trećoj ratnoj go
dini (1993.) potpuno je istrijebljen. Da bi se obnovila
populacija lopatara bilo bi neophodno unijeti u lovište
odgovarajući broj ove divljači za uspostavu stabilnog
matičnog fonda.
Svakako, hrvatska lovna struka i znanost zna da
Spačva nije stojbina za uzgoj jelena lopatara u prirod
nim uvjetima.
Raščlanjujući stanje u populaciji srneće divljači u
razdoblju agresije na Spačvanskome području, mogu
se također uočiti znatne štete. To se vidi iz predočenih
tablice A 1.3. i grafikona A 1.3. Usporedi li se 1990.
godina s 1995., za 5 ratnih godina nestalo je 192 grla
srneće divljači, ne računajući izgubljeni 5-godišnji pri
rast, odnosno 30 % (bez prirasta), u odnosu na prijerat
no stanje. U tome je razdoblju izgubljen prirast od 220
lanadi oba spola. Budući da srna u prosjeku ima dvoje
lanadi, bilo bi moguće da se tek za 12 godina približi
brojno stanje srneće divljači onome iz 1990. godine.
Treba popraviti omjer spolova u korist srna u omjeru
1 : 1,2 (M : Ž). Godine 2002. zabilježeno je više srnjaka, što nije pravi omjer. Međutim, u svim drugim godi
nama od 1996 - 2001. evidentiranje omjer spolova u
korist srna. Otvara se općenito pitanje politike gospo
darenja srnećom divljači u Spačvanskome bazenu, pa i
u lovištu Spačva sjever.
Dakle, štete na srnećoj divljači u istraživanom raz
doblju neosporne su u broju grla.
Divlja svinja - Wild boars
Analizirajući kretanje brojnog stanja divljih svinja u
lovištu Spačva sjever za razdoblje do agresije, za vrije
me i nakon okupacije i ratnih zbivanja, vidi se posve
drukčije stanje u odnosu na drugu krupnu divljač. Ako
se brojno stanje divljih svinja iz 1990. godine usporedi s
brojem grla 1995., uočava se manjak od 110 grla. Uspo
redi li se prosječna stanja ta dva razdoblja 1985 - 1990.,
prosjek je 135 grla dok za razdoblje 1990 - 1995. pro
sjek iznosi 165 grla. Prema toj usporedbi pojavljuje se
prosječno 30 grla više divljih svinja za vrijeme okupaci
je i agresije nago ranije. Usporedbom ukupnog brojnog
stanja ta dva razdoblja (808 : 811) račun pokazuje 3 grla
više za vrijeme agresije.
Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004), 609-626
U razdoblju 1996 - 2002. godine (poratno razdoblje)
fond divljih svinja porastao je za 77 grla. To je u odnosu
na 1990. više za 359 grla. U odnosu na zbirni iznos svih
5 ratnih godina, 2002. godine povećanje iznosi 366 grla
ili prosječno godišnje 33 grla u odnosu na 1990. godinu,
ili 6 grla više u odnosu na ratno razdoblje.
Na grafičkom prikazu A 1.4 vidi se da agresija na to
područje nije utjecala na kretanje brojnog stanja divljih
svinja. Izuzetak je 1995. godina koja za sebe daje
(usporedne) gubitke od 110 grla u fondu u odnosu na
1990. godinu. Nema značajnih poteškoća u procesu
sanacije brojnoga stanja fonda divljih svinja s obzirom
na broj grla u prirastu.
Gotovo nepromijenjeno stanje fonda divljih svinja
za vrijeme agresije na području Vinkovaca, odnosno
lovišta Spačva sjever, može se obrazložiti, kako je već
ranije navedeno, strahom od odstrjela radi zaraznih bo
lesti, a s druge strane iz ugroženih i okupiranih okolnih
sela, stanoviti broj domaćih svinja nalazio je utočište u
šumama Spačve.
B) Spačva jug - Spačva South
B. 1 Raščlamba brojnoga stanja divljači - Analysis of
game population
Analizirajući probleme kretanja brojnog stanja jele
na običnog u tri razdoblja 1985 - 1990, 1991 - 1995. i
1996 - 2002. godine, može se zaključiti daje za vrije
me agresije jelen obični stradao nešto manje u odnosu
na Spačvu sjever.
Podaci o kretanju brojnog stanja vide se u tablici
B 1.1. i slikovito na grafikonu B 1.1.
U razdoblju 1985 - 1990. bilo je prosječno 177 grla.
Srednji broj grla 1991 - 1995. u razdoblju agresije 109
grla. Srednji broj grla u sanacijskom razdoblju 1996 2002. je 136 grla. Prema ranije opisanoj računici, izrav
ni gubitak za ratno razdoblje iznosio je 340 grla, ne ra
čunajući prirast. U prirastu je izgubljeno 130 teladi.
Sanacijsko razdoblje počelo je 1996. sa svega 96
grla, a u 2002. godini postignuto je brojno stanje jelena
od 200 grla. Ipak s prosječnim 41 grlom manje nego u
prijeratnome razdoblju, gubitak u broju grla bez prira
sta za ovih 7 godina iznosio bi 287 grla.
Raščlanjujući brojno stanje srneće divljači u tri is
traživana razdoblja, iz tablica i grafičkih prikaza vidi
se daje srneća divljač i ovdje doživjela sličnu sudbinu
kao i jelen obični.
Gledajući prosjeke za pojedina razdoblja, može se
zaključiti da prosječno godišnje u ratnome razdoblju
nedostaje 57 komada srneće divljači, što znači da cje
lokupno u razdoblju agresije nedostaje 285 grla, bez
623
gubitaka u prirastu koji iznosi daljnjih ukupno 130 grla
divljači oba spola.
jeli taj fond te s njime i odgovarajući prirast. Populaci
ja lopatara nije više obnovljena.
Srna - Roe deer
Stanje kod divljih svinja je drukčije. Zbog ranije na
vedenih razloga, divlja svinja je narasla u broju za vri
jeme agresije, i to za prosječnih 25 grla godišnje. U sanacijskom razdoblju taj broj je još znatno povećan, na
prosječnih 67 grla više nego u prijeratnome razdoblju.
Tablični i grafički prikazi daju slike posljedica
agresije na RH u lovištima "Spačva sjever" i "Spačva
jug", promatrano za svako lovište zasebno. Ukupno za
oba lovišta dolazi se do sljedečih podataka:
C) Spačva sjever i Spačva jug zbirno - Spačva
north and Spačva south collectively
Za vrijeme agresije (1991 - 1995), na temelju pro
sječnih izračuna izgubljeno je u matičnom fondu 735
grla. U razdoblju sanacije (1996 - 2002) nije postignut
predratni fond, pa se i u tom razdoblju pojavljuje gubi
tak od 735 grla ili ukupno kao posljedica agresije gubi
tak fonda jelenske divljači dosegao je broj od 1470
grla, u razdoblju od promatranih 12 godina. Za isto raz
doblje izostao je prirast od 224 teleta.
Jelen lopatar - Fallow deer
Fond jelena lopatara iznosio je 1990 godine samo
20 grla, međutim u prve dvije godine rata nestao je ci-
Izgubljeni broj grla srneće divljači u oba lovišta u
razdoblju agresije, u odnosu na predratno stanje iznosi
625 grla. U razdoblju sanacije također nedostaje 399
grla, pa je ukupan gubitak fonda srne, kao posljedica
agresije 1024 grla. Za tih 12 godina izostala su 323 la
neta kao posljedica gubitka rasplodnog fonda.
Divlja svinja - Wild boars
U razdoblju agresije, nađeno je, u odnosu na prijeratni prosjek, 27 grla više. U razdoblju sanacije broj
divljih svinja povećanje za oko 100 grla Dakle za vri
jeme agresije ne samo da fond divljih svinja nije deva
stiran, već je naprotiv povećan za 27 grla. Obrazlože
nje je u činjenici daje tome pridonio strah od zaraznih
bolesti, osobito trihineloze, jer u tim uvjetima nije bilo
moguće osigurati valjanu veterinarsku kontrolu. Osim
toga, stoka, odnosno domaće svinje iz okupiranih sela
bile su napuštene, što je dovelo do križanja s divljim
svinjama i povećanje broja svinja u lovištima.
Na temelju iznijetih podataka, vidljive su posljedice
agresije na RH u promatranom razdoblju. Treba napo
menuti daje legalni i planirani odstrel u tom razdoblju
potpuno izostao ili bio neznatan, tako da nije mogao
utjecati na brojno stanje krupne divljači u spačvanskim
lovištima.
L I T E R A T U R A - Literature
A n d r a š i ć , D., 1974.: Lovstvo jugoistočne Slavonije,
str. 387-410, zbornik Simpozija o 100-toj obljet
nici znanstvenog i organiziranog pristupa šumar
stvu jugoistočne Slavonije, JAZU, Centar za
znanstveni rad Vinkovci, Zagreb.
D e k a n i ć , I., 1991.: Utjecaj strukture na njegu sastojina proredom u sumi hrasta lužnjaka i običnog
graba (Querco roboris-Carpinetum
illyricum
Anić). HAZU - Centar za znanstveni rad, Vin
kovci, str. 1-154.
A n d r o i ć , M., 1975.: Prethodni rezultati timskog is
traživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim
šumama, zbornik Simpozija o 100 godina znan
stvenog organiziranog pristupa šumarstvu jugo
istočne Slavonije, JAZU, Centar za znanstveni
rad Vinkovci, Zagreb, str. 59-78.
F i g u r i ć , M., 1996.: Uvod u ekonomiku šumarskih
resursa, Šumarski fakultet, Zagreb, udžbenik,
str. 1-241.
B e r t o v i ć , S . , 1971.: Regionalne klimatske i šumskovegetacijske značajke Posavine. Savjetovanje o
Posavini (Zagreb 27-29. 1.71), Zagreb 1971.
G r u b e š i ć , M., 1996.: Utjecaj prirodnih i gospodar
skih čimbenika na kvalitetu stojbine divljači, Di
sertacija obranjena na Šumarskome fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 1-157.
Č e o v o i ć , I . , 1940.: Lovstvo, Zagreb, str. 1—445.
G r u b e š i ć , M . , D. T u c a k o v i ć , 2002.: S p a č v a - iz
nimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta,
Znanstveni skup Retrospektiva i perspektiva
gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s na
glaskom na Spačvu, Vinkovci 8. i 9. studenoga
2002. (Rad predan za tisak u zborniku).
D e k a n i ć , I., 1980.: Način i intenzitet proreda u šumi
hrasta lužnjaka i običnog graba. Složena šumsko-gospodarska organizacija "Slavonska šu
ma", Zagreb, s. 1-120.
K l e p a c , D., 1969.: Opadanje prirasta u našim vrijed
nim hrastovim šumama, (Diminution of incre
ment in our valuable Oak forests), Zagreb, Šum.
list, str. 85-91.
C a r , Z., 1964.: Problem usklađivanja interesa lovne
proizvodnje sa interesima šumske proizvodnje u
Hrvatskoj. Šumarski list, str. 476-488.
624
K o z a r a c , J., 1897.: O uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodima ophodnje, Š. L. 1897.,
nju, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje
4: Zagreb, str. 147-154.
str. 1-15.
K r a l j i ć , B . , 1991 a.: Zakupnina za lovište-trošak ili
dio akumulacije, mjesto i raspoređivanje pri kalkulaciji lovnoga gospodarenja, (rukopis predan
za tisak), Zagreb, str. 1-6.
M a t i ć , S., 1990.: Njega sastojinaproredom u mladim,
srednjedobnim i starijim sastojinama hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu. Seminar o proredama u lužnjakovim šumama, Zagreb, str. 1-43.
R a g u ž , D., M. G r u b e š i ć , 1993.: Posljedice agresi
je na Republiku Hrvatsku u lovnom gospodare-
R a u š , Đ., 1972.: Karta šumskih zajednica spačvanskog bazena i okolice Vinkovaca, GZH, Zagreb,
š
,
Đ., 1987.: Spačva, suvisli kompleks lužnjakoR a u
v i h š u r a a u s i i v n o m području rijeka Spačve i
Studve, U: Šumarska Eniklopedija 3, Zagreb,
str. 250.
V u k e 1 i ć , J., Đ. R au š, 1998.: Šumarska fitocenolog i j a ; š u m s k e zajednice u Hrvatskoj, udžbenik,
Šumarski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 1-310.
ABSTRACT: The thesis analyzes the consequences of the 5-year-long
intensive aggression on RC in the area of the Spačva basin in Eastern Sla
vonija, which have affected the game stock, hunting ground installations and
the overall hunting management. The research takes into account the data on
the game counting and shooting rates between 1985 and 2002 in the hunting
grounds Spačva north and Spačva south. The total area of these hunting
grounds under research amounts to 35,826 ha.
In order to be able to clearly monitor and get an insight into the state of
the basic game stocks, three periods have been analyzed:
• before the aggression 1985 - 1990
• during the aggression 1991 - 1995
• after the aggression (recovery time) 1996 - 2002
The object of the research is big game managed in this region: red deer
fCervus elaphus L.), fallow deer (Dama dama L.), roe deer (Capreolus capreolus L.) and wildboar (Sus scrofa L.). For each kind of the game mentioned
there were analyses made regarding the numerical strenght of the basic
stocks, increment and shooting rates.
The goal of the research was to define whether and in what degree were
the numbers, structure, quality and value of the basic game stocks disturbed
under the consequences of the aggression in these areas. Finally, the research
goal is also to suggest ways and measures to improve the overall state within
the hunting grounds in the post-war recovery period.
The mathematical-statistical data analysis was made in order to define the
differences of the numerical strenght of the game in the hunting grounds
Spačva north and Spačva south in the above mentioned three periods. The
testing of mean values and deviation from mean values of the game numbers
within the basic stocks has shown that in most cases there are considerable
statistical differences for the period of aggression and the recovery in com
parison to the time before the war.
On the mean value basis in the mentioned periods there were magnitudes
defined for the variation of numbers within the basic stocks and the shooting
rates.
Comprehensive preparations were necessary to carry out the research that
lasted for 12 years - 5 years during the aggression and 7 years of post war
recovery. For all three game species and three periods mentioned there are
table and graphical data presented. The research was carried through also
during the war period between 1991 and 1995 in spite of many risks, espe625
daily mined hunting areas. During all that time, regular hunting manage
ment hasn 't stopped. Only after the war there occurred the conditions for a
detailed research. In addition to the counting of game, the records on hunting
management and data from the management plans were used.
For purpose of creating conditions for further success of hunting manage
ment and the research itself, the ruined sites and habitats, hunting-manage
ment installations and roads had to be recovered and professional staff had to
be adequately educated.
The results of the research show that in the mentioned hunting grounds
between 1991 and 1995 and further until 2002, 1470piecies of deer were lost.
In addition to that, the increment in amount of 224 calves was lost. The stock
of 20 pieces of fallow deer vanished completely. The stock of roe deer in the
period from 1991 to 1995 shows a shortfall by 625 pieces. By analysing the
continuation of the aggression influence until 2002, there is a record of anoth
er 1000 pieces of roe deer and 320 fawns lost. During the aggression period
there were no official hunts taking place. In the period of recovery between
1996 and 2002, the seven years were inufficient time to reach the numerical
strenght of the red deer and roe deer stock from the pre-war time between
1985 and 1990. In addition to the big game that is the direct research subject,
there are also records of other animal species hurt in this area. These data
concern both hunting grounds collectively.
The wildboar stock wasn 't damaged, mainly due to the fear of trichinosis
and other contagious diseases present, as well as the poor controll of health
condition trends.
Due to the way of hunting management, biological and ecological
demands of the red deer, the most valuable big game in the Spačva forests and
the conformity with the demands of other game managed in this area, I sug
gest the integration of the hunting grounds Spačva north and Spačva south.
As a model of forest and game management it is suggested to maintain and
further improve an integral way of management, with the hollistical approach
to the forest and game issues.
Key words: Spacva, Hunting, Hunting Management, Game, Red deer,
Fallow deer, Roe deer, Wild boars, Growing stock, Consequences of the
Agression against the Republic of Croatia
626
Šumarski list br. 11-12, CXXV1I1 (2004), 609-626
UDK 630* 188 (001)
NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA
OBIČNE BREZE (Betula pendula Roth) U HRVATSKOJ
NOMENCLATURAL-SYNTAXONOMIC ANALYSIS OF SILVER BIRCH
(Betula pendula Roth) FORESTS IN CROATIA
Ivo TRINAJSTIĆ*
SAŽETAK: Obična breza - Betula pendula Roth tipična je pionirska vrsta
koja u procesu progresivne sukcesije na beskarbonatnim ili deklacificiranim
karbonatnim tlima prva osvaja travnjačke površine nakon napuštanja kosidbe i ispaše. Kao prvi stadij razvija se as. Pteridio-Betuletum, a nakon toga u
daljem procesu sukcesije dolazi do razvoja as. Populo tremulae-Betuletum.
U procesu regresivne sukcesije pod utjecajem degradacije acidofdnih kitnjakovih i bukovih šuma, otvaranjem sklopa razvijaju se as. Betulo-Quercetum, odnosno Betulo-Fagetum, a daljom eliminacijom kitnjaka ili bukve dola
zi do razvitkas as. Pteridio-Betuletum i Populo tremulae-Betuletum.
U radu je izvršena detaljna sintaksonomska analiza as. Pteridio-Betule
tum na temelju literaturnih i vlastitih podataka te nomenklaturn revizija i
sintaksonomka analiza florističkog sastava as. Populo tremulae-Betuletum,
u skladu s važećim nomenklaturnim pravilima.
Ključne
riječi: As. Populo tremulae-Betuletum, as. Pteridio-Betule
tum, analitički prikaz florističkog sastava, vegetacija Hrvatske
UVOD - Introduction
Rod breza - Betula obuhvaća, kao što je poznato
(usp. M e l c h i o r 1964) kojih 40 vrsta, rasprostranje
nih u izvantropskom području sjeverne polutke. U eu
ropskoj flori poznate su prema W a l t e r su (1993) 4
autoktone vrste s nekoliko podvrsta, od kojih bi se
neke mogle smatrati i samostalnim vrstama, pa bi u
tom slučju u flori Europe bilo zastupljeno 9 vrsta roda
Betula. To su najvećim dijelom viša ili niža drveta,
vrlo rijetko maleni grmovi (npr. Betula nana, B. humilis). U hrvatskoj flori rastu od prirode B. pendula Roth
- obična breza i B. pubescens Ehrh. - braza-cretuša, te
njihov križanac B. x blatusae Pevalek (usp. P e v a l e k
1924, Kajba 1994). Od navedenih taksona jedino B.
pendula zauzima i u Europi i u Hrvatskoj znatno pro
stranstvo i raste na velikim površinama, pa njene sastojine imaju i gospodarsku vrijednost.
Fitocenološkoj pripadnosti šuma obične breze nije
kod nas posvećivana veća pozornost. Tako tek T r i * Prof. dr. se. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb,
Hrvatska (Croatia)
n a j s t i ć i S u g a r tijekom vegetacijskog kartiranja u
Gorskom kotaru 1977. godine opisuju posebnu šum
sku zajednicu as. Pteridio-Betuletum (usp. J o v a n o vić i dr. 1986, Rauš i M a t i ć 1994). Isto tako fitocenološke podatke o šumama breze donose i R a u š i
V u k e l i ć (1986), ali kao "Betulo-Quercetum petreae
illyricum Fuk. 1959", t e V u k e l i ć i Š p a n j o l ( l 990)
kao razvojni stadij as. "Fagetum croaticum boreale
abietetosum Horv. 1938". U vezi s imenima navedenih
sintaksona potrebno je naglasiti da je ime "BetuloQuercetum petreae illyricum Fuk. 1959" prema va
žećim nomenklaturnim pravilima ( B a r k m a n i dr.
1976, 1986, Weber i dr. 2000) ilegitimno, jer atribut
"illyricum'' nije u skladu s nomenklaturnim pravilima,
a binom Betulo-Quercetum petreae prvi je u fitoceno
loškoj literaturi upotrijebio Tiixen još 1937. godine
(usp. O b e r d o r f e r 1992), pa ima prvenstvo. Isto
tako i čitav sklop "Fagetum croaticum boreale abiete
tosum Horv. 1938" je, također ilegitiman, pa će i taj
problem trebati riješiti u skladu sa suvremenim sintaksonomskim kodeksom. Napokon, problemom brezo627
I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ...
vih sastojina na požarištima bavio se u Bosni i Herce
govini G1 i š i ć (1950), označivši ih imenom "Populeto-Betuletum\ ali bez prikaza njihova florističkog sas
tava i pobliže sintaksonomske analize.
Budući da fitocenološko-sintaksonomska proble
matika šuma obične breze u Hrvatskoj nije bila, kako
je to netom naglašeno, na odgovarajući uspješno inter
pretirana, pristupili smo, dijelom na temelju vlastitih
podataka, dijelom na temelju podataka drugih autora
( R a u š i V u k e l i ć 1 9 8 6 , V u k e l i ć i Š p a n j o l 1990,
R a u š i M a t i ć 1994) rješavanju navedenog proble
ma. Tako smo mogli ustanoviti da obična breza - Betu
la pendula izgrađuje u Hrvatskoj bar dvije asocijacije
("betuletuma") i to as. Pteridio-Betuletum i Populo tremuli-Betuletum te s kitnjakom as. Betulo-Quercetum
petreae i s bukvom as. Betulo-Fagetum.
MATERIJAL I METODE - Material and Methods
Za sintaksonomsaku analizu šuma obične breze po
služile su reprezentativne fitocenološke snimke koje su
objavili R a u š i V u k e l i ć (1986: Tab. 1, snimke 1, 2,
3), te R a u š i M a t i ć (1994: Tab. 2, snimke 4 i 5). Isto
tako objavljuju se, ovom prigodom i 3 vlastite fitoce
nološke snimke, 2 iz Hrvatske i 1 iz Slovenije. Podaci
koje su objavili V u k e l i ć i Š p a n j o l (1990) nisu
uvršteni u tablicu, iako snimke 3 i 10 odgovaraju as.
Pteridio-Betuletum, a snimke 2, 4, 6 i 9 u tablici 1 od
govaraju as. Populo tremulae-Betuletum.
Radi uštede na prostoru i izbjegavanju ponavljanja
istih vrsta po dva puta, fitocenološke snimke obje aso-
cijacije ujedinjene su u zajedničku tablicu, čime je po
stignuta bolja preglednost analitičkih podataka.
U metodološkom smislu, kod fitocenološko-sintaksonomske analize takvih šuma kao što su brezove, s vrlo
izraženim singenetskim i sindinamskim odnosima sa
susjednim šumskim zajednicama, trebat će, tijekom da
ljih istraživanja, koristiti za izradu fitocenoloških sni
maka razmjerno manje površine - npr. 100-200, najviše
400 m2. Površina snimaka od npr. 3500 ili 3600 m2 je
prevelika, iako u konkretnom slučaju (usp. R a u š i V u
k e l i ć 1986: 182, Tab. 1) veličina snimke nije utjecala
na objektivnost podataka.
REZULTATI - Results
As. Pteridio-Betuletum
Trinajstić et Sugar 1986 (nom. sol.) ex Rauš et Matić 1994
Tijekom vegetacijskog kartiranja u pojedinim dije
lovima Gorskoga kotara posebnu su pozornost pobudi
le sastojine breze - Betula pendula u sastavu kojih seje
u sloju zeljastih biljaka velikom pokrovnošću isticala
bujad - Pteridium aquilinum. Tu su grupaciju T r i
n a j s t i ć i S u g a r označili kao posebnu asocijaciju
Pteridio-Betuletum i uvrstili u "Prodromus biljnih za
jednica za vegetacijsku kartu Jugoslavije" ( J o v a n o v i ć i dr. 1986). Nažalost navedene sastojine nisu tije
kom kartiranja pobliže sintaksonomski analizirane, pa
su ostale "samo ime" (nomen solum). Tek su R a u š i
As. Populo tremulae-Betuletum
M a t i ć (1994) as. Pteridio-Beuletum prikazali i pomo
ću fitocenoloških snimaka. Time je navedena asocija
cija postala validno opisana, u skladu sa sva tri izdanja
sintaksonomskog kodeksa (usp. B a r k m an i dr. 1976,
1986, W e b e r i dr. 2000).
Floristički sastav as. Pteridio-Betuletum prikazanje
na tablici 1 snimkama 1-3. Snimka 1 potječe iz Gors
koga kotara, a snimke 2 i 3 objavili su R a u š i M a t i ć
(1994).
Snimka 3 označena je ovom prigodom kao lectosyntypus.
pendulae (Glišić 1950, nom. nud.) Trinajstić, ass. nov.
Kako se na temelju pristupačne literature moglo
ustanoviti, G l i š i ć (1950) je bio prvi koji je objavio
binom "Populeto-Betuletum",
ali bez odgovarajućeg
prikaza florističkog sastava pomoću bar jedne fitoce
nološke snimke ili bilo kakvog prikaza kvantitativnih
odnosa pojedinih vrsta florističkog sastava, pa je nave
deni binom ostao "nomen nudum" ("golo ime").
4 potječe Planine nad Pobočjem na Gorjancima u Slo
veniji, snimke 5 i 6 potječu iz Stojdrage na Žumberačkom gorju, snimke 7 i 8 objavili su R a u š i V u k e l i ć
(1986: Tab. 1, snimke 2 i 3), kao "Betulo-Quercetum
petreae illyricum Fuk. 1959". Snimka 5 označena je
kao holosyntypus.
Floristički sastav as. Populo
tremulae-Betuletum
prikazanje na tablici 1 snimkama 4-8. Snimka. Snimka
ANALIZA FLORISTIČKOG SASTAVA - Analysis of the floristic composition
Floristički sastav šuma obične breze prikazan je,
kako je to i prethodno istaknuto, na tablici 1, na teme
lju 8 reprezentativnih fitocenoloških snimaka. Od toga
628
snimke 1-3 predstavljaju as.
Pteridio-Betuletum,
snimke 4-8 as. Populo tremulae-Beuletum.
I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE
Kao karakteristična vrsta as. Pteridio-Betuletum
označena je bujad - Pteridium aquilinum, koja je u flo
rističkom sastavu zastupljena visokim stupnjem pokrovnosti.
Kao karakteristična vrsta asocijacije Populo tremulae-Betuletum označena je trepetljika -Populus tremula, koja je zastupljena i u sloju drveća i grmlja i nis
kog rašća.
Karakteristične vrste sveze Quercion robori-petreae, reda Quercetalia robori-petreae i razreda Quercetea robori-petreae razmjerno su dobro zastupljene.
Potpunom dominacijom ističu se Betula pendula i
Quercus petraea u sloju drveća, te Juniperus commu
nis u sloju grmlja. Sloj niskog rašća razmjerno je slabo
razvijen, posebice u sklopu as. Pteridio-Betuletum, jer
zbog dominacije bujadi tek maleni broj vrsta ima uvje
te za preživljavanje.
Pratilice su vrlo brojne. Njihov tek manji broj posti
že veći stupanj stalnosti, dok su ostale vrste zastupljene
u samo nekoliko ili samo jednoj snimci. To upućuje na
spoznaju da su sastojine breze floristički vrlo hetero
gene, a elementi prirodnog, potencijalnog šumskog po
krova ukazuju na progresivnu sukcesiju u smjeru raz
voja acidofilnih kitnjakovih, odnosno acidofilnih bu
kovih šuma. Na kraju treba istaknuti da oštra floristi
čka granica između navedenih asocijacija brezovih
šuma ne postoji, pa se snimke 3 i 4 mogu smatrati pri
jelazom između as. Pteridio-Beuletum i Populo tremulae-Betuletum, bez obzira o kojim se područjima i flo
ristički analiziranim sastojinama radi.
Tablica 1. Analitički, sintaksonomski prikaz šuma obične breze - Betula pendi la
Broj snimke:
Pteridio-Betuletum:
C Pteridium aquilinum
Ass. Populo
tremulae-Betuletum:
A Populus tremula
B Populus trtemula
C Populus tremula
1
2
3*
4
5.5
2.3
5.5
3.4
+
1.2
1.2
1.2
+
5**
6
7
8
2.3
1.1
1.1
+
1.1
1.2
1.2
1.1
+
+
2.1
+
1.2
+
+
3.3
11
12
4.5
+
1.2
+
4.5
+
1.2
+
1.2
1.2
+
+.2
1.2
+.2
+
+.2
+.2
+.2
+
+
+
+
+
Ass.
Quercion robori-petreae, Quercetalia
Quercetea robori-petreae:
A Betula pendula
Quercus petraea
B Juniperus communis
Quercus petraea
Lembotropis nigricans
Castanea sativa
C Luzula luzuloides
Pyrola rotundifolia
Hieracium murorum
Gentiana asclepiadea
Molinia altissima
Serratula tinctoria
Luzula pilosa
Melampvrum pratense
Solidago virgaurea
Prenanthes purpurea
Agrostis tenuis
Veronica officinalis
Genista germanica
Pratilice:
A Quercus cerris
B Coiylus avellana
Carpinus betulus
Crataegus monogyna
Ruubus hirtus
Quercus cerris
Rubus idaeus
+
robori-petr.,
4.4
5.5
+
+
H-
5.5
1.1
1.2
+
2.3
3.1
2.3
1.2
+
+
1.3
1.3
+
+
+2
+2
13
+2
+
34
+
+
+
+.2
1.2
1.2
+
2.2
1.1
+.2
3.3
+
+
+
+
+
+
+
+
+
2.3
+
+
+
2.3
1.2
+.2
+
+
+
629
I. Trinajstić: N0MENKLATURN0-S1NTAKS0N0MSKA ANALIZA ŽUMA OBIČNE BREZE
1
Broj snimke:
Fraxinus ornus
Picea abies
Ilex aquifolium
Fagus sylvatica
Acer pseudoplatanus
Pinus strobus
Acer obtusatum
Rosa canina
C Fragaria vesca
Dactylis glomerata
Convallaria majalis
Carex humilis
Knautia drymeia
Chrysanthemum
corymbosum
Digitalis grandiflora
Achillea distans
Potentilla erecta
Festuca altissima
Brachypodium rupestre
Poa nemoralis
Mycelis muralis
Galium sylvaticumn
Viola reichenbachiana
Sanicula europaea
Poa nemoralis
Stachys serotina
Thalictrum minus
Laser trilobum
Geranium sanguineum
Salvia glutinosa
Campanula trachelium
Senecio nemorensis
2
3*
4
5**
6
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
7
+
+
+
+
+
+.2
+
+
+
+
+
+
1.2
+
+
33
3.5
+
+
+
+
+3
+3
+ 2
12
3.3
2.3
+
+
1.3
+.2
+
+
+
+
+
+
+
+
3.3
3.3
+
23
11
+2
+
+
8
+3
23
1.2
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
U samo po jednoj snimci zabilježene su još prastilice: A/ Fraxinus ornus, Pinus strobus (6); Salix caprea (8); B/ Ligustrum
vulgare, Rubus discolor (1); C/ Crataegus monogyna, Teucrium chamaedrys, Galium mollugo, Centaurea jacea, Euphorbia
cyparissias (1); Melica uniflora, Ajuga reptans, Carex sylvatica, Festuca heterophylla, Peucedanum oreoselinum, Carpinus
betulus, Punella vulgaris, Brachypodium sylvaticum, Cruciata glabra (2); Hypericum perforatum, Calamagrostis epigeios,
Quercus petraea, Campanula rotundifolia (3); Geranium robertianum (4); Acer pseudoplatanus, Clinopodium vulgare,
Epilobium montanum (8)
A/ Drveće (Trees), B/ Grmlje (Shrubs), C/ Nisko rašće (Herbs)
* Lectosyntypus; ** Holosyntypus
RASPARAVA - Discussion
Već je uvodno naglašeno, a to je i općenito poznato,
daje obična breza tipična pionirska vrsta. Oprašuje se
vjetrom, proizvodi veliku množinu sjemena, a samo se
sjeme, također, rasijava vjetrom. Kao pionirska vrsta
breza se prva useljava na površine bez šumskog pokro
va kao što su travnate površine - livade i pašnjaci. Re
dovitom kosidbom i ispašom mlade biljke (ponik, mla
dice) bivaju svake godine eliminirane iz travnjaka i
takva se površina održava u produkciji sijena ili paše
kao trajni stadij.
630
Uznapredovalom depopulacijom koja je uslijedila
poslije Drugoga svjetskog rata, te promjenom načina
uzgoja stoke u posljednjih 20-30 godina, koja više ne
boravi na pašnjaku, jednom izniklo sjeme breze naplodi napuštene travnjake i na njima preživljava. Tijekom
razmjerno kratkoga razdoblja od nekih 10-20 godina
"napušteni" travnjak postaje brezova šuma. U tom pro
cesu sukcesija je mogla teći postupno (sukcesivno) ili
usporedno (simultato).
I. Trinajstić: NOMENKLATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ...
U postupnoj sukcesiji, kad se breza useljava u napu
šteni travnjak na kojemu zbog edafskih uvjeta počinje
prevladavati bujad (Pteridium aquilinum), poznat u na
rodu kao "bujadnica", razvijaju se čiste sastojine breze
koje u sintaksonomskom smislu pripadaju as. PteridioBetuletum.
U usporednoj sukcesiji, kod koje obično na napu
štenom travnjaku izostaje stadij bujadi ("bujadnica")
useljavaju se zajedno breza (Betula oendula) i trepetljika (Populus tremula), pa u fitocenološko-sintaksonomskom smislu dolazi do razvoja mješovitih šuma trepetljike i breze as. Populo tremulae-Beuletum. Ta se za
jednica skoro u pravilu razvija i na šumskim požarišti
ma, ali i na onim napuštenim pašnjačkim površinama
na kojima seje bujad palila.
Do pojave i razvoja, bilo čistih šuma breze, bilo
mješovitih šuma breze i trepetljike, dolazi i u procesu
regresivna sukcesije, kao posljedica degradacije kitnjakove šume s brezom (as. Betulo-Quercetum) ili bukve s
brezom (Betulo-Fagetum). Isto tako u panonskom dije
lu Hrvatske, na onim gorama između Save i Drave, na
kojima se u višim položajima razvija gorski pojas mje
šovitih šuma bukve i jele, njihovom degradacijom
može, također, doći do razvoja ili čistih šuma breze ili
mješovitih šuma breze i trepetljike. Takve su sastojine i
njihovi sindinamsko-sukcesivni odnosi bili svojevre
meno proučavani na Papuku (usp. V u k e l i ć i S p a nj o 1 1990). Međutim, ovom prigodom treba istaći da
u sintaksonomskom smislu mješovite sastojine bukve i
jele, označene kao "Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv." treba nomenklaturno revidirati zbog
dva razloga. Prvo - sklop u kojemu su uz imena takso-
na (Fagus, Abies) upotrebljeni i geografski atributi
{"croaticum", "borerale") nije u skladu sa suvremenim
sintaksonomskim kodeksom. Drugo - binom "Fagetum abietetosum'' nije precizno definiran, pa ga treba
napustiti. Međutim, bukovo-jelove sastojine koje su
proučavali V u k e l i ć i Š p a n j o l (1990), prema njiho
vu florističkom sastavu treba priključiti asocijaciji Festuco drymeiae-Fagetum Cimperšek 1988, non "Magic
1968", emend. Cerovečki 2002 (usp. C e r o v e č k i
2002) u obliku posebne subasocijacije abietetosum Tri
najstić, comnb. nov. (= "Fagetum croaticum boreale
abietetosum Horv." p.p., ex Vukelić et Spanjol 1990:
Tab. 1, snimke 10-14+17-19).
Napokon, upravo su pred kratko vrijeme E x n e r i
W i l l n e r (2004) potakli, također, problem pionirskih
sastojina obične breze - Betula pendula na području
Austrije te ih sintaksonomski interpretirali na nekoliko
načina.
Budući da i breza postaje u šumsko-gospodarskom
smislu sve važnija vrsta, njene uzgojne i strukturne
osobine su u posljednje vrijeme, također, (usp. R a u š i
V u k e l i ć 1986, R a u š i M a t i ć 1994) predmet po
sebnih znanstvenih istraživanja. Zbog navedenog,
točna fitocenološko-sintaksonomska interpretacija po
jedinih oblika brezovih šuma predstavljaju teoretsku
osnovicu za istrživanja niza parametara u šumarstvu,
kao što su genetska varijabilnost, npr. pravnost debla,
način grananja i si. (Kajba 1996), morfometrijskih
značajki pojedinih vegetativnih organa ( K o v a č i ć i
S i m i ć 2001), prirasta, dužine drvnih vlakanaca i si.
obične breze iz pojedinih šumskih zajednica.
LITERATURA - References
B a r k m a n , J . , J. M o r a v e c , R . R a u s c h e r t , 1976:
Code of Phytosociological Nomenclature.
B a r k m a n , J., J. M o r a v c c , R . R a u s c h e r t , 1986:
Code of Phytosociological Nomenclature 2th Ed.
Vegetatio 67: 269-297.
C e r o v e č k i , Z., 2002: Numeričko određivanje kli
matskih i edavskih čimbenika staništa u šum
skim fitocenozama Maceljskog gorja. Šum. list
126(1-2): 11-22.
E x n e r , A., W. W i l l n e r , (2004): New syntaxa of
shrub and pioneer forest communities in Austria.
Hacquetia 3(1): 27-47.
G1 i š i ć, M., 1950: Fitocenološki pogledi na pošumljavanje šumskih požarišta. God. Biol. Inst. Saraje
vo 3 (1-2): 115-130.
J o v a n o v i ć , B., R. L a k u š i ć , R. R i z o v s k i , I.
T r i n a j s t i ć , M. Z u p a n č i č , (eds.), 1986: Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae. Naučno
veće Vegetacijske karte Jugoslavije. Bribir-Ilok.
K aj b a, D., 1994: Neke karakteristike hibrida Betula x
blatusae Pevalek, corr. (= Betula pendula Roth x
B. pubescens f. Blatusae Pevalek). Simpozij Pe
valek: 49-56. Koprivnica-Zagreb.
K a j b a , D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost obične breze (Betula pen
dula Roth) u dijelu prirodne rasprostranenosti u
Republici Hrvatskoj. Glasn. Šum. Pokuse 33:
53-108.
K o v a č i ć , S., D. S i m i ć , 2001: Intrapopulationar
and interpopulationar Relations of Betula pen
dula Roth (Betulaceae) in Croatia, based on leaf
morphometry. Acta Bot. Cracov. 43: 87-96.
M e l c h i o r , H., 1964: A Engler's Syllabus der Pflanzenfamilien, 12th Ed., 2. Gebriider Bortentraeger. Berlin.
O b e r d o r f e r , E., 1992: Suddeutsche Pflanzengesellschaften, 2th Ed, 4. Gustav Fischer. Stuttgart.
631
I. Trinajstić: NOMENK.LATURNO-SINTAKSONOMSKA ANALIZA ŠUMA OBIČNE BREZE ...
P e v a l e k , I, 1924: Prilog poznavanju naših breza.
Farmaceutski vjesnik 14: 662-665.
R a u š , Đ . , S. M a t i ć , 1994: Istraživanje vegetacijskih
i uzgojnih problema obične breze (Betula penđula Roth) na području Požege i Slatine. Glasn.
Šum. Pokuse 30: 337-360.
R a u š , Đ., J. V u k e l i ć , 1986: Vegetacijske i strukturne osobine obične breze (Betula pendula Roth)
na Psunju. Šum. list 110 (5-6): 177-187.
Šumarski list br. 11-12. CXXVIII (2004). 627-632
đula Roth) u području panonskih šuma bukve i
jele (Fagetum croaticum boreale abietetosum
Horv.) na Papuku. Šum. list 114: 357-368.
W a l t e r s , S. M., 1992: Betula L. U T. G. T u t in and
V. H. H e y w o o d (eds.): Flora Europaea, 2*
Ed., 1: 68-69. Cambridge University Press.
W e b e r , H. E., J. M o r a v e c , J. P. T h e u r i l l a t ,
2000: International Code of Phytosociological
Nomenclature, 3 ,h Ed. J. Veg. Sci. 11: 739-768.
V u k e l i ć , J., Ž. Š p a n j o l , 1990: Fitocenološki ka
rakter čistih sastojina obične breze (Betula pen-
SUMMARY: The silver birch - Betula pendula Roth is a typical pioneer species
which in the progressive succession process on carbonate-free or decalcified carbonate
soils is the first to conquer grasslands after mowing and grazing have been abandoned.
As the first stage the ass. Pteridio-Betuletum is developed, and afterwards in further
succession process the development of the ass. Populo tremulae-Betuletum occurs.
During the vegetation mapping in Gorski Gotar, attention was attracted by the birch
- Betula pendula stands in the composition of which the species Pteridium aquilinum
was distinguished. This group has been designated by Tr i nafst i ć and Sugar as the
ass. Pteridio-Betuletum. During mapping, the said stands were not analyzed in detail
syntaxonomically, and therefore they remained "nomen solum". It was only by Rauš
and Matić (1994) that the ass. Pteridio-Betuletum was presented also by the releves.
Similarly Glišić
(1950) was the first who published the binomial "PopuletoBetuletum" but without an adequate presentation of its floristic composition by means
of any quantitative relations between individual species of the floristic composition, so
this binomial remained "nomen nudum ".
The floristic composition of silver birch forests is given in Table 1, on the basis of
8 representative releves. Of them, the records 1-3 represent the ass. Pteridio-Betuletum,
and the records 4-8 the ass. Populo tremulae-Betuletum.
As the characteristic species of the ass. Pteridio-Betuletum it is designated Pteridium
aquilinum, which in the floristic composition is present with a high level of covering.
As the characteristic species of the ass. Populo tremulae-Betuletum it is designated
Populus tremula, which is present in the tree and shrub layer as well as in the herb layer.
The characteristic species of the alliance Quercion robori-petreae, the order Quercetalia robori-petreae and the class Quercetea robori-petreae are present relatively well.
Distinguished by their absolute domination are Betula pendula and Quercus petraea in
the tree layer, and Juniperus communis in the shrub layer. The herb layer is relatively
poorly developed, especially within the ass. Pteridio-Betuletum, since due to the domi
nance of brake ferns just a small number of species has the conditions for survival.
The companion species are very numerous. However, only a fairly small number of
them achieve a higher level of permanency, the others being present in a few or in one
record only. This suggests the idea that the birch stands are very heterogeneous floristically, while the elements of the natural, potentially forest cover indicate the progressive
succession toward the development of the acidophilous sessile oak forests, namely aci
dophilus beech forests. It should be pointed out that a sharp floristic boundary between
the said birch forest associations does not exist, and therefore the records 3 and 4 can be
considered as a transition between the ass. Pteridio-Betuletum and Populo tremulaeBetuletum, regardless of the areas and floristically analyzed stands involved.
632
UDK 630* 303 + 308 (001)
USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
FOREST CONTRACTORS IN CROATIA
Mario ŠPORČIĆ*, Ivan MARTINIĆ*
SAŽETAK: U radu se prikazuje stanje izvođenja šumskih radova u Hrvat
skoj neovisnim poduzetnicima. Postojeće stanje ocijenjeno je na temelju ana
lize izvoditelja i radova obavljenih u razdoblju od 1998. do 2002. godine.
Profil uslužnih izvoditelja šumskih radova utvrđen je analizom oblika i zna
čajki izvoditelja koji su se kao davatelji usluga prijavili na javna nadmetanja
"Hrvatskih šuma ". Podaci za 538 uslužnih izvoditelja obuhvatili su njihovu
strukturu prema sjedištu, brojnosti stalnih zaposlenika, brojnosti zaposlenih
inženjera šumarstva, brojnosti sredstava šumske mehanizacije i vrsti usluga.
Analizirani su također vrsta, obujam, vrijednost i rokovi ugovorenih radova.
Ustanovljeno je da prevladavaju izvoditelji kojima je angažiranje u šumar
stvu povremena i kratkoročno zanimljiva djelatnost. Uglavnom su to mala,
slabo opremljena, obiteljska poduzeća, najčešće bez zaposlenika u stalnom
radnom odnosu, bez tipičnih, često i bilo kakvih sredstava za rad šumi. Najvi
še je izvoditelja s područja središnje Hrvatske, Gorskog kotara i Like, a malo
brojnost je najizraženija u Istri i Dalmaciji. Posebno je upitna stručna razina
izvođenja šumskih radova budući je uz slabu tehničko-tehnološku osnovu u
izvođačkim jedinicama zaposlen tek neznatan broj šumarskih inženjera.
Rezultati analiza pokazali su da postojeći uslužni izvoditelji šumskih rado
va, bez obzira na njihov značajan udio u izvođenju proizvodnih zadaća, nisu
ni organizirani, ni kvalificirani, a time ni stabilan partner u gospodarenju šu
mama Hrvatske. Ukazano je također na potrebu iznalaženja modela koji će
osigurati nastanak prvih formalno ovlaštenih i kvalificiranih izvoditelja šum
skih radova.
Ključne
licenciranje
riječ
i: šumarstvo, izvoditelji šumskih radova,
poduzetništvo,
1. UVOD - Introduction
Poduzetništvo u šumarstvu danas predstavlja uo
bičajeni model obavljanja šumskih operacija širom svi
jeta. U nekim zemljama ugovorni rad u šumarstvu ima
dugu tradiciju. U drugima, posebice srednjoj i istočnoj
Europi, predstavlja relativno "noviju pojavu" usko
povezanu s mehaniziranjem sječe i privlačenja drva te
prijelazom na tržišnu ekonomiju. U Poljskoj, na pri
mjer, tijekom posljednjih desetak godina udio ugovor
noga rada u šumarstvu povećan je s nule na 75 %
* Mr. se. Mario Šporčić, Izv. prof. dr. se. Ivan Martinić,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
( K a s t e n h o l z 2002). U navedenu bi grupu mogli
ubrojiti i pojavljivanje poduzeća za pružanje usluga u
šumarstvu u Hrvatskoj.
Naime, u zadnjem desetljeću "Hrvatske šume" u
svojstvu poduzeća za gospodarenje državnim šumama
u Republici Hrvatskoj (RH) u značajnoj su se mjeri, pri
sječi i izradi te privlačenju i prijevozu drva, ali i pri
drugim poslovima, oslanjale na uslužne izvoditelje
šumskih radova. Pritom se vjerovalo da će tržišni me
hanizmi dovesti do selekcije najboljih izvoditelja u
smislu da će se takvi profilirati u pouzdane i kvalitetne
davatelje šumarskih usluga. Malo je pak dokaza da se
to zaista i dogodilo.
633
M. Sporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
Nakon preregistracije u trgovačko društvo ("Hrvat
ske šume" d.o.o. od 8. travnja 2002) za očekivati je
daljnje jače povećanje vrste i obujma poslova koje će
obavljati uslužni ('vanjski') izvoditelji. Prema podaci
ma za 2002. godinu oni su za "Hrvatske šume" obavili
17,5 % ukupnoga posla na sječi i izradi drva, 43 % pri
vlačenja drva i 71 % prijevoza drva. Istovremeno otvo
rena su mnoga pitanja vezana za postojeći stručni pro
fil takvih izvoditelja, ali i temeljne kvalifikacije koje bi
za kvalitetno obavljanje šumskih radova oni morali za
dovoljavati i nužno ispunjavati.
Angažiranje uslužnih izvoditelja šumskih radova i
prijelaz na ugovorni rad donosi mnoge prednosti. To
najčešće znači veću fleksibilnost, bolji financijski re
zultat, a moguće je i kvalitetnije obavljanje radova radi
Šumarski lis! br. 11-12, CXXV11I (2004), 633-648
specijalizacije izvoditelja. Ustupanjem radova najpo
voljnijem izvoditelju smanjuju se proizvodni troškovi
u ukupnome troškovnom lancu te šumovlasnik/posjednik - naručitelj radova može uz jednaku prodajnu cije
nu drvnih sortimenata računati na veću zaradu. Među
tim, slabije strane ugovornog rada su nedostatak inves
ticija u opremu i osposobljavanje, upitna stručna razina
izvođenja radova, niska razina sigurnosti, upitna djelo
tvornost zaštite zdravlja radnika, nedjelotvorna inspek
cija rada i dr.
Imajući u vidu navedene značajke ugovornoga rada
u šumarstvu, ovim se istraživanjima nastojalo spoznati
profil i stvarne mogućnosti domaćih izvoditelja šum
skih radova te ocijeniti stanje i razvijenost izvođenja
šumskih radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima.
2. MATERIJALI, METODE I CILJEVI - Material, methods and aims
Za ocjenu profila i stanja izvoditelja šumskih rado
va u Hrvatskoj analizirani su podaci o izvoditeljima
koje je sastavila Proizvodna služba "Hrvatskih šuma".
Podaci su sakupljeni od 538 izvoditelja - nuditelja
usluga na nadmetanjima za obavljanje radova u razdo
blju od 1998. do 2002. godine. Podaci o pojedinom iz
voditelju uključuju naziv i adresu tvrtke ili ime, prezi
me i adresu obrtnika, broj zaposlenih radnika, inženje
ra, broj i vrstu radnih sredstava te eventualnu napome
nu koja se odnosila na oblik organiziranosti, zaposlene
ili na radna mjesta.
Značaj ugovornih izvoditelja šumskih radova proci
jenjen je na temelju radova koje su oni u promatranom
razdoblju (1998-2002) obavili za "Hrvatske šume". Pri
tomu je korištena evidencija "Hrvatskih šuma" o ugo
varanju izvođenja radova s vanjskim izvoditeljima.
Analizirani su vrsta, obujam i vrijednost ugovorenih
radova, organizacijske i gospodarske jedinice izvođe
nja radova, rokovi izvođenja te prijavljeni i odabrani
izvoditelji radova.
Korištene baze podataka uz unaprijed zadana ogra
ničenja (razdoblje praćenja, pokazatelji sadržani u ba
zama i dr.) sadrže i druge nedostatke. Ponajprije se to
odnosi na neujednačenost unošenja podataka te njiho
vo neažuriranje. Zbog toga su prije same analize poda
taka provedena nužna ujednačavanja i prilagodbe koje
su olakšale i ubrzale postupak njihovog pretraživanja.
Drugi značajan nedostatak predstavlja nepostojanje
objedinjenih podataka koji bi detaljnije opisivali rezul
tate obavljanja radova. Važno je napomenuti da prika
zane baze ne govore ništa o kvaliteti izvršenja, počinje
nim oštećenjima i si., a upravo su ti podaci itekako važ
ni za prosuđivanje kvalitete izvoditelja i opravdanosti
njihovoga angažiranja.
Dodatno su korištena "Poslovna izvješća Hrvatskih
šuma", izvješća Proizvodne službe o godišnjim novča
nim iznosima ugovorenih radova i godišnja izvješća o
proizvodnji.
Matematičko-statistička obrada imala je za cilj fre
kvencijskom analizom podataka utvrditi osnovne zna
čajke domaćih izvoditelja, a potom okvirno ocijeniti
razvijenost grupacije izvoditelja šumskih radova u Hr
vatskoj. Pri analizama korištene su apsolutne i relativ
ne frekvencije podataka, a rezultati su prikazani tablično i grafički.
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results
3.1. Neki pokazatelji strukture izvoditelja -Some indicators of structure of contractors
Osnovne informacije o uslužnim izvoditeljima
šumskih radova dobivene su analizom podataka za 538
izvoditelja s kojima su "Hrvatske šume" u razdoblju od
1998. do 2002. godine ugovorile obavljanje određenih
šumskih radova.
Analiza je obuhvatila strukturne karakteristike iz
voditelja prema:
>• sjedištu izvoditelja
634
>- broju stalno zaposlenih radnika
>~ broju stalno zaposlenih inženjera
>• broju sredstava šumske mehanizacije
>• broju konja
>- oblicima organiziranja
M. Sporčić. 1. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŽUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
3.1.1. Sjedište izvoditelja šumskih radova - Contractors' headquarters
Analiza teritorijalnoga rasporeda izvoditelja obav
ljena je prema sjedištu tvrtke ili mjestu prijave obrta.
Nalaz pokazuje značajnu koncentraciju davatelja šu
marskih usluga na području središnje Hrvatske, Gor
skog kotara i Like. S druge strane, uočljiva je malo
brojnost izvoditelja šumskih radova na područjima
Slavonije i sjeverne Hrvatske te gotovo potpuni izosta
nak izvoditelja u Istri i Dalmaciji (tablica 1). Pojedina
čno, najviše je izvoditelja iz Delnica (15). Drugi po
brojnosti su Ravna Gora, Sisak i Zagreb sa po 10 izvo
ditelja. Ostali izvoditelji dolaze iz 229 drugih mjesta.
Pretpostavlja se da povećanu koncentraciju izvoditelja
na pojedinim područjima uvjetuje više čimbenika.
Vjerojatno je medu njima najznačajniji ponuda radova
"Hrvatskih šuma", odnosno vrsta i veličina zadaća za
koje angažiraju vanjske izvoditelje. Pri tomu ne treba
zanemariti složenost radnih uvjeta, tradiciju bavljenja
šumarstvom u pojedinim krajevima i si.
Tablica 1. Izvoditelji šumskih radova prema sjedištu
Table 1 Number of contractors by counties
Županija - Country
Zagreb i zagrebačka
Dubrovačko-neretvanska
Splitsko-dalmatinska
Sibensko-kninska
Zadarska
Osječko-baranjska
Vukovarsko-srijemska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Međimurska
Varaždinska
Bjelovarsko-bilogorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Kopri vničko-križevačka
Krapinsko-zagorska
Primorsko-goranska
Istarska
Ličko-senjska
Bez podataka - No data
Ukupno - Total
Broj izvoditelja
Number of contractors
N
%
56
10,41
0,00
12
2,23
2
0,37
3
0,56
17
3,16
12
2,23
24
4,46
29
5,39
33
6,13
0,00
11
2,04
30
5,58
40
7,43
42
7,81
24
4,46
10
1,86
111
20,63
6
1,12
51
9,48
25
4,65
538
100,00
3.1.2. Zaposlenici izvoditelja šumskih radova - Forest contractors' employees
Analizirani popis za neke izvoditelje (njih 17,7 %) odnosi. U prikazu broja zaposlenih radnika i inženjera
sadrži više različitih podataka o zaposlenicima. Razlog (tablica 2) takvi su izvoditelji posebno označeni
tomu moguće je tražiti u vremenski udaljenim javnim (s 'više različitih navoda').
nadmetanjima tj. višekratnom unošenju izvoditelja u
Pretraživanjima se utvrdilo daje najbrojnija skupina
popis. Pritom nije naznačeno koji je od podataka aktu izvoditelja bez stalno zaposlenih radnika. Za izvoditelje
alan, odnosno na koju godinu ili na koje se nadmetanje koji ne navode podatke o zaposlenicima pritom je pretTablica 2. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti zaposlenih radnika / dipl. ing. šumarstva
Table 2 Contractors by number of employed workers / graduatedforestry engineers
Broj zaposlenih radnika /
inženjera
Number of employed
workers /engineers
0/bez podataka - Cl/no data
Više različitih navoda
Several different statements
1
2
3
4
5
6-10
Više od 10 - More than 10
Zajedno - Together
Frekvencija izvoditelja šumskih radova - Frequency of forest contractors
'po brojnosti radnika'
'po brojnosti inženjera'
'by number of workers'
'by number of graduated engineers'
N
%
N
%
282
52,42
525
97,58
95
17,66
3
0,56
32
44
22
29
14
15
5
538
5,95
8,18
4,09
5,39
2,60
2,79
0,93
100,00
8
1
1
538
1,49
0,19
0,19
100,00
635
M. Sporčić, 1. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
postavljeno da ih i nemaju. I u najpovoljnijem slučaju,
uzevši u obzir najveće vrijednosti za izvoditelje s više
različitih podataka o zaposlenim radnicima, udio skupi
ne bez zaposlenika iznosi više od polovice svih izvodi
telja (52,4 %). Uzevši u obzir najmanje vrijednosti za
izvoditelje s više različitih podataka, taj je udio 68 %.
Od izvoditelja sa stalnim radnicima najviše ih zapo
šljava jednog do dva radnika. Medu onima koji navode
veći broj stalno zaposlenih uglavnom su poduzeća ko
Šumarski list br. 11-12, CXXVI11 (2004), 633-648
jima rad u šumarstvu ne predstavlja glavnu djelatnost.
Takve su npr. tvrtke "Finvest Corp d.d." sa 99 zaposle
nih i "Vodoprivreda Split" sa 73 zaposlena.
Stanje zapošljavanja inženjera šumarstva još je nepovoljnije. Tek 2-3 % izvoditelja navodi da ima zapo
slene šumare visoke stručne spreme. Uglavnom se radi
o poduzećima sa jednim inženjerom, a samo 3 poduzeća
imaju zaposleno više od jednog inženjera šumarstva.
98,13
100
- f?
90
80
V £ 70
o
c 60
N
50
§
8
.2, o>
'8c >u> 40
w
? 30
> w
20
u Ju
10
0
Broj zaposlenih radnika, N
Number of employed workers, N
Broj zaposlenih inženjera, N
Number of employed engineers, N
Slika 1. Raspodjela izvoditelja po brojnosti zaposlenih radnika
Figure I Distribution of contractors by number of employed
workers
Slika 2. Raspodjela izvoditelja po brojnosti zaposlenih
dipl. ing. šumarstva
Figure 2 Distribution of contractors by number of employed
graduated forestry engineers
Na slikama 1 i 2 iz prikaza raspodjele izvoditelja
prema brojnosti zaposlenih radnika i šumarskih inže
njera isključeni su izvoditelji s više različitih podataka
o zaposlenicima.
3.1.3. Radna sredstva izvoditelja šumskih radova - Forest contractors' means of work
Opremljenost izvoditelja sredstvima rada prikazana
je kroz brojnost strojeva i alata koje oni navode u prija
vama na javna nadmetanja. Popis nema potpune podat
ke o modelima (tipovima) i starosti šumske mehaniza
cije. Tako su neka radna sredstva dijelom ostala nerazvrstana i iskazana samo brojnošću. Uz pretpostavku da
izvoditelji u analiziranom razdoblju nisu u značajnijoj
mjeri mijenjali broj i vrstu sredstava rada, dostupni
Tablica 3. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti i vrsti motornih pila
Table 3
Contractors by number and type of chain-saws
Broj motornih
pila - Number of
chain-saws
0 / bez podataka
0 / no data
Upitan broj
Disputable number
1
2
3
4
5
6-10
Zajedno - Together
636
Vrsta motorne pile - Type of chain-saws
Nerazvrstano
Zajedno - Together
Stihl
Husquarna
Unclassified
%
Frekvencija izvoditelja, N -Frequency of contractors, N
532
537
339
332
61,71
-
-
90
90
16,73
4
2
538
1
538
38
24
14
11
7
13
2
538
42
25
16
11
7
13
2
538
7,81
4,65
2,97
2,04
1,30
2,42
0,37
100,00
M. Sporčić. I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
podaci dobro prikazuju razinu njihove tehničko-tehnološke opremljenosti. Izvoditelji koji navode da posje
duju određena radna sredstva, ali ne navode njihov broj
označeni su s 'Upitan brof.
Najčešće sredstvo rada je motorna pila. Njih posje
duje nešto manje od polovice izvoditelja (38,3 %).
Među njima najbrojniji su oni sa samo jednom motor
nom pilom (20,4 %). Samo 49 (9,1 %) izvoditelja ima
tri ili više pila. Iskustveno se može pretpostaviti da su
najčešće motorne pile "Stihl", slično kao i u "Hrvat
skim šumama".
Opremljenost izvoditelja za mehanizirano privlače
nje drva promatrana je njihovom raspodjelom prema
brojnosti i vrsti adaptiranih poljoprivrednih traktora te
zglobnih šumskih traktora (tablice 4 i 5).
Tablica 4. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti i vrsti adaptiranih poljoprivrednih traktora
Table 4 Contractors by number and type of adapted agricultural tractors
Broj
traktora
Number of
tractors
0/bez pod.
0/no data
Upitan broj
Disput. No
1
2
3
4
Više od 4
More than 4
Zajedno
Together
Vrsta adaptiranog poljoprivrednog traktora - Type of adapted agricultural tractor
Zetor
IMT
Ursus
Torpedo
Universal
Nerazvrst.
Unclassif.
Steyr
Zajedno - Together
Frekvencija izvoditelja, N - Frequency of contractors, N
%
531
518
537
532
536
536
419
387
71,93
-
-
-
-
-
-
19
19
3,53
5
2
-
9
8
1
1
-
5
1
2
-
2
-
74
19
5
2
87
32
7
4
16,17
5,95
1,30
0,74
-
2
-
-
-
-
-
2
0,37
538
538
538
538
538
538
538
538
100,00
Tablica 5. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti i vrsti zglobnih šumskih traktora
Table 5 Contractors by number ofskidders
Broj traktora
Number of tractors
0/bez pod. - 0/no data
Upitan broj - Disput. No
1
2
3
4
Zajedno - Together
Vrsta zglobnog šumskog traktora - Type ofskidder
Nerazvrstano
LKT
Timberjack
Zajedno - Together
Unclassified
Frekvencija izvoditelja, N -Frequency of contractors, N
%
523
420
78,07
485
481
4
4
0,74
9
29
11,34
33
61
12
4
12
5,76
31
12
5
2
7
2,23
1
5
6
1,12
2
4
0,74
538
538
538
538
100,00
Iz tablice 5 vidi se da više od 75 % izvoditelja ne
posjeduje specijalizirana šumska sredstva, čime je i
njihova sposobnost rada u zahtjevnijim radnim uvjeti
ma upitna. Čvršću orijentaciju glede uključivanja u šu
marstvo pokazuju svakako oni izvoditelji koji posjedu
ju dva ili više tipičnih sredstava šumske mehanizacije
Slika 3. Adaptirani poljoprivredni traktori, poznata i ne uvijek
zadovoljavajuća radna sredstva
r
£^-mmm
W
;
'
Figure 3 Adapted farm tractors, known but not always satisfying
means of work
637
M. Šporčić, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
- takvih je 53 ili 9,9 %. Najčešća mehanizirana sred
stva su LKT traktori koje posjeduje oko 45 % vlasnika
skidera, uz vjerojatno još jedan dio koji se krije među
strojevima bez podataka o tipu i modelu.
Nešto je bolja situacija s adaptiranim poljoprivred
nim traktorima. Oko 30 % izvoditelja u prijavama na
javna nadmetanja navodi vlastite traktore. Uglavnom
se radi o traktorima marke IMT, uz prisutnost više dru
v"
O
'-
60
50
40
30
.a
20
10
2
c 5
>
N
Tj
Si
•j
>
SO
70
Et,
gih tipova (Zetor, Ursus, Torpedo i dr.). Najzastupljeniji su izvoditelji s jednim traktorom (16,2 %), što je
nešto više od polovice svih izvoditelja koji posjeduju
adaptirane poljoprivredne traktore.
Iz grafičkih prikaza raspodjele izvoditelja šumskih
radova prema brojnosti motornih pila i šumskih trakto
ra (slika 4 i 5) isključeni su izvoditelji koji navode da
imaju radna sredstva ali ne navode njihov broj.
II
Adaptirani poljoprivredni traktori
Adapted farm tractors
Zglobni šumski traktori -
Skidders
.S,^
2
3
4
5
6-10
Broj motornih pila, N
Number of chain-saws, N
t?
>10
2
3
4
>4
Broj traktora, N
Number of tractors, N
Slika 4. Raspodjela izvoditelja po brojnosti motornih pila
Figure 4 Distribution of contractors by number of chain-saws
Slika 5. Raspodjela izvoditelja prema brojnosti šumskih traktora
Figure 5 Distribution of contractors by number of forest tractors
Razmjerno veća brojnost konja (tablica 6) posljedica
je duge tradicije zapošljavanja privatnih izvoditelja na
iznošenju i privlačenju drva konjima (tzv. samaraša).
Od izvoditelja koji ih posjeduju najbrojnija je skupina
sa 6 do 10 konja (26,6 %). Po izvoditelju je zabilježeno
najviše 16 konja.
Tablica 6. Izvoditelji šumskih radova prema brojnosti konja
Table 6
Contractors listed by number of horses
Broj konja
Number of horses
0/bez pod. - 0/no data
Upitan broj - Disput No
1
2
3
4
5
6-10
Zajedno - Together
Frekvencija izvoditelja - Frequency
N
%
444
82,53
41
7,62
1
0,19
6
1,12
2,79
15
0,37
2
4,65
25
0,74
4
100,00
538
Prijevoz drva kamionima od 1998. u potpunosti se
ugovara javnim nadmetanjima. No, analizirane baze
podataka radi svojevremenog prestanka praćenja prije
voza po izvoditeljima, sadrže svega nekoliko podataka
o kamionima kojima raspolažu uslužni izvoditelji.
Slično je i s građevinskom mehanizacijom, koji stoga u
ovome radu nisu posebno prikazani.
3.1.4. Brojnost i oblici organiziranja izvoditelja šumskih radova
Numerousness andforms of organization of contractors
Prema navodima o radnim sredstvima i zaposleni
cima izvoditelji su razvrstani u četiri grupe (tablica 7).
Nešto više od trećine izvoditelja (36,6 %) ima i stal
no zaposlene radnike i vlastita radna sredstva. Uglav
638
nom su to mali izvoditelji s jednim do dva zaposlenika
i skromnim sredstvima rada. Međutim, u njima se krije
zdrava osnova za stvaranje postojanih i pouzdanih
uslužnika.
Tablica 7. Osnovna struktura zbirke
Table 7 Basic structure of sample
Frekvencija - Frequency
N
%
Grupa - Group
Izvoditelj ima zaposlenike i radna sredstva
Contractor has employees and means of work
Izvoditelj ima zaposlenike, nema/ne navodi radna sredstva
Contractor has employees but no means of work
Izvoditelj nema/ne navodi zaposlenike, ima radna sredstva
Contractor has no employees but has means of work
Izvoditelj nema/ne navodi zaposlenike i nema/ne navodi radna sredstva
Contractor has no employees and no means of work
Zajedno - Together
U tablici 8 prikazanje ukupan broj zaposlenih i rad
nih sredstava uključenih u uslužni sektor hrvatskog
šumarstva te prosječne vrijednosti u odnosu na sve evi
dentirane izvoditelje - Prosjek 1 (Average 1 - consid
197
36,62
61
11,34
130
24,16
150
27,88
538
100,00
ering all contractors) i one izražene samo u odnosu na
izvoditelje koji imaju zaposlenike tj. pojedina radna
sredstva - Prosjek 2 (Average 2 - considering only
contractors with employees or working equipment).
Tablica 8. Podaci o zaposlenicima i radnim sredstvima izvoditelja šumskih radova
Table 8 Data on employees ond working equipment of contractors
Kategorija - Category
Brojnost, N Zaposlenici - Employees
Radnici - Workers
Inženjeri - Engineers
Radna sredstva - Working equipment
Motorne pile — Chain-saws
Stihl
Husquarna
Nerazvrstane - Unclassif.
Adapt, poljoprivredni traktori
Adapted farm tractors
IMT
Zetor
Torpedo
Steyr
Universal
Ursus
Nerazvrstani - Unclassif.
Zglobni traktori - Skidders
LKT
Timberjack
Nerazvrstani - Unclassif.
Forvarderi - Forwarders
Zičare — Yarders
Ekipaže — Mini forwarders
Konji -Horses
Numerousness, N
998
977
21
Prosjek 1 -Average 1 Prosjek 2 - Average 2
1,86
3,90
1,82
3,82
0,04
1,62
608
10
2
596
1,13
0,02
0,004
1,11
2,95
1,67
2,00
2,99
230
0,43
1,52
42
9
9
2
2
2
164
215
91
23
101
9
2
9
591
0,08
0,02
0,02
0,004
0,004
0,004
0,30
0,40
0,17
0,04
0,19
0,02
0,004
0,02
1,10
2,10
1,29
1,50
1,00
1,00
2,00
1,38
1,82
1,72
1,53
1,77
1,13
1,00
1.80
6.29
Od 998 zaposlenika petinu čine tri poduzeća kojima
izvođenje radova u šumarstvu nije glavna djelatnost.
To znači daje prosječni broj od 3,9 zaposlenih po po
duzeću/obrtniku (prosjek 2) nešto manji i mogao bi
otprilike odgovarati prosječnom broju motornih pila
(oko 3,0). Za ukupan broj izvoditelja taj je prosjek
znatno manji i iznosi 1,9 odnosno oko 1,5 ako se zane
mare navedena tri poduzeća.
Medu šumskom mehanizacijom, uz motorne pile,
prevladavaju adaptirani poljoprivredni traktori s pro
sjekom od 1,5 (prosjek 2) odnosno 0,4 (prosjek 1) i
zglobni šumski traktori s prosjekom od 1,8 odnosno
639
Šumarski list br. 11 12, CXXVII1 (2004), 633-648
M. Sporčić, 1. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
0,4 traktora po izvoditelju. Primjena forvardera i žičara vrlo je skromna. Takav nalaz treba povezati s poče
cima razvoja privatnoga poduzetništva kada se zbog
rizika angažiranja tuđeg kapitala (povezano s nesigurnošću ugovaranja dugoročno značajnog obujma poslo
va), uslužnik teško odlučuje na nabavu vlastite, skupe
mehanizacije.
Slika 6. Konji još uvijek prisutni u hrvatskom šumarstvu
Figure 6 Horses still present in the Croatian forestry
3.2. Odnos nuditelji - izvršitelji usluga - Relation between service bidders and contractors
Od ukupnoga broja izvoditelja koji su u promatra
nom razdoblju svoje usluge nudili "Hrvatskim šuma
ma" tj. javljali se na javna nadmetanja, samo ih 35 niti
jednom nije odabrano za izvršitelje usluga (tablica 9).
Pitanje je pritom po kojim kriterijima su gotovo svi iz
voditelji smatrani sposobnim za izvođenje povjerenih
radova, posebice kada se uzme u obzir njihova kadrov
ska i tehničko-tehnološka (ne)opremljenost.
Tablica 9. Broj nuditelja i izvršitelja usluga po godinama
Table 9 Number of bidders and contractors by years
Godina - Year
1998
1999
2000
2001
2002
Svih 5 god.
Whole period
Nuditelji - Bidders
Izvršitelji - Contractors
Brojnost, N - Numerousness, N
%
366
351
95,90
324
305
94,14
305
281
92,13
276
251
90,94
254
230
90,55
573
Svake je godine u utrci za ugovaranjem radova pro
sječno 300 izvoditelja. Međutim, sa 366 izvoditelja
1998. godine njihov je broj pao na 254 u 2002. godini.
Većina pritom pokazuje kratkoročnu zainteresiranost
za angažmanom u šumarstvu. Naime, tek oko 20 % iz
voditelja aktivno je u pružanju usluga duže od 5 godi
na (slika 7). Mogli bi reći da se svake godine izmijeni
Slika 7. Izvoditelji prema broju godina u kojima su prisutni kao
nuditelji/izvršitelji usluga
Figure 7 Contractors by number of years of their practice in
providing forest services
640
538
93,89
trećina izvoditelja, s time da ih u posao ulazi nešto ma
nje nego što ih izlazi.
2
3
4
5
Broj godina, N - Number ofyears, N
3.2.1. Izvoditelji šumskih radova po upravama šuma
Forest contractors by forest
administrations
Istraživanjima je utvrđena pri
sutnost izvoditelja u pojedinim
upravama šuma te njihova mobil
nost između uprava. Najviše izvo
ditelja djeluje na području uprava
šuma Delnice i Zagreb. Prosječno
5j
se svake godine za ugovaranje iz
vođenja radova natječe 51 izvodi
telj u upravi šuma Delnice te 42 iz
voditelja u upravi šuma Zagreb. U
te dvije uprave kroz svih pet godi
na evidentirano je 87 (11,9 %) od
nosno 86 (11,8 %) izvoditelja. Naj
Uprava šuma - Forest administration
manje je izvoditelja zabilježeno u
Slika 8. Zastupljenost nuditelja/izvršitelja usluga po upravama šuma
upravi šuma Osijek. Samo 7 ili 1 %.
Figure S Share ofbidders/contractors by forest administrations
Udjeli ostalih uprava uglavnom se
kreću između 2 i 5 % (Vinkovci,
Našice, Požega, Ogulin, Senj, Bu
zet i Split) ili oko 8-9 % (Bjelovar, Koprivnica, Sisak, hovog obrta, odnosno poduzeća (tablice 10 i 11). Petina
Gospić i Nova Gradiška).
izvoditelja prelazi granice matične uprave i pojavljuje
se
kao nuditelj i/ili izvršitelj usluga u najviše do 4 razli
Na slici 8 prikazana je zastupljenost izvoditelja po
čite
uprave. Međutim, i u tim se slučajevima radi o pros
upravama šuma za cijelo analizirano razdoblje. Za upra
torno
susjednim upravama, tako da su izvoditelji i dalje
ve šuma korištene su skraćene slovne oznake.
vezani za svoje sjedište.
Izvoditelji su uglavnom usmjereni na "matičnu"
Upravu šuma - onu koja pokriva područjem sjedište nji-
#1
Tablica 10. Raspodjela izvoditelja prema broju uprava u kojima su prisutni kao nuditelji usluga
Table 10 Contractors by number of forest administrations in which they are present as service bidders
Godina - Year
1998
1999
2000
2001
2002
Cijelo razdoblje
Whole period
N
%
Broj uprava šuma - Number of forest administrations
Zajedno - Together
4
2
3
1
366
30
5
331
324
287
30
7
4
1
305
29
271
276
249
24
3
254
1
225
25
3
7
573
458
83
25
1,22
100,00
14,49
4,36
79,93
Tablica 11. Raspodjela izvoditelja prema broju uprava u kojima su prisutni kao izvršitelji usluga
Table 11 Contractors by number of forest administrations in which they are present as service providers
Godina - Year
1998
1999
2000
2001
2002
Cijelo razdoblje
Whole period
N
%
Broj uprava šuma - Number of forest administrations
Zajedno - Together
1
2
3
4
317
30
4
351
305
272
26
7
254
26
1
281
22
251
226
3
230
21
2
207
22
538
433
78
5
0,93
100,00
4,09
80,48
14,50
641
3.2.2. Broj i vrsta usluga - Number and type of services
Na osnovi vrste radova objavljivanih na javnim nad
metanjima i izvoditelja zainteresiranih (prijavljenih) za
njihovo izvođenje utvrđene su sljedeće vrste usluge:
JBR
- radovi jednostavne biološke reprodukcije
reforestation
PBR - radovi proširene biološke reprodukcije
afforestation
- sječa -felling
SJ
Izn-S - iznošenje drva samaricom (konjima)
horse extraction
Izn-Z - iznošenje drva žičarom -yarding
Izv-F - izvoženje drva forvarderom -forwarding
Izv-T - izvoženje drva traktorom
minor transportation by tractor
Vu-K — vuča drva konjima - horse skidding
Vu-T - vuča drva traktorom - skidding
Pri-Ka- prijevoz drva kamionima
transport by trucks
USR - uspostava šumskoga reda
worksite arrangement after completing
forest work operations
Ostalo - prijevoz traktora labudicom, prijevoz učenika
na uzgojne radove, doprema sadnica
transport of tractors, students, seedlings etc.
U prikazu brojnosti usluga radovi jednostavne i
proširene biološke reprodukcije nisu raščlanjivani na
niže grupe radova. Na taj način utvrđeni broj usluga na
tržištu hrvatskoga šumarstva iznosi 12. Kada bi zaseb
no promatrali evidentirane radove JBR, PBR i radove
sa zajedničkim nazivnikom "Ostalo" taj bi se broj
popeo na 28 vrsta usluga (radova).
Slika 9. Izvoženje drva forvarderima među uslugama koje pruža
ju izvoditelji šumskih radova
Figure 9 Forwarding among the forest contractors 'services
i
i
i
• Nuditelji usluga
Bidders
M Izvršitelji usluga
Contractors
™Y
25-'
20-'
> >
at ee;
15 -'
10-'
5r
oV
r
iHL
& «<?
°%m
nr
-*—*—'(" • — ^ y as-7
$
J> ^ >
sf
>
^
7
> >
^y>' A*'
T
2
^
i
1_L_*p7
' "/
•> -.I? O"
.tP JP
A-*' <,<>'
Vrsta rada-cijelo razdoblje - Type of work-whole
C
period
Slika 10. Raspodjela izvoditelja prema uslugama koje pružaju
Figure 10 Distribution of contractors by services thev provide
Udjeli u pružanju pojedinih usluga (slika 10) odre
đeni su na ukupno 1552 izvoditelja, jer se isti izvodite
lji javljaju kao davatelji više različitih usluga.
Najviše izvoditelja, jedna četvrtina, u svojoj ponudi
ima uslugu izvođenja sječe i privlačenja (vuče) drva
traktorima. Česti su izvoditelji koji nude uslugu izno
šenja i/ili vuče drva konjima (oko 10 %) te izvoženja
drva traktorima (12-13 % ) . Mogućnost izvođenja osta
lih usluga usko je povezana s posjedovanjem potrebnih
radnih strojeva. Tako iznošenje drva žičarom i izvo642
ženje forvarderom izvodi tek mali broj izvoditelja
(ispod 1 %).
Od definiranih 12 vrsta usluga najveći dio izvodite
lja (30,2 %) u svojoj ponudi ima dvije usluge (tablica
12). Najčešće su to sječa i vuča drva traktorom. Znača
jan dio ponude čine i izvoditelji sposobni pružiti tri
različite vrste usluga (23,0 %). U toj skupini najčešće
su sljedeće kombinacije usluga: sječa, izvoženje i vuča
traktorom (38 izvoditelja) te sječa, iznošenje konjima,
vuča traktorom (37 izvoditelja).
M. Šporčić, I. Martirije: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
Tablica 12. Izvoditelji radova prema godinama i broju usluga koje nude
Table 12 Forest contractors by years and number of services they provide
Godina
Year
1998
1999
2000
2001
2002
Cijelo
razdoblje
Whole period
Broj usluga - Number of services
3
4
5
6
7
8
Frekvencija izvoditelja, N —Frequency of contractors, N
75
7
3
23
23
5
57
6
2
50
21
60
9
3
3
27
49
31
17
7
3
1
Zajedno
Together
1
2
119
102
105
61
48
139
135
120
113
98
N
124
173
132
82
29
18
13
2
573
%
21,64
30,19
23,04
14,31
5,06
3,14
2,27
0,35
100,00
Velik broj izvoditelja koji obavljaju samo jednu
vrstu radova (124 ili 21,6 %) pokazuje da se željeni
366
322
304
276
254
trend formiranja univerzalnih, polivalentnih izvoditelja ne događa ili da se ne događa željenom brzinom.
3.3. Radovi ugovoreni/izvršeni s davateljima šumarskih usluga
Works contracted with/carried out by forest contractors
Radovi čije su izvođenje "Hrvatske šume" ugovorile kao uslugu s vanjskim izvoditeljima, opisani su
sljedećim pokazateljima: broj radilišta, vrsta i obujam
radova, rokovi izvršenja te vrijednost radova.
3.3.1. Broj radilišta - Number of work sites
šumarija te u 473 (56,6 %) gospodarske jedinice. Pro
sječno svake godine oni obavljaju radove u 128 (75 %)
šumarija te u 314 ili oko 38 % svih gospodarskih jedi
nica (slika 11).
Pri utvrđivanju broja radilišta na kojima su angaži
rani ugovorni izvoditelji pošlo se od brojnosti jedinica
organizacijskog i gospodarskog razdjeljenja šuma.
Utvrđeno je da su uslužnici u promatranom razdoblju
obavljali radove u svih 16 uprava šuma; u 165 (96,5 %)
3 -5
c
>
04 ftj
1998
2000
2001
2002
Godina - Year
Zajedno
Together
• Uprava šuma - Forest administration
• Šumarija- Forest office
• Gospodarska jedinica - Management unit
Slika 11. Udjeli ugovaranja radova u ukupnom broju jedinica
Figure 11 Share of work contracting in all units
Broj od ukupno 10 200 radilišta u pet godina na ko
jima su angažirani vanjski izvoditelji uvjetno je odre
đen prema broju odsjeka u kojima su ugovoreni radovi.
Na najvećem broju radilišta korištene su usluge privla
čenja drva (slika 12). Za njima slijede radilišta sječe i
izrade. Izvođenje uzgojnih radova (JBR i PBR) u pro
šlosti je često bilo organizirano zasnivanjem građan-
sko-pravnoga odnosa (GPO) s velikim brojem privre
menih radnika. Prestankom mogućnosti GPO-a "Hr
vatske šume" moraju primiti u radni odnos (na određe
no vrijeme) radnike za izvođenje uzgojnih radova ili
angažirati vanjske izvoditelje. U budućnosti je moguće
očekivati povećanje ugovaranja izvođenja i ove vrste
radova.
643
M. Sporčie, I. Martinić: USLUŽNI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
Privlačenje - Skidding
62%
Sječa - Felling
26%
PBR
2%
JBR
9%
Ostalo - Other
1%
Slika 12. Broj radilišta prema vrsti radova
Figure 12 Number of work sites by type of works
3.3.2. Vrijednost ugovorenih radova - Value of contracted
Analiziranjem ugovorenih radova, utvrđeni su nov
čani iznosi koje su se "Hrvatske šume" obvezale ispla
titi za njihovo izvođenje. Svake se godine s vanjskim
izvoditeljima ugovori izvođenje radova u prosječnoj
vrijednosti od 77.337.000 kn. Vrijednost svih radova
ugovorenih u pet godina iznosi 386.686.000 kn. Najve
ći udio u tome s 277.562.000 kn ili 71,8% čini privla
čenje drva.
Svake je godine najviše izvoditelja koji obavljaju
radove u vrijednosti do 100.000 kn (tablica 13). Njihov
works
se udio kreće od 28,3 % (2002.) do 39,0 % (1998. i
1999.). Najveća ukupna vrijednost radova ugovorenih
s pojedinim izvoditeljom kreće se u jednoj godini do
5.500.000 kn, odnosno u petogodišnjem razdoblju do
11.100.000 kn. Valja ponoviti da navedene vrijednosti
predstavljaju ugovorene cijene radova. Stvarnu zaradu
(profit) izvoditelja predstavlja razliku između prika
zanih prihoda i svih davanja koje izvoditelji moraju
podmiriti.
Tablica 13. Raspodjela izvoditelja prema vrijednosti ugovorenih radova i godinama
Table 13
Distribution of contractors by value of contracted works and years
Vrijednost
radova,000 kn
Work value, 000 kn
0 - 100
100-200
200-300
300 - 400
400 - 500
>500
Ukupno, N - Total, N
1998
137
85
45
24
15
45
351
ilo - uther
0,8 %
Privlačenje - Skidding
61,7%
Godina - Year
2001
2002
1999
2000
Broj izvoditelja, N - Number of contractors, N
86
65
119
105
67
71
66
59
36
23
41
38
31
22
22
19
12
14
13
16
35
31
28
48
305
281
251
230
JBR, PBR
31.1%
Sječa - Felling
6,4 %
Slika 13. Raspodjela 5-godišnjeg financijskog efekta ('uštede')
po vrstama radova
Figure 13 Distribution of a 5-year effect fsaving') by types
of work
139
83
58
28
28
202
538
%
25,84
15,43
10,78
5,20
5,20
37,55
100,00
Uz pretpostavku da početne cijene s javnog nadme
tanja predstavljaju razinu troškova na kojoj mogu sa
mostalno obaviti pojedine radove, usporedbom s ugo
vorenim cijenama utvrđeni su iznosi razlika ('uštede')
koje su ostvarile "Hrvatske šume". Prosječno te uštede
iznose oko 2.156.000 kn godišnje. Realno, te su se vri
jednosti kretale od najmanje 1.272.715 kn 1999. go
dine (11,8 %), do najviše 3.034.666 kn 2001. godine
(28,2 %). Ukupni financijski učinak koji su "Hrvatske
šume" u pet godina ostvarile angažiranjem vanjskih iz
voditelja iznosi 10.779.117 kn.
3.3.3. Rokovi ugovorenih radova - Duration of contracted works
Ugovori za obavljanje radova s uslužnim izvoditelji
ma sklapani su svake godine s različitim rokovima izvr
šenja radova, od jednodnevnih do jednogodišnjih. Naj
644
češći su međutim, kratkoročni ugovori. Nalazi pretraži
vanja pokazuju daje prosječni rok izvršenja po ugovoru
iznosio 50 dana, a daje čak 38,8 % radova ugovoreno na
razdoblje kraće od 30 dana. Prosječni rok izvršenja ugo
vorenoga rada ne razlikuje se značajno između proma
tranih vrsta radova. Ugovor s najvećim rokom izvršenja
(352 dana) sklopljen je 1998. godine za obavljanje rado
va proširene biološke reprodukcije (sjetva i sadnja u sa
naciji). Ipak, takvi su ugovori rijetki.
3.3.4. Izvršenje ugovorenih radova - Execution of contracted works
Na temelju Poslovnih izvješća "Hrvatskih šuma" te
izvješća Proizvodne službe o ostvarenju proizvodnje
napravljen je pregled izvršenja radova po izvoditeljima.
Udio poduzetnika u obavljanju sječe i izrade drva
('ostala usluga' na slici 14) kreće se od 10,8 % 2000.
do 17,5 % 2002. godine. U analiziranih pet godina oni
• <—i
h
su sa izrađenih 2.318.789 m3 obavili oko 14 % sječe.
Godišnje to prosječno iznosi 463.758 m3. Značaj vanj
ske usluge je nešto veći ako se promatra samo tehnička
oblovina, odnosno nešto manji obzirom na prostorno
drvo. U tim slučajevima promatrani udjeli iznose 14,8
odnosno 12,6 %.
-
> .>
"ču ~S
1998
1999
2000
2001
Godina - Year
2002
Ukupno
Total
• Ostala usluga - Contractors
• Samoizrada - Local population
Hrvatske šume
Usluga d.o.o. - Service d.o.o.
Slika 14. Udjeli izvršitelja sječe po godinama
Figure 14 Share of cutters by years
Udio samoizrade (sječa i izrada koju za vlastite po
trebe obavlja lokalno stanovništvo) posebno je zna
čajan kod izrade prostornog drva (40,1 %). U vlastitoj
Godina - Year
Hrvatske šume
Usluga d.o.o.
Service d.o.o.
su režiji (vlastitim kapacitetima) "Hrvatske šume" oba
vile 66,6 % sječe ili 67,1 % ako se tome pridruži
Usluga d.o.o. (bivša trgovačka društva u vlasništvu
"Hrvatskih šuma") - Service d.o.o.
(former companies owned by "Hr
vatske šume").
Na privlačenju drva, u razdoblju
od 1998. do 2002. godine, uslužnici
su za "Hrvatske šume" obavili oko
44 % ukupnoga posla. U pet godina
privukli su 4.690.527 m3 ili prosje
čno 1.181.894 m3 svake godine.
S udjelom od 57 % privukli su više
od polovice obujma prostornoga
drva, odnosno 38 % oblovine. Po
Ukupno
većanje udjela vlastite režije ostva
Total
reno je na temelju prestanka rada tr
govačkih društava (d.o.o.) i uklju
čivanja
njihove imovine i radnika u
• Ostala usluga
sastav vlasnika i osnivača "Hrvat
Contractors
skih šuma".
Slika 15. Udjeli izvršitelja privlačenja po godinama
Figure 15 Share of skidding operators by years
645
M. Sporčić, I. Martinić: USLU2NI IZVODITELJI ŠUMSKIH RADOVA U HRVATSKOJ
U ukupnom prijevozu drva od 3.431.946 m3 u 2002.
godini uslugom poduzetnika prevezeno je 71,4 % i u
okviru je prosječnih izvršenja u posljednjih pet godina.
Udio poduzetnika u radovima biološke reprodukci
je šuma procijenjen je na temelju obujma ugovorenih
radova koji iznose oko 10 % njihova izvršenja.
4. RASPRAVA Discussion
Budući da zbirka ne sadrži podatke o starosti i eksAko se za ozbiljnoga i kvalificiranoga izvoditelja
ploatacijskom
vijeku mehanizacije, pretpostavlja se da
šumskih radova uzma onaj koji posjeduje najmanje dva
je
ona
u
prosjeku
jednaka onoj u "Hrvatskim šumama".
tipična sredstva šumarske mehanizacije (zglobni traktor,
Imajući
u
vidu
stanje
mehanizacije "Hrvatskih šuma"
ekipažu) i stalno zapošljava najmanje tri radnika, onda
se od 538 analiziranih izvoditelja takvima može sma kako ga opisuju Vondr a i dr. (1997)', postavlja se pi
trati tek 1/5 izvoditelja. Ostalih 4/5 izvoditelja (profil: tanje u kojoj mjeri ona izvoditeljima pridonosi u ostva
radnici po potrebi, bez tipičnih sredstava, čak i bez ikak rivanju pozitivnih proizvodnih, financijskih i poslov
vih sredstava za rad u šumi) treba držati prolazno anga nih rezultata.
žiranima u šumarstvu kao povremenom, privremenom,
U grupi izvoditelja bez zaposlenika i bez radnih
dopunskom i kratkoročno zanimljivom djelatnošću. sredstava česta je napomena "radnici po potrebi" i
Naime, tek oko 36 % izvoditelja ima stalno zaposlene "oprema raspoloživa po potrebi". Vjerojatno bi takvi
radnike i vlastita radna sredstva. Samo 15 % ih zapošlja izvoditelji u slučaju ugovaranja radova za izvođenje is
va više od tri radnika, a samo 2-3 % ima zaposlene inže tih privremeno uključivali potrebne radnike i radna
njere šumarstva.
sredstva. U domaćoj poduzetničkoj praksi, ne samo šu
marskoj,
česti je slučaj uključivanja radnika za povre
Većina je izvoditelja s područja središnje Hrvatske,
mene
radove.
Pritom poduzetnici najčešće biraju one
Gorskog kotara i Like. Malobrojnost izvoditelja naj
radnike
koji
imaju
socijalna prava stečena po nekoj
izraženija je u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj, Istri i
drugoj
osnovi
(mirovina,
čekanje na burzi rada, bolo
Dalmaciji. Operativni radijus izvoditelja uglavnom je
vanje).
Poduzetnici
često
na
štetu radnika, povremenih
ograničen na matičnu upravu šuma unutar koje se nala
i/ili
stalnih,
koriste
nezaposlenost
i nisku cijenu rada.
zi sjedište njihovoga obrta/poduzeća. Ponuđene usluge
Tome
osim
nezaposlenosti
pogoduje
i nedjelotvorna
analiziranih izvoditelja uključuju maksimalno 12 razli
pravna
regulativa,
manjkavo
djelovanje
inspekcije
čitih poslova. Ipak, najveći broj izvoditelja može ponu
rada
i
nepostojanje
sindikalne
povezanosti
u
svrhu
zaš
diti samo dvije vrste usluga. Najčešće su to sječa i vuča
tite
radnika.
drva traktorom. Fluktuacija izvoditelja je velika. Tek
oko 20 % izvoditelja aktivno je u davanju usluga u šu
Nadalje, nužno je postići veće uključivanje inženjera
marstvu duže od pet godina.
šumarstva i u taj segment šumarske djelatnosti. Naime,
Iz popisa radnih sredstava vidi se da uslužnici nisu samo šumarski inženjeri imaju specijalistička znanja o
uveli nova tehnološka rješenja ili nova radna sredstva u svim dijelovima provedbe šumskih radova - planiranju,
izvođenje radova, već se oslanjaju na u Hrvatskoj poz pripremi, izvođenju, nadzoru radova i analizi ostvare
nata i ne uvijek zadovoljavajuća sredstva kao što su nja. Navedeno očekivanje u skladu je s europskim tren
adaptirani poljoprivredni traktori i LKT skideri. Forvar- dovima profiliranja izvoditelja koji će moći pružiti širok
dere i žičare posjeduje tek neznatan broj izvoditelja. raspon usluga - od planiranja, izvođenja uzgojnih rado
Osam ih navodi da posjeduje forvardere, a samo dva iz va, radova pridobivanja drva i dr. Izostanak inženjera
voditelja imaju žičare. Najčešće sredstvo rada je motor šumarstva u strukturi zaposlenih dovodi u pitanje ostvana pila. Njih posjeduje otprilike trećina izvoditelja. Sva rivost željenog profila izvoditelja. Također je tada upit
kako da pritom izvoditelji s jednom motornom pilom ne na i stručna razina izvođenja radova od strane "novopredstavljaju značajniji oslonac "Hrvatskim šumama". afirmiranih" izvoditelja. Pritom se nikako ne želi podci
Izvoditelji s većim brojem motornih pila, pogotovo oni s jeniti iskustvo koje posjeduje izvjestan broj uslužnika.
tri i više pila mogu se smatrati potencijalom za ozbiljni
"Hrvatske šume", kao najveći naručitelj posla, nisu
je uključivanje u taj dio šumske proizvodnje i obavljanje razvile učinkovite mehanizme odabira pouzdanih i od
radova većeg obujma. Takvih je međutim tek oko 10 %. govornih izvoditelja šumskih radova, praćenja kvalitete
Vondra i dr. (1997) za stanje i eksploataciju radnih strojeva u vlasništvu "Hrvatskih šuma" kažu sljedeće: "Glavne promatrane grupe
sredstava rada i/ili (motorne pile - traktori - kamioni - autobusi - osobna vozila) u prosjeku su stare iznad 8 godina; dakle većina sred
stava u uporabi je iznad granice djelotvornog eksplatacijskog vijeka. Poznato je da eksploatacijska dotrajalost znači funkcijsku i tehno
lošku zastarjelost te ekonomski nedopustivo intenzivno i skupo održavanje. S tim u svezi nastupaju mnoge teškoće u izvršenju
proizvodne zadaće (kašnjenje u biotehnološkim rokovima, povećani troškovi, demotiviranost izvršitelja i dr.). Proizvodnja u takvim
uvjetima ima za posljedicu nagli pad ekonomske učinkovitosti, pad proizvodnosti i pad plaća izvršitelja u proizvodnji. Najznačajnija
posljedica je smanjenje dohotka."
646
i pravovremenosti izvođenja radova te sankcioniranja
ponašanja izvoditelja protivnoga pravilima struke. Ne
postojanje sveobuhvatnog sustava informacija o davate
ljima šumarskih usluga i radovima koje oni obavljaju ta
kođer predstavlja ozbiljnu manjkavost za kvalitetnu
analizu stanja ali i unapređenje ovog pitanja. U takvim
uvjetima neophodno je potvrđivanjem kvalificiranosti i
poslovne sposobnosti izvoditelja osigurati obavljanje
poslova u šumarstvu na kvalitetno prihvatljivoj razini.
Cjelovito potvrđivanje osiguralo bi tržišnu prednost
ovlaštenim i licenciranim izvoditeljima, a dalo jamstvo
za stručno i pravovremeno obavljanje radova.
Nadležna državna tijela (Ministarstvo poljoprivre
de, šumarstva i vodnog gospodarstva) trebala bi biti
prvi predlagatelj i poticatelj vladinih projekata razvoja
poduzetništva u šumarstvu putem kreditnih aranžma
na, subvencija, poreznih olakšica i si. Tim bi se potica
jima investiralo u opremanje te organiziranje i ospo
sobljavanje poduzetnika.
Istodobno treba uvesti obvezno licenciranje svih šu
marskih poduzetnika te ustrojiti mehanizme izdavanja
poduzetničkih licenci. Nositelj tih zadaća trebalo bi uz
"Hrvatske šume", biti "Hrvatsko šumarsko društvo".
Cjelovito ocjenjivanje/licenciranje uslužnika potrebno
je da bi izvoditelji uvidjeli svoje prednosti i slabosti, tj.
što bi trebali napraviti za svoju veću uspješnost i kvali
tetu. S druge strane korisnicima njihovih usluga licenca
je jamstvo za stručno, kvalitetno, pravodobno i ekonom
ski uspješno obavljene poslove.
Nalazi raščlambi pokazali su da uslužnici, bez obzi
ra na njihov značajan udio u izvođenju radova, u ovom
trenutku nisu sasvim kvalificirana, stabilna i kvalitetna
sastavnica šumarske djelatnosti u Hrvatskoj. To ne
znači daje poduzetništvo u šumarstvu Hrvatske nepo
željno. Naprotiv, ono je potrebno ali s onim atributima
koji su jamstvo za stručno, kvalitetno, pravodobno i
ekonomski uspješno izvođenje radova.
5. ZAKLJUČCI - Conclusions
Slijedom nalaza istraživanja profila i stanja izvodi
telja šumskih radova u Hrvatskoj donose se sljedeći
zaključci:
1. Ugovorni izvoditelji šumskih radova u Hrvatskoj
predstavljaju mala, slabo opremljena, obiteljska po
duzeća, najčešće bez zaposlenika u stalnom radnom
odnosu, bez tipičnih, a često i bilo kakvih sredstava
za rad u šumi. Izvoditeljske organizacije su kratko
ga vijeka, fluktuacija izvoditelja velika, a broj i vrs
ta usluga koje pružaju ograničeni.
2. Značaj ugovornih izvoditelja u hrvatskom šumar
stvu je neosporan i velik. Svake godine oni prosje
čno obavljaju 14 % sječe i 44 % privlačenja drva. S
udjelom od oko 10 % sudjeluju u izvođenju radova
biološke reprodukcije šuma, a u prijevozu drva su
djeluju godišnje s oko 70 %.
3. Izvoditelji šumskih radova, bez obzira na njihovu
sve veću prisutnost i značajan udjel u izvođenju
proizvodnih zadaća, zasad nisu ni organizirani, ni
kvalificirani, pa time ni stabilan subjekt u proizvod
nom dijelu gospodarenja šumama u Hrvatskoj.
4. Za unapređenje poduzetništva u šumarstvu nužan je
sveobuhvatan sustav informacija o davateljima šu
marskih usluga i radovima koje oni obavljaju. Ta
kav zasad nije ustrojen u hrvatskom šumarstvu, što
predstavlja ozbiljnu manjkavost za kvalitetnu ana
lizu stanja, ali i unapređenje ovog pitanja.
5. "Hrvatske šume" kao najveći korisnik usluga, tre
bale bi svojim odnosom prema vanjskim izvodite
ljima glede ponude radova (vrsta, obujam, lokacija,
rokovi, cijene, uvjeti plaćanja), selektivnosti u oda
biru i evidenciji pokazati veći interes i spremnost za
sređivanje stanja i unapređenje poduzetništva - kao
jednog od strateških interesa "Hrvatskih šuma"
6. Obavljanje poslova u šumarstvu na kvalitetno pri
hvatljivoj razini moguće je i potrebno osigurati po
tvrđivanjem kvalificiranosti i poslovne sposobnosti
izvoditelja. Cjelovito potvrđivanje osiguralo bi trži
šnu prednost ovlaštenim i licenciranim izvoditelji
ma, a dalo jamstvo za stručno i pravovremeno
obavljanje radova.
LITERATURA - References
D u n d o v i ć , J . , I. H o d i ć , S. P u l j a k , B . R a n o g a j e c , A. Š t e f a n č i ć , M. Z d j e l a r , 1999: Za
pošljavanje šumarskih zaposlenika i razvoj po
duzetništva u šumarstvu Republike Hrvatske.
Studija. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, pp. 1-17.
K a s t e n h o l z , E . , 2002: Best practices in forestry con
tracting. Forworknet Update, December 2002,
p. 1-3.
K o s i r , B., I . W i n k l e r , M. M e d v e d , 1996: Kriteri
ji za ocenjevanje kakovosti izvajalcev gozdnih
del. Zbornik gozdarstva i lesarstva 51 (2): 7-26,
Ljubljana.
M a r t i n i ć , I., T. K r e m a , 1997a: Šumarski poduzet
nici u Njemačkoj - usporedba sa situacijom u
Švedskoj. Meh. šumarstva 22 (1): 65-66.
647
M a r t i n i ć , I., T. K r e m a , 1997b: Poduzetnici u šumskim djelatnostima u dva francuska departmana.
Meh. šumarstva22(1), pp. 66.
M a r t i n i ć , I., 1998: Stanje i razvoj izvođenja šumskih radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. Meh. šumarstva 23 (1): 7-15.
Š p o r č i ć, M., A. S a b o, 2002: Ozljeđivanje radnika u
hrvatskom šumarstvu tijekom razdoblja 19912000. Šumarski list 126 (5-6): 261-271, Zagreb.
Š p o r č i ć , M., 2003: Uspostava modela potvrđivanja
izvoditelja šumskih radova. Magistarski rad, Šu-
marski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 100 pp,
Zagreb.
V o n d r a , V., I. M a r t i n i ć , M. Z d j e l a r , 1997: Procjena uzroka nerazvijenosti privatnog poduzetništva u šumskom gospodarstvu Hrvatske. Studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu, Sumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 14 pp.
*** "Hrvatske šume" p.o. Zagreb: Poslovna izvješća
1998. do 2002., Zagreb.
SUMMARY: This paper presents the position of providing forest services in
Croatia by independent contractors. The actual position has been assessed
based on a comprehensive analysis of contractors and services provided in
the period J 998 to 2002. The profile of forest contractors has been deter
mined by analysis of form and characteristics of contractors, who offered to
provide their services as forest contractors through public tenders announced
by "Hrvatske šume ". The data for 538 contractors involved their structure by
their headquarters, number of permanently employed workers, number of
employed graduated engineers, number of forest mechanisation and type of
services. The type, volume, value and time limits of the contracted works have
also been analysed.
It has been determined that contractors interested in periodical and shortterm forestry engagement prevail. They were mostly minor, poorly equipped,
family enterprises, usually without permanently employed workers and with
out typical working equipment for forest operations, if any. The highest num
ber of contractors comes from central Croatia, Gorski Kotar and Lika, and
the lowest from Istria and Dalmatia. Apart from poor technical and techno
logical basis, the professional level of the provision of forest services is espe
cially disputable since such operational units only employ few graduated
engineers.
The results of the analysis have shown that the actual forest contractors,
regardless of their significant share in executing production tasks, are neither
well organised nor adequately qualified and hence they cannot be taken for
stable partners in the management of the Croatian forests.
Attention has also been drawn to the need for developing a model, which
would provide the continuation of the first officially accredited and qualified
forest contractors.
Key
648
words:
Šumarski list br. 11-12. CXXV1II (2004), 633-648
forestry, forest contractors, entrepreneur ship, licensing
UDK 630* 165 (001)
VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK
U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE
{Prunus avium L.) IZ SREDIŠNJE BOSNE
MICROSATELL1TE DNA VARIABILITY OF
POPULATIONS OF WILD CHERRY
(Prunus Avium L.) FROM CENTRAL BOSNIA
Dalibor BALLIAN'
SAŽETAK: U raduje istraživana mikrosatelitna DNK varijabilnost popu
lacija divlje trešnje (Prunus avium L.) iz središnje Bosne (Mrkoviči, Ilijaš i
Kakanj), a za kontrolu je iskorištena domaća sorta trešnje (cv. Alica). Za
ekstrakciju DNK korištena je modificirana Roger s-ova (1997) procedura
za ekstrakciju genomske DNK iz embriona. Genetička varijabilnost popu
lacija procijenjena je uz pomoć visoko ponavljajućih DNK molekula (simple
sequence repeats - SSR). Potvrđeni su rezultati ranijih istraživanja u kojima
je registrirana relativno mala genetička varijabilnost trešnje (Prunus avium
L.), uz korištenje određene grupe mikrosatelita.
Ključne
riječi:
Prunus avium L., DNK, ekstrakcija, mikrosateliti.
UVOD
U suvremenim istraživanjima polimorfizma, kod
vrsta šumskog drveća, sve značajnije mjesto zauzima
analiza varijabilnosti molekule DNK. Ova suvremena
metoda analize doprinosi novim spoznajama u siste
matici biljaka. Dolazi se do novih spoznaja, na temelju
kojih se pretpostavlja da će stara shvaćanja o vrstama
biti revidirana i da će mnoge opisane vrste dobiti status
podvrsta, varijeteta ili ekotipova.
Molekularne metode do sada su našle daleko veću
primjenu u poljoprivredi nego u šumarstvu. Ipak ima
mnogo istraživanja na šumskim vrstama drveća, pose
bice hrastovima, jasenima, bukvi, crnom boru, itd. Na
razini Europe pokrenut je čitav niz značajnih projekata
u cilju izučavanja DNK, kartiranja gena kod ekonom
ski značajnih vrsta drveća.
Do sada provedena istraživanja na DNK divlje treš
nje (Prunus avium L.) objavljena su u više radova o
ekstrakciji DNK (Saiki 1990, Lefort i D o u g l a s
1999). Ostala istraživanja koja su tretirala DNK treš
nje, odnose se na domaće sorte trešanja značajne u vo
ćarskoj proizvodnji, te su najznačajniji radovi G e r l a Dr. se. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu
eha i S t r o s s e r a (1997, 1998), G e r l a c h a i sur.
(1998). Medu tim radovima interesantan je rad koji se
bavi mogućnostima rane selekcije kultivara trešnje, od
H o r m a z a (1999). Značajni su i drugi radovi koji se
odnose na pitanja osnovnih fundamentalnih istraživa
nja kod raznih vrsta drveća, a između ostalog i roda
Prunus, a odnose se djelomično na divlju i domaću
trešnju ( I e z z o n i i sur. 1996, Levi i sur. 1993, Malusa 1993, M a l u s a i M a r c h e s i n i 1993, M a l u sa i S a n s a v i n i 1993 i 1995).
Cilj rada bio je procijeniti stupanj unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti divlje trešnje u
središnjoj Bosni, te ove rezultate usporediti s rezultati
ma koji su do sada publicirani. Djelomična usporedba
može se izvršiti s radom C i p r i a n i j a i sur. (1999).
Dobiveni rezultati omogućili bi da se uoče razlike
između populacija, te da se utvrdi da li se divlja trešnja
značajno razlikuje na molekularnom razini od domaće
sorte trešnje koja je najzatupljenija u području istraži
vanih populacija. Rezultati bi nas usmjerili na pravi
put iznalaženja optimalne metode za determinaciju
čiste divlje trešnje, te olakšalo poslove na očuvanju ge
netičke raznolikosti ove vrste.
649
D. Ballian: VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE ,
MATERIJAL I METODA RADA
Tijekom 1999. godine sakupljeno je sjeme divlje
trešnje iz tri populacije na području središnje Bosne.
Populacije se nalaze u različitim ekološkim nišama, a
udaljene su jedna od druge 30 km. Sjeme je sakupljeno
sa 69 stabala (populacija Mrkoviči 31 stablo, Ilijaš 15,
Kakanj 23), a za kontrolu je korišteno sjeme ubrano s
jednog stabla domaće trešnje, poznate autohtone sorte
"Alica". Inače, ova je sorta najviše zastupljena u voć
njacima gornjeg i srednjeg toka rijeke Bosne, gdje je i
sabiran materijal za istraživanje. Fenologija cvjetanja
kultivara poklapa se sa cvjetanjem divlje trešnje, kao i
vrijeme sazrijevanja plodova. Za ekstrakciju DNK ko
rišten je embrij koji je izvađena iz sjemena mehanič
kim putem. Njegova veličina i masa zavisila je od veli
čine sjemena, a masa se kretala oko 0,0005 g kod divl
je trešnje, do 0,0008 g kod domaće trešnje.
koviči, sa po osam sjemenki (ukupno 24 ekstrakcije),
dva stabla iz populacije Ilijaš (16 ekstrakcija) i dva sta
bla iz populacije Kakanj (16 ekstrakcija). Također je
rađena ekstrakcija i za domaću trešnju sorte "Alica"
koja je služila kao kontrola, jer je najčešća u području
istraživanih populacija (osam ekstrakcija). Za istraži
vanje međupopulacijske varijabilnosti slučajnim je iz
borom uzet po jedan embrion od svakog stabla, na
kojem je izvršena ekstrakcija (70 ekstrakcija). Po zavr
šenoj ekstrakciji za preparate je primijenjena standar
dna je PCR procedura, a potom analiza na gelu.
Varijabilnost između stabala i populacija procije
njena je uz primjenu X2-testa, testiranjem dobivenih
distribucija u populacijama. Primjenom Hardy-Wainbergovog zakona izračunat je broj heterozigota u popu
lacijama za sve tri populacije.
Za proučavanje unutarpopulacijske varijabilnosti
slučajnim izborom uzeta su tri stabla iz populacije Mr
Izolacija genomske DNK
Izolacija je izvršena za genomsku (cjelokupnu sta
ničnu) DNK ( R o g e r s 1997). Mala veličina embriona
otežavala je ekstrakciju, ali je metoda uspješno prila
gođena količini embriona u prvim etapama izolacije na
način kako slijedi.
Embrioni su držani u tubama na temperaturi od
-70 °C, najmanje 24 sata. Po njihovom vađenju iz fri
židera, odmah je vršena maceracija specijalno konstru
iranom alatkom, uz dodavanje 2 x CTAB buffera (2 %
CTAB, 100 mM Tris, 20 mM EDTA, 1,4 M NaCl) u
prilagođenoj količini od 50 ul, što se pokazalo sasvim
dovoljnim za veličinu embriona. Sva daljnja procedura
odvijala se uz manje preinake R o g e r s o v o g (1997)
protokola, prema količini materijala koji je služio za
ekstrakciju. Modifikacija je rezultirala dovoljnom koli
činom DNK na kraju procesa izolacije genomske DNK.
PCR-procedura i elektroforetska analiza
Korištene su početnice sa 18-22 baze, proizvođača
"Genosys biotechnologies - Cambridge (UK)" (Tab.
1.). Unatoč različitim temperaturama nalijeganja (TA)
u istraživanju je za sve početnice uspješno korištena
TA = 58°C.
Tablica 1. Osnovni podaci o parovima početnica (Genosys biotechnologies - Cambridge).
Table 1 Basic details of the primers (Genosys biotechnologies - Cambridge).
Redni broj
No.
1
2
3
4
Početnice
Primers
Broj baza
No. of bases
Sekvenca (5'-3')
Sequence (5'-3')
UDP96-003F
UDP96-003R
UDP96-018F
UDP96-018R
UDP97-402F
UDP97-402R
UDP98-407F
UDP98-407R
20
20
20
22
22
20
20
19
TTGCTCAAAAGTGTCGTTGC
ACACGTAGTGCAACACTGGC
TTCTAATCTGGGCTATGGCG
GAAGTTCACATTTACGACAGGG
TCCCATAACCAAAAAAAACACC
TGGAGAAGGGTGGGTACTTG
AGCGGCAGGCTAAATATCAA
AATCGCCGATCAAAGCAAC
T A *=4(#GiC) + 2(#AiT)
(#G i C) -•ukupan broj baza G i C koje se nalaze u početnici
(#A i T) - ukupan broj baza A i T koje se nalaze u početnici
650
Temperatura
topljenja
Melting
temperature (Tm)
63,9
63,9
63,8
62,2
63,3
63,8
63,4
65,0
Temperatura
nalijeganja
Annealing
temperature (T A )*
58
62
60
64
60
62
58
56
D. Ballian: VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE ..
Za PCR djelovanje učinjen je
reakcijski volumen od 20ul za par
početnica i prikazan u tablici 3, a
procedura je trajala kao što je pri
kazano u tablici 2.
Tablica 2. PCR procedura
Table 2 PCR procedure
Vrsta temperature
Type of the temperature
početna temperatura
temperatura denaturacije
temperatura hibridizacije
temperatura elongacija
završna temperatura
temperatura čekanja
Nakon zavšene PCR procedure,
razdvajanje PCR produkta izvrše
no je elektroforezom na 1,5 %
agarnom gelu (Ultra pure DNA
grade agarose - Bio Rad). Kako se
radi o specifičnim početnicama,
nije bilo potrebe da se radi na poliakridamidnom gelu,
nego su vrpce izbrajane na agarnom gelu. Vrijeme po
trebno za rad elektroforeze bilo je u zavisnosti od veli
čine gela, i kretalo se oko jednog sata pri istosmjernoj
struji od 50 ili 100V.
Temperatura
Temperature
94 °C
94 °C
55 °C
72 °C
72°C
4°C
Vrijeme
Time
2 min
1 min
1 min
1 min
8 min
-
Broj krugova
No. of circles
35
35
35
Nakon elektroforeze bojenje gela izvršeno je ethidium bromideu koncentracije od 1 ug/ml, u trajanju od
20 minuta. Potom je izvršeno snimanje gela i izbrajane
vrpci.
Tablica 3. PCR standardni protokol
Table 3 PCR standard protocol
Protokol za broj uzoraka
Broj analiza
H20
10 x Buffer
lOxdNTP's
Početnica 1
Početnica 2
Taq
Otopina DNA
Ukupno
1
1
u ul
9,92
2,00
2,00
1,00
1,00
0,08
4,00
20,00
11
10
u ul
109,12
22,00
22,00
11,00
11,00
0,88
4,00
20,00
7
6
U jLll
69,44
14,00
14,00
7,00
7,00
0,56
4,00
20,00
15
13
u ul
148,80
30,00
30,00
15,00
15,00
1,20
4,00
20,00
19
18
21
20
U jLll
U jLll
188,48
38,00
38,00
19,00
19,00
1,52
4,00
20,00
208,32
42,00
42,00
21,00
21,00
1,68
4,00
20,00
REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA
Istraživanja su pokazala da od četiri para početnica
koji su korišteni u ovim istraživanjima samo jedan par
pokazuje polimorfizam (Tab. 4.). U drugih parova po
četnica nije registrirana varijabilnost, jer su pokazali
monomorfizam, iako je registrirana u ranijim istraživa
njima, ali na drugim vrstama iz roda Prunus (P persica
L . ) ( C i p r i a n i i sur. 1999).
Tablica 4. Frekvencije alela i heterozigotnost.kod svih uzoraka.
Table 4 Frequency of the alels and heterozygosity in all samples
Početnice
Primers
UDP96-003
UDP96-018
UDP97-402
UDP98-407
Aleli (bp)
Alleles (bp)
1
bp.149
1.00
bp.240
1,00
bp.139
0,57
bp.136
1,00
2
0
0
0
0
bp.151
0,43
0
0
Heterozigoti
Heterozygoty
Vrpce
Band
Broj analiza
No. ofanalisys
Nema polimorfizma
Jednostruka
70
Nema polimorfizma
Jednostruka
70
0,49
Dvostruka
126
Nema polimorfizma
Jednostruk
70
bp. - parova baza
Iz tih je razloga u ovom istraživanju varijabilnosti
DNK korištena početnica UDP 97-402, kod koje se
dobila očekivana heterozigotnost. Prosječna heterozigotnost za sve populacije iznosi 0,49 (Tab. 4.). Najveću
651
D. Ballian: VARIJABILNOST MIKROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE ...
unutarpopulacijsku heterozigotnost imala je populacija
Kakanj (0,50), dok najmanju pokazuje populacija Ilijaš
(0,48) (Tab. 5,).
Kao što je uočena varijabilnost između populacija,
tako je zabilježena i varijabilnost u samim populacija
ma, što se može vidjeti iz tablice 6. Najveću heterozi
gotnost pokazalo je stablo broj 45 i 58 iz populacija
Ilijaš i Kakanj (0,50). Najmanju heterozigotnost ima
stablo broj 18 iz populacije Mrkoviči.
Tablica 5. Dobivene frekvencije alela i njihova heterozigotnost u.populacijama.
Table 5 The frequencies of the alleles and heterozygosity in the populations
Populacija
Population
Broj stabala za analizu
No. of trees for the analisys
Mrkoviči
Ilijaš
Kakanj
31
15
23
Aleli sa veličinom bp
Allels with size bp
1
139bp
0,58
0,60
0,52
2
151 bp
0,42
0,40
0,48
Heterozigoti
Heterozygoty
0,49
0,48
0,50
Tablica 6. Frekvencije i heterozigotnost stabala u populacijama.
Table 6 Frequencies of the alels and heterozigotry in the trees.alleles
Populacija
Population
Mrkoviči
Ilijaš
Kakanj
Domaća trešnja
Broj i šifra stabla
No. trees
Broj analiziranih embriona
No. of trees for the embrion
Stablo 1. (8)
Stablo 2. (18)
Stablo 3. (28)
Stablo 1. (38)
Stablo 2. (45)
Stablo 1. (58)
Stablo 2. (68)
Stablo 1. (70)
8
8
8
8
8
8
8
8
Ekološka valencija vrste nasljedna je karakteristika,
odnosno njezina je sposobnost prilagodbe određena
nasljednom osnovom ili genomom biljke.
Pomoću prikazanih genetičkih parametara, razlike
između populacija ili unutar populacija obično bivaju
vidljive i jasne, ali u ovom slučaju su male. Mogući su
uzroci tih malih različitosti, osim prirodne selekcije i
antropogena djelovanja te razvojni čimbenici ili proce
si prilagođavanja na određene ekološke uvjete.
To proizlazi iz činjenice da je područje središnjih
Dinarida vrlo specifično kada su posrijedi uvjeti okoli
ša, jer na vrlo malom prostoru postoji velika varijabil
nost klimatskih, edafskih, orografskih i drugih čimbe
nika koji izravno utječu na diferencijaciju različitih
ekotipova. Iako stručnjaci smatraju da vrste šumskog
drveća s područja Dinarida pokazuju veliku varijabil
nost, u usporedbi s istim vrstama sa sjevera, u slučaju
divlje trešnje nismo mogli to zaključiti.
Dobivena mala varijabilnost dobivena je samo
srednju Bosnu, dok u drugim područjima nije izvršeno
slično istraživanje.
Može se izvesti zaključak da postoje male razlike
između populacija iz različitih ekoloških niša, odnosno
652
Aleli sa veličinom bp
Allels with size bp
1
2
139 (bp)
151(bp)
0,57
0,43
0,62
0,38
0,75
0,25
0,75
0,25
0,50
0,50
0,50
0,50
0,37
0,63
0,37
0.63
Heterozigoti
Heterozygoty
0,49
0,35
0,38
0,38
0,50
0,50
0,47
0,47
da razlike u ekologiji staništa uvjetuju genetičku dife
rencijaciju među populacijama, a da se te razlike ne
mogu dobro registrirati pomoću korištenih genetičkih
markera (mikrosatelita). Za razliku od molekularnih
analiza, rezultati koje je na morfološkoj razini dobio
B a l l i a n (2000, 2002) pokazuju postojanje razlika
unutar i između populacija.
Pomoću postupka mikrosatelitske DNK analize
možemo vidjeti samo mali dio populacijske genetičke
informacije, a velik dio ostaje nedostupan. Ovo nas
upućuje daje potrebno usmjeriti istraživanja ka iznala
ženju novih početnica.
Ostaje ipak i problem da li jedinke divlje trešnje
stupaju u križanje s domaćom trešnjom, i na koji način,
ili je to pak ta povezanost uvjetovana njihovim ranijim
križanjima.
Broj biljaka koje predstavljaju populaciju ipak ostaje
upitan, jer se pojavljuje problem subjektivnosti pri uzi
manju uzorka, odnosno u broju biljaka koje predstav
ljaju populaciju. Međutim, samo to povećanje broja
uzoraka zahtijevalo bi smanjenje broja populacija, jer se
uvijek postavljaju limitirajući čimbenici, kao stoje vri
jeme potrebno za istraživanje i laboratorijski kapacitet.
D. Ballian: VARIJABILNOST M1KROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŠNJE ...
ZAKLJUČCI
1. Modifikacijom originalnog recepta za ekstrakciju
DNK naspram veličini embriona postignut je dobar
rezultat u ekstrakciji, tako da je ova modifikacija
uspješna za ekstrakciju DNK iz embrija u sjemenu.
2. U ovom istraživanju samo je jedan par početnica is
kazao polimorfizam, i na tom marker lokusu bila su
samo dva alela. Kod primjene početnice UDP97402 (F i R) registrirali smo samo dva alela, s veliči
nom od 139 i 151 parova baza (pb), kao što je dobi
veno i u ranijim istraživanjima.
3. Divlja trešnja, kao i sorta domaće trešnje "Alica"
nisu pokazale značajnu varijabilnost, što se slaže s
rezultatima ranijih istraživanja.
4. Rezultati istraživanja ukazuju da između populacija
divlje i pitome trešnje (cv. "Alica") ne postoji veli
ka razlika u strukturi mikrosatelitske DNK.
5. Mala genetička varijabilnost, kako unutarpopulacijska tako i međupopulacijska mogu nam olakšati ak
tivnosti na poslovima zaštite i očuvanja genofonda
divlje trešnje.
6. Buduće aktivnosti na molekularnoj razini treba
usmjeriti ka iznalaženju pogodnijih mikrosatelita,
za istraživanje genetičke varijabilnosti divlje treš
nje, s obzirom da kod morfoloških istraživanja po
kazuje veliki unutarpopulacijski varijabilitet.
LITERATURA:
B a 11 i a n, D. (2000): Početna istraživanja varijabilno
leaves of four hardwood tree species Acer,
sti morfoloških svojstava sjemena divlje trešnje
Fraxinus, Prunus and Quercus. Ann. For. Sci.
(Prunus avium L.), Šum. list br. 5-6/2000, st.
56,259-263.
271-278, Zagreb.
L e v i , A., L. J. R o w l a n d , J. S. H a r t u n g , (1993):
B a l l i a n , D. (2002): Variability of characteristics of
Production of reliable randomly amplified poly
the wild cherry blossom (Prunus avium L.) in
morphic DNA (RAPD) markers from DNA of
the region of central Bosnia, Annales forestales,
woody plants. Hort. Science, 28: 12, 1188-1190.
25/2, 1-19, Zagreb.
M a l u s a , E . (1993): Molecular biology in phylogeneC i p r i a n i , G., G. Lot, W. G. H u a n g , M. T. Matic studies. Evolution and development of cherry
r r a z z o , E. P e t e r l u n g e r , R. T e s t o l i n ,
species. Rivista di Frutticoltura e di Ortoflori1999: AC/GT and AG/CT microsatellite repeats
coltura55:5, 110-112.
in peach (Prunus persica L. Batsch.): isolation, M a l u s a , E., A. M a r c h e s i n i , (1993): A new
characterisation and cross-species amplification
method to study the genetic variation of vegetals
in Prunus. Theoretical and Applied Genetics.
for breeding purposes. Note i: study on Prunus.
99: 1-2,65-72.
Fitoterapia 64: 5, 427-432.
G e r l a c h , H. K., R. S t r o s s e r , (1997): Patterns of M a l u s a , E., S. S a n s a v i n i , (1993): Investigation
random amplified polymorphic DNAs for sweet
on the interspecific relations of cherry species
cherry (Prunus avium L.) cultivar identification.
by means of restriction fragment length poly
Angewandte Botanik 71: 5-6, 212-218.
morphism (RFLP) of chloroplast DNA. Agro
Bio Frut, 203-208.
G e r l a c h , H. K, R. S t r o s s e r , (1998): Chain reac
tions in fruit cultivation: cultivar identification M a l u s a , E., S. S a n s a v i n i , (1995): Phylogenetic
with the aid of DNA fingerprinting. Erwerbsobanalysis of Prunus species with RAPDs. Agro
stbau40:4, 103-106.
Bio Frut - Italia 6 maggio 1994, 145-149.
G e r l a c h , H. K., R. S t r o s s e r , J. Y s t a a s , (1998): R o g e r s , S. O. 1997: Molecular biology techniques,
Sweet cherry cultivar identification using RAPD
EFB 601 laboratory manual. 3rd edition.
derived DNA fingerprints. Acta Horticulturae
S a i k i , R. K. 1990: Amplification of genomic DNA.
468, 63-69.
In: PCR Protocols: A guide to methods and
H o r m a z a , J. I. (1999): Early selection in cherry
applications. Ed. Innis, M.A.; Gelfand, D.H.;
combining RAPDs with embryo culture. ScienSininsky, J.J.; White, T.J. San Diego, Academic
tia Horticulturae 79: 1-2, 121-126.
Press, 13-20.
I e z z o n i , A . F., A. M. H a n c o c k , C. R. H a m p s o n ,
R. L. A n d e r s o n , R. L. P e r r y , A. D. Web
s t e r (1996): Chloroplast DNA variation in sour
cherry. Acta Horticulturae No. 410, 115-120.
L e f o r t , F., C. G. D o u g l a s , 1999: An efficient
micro-method of DNA isolation from mature
653
P. Ballian: VARIJABILNOST M1KROSATELITNE DNK U POPULACIJAMA DIVLJE TREŽNJE ...
SUMMARY: The variability of the populations of the Prunus avium and
their relaitonship with the Prunus avium cv. "Alica " was researched based on
the genomic characteristics of the DNA. The material for this research was
collected from 69 trees in the Central Bosnia area where 3 populations have
been chosen (Mrkovici, Ilijas and Kakanj). For the extraction of the DNA we
have used the procedure described by Roger s (1997) but it has been slightly modified based on the size of the embrios. For the PCR analysis the already
known microsatellites were used as per Cipriani
et al. (1999). For the
extraction of DNA from the embryo quite a good result was achieved.
In this research, only one pair of the primers has been acceptable which in
turn points to the conclusion that in the research of the DNA of the Prunus
avium by the microsatellites further developments are needed in the research
of the sources of the acceptable primers.
In the use of the primer UDP 97-402 (F and R) it has been registered that
there were only 2 alells size of which being only 139 and 151 (pb) which was
also found in the earlier researches by other authors.
The mentioned research of the both Prunus avium and variaety 'Alice"
haven't shown any substantial interpopulation or for population variability
which also agrees with the findings of other authors who have done theses
researches on the wild cherry.
654
UDK 630* 363 (001)
DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA TVRDIH
I MEKIH LISTAČA - 4. DIO: OKOLIŠNA POGODNOST
STROJNE SJEČE U PRIRODNIM SASTOJINAMA
EFFICIENCY OF MECHANICAL FELLING AND PROCESSING IN SOFT
AND HARDWOOD BROADLEAVED STANDS - PART 4: ENVIRONMENTAL
SUITABILITY OF MECHANICAL FELLING IN NATURAL STANDS
Tomislav PORSINSKY, Ante P. B. KRPAN, Igor STANKIĆ*
SAŽETAK: Rad prikazuje posijedičnosti strojne sječe i izradbe drva pri
proredi prirodne mješovite sastojine hrasta hitnjaka, obične bukve i običnoga
graba jednozahvatnim harvesterom. Istraživanje posljedica strojne sječe i iz
radbe drva obuhvatilo je oštećenje dubećih stabala te promjene nekih fizikal
nih svojstava tla uslijed sabijanja tla jednokratnim prolaskom harvestera.
Istraživanje oštećenja dubećih stabala tvrdih listača harvesterom Timberjack 1270B provedeno je u sječini starosti 80 godina, s drvnom zalihom od
323 m3/ha i temeljnicom 24,4 m2/ha uz 449 stabla/ha. Sječna gustoća prorede
iznosila je 36,2 m3/ha (50 stabala/ha). Sječina nije bila sekundarno otvorena
usporednim vlakama tipičnim za rad harvestera, niti je u tom smjeru provede
na doznaka stabala. Stoga se harvester do doznačenih stabala kretao po sje
čini. Istraživanjem je utvrđeno oštećivanje sastojine s analizom strukturnih
obilježja nastalih oštećenja. Uočene su radnje i postupci koji uzrokuju ošteći
vanje stabala te je provedena ocjena primjerenosti strojne sječe i izradbe
drva harvesterom u navedenoj sastojini s obzirom na veličinu i strukturu oštećivanja. Pri sječi i izradbi drva harvesterom ukupno je oštećeno 29,5 staba
la/ha, što u odnosu na broj preostalih stabala nakon sječe iznosi 6,4 %. Ošte
ćeno je 18,6 dubećih stabala/ha, a 10,9 nedoznačenih stabala/ha posječeno je
radi preloma, izvala, odnosno prolaska harvestera.
Promjene nekih fizikalnih svojstava tla uslijed jednokratnog prolaska har
vestera u odnosu na neizgaženo tlo, istražene su mjerenjem konusnoga indeksa
tla mehaničkim penetrometrom, otpora tla na smicanje krilnom sondom te la
boratorijskom analizom vodno-fizičkih svojstava uzoraka tla (Kopeckijevi valj
ci). Testiranjem dobivenih rezultata značajki tla koje ukazuju na sabijenost,
nisu utvrđene statistički značajne razlike ni kodjednog od praćenih parametra.
Ključne
riječi: proreda sastojina tvrdih listača, harvester, oštećiva
nje stabala i tla
1. UVOD I PROBLEM ISTRAŽIVANJA - Introduction and problem of research
Pridobivanje drva prate rizici oštećenja šumskog
ekosustava. Najkritičnijim se drže oštećenja od mehaniMr. se. Tomislav Porsinsky, prof. dr. se. Ante P. B. Krpan,
Igor Stankić, dipl. ing., Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
porsinsky @ hrast, sumfak.hr
ante.krpan@hrast.sumfak.hr
stankic@hrast.sumfak.hr
zacije u mladim sastojinama, gdje se, više nego u stari
jim sastojinama, utječe na njihov daljnji razvoj, potrajnost prihoda i potrajnost ukupnih ekoloških funkcija
šume ( W a s t e r i u n d 1996).
Negativni su ekološki učinci zbog oštećivanja sas
tojina uporabom strojeva pri šumskim radovima pred
met mnogobrojnih istraživanja, rasprava i različitih
ocjenjivanja. Isto su tako različita mišljenja i mjere koje
655
T. PorSinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ...
se poduzimaju u svrhu smanjenja oštećenja (Abeels
1994, Gonna 1994, Kosir 1994, VVasterlund
1994, Ward i Lyons 2001, Ward i dr. 2003). Autori
koji su proučavali navedenu problematiku suglasni su
da ne postoji mogućnost obavljanja šumskih radova
bez oštećivanja okoliša unatoč svim mjerama zaštite
( M a r t i n i ć 2000).
Obujam oštećenja u uskoj je vezi s radnim sredstvi
ma (strojevi i oprema), kakvoćom organizacije rada,
pogodnošću radnih metoda u konkretnim terenskim
uvjetima te kakvoćom radne tehnike izvoditelja šum
skih radova (S p i n e 11 i 1994). Poznato je da kod pri
vlačenja drva obujam oštećivanja raste s porastom di
menzija i snage strojeva, stupnjem mehaniziranosti
rada i duljinama privlačenih sortimenata ( M a r t i n i ć
1993). Manja i slabija sredstva privlačenja uzrokuju
manja oštećivanja sastojine.
Od svih strojeva kojima se mehaniziraju radovi u
šumarstvu, vozila u stalnom dodiru s tlom uzrokuju
najveća oštećenja ( W a s t e r l u n d 2002, 2003). Pos
ljedice kretanja vozila po sastojini očituju se u dva os
novna slučaja:
=> gaženje tla, određeno kao omjer ploštine tla po ko
joj se kretalo vozilo i ukupne ploštine sastojine,
=> sabijanje tla, određeno kao njegova obujmena de
formacija.
Osim uobičajenog sabijanja tla prolaskom vozila
šumskom površinom nastaju i druga djelovanja: premje
štanje horizonata tla, utjecaj na eroziju te oštećenje sta
bala i pomlatka. Na gaženje se tla, osim nekim značaj
kama vozila, najviše može utjecati pripremom rada i
drugim organizacijskim mjerama (Krpan i dr. 1993).
A b e e l s (1989) navodi da odlučujući utjecaj na sabija
nje tla imaju značajke vozila (ukupna težina i njen ras
pored po mostovima, broj osovina, broj i dimenzije
guma, korištenje lanaca, odnosno gusjenica, vrsta prije
nosa snage, način upravljanja) i stanje tla (vrsta tla, me
hanički sastav, trenutna mokrina). F r o e 1 i c h (1989) iz
nosi činjenicu daje o oštećivanju tla prolaskom vozila
napisano mnogo radova, ali da se u manjem broju njih
proučava utjecaj stupnja oštećivanja na razvoj biljaka.
Isti autor smatra da su osnovna pitanja koja treba prou
čavati u svrhu istraživanja utjecaja vozila na tlo:
=> kod koje razine oštećenja dolazi do smanjenja pri
rasta drveća?
=> koje se promjene događaju u nekome tlu određene
mokrine pri prolasku određenoga vozila?
=> koje sve mogućnosti postoje za povećanje proiz
vodnosti oštećenoga tla?
=» koje su značajke vozila najvažnije za oštećivanje
tla, te kako treba konstruirati šumsko vozilo da bi se
smanjilo to oštećenje?
=> postoje li, i koji su to otpori izmjenama postojećih
metoda i strategije u iskorištavanju šuma u svrhu
smanjivanja oštećivanja tla?
656
Šumarski list br. 11-12. CXXV1II (2004), 655-669
=> kolike su gospodarske posljedice oštećivanja?
On dalje navodi da postoje pokušaji kvantificiranja
graničnoga oštećivanja tla, kakav je primjerice prijedlog
USDA Forest Service-a, kojim se kao granično sabijanje
tla smatra smanjenje ukupnoga prostora pora za 10 %.
Time se omogućuje veće sabijanje lakših vrsta tala. Na
kraju Froelich u istome radu iznosi' sljedeće zaključke:
=> rast sadnica razmjerno se smanjuje s povećanjem
gustoće tla,
=> smanjenje obujamnoga prirasta (od 6 % do 15%)
veće je nego visinskog kod mlađih stabala,
=> u proredama je smanjenje prirasta proporcinalno
dubini kolotraga, ploštini gaženja i povećanju gus
toće tla,
=> smanjenje prirasta temeljnice stabala može iznositi
od 5 % do 13 % ovisno o intenzitetu sabijanja,
=> prirodni oporavak tla i povratak u stanje prije sabi
janja traje između 20 i 50 godina.
Iz navedenih se zaključaka vidi da obujamna defor
macija tla, nastala povećanjem gustoće tla sabijanjem,
dakle značajno utječe na rast biljaka. Postoje različiti
načini mjerenja sabijenosti tla, od kojih su najčešći: pro
mjene gustoće tla, poroznosti, kapaciteta tla za vodu i za
zrak, mjerenje konusnoga indeksa, smične čvrstoće i dr.
( H i l d e b r a n d 1994, Horvat 1994, H o r v a t 1996,
S a a r i l a h t i 2002, Warkotch i dr. 1994).
Većina istraživača misli da je broj mehanički ošte
ćenih stabala dobar pokazatelj ukupnog oštećenja sas
tojine ( M a r t i n i ć 1991, S i r e n 2001, T o m a n i ć i
dr. 1989). Takve se štete mogu razmjerno jednostavno i
točno odrediti. Isto tako su i posljedice poznatije (sma
njenje prirasta, pad vrijednosti obloga drva, sušenje
stabala) u odnosu na one pri oštećivanju pomlatka i tla
kretanjem vozila.
Pri utvrđivanju obujma oštećivanja sastojine upo
rabom mehanizacije, najčešće se postavljaju sljedeći
ciljevi:
=> utvrditi ukupno oštećivanje sastojine iskazano pos
totkom oštećenih stabala u odnosu na broj preosta
lih stabala nakon sječe,
=> analizirati strukturna obilježja nastalih oštećenja,
=> uočiti radnje i postupke koji uzrokuju oštećivanje,
=> ocijeniti primjerenost radne metode i uporabljenih
radnih sredstava s obzirom na veličinu i strukturu
oštećivanja.
Zbog porasta intresa za mehaniziranu sječu, u Hr
vatskoj su tijekom 2002., provedena eksperimentalna
istraživanja djelotvornosti strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih listača (Krpan i P o r s i n s k y
2002B). U ovome su radu proučavane posljedice stroj
ne sječe i izradbe drva jednozahvatnim harvesterom
Timberjack 1270B, pri proredi prirodne mješovite sas
tojine tvrdih listača na području Uprave šuma podruž
nice Bjelovar.
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan. 1. Stankić: DJF.LOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ...
Šumarski list br. 11 -12, CXXVIII (2004), 655-669
2. METODE I MJESTO ISTRAŽIVANJA - Method and place of research
Posljedice strojne sječe i izradbe drva jednozahvatnim harvesterom Timberjack 1270B istražene su u od
jelu 20, G.J. Dišnica - Zobikovac - Petkovača, Šuma
rije Garešnica. Sastojine u odjelu 20 su prirodne jednodobne mješovite šume hrasta kitnjaka, obične bukve i
običnoga graba, starosti 79 godina. Pripadaju uređajnom razredu hrasta kitnjaka (gospodarenje uz ophod
nju od 120 godina).
Istraživanje oštećenja dubećih stabala pri proredi
harvesterom provedeno je u odsjeku 20a. Drvna zali
ha odsjeka iznosila je 323 m3/ha s temeljnicom od
24,4 m2/ha uz 449 stabla/ha. Sječna je gustoća prorede
iznosila je 36,2 m3/ha (50 stabala/ha). Sječina nije bila
sekundarno otvorena usporednim vlakama tipičnim za
rad harvestera, niti je u tom smjeru provedena doznaka
stabala. Stoga se harvester do doznačenih stabala kre
tao po sječini, pri čemu je posjekao pokoje nedoznačeno (tanje) stablo. Pri istraživanjima je primijenjena me
toda, koja je omogućila analizu strukturnih obilježja
oštećenja (Tomanić i dr. 1989, Krpan i P o r š i n sky 2002B), što uključuje:
=> vrstu štete (stabla posječena radi prolaza vozila, pre
lomljena i izvaljena stabla, oštećena dubeća stabla),
=> uzrok štete (udarac šasijom vozila, udarac sječnom
glavom, pad drugog stabla pri obaranju),
=> mjesto oštećenja dubećih stabala (korjen, pridanak,
deblo, krošnja),
=> vrstu oštećenja dubećih stabala (polomljene grane,
polomljena krošnja, nagnječena kora, oguljena kora),
=> veličinu oštećenja oguljene kore (površina ozljede).
Osim navedenih strukturnih obilježja oštećenja, za
svakoje oštećeno stablo određena vrsta drva, izmjeren
je prsni promjer te udaljenost stabla od harvestera.
Naknadno posječena nedoznačena stabla razlučena su
na stabla posječena radi prolaska vozila te na polomlje
na i izvaljena stabla za koja je naveden uzrok prjeloma
ili izvale. Naknadno posječenim i izrađenim stablima
snimatelj je izmjerio prsni promjer. Nagnječena je kora
određena kao oštećenje kore kod kojega nije vidljiva
zona kambija, dok je oguljena kora određena kao ošte
ćenje s vidljivim kambijem. Kod stabala s oguljenom
korom, izmjerena je visina ozljede od tla i dimenzije
ozljede (širina, duljina ili promjer) u svrhu izračuna
ploštine ozljede, ali i određivanja njenoga oblika. Po
lomljena krošnja određena je kao oštećenje do 40 %
krošnje stabla.
Oguljena i nagnječena kora debla - Fig. 1 Bark peel-off (scar) and crushed bark on the stem
657
T. Poršinskv. A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA .
Osim navedenoga, za svako je oštećeno stablo pro
cijenjena njegova gospodarska važnost te stupanj oštećenosti. Gospodarska važnost stabla procjenjuje vri
jednost neoštećenoga stabla na kraju ophodnje, a raš
članjena je u 3 stupnja: izabrano stablo (nositelj proiz
vodnje, očekuju se kvalitetni tehnički sortimenti), ko
risno stablo (pomaže u razvoju izabranih stabala, zašti
ćuje tlo, iz stabla se očekuje manji udio tehničkih sortimenata), nevažno stablo (urasla stabla u jednodobnu
sastojinu, podstojna stabla, u budućnosti isključiva
mogućnost izradbe prostornoga drva). Stupanj oštećenosti stabla procjenjuje veličinu oštećenja pojedinog
za sječu nedoznačenog stabla, a raščlanjen je u 3 razre
da: vrlo teško oštećeno stablo (izvale, lomovi, stabla
posječena zbog prolaza vozila), teško oštećena stabla
(prelomi krošanja, oguljotine kore < 200 cm2 površine)
te neznatno oštećena stabla (prijelomi grana, nagnječena kora, oguljotine kore > 200 cm2 površine.
Istraživanja su provedena na način daje snimatelj
pratio harvester tijekom cijelokupnog njegovog rada u
sječnoj jedinici i zapisivao nastale štete prema razrađe
Slika 2. Trag pri jednokratnom prolasku harvestera
Fig. 2 Rut formation after single harvester pass
658
noj metodici. Obrada je podataka provedena analizom
strukturnih obilježja nastalih oštećenja, sa svrhom is
pitivanja mogućnosti smanjivanja stupnja oštećenja
odnosno uklanjanja uzroka oštećenja stabala pri stroj
noj sječi.
Istraživanje je oštećenja tla pri jednokratnom prola
sku harvestera provedeno u odsjeku 20b. Istraživanje
je provedeno najednom kolotragu duljine 50 m (slika
2), s ciljem utvrđivanja da li postoji razlika u nekim
značajkama šumskog tla izvan traga, odnosno u tragu
nakon prolaska harvestera Timberjack 1270B.
Mjerenja na terenu obuhvatila su uzimanje uzoraka
tla u narušenom i nenarušenom obliku (Kopeckijevi
valjci) i mjerenje dviju mehaničkih značajki tla: ko
nusnoga indeksa penetrometrom i smičnog otpora tla
krilnom sondom. Mjerenja konusnog indeksa i smične
čvrstoće provedena su na dubini tla od 15 cm. S iste
dubine vađeni su i uzorci tla.
Slika 3. Penetrometar i krilna sonda
Fig. 3 Cone Penetrometer and Shear Vane Tester
T. I'»ršinsky. A.P.B. Krpan. I. Slankic: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJ1NAMA ...
Uzimanje uzoraka tla u nenarušenom i narušenom
stanju (za određivanje mehaničkoga sastava tla) prove
deno je u skladu s priručnikom za ispitivanje zemljišta
"Metode istraživanja fizičkih svojstava zemljišta"
(Anon. 1971).
Iz uzoraka nenarušenoga tla (Kopeckijevih valjaka)
utvrđena su sljedeća vodno-fizička svojstava tla:
=> prirodna gustoća tla,
=> gustoća čvrste faze tla,
=> trenutna mokrina tla,
=> retencijski kapacitet tla za vodu (količina vode koju
tlo može primiti, a da se ona ne cijedi - sve mikropore ispunjene vodom, a makropore zrakom),
=> porozitet,
=> kapacitet tla za zrak.
Analize uzoraka tla provedene su u pedološkom la
boratoriju Šumarskoga fakulteta Zagreb, prema priruč
niku za pedološka istraživanja (S k o r i ć 1982).
Konusni je indeks (otpor tla na prodiranje) mjeren
ručnim penetrometrom (Eijkelkamp - Hand penetro
meter for top layers, type IB) promjera osnovice od
5,6 mm {A = 0,25 mm2) i vršnoga kuta od 30°. Prema
načinu utiskivanja i zapisa mjernih podataka pripada
grupi WES penetrometara (ručno utiskivanje s meha
ničkim indikatorom). Izmjerena vrijednost (mjerni re
zultat), ovakvih tipova penetrometara odnosi se na naj
veći otpor pri prodiranju konusa do dubine mjerenja
(15 cm). Mjerno područje ovog penetrometra u raspo
nu je od 0 do 4000 kPa, s točnošću očitanja mjernog re
zultata od 40 kPa.
Otpor tla na smicanje (smična čvrstoća) mjerena je
krilnom sondom {Eijkelkamp — Field inspection Vane
tester). Krila sonde dimenzija su 16 mm • 32 mm, a
mjerno područje ovog instrumenta je u rasponu od 0 do
260 kPa s točnošću očitanja mjernog rezultata od
4 kPa. Mjerni rezultat ovog instrumenta odnosi se na
otpor pri smicanju tla u trenutku nastanka loma.
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research
Zbog raznorodnosti i raznovrsnosti posljedica stroj
ne sječe i izradbe drva harvesterom, rezultati istraživa
nja razdvojeni su u dva potpoglavlja, i to: Oštećivanje
dubećih stabala i Oštećivanje šumskog tla pri kretanju
harvestera.
3.1 Oštećivanje dubećih stabala - Standing trees damages
Struktura oštećenja stabala u sječini prikazana je na ćenja sastojina pri šumskim radovima, određuju u ras
slici 4. Ukupno je oštećeno 441 stablo ili 29,5 « 30 sta pon od 3 % do 5 % stabala preostalih nakon sječe, ovis
bala/ha. Od ukupno oštećenih stablala, 63 % otpada na no o ovlastima pojedinih inspektora (Han i Kel
oštećena dubeća stabla (18,6 stabala/ha). Na stabla ne logg 2000A). K o s i r (2002) i S i r e n (2001) navode
povratno izgubljena za daljnje gospodarenje (163 add- da su štete kod pridobivanja drva sustavom harvester stabla) otpada 37 % ili 10,9 stabala/ha. U strukturi nak forvarder u granicama do 5 % preostaloga broja stabala
nadno posječenih stabala, na stabla posječena radi pro po završetku eksploatacije sječne jedinice prihvatljive.
laska harvestera otpada 6,7 stabala/ha (1,06 m3/ha), od
Na ukupno 278 oštećenih dubećih stabala zabilježe
nosno na prelomljena i izvaljena stabla 4,2 stabla/ha
no je 317 pojedinačnih ozljeda ili prosječno 1,1 ozljeda
3
(0,45 m /ha). Lomove i izvale stabala najčešće je prouz
po stablu. Analiza strukturnih obilježja oštećenih dube
ročio pad drugog stabla pri obaranju (54 puta ili 86 %).
ćih stabala prikazana je na slici 5.
U 6 slučajeva uzrok je bio udarac šasijom harvestera
Prema slici 5A najučestalije su ozljede debla (140
(10 %), a u 3 navrata (5 %) lom je prouzročen udarcem
ozljeda) i krošnje (127 ozljeda), dok su pridanak (36
sječne glave.
ozljeda) i korijen stabla (14 ozljeda) znatno manje oz
Ukupno oštećivanje sastojine pri mehaniziranoj sječi
i izradbi drva harvesterom, iskazano postotkom ošteće ljedi vani.
Izvor oštećenja važan je podatak u svrhu uklanjanja
nih stabala u odnosu na broj preostalih stabala nakon
uzroka
ozljeđivanja (slika 5B). Najčešći uzrok ošteće
sječe, iznosi 7,5 % (449 stabala/ha prije sječe, doznaka
nja
dubećih
stabala je udarac drugog stabla pri obara
50 stabala/ha). Isključivanjem stabala ispod taksacijske
nju
(86
%).
Udarac šasijom harvestera tijekom rada
granice od 10 cm (debljinski razred 7,5 cm) oštećenje
prouzročio
je
10 % ozljeda, odnosno udarac sječnom
sastojine pada na 6,4 % od preostalih stabala u sastojini.
glavom
4
%
ozljeda.
Usporedbe radi, M a r t i n i ć (1991) istražujući u
prorednim sastojinama oštećenja pri sječi i izradbi drva
Oštećenja dubećih stabala raščlanjena su glede
ručno-strojnim radom motornom pilom utvrđuje stu vrste oštećenja, i to: oštećenje krošnje na polomljene
panj oštećenja u iznosu od 8,2 % od preostaloga broja grane i polomljenu krošnju, odnosno oštećenja korije
stabala. Propisi u SAD-u kao prihvatljivu razinu ošte- na, pridanka i debla na nagnječenu i oguljenu koru
659
T. Porsinsky. A.P.B. Krpan, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA .
40 -,
Oštećena dubeća stabla (18,6 stabala/ha)
Damaged standing trees (18.6 trees/ha)
Oštećenje sastojine 441 stablo (29,5 stabala/ha)
Štand damages • 441 trees (29.5 trees/ha)
Hrast kitnjak (51 stablo)
Sessile oak (51 trees)
Obična bukva (120 stabala)
European beech (120 trees)
Obični grab (104 stabla)
European hornbeam (104 trees)
1 Ostale tvrde listače (3 stabla)
Other hardwood (3 trees)
Oštećena dubeća stabla - 278 stabala (63 %)
Damaged standing trees - 278 trees (63 %)
-Q
E
ro
CO
-Q
S
to
Posječena stabla radi prolaza
harvestera -100 stabala (23 %)
Extra felling trees for machine
moving -100 trees (23 %)
Prelomljena i izvaljena
stabla - 63 stabla (14 %)
Broken or overturned
trees - 63 trees (14 %)
1"
CD
•
•
12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5
Debljinski razredi - BHD classes, cm
30
Posječeno radi prolaza harvestera
(1,06 m/ha, 6,7 stabala/ha)
Extra felling frees for machine moving
(1.06 m'/ha, 6.7 stabalalha)
co
CD
Prelomljena i izvaljena stabla (0,45 m /ha, 4,2 stabala/h;
Broken or overturned trees (0.45 m'/ha, 4.2 trees/ha)
1/3
CD
I
•
Hrast kitnjak (1 stablo)
Sessile oak (1 tree)
Obična bukva (45 stabala)
European beech (45 trees)
Obični grab (54 stabla)
European hornbeam (54 trees)
Ukupno (100 stabala, 15,84 m3)
Total (100 trees, 15.84 m3)
I
I
I
Hrast kitnjak (2 stabla)
Sessile oak (2 trees)
• Obična bukva (25 stabala)
European beech (25 frees,)
E3 Obični grab (34 stabla)
European hornbeam (34 trees,
D Ostale tvrde listače (2 stabla)
Other hardwood (2 trees)
Ukupno (63 stabla, 6,8 m*
Total (63 trees, 6.8 m')
1I
JL
7,5
12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
Slika 4. Struktura oštećenja stabala u sječini - Fig. 4 Structure of damaged trees in the felling site
(slika 5C). Smatra se da lomovi grana i nagnječena ko
Preporuka je ECE/FAO/ILO radne grupe br. 1, čiji
ra uzrokuju manje posljedice na dubećim stablima, u je sadržaj rada i osnovna tema bila određivanje
odnosu na polomljene krošnje i oguljenu koru (Han i pokazatelja promjena pri oštećivanju stabala i tla, sa
K e l l o g g 2000B). Ove dvije vrste najtežih oštećenja seminara "Soil, tree, machine interactions" održanoga
dubećih stabala prouzročio je u 151 slučaju udarac dru 1994. godine u Feldafmgu, razvrstavanje ozljeda ogu
ljene kore prema ploštini u sljedeća 4 razreda: I razred
gog stabla pri padu tijekom obaranja.
(<
16 cm2), II razred (16 cm2 - 100 cm2), III razred
Nije utvrđena ovisnost udaljenosti između ošteće
2
2
2
noga stabla i harvestera o prsnom promjeru stabla i (101 cm - 200 cm ), IV razred (> 201 cm ).
Shodno preporuci navedene radne grupe provedena
vrsti drveća (slika 5D). Udaljenost se kretala u rasponu
od 1 m do 25 m, a prosječno je iznosila 6 m ± 5 m (me je statistička analiza ploština ozljeda oguljene kore po
vrstama drveća, razredima ploština ozljeda, odnosno
dian 4 m).
Najveća pozornost poklonjena je analizi oštećenja obliku ozljeda (tablica 1).
Na 162 ozljede oguljene kore oštećenih dubećih
oguljene kore na najvrednijem dijelu stabla - deblu i
pridanku. Veličina oštećenja oguljene kore iskazuje se stabala utvrđena je ukupna ploština oguljene kore od
49 227 cm2 (0,33 m2/ha).
prema razredima ploštine ozljede.
660
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA
Ozljede oguljene kore, češće su i veće kod vrsta dr
Nije utvrđena ovisnost površine ozljede o udaljeno
va tanje kore (obična bukva - 77 ozljeda sa srednjom sti između stabla s oguljenom korom i harvestera (slika
ploštinom od 344 cm2, obični grab - 52 ozljede sa sred 6B). Važno je napomenuti daje 63,5 % ozljeda utvrđe
njom ploštinom od 298 cm2). Na hrastu kitnjaku, kao no na stablima do 5 m udaljenosti, odnosno 80,2 % do
vrsti drveća deblje kore, utvrđen je daleko manji broj udaljenosti od 8 m.
ozljeda (svega 29) sa značajno manjom srednjom ploš
Oguljotine kore raščlanjene su prema obliku u tri
tinom ozljede oguljene kore (228 cm2). Isti trend poka grupe: okruglaste oguljotine, uzdužne oguljotine te po
zuju ostale mjere opisne statistike: standardna devijaci prečne oguljotine. Razlog raščlanjenju su nejednake
ja, najmanje i najveće opažanje.
štetne posljedice svakog od navedenih oblika oštećenja
Analizom ozljeda oguljene kore po razredima ploš- na prirast stabala, odnosno na kakvoću budućih drvnih
tina ozljeda, utvrđeno je da su najčešće ozljede ploštine sortimenata. Najštetnije su poprečne oguljotine, jer se
od 16 - 100 cm2 (64 ozljede) i ploštine iznad 201 cm2 njima presjeca veći broj provodnih elemenata stabla
(47 ozljeda). Ipak najveći udio u ukupnoj ploštini ogu (Rebula 1991). Površine pojedinih oblika oguljene
ljene kore zauzimaju razredi III i IV.
kore ovisno o prsnom promjeru oštećenih stabala pri-
200
180
300
B) Uzrok oštećenja stabla Cause of tree damage
A) Mjesto oštećenja stabla <
Place of tree damage
m
250
160
^
o
c
140
I 200
.-1
Cl
Cr
P
Cr
3>
120
U.
m 100
c_
m
>N
80
m
o
o
'čT 60
(0 150
TO
>N
CD
Q_
O 100
o"
i _
00
CG
50
13
4%
Korijen
Root
Pridanak
Butt end
Deblo
Stem
Krošnja
Crown
Sječna glava
Felling head
Šasija vozila
Vehicle chasis
Stablo pri padu
Falling tree
32
• Hrast - Oak
D) Udaljenost od harvestera -: o Bukva - Beech
Distance from harvester j o Grab - Hornbeam
A OTL - Other hardwood
Polomljene
grane
Broken
branches
Polomljena
krošnja
Broken
crown
Nagnječena
kora
Crushed
bark
Oguljena
kora
Scarr(Bark
peel-off)
12
16
20
24
28
32
36
40
44
48
52
Slika 5. Struktura oštećenja dubećih stabala u sječini - Fig. 5 - Structure ofstandig trees damage in the felling site
661
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA .
Tablica 1. Statistička analiza ploština ozljeda oguljene kore - Table 1 Statistical analysis of scar area
Standardna
Medijan
devijacija
Standard
Median
deviation
Ploština ozljede - Scar area, cm 2
Analiza po vrstama drveća - Analysis per tree species
Broj
ozljeda
Number
of scars
Hrast kitnjak
Sessile Oak
Obična bukva
European Beech
Obični grab
European Hornbeam
Ostale tvrde listače
Other hardwood
Ukupno
Total
Ukupna
ploština
Total
area
Aritmetička
sredina
Mean
Najmanja
ozljeda
Minimal
scar
Najveća
ozljeda
Maximal
scar
29
6616
228
193
174
12
1000
77
26492
344
822
88
4
5400
52
15481
298
671
81
6
4000
4
638
160
168
101
36
400
162
49227
304
686
102
4
5400
12
4
15
54
18
100
141
104
200
400
scars
204
5400
m
10
5400
104
15
150
88
4
2250
Analiza po razredima ploština ozljeda - Analysis per classes
I razred (< 16 cm 2 )
17
197
11
4
/ class (< 16 cm 2 )
2
II razred ( 1 6 - 100 cm )
64
3621
56
24
/ / class ( 1 6 - 100 cm 2 )
2
III razred (101 - 2 0 0 cm )
34
4958
146
30
IIIclass (101 -200 cm 2 )
IV razred (> 201 cm 2 )
47
IVclass (> 201 cm 2 )
40451
860
1093
Analiza po obliku ozljeda - Analysis per shapes of
Uzdužne ozljede
^
^
^
m A
Longitudinal scars
Poprečne ozljede
7
578
82
48
Transversal scars
Okruglaste ozljede
43
7805
181
363
Round-shaped scars
of scar areas
kazuje slika 6C. Medu nastalim oguljotinama kore da
leko je najviše uzdužnih oguljotina (112), puno manje
ima okruglastih (43), a najmanje najopasnijih, popreč
nih oguljotina (7). Nije uočena ovisnost oblika ogulje
ne kore i prsnog promjera oštećenih stabala. Najveća je
prosječna površina kod uzdužnih oguljotina (364 cm2),
kod okruglastih je manja (181 cm2), a najmanja je kod
poprečnih (82 cm2).
egzaktno navedeno koja ploština ozljede ima utjecaj i s
kojom posljedičnošću na oštećeno dubeće stablo. B e t t i n g e r i K e l l o g g (1993) i B r a g g i dr. (1994) na
vode daje ploština kritične ozljede oguljene kore ovi
sna o vrsti drveća, starosti stabla, genetskom predispo
zicijom stabla, mjestu i položaju ozljede na stablu, di
menzijama i oblikom ozljede (okrugla, poprečna ili uz
dužna) s obzirom na uzdužnu os stabla.
Oguljotine kore najvećim se dijelom nalaze u doljnjim dijelovima debla (slika 6D), u području gdje su
česti radovi sa sječnom glavom harvestera, što potvr
đuje rezultat daje 77,2 % oguljotina kore smješteno u
visini debla do 2 m od tla, odnosno 85,2 % do visine od
3 m . B e t t i n g e r i K e l l o g (1993) iznose da su stabla
s ozljedama kore debla, bližim razini tla, izloženija raz
voju mikoza razarača drva. Isti autori, kao popratnu
pojavu, navode smanjenje volumnog prirasta stabla,
odnosno gubitak vrijednosti buduće oblovine.
Krajnja analiza posljedica strojne sječe i izradbe
drva obuhvatila je procijenu gospodarske važnosti i
stupnja oštećenja svih oštećenih stabala (slika 7).
Prema gospodarskoj važnosti stabla, oštećeno je
52,8 % nevažnih stabala (15,6 stabala/ha), 24 % koris
nih stabala (7,1 stablo/ha), odnosno 23,2 % izabranih
stabala (6,8 stabala/ha). Stupanj oštećenosti pokazuje
da je neznatno oštećeno 47,1 % stabala (13,9 staba
la/ha), teško oštećeno 15,9 % stabala (4,7 stabala/ha),
odnosno vrlo teško oštećeno 37 % stabala (29,5 sta
bala/ha). Zapaža se da teška i vrlo teška oštećenja ne
maju visoke ferkvencije u višim debljinskim razredima
u kojima je veće učešće korisnih i izabranih stabala.
Ova analiza veličina ploštine ozljeda oguljene kore
oštećenih dubcćih stabla utvrdila je posljedice strojne
sječe i izradbe drva harvesterom u proredi mješovite
bjelogorične sastojine. Međutim, nigdje u literaturi nije
662
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA ...
56
56
52 -
52
~E
o
48
E
o
48
o
o
*"
44
44
40
o
o
"-
|
36
^
co
£
32
28
28
i
24
CU 24
.2,
N
20
J,
N
20
16
°
16
•B 12
i
12
40
36
CC
32
CD
•D
°
CD
CD
></)
•co
o
O
R
8
CL
4
0
4
8
12
16
20
24
28
32
36
40
Debljinski razredi - BHD classes,
44
48
52
2
cm
4
i «
20
48
E
o
44
44
o
o
40
40
36
36
32
*
co
%
32
i
"O
.2,
N
24
0)
20
J!, 20
°
16
N
°
&
>cn
12
K
8
CD
2
52
52
1
26
56
56
0
o
*-
4
6
8 10 12 14 16 18 20 22 24
Udaljenost ozljeđenoga stabla do harvestera Distance of scaring tree from harvester, m
co
o
28
CD
28
24
16
12
o
4
0
4
8
40
44
12
16
20
24
28
32
36
cm
48
52
0
4
6
8
10
12
14
16 18
Visina ozljede na deblu - Vertical distance
of stem from ground line, m
Slika 6. Analiza stabala s ozljedama oguljene kore - Fig. 6 - Anaysis of trees with scarring damages
90
80
120
w
cu
70
•fc 100
60
CD
80
50
40
60 -
i'
20
£
30-
o
m
20 •
10
7,5
12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5
cm
7,5 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5
cm
Slika 7. Značajke ukupnoga oštećivanja sastojine - Fig. 7 Features of total stand damage
663
T. PorSinsky. A.P.B. Krpan, I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA ...
Šumarski list br. 11-12. CXXVII1 (2004), 655-669
3.2 Oštećivanje tla pri kretanju harvestera - Soil damaging after harvester pass
Tlo odsjeka 20b prema osnovnoj pedološkoj karti
mjerila 1:50 000 (Mihajlo i B a š i ć 1981) sljedećih
je značajki:
=> matični substrat - les,
=> tip tla - pseudoglej obrončani i lesivirano tlo tipi
čno i pseudoglejno u omjeru 70 % : 30 %,
=> nagib terena - od 3 do 16 %,
=> mehanički (teksturni) sastav - ilovača ili ilovasta
glina,
=> dreniranost - nepotpuna do umjereno dobra.
Granulometrijski je sastav tla određen otapanjem u
Na-pirofosfatu. Analizom su utvrđeni sljedeći udjeli
pojedinih frakcija: krupni pijesak (0,2 - 2 mm) - 2 %,
sitni pijesak (0,02 - 0,2 mm) - 56,6 %, prah (0,002 0,02 mm) -31,6 %, glina (<0,002 mm) - 9,8 %, iz čega
se zaključuje da tlo u odsjeku 20b po teksturnoj oznaci
pripada pjeskovitoj ilovači. Položaj tla prikazan je u
trokutastom USDA dijagramu klasifikacije tla (slika 8).
Rezultati statističke analize podataka utvrđenih
analizom Kopeckijevih valjaka i mjerenja konusnog
indeksa i smične čvrstoće za tlo u tragu jednokratnog
prolaska harvestera i izvan traga (kontrolno mjerenje)
usporedo su prikazani u tablici 2.
Testiranje je rezultata značajki tla koji pokazuju sabijenost provedeno u računalnom programu Microsoft
Excel testom razlike dviju sredina gdje se pretpostavlja
ju nejednake varijance (t-Test: Two-Sample Assuming
PRAH - SILT
Slika 8. Mehanički sastav istraživanoga tla
Fig. 8 Grain size distribution of researched soil
Unequal Variances) na način da su uspoređene srednje
vrijednosti (aritmetičke sredine) značajki tla u tragu i
izvan traga harvestera. Značajnost razlika između
srednjih vrijednosti ocijenjena je testom razlike (t) na
osnovi nulhipoteza kojima se pretpostavlja da su raz
like između sredina rezultat slučajne varijabilnosti vri
jednosti u uzorcima i da između odgovarajućih sredina
Tablica 2. Statistička analiza nekih fizičkih značajki tla - Table 2 Statistical analysis ofsomefisicalfetures of soil
Značajke tla
Soil features
Mjesto uzimanja uzorka tla ili mjerenja
Place of measurement
u tragu harvestera
izvan traga harvestera
outside harvester rut
in harvester rut
Analiza Kopeckijevih valjaka -Analysis ofKopecki s sample cores
Prirodna gustoća tla, g/cm3
1,14±0,13(1,02- 1,27)*
1,08 ±0,10 (0,97-1,14)*
Bulk density, g/cm3
3
Gustoća čvrste faze tla, g/cm
2,61 ± 0 , 0 8 ( 2 , 5 6 - 2 , 7 0 ) *
2,61 ±0,04 (2,56-2,63)*
Solid density, g/cm 3
Trenutna vlažnost tla, vol %
44,13 ±0,74 (43,30-44,70)* 43,93 ±2,41 (41,40-46,20)*
Current moisture content, vol %
Retencijski kapacitet za vodu, vol %
47,03 ±0,64 (46,30-47,50)* 47,43 ±3,48 (44,90-51,40)*
Water capacity, vol %
Porozitet, vol %
58,63 ±3,37 (55,50-62,20)* 56,37 ±4,25 (51,80-60,20)*
Porosity, vol %
Kapacitet tla za zrak, vol %
11,60 ±2,95 (9,20- 14,90)*
8,93 ±3,20 (5,80- 12,20)*
Soil air capacity, vol %
Analiza mehaničkih značajki tla - Analysis mechanical soil features
Konusni indeks, kPa
1152 ± 3 7 1 ( 2 8 0 - 1920)*
1098 ± 2 7 7 ( 4 0 0 - 1560)*
Cone index, kPa
Smična čvrstoća, kPa
66 ± 2 7 ( 3 8 - 9 8 ) *
61 ± 5 ( 5 6 - 6 8 ) *
Soil strenght, kPa
* vrijednosti najmanje i najveće izmjere - minimums & maximums
664
Testiranje
Testing
f
STAT
'CRIT
-0,66
2,77
0,00
3,18
0,14
4,30
-0,20
4,30
0,72
2,77
1,06
2,77
0,52
2,03
0,42
2,77
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA
takva razlika ne postoji. U slučaju daje izračunata var
ijabla (7STAT) provedenoga testa usporedbe dviju sredi
na manja od kritične (?CRIT) n a 95 %-tnoj razini signifikantnosti smatramo da razlika između testiranih
vrijednosti nije značajna ( P a v l i ć 1985).
Prema podacima u tablici 2, vidljivo je da testira
njem nije utvrđena značajna razlika za nijedan parame
tar koji opisuje sabijanje tla.
Dodatni prikaz rezultata mjerenja konusnoga indek
sa i smične čvrstoće dan je na slici 9, koja prikazuje u
Box & Whisker dijagramima medijan, kvartile podata
ka te najmanje i najveće izmjerene vrijednosti. Iz dija
grama je vidljivo da razlike u medijanima (mjera cen
tralne tendencije koja nije pod utjecajem najmanjih i
najvećih opažanja) mjerenih parametara ne postoje, već
da su nastupile promjene kod tla u tragu vozila koje se
očituju kroz smanjen raspon najmanjih i najvećih rezul
tata izmjere, odnosno kvartila izmjerenih podataka. Do
biveni rezultati ukazuju na smanjenje prirodne varija
bilnosti šumskoga tla, tj. na blago sabijanje tla.
2,2
120
CO
2,0
Q. 110
nj
.J 100
"I 90
° 1.6 |
x
a>
~o 1,4
S 1,2
o
a.
I
to
v.
|
•
E1
1,0
J2
co
o
»
0,8
c
0,6
w
co
c
0,4
3=
C
O
80
70
E
CO
i_
o
BO
0,2
0,0
Tlo izvan traga vozila
Soil otside vehicle rut
Tlo u tragu vozila
Soil in vehicle rut
Tlo izvan traga vozila
Soil otside vehicle rut
Tlo u tragu vozila
Soil in vehicle rut
Slika 9. Rezultati mjerenja konusnog indeksa i smične čvrstoće - Fig. 9 Results of measurement of Cone Index and Soil strenght
Ovi rezultati utvrđeni su na dobro dreniranom tlu
(pjeskovita ilovača) koje je u trenutku mjerenja bilo
izrazito vlažno, na što ukazuje podatak trenutne vlage
tla (44 vol %) koja se nalazila blizu razine retencijskog
kapaciteta tla za vodu (47 vol %). Na ove rezultate
mogući utjecaj imaju šire gume harvestera (70 cm) kao
i montirani lanci na gumama koje je vozač stavio čim
je pala kiša.
4. ZAKLJUČCI I PREPORUKE - Conclusions and Recomendations
Pri strojnoj proredi harvesterom Timberjack 1270B
u prirodnoj mješovitoj sastojini hrasta kitnjaka, obične
bukve i običnoga graba starosti 80 godina oštećeno je
6,4 % stabala preostalih nakon sječe ili 29,5 stabala po
ha, stoje prema dosadašnjim spoznajama manje u od
nosu na sječu obavljenu motornom pilom.
Obzirom da u sječini nisu postojale usporedne vlake sa kojih bi harvester sjekao stabla (niti je u tom
smjeru provedena doznaka stabala za sječu) veći je
udjel naknadno posječenih stabala.
Na stablima su najizloženije ozljedama deblo i pridanak (55% ozljeđenih dubećih stabala). Najčešća vrs
ta oštećenja je ozljeda oguljene kore (51 % ozljeđenih
dubećih stabala). Najčešći je uzrok oštećenja udarac
posječenoga stabla (86 %).
Posebna je pozornost posvećena analizi oštećenja
ozljeda oguljene kore debla, iz razloga što je ta vrsta
ozljeda najzastupljenija te ima velik utjecaj na kvalite
tu i vrijednost sastojine na kraju ophodnje. Ozljede
oguljene kore, češće su i veće kod vrsta drva tanje kore
(obična bukva - 77 ozljeda sa srednjom ploštinom
344 cm2, obični grab - 52 ozljede sa srednjom plošti
nom 298 cm2). Na hrastu kitnjaku, kao vrsti drveća
deblje kore, utvrđenje daleko manji broj ozljeda (sve
ga 29) sa značajno manjom srednjom ploštinom ozlje
de oguljene kore (228 cm2). Najučestalije oštećivanje
oguljene kore utvrđeno je kod udaljenosti između sta
bla i harvestera do 5 m (63,5 %), odnosno na visini
debla od tla do 3 m (85,2 % ozljeda).
665
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ...
Prema stupnju oštećenosti sastojine utvrđeno je da
teška i vrlo teška oštećenja nemaju visoke ferkvencije
u višim debljinskim razredima u kojima su se nalazila
gospodarski vrijednija stabla.
Iz stečenih iskustava, preporuke za uporabu harvestera pri proredama prirodnih sastojina tvrdih listača sa
svrhom smanjivanja razine oštećenja sastojine su:
=> doznaku stabala u prirodnim sastojinama prilagodi
ti radu harvestera s usporednih vlaka, međusobne
udaljenosti od 20 do 35 m,
=> sječa stabala izvan vegetacije, tj. u zimskom raz
doblju,
=> od vozača harvestera zahtijevati veću kakvoću iz
vođenja radova (prvenstveno usmjerenog obaranja
stabala),
=> povećati nadzor izvođenja radova.
Oštećenja tla kretanjem harvestera istražena su ana
lizom fizičko-mehaničkih značajki tla u tragu i izvan
traga vozila. Analizom se nisu utvrdile značajne razlike
praćenih značajki tla, unatoč povećanoj vlažnosti tla.
Na dobiveni rezultat utjecala je veća širina korištenih
guma, kao i stavljanje lanaca na kotače harvestera u
slučaju padalina.
Rezultati provedenoga istraživanja posljedica sječe
i izradbe drva jednozahvatnim harvesterom u prorednoj sastojini tvrdih listača, govore u prilog strojne sječe
i izradbe te opravdavaju njezinu primjenu. Ovim je ra
dom utvrđena okolišna pogodnost, ove za naše podne
blje nove tehnologije, u odnosu na ručno-strojnu sječu
i izradbu drva motornom pilom.
5. LITERATURA - References
A b e e l s , P.F.J., 1989: Forest machine design and soil
damage reduction. Proceedings of the
ECE/FAO/ILO/IUFRO Seminar on the Impact
of mechanization of forest operations to the soil,
Louvain-la-Neuve, 195-224.
A b e e l s , P.F.J., 1994: Mechanization of the forest
operations and impacts on the environment. In
teractive seminar and workshop "Soil, tree, ma
chines interaction", Feldafmg, Germany, 1-24.
A b e e l s , P.F.J., E. H i l d e b r a n d , H. H o f l e , A.J.
K o o l e n , D. M a t t h i e s , R. S p i n e l l i , I.
W a s t e r l u n d , 1994: Conclusions - Drawn by
the FORSITRISK working groups. Proceedings
of the ECE/FAO/ILO Interactive Workshop and
Seminar FORSITRISK - Soil, Tree, Machine
interactions, Feldafmg 4 - 8 July 1994, Germa
ny, Apendix 1-13.
A n o n . , 1971: Metode istraživanja fizičkih svojstava
zemljišta. Priručnik za ispitivanje zemljišta,
Knjiga 5, Jugoslavensko društvo za proučavanje
zemljišta, Beograd, 1-207.
Anon., 1992: Osnova gospodarenja GJ. "Dišnica-Zobikovac-Petkovača" za razdoblje (1994-2003).
Anon., 2001: Knjižica doznake - odjel 20a, G.J. "Dišnica-Zobikovac-Petkovača", Šumarija Garešnica.
A n o n . , 2001: Plan sječa za 2002 godinu G.J. "Dišnica
-Zobikovac-Petkovača", Šumarija Garešnica.
B a c h e r , M., 2003: A mechanized harvesting system
for large-sized wood in permanent stands. Pro
ceedings of 2nd Forest Engineering Conference Posters: Technique and Methods, 12-15 May
2003, Vaxjo, Sweden, 13-21.
B e t t i n g e r , P , L.D. K e l l o g g , 1993: Residual stand
damage from cut-to-length thinning of second666
growth timber in the Cascade Range of western
Oregon. Forest Products Journal 43 (11-12):
59-64.
B i g o t , M., E. C u c h e t , 2003: Mechanized harvest
ing system for hardwoods. Proceedings of 2nd
Forest Engineering Conference - Posters: Tech
nique and Methods, 12-15 May 2003, Vaxjo,
Sweden, 57-66.
B r a g g , W.C., W.D. O s t r o f s k y , B.F. H o f f m a n ,
1994: Residual tree damage estimates from par
tial cutting simulation. Forest Products Journal
44(7-8): 19-22.
F r o e 1 i c h, H.A., 1989: Soil damage, tree growth, and
mechanisation of forest operations. Proceedings
of the ECE/FAO/ILO/IUFRO Seminar on the
Impact of mechanisation of forest operations to
the soil, Louvain-la-Neuve, 77-86.
H a n , H.-S., L.D. K e l l o g g , 2000A: Damage Charac
teristics in Young Douglas-fir Stands from Co
mmercial Thinning with Four Timber Harves
ting Systems. Western Journal of Applied Fore
stry 15 (1): 27-33.
H a n , H.-S., L.D. K e l l o g g , 2000B: A Comparison of
Sampling Methods and a Proposed Quick Sur
vey for Measuring Residual Stand Damage from
Commercial Thinning. Journal of Forest Engi
neering 11 (1): 63-71.
H o r v a t , D., 1994: Penetrometar - mjerilo za procje
nu sabijenosti šumskoga tla (Penetrometer measuring device for estimation of forest soil
compaction). Mehanizacija šumarstva 19 (3):
161-171.
H o r v a t , D., 1996: Procjena sabijenosti šumskoga tla
penetrometrom s konusom - Stanje i budući raz-
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan. I. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE 1 IZRADE U SASTOJINAMA ...
voj na Šumarskome fakultetu u Zagrebu (Esti
mation of the forest soil compaction by cone
penetrometeter - Situation and future develop
ment at the Faculty of forestry Zagreb). Pro
ceedings "Progresses in Forest Operations",
Ljubljana, Slowenia, 83-93.
H i l d e b r a n d , E.E., 1994: Forest soils medium for
root growth. Interactive seminar and workshop
"Soil, tree, machines interaction", Feldafing,
Germany, 1-14.
G o n n a , von der M., 1994: Soil conservation guide
lines for mechanical site preparation in British
Columbia, Canada. Interacctive seminar and
workshop "Soil, tree, machines interaction",
Feldafing, Germany, 1-6.
K o s i r , B., 1994: Work preparation as a tool to avoid
soil disturbances. Interacctive seminar and
workshop "Soil, tree, machines interaction",
Feldafing, Germany, l^L
K o s i r , B., 2002: Tehnološke možnosti strojne sečnje.
Zbornik ob posvetovanju "Strojna sečnja v
Sloveniji", Gospodarska zbornica Slovenije Združenje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober
2002, 7-20.
K r p a n , A.P.B., Ž. I v a n o v i ć , S . P e t r e š , 1993: Fi
zičke štete na tlu pri privlačenju drva (Ground
damage resulting from dragging of timber). Šu
marski list 117 (1-2): 23-32.
K r p a n , A.P.B., T. P o r s i n s k y , 2001: Harvester
Timberjack 1070 u Hrvatskoj. (Harvester Timberjack 1070 in Croatia). Šumarski list 125
(11-12): 619-624.
K r p a n , A.P.B., T. P o r s i n s k y , 2002A: Proizvodnost
harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture
običnoga bora (Productivity of Timberjack 1070
Harvester in Scotch Pine Thinning). Šumarski
list 126 (11-12): 551-561.
K r p a n , A.P.B., T P o r s i n s k y , 2002B: Djelotvor
nost strojne sječe i izradbe u sastojinama mekih i
tvrdih listača. Znanstvena studija, Šumarski fa
kultet Sveučilišta u Zagrebu, 1-40.
K r p a n , A.P.B., T. P o r s i n s k y , 2004A: Djelotvor
nost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i
mekih listača - 1. dio: Promišljanje struke o
strojnoj sječi i izradbi drva (Efficiency of Me
chanical Felling and Processing in Soft and
Hardwood broadleaved stands - Part 1: Attitu
des of Forest Professionals towards Mechanical
Felling and Processing). Šumarski list 128(3^):
127-136.
K r p a n , A.P.B., T P o r s i n s k y , 2004B: Djelotvor
nost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i
mekih listača - 2. dio: Djelotvornost harvestera
u kulturi mekih listača (Efficiency of Mechani
cal Felling and Processing in Soft and Hard
wood broadleaved stands - Part 2: Efficiency of
harvesters in the culture of soft broadleaf trees).
Šumarski list 128 (5-6): 233-244.
K r p a n , A.P.B., T P o r s i n s k y , I. S t a n k i ć , 2004:
Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojina
ma tvrdih i mekih listača - 3. dio: Djelotvornost
harvestera u prirodnoj prorednoj sastojini tvrdih
listača (Efficiency of Mechanical Felling and
Processing in Soft and Hardwood broadleaved
stands - Part 3: Efficiency of harvester in natural
thinning stands of hardwood broadleaf species).
Šumarski list 128 (9-10): 495-508.
M a r t i n i ć , I., 1991: Oštećenje sastojine pri obaranju
stabla, izradi i privlačenju drva (Damage to
Stands of Trees in the Felling, Processing and
Hauling of Timber). Šumarski list 115 (1-2):
33^8.
M a r t i n i ć , I., M. J u r i š i ć , T H e n g l , 1999: Neke
ekološke posljedice uporabe strojeva u šumar
stvu (Some Ecological Effects of Machinery
Utilisation in Forestry). Strojarstvo 41 (3-4):
123-129.
M a r t i n i ć , I., 2000: Koliko smo blizu ekološki pri
hvatljivoj uporabi mehanizacije u šumarstvu?
(Environmentally friendly use of machinery in
forestry - a soap bubble or a near future). Šu
marski list 124 (1-2): 3-13.
M i h a j l o , A., F. B a s i c , 1981: Osnovna pedološka
karta mjerila 1:50 000 - List (sekcija) Bjelovar
3. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osjeku i
Poljoprivredni institut Križevci.
P a v l i ć , I., 1985: Statistička teorija i primjena. Tehni
čka knjiga Zagreb, 1-343.
P e l t o l a , A . , K. P a p u n e n , 2001: The mechanisation
of thinning in the Nordic countries. Proceedings
of International conference "Thinnings: A valu
able forest management tool", September 9-14,
2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natural
Resources Canada & Canadian Forest Service, CD.
R e b u l a , E., 1991: Posljedice gradnje vlaka u šumi.
Mehanizacija šumarstva 16(3): 161-171.
S a a r i l a h t i , M., 2002: Soil interaction model. Project
deliverable D2 (Work package No. 1) of the De
velopment of a Protocol for Ecoefficient Wood
Harvesting on Sensitive Sites (ECOWOOD). EU
5th Framework Project (Quality of Life and Ma
nagement of Living Resources) Contract No.
QLK5-1999-00991 (1999-2002), 1-72.
S i o n n e a u , J., E. C u c h e t , 2001: Mechanisation of
Thinnings in Hardwood, The Franch Experien
ce. Proceedings of International conference
667
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, 1. Stankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA
"Thinnings: A valuable forest management
tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit
3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada
& Canadian Forest Service, CD.
- Fortechenvi Brno 2003", May 26-30, 2003,
Brno, Chech Republic, Mendel University of
Agriculture and Forestry Brno & IUFRO WG
3.11.00,473-482.
S i r e n , M., 2001: Tree Damage in Single-Grip Har
vester Thinning Operations. Journal of Forest
Engineering 12(1): 29-38.0
W a r k o t s c h , P.W., L. van H u y s t e n , G. J. O l s e n ,
1994: Soil compaction damage, rooth growth,
and yield losses in eucalyptus grandis planta
tions in Zululand, South Africa, Interacctive
seminar and workshop "Soil, tree, machines
interaction", Feldafing, Germany, 1-22.
S p i n e l l i , R., 1994: Environment impact of logging
by farm tractors. Interactive seminar and work
shop "Soil, tree, machines interaction", Feldafing, Germany, 1-10.
Š k o r i ć , A., 1982: Priručnik za pedološka istraživa
nja. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučili
šta u Zagrebu, 1-57.
Š k o r i ć , A., 1991: Sastav i svojstva tla. Fakultet po
ljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,
1-136.
T o m a n i ć , S., V. V o n d r a , I. M a r t i n i ć , 1989:
Oštećivanje sastojina pri šumskim radovima
(Damage on Stands at Forest Work). Mehaniza
cija šumarstva 14 (3-4): 65-72.
W a r d , S.M., J. L y o n s , 2001: The development of an
operations protocol (OP) for wood harvesting on
sensitive sites. Proceedings of International con
ference "Thinnings: A valuable forest manage
ment tool", September 9-14, 2001, IUFRO Unit
3.09.00 & FERIC & Natural Resources Canada
& Canadian Forest Service, CD.
W a r d , S.M., P M.O. O w e n d e , 2003: Development
of a protocol for eco-efficient wood harvesting
on sensitive sites. Proceedings of the 2nd
International Scientific Conference "Forest and
Wood-Processing Technology vs. Environment
W a s t e r l u n d , ! . , 1994: Forest response to soil distur
bance due to machine traffic. Interactive semi
nar and workshop "Soil, tree, machines interac
tion", Feldafing, Germany, 1-23.
W a s t e r l u n d , I., 1996: Environgentle forestry opera
tions - possible or must. Proceedings of the se
minar Progresses in Forest Operations, 8 May
1996, Ljubljana, Slowenia, 9-14.
W a s t e r l u n d , I., 2002: Soil disturbance in forestry:
Problems and perspectives. Proceedings of the
International Seminar on New Roles of Planta
tion Forestry Requiring Appropriate Tending
and Harvesting Operations, September 29 - Oc
tober 5, 2002, Tokyo, Japan, The Japan Forest
Engineering
Society
&
IUFRO
WG
3.04/3.06/3.07,312-315.
W a s t e r l u n d , I., 2003: Soil disturbance problems in
forestry. Proceedings of the 2nd International
Scientific Conference "Forest and Wood-Pro
cessing Technology vs. Environment - Forte
chenvi Brno 2003", May 26-30, 2003, Brno,
Chech Republic, Mendel University of Agri
culture and Forestry Brno & IUFRO WG
3.11.00,491-495.
SUMMARY: This paper shows the consequences of mechanical felling and
processing in thinning mixed natural stand consisting of Sessile Oak
fQuercus petraea Matt.), European Beech (Fagus sylvatica L.) and European
Hornbeam (Carpinus betulus L.) by one-grip harvester Timberjack 1270B.
Research of mechanical felling and processing consequences has pointed out
tree damages and changes of some physical soil properties under compaction
after single harvester pass.
Research of standing tree damages by Timberjack 127 0B harvester was
carried out in 80 years old stand, with the growing stock of 323 m3/ha and the
basal area of 24.4 m2/ha with 449 trees per ha. Removal of thinning was 36.2
m3/ha (50 trees per ha). There were no parallel skid trails typical for the har
vester operations in the cutblock neither the tree marking for this purpose
was done. Therefore, the harvester moved to the marked trees across the cutblock. The research established stand damage through the analysis of struc
tural features of sustained damages. Operations and routines which are caus
ing damage were identified and the assessment of the harvester performance
668
T. Porsinsky, A.P.B. Krpan, I. Slankić: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ...
in mechanized felling and processing of timber in the stand, considering the
volume and structure of caused damage was made. During felling and pro
cessing operations performed by harvester, a total of 29.5 trees/ha were dam
aged, which is 6.4 % in relation to the number of the remaining trees after
felling. 18.6 standing trees per ha were damaged and 10.9 non-marked trees
per ha were felled due to breakage, overturning or harvester moving.
Changes of some physical soil properties under compaction after single
harvester pass in relation on undisturbed soil, were researched by measuring
cone index with cone penetrometer, shear strenght with vane tester and by
laboratory analysis of water-physical properties of soil samples (Kopecky
cylinder).
Results of the soil features which indicate compaction were tested and no
significant differences were established for any of the tracked parameters.
Key words: thinning of hard-broadleaved
ages, soil disturbance
stands, harvester,tree dam
669
Na preticajnoj traci.
... s novim profi pilama
od STIHL-a MS 341 i MS 361.
Još lakše. Još jače. Još teže pobjedive.
Nove profi- motorne pile neće vas uvjeriti
samo u svoju snagu, nego i u smanjenje
vibracija i brzinu rada. Univerzalno su
primjenjive za sve radove sječe i izrade
drvnih sortimenata, uzgojne radove i njegu
sastojina.
Snažne i robusne u obaranju, lagane i
snažne kod kresanjapravi paketi snage za profesionalce.
Zatražite od nas besplatan
prospekt.
Javite nam se, rado ćemo Vam
ih prikazati u radu kod Vas.
Dugotrajne. Lagane i snažne.
Sigurne. Profesionalne.
Jednostavne za rukovanje. Niskog
nivoa vibracija. I još više...
Sve su to odlike novih profi pila.
Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH
unikomerc uvoz
Zagrebačka 115, 10410 Velika Gorica
Tel: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569
E-mail: uniu3@uniu.htnet.hr
Br. 1 u svijetu
STIHL
Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004). 671-678
UDK 630* 375 (001)
PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C IZ
OPLODNE SJEČE U UVJETIMA ŠUMARIJE VELIKA PISANICA
SKIDDING OF ROUNDWOOD BY TRACTOR TIMBERJACK 240 C FROM
REGENERATION FELLING IN CONDITION OF FOREST OFFICE VELIKA PISANICA
Željko ZEČIĆ*, Ante P. B. KRPAN*, Branimir STANKIĆ**
SAŽETAK: U radu su prezentirani rezultati istraživanja rada zglobnog trak
tora Timberjach 240 C na privlačenju drva u brežuljkastim uvjetima u
dovršnom sijeku listača. Na radilištu je ostvareno efektivno vrijeme od 81,44 %
ukupno utrošenog vremena. Prosječni je tovar po turnusu ostvaren u iznosu od
4,24 m3. Fiksna vremena zauzimaju 54,31 % efektivnog vremena turnusa. Pro
sječna brzina vožnje praznog traktora je 4,96 km/h, a punoga 3,55 km/h.
Prosječna brzina praznog traktora veća je od brzine punoga traktora za
1,41 km/h. Na brzine kretanja najviše utječu uzdužni nagibi i vrste traktorskih
prometnica. Prosječna brzina izvlačenja užeta iznosi 1,33 km/h, aprivitlavanja
tovara 1,03 km/h. Dnevni se učinak može ostvariti od 100,45 m3/dan (100 m) do
57,75 m3/dan (700 m), a s time i manji troškovi, koji se kreću od 18,61 kn/m3 do
32,41 kn/m3.
Ključne
riječi:
izvodnost, troškovi
privlačenje drva, oplodna sječe, zglobni traktor, pro
1. PROBLEMATIKA - Scope
U Hrvatskoj je 1995. godine u okviru državnih šuma
drvo privlačilo 188 (35,9 %) adaptiranih poljoprivred
nih traktora, 270 (51,6 %) zglobnih traktora, 23 (4,4 %)
forvardera te 43 (8,2 %) traktora s poluprikolicom (Ze
č i ć i 998). Od 1968. u Hrvatskoj je na privlačenju drva
bio uposlen veći broj srednje teških i teških specijalnih
šumskih traktora različitih proizvođača i tipova poput:
Kockums 821, Kockums 822 i Kockums 860, Timberjack 208 D, Timberjack 225 D, Timberjack 225 E, Timberjack 360 D i Timberjack 380, LKT 80, LKT 81, LKT
120, LPKT 40, Caterpillar 518, IMT 5101, Holder
870C, Ecotrac V 11 1033F, Silva 101, Belt GV 50 i Belt
GV 75, Tree Farmer C5D, John Deere 440 i John Deere
540, IwaFujiT30,TAF650idrugi(Igričić 1988).
Zglobni su traktori iz obitelji Timberjack (Timber
jack 200) još davne 1961. po prvi put uvedeni u svjetsko
dr. se. Željko Zečić, prof. dr. se. Ante P.B. Krpan,
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za
iskorištavanje šuma, Svetošimunska 25, 10002 Zagreb
** Branimir Stankić, dipl. inž. šumarstva, Hrvarske šume d.o.o,
UŠP Bjelovar
šumarstvo. U Hrvatskoj su kasnije bili zastupljeni već
navedeni Timberjack 208 D, Timberjack 225 D i Tim-
*
Slika 1. Zemljopisni položaj objekta istraživanja
Figure 1 Geographical location of research object
671
Ž. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C ...
berjack 225 E (A n o n. 1998). Od zglobnih su traktora u
državnim šumama kao i kod poduzetnika najzastupljenijiLKT80iLKT81.
Razlozi za to ležali su u povoljnijoj nabavnoj cijeni
u odnosu na zglobne traktore zapadnog podrijetla te
uporabivost tih traktora u našim terenskim i sastojinskim uvjetima.
Prema zadnjim podacima "Hrvatske šume" p. o.
Zagreb su u razdoblju od 1999. do 2001. kupile 45
traktora Timberajck 240 C. Godine 1999. je kupljeno
27 traktora, od kojih je 12 opremljeno dvobubanjskim
vitlom Adler HY16, a 15 traktora jednobubanjskim
vitlom T40 D. Tijekom 2000. i 2001. godine kupljeno
je 6, odnosno 12 traktora, svi s vitlima Adler HY16. Na
taj je način, uz kupnju forvardera Timberjack 1210,
1410 i 1710 i Valmet 860 te drugih traktora (Steyr,
Valmet) obnovljen strojni park za privlačenje i
izvoženje drva u Hrvatskoj. Budući da je traktor
Timberjack značajno zastupljen u šumarstvu Hrvatske
potrebno bi bilo provesti istraživanje na većem broju
radilišta različitih uvjeta.
Slika 2. Privlačenje oblovine traktorom Timberjack 240 C
Figure 2 RounJwood skidding by tractor Timberjack 240C
Ovaj rad prikazuje rezultate istraživanja traktora
Timberjack 240 C pri privlačenju drva u uvjetima rada
(reljefnih i sastojinskih prilika) oplodne sječe.
2. OBJEKT I METODA ISTRAŽIVANJA - Investigation object and method
Istraživanje je provedeno na radilištu Velika Pisani
ca, čiji je zemljopisni položaj prikazan na slici 1, a neke
su osnovne značajke radilišta prikazane u tablici 1.
Radilište se nalazi na području UŠP Bjelovar, šu
marija Velika Pisanica. Na radilištu je primijenjen sku
pni rad (4 radnika + traktor + 3 motorne pile) s izraže
nom međusobnom kooperacijom na sječi i izradbi sta
bala, vezanju i odvezivanju tovara te doradi na pomoć
nom stovarištu. Podaci u tablici 1 ukazuju na različi
tost sastojinskih, reljefnih i tehnoloških značajki
objekta istraživanja. Radi se o dovršnoj sječi hrastovih
i bukovih stabala prosječnog obujma od 4,16 m3. Pri
vuči drva traktor se kreće po vlakama. Pri vuči tovara
najveći je nagib zabilježen od +20 %. Na brežuljkas
tom se terenu traktor s teretom kretao uz nagib.
Na radilištu je proveden studij rada i vremena trakto
ra prema metodici koja se primjenjuje u Zavodu za isko
rištavanje šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu i koja
se naslanja na njemačka i skandinavska iskustva (REFA
1984,Skaar 1988, S c h l a g h a m e r s k y 1994).
Utrošci vremena radnih operacija mjereni su po
vratnom metodom kronometrije. Primijenjena je stan
dardna snimačka oprema. Odgovarajućim su metoda
ma prikupljeni pomoćni mjerni i opisni podaci. Mate-
Tablica 1. Značajke radilišta
Table 1
Work site characteristics
Šumarija - Forst office
Reljef- Relief
Nadmorska visina, m
Above sea level, m
Nagib vlaka - Road slope
Stanje tla - Soil condition
Organizacija rada
Work organization
Vrsta drva - Tree species
Vrsta sječe - Typ of felling
Prosječni obujam stabla, m 3
Average tree volume, m
Posječeno drvo, mVha
Felling wood, mJ/ha
Metoda privlačenja
Method of skidding
Srednja udaljenost privlačenja, m
Average scidding distance, m
Velika Pisanica
Brežuljkast - Hillock
130- 165
(+5 % do +20 %)
Vlažno - Humid
Skupni rad
Group work
Hrast 56,5 %, - Oack
Bukva 40,2 %, - Beech
OTL 3,3 % - OHS
Do vršni sijek
Final felling
4,16
95,93
Deblovna
Stem
286
matičko-statistička obrada podataka provedena je po
moću standardnih PC paketa.
2.1 Tehničke značajke traktora i vitla - Technical characteristics of tractor and winch
Neke su tehničke značajke traktora Timberjack
240 C te neke tehničke značajke dvobubanjskog vitla
672
Adler HY16 prikazane u tablici 2. Prema indeksu obli
ka Timberjack 240 C nalazi se u zoni srednje teških i
Z. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Slankić: PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C
teških skidera, a prema odnosu
snage motora i mase traktora pripa
da familiji teških traktora. Duljina i
promjer vučne užadi na vitlima pri
lagođena je dimenzijskim značaj
kama tovara i potrebnoj duljini iz
vlačenja užeta. Tako je na na lijevi
bubanj vitla ugrađeno uže duljine
20 m i promjera 18 mm, zbog izra
zito velikog obujma i mase izrađe
ne oblovine.
Tablica 2. Neke tehničke značajke
traktora i vitla
Table 2
Some technical characte
ristics of tractor and winch
Šumarski list br. 11-12, CXXVIII (2004). 671-678
Traktor - Tractor
Duljina -Length
Dimenzije, mm
Širina - Width
Dimensions, mm
Visina - Height
Snaga motora, kW - Engine power, kW
Timberjack 240 C
5860
2590
2911
75
Dvobubanjsko
Double drum
AdlerHY16
Ručno iz kabine
Manual controlling
from cabin20
40
18
14
Vitlo - Winch
Tip - Typ
Upravljanje
Controlling
Duljina užeta, m
Cable length, m
Promjer užeta, mm
Cable diameter, mm
Potezna sila, kN
Pulling force, kN
L-L
D-R
L-L
D-R
67,4
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of investigation
3.1 Tovar- Load
Traktor je tijekom 9 dana terenskog istraživanja
privukao 576,88 m3. Prosječni obujam tovara u
dovršnom sijeku iznosi 4,24 m3. Njega prosječno čine
2,3 komada. Prosječni je obujam komada u tovaru
iznosio 1,830 m3. Duljine komada u tovaru kreću se od
2,3 m do 29,1 m, a prosječno iznosi 12,1 m. Srednji
promjer komada u tovaru iznosi 42,2 cm. Prema snazi
motora traktora od 75 kW izračunato je specifično
opterećenje koje iznosi 0,06 m3/ kW.
3.2 Utrošak vremena - Time consumption
Na osnovi provedenog studija vremena, određena
je struktura ukupno utrošenog vremena, efektivnog
vremena i općih vremena (tablici 3). Efektivno vrijeme
iznosi 81,44 %, a opća vremena čine 18,56 % ukupnog
vremena rada. Efektivno vrijeme po jedinici proizvoda
iznosi 5,01 min/m3 te je ostvaren dnevni učinak od
64,11 m7dan.
U strukturi ukupno ostvarenog efektivnog vremena
na vožnju neopterećenog traktora po vlaci i sječini otpa-
Tablica 3. Struktura ukupno utrošenog vremena i prosječno ostvareni dnevni učinak
Table 3
Strukture of total time consumption and average realized daily output
Utrošak vremena - Time consumption
Radne sastavnice
Work cycle element
1.
2.
2.1
2.2
3.
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
4.
4.1
4.2
4.3
Vožnja neopterećenog traktora - Travel unloaded
Rad opterećenog traktora - Work of loaded tractor
Vožnja opterećenog traktora - Travel loaded
Privitlavanje pri vuči traktora Winching during travel of loaded tractor
Rad na sječini - Felling site work
Zauzimanje položaja - Positioning
Izvlačenje užeta - Pulling the choker
Vezanje tovara - Choker setting
Privitlavanje - Winching
Ispravljanje tovara - Adjusting the load
Silaženje i penjanje - Move up and down
Rad na pomoćnom stovarištu - Landing work
Premještanje traktora - Remoal of tractor
Ukupno vrijeme
Total time
min - min
478,68
669,54
597,67
Postotni udio prema
Percentage of per
efektivnom
ukupnom
total
efektive
vremenu - time
%
16,57
13,50
23.18
18,88
20,69
16,85
71,87
2,03
2,49
761,14
132,59
134,42
159,81
182,36
146,50
5,46
979,29
210,69
3,20
6,96
21,46
3,74
3,79
4,51
5,14
4,13
0,15
27,61
5,94
0,09
0,20
26,35
4.59
4,65
5,53
6,31
5,07
0.19
33,90
7,29
0,11
0,24
673
2. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C ...
5.
6.
1.
8.
9.
10.
11.
4.4 Odvezivanje tovara - Unhooking the load
4.5 Izvlačenje užeta ispod tovara Pulling the choker under them load
4.6 Uređenje složaja - Bunching
4.7 Okretanje neopterećenog traktora Unloaded tractor turning
4.8 Vožnja neopterećenog traktora - Travel unloaded
Efektivno vrijeme - Effective time
Opća vremena - Delay time
Ukupno vrijeme - Total time
Ukupno privučeni drvni obujam, m3 Total skidded timber volume, m
Efektivno vrijeme po jedinici, min/m3 Effective time per unit, min/m3
Ukupno vrijeme po jedinici, min/m3 Total time per unit, min/m
Ostvareni dnevni učinak, inVdan Realised daily output, m3/day
64,79
1,83
2,24
31,26
0,88
1,08
446,70
12,59
15,46
89,34
2,52
3,09
126,35
2888,65
658,30
3546,95
3,56
81,44
18,56
100,00
4,37
100,00
576,98
5,01
6,15
64,11
Tablica 4. Dodatno vrijeme traktora Timberjack 240 C
da namjanje vremena, i to 16,57 %.
Table 4 Allowance time of tractor Timberjack 240 C
Na rad opterećenog traktora otpada
23,18 %. Za rad na sječini troši se
Vrijeme - Time
Vrsta vremena ili prekida rada
26.35 %, a za rad na pomoćnom
min
Type of time or work interruption
%
stovarištu 33,90 % efektivnog vre
40,22
221,68
1. Prekid za jelo - Meal time
19,02
mena.
104,81
2. Odmor - Recreation time
3.
Organizacijski
prekidi
Struktura dodatnog vremena pri
3,35
18,48
Organizationally delay times
kazana je u tablici 4. Ukupno do
6,99
4. Povremeni radovi - Periodically work
38,53
datno vrijeme iznosi 551,14 minuta,
5,05
5.
Tehnički
prekidi
Technical
interruptions
27,85
pa je faktor dodatnog vremena 1,19.
6.
Pripremno-završno
vrijeme
Prekid za jelo izračunan je na te
25,36
139,79
Preparation/completion time
melju 30-minutnog prekida rada u
100,00
551,14
Dodatno vrijeme - Allowance time
8-satnom radnom vremenu. Prekid
2888,65
za jelo zauzima najveći udio, a dvo
19,08
551,14
Dodatno vrijeme - Allowance time
struko je veći od odmora. Zatim sli
Faktor dodatnog vremena
1,19
jedi pripremno-završno vrijeme sa
Allowance times coefficient
25.36 %, koje je priznato prema
stvarnom utrošku vremena. Povremeni radovi sudjelu popravak užadi i vitla. Organizacijski prekidi su naj
ju sa 6,99 % i svojstveni su ovakvom obliku organi manji, jer se tijekom jutarnje pripreme stroja s poslo
zacije rada, odnosno skupnome radu. Tehnički prekidi vođom obavljaju dogovori o dnevnom tijeku rada.
zastupljeni su u onoj mjeri koliko je bilo potrebno za
3.3 Vrijeme turnusa
Cycle time
U tablici 5 prikazana je struktura oblikovanih vreme
na turnusa za vožnju po sječini i vlaci na udaljenost od
400 m te za vožnju po pomoćnom stovarištu od 100 m.
Efektivno vrijeme turnusa iznosi 23,31 minutu, a dodat
no vrijeme 4,45 minuta, stoje ukupno 27,76 minuta po
turnusu. Norma vremena iznosi 6,54 min/m3, a dnevni
učinak pri ovakvoj udaljenosti moguće je ostvariti u iz
nosu od 73,36 nrVdan.
Fiksna vremena iznose 54,31 % efektivnog vreme
na turnusa, a od toga na utovar otpada 24,02 % te na is
tovar 30,29 %. Udio vremena rada na pomoćnom sto
varištu (istovar) znatno je veći zbog uređenja složaja,
674
koje iznosi 14,07 % efektivnog vremena. Na radni zah
vat odvezivanja tovara otpada svega 2,06 % efektivnog
vremena. Tako je za utovar utrošeno 6,27 % vremena
manje nego na istovar.
Varijabilna vremena čine 55,69 % vremena turnusa.
Od toga na vožnju neopterećenog traktora po vlaci i sje
čini otpada 19,61 %, a na vožnju opterećenog traktora
23,81 % efektivnog vremena. Vožnja opterećenog trak
tora po pomoćnom stovarištu zauzima 5,92 %, a neopterećnog traktora 4,12 % efektivnog vremena turnusa.
Ukoliko bi se smaljilo vrijeme rada na uhrpavanju tova
ra varijabilna bi se vremena povećala za oko 10 %.
Ž. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Slankić: PRIVLAČENJE OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C ...
Tablica 5. Struktura vremena turnusa traktora Timberjack 240C za udaljenost privlačenja po vlaci i sječini od 400 m i po
pomoćnom stovarištu 100 m
Table 5
Time structure of cycles for tractor Timberjack 240 C at skiding distance of 400 m along the skid trail and the
felling site, and distance of 100 m along the landing
Ukupno
vrijeme
Total
time
Vrsta vremena
Type of time
1.
2.
2.1
2.2
3.
3.1
3.2
3.3
3.4
3.5
3.6
4.
4.1
4.2
4.3
AA
4.5
4.6
4.7
4.8
5.
6.
7.
8.
9.
10.
min
4,57
6,08
5,55
0,53
5,60
0,97
0,99
1,18
1,34
1,08
0,04
7,06
1,38
0,02
0,05
0,48
0,23
3,28
0,66
0,96
23,31
4,45
27,76
4,24
6,54
73,36
Rad opterećenog traktora - Work of loaded tractor
Vožnja opterećenog traktora - Travel haded
Privitlavanje pri vožnji trak - Winching during travel of loaded tractor
Rad na sječini - Felling site work
Zauzimanje položaja - Positioning
Izvlačenje užeta - Pulling the choker
Vezanje tovara - Choker setting
Privitlavanje - Winching
Ispravljanje tovara - Adjusting the load
Rad na pomoćnom stovarištu - Landing work
Premještanje traktora - Removal of tractor
Odvezivanje tovara - Unhooking the load
Izvlačenje užeta ispod tovara - Pulling the choker under them load
Uređenje složaja - Bunching
Okretanje neopterećenog traktora - Unloaded tractor turning
Dodatno vrijeme (19,08 %) - Allowance time (19,08 % )
Ukupno vrijeme turnusa - Total cycle time
Prosječan obujam tovara, m3 - Average load volume, m 3
Norma vremena, min/m 3 - Time standard, min/ m 3
Dnevni učinak, nrVdan - Daily output, m 3 /day
3.4 Brzine traktora, brzine izvlačenja užeta i
privitlavanja - Skidder speeds, speeds of
pulling and winching
Brzine punog i praznog traktora prikazane su na sli
ci 3. Neopterećeni traktor se kreće traktorskim putem
niz nagib. Jednadžbe izjednačenja utrošenih vremena
vožnji s koeficijentima korelacije prikazani su također
na slici 3, koji pokazuju vrlo jaku korelaciju.
Brzina neopterećenog traktora se kreće od 4,07
km/h (100 m) do 5,49 km/h (700 m). Dok je brzina op
terećenog traktora znatno niža, a kreće se od 2,09 km/h
(100 m) do 4,52 km/h (700 m). Prosječna brzina kreta-
6.0
5.5
Utrošak vremena Time consumption
Postotni udio prema
Percentage of per
ukupnom
efektivnom
total
efektive
vremenu - time
%
16,46
19,61
21,90
26,08
19,99
23.81
1,91
2,27
20,17
24,02
3,49
4,16
3,57
4,25
4,25
5,06
4,83
5,75
3,89
4,63
0,14
0,17
25,43
30,29
4,97
5,92
0,07
0,09
0,18
0,21
1,73
2,06
0,83
0,99
11,82
14,07
2,38
2,83
4,12
3,46
83,98
100,00
16,02
100,00
y = 0,0103x + 0,4451; r = 0,87920
\
/
5.0
*
4.5
^
*
/
3,5
3,0
•
"
•
w
2,5
2.0
N
/
1,5
1.0
N
y = 0,0107x+ 1,2728;
r = 0,75776
- - - - A Neopterećeni traktor - travel unloaded
0,5
Slika 3. Brzine vožnje neopterećenog i opterećenog traktora po
vlaci i sječini
Figure 3 Speeds of unloaded and loaded tractor along the tractor
road and the felling site
"
4,0
.tor - Travel loaded
0.0
100
i
i
i
200
300
400
i
500
600
700
Udaljenost, m - Distance, m
675
Z. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE 0BL0V1NE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C
nja neopterećenog traktora iznosi 4,96 km/h, a optere
ćenog 3,55 km/h.
Prosječna brzina izvlačenja užeta je 1,33 km/h, a
privitlavanja tovara 1,03 km/h. Poznato je da će brzine
izvlačenja užeta i brzine privitlavanja ovisiti o teren
skim i sastojinskim uvjetima, tehničkim značajkama
vitla i užadi te duljini izvlačenja užeta i veličinama po
jedinog tovara.
3.5 Norma vremena, dnevni učinak i troškovi
privlačenja - Standard time, daily output
and skidding costs
Norme vremena, dnevni učinci i toškovi privlače
nja drva u ovisnosti o udaljenosti privlačenja prikazani
su u tablici 6. Na radilištu je udaljenost privlačenja iz
nosila od 100 m do 700 m. Neopterećeni traktor pri
udaljenosti od 100 m do 700 m troši od 1,48 minuta do
7,66 minuta. Opterećeni traktor u pravilu troši više
vremena pri istim udaljenostima privlačenja. Tako je
opterećeni traktor trošio od 2,87 minuta do 9,29 minu
ta po turnusu. Vremena vožnji neopterećenog i optere
ćenog traktora na pomoćnom stovarištu prikazana su
samo za udaljenost od 100 m, a koja približno odgova
ra prosječno ostvarenoj udaljenosti privlačenja.
Prema tome, neopterećeni traktor na pomoćnom
stovarištu za 100 m utrošio je 0,96 minuta. Opterećeni
traktor na pomoćnom stovarištu troši 1,38 minuta.
Varijabilna vremena traktora kreću se od 6,69 minuta
19,29 minuta po turnusu. Za udaljenost privlačenja od
300 m po sječini i vlaci te 100 m po pomoćnom stova
rištu ukupna varijabilna vremena iznose 10,89 minuta.
Za rad na sječini traktor troši 5,60 minuta. Pri istovaru
na pomoćnom stovarištu traktor je utrošio 4,72 minute.
Efektivno vrijeme turnusa traktora za udaljenosti od
100 m do 700 m kreće se u rasponu od 17,01 minute do
29,61 minute. Za udaljenost privlačenja od 300 m po
vlaci i sječini i 100 m po pomoćnom stovarištu traktor
troši 21,21 minutu. Ukupno vrijeme turnusa traktora
kreće se od 20,25 minuta do 35,26 minuta. Za uda
ljenost od 300 + 100 m ukupno vrijeme turnusa iznosi
25,25 minuta. Norma vremena u rasponu je od 4,77
min/m' do 8,31 min/m3. Pri udaljenosti od 300 + 100 m
norma vremena iznosi 5,95 min/m3.
Na temelju dnevnih učinaka i izravnih troškova
rada izračunati su troškovi privlačenja drva po jedinici
proizvoda ovisno o udaljenosti privlačenja (tablica 6).
U navedenim uvjetima rada traktor Timberjack 240C
može ostvariti dnevne učinke od 100,54 m3/dan do
57,75 mVdan. Za udaljenost od 300 + 100 m može se
ostvariti dnevni učinak u iznosu od 80,63 m3/dan.
Troškovi po jedinici proizvoda rastu s povećanjem
udaljenosti privlačenja. U dovršnoj sječi za udaljenosti
privlačenja od 100 m do 700 m, trošak se kreće od
18,61 kn/m3 do 32,41 kn/m3. Za udaljenosti privlače
nja od 300 + 100 metara, trošak iznosi 23,21 kn/m3.
676
Ž. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE 0BL0V1NE TRAKTOROM T1MBERJACK 240 C ...
I"
• Dnevni učinak (m/dan) - Daily output (m /dan)
—
?o no
ft,-5
3 £
• Trošak (kn/m1) - Costs (kn/m')
00 00 -
1 1•
sn nn
6n nn
40 nn 20 00
C
O
'3 H
C
>
E
Q
0,00 -
Mlin.
111LLLLLLLL
llllll
50
lllllll
100 150 200 250 300 350 400 450 500 550 600 650 700
Udaljenost (m) - Distance skidding (m)
Slika 4. Ovisnost učinaka i troškova o udaljenosti privlačenja
Figure 4 Dependence of daily output and costs on skidding distance
4. Z A K L J U Č C I - Conclusion
U radu je istražen traktor Timberjack 240 C na pri
vlačenju drva iz oplodne sječe u brežuljkastim uvjetima.
Ostvareno efektivno vrijeme pri dovršnoj sječi iznosi
81,4 % ukupno utrošenog vremena. Po turnusu ostvaren
je prosječni tovar od 4,24 m3 u dovršnom sijeku. Ostva
reni dnevni učinak prosječno iznosi 64,11 mVdan.
Prosječna brzina vožnje praznog traktora je 4,96
km/h, a punog 3,55 km/h. Na brzine kretanja najviše
utječu uzdužni nagibi traktorskih putova i vrste privla
čenja s obzirom na nagib. Prosječna brzina izvlačenja
užeta je 1,33 km/h, a privitlavanja tovara 1,03 km/h.
Ukupno oblikovano vrijeme turnusa traktora s obzi
rom na udaljenost privlačenja kreće se od 20,25 minuta
do 35,26 minuta. Za udaljenost od 300 + 100 m ukupno
vrijeme turnusa je 25,25 minuta.
Norma vremena je u raponu od 4,77 min/m 3 do
8,31 mm/m 3 . Pri udaljenosti od 300 + 100 m norma
vremena iznosi 5,95 min/m 3 . Dnevni učinak kreće se
od 100,54 m3/dan do 57,75 mVdan, a za udaljenost od
300 + 100 m iznosi 80,63 mVdan.
U dovršnoj sječi za udaljenosti privlačenja od
100 m do 700 m trošak se kreće od 18,61 kn/m 3 do
32,41 kn/m 3 . Za udaljenosti privlačenja od 300 + 100
metara, trošak iznosi 23,21 kn/m .
Rezultati istraživanja potvrđuju područje rada trak
tora jer se postižu visoki učinci, što rezultira manjim
troškovima po jedinici proizvoda.
5. L I T E R A T U R A - References
A n o n . , 1998: Die Skidder fur den mitteleuropdischen
Wald. Forstmaschinen, das Fachmagazin fur
Forsttechnik, 6. Jahregang, Nr. 3, 1-20.
B o j a n i n , S., & A.P.B. K r p a n , 1987: Die Anpassung der arbeitstechnologie des Holzriickens
der Waldschonung. Šumarski list, CXXI, 5-6,
243-252.
B o j a n i n , S., & A.P.B. K r p a n , 1987: Moglichkeit
Hoch- und Vollmechanisicrung der Einschlagsarbeiten, und Mechanisierung des Holzriickens
in Waldern Kroatiens. Šumarski list, CXXI, 7-8,
371-381.
B o j a n i n , S., & A.P.B. K r p a n , J. B e b e r , 1988:
Komparativno
istraživanje privlačenje
drva
zglobnim traktorima u jelovim prebornim sasto-
jinama sa sekundarnim otvaranjem i bez sekun
darnog otvaranja. Mehanizacija šumarstva 13
(1-2): 3-13.
C o n w a y , S., 1986: Logging practices, Principles of
timber harvesting systems. Miller Freeman Pu
blications, 1-432.
G r a m m e 1, R., 1988: Holzernte und Holztransport.
Verlag Paul Parey, Hamburg - Berlin, 1-242.
I g r č i ć , V. 1990: Stanje mehanizacije u šumarstvu
Hrvatske krajem 1988. godine. Mehanizacija šu
marstva 13 (1-2): 3-13.
K r p a n , A.P.B., T. P o r š i n s k y , Ž . Z e č i ć , M. Š u š
n j a r , 1999: Skidding technologies in Croatian
mountainous selection forests — situation today
and possibilities
of future development
677
Ž. Zečić, A.P.B. Krpan, B. Stankić: PRIVLAČENJE. OBLOVINE TRAKTOROM TIMBERJACK 240 C
Abstracts "Emerging harvesting issues in tech
nology transition at the end of century" IUFRO
Division 3, RGs: 3.04.00 Operational planning
and control; work study, 3.06.00 Forest opera
tions under mountainous conditions, 3.07.00 Er
gonomics, Opatija 27. 9 . - 1 . 10. 1999, Faculty
of Forestry of Zagreb University, 119-120.
M i k l e š , M , J. S u c h o m e l , 1999: Relationship
between terrain conditions and operating condi
tion of forest skidders. Proceedings of IUFRO
symposium "Emerging harvesting issues in
technology transition" Opatija. 33-35.
REFA, 1984: Methodenlehre des arbeitsstudiums. Teil
1 Grundlagcn, 7. iiberarb. Aufl. C. Hanser Miinchen. 1-107.
S c h l a g h a m e r s k y , A . , 1994: Zeitstudien. Fachhocschulc Hildesheim/Holzminden, Fachbereich
Forstwirtschaft in Gottingen, 1-146.
S k a a r , R., 1988: A proposal on an international for
est work study terminology. Proceedings "Deve
lopments on work studies in forestry" IUFROWP 2.04.02 Work study, payment and labor
productivity, Vassilika - Thessaloniki, Greece
22 - 24 June 1988, Department of forest engine
ering of Forest research institute of Tessaloniki,
293-298.
S k a a r , R., J. R i c k a r d s , S . H a b e r l e , K . A p e l , R.
B j o r h e d e n , 1988: A proposal of an Interna
tional Forestry Time Study Nomenclature. Pro
ceedings "Developments on work studies in fo
restry" IUFRO-WP 2.04.02 Work study, pay
ment and labor productivity, Vassilika - Thessa
loniki, Greece 22 - 24 June 1988, Department of
forest engineering of Forest research institute of
Tessaloniki, 355-361.
Z e č i ć , Z.,1998: Skupni rad pri proredama u sastojinama Požeškog gorja s posebnim osvrtom na
privlačenje drva traktorima. Magistarski rad.
Šumarski fakultet Zagreb, 1-161.
SUMMARY: This paper deals with the research of the skidder Timberjack
240 C in timber skidding in regeneration fellings at working sites in hilly con
ditions. The achieved effective time in final felling is 81.44 % of total time
consumption. The average loads per cycle range between 4.24 m3 in final
felling. The achieved daily output is on the average 64.11 m3/day.
The average travel speeds of unloaded tractors are 4.96 km/h and of the
loaded ones 3.55 km/h. The travel speed is mostly affected by longitudinal
slopes of strip roads and by the type of skidding considering the slope gradi
ent. The average speeds of pulling the choker are 1.33 km/h and of load
winching 1.03 km/h respectively.
Total cycle time scheduled for the tractor at the site, considering the
skidding distance, ranges between 20.25 min and 35.26 min. Fora distance of
300 + 100 m total cycle time is 27.76 min at the worksite. Time standard at the
site A ranges between 4.77 min/m3 and 8.31 min/m3. At a distance of
300 + 100 m, the time standard is 5.95 min/m3 respectively. Daily output at
the site ranges between 100.54 m3/day and 57.75 m3/day. For a distance of
300 + 100 m a higher output is achieved at the site and it amounts to
80.63 m3/day. In the final felling for a winching distance of 100 m to 700 m at
the site, the costs range between 18.61 HRK/m3 and 32.41 HRK /m3. For the
winching distance of 300 +100 meter, the costs amount to 23.21 HRK/m3 for
the site. Research results confirm the skidders work area, as the highest
efficiency and the lowest cost are achieved in final felling.
678
UDK 630* 652
PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP
EVALUATIONS OF FORESTS
PRACTICAL ACCESS
Goran RUBIN*
SAŽETAK: Procjena vrijednosti šuma je esencijalni dio ekonomike šum
skih resursa. Praktično postupanje kod izračuna vrijednosti šuma, uglavnom
je regulirano zakonskim propisima. Radi posebnosti šumarstva; produljenih
razdoblja proizvodnje, nesigurnog razvoja cijena na tržištu drva, računica je
opterećena neizvjesnošću. Uz uobičajene ekonomski egzaktne vrijednosne
parametre koji se pri procjeni koriste, nužno je, radi proizvodnje općih koristi
u račun uvesti i opisne (atributne) parametre. Tradicionalnim metodama
vrednovanja iskazuje se novčana vrijednost dugotrajne materijalne imovine
tj. drvne zalihe i šumskog zemljišta kao temeljnih resursa šumarstva. Suvre
menim se metodama, s manje ili više uspjeha, pokušavaju valorizirati i nov
čano iskazati ekološki i društveni učinci i dobrobiti od šuma. Bez obzira na
izabrane i primijenjene metode, za točnost procjene vrijednosti šuma nužno je
da svaki objekt procjene, kao predmet računanja bude individualiziran, kao i
to da procjenu obavlja iskusno stručno i dobro obučeno osoblje.
U ovome se radu navode konkretni primjeri izračuna vrijednosti šuma
nastali u razdoblju od 2000-2003. god., koji se odnose na vrednovanje držav
nih šuma. Kroz primjere analizirani su najvažnija gledišta primijenjenih teh
nika vrednovanja šuma te dati prijedlozi za njihovo poboljšanje. Uz to, izlo
žen je pregled aktualnih metoda za utvrđivanje vrijednosti šuma u Hrvatskoj,
kao i njihov zakonsko-normativni okvir.
KIjučne
riječi:
vrijednost šuma, metode vrednovanja, drvna zaliha,
šumsko zemljište, općekorisne funkcije, šumski kamatnjak, bankovni kamat
njak, prometna vrijednost.
UVOD
Radi velike uloge koju imaju i površine koju zauzi
maju šume i šumska zemljišta, Ustavom i Zakonom o
šumama proglašeni su dobrima od općeg interesa. Gos
podarenju šumama imanentne su posebnosti biološkotehničke i ekonomske naravi radi proizvodnje, između
ostaloga i općih koristi. Među brojnim posebnostima
ekonomske naravi potrebno je izdvojiti problem ili pita
nje načina utvrđivanja vrijednosti šuma i šumskih zem
ljišta. Pravilno utvrđivanje vrijednosti šuma od velikog
je značenja, budući je neobično važno koliki dio ostva-
* Mr. se. Goran Rubin, dipl. ing. šum.
Šumarija Brač, Supetar
Introduction
renih tekućih prihoda od šuma je zasluga ranijih i sadaš
njih generacija šumara.
Računanjem vrijednosti šuma u našoj šumarskoj po
vijesti bavili su se brojni šumari ekonomisti. Tu ponaj
prije mislimo na predstavnike klasične i neoklasične
ekonomike šumarstva: F. K e s t e r č a n e k a , Đ . N e n a d i ć a , I. P a r t a š a , R . P i p a n a i dr.; predstavnike soci
jalističke ekonomike šumarstva nakon drugog svjetskog
rata: M. P l a v š i ć , Z. P o t o č i ć , U. G o l u b o v i ć , B.
K r a l j i ć i dr.; te u novije vrijeme R. S a b a d i i M.
Figurić.
Vrijednost šuma izračunava se radi spoznaje o vrijed
nosti resursa s kojim država raspolaže i radi praćenja
promjena te vrijednosti uzrokovanih gospodarenjem, što
679
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI SUMA
PRAKTIČNI PRISTUP
predstavlja temelj mjerenja djelotvornosti u šumarstvu.
Podaci o vrijednosti šuma nužni su i za određivanje
gospodarske politike cjelokupne djelatnosti šumarstva.
Različite su svrhe i namjene računanja vrijednosti
šuma. One se, prema S a b a d i j u , 1992, mogu raz
vrstati:
1. Procjene vrijednosti šuma i šumskog zemljišta za
potrebe utvrđivanja važnog čimbenika proizvodnje
u šumarstvu;
2. Izračunavanje vrijednosti šuma radi utvrđivanja po
rezne osnovice;
3. Izračunavanje vrijednosti šteta koje nastaju u šuma
ma, vrijednosti odšteta za štete od divljači, štete od
šumskih požara i si.;
4. Izračunavanje vrijednosti radi prodaje, kupnje, za
mjene, dijeljenja, izvlaštenja ili nasljeđivanja;
5. Izračunavanje radi utvrđivanja prava na korištenje.
Procjena vrijednosti šuma zapravo je, uz utvrđivanje
vrijednosti šumskog zemljišta, procjena vrijednosti pro
izvoda šumskog gospodarenja: drvne zalihe i općeko
risnih funkcija šuma. Vrijednost drvne zalihe koja na tr
žištu ima cijenu moguće je novčano iskazati. To se za
usluge općih koristi od šuma ne može u potpunosti reći.
Teškoće pri vrednovanju rezultat su činjenice daje goto
vo nemoguće razdvojiti troškove proizvodnje drva od
troškova potrebnih za proizvodnju općih koristi, odnos
no utvrditi stoje prihod, a što korištenje kapitala.
U našoj se zemlji 1966. god. prvi puta procijenila
vrijednost šuma na temelju Pravilnika o utvrđivanju vri
jednosti šuma. Njihova je vrijednost tada zavedena u
osnovna sredstva šumarskih organizacija. Nakon toga
više nisu objavljeni nikakvi propisi o periodičnom ponavljanu tih procjena (osim o revalorizaciji radi deval
vacije novca) i o drugim mjerama koje bi s tim mogle
tvoriti poseban financijski sustav prilagođen posebnos
tima u šumarstvu, u svezi s bilanciranjem uspjeha gos
podarenja, izradom cjelovitih imovinskih bilanci i si.
Kod nas se za izračunavanje vrijednosti šuma još
uvijek primjenjuju tradicionalne metode, nastale
uglavnom prije Drugog svjetskog rata. One, nažalost
ne daju odgovore na zahtjeve suvremene valorizacije
svih funkcija šuma. Radi se o primjeni postupaka šumarsko-ekonomističkih škola "šumske rente" i "čiste
zemljišne rente". Sadržajne teorijske, a onda i prakti
čne razlike ovih dvaju škola proizlaze iz različitog poi
manja kapitala u šumarstvu. Šuma je zajedno sa šum
skim zemljištem kapital ,prema školi "šumske rente",
dok je prema postavkama "škole čiste zemljišne" rente
kapital samo šumsko zemljište, a šuma je kamata toga
kapitala. Prihvaćanje postavki jedne ili druge škole, u
konačnici rezultira određivanjem različitog trajanja
ophodnje sastojine tj. njezine financijske zrelosti odre
đene na temelju maksimalne prihodne vrijednosti zem
680
ljišta. Shvaćanje šume kao ekonomske kategorije defi
nira je kao specifično sredstvo dvostrukog svojstva:
kao osnovno i obrtno sredstvo. Dvojnost svojstava drv
ne zalihe otežava razlikovanje glavnice od prihoda tj.
kapitala od kamata (prihoda) toga, kapitala. Uz to,
otvorena su i pitanja teorijske naravi kao što su: rentovni elementi u šumarstvu, pitanje obuhvaća drvne za
lihe i šumskog zemljišta prilikom vrednovanja ukupne
vrijednosti šume, veličina šumskog kamatnjaka i si.
Način njihova rješavanja određuje propise kojima se
normativno određuje način i metodologija procjene
vrijednosti šuma.
Za procjenu vrijednosti šuma u službenoj su primje
ni metoda troškovne vrijednosti i metoda sječive vri
jednosti sastojina, a kriterij za izbor metode je dob tj.
zrelost sastojine čija se vrijednost utvrđuje. Troškov
nom se metodom iskazuje reprodukcijska vrijednost
mladih sastojina, a metodom sječive vrijednosti, upo
rabna vrijednost drva starijih sastojina. Njihov zbroj
daje ukupnu vrijednost šume. Pri vrednovanju pojedi
nih sastojina bitno je uvažiti načelni stav da je repro
dukcijska vrijednost prolongirana na dob ophodnje
jednaka sječivoj vrijednosti, i obrnuto, da je sječiva
vrijednost diskontirana na dob mlade sastojine jednaka
troškovnoj vrijednosti sastojine.
Klasičnim metodama izračunavanja vrijednosti šu
ma nedostaje ekonomsko vrednovanje općekorisnih
funkcija šuma. U posljednjih se tridesetak godina u
svijetu razvijaju suvremene metode određivanja vri
jednosti općih koristi od šuma koncentrirane, ponajpri
je, na ekološke, turističke i socijalne vrijednosti. Za
razliku od tradicionalnih metoda čiji su učinci mjerljivi
i mogu se novčano iskazati, suvremenim metodama
uvrđeni učinci nisu uvijek neposredno mjerljivi, pa
tako ni novčano iskazivi.
U Hrvatskoj se, početkom osamdesetih godina, vri
jednost općekorisnih funkcija šuma pokušava iskazati
kao umnožak sirovinske vrijednosti šuma i faktora vri
jednosti općekorisnih funkcija šuma, prema zajednički
utvrđenom omjeru. Nakon toga se u službenu uporabu
uvodi višekriterijski model uspostave kriterija vredno
vanja dobrobiti ostvarene korištenjem šumskih resursa.
Takvim se pristupom pojednostavljeno kvantificiraju
vrijednosti ranije opisanih kriterija. Za konkretni se
procjenjivani objekt opišu karakteristike svake varijan
te i usporede s opisima na skali vrijednosti kriterija i
izabere onaj koji mu najviše odgovara. Zbroju ocjena
utvrđenih vrijednosti za pojedine kriterije pridružena je
odgovarajuća bodovna protuvrijednost, čiji se novčani
ekvivalent administrativno određuje, što u konačnici
rezultira ukupnom vrijednosti općih koristi od šuma.
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA - PRAKTIČNI PRISTUP
PRIMJERI IZRAČUNA VRIJEDNOSTI ŠUMA
Examples calculate values of forests
1. U elaboratu "Gospodarsko vrednovanje šuma",
Zagreb 2000. god., kao jednom od polaznih strateških
dokumenata izrađenom za potrebe provedbe procesa
restrukturiranja J.P. "Hrvatske šume" prikazani su re
zultati vrednovanja šuma u Hrvatskoj. Primijenjene su
metode propisane internim aktima poduzeća (metoda
troškova sastojine i metoda sadašnje sječive vrijedno
sti) ili državnim podzakonskim aktima (metodologija
za vrednovanje općekorisnih funkcija šuma).
Utvrđena sječiva vrijednost sveukupne neto drvne
zalihe u Hrvatskoj, koja je na dan 31. 12. 1999. god.
iznosila 251 317 854 m3, procijenjena je na
18.784,373,102 kn. Utvrđena troškovna vrijednost
sastojina I. dobnog razreda na ukupnoj površini od
118 030 68 ha iznosi 8.626,363,246 kn. Ukupno proci
jenjena vrijednost općekorisnih vrijednosti šuma
iznosi 327.578,176, 000 kn., odnosno procijenjena
vrijednost općekorisnih funkcija šuma po ha iznosi
164.485 kn. Dakle, ukupna sječiva vrijednost drvne za
lihe i troškovna vrijednost sastojina I. dobnog razreda
iznosi 27.410,736,548 kn., što prema ukupno procije
njenoj vrijednosti općekorisnih funkcija šuma stoji u
omjeru 1:12. Prosječna sječiva vrijednost drvne zalihe
na panju (deduktivnim putem utvrđena vrijednost
šumske takse) iznosila je u prosječno 74,74 kn/m 3 ili
9.400 kn/ha. Prosječna troškovna vrijednost sastojina
I. dobnog razreda iznosi 73.000 kn/ha. Rezultati izra
čuna upućuju na zaključak da su mlađe sastojine sku
plje tj. više vrijede od starijih i da vrijednost sastojine
sa starošću opada. Sastojine 1. dobnog razreda su, da
kle prosječno šest puta vrjednije po ha od sastojina
koje imaju sječivu drvnu masu.
Da li je to ekonomski prihvatljivo? Smatramo da su
uzrok tomu visoki troškovi podizanja sastojine i uz pri
hvaćanje stava da se vrijednošću posječene drvne mase
ne mogu, u potpunosti pokriti troškovi biološke repro
dukcije. Troškovi podizanja sastojine trebaju biti rezul
tat precizno utvrđenih normi i uspoređeni s troškovima
iste vrste radova koje obavljaju privatni poduzetnici.
Nerealno utvrđenim iznosima troškova podizanja sas
tojine narušava se osnovno načelo procjene da je vri
jednost nedozrele šume na panju jednaka trošku podi
zanja sastojine uvećanom za postotak prirasta vrijed
nosti drvne mase, tako daje vrijednost sastojine u tre
nutku zrelosti sastojine za sječu jednaka vrijednosti
njezine drvne zalihe tj. drvne mase na panju.
Za izračun troškovne vrijednosti sastojina I. dobnog
razreda, u navedenoj je studiji uzet zbroj troškova po
dizanja sastojine kao referentna vrijednost. Predlaže
mo objektiviziranje vrijednosti troškova podizanja sas
tojine i njihovo pojedinačno prolongiranje sa šumskim
kamatnjakom, od trenutka nastanka do dobi konkretne
mlade sastojine čija se vrijednost utvrđuje. Zbrajanjem
tako kapitaliziranih troškova utvrdila bi se reprodukcij
ska vrijednost mlade sastojine. Šumski kamatnjak od
nosi se samo na prirast vrijednosti drvne mase i redovi
to je niži od bankovnog. Navedena činjenica uvjetuje
posebnost šumarstva prema ostalim gospodarskim dje
latnostima pa i tu da je rentabilnost šumarstva niža
nego u drugim gospodarskim djelatnostima. Međutim,
drugi, vrjedniji proizvod šuma su opće koristi. Pitanje
je od koje se dobi sastojine može računati s takvim pri
hodom? Za kapitaliziranje prirasta vrijednosti općeko
risnih funkcija utvrđenih u dobi u kojoj ih šuma već
posjeduje, do dobi konkretne sastojine, mogao bi se
primijeniti bankovni (komercijalni) kamatnjak. Njego
vom bi se primjenom onemogućilo obezvrjeđivanje
uloženoga kapitala. Do vrijednosti općih koristi kon
kretne sastojine može se doći i diskontiranjem vrijed
nosti općekorisnih funkcija normalne sastojine koja
predstavlja biološki i ekološki optimum. Načelni pri
jedlog dopune postojeće metodologije vrednovanja
općekorisnih funkcija šuma omogućio bi i prilagodbu
utvrđenih vrijednosti strukturalnim značajkama kon
kretne sastojine (vrsta drveća, obrast, sklop itd.). Tako
đer predlažemo da se kod izračuna sječive vrijednosti,
za pojedine vrste drva čije su šumske takse negativne
(crnika, medunac, alepski bor, crni bor i dr.) te vrijed
nosti preciznije utvrde izradom sortimentnih tablica za
pojedine vrste šumskog drveća, a onda od tržišnih cije
na pojedinih sortimenata odbiju, u lokalnim prilikama
utvrđeni, objektivni troškovi njihova iskorišćivanja.
Ekološki, zaštitni i socijalni učinci nematerijalne
naravi procijenjeni su u navedenoj studiji prema ranije
spomenutom višekriterijskom modelu dopunjenom i
prilagođenom za naše uvjete. Tako je procijenjena
ukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma za devet
prethodno definiranih kriterija sa skalom njihove vri
jednosti unutar koje je procjena izvršena.
Primjena navedene metodologije otvara i pitanje
definiranja teorijskog tj. optimalnog modela i strukture
sastojine, koja uz gospodarski ima i maksimalni ekolo
ški potencijal. Nema sigurnih pokazatelja o tome koli
ko stupanj degradacije sastojine ili njezino odstupanje
od normalne umanjuje mogućnost proizvodnje općih
koristi od šuma. Prihvaćajući teorijski stav da se vri
jednosni prirast sastojine osim prirasta vrijednosti drva
odnosi i na prirast vrijednosti ekoloških učinaka, mora
li bi definirati prosječne godišnje vrijednosti prirasta
općih koristi po jedinici površine, obrastu, vrstama dr
veća, dobi i si. U ovom elaboratu to je djelomično i uči
njeno, time što je procijenjena prosječna vrijednost
općekorisnih funkcija šuma po ha i po ha/god. Vrijed
nost općekorisnih funkcija šuma u Hrvatskoj iznosi
681
prosječno 164.485 kn/ha, a njihova godišnja vrijed
nost, također po ha iznosi 3.290 kn., uz pretpostavljenu
ophodnju od 50 god., što se smatra minimalnim raz
dobljem za obnovu općekorisnih funkcija šuma.
U metodologiji za određivanje vrijednosti općeko
risnih funkcija šuma nejasno je stoje uzrok nejednakoj
novčanoj protuvrijednosti za jediničnu vrijednosti oci
jenjenih bodova (npr. za zbroj ocjena 11 vrijednost je
jediničnog pondera 5.454 boda-kuna, a za zbroj ocjena
25 jedinična vrijednost pondera iznosi 2.600 bodovakuna). Uz to, promijenjen je prvotni prijedlog iz iste
metodologije, a odnosi se na to da se utvrđena sirovinska vrijednost drvne mase množi sa zbrojem ocjena
ekoloških i zaštitnih funkcija. Važećim se odredbama
za utvrđeni zbroj ocjena općih koristi uzima njihova
bodovna tj. novčana protuvrijednost. Kao razlog pro
mjene navedeno je to stoje sirovinska vrijednost sastojina nižih uzgojnih oblika niska, pa, sukladno tomu i
njezin umnožak s utvrđenim zbrojem ocjena novčano
nedovoljno iskazuje njihovo ekološko i zaštitno znače
nje. Međutim, sadašnjim se rješenjem, u pojedinim slu
čajevima narušava i dovodi u pitanje okvirni omjer vri
jednosti (1:5, 1:10 i si.). Primjer za to je procijenjena
prosječna vrijednost prvog dobnog razreda za panjače
koja iznosi 50.053,38 kn/ha, a njihova vrijednost općih
koristi je 93.500 kuna/ha, dakle, približno 1:2.
Neproizvodnom i neobraslom šumskom zemljištu
dodijeljena su 2 boda, prema kriteriju utjecaja šuma na
zaštitu i unapređenje okoliša, i sukladno tomu pridru
žena novčana protuvrijednost od 17.000 kn/ha. Bodov
na vrijednost za isti kriterij zbrojena je s ostalim proci
jenjenim vrijednostima pri vrednovanju obraslog šum
skog zemljišta tj. šuma koje se na njemu nalaze, pa je
na taj način obraslo šumsko zemljište, ne šuma, ostalo
bez bodovne vrijednosti tj. njezine novčane protuvri
jednosti. Konačno, podržavamo stav da se šumsko
zemljište ne utvrđuju opće koristi, nego da se njegova
vrijednost odredi prema prihodnoj vrijednosti.
Načelna primjedba prema utvrđenoj ukupnoj vrijed
nosti općekorisnih funkcija šuma proistječe iz nemo
gućnosti knjigovodstvenog evidentiranja troškova po
trebnih za tvorbu takvih proizvoda. Međutim, knjigo
vodstveno evidentiranje utvrđenih iznosa vrijednosnog
prirasta općekorisnih funkcija šuma, povuklo bi za so
bom pitanja o profitabilnosti i rentabilnosti proizvodnje
u šumarstvu, što mu zasigurno ne bi koristilo sve dok
takve proizvode od šume ne valorizira samo tržište.
2. U godišnjem izvješću o poslovanju J.P. "Hrvatske
šume" za 2002. god. u poglavlju "Gospodarsko vred
novanje šuma" izvršeno je novčano vrednovanje držav
nih šuma. Primijenjena je ista metodologija kao u pret
hodno navedenoj studiji, pri čemu je utvrđena uporabna
vrijednost drvne zalihe po metodi sadašnje sječive vri
jednosti, uz nužne prethodno usvojene pretpostavke
682
(sječa kompletne drvne zalihe, strukturalna podudarnost
etata i zalihe i si.). Ona iznosi 2 736 268 493 € , a vrijed
nost sastojina I. dobnog razreda procijenjena metodom
troškova je 1 143 382 452 € . Vrijednost općekorisnih
funkcija šuma, procijenjena prema kombiniranoj meto
di mjerenja, izrađenoj prema modelu vrednovanja
šuma u Baden-Wiirtenbergu ( P r p i ć , B. 1992) iznosi
43 570 770 663 € . Ukupna gospodarska vrijednost do
bivena zbrajanjem tako izračunatih vrijednosti iznosi
47 450 421 608 € prema tečaju 7,547 kn za jedan € .
Omjer ukupne vrijednosti drvne zalihe i općekorisnih
funkcija iznosi 1:11.
Usporedba s ulaznim podacima izračuna u studiji
"Ukupno gospodarsko vrednovanje šuma" iz 2000.
god. ukazuje na smanjenje neplodnih i neobraslih po
vršina gospodarskih šuma za 11 883 ha i za 33 862 ha,
bez obrazloženih razloga nastale promjene, kao i po
većanje broja bodova tj. njihove novčane protuvri
jednosti po ha i to za šume posebne namjene: od
35.000 kn/ha, za spomenike prirode do 200.000 kn/ha,
za šume namijenjene za odmor i rekreaciju ili prosje
čno 91.832 kn/ha. Sukladno tome, ukupno povećanje
vrijednosti općekorisnih funkcija šuma iznosi
998.550,000 kn ili 132 310 852 € . Navedena uspored
ba ukazuje na moguću subjektivnost i arbitrarnost pri
mjene metodologije procjene vrijednosti općekorisnih
funkcija šuma kao većega dijela ukupne gospodarske
vrijednosti šuma u Hrvatskoj.
Niti jedan od navedenih izračuna gospodarske vri
jednosti šuma nije uključio vrijednost šumskog zemlji
šta koje ima vrijednost, bez obzira što su kupoprodaje
šumskog zemljišta za svrhu šumskobiološke reproduk
cije rijetka pojava. Stav o vrijednosti šumskog zemljišta
načelno proizlazi iz prava da se snagom svojeg vlas
ništva nad šumskim zemljištem, kao sredstvom gos
podarenja, ubire od njegova iskorišćavatelja zemljišna
renta, što predstavlja temelj za utvrđivanje njegove vri
jednosti. Realnost takvoga stava ne umanjuju prigovori
daje zemljište nastalo prirodnim putem i daje stečeno
nenovčanim načinom. Načelno bi se vrijednost šum
skog zemljišta za relativna šumska tla mogla izračuna
prema kapitaliziranim prihodima koje tlo "odbacuje
"pod kulturom ili za djelatnost za koju će se koristiti, a
ne pod šumom. Vrijednost apsolutnog šumskih zemlji
šta bila bi jednaka kapitaliziranim prihodima koje ono
daje pod šumom. U prihode bi, uz drvnu masu za obra
slo apsolutno šumsko tlo, uračunali i utvrđene vrijed
nosti općih koristi koje šuma pruža, uz primjenu difrenciranog kamatnjaka. Analiza rezultata izračuna vrijed
nosti šumskog zemljišta pokazala bi da li je prihodna
vrijednost apsolutnog šumskog zemljišta utvrđena pri
mjenom šumskog kamatnjaka veća ili manja od prihodne vrijednosti relativnog šumskog zemljišta, ako se
računa s prihodima od neke druge od šumarstva profitabilnije djelatnosti (turizam), uz primjenu komercijalnog
kamatnjaka. Na taj bi se način vjerojatno dokinule, u
stvarnosti nepostojeće terminološke odrednice o apso
lutnom i relativnom šumskom zemljištu.
3. U monografiji "Obična jela u Hrvatskoj", 2001.
god. u poglavlju "Ukupna vrijednost jelovih šuma u
Hrvatskoj" procijenjena je njihova novčana vrijednost.
Za izračun vrijednosti drvne zalihe nisu korištene me
tode sadašnje sječive i troškovne vrijednosti, nego je
jednogodišnji bruto domaći proizvod šumarstva, po
odbitku troškova, kapitaliziran kao vječna renta uz ka
matnu stopu jednaku omjeru godišnjeg etata i ukupne
drvne zalihe. Primijenjenim se postupkom zapravo
utvrdila prihodna vrijednost šuma u našoj zemlji i iska
zala kao vrijednost njihove drvne mase kao gospodar
skog potencijala sposobnog da generira utrživ etat.
Prosječni godišnji neto profit šumarstva u iznosu
od 41,25 mil. € uz kamatnjak od 2,4 % daje iznos od
1 650 mil. € . koji je okvalificiran kao gruba procije
njena vrijednosti ukupne drvne zalihe šuma u Hrvat
skoj. S obzirom da jelove jednodobne i jelovo bukove
preborne šume zauzimaju oko 10 % od ukupno obrasle
šumske površine, proizlazi da neto vrijednost drva
jelovih šuma iznosi oko 165 mil. € ili 1.245 mil. kuna.
Prema rezultatima prvog, navedenog primjera
izračuna, procijenjena sječiva vrijednost drvne zalihe
jednodobnih jelovih šuma iznosi 2.485 mil. kuna, što
prema izračunatoj prihodnoj vrijednosti jelovih šuma
stoji u omjeru prema 1:2. Uzrok nejednakih iznosa pro
cijenjenih vrijednosti jelovih šuma je, između ostalih i
metodološke naravi, što potvrđuje načelni stav da
svrha procjene uvjetuje primjenu pojedine metode.
Općekorisne funkcije šuma su vrednovane prema dop
unjenoj Metodologiji za utvrđivanje ekoloških i soci
jalnih funkcija šuma ( P r p i ć , 1992). Vrijednost
općekorisnih funkcija šuma jelovih i bukovo jelovih
prebornih šuma iznosi 13 758 410 250 € što prema
procijenjenoj vrijednosti drvne zalihe tj. prihodnoj vri
jednosti u iznosu od 165 mil. € stoji u omjeru 83:1.
U navedenoj su studiji kod iskazivanja cjelokupne
vrijednosti jelovih šuma, uz vrijednosti drva uključeni i
prihodi od sporednih šumskih proizvoda, koji su s ban
kovnim kamatnjakom od 4 % na god. kapitalizirani u
vječnu rentu kao i svaka od utvrđenih vrijednosti opće
korisnih funkcija šuma. Na taj je način omogućeno
zbrajanje i novčano iskazivanje materijalnih i nemate
rijalnih dobrobiti od šuma. Dakle, primijenjena tehnika
vrednovanja uključuje dvije vrijednosti kamatnjaka:
diskontnu stopu jednaku vrijednosti stvarnog prirasta
šume, koja se ima primijeniti za utvrđivanje prihodne
vrijednosti šuma, i prosječnu komercijalnu kamatnu
stopu za utvrđivanje tzv. kapitalne općekorisne vrijed
nosti šuma. Njihov zbroj daje ukupnu vrijednost šume.
Primjena različitih vrijednosti kamatnjaka do sada
nije imala potrebnu teorijsku utemeljenost. Taj se stav,
međutim, odnosio samo na utvrđivanje kapitalne vrijed
nosti šuma u vrijeme kada se drvna masa priznavala kao
jedini prihod od šuma. Smatramo da bi, upravo radi vje
rodostojnosti izračuna, danas, kada sve više sazrijeva
svijest o vrijednosti općih koristi od šuma, primjena i
bankovnog kamatnjaka bila potpuno opravdana.
4. U monografiji "Obična bukva u Hrvatskoj",
2003. god. u poglavlju "Vrijednost bukovih šuma" pro
cijenjena je uporabna vrijednost drvne zalihe primje
nom metode sadašnje sječive vrijednosti, pri čemu su
iskorišteni podaci iz prvog primjera izračuna tj. studije
gospodarskog vrednovanja šuma, a koji se odnose na
bukove šume. Rezultati vrednovanja nisu iskazani u
kunama kao u navedenoj studiji nego u eurima. Upitno
je zašto su prilikom izračuna uzeti "stariji ulazni poda
ci" iz 1999. god. i radi čega nisu vrednovanjem obu
hvaćene sastojine I. dobnog razreda, prema, također u
navedenoj studiji primijenjenoj, metodi izračuna nji
hove vrijednosti. Na taj je način izvan procjene vrijed
nosti "ostalo" 22 469 23 ha bukovih sjemenjača i
463 98 ha bukovih panjača ukupne troškovne vrijedno
sti od 275 800 000 € . Vrednovanje općekorisnih funk
cija bukovih šuma obavljeno je prema odredbama
Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ure
đivanju šuma (N.N.121/97). Ukupna je vrijednost
općekorisnih funkcija bukovih šuma na površini od
510 274 ha procijenjena na 10 606 094 637 € ili pro
sječno 20 785 €/ha. Maksimalan broj bodova za zbroj
ocjena 41, pridružen kategoriji nacionalnih parkova
iznosi 580 000 bodova/ha ili kuna/ha i to jednako za
uredajni razred bukovih sjemenjača i uređajni razred
bukovih panjača. Da li to onda znači da stupanj degra
dacije sastojine ne utječe na vrijednost općih koristi
koje ona pruža? U prethodno navedenim studijama
omjer vrijednosti općekorisnih funkcija za sastojine
sjemenjača i panjača po ha iznosio je približno 1:4.
Minimalan broj bodova po ha dodijeljen je uređajnom
razredu bukovih sjemenjača i bukovih panjača u
kategoriji gospodarskih šuma iznosi 154 250 bodova
tj. kuna. Iz rezultata izračuna nije dovoljno jasno koliki
je zbroj ocjena vrednovanih kriterija rezultirao navede
nom novčanom protuvrijednosti. Vrijednost cjelo
kupne drvne zalihe bukovih šuma procijenjena je na
650 147 514 € , što prema vrijednosti općekorisnih
funkcija šuma daje omjer 1:16. Ovom, kao ni prethod
nom procjenom vrijednosti šuma nije obuhvaćena vri
jednost šumskog zemljišta.
5. U znanstvenom radu "Vrednovanje metoda za
procjenu vrijednosti šuma" 2000. god., uz teorijsko
razmatranje postojećih metoda za utvrđivanje vrijed
nosti šuma predstavljena je i za praksu predložena
kombinirana metoda utvrđivanja ukupne gospodarske
vrijednosti šuma za izabranu Gospodarsku jedinicu.
Izbor metode rada rezultat je stava da važeće metode
nisu dovoljno egzaktne i primjerene izračunu ukupne
683
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI SUMA - PRAKTIČNI PRISTUP
vrijednosti šuma. Predloženo je da se različite vrijed
nosti šuma, novčano iskazane, zbroje i na taj način re
zultiraju ukupnom vrijednosti šume. Izabrana je meto
da praktično primijenjena za utvrđivanje vrijednosti
Gospodarske jedinice "Gaj" u Upravi šuma Našice.
Vrijednost drvne zalihe sastojina I. dobnog razreda
određena je primjenom troškovne metode. Za izračun
vrijednosti drvne zalihe starijih sastojina korištena je
metoda sadašnje sječive vrijednosti. Procjena vrijedno
sti općekorisnih funkcija šuma obavljena je prema
službeno propisanoj metodologiji ( P r p i ć , 1992). S
obzirom da su sve tri navedene metode, prethodno
okvalificirane kao nedovoljno egzaktne za svrhu za
koju su namijenjene, upitno je da li su rezultati poluče
ni njihovom primjenom dovoljno egzaktni. Na taj je
način otvoreno pitanje kriterija tj. "mjere" dovoljne
točnosti izračuna vrijednosti šuma koja bi zadovoljila
ciljeve procjene. Ukupna vrijednost drvne zalihe gos
podarske jedinice "Gaj" iznosi 25.562,000 kn, a vri
jednost sastojina I. dobnog razreda procijenjena je na
5.357,267 kn, uz postotak prirasta vrijednosti hrastovih
sastojina od 2,50 %. Primijenjena vrijednost šumskog
kamatnjaka nije rezultat njegova određivanja za kon
kretne sastojine, nego prosječna unaprijed utvrđena
vrijednost za pojedine vrste sastojina. S obzirom daje
za vrednovanje većih šumskih kompleksa najveći pro
blem utvrđivanje odgovarajućega kamatnjaka, realnije
je, a i time prihvatljivije, izračunati visinu šumskog ka
matnjaka za svaki konkretni slučaj procjene troškovne
vrijednosti sastojine. Uz to, obračun njihove vrijednos
ti ne može "podnijeti" normativno utvrđene visoke
troškove njihova podizanja uz pretpostavljeni šumski
kamatnjak. Takav stav iznijeli smo i ranije. Izračun vri
jednosti šumskog kamatnjaka prema utvrđenoj vrijed
nosti drvne zalihe sastojina hrasta kitnjaka za Gospo
darsku jedinicu "Gaj "i normativno određenim troško
vima podizanja sastojine rezultira postotkom prirasta
vrijednosti manjim od 0,5 %, za ophodnju od 120 godi
na, što naravno nije točno. Prihvaćanje tako izračuna
tog kamatnjaka nužno bi otvorilo pitanje opravdanosti
utvrđene dobi ophodnje tj. financijske zrelosti sasto
jine temeljene na maksimalnoj prihodnoj vrijednosti
zemljišta. Izračunom ukupne gospodarske vrijednosti
ove gospodarske jedinice iskazana je i novčana vrijed
nost za šumsko zemljište, sporedne šumske proizvode,
lovno gospodarenje, objekte i hidrološka vrijednost.
Zbroju tih vrijednosti pridodana je vrijednost općeko
risnih funkcija šuma, pa je na taj način utvrđena ukup
na gospodarska vrijednost Gospodarske jedinice
"Gaj". Vrijednost šumskog zemljišta izračunata je,
kako je navedeno, prema vrijednosti katastarskog pri
hoda u konkretnim prodajama. Konkretnih prodaja dr
žavnog šumskog zemljišta nije bilo, jer su zakonom za
branjene. Ako je bilo kupoprodaja privatnog šumskog
zemljišta zasigurno nisu obavljene na temelju utvrđe
nog katastarskog prihoda. Način utvrđivanja prometne
vrijednosti šumskog zemljišta definiran je odredbama
poglavlja VII Pravilnika o izmjena i dopunama Pravil
nika o uređivanju i šuma (N.N. 121/97), kojima se pro
pisuje utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena
prava na šumi i šumskom zemljištu. Zbroj evidentira
nih katastarskih prihoda za šume određen pomoću pro
pisanih iznosa koeficijenata, ne predstavlja vrijednost
šumskog zemljišta nego osnovicu za plaćanje poreza.
Tek bi se kapitalizacijom tako utvrđenog katastarskog
prihoda izračunala katastarska prihodna vrijednost
šumskog zemljišta. Utvrđivanje katastarskog prihoda
za šume ukinuto je odredbama Zakona o državnoj iz
mjeri i katastru nekretnina iz 1999.god., a vođenje evi
dencije o katastarskom prihodu zaključeno je sa 2001.
god., također prema istom Zakonu. Dakle, utvrđivanje
vrijednosti šumskog zemljišta na temelju katastarskog
prihoda i određivanje njegove prometne vrijednosti
nisu u izravnoj vezi.
OSVRT NA ODREDBE PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O
UREĐIVANJU ŠUMA (NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 i NN 55/04)
Overview on provision of book of regulations about the amendments and change
in the book of regulations about setting forest in order
(NN 121/97, NN 132/97, NN 150/03, NN 52/01, NN 194/03 and NN 55/04)
Poglavlje VII Pravilnika o izmjenama i dopunama
pravilnika o uređivanju šuma (NN 121/97, NN 132/97,
NN 52/01, NN 150/03, NN 194/03 i NN 55/04), u da
ljem tekstu Pravilnik, o utvrđivanju naknade za prene
sena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu,
zapravo predstavlja normativni okvir za praktično pos
tupanje kod izračuna vrijednosti šuma u Hrvatskoj.
Prema odredbama Pravilnika (NN 150/03, čl. 15) sas
tojine za koje se utvrđuje naknada kategoriziraju se u
četiri skupine za razliku od ranijih pet. Kriterij za raz
vrstavanje u skupine je dob sastojina. Novim odredba684
ma Pravilnika nije određen način utvrđivanja naknade
za novo ustrojene kategorije sastojina (?!). Ako se
predmnijeva primjena, ranijim odredbama Pravilnika
(NN 121/97), propisanog načina utvrđivanja naknade,
upitnim je onda razlog njegove promjene. Ako je tomu,
ipak tako, nejasno je da li se ranijim Pravilnikom
(NN 121/97, čl. 80) definirana peta skupina-panjače i
šikare, sukladno njihovoj dobi svrstava u jednu od
novo ustrojene četiri skupine sastojina, i da li se nakna
da za, također od ranije, posebnu skupinu prebornih
sastojina utvrđuje na jednak način, propisan prethod-
nom inačicom Pravilnika (NN 121/97, čl. 81), s obzi
rom da se te kategorije sastojina za koje se naknada
utvrđuje izrijekom ne spominju.
Za službenu uporabu kod računanja vrijednosti šu
ma propisane su dvije metode za određivanje vrijedno
sti drva i jedna metoda za određivanje vrijednosti
općekorisnih funkcija šuma. Za određivanje vrijedno
sti plantaža, kultura i mladih sastojina (do 1/2 ophod
nje) kao i srednjodobnih i dozrijevajućih sastojina (od
1/2 ophodnje do dobi ulaska u zadnji dobni razred)
primjenjuju se metode troškovne vrijednosti sastojine.
Za određivanje vrijednosti drvne mase približno zrelih
(od dobi ulaska sastojine u zadnji dobni razred do dobi
ophodnje umanjene za pet godina) i zrelih sastojina (od
dobi ophodnje umanjene za 5 godina do dobi ophod
nje) propisana je metoda sadašnje sječive vrijednosti.
Troškovna se metoda, primjenjuje za dvije skupine
jednodobnih sastojina: plantaže, kulture i mlade sasto
jine, kao i za srednjedobne i dozrijevajuće sastojine. Za
prvu se skupinu predmnijeva da obuhvaća umjetno i
prirodno podignute sastojine dobi do 1/2 ophodnje,
zbog toga što je za drugu skupinu izrijekom navedeno
da obuhvaća sastojine od 1/2 ophodnje do dobi ulaska
u zadnji dobni razred planirane ophodnje. Razlog nji
hova razdvajanja u dvije skupine i uz metodološki jed
naki pristup izračuna njihove vrijednosti je, i prema ra
nijim odredbama Pravilnika (NN 121/97 čl. 81), mo
gućnost umanjenja izračunate vrijednosti naknade za
drugu skupinu sastojina, sukladno utvrđenom obrastu.
Obrast sastojina, kao što je poznato, nije strukturalna
značajka samo sastojina starijih od 1/2 ophodnje i zbog
toga smatramo da bi te dvije novoustrojene kategorije
sastojina trebalo objediniti ako se za utvrđivanje vri
jednosti svih sastojina, do dobi ulaska u zadnji dobni
razred, propisuje troškovna metoda. Međutim, njezina
primjena za sastojine starije od 1/3 ophodnje rezultira
nerealno visokim vrijednostima sastojina, kao i činje
nicom da su najvrjednije sastojine one koje imaju naj
veće troškove podizanja, što naravno nije točno. Zbog
toga predlažemo da se za sastojine dobi od 1/3 do 2/3
ophodnje primjeni metoda prihodne tj. očekivane vri
jednosti sastojine, temeljena na pretpostavci daje vri
jednost sastojina jednaka zbroju svih prihoda koji se do
kraja ophodnje sastojine mogu očekivati, diskontiranih
na dob sastojine čija se vrijednost utvrđuje, umanjenih
za zbroj očekivanih rashoda do kraja ophodnje, također
radi mogućnosti usporedbe, diskontiranih na dob kon
kretne sastojine. Temeljni preduvjet za primjenu propi
sane troškovne metode za određene skupine sastojina,
kao i predložene metode očekivane vrijednosti sastoji
na je utvrđivanje točnog iznosa šumskog kamatnjaka.
Zbog toga podržavamo, ranijim odredbama Pravilnika
(NN 121/97, čl. 81) propisan način određivanja postot
ka prirasta vrijednosti za svaku konkretnu sastojinu, uz
isključivanje uporabe ranijim propisima utvrđenih pro
sječnih vrijednosti šumskog kamatnjaka za pojedine
vrste drveća. Sastojine niske vrijednosti drvne mase i
visokih troškova podizanja imat će negativne postotke
prirasta vrijednosti. Negativni iznosi postotka prirasta
uzrokuju negativne vrijednosti sastojina, što je eko
nomski apsurd, pa se kao takve ne mogu prihvatiti.
Jedno od mogućih loših rješenja je promjenama Pravil
nika (NN 150/03) konačno eliminirani postupak utvr
đivanja naknade vrijednosti za sastojine panjača i šika
ra za koje se, također, radi njihove loše kvalitete utvrđi
vao najčešće negativan postotak prirasta vrijednosti.
Na taj je način, nakon gotovo četrdeset godina, (Pravil
nik za utvrđivanje vrijednosti šuma 1965. god.) otklo
njeno imaginarno rješenje iz Metodologije Instituta za
istraživanja u šumarstvu i drvnoj industriji iz Beogra
da, da se za takve sastojine predvidi potrebna investici
ja do po mogućnosti njihova normalnog izgleda, a time
i pozitivne vrijednosti, nakon čega bi se umanjio ranije
planirani iznos melioracijske investicije. Drugo rješe
nje za utvrđivanje njihove vrijednosti uključuje primje
nu induktivne metode, tako da se vrijednost njihovih
drvnih zaliha utvrdi zbrajanjem minimalnih šumskih
taksa tj. cijena na panju, određenih dijeljenjem ukup
nih troškova biološke reprodukcije s utvrđenom drv
nom zalihom. Taj prijedlog rezultat je realističnog sta
va da konkretna sastojina ne može vrijediti manje nego
što vrijedi njezina drvna zaliha. Međutim, time se pot
puno isključuje utjecaj tržišta. Rješenje za koje se zala
žemo je da se sastojine negativne vrijednosti drva
učine pozitivnim, ne s investicijama koje će ih kratko
ročno učiniti još negativnijim, nego sa zasigurno viso
kom vrijednošću općih koristi koje imaju Na taj bi se
način nužni troškovi njihove biološke melioracije po
krivali prihodima od općekorisnih funkcija šuma.
Za procjenu vrijednosti naknade za sastojine dobi
preko 2/3 ophodnje metoda sadašnje sječive vrijednos
ti daje najbolje rezultate. Primjena te metode propisana
je za dvije skupine sastojina: približno zrele i zrele koje
su prema ranijim odredbama Pravilnika (NN 121/97,
čl. 80) bile objedinjene. S obzirom da niti među njima
ne postoje metodološke razlike u načinu obračuna nji
hove vrijednosti nejasnim ostaju razlozi njihova raz
dvajanja u zasebne skupine sastojina za koje se nakna
da utvrđuje.
Najveće promjene Pravilnika (NN 150/03, čl. 17 i
NN 55/04) provedene su odredbama kojima se propi
suje utvrđivanje naknade za šumsko zemljište. Zadrža
na je odredba prema kojoj je naknada za šumsko zem
ljište jednaka prometnoj vrijednosti zemljišta za doti
čnu nekretninu. Promjenama Pravilnika (NN 150/03,
čl. 17, NN 194/03, čl. 1 i NN 55/04, čl. 1) "dotična ne
kretnina" pozicionirana je unutar ili izvan građevin
skog područja i sukladno tomu propisan je način utvr
đivanja njezine prometne vrijednosti. Smatramo da su
ove promjene formalne, a ne sadržajne naravi, zbog
685
toga stoje prometna vrijednost rezultat i posljedica od
nosa na tržištu tj. ponude i potražnje za zemljištem.
Naime, kriterije za valoriziranje zemljišta utvrđuje tr
žište, a pozicija zemljišta je samo jedan od njih. U pro
metnoj vrijednosti zemljišta već je uključen čimbenik
njegove zemljopisne određenosti. Porezni uredi su i do
sada dostavljali prometne vrijednosti šumskog zemlji
šta, bez obzira na njegovu poziciju. U načelnom smi
slu, za prometnu je vrijednost sasvim irelevantno gdje
se predmet procjene nalazi. Konačno, prometnu vrijed
nost zemljišta ne određuje njegova administrativno
utvrđena namjena, nego tržište. Odredbom Pravilnika
(NN 55/04, čl. 1), propisane su minimalne prometne
(!!) vrijednosti šumskog zemljišta izvan građevnog po
dručja od 4 kn/m2 tj. 40.000 kn/ha. Uz administrativno,
nedovoljno su jasni ostali kriteriji za određivanje na
vedene vrijednosti, kao i to za koga je propisana tj. tko
i kada je ima primijeniti.
Poseban je i za šumarstvo važniji problem da cijene
šumskog zemljišta, arbitrarno, bez za to propisane pre
cizne metodologije, određuje Ministarstvo financija tj.
njegovi područni uredi i ispostave. U prilog tome ide i
činjenica da realne osnovice za određivanje prometne
vrijednosti šumskog zemljišta nema, jer se njime ne
prometuje, kupoprodaje su rijetke i podaci o tom nedo
statni da bi se moglo govoriti o tržištu. Ako se to i do
gađa, najčešće se, radi plaćanja što nižih državnih pri
stojbi (poreza) nastoji prikazati niska prometna vrijed
nost. Sve to upućuje na zaključak o nepouzdanosti po
dataka o prometu šumskim zemljištem koji ne mogu
poslužiti kao osnovica za utvrđivanje njegove prome
tne vrijednosti.
Suvremena shvaćanja djelatnosti šumarstva kao in
frastrukture i potrebe zaštite šumskog zemljišta kao te
meljnog resursa održanja te infrastrukture, nameću po
trebu ubrzanog traženja prikladnih teorijskih i praktič
nih rješenja za utvrđivanje vrijednosti šumskog zemlji
šta koje trebaju doći iz šumarske struke. Razlog tomu je
već sada prisutna, a u budućnosti zasigurno rastuća, ra
zumljiva potreba i zahtjev za zemljištem i prostorom
općenito. Smanjenje šumskih površina već se može
okvalificirati trendom, koje dovodi u pitanje osnovna
načela potrajnosti gospodarenja šumama. Rješenje pita
nja izračuna vrijednosti šumskog zemljišta treba biti su
kladno tržišnim načelima za utvrđivanje naknade za
šumsko zemljište koje se izdvaja iz šumskogospodarskog područja. Za utvrđivanje vrijednosti šumskog
zemljišta koje "ostaje" unutar šumskogospodarskog po
dručja za svrhu šumskobiološke reprodukcije, potrebno
je primijeniti postavke škole čiste zemljišne rente o
utvrđivanju njegove prihodne vrijednosti, tako da se u
prihode za obraslo šumsko zemljište pored vrijednosti
drva ubroji i vrijednost prihoda općih koristi od šuma.
Time bi se utvrdile pozitivne prihodne vrijednosti šum
skog zemljišta i za sastojine niske vrijednosti drva, što
686
Šumarski list br. 11 -12, CXXVIII (2004), 679-688
je sukladno predloženom rješenju za utvrđivanje njiho
ve vrijednosti. Za utvrđivanje vrijednosti neobraslog
šumskog zemljišta potrebno je izvršiti usporedbu s po
ljoprivrednim zemljištem, uz smanjenje vrijednosti za
troškove potrebne za njegovu prilagodbu za poljoprivre
dne svrhe. Na taj bi se način utvrđena ukupna vrijednost
šumskog zemljišta, zajedno sa vrijednošću šuma trebala
uvesti u temeljni kapital kao dugotrajna materijalna
imovina poduzeća za šume. Periodične promjene nji
hove vrijednosti koje bi se bilančno pratile i vrijednosno
usklađivale s promjenama na tržištu, bile bi najbolji po
kazatelj djelotvornosti gospodarenja.
Pravilnikom (NN 150/03, čl. 17) propisane su pro
mjene načina obračuna naknade za služnost na šum
skom zemljištu. Taje naknada jednaka prometnoj vri
jednosti šumskog zemljišta umanjenoj sukladno trima,
ranije definiranim kategorijama šumskog zemljišta
(obraslo, neobraslo i neplodno). Tako utvrđena vrijed
nost ponovno se (!!) umanjuje sukladno postotnom iz
nosu jednakom broju godina na koji se služnost odnosi.
To pojednostavljeno znači da veći broj godina služno
sti znači i veći "popust" na utvrđenu prometnu vrijed
nost zemljišta. Uz ranije iznesene primjedbe na način
utvrđivanja prometne vrijednosti zemljišta, to teorijski
i praktički znači da se, uz dugogodišnji ugovor o služ
nosti, šumsko zemljište daje po iznimno niskoj cijeni.
Dokaz tomu su, prema propisanoj minimalnoj promet
noj vrijednosti šumskog zemljišta od 4 kn/m2 izračuna
ti iznosi: 467 kn/god/ha za 30-godišnju služnost na
obraslom šumskom zemljištu; 186 kn/god/ha, za neo
braslo i 47 kn/god/ha, za neplodno šumsko zemljište,
za jednako razdoblje osnovane služnosti. Niti novim, a
niti starijim odredbama Pravilnika, kod utvrđivanja
naknade za služnost na šumskom zemljištu nije uvaže
no osnovno načelo kod osnutka služnosti, a to je da će
ovlaštenik biti u cijelosti obeštećen samo ako mu se za
služnošću opterećeni tj. ustupljeni dio šume i šumskog
zemljišta utvrdi naknada jednaka prihodu koji je od
ustupljenog dijela šume do tada imao. To teorijski zna
či daje kriterij za određivanje naknade za služnost vri
jednost prihoda od šumskog zemljišta, a ne sama nje
gova vrijednost. To praktički znači da bi se izračunom
moglo utvrditi uz koje bi se prometne vrijednosti šum
skog zemljišta isplatilo na njemu osnovati služnost, da
bi se tako ostvarenim prihodom, za obraslo šumsko
zemljište kompenzirao mogući prihod od drva i općih
koristi koje šuma pruža. Za neobraslo šumsko zemlji
šte kao prihod treba obračunati zakupninu koja bi se izračunala kapitalizacijom prometne vrijednosti sličnog
poljoprivrednog zemljišta, umanjenoj za troškove nje
gove prilagodbe za poljoprivredne svrhe, s komercijal
nim kamatnjakom. Uz to, potrebno je i za obraslo i za
neobraslo šumsko zemljište osigurati da se, istekom
vremenskoga razdoblja za koji je služnost osnovana,
ne smije smanjiti zatečena plodnost zemljišta. Polaga-
G. Rubin: PROCJENA VRIJEDNOSTI ŠUMA
PRAKTIČNI PRISTUP
nje određenog iznosa jamčevine do isteka služnosti bio
bi primjeren instrument osiguranja.
Utvrđivanje smanjenih vrijednosti općekorisnih fun
kcija šuma, prema izmijenjenim odredbama Pravilnika
(NN 55/04, čl. 3) u nesuglasju je s pretpostavkom iz pr
voga navedenoga primjera izračuna vrijednosti šuma,
da je 50 godina minimalno razdoblje za obnovu unište
nih općekorisnih funkcija šuma. Uništenih, a ne smanje
nih, stoga što izmijenjene odredbe kojima se to propisu
je govore o novopodignutim (ne starim i oštećenim) sastojinama, nakon obavljenog zahvata u šumi. Takvim su
zahvatom stara sastojina, kao i opće koristi koje je pru
žala uništeni, a ne oštećeni. Pojmovna izmiješanost naj
očitija je u odredbi o jednakoj vrijednosti općekorisnih
funkcija novopodignute šume i troškova podizanja no
vopodignute šume do 5. godine starosti. Na taj su način
teško novčano iskazive vrijednosti općih koristi od
šuma, izjednačene s egzaktno novčano iskazivim vrijed
nostima dijela troškova biološke reprodukcije, za što
nema teorijskog ni praktičnog opravdanja.
višekriterijskom modelu ( P r p i ć , 1992). Načelna pri
mjedba primijenjenoj metodologiji odnosi se na visok
stupanj arbitrarnosti, preveliku subjektivnost koja ulazi
u fazu osobne procjene. ( S a b a d i , 1986, F i g u r i ć ,
1996). Nedovoljno je pojašnjen način određivanja jedi
nične bodovne vrijednosti za utvrđene raspone ocjena
vrednovanih kriterija. Također stoji činjenica da je
zbrajanje novčanih i nenovčanih vrijednosti šuma do
pušteno samo iznimno u kratkom razdoblju, kao i to da
je za obračun naknade za uništene i smanjene vrijed
nosti općekorisnih funkcija šuma nužno da se njihove
vrijednosti knjigovodstveno evidentiraju, što još uvijek
nije realno očekivati, sve dok ih tržište kod nas ne pri
hvati, a tada će se njihova vrijednost vjerojatno utvrđi
vati suvremenim ekonomsko okolišnim metodama, su
kladno utvrđivanju ukupne vrijednosti okolišnog kapi
tala. Dok se to ne dogodi, službeno propisana metodo
logija određivanja vrijednosti općih koristi od šuma,
kao prijelazno rješenje, ima svoju punu opravdanost.
Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma u Pravil
niku (NN 121/97) obavljeno je prema kombiniranom
ZAKLJUČAK - Conclusion
Pri procjenama vrijednosti šuma kod nas se, na te
melju potrajnog gospodarenja, računa s beskonačnom
rentom takovih godišnjih prihoda od drva koji se, uz
izvjesnu kamatnu stopu, kapitaliziraju na jednu godinu.
Tehnike vrednovanja utemeljene na prethodnom načelu,
kao i prijedlozi za njihovo poboljšanje, omogućuju uvid
u novčano iskazive vrijednosti temeljnih šumskih resur
sa. Smatramo da će to i u budućnosti biti osnovicom za
vođenje gospodarske politike u šumarstvu. O tome svje
doče i međunarodnim računovodstvenim standardom
propisane metode za utvrđivanje vrijednosti biološke
imovine (šuma i šumskog zemljišta), kao i načini njezi
na bilanciranja. Međutim, vrlo je teško izračunati vri
jednost šuma kada se radi o šumskim proizvodima, koji
još uvijek nemaju tržišnu vrijednost. Usluge općekoris-
nih funkcija šuma još uvijek su mjerljive samo posredno
radi teškoća pri utvrđivanja omjera troškova proizvod
nje drva i općih dobrobiti od šuma u ukupnim troškovi
ma biološke reprodukcije u šumarstvu. Nesporna je i
svakim danom sve prihvaćenija činjenica da vrijednost
općekorisnih funkcija šuma prema vrijednosti drva i
ostalih tržišno mjerljivih proizvoda šume, stalno raste.
Za očekivati je da će ove proizvode u skoroj budućnosti
prihvatiti tržište, a suvremenim će se ekonomsko-okolišnim metodama njihova vrijednost novčano iskazati.
Infrastrukturno značenje šumarstva nameće potrebu pri
hvaćanja novih, ali i predlaganje vlastitih metoda za
utvrđivanje ukupnih vrijednosti šuma, ne samo kao pri
rodnog dobra nego, ponajproje, kao predmeta gospoda
renje šumarstva.
- References
Črnj ar, M., 2002: Ekonomika i politika zaštite okoli
ša, Sveučilište u Rijeci, Rijeka.
F i g u r i ć , M., 1996: U vod u ekonomiku šumskih re
sursa, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu,
Zagreb.
G o o d s te in, S. E., 2003: Ekonomika i okoliš, Mate,
Zagreb.
J u r j e v i ć , P., S. P o s a v e c , 2003: Vrijednost buko
vih šuma u Hrvatskoj, Monografija "Obična
bukva u Hrvatskoj", str. 769-775, Zagreb.
K e s t e r č a n e k , F., 1882: Osnovi nauke o računanju
vrijednosti šuma, Tiskara Narodnih Novinah,
Zagreb.
Kralj ić, B., 1989: Ekonomska istraživanja u šumar
stvu, Informator. Zagreb.
K r a l j i ć , B . , 1991: Računanje vrijednosti šuma i šum
ska statika, Vlastita naklada, Zagreb.
K r a l j i ć , B., 1991 istraživanje ekonomskih elemena
ta lovstva i lovnog gospodarenja, IBP August
Šenoa, Zagreb.
687
K r a l j i ć , B., 1992: Daljnja ekonomska istraživanja u
šumarstvu, lovstvu i primarnoj preradi drva,
Vlastita naklada, Zagreb.
M a r i n o v i ć , M. 1949: Ekonomika šumarstva, Šu
marski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Škripta litografirano, Zagreb.
M a t i ć , S., 1990: Sume i šumarstvo Hrvatske -jučer,
danas, sutra, Glasnik za šumske pokuse 26, str.
33-56, Zagreb.
M a t i ć , S., B. P r p i ć , 1997: Program njege, obnove i
održavanja, te ekološke i socijalne funkcije
park-šuma na području grada Zagreba, Šumar
ski list 5-6, str. 225-242, Zagreb.
N e n a d i ć , Gj., 1922: Računanje vrijednosti šuma i
šumska statika, Hrvatsko šumarsko društvo, Za
greb.
P o t o č i ć, Z., 1977: Ekonomika šumske privrede, Sve
učilište u Osijeku, Ekonomski fakultet, Osijek.
P r p i ć , B., 1992: O vrijednosti općekorisnih funkcija
šume, Šumarski list, str. 301-311, Zagreb.
P r p i ć , B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost
šuma u Hrvatskoj, Monografija "Šume u Hrvat
skoj", str. 237-256, Zagreb.
S a b a d i , R., 1986: Ekonomika šumarstva., Sveučili
šte u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb.
S a b a d i , R., 1992: Ekonomika šumarstva, Školska
knjiga, Zagreb.
S a b a d i , R., 1997: Vrednovanje šuma u njihovoj
ukupnosti, Hrvatske šume, Zagreb.
S a b a d i , R., B. P r p i ć , H. J a k o v a c , 2001: Ukupna
vrijednost jelovih šuma u Hrvatskoj, Monografi
ja "Obična jela u Hrvatskoj", str. 792-826,
Zagreb.
S a b a d i , R., 2003: Njemačko šumarstvo 2002/2003.
godine, Šumarski list, str. 483-500, Zagreb.
*** 1993: Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Utvrđi
vanje vrijednosti podizanja sastojina metodom
troškova (po ha) (c), Zagreb.
*** 1994; Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Meto
dologija utvrđivanja naknada za oduzeta i ogra
ničena prava u pogledu šuma i šumskih zemlji
šta, Zagreb.
*** 2000: Direkcija J.P.,"Hrvatske šume" p.o., : Gos
podarsko vrednovanje šuma., Zagreb.
*** 2003: Direkcija J.P"Hrvatske šume" p.o.,: Gospo
darsko vrednovanje šuma., Godišnje izvješće za
2002., 79-83, Zagreb.
*** 1997, 1997, 2003, 2003, 2004: Ministarstvo poljo
privrede i šumarstva: Pravilnik o izmjenama i do
punama Pravilnika o uređivanju šuma. Zagreb.
SUMMARY: Evaluations of forests is the essential part the economy of for
est resources. Practically, the calculations treatment of forests value, mainly
has been regulated by legal provisions. Because of the distinctiveness of
forestry; prolonged periods of production, unsure development price in the
market woods, calculations have been burduned with uncertainty. Next to the
usual exact economic value parameter who have been used in evulation, is
necessary, because of the production of general benefits to bring into account
descriptive (attributive) parameter. Traditional methods of valuations express
the money value tangible fixed assets i. e. wooden supplies and forest estate
as basic resources of forestry. Contemporary, on the other hand, methods with
less or more succes, try to valorize and financially express ecologically and
social effects and welfare from the forest. Regardless of a chose and applied
method, for the accurate evaluation of forest is necessary that every objects
evaluation, as the individualized object counts as well, that the evaluation is
performed by the experienced, educated, and well trained personnel.
In this paper are quoted concrete examples calculated forests values
emerged in the period 2000—2003 , who carries off on the valuation of state
forests. Through examples they have been analyzed by the most important
aspects of the applied technique of forests valuations and have been given
suggestions for their improvement. Besides, the review of actual methods has
been displayed for the establishing the value of forests in Croatia, as well as
their legal-normative framework.
Key words: forest value, valuated methods, wooden supply, forest
estate, welfare functions, forest interest rate, bank interest rate, excange value.
688
UDK 630* 165
PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI GENETSKI RESURSI (EUFORGEN)
EUFORGEN FOREST GENETIC RESOURCES PROGRAMME FOURTH EUFORGEN
Steering Committee Meeting
J. GRAČAN1, D. KAJBA2, S. PERIĆ 1 , M. IDŽOJTIĆ 2 , M. IVANKOVIĆ1, H. MARJANOVIĆ 1
SAŽETAK: Četvrti sastanak Nadzornog odbora Programa europski šumski
genetski resursi (EUFORGEN) održanje u Zidhochovicama, Republika Češka
od 26. do 29. svibnja 2004. godine. Sastanku je nazočilo više od 30 nacionalnih
koordinatora i voditelja fokalnih centara kao i predstavnici Europske unije, EC
i drugih međunarodnih organizacija (FAO, IUFRO, EF1 i dr.). U okviru sastan
ka Nadzornog odbora održan je seminar o biološkoj raznolikosti i potrajnom
gospodarenju šumama. Na seminaru su ikzloženi pozivni referati (Pan-europski proces za šume; Šumarska znanost i politika; Globalna perspektiva šumskih
genetskih resursa; Potrajno gospodarenje šumama i dosadašnji UNFFproces;
Globalno stanje i trendovi genetskih modifikacija u šumarstvu).
Predloženo je kako bi EUFORGEN trebao izraditi naputke za "genetici pri
jateljsku" silvikulturu, odnosno "prirodi blisko uzgajanje šuma" ne znači
"ništa ne raditi". Članice Europske unije i EUFOERGENprograma
promovi
rat će konzervaciju šumskih genetskih resursa kao dio potrajnog gospodare
nja šumama te nastaviti rad na Pan-europskoj razini.
Nadzorni je odbor na 4. sastanku razmotrio i usvojio temeljne dokumente
priređene za sastanak, sažetke rada II i III sastanka, rezolucije i preporuke s
druge i treće ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma, Konvenciju o
biološkoj raznolikosti, financijsko izvješće za razdoblje od 2000. do 2003 i pri
jedlog godišnjeg budžeta za Fazu III, u iznosu od 1,86 milijuna USD. Godišnja
članarina za Hrvatsku iznosi 5500 USD. Republika Hrvatska uplatila je godiš
nju članarinu od 5000 USD za razdoblje od 1995. do 2004. godine.
Ključne
riječi:
EUFORGEN, Nadzorni odbor, Faza - II, Faza - III;
Radne grupe (Networks), konzervacija, potrajno gospodarenje
UVOD
Konzervacija i potrajna uporaba genetskih potenci
jala koja postoji unutar vrsta vrlo su važne jer utvrđuju
sadašnje procese regeneracije šuma, kao i buduću pro
duktivnost i potrajnost europskih šuma.
(Konzervacija šumskih genetskih resursa). EUFOR
GEN se financira prilozima zemalja članica (32), rad
koordinira Međunarodni institut za biljne genetske re
surse (IPGRI) u suradnji s FAO.
Program Europski šumski genetski resursi (EUFOR
GEN) kolaborativni je program između europskih ze
malja s ciljem osiguranja efektivne konzervacije (oču
vanja) i održive uporabe šumskih genetskih resursa u
Europi. Utemeljen je radi provođenja Rezolucije S2
Od listopada 1994. godine kada je utemeljen, EU
FORGEN predstavlja vrlo aktivan i učinkovit forum o
konzervaciji i potrajnom korištenju šumskih genetskih
resursa u Europi. Djeluje putem mrežnih planova
(Networks) za određene grupe šumskog drveća. Zem
lje članice provode samostalno dogovorene planove s
vlastitim resursima kao ulazni (inputs in kind). Krajem
2004. godine (završetak Faze II) Program će ostvariti
svoje tehničke ciljeve - objavljivanjem tehničkih na-
1
2
1
Dr. se. Joso Gračan, Dr. se. Sanja Perić, Mr. se.
Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović, dipl. ing.
Doc. dr. se. Davorin Kajba, Doc. dr. se. Marilena Idžojtić
Šumarski institut, Jastrebarsko,2 Šumarski fakultet, Zagreb
689
J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ...
putaka za primjenu u nacionalnim programima kao
"state of the art" informacijski sustav o šumskim ge
netskim resursima. Rad EUFORGEN-a nadzire i kon
trolira Nadzorni odbor koga čine nacionalni koordina
tori zemalja članica.
Gospodarenje šumaskim genetskim resursima uklju
čujući i konzervaciju spadaju pod nacionalni suve
renitet svake zemlje članice. Kako su šume i gen-ekološke zone rasprostranjene u Europi neovisne o grani
cama, suradnja između zemalja putem mrežnih planova
kao što je EUFORGEN je esencijalna. Bez obzira na
postignute rezultate na nacionalnoj i europskoj razi
ni, postoje jaki razlozi da se ovaj kooperativni Pro
gram nastavi i u Fazi III (2005-2009).
Republika Hrvatska je na 2. ministarskoj konferen
ciji o zaštiti europskih šuma, koja je održana u Helsinkiju, Finska u srpnju 1993., potpisala 6 rezolucija iz
Strasbourga (1990) i 4 rezolucije iz Helsinkija. Potpi
som pisma namjere i imenovanjem nacionalnog koor
dinatora (dr. se. Joso Gračan), Hrvatska je postala čla
nica EUFORGEN - Programa. Godišnja članarina za
Hrvatsku iznosi 5000 USD u potpunosti je podmirena
od 1995-2004. od Ministarstva poljoprivrede, šumar
stva i vodnog gospodarstva i Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa.
Eric T e i s s i e r du C r o s , INRA, Francuska, pot
predsjednik IUFRO-a, otvorio je četvrti sastanak Nad
690
zornog odbora Programa europski šumski genetski re
sursi (EUFORGEN) i pozdravio više od 30 nazočnih
nacionalnih koordinatora i voditelja fokalnih centara,
kao i predstavnike Europske komisije i drugih među
narodnih organizacija. U ime domaćina nazočne je
pozdravio dr. se. Karei Van c u r a , Ministarstvo poljo
privrede i šumarstva Republika Češka. Sastanak je
održan u Židlochovicama od 26. do 29. svibnja 2004.
godine. Dr. se. Joso G r a č a n , nacionalni koordinator
za Republiku Hrvatsku sudjelovao je u radu sastanka.
Tijekom prvog dana rada predstavnici Europske
komisije, generalnog direktorata FAO-a, Ministarske
konferencije za zaštitu europskih šuma - jedinica u
Varšavi (MCPFE), Europskog šumarskog instituta
(EFI) i FAO-a istakli su veliku važnost koju imaju bio
loška raznolikost i potrajno gospodarenje šumama u
Europi. FAO i međunarodni institut za biljne genetske
resurse (IPGRI) vrlo često ističu EUFORGEN pro
gram kao primjer za očuvanje i konzervaciju šumskih
genetskih resursa. Program je omogućio međunarodnu
suradnju i izradio naputke kao što su strategija za kon
zervaciju gena i tehničke naputke o tome kako koristiti
konzervaciju. Program je izradio opće planove za akci
ju, čiji je cilj zajednička odgovornost za očuvanje šum
skih genetskih resursa u Europi. Na sastanku je dana
ocjena uspjeha (progresa) ostvarenog tijekom Faze II
(1999-2004) i potreba da se program nastavi i tijekom
Faze III (2005-2009). U EUFORGEN programu su
djeluju 32 zemlje koje osiguravaju financijsku potporu
za njegovo provođenje.
Slika 2. Nacionalni koordinatori EUFORGEN-a i drugi nazočni
4, sastanku Nadzornog odbora
U okviru 4. sastanka Nadzornog odbora održanje i
Seminar o biološkoj raznolikosti i potrajnom gospoda
renju europskim šumama, raspravljeni temeljni doku
menti priređeni za sastanak, sažeci sa II i III sastanka
Nadzornog odbora, materijali priređeni za III i IV mi
nistarsku konferenciju o zaštiti europskih šuma, Kon
vencija o biološkoj raznolikosti, financijsko izvješće
za 2003., i plan za 2004. godinu te prijedlozi sredstava
za Fazu-III (2005-2009).
.1. Gračan, D. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ...
SEMINAR O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI I POTRAJNOM GOSPODARENJU
EUROPSKIM ŠUMAMA POZIVNI REFERATI IZLOŽENI NA SEMINARU
Pan-europski proces za šume, Piotr B o r k o v - raznolikosti (CBD) pokazala što su posljedice tih
s k i, predstojnik jedinice MCPFE u Varšavi, u svom je različitih globalnih postupaka na šumske genetske
izlaganju na seminaru sumirao rezultate pan-europskih resurse, i konačno na rad EUFORGEN-a u Europi.
dijaloga o šumama, tj. Ministarske konferencije o za
Potrajno gospodarenje šumama: dosadašnji
štiti europskih šuma. MCPFE proces utvrdio je važ
UNFF process, Lenard A c k z e l l , nacionalni savjet za
nost šumskih gentskih resursa i adaptirao neke obveze
šumarstvo Švedske predstavio je kako se globalni dija
iz tog područja. Istakao je važnost povezanosti između
log o šumama razvijao od Rio Konferencije 1992. g. do
MCPFE radnog programa s 4. ministarskom konferen
sadašnje rasprave na Forumu za šume ujedinjenih naro
cijom u Beču, 2003. i EUFORGEN programa.
da (UNFF). Obrazložio je veze između relevantnih UN
Šumarska znanost i politika, Risto P a i v i n e n, di - Konvencija i drugih međunarodnih procesa u vezi s
rektor Europskog šumarskog instituta (EFI) predstavio potrajnim gospodarenjem šumama (SFM). Potvrdio je
sadašnje stanje s rezultatima 4. sjednice UN foruma o
je opći pregled aktivnosti EFI-a i prikazao interfaze iz
šumama
u Ženevi (3.-14. svibnja 2004.). Konferencija
među šumarske znanosti i politike. Istakao je važnost
je
ostvarila
progres i nove rezolucije u svezi sa socijalkorištenja znanstvene informacije u formiranju politič
kih odluka, kao i dvostruke komu
nikacije između znanstvenika i po
litičara. Obavijestio je kako će EFI
organizirati konferenciju o odnosu
European Forest Genetic
znanosti i politike tijekom 2005.
Resources Programme
godine, kao dio radnog programa
MCPFE.
Pripremni sastanak za tu konfe
renciju bit će u Varšavi 13. listopada
2004., prije ekspert-panel sastanka
(14-15. listopada 2004.). Naglasio
EUFORGEN was
The European Forest Genetic Resources
established to
Programme (EUFORGEN) is a collaborative
je važnost sudjelovanja predstavni
mechanism among European countries to
(Conservation of forest
promote conservation and sustainable use of
ka EUFORGEN-a u pripremi kon
genetic resources} of
forest genetic resources. EUFORGEN was
the Strasbourg
endorsed by the second Ministerial Conference
Ministerial Conference
ferencije i utvrđivanju važnih znan
in Helsinki (1993} and it became operational in
on the Protection of
October 1994. EUFORGEN s financed by the
Forests in Europe
stvenih zadataka u vezi s tim.
participating countries and coordinated by iPGRI
(1980| to promote and
in collaboration with the FAO Forestry
coordinate the
Department The EUFORGEN Steering
Globalna perspektiva šum
foNowing actions at
Committee is composed of national coordinators
nominated by the participating countries and it
skih genetskih resursa, Pierre S i international levels:
has the overallresponsibilityof the programme.
g a u d , dao je pregled aktivnosti
1. rt situ and ex situ
methods to conserve
FAO o različitim genetskim resur
the genetic diversity of
European forests;
sima i dosadašnjem razvoju koji se
2. exchange of
Outputs
reproductive materials.
odnosi na biljne genetske resurse u
EUFORGEN has actively facilitated
3. monitor progress m
development of research projects among
globalu. Sumirao je različite poku
those (olds.
European institutes and monitoring of technical
and institutional advances in the participating
šaje u šumarstvu na globalnoj razi
countries. The Programme has also
contributed to the development of various
ni i istakao ulogu FAO-a u procjeni
European initiatives and regulations on forest
genetic resources. The EUFORGEN Networks
EUFORGEN operates
šumskih resursa (FRA) radi osigu
have produced several outputs, such as:
through networks
whicft bring together
ranja informacija za političare.
Long-term conservation strategies
sc*en&sts and
Guidelines for genetic conservation and use
managers to exchange
Spomenuo je kako FAO istražuje
Species distribution maps
nformatwn. discjss
Clone collections and databases
needs and develop
puteve radi integracije informacija
(PopvHJS nigra)
conservators methods
Descriptors and passport data
for priority tree
o šumskim genetskim resursima
Bibliography of 'grey literature'
species. Countries'
fenancia! contributions
Requirements for inventories
(FGR) i procjene šumskih resursa
Image collections
are used for the ©verafi
coorrjtna&orv
(FRA) u državni informacijski sus
aoaer wbocvwa, flwn »*
dissemination of
V *»a»Ttai
ntormation and the cost of network meetings
tav. Nastavio je s iznošenjem rezul
and puUcabons white the network members
Snaf t «7SM*ecrjBf erg
U
Cf
<c
carry out agreed activities with their own
tata rada FAO-a o šumskim genet
resources as inputs m kind. Currently, the five
EUFORGEN networks are:
skim resursima osobito na regio
Conifers
nalnim radionicama, koje su omo
Mediterranean Oaks
• PofxJus ragaa
^
r—****"*
Noble Hardwoods
gućile razvoj međunarodne surad
%
temperate Oaks and Beech
nje u šumskim genetskim resursi
ma u mnogim dijelovima svijeta, te
Slika 3. Program europski šumski genetski resursi; poster
kako je Konvencija o biološkoj
COORMNATQ
IflMlMI * •••"'-' .-."•'•
*&$ixtce& frsst&et
^ • * v . ^ C*ks> tr&reps,
MMMfWitb
n
hnpc'/wwvuurbrflanjKO
PvnvwtA ,---...
(U « Jwitwm 2003!
•
Denmark. E»K<>a. Finland. FianoR
CwfTBrTy. Hungary
l-rei»*A
Mate
Utriiarkj, U m n t i O U S , M K w t y i a F\R.
M B M TfyiSWrBwrWfHX tiatam. PctanJ
•••
i
• Spain, Sweden,
• • -. UrnMd K h g & f n
i1
HPJSHfe'
691
.1. Gračan, 13. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI
nim i kulturnim gledištima u odnosu
na uporabu istraživačkog znanja u
opažanju, ocjene i izvještavanja
(MDR). UNFF 4 nije uspio ostvariti
veći progres u promociji suradnje na
globalnoj razini i tradicionalnom
šumskom znanju. Zbog toga se puno
očekuje od UNFF 5, koji će se odr
žati 2005. g., obzirom na budućnost
međunarodnih dogovora o šumama.
No pitanje je da li je UNFF proces
sposoban razviti i dogovoriti među
narodnu konvenciju o šumama.
Globalno stanje i trendovi ge
netskih modifikacija u šumar
stvu, Pierre S i g a u d, iz Odjela za
šumarstvo FAO pokazao je kako
FAO prati razvoj biotehnologije i
uporabu genetski modificiranih or
ganizama (GMO) u različitim po
dručjima kao što su žitarice, živo
tinje, hrana, ribarstvo i šumarstvo.
Objasnio je kako FAO analizira
GMO u odnosu na biološku razno
likost, biosigurnost (biološki rizik
managementa), zdravstveno stanje
(prekogranični transport GMO) i
etiku. Iznio je neke primjere upo
rabe GMO u poljoprivrednom sek
toru i izvijestio se kako ukupna po
vršina žitarica od 1,7 milijuna ha u
1996. g. povećala na 67,1 milijuna
u 2003. godini. Također je prezen
tirao sadašnje stanje transgenetičkih žitarica u različitim zemljama,
kao i kod specifičnih vrsta.
Noble Hardwoods Network
The Noble Hardwoods
Network was established
in 1996 with the main goal
of identifying the minimum
long-term conservation
activities from a European
perspective.
Noble Hardwoods are
broadleavfid forest
species making up
almost 5% of forest cover
in Europe. Although their
minor role in traditional
forestry has resulted
in these species being
neglected, they produce
valuable timber and are
multipurpose trees,
important in landscaping
and other environmental
uses. Favouring good
and often specific
habitats, they grow in
small, mixed stands, and
have a limited capacity
for competition.
>ic»y(j»(ano»đ*w<iistrt6ulion ranga
THREATS
• Land use policy - including forest clearance
for intensive agriculture
• LackotsilvicuHural badition
» Uncontroted seed transfer
• Changes in land ownership
• Illegal cuttings
• Dutch Elm Disease - over 90 %
of mature Eietd elms (Ulmus mtnot) clod
Network
Activities
Tire status of the different nobte
hardwood species varies greatly
within Europe, aixJ bng-term
conservation strategies have
boon dovebpedand made
available online for thefollowingspecies.
CiMi«. Man Rusanan
flrrwJi Fxt* Fteeaxh flsffi*.
UnwafHand
VCE-CKAIH: P*i<r Rotach
9MW fecteta nsOSjfe at TecfYxxog-y
DtfX cf Forest S(ien:&t,
The Eureka! t;< e j G^nsiii RîSJrcei
F»cânme|EUF0flG£N)n-3S*3-ibbl:sa
in Wavembe 1 W to irnfilwn^M
P^;*ulon;(Conservjiiwirfl«engooolie laioyiMs} oiiliiStiiibourg Mingle a'
Cr.r>1«r«rtO# on IheRotactiW o( Foegj in
EUropsfrMQ EUF08GEW 5 [flwncal by
panicking CCUOIMS and il f*om#«
Sffneiic resources m Eurcpe Tti$
Progr wrwjKi eowaleslfcipjg'i lb« sp*'«sbai*d Wttttfci and !he ciunrnea awry
: • : :
•:
' • ' • ' .
•
AcGrptatooictesafKlAcorpsctKlopiat&ius
• Ulmus spp.
Sortwsspp.
raie wild fruit trees: Pnmus avium. Mains syivesirrs and Pytus pyraster
- Fraxinus spp.
• Caslarwa saSi/a and Jugtans reora
• Afrrusspp.
• 77/ia spp.
The aim of those strategies istoguide Network members and b stimulate
national activities, h^highting the different approaches possible.
Technical Guidelines for several species have also been devebped,
aimed at helping forest managers and others responsble for gene resource
management The Guidelines include actions of varying intensity, from
management guidefines and basic in situ conservation, to highly specific
ex sifu measures.
•••::
r*j(«uc*s ffi •npuls n knd EUFOflCEN is
eoord'iJliKi bv tho inimojiioiai Pimi
G#,«<C fe*Mjrc<B Institute (1PGRIJ ana
c-i«S<W. by rrilitwal eopwbunw rwnwnated tiy I*« participating CMMrirjrj
hi lp:/rW *w, eu ki mô O rq
Px • ui• * i' «o <»OH mc •
l*i of iIwuattY 2003J
/than* Aiifim &)fciuni. BJji-ii C t t M
Cvr-'us. CDKIS R*)utfc. te'tMfr, Esttie.
FrrimJ. ft«««. GMIVAK HirrjJrv r*ivv*.
1 * . Lihu»aL«osfnto«3.M»iKlN»jF(R
MaU. Thl hWhwii-Wi, Mow*. Pttod.
B.:nn;,-iL Ssrt« j*-d FA:«*>igro. 'ii:-*îi.
Stowm. Scam. Swodrtn. S*Mls»l*Ki Turtw*
UMMfKirg<£an
A document to promote 'know how' on "in situ conservation and promotion
ol Noble Hardwoods: slvicuiturai management strategies" has been compiJed.
It is hoped that this will boost the economic importance of these species,
by enabing increased timber production. With -tie ncrease in the use of
forest r^roducKve material, it wll be important to ensure its certification.
The new EU c&ectwe on the trade of forest reproductive material, which
will cover most noble hardwoods, is a welcome impiovament for gene
corêrvabon.
Network achievements eho inoludea list of descripbis, and to rectify the lack of
knowtedge on noble hardwoods, a database of grey literature references
has also been developed. Not only wiH tiis promote cooperative research,
but it should also prevent duplication ot effort.
Nobto Hardwood spoofes
onnsirJar«d Important for
g«w«cnvirvatir>A in
European ooumrfes
AMI tampastra
Attn lobato
Ac* i&lvKtdes
Ac<r pseudoptittnu:
BafUponAila
GaipfXii boh&n
Castanet satin
frarnvs »nqvsbictia
Fraxinus BXcelsxH
J:.yi-(.•>-. .-.-.JM
Uflunctemfitr or/an ufit
Mak/s syfrtttn!
Ost/y* ctrpnkti*
Platanus onantaiis
Ptwxarya IrttMrhfe
PfiVS pyrasw
Sotbutant
Sottas MX4JfH.1t
Sortus ckrnsaca
Soibot Kw7tih*fe
fill* piitffftfftlOi
Wmos e»»te«or
'J^t'S f'iC'a
IMutinrKr
Ifimispccen
Nedavno je FAO izradio pre
gled istraživanja i uporabe GM sta
Slika 4. Aktivnosti radne grupe (Network) za Plemenite listače; poster
bala u šumarstvu, a rezultati su
pokazali da je šumarski sektor daleko ispod poljo renja šumama, istaknuta je velika važnost ekoloških,
privrednog sektora s tim u vezi. Unatoč tomu, izrađene ekonomskih i sociokulturnih funkcija. Istaknuto je da
su mnoge studije, ili su u tijeku, o GM stablima i njiho dok su šumski genetski resursi tradicionalno smatrani
ve koristi u šumarskom sektoru, ali do sada je osnova kao ekološki čimbenici, imaju velik ekonomski utjecaj
no samo nekoliko komercijalnih plantaža. Prema tim na potrajno gospodarenje. Naglašena je važnost šumske
istraživanjima utvrđeno je daje ukupna površina GM genetske raznolikosti u ublažavanju štetnog utjecaja
stabala iznosila manje od 500 ha u 2002. godini, a veći globalnih klimatskih promjena.
na tih plantaža nalazi se u Kini. Konačno, moguće je
Prirodi blisko šumarstvo spomenuto je kao primjer
koristiti i rizike, povezano s uporabom GM stabala u gospodarske prakse s posljedicama na genetsku razno
šumarstvu.
likost šuma. Sugerirano je da bi EUFORGEN - pro
Rasprava, u izlaganjima na Seminaru i objavljenim gram trebao analizirati utjecaj različitog načina gospo
radovima istaknuto je kako biološka raznolikost i potraj- darenja šumskih genetskih resursa (FGR).
no gospodarenje šumama (SFM) postaju vrlo važni, i da
Predloženo je kako bi EUFORGEN trebao formuli
se to reflektira i u primjeni različitih rezolucija usvoje rati naputke za "genetici prijateljsku" silvikulturu na
nih na ministarskim konferencijama o zaštiti europskih bazi postojećih saznanja. Istaknuto je kako "prirodi
šuma (MCPFE). U okviru koncepta potrajnog gospoda- blisko uzgajanje šuma" ne znači "ništa ne raditi".
692
J. Gračan, D. Kajba, S. Perić, M. Idžojtić, M. Ivanković, II. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI ...
U raspravi je izražena zabrinutost u svezi s Direkti
vom Savjeta Europske komisije (1999/105/EC) o utje
caju trgovine reprodukcijskim materijalom na potrajno
gospodarenje šumama (SFM). Budući da Direktiva
zahtijeva da reprodukcijski materijal koji se nalazi u tr
govini bude na neki način označen, ona nema nikakvih
naputaka za uporabu istoga. Sadrži samo naputak za re
produkcijski materijal koji će se koristiti u šumarstvu,
ali za sličan reprodukcijski materijal koji se neće koris-
Šumarski liši br. 11-12, CXXVIII (2004), 6X9-697
titi u šumarstvu ne mora takav imati dokumentaciju. To
može dovesti do smanjenja adaptibilnosti šumskih vrs
ta, osobito ako se takav materijal koristi blizu zaštiće
nih područja. Siri utjecaj na potrajno gospodarenje ima
uporaba jeftinog reprodukcijskog materijala, umjesto
skupljeg selekcioniranog s poznatim porijeklom. Za
ključeno je kako EUFORGEN treba aktivno raditi na
obavještavanju javnosti i političara o stanju šumskih
genetskih resursa.
IV EUFORGEN SASTANAK NADZORNOG ODBORA
Drugog dana rada usvojen je dnevni red s progra
mom rada sastanka. Jarko K o s k e 1 a, koordinator Me
đunarodnog instituta za biljne genetske resurse
(IPGRI), obrazložio je članovima Nadzornog odbora:
tehničko i financijsko izvješće za razdoblje
2000-2003. g. prijedlog programa rada za Fazu III
(2005-2009), strategiju o zaštiti europskih šuma koja
je usvojena na 4 Ministarskoj konferenciji o zaštiti
europskih šuma u Beču 2003, Rezoluciju V4 (Konzervacija i povećanje šumske biološke raznolikosti),
Konvenciju o biološkoj raznolikosti i Rezoluciju S2
(Konzervacija šumskih genetskih resursa), koja je
usvojena u Strasbourgu 2000. godine.
Faza II - program 2000 - 2004
EUFORGEN je utemeljen na temelju Rezolucije S2
krajem 1994. godine, odnosno početkom rada na pro
gramu Faze I (1995-1999). EUFORGEN je radom za
počeo osnivanjem 4 mrežna plana za pojedine vrste ili
grupe vrsta: crnu topolu, hrast plutnjak, plemenite
listače i smreka, dok je peta mrežna grupa započela
radom 1997. godine pod nazivom socijalne listače
(hrast lužnjak, hrast kitnjak i obična bukva). Sadašnje
mrežne grupe su: četinjače, mediteranski hrastovi,
plemenite listače, crna i bijela topola, hrast lužnjak,
kitnjak i obična bukva.
Tablica 1. Pregled sastanaka EUFORGEN mrežnih grupa
Mrežna grupa*
Mjesto sastanka i vrijeme
Broj zemalja članica
l.Brdo/Kranj, 5-7 III 2000
25
2. Volsapin, Spanj., 20-22.IX 2001.
27
Četinjače
3. Kostrzyca, Poljska, 17-19 II 2002
25
(dr. se. Marilena Idžojtić)
4. Pithlockry, Engleska, 18-20 X 2002.
26
1. Anatolya, Turska, 12-14X2000
13
Mediteranski hrastovi
2.Gozo, Malta, 2-4 V 2002
9
(mr. se. Mladen Ivanković)
11
3.0hrid, Makedonija, 6-8 XI 2003
5. Blessington, Irska, 17-19 V 2001
24
Plemenite listače
6. Alter do Chao, Portugal, 9-11 VI 2002
31
(doc. dr. se. Davorin Kajba i dr. se. Joso Gračan) 7. Arezzo, Italija, 22-24 IV 2004
27
6. Ilsela sur Sorque,Francuska, 6-8 II 2000
17
Crna i bijela topola
7. Osijek, Hrvatska, 25-27 X 2001
18
(doc. dr. se. Davorin Kajba, Vice Chairman)
8. Treppelen, Njemačka, 22-24 V 2003
17
9. Frauenfeld, Švicarska, 16-18 IX 2003
3. Borovets, Bugarska, 22-24 VI 2000
24
Socijalne listače (hrast lužnjak, kitnjak i bukva) 4. Bergen, Norveška, 14-16 VI 2001
27
(dr. se. Sanja Perić)
5. Zemplinska Sirava, Slovačka, 21-23 VI 2003
21
1. Antalya, Turska, 15-16 X 2000
6
Međumrežni sustavi
2. Beč, Austrija, 26 112002
7
* Voditelji radnih grupa
Primjenom rezolucije V4 koja je usvojena na 4. mi
nistarskoj konferenciji (2003), članice EUFORGEN-a i
Europska unija dogovorile su da će: promovirati konzervaciju šumskih genetskih resursa kao integralni
dio potrajnog gospodarenja šumama i nastaviti rad
na pan-Europskoj razini putem EUFORGEN-a.
Aktivnost radnih skupina (Networks)
Mrežne radne skupine su svojim radom okupile
znanstvenike i praktičare i analizirale napredak posti
gnut na konverzaciji šumskih genetskih resursa u Eu
ropi, izradile strategiju za konzervaciju i tehničke na
putke za uporabu.
693
J. Gračan, P. Kajba, S. Perić. M. Idžojtić, M. Ivanković. H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI
Tijekom trajanja Faze II održa
na su 4 sastanka mrežne grupe za
četinjače, 3 za mediteranske hras
tove, 4 za crnu i bijelu topolu, 3 za
plemenite listače, 3 za hrastove i
bukvu i 2 međugrupna sastanka,
odnosno ukupno 19 sastanaka od
2000 do 2003. godine.
Strategija za konzervaciju
Mrežne radne skupine su od
2000-2003. izradile dugoročnu
strategiju konzervacije za pojedine
vrste odnosno grupe vrsta. Glavni
cilj strategije je osigurati nepreki
dnu evoluciju europskih šumskih
genetskih resursa. In situ konzervaciji je dan prioritet, dok in situ i
ex situ mjere konzervacije treba
ju biti komplementarne.
Temperate Oaks
and Beech Network
EUFORGEN
Temperate oaks and
beech represent the
majof component
of * > • European
broadfeavad Ioroat
Their occurrence
is characterized
by dominant fo rests
discontinuous natural
tanoe accordtna to the
apcciac, ahaouftural
management supporting
n a t u r i regeneration,
and high economic
and ecofogrcai
Some species, particularly oaks,
are endangered by harmful factors,
such as drought, air pollution,
defoliators, diseases, unsuitable
alvicttftural approaches, etc.
The decreasing population
sizes and even decline of some
populations result in serious
threats to the genetic resources
of several oak species,
caused by genetic drift and
inbreeding.
1997 f i e Social Broadtcaves Network was estabtshed
to enable an integrated approach to the conservation of
Social Broadteaves and their sustainable use, both in wild
populations in situ and tree improvement activilieseA' situ.
The Network aims at radfctating the development and
practical implementation of national strategies in all European
counties, including: increased Information l o w ; joint fongterm conservation sfrategies and methodologies; common
documentation standards; databases; and identifying
research needs and projects In 2002, the name of the
Social Broadteaves Network was changed to Temperate
Oaks and Beech.
Financijsko izvješće od 2000
do 2003. godine.
Financijska su izvješća za nave
deno razdoblje ispitana po ovlašte
nim revizorima i nakon toga dos
tavljena ovlaštenim organizacija
Network
* n y ****«» * * « • * SWOB
ma i nacionalnim koordinatorima
ActMies
zemalja članica EUFORGEN-a.
The wsuits o) a sumiey on the
cunant UattA ot the genetic
Izvješće predstavlja sažetak finan
T-OSOLWCOS of fernpo-ato Oaks.
and Beech highSght Uîack
cijskih prihoda i troškova za raz
o» naiwrSI raganerabots as
a Trajor constrain!forAs s i b
doblje 2000-2003. te procjenu za
consarwwon of oaks
throughout Eurapo, white
rx>sdcstwr«l! measures am
2004. godinu.
r«cpj«id W thooenservabon
o* beach. Based on these
spđoes project CVTOFOR.
etfcrt on lerrperale Oaks
Godišnji prihod EUFORGEN-a
rasdlts. Tecbrucat Guidelines
It was coring NKMrit
and Seech m Eunope has
as» batoB deveiopad tor
•diSCussJons on how to
bean undertaken thiouoh
utvrdio je Nadzorni odbor u iznosu
European while oaks.
the compflafon o1 a stote
ossemsnaie and nrptement
codecioa p-^jfceaton ot
•She "»suits ganerated by !r«se
od 302840 USD na sastanku u Aus
and OSTOT EU sasaaech projsctK
a brachufa. a poštar on tha
Numerous msoKch prafocts
(36« toss*. Shai#w*3eeoi
ana underway on oaks and
osnetc a n o u m s o i oaks
o ^ a r ^ o r ^ a EuMQpean
hoecn, JncAjding a numt»r
triji 1998. godine. Međutim, EU
and an «xJatad map o* tfw
oonfawnoo came Aowt of BJ-kindadppaiacts such
•dbJributian seta of beach.
iwmwNch HaOhyGGN
ss-FMROMCOWFLOW
I h e rrrîcatons ot nabon^
FORGEN nije tijekom navedenih
OanfMnos was txrra.
JTKI DVN*BEECH pi us h e
and iscpona! iogisiation ana
Aoonoartad put&c awa^ress
!WDwstiy
camptesod
rruSialso under m i M
godina ostvario planirani iznos, jer
sve članice nisu uplatile svoje pri
Slika 5. Aktivnosti radne grupe (Network) za lužnjak, kitnjak i bukvu; poster
loge. Iako financijski planirani go
dišnji prihodi nisu ostvareni, EUFORGEN-program je
FAZA III - prijedlog Programa 2005-2009. g.
poslovao uspješno. Godišnja članarina za Republiku
Nadzorni je odbor na temelju zaključaka 4. mini
Hrvatsku iznosi 5000 USD i u potpunosti je podmirena
starske konferencije o zaštiti europskih šuma (Beč,
za razdoblje 2000-2004. Koristimo priliku i ovim
2003) započeo rad na pripremi prijedloga EUFOR
putem te zahvaljujemo Ministarstvu poljprivrede,
GEN - Programa za FAZU III (2005-2009). S tim u
šumarstva i vodnog gospodarstva i Ministarstvu
vezi utemeljena je radna skupina (Task force) koja je
znanosti, obrazovanja i športa za uredno podmiri
pripremila za 4. sastanak Nadzornog odbora prijedloge
vanje članarine, kao i za podršku i suradnju koju su
za raspravu.
pružali EUFORGEN - programu za Hrvatsku.
Od travnja 2004. godine EUFORGEN ima 32 člani
Nakon obrazloženja, Nadzorni je odbor bez raspra
ce. Da bi se postalo članicom EUFORGEN - progra
ve prihvatio Izvješće za Fazu II (1999-2004), koje se
ma, treba potpisati pismo namjere i imenovati nacio
sastoji od: aktivnosti radnih skupina, strategije kon
nalnog koordinatora.
zervacije, tehničkih naputaka, baze podataka, raz
Nacioanlni koordiantori i drugi predstavnici iznijeli
mjenu genetičkog materijala, razmjenu i širenje in
su
stavove
i prijedloge u svezi s Fazom - III. Iz raspra
formacija i publikacija, odnose s javnošću i finan
va
je
zaključeno
kako zemlje članice smatraju EUcijsko poslovanje.
CHAR L»*si»f P*M
V c i -C«*ifc N * J Curate!?
The EvKvew F««J Goreho FtaKxiosi.
Picgairere i£UFORGEN) nus čslaMsftKi
n NOMMMf t W lomCenere FtooiUiî
? rGcriičv iJtv.r-. >J !:i*'J <:~<VJ-. i^-v:^->'<
c*iraStra5Co«a>.i»ieiwa(C<ff«te(»eOii
l(W PKAXAiln a Fowl} in Ei*«K (1990)
EUFCfTGEN IS rrwnc«! by partciwlDfl
COWUttM 1 promMSCOrucnMtttntfO
MstttMM >J»c< saesioenetftiesowoes
ti Europe The Prcgtamnw Qfrmltt
ttnough I t * i«c«j-l>i£«0 Hetmorfu tffi
the counV*M CKTV «Jt lanlly *o«&3 *>lh*
!«s. with tier C*TI r&wuwi as in&it, i">
*m EUFOWEM i* 6coaF'.jtefi b) w
iMaranc-na Pisni lienaic Rescorces
Irellue JPSFn) era ewseen bv nđonat
OOOOMttn iwnmtM By He fMvtipftfCngcouKnoj
Mlp JMvm.« uk>rgs IVHO
RUlIitlWct COJNl^Bl
Afcsra. AteSs, BeOsim. Bub*e. OrasftA
OJF«IA CaseftFfc*ti>te. D-JU'.V-, 5-fi'p.i,
FWBrd, fan*. Gwiwnt Hug«* tetr-1
til?. UI"..ifAUEW>5or3.lJlas9S3(*«fYfi
»/aid, TNi Nar»«i*K, NbNMK P»w>£
ftHiug-ift SaibtS »W M-Ntf-snago. SkwdKV
51:ne<«* Spati. Sweeten, SWE*tHM. Tvkey
694
J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić. M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI
FORGEN program prihvatljivim i
korisnim za povećanje napora čla
nice za očuvanje šumskih genet
skih resursa (FGR).
Što se tiče Faze - III, smatra se
kako bi u budućnosti EUFORGEN
- program trebao putem zajedni
čkog djelovanja radnih po vrstama
i tematski grupa. Važnost prelaska
na praktičnu primjenu različitih na
putaka i povezivanje genske konzervacije s potrajnim gospodare
njem šumama.
Nakon kratke uvodne rasprave
prešlo se na raspravu po prijedlozi
ma EUFORGEN - programa po po
glavljima: (1) uvod, (2) trajanje
programa, (3) područje rada, (4)
ciljevi Faze - III, (5) način rada,
(6) dokumentacija i politika infor
miranja, (7) članarina (budžet).
Populus nigra Network
SSffvSies
Populus nigra is a typical
pioneer species growing
in riparian mixed forests
in Europe and was a
model species for
this first EUFORGEN
Network. The species
is threatened by
extinction in large parts
of the distribution area,
mainly due t o habitat
disturbance by human
activity; replacement
by and interspecific
hybridization with
Euramerican poplars.
Following the progress made in coorchnating
ex situ conservation of black poplar during
the first Phase of EUFORGEN, the Network,
involving 21 countries, has focused its
attention on developing strategies and
Technical Guidelines for in situ conservation
A Technical Bulletin was produced in 2001
and distributed in Europe, China and North
America consisting of four chapters: general
considerations and basic strategies;
regeneration - requirements and promotion
measures; genetic considerations for the
restoration of riparian populations; and
indicators for monitoring genetic diversity.
For ex situ collections, practical guidelines
were developed for safe conservation
in the field/seedbanks. A laminated
identification sheet was made available in
six languages to ease practical handling
during field inventories.
R * i * C£d*W <* irate an
ten*
tew* a <*t=wnt «*fcc"ient ••&&»
n mređ ova. vJ*r *wy a e
CfCT ćrd to K * n gprOrTiiXA h
m 6fr i$x«d ¥ * w * <*•&. and emđte
Poglavlje uvod i trajanje progra
A major achievement of the
bibliography with the
ma usvojeni su bez rasprave, dok je
Network is the establishment
EUFORGEN bibliographic
of the European collections
database and updating
područje rada detaljno raspravljeno,
all together holding a tots.
descriptors for undertaking
of 2789 accessions, and the
inventories of in situ stands.
a neki dijelovi teksta su promijenje
related databases which
An image collection on
An important finding of the
Fa«jy d ftwssy. U*w»v ct Z%re*>.
are available online
CO was developed
EUROPOP project is that
ni i dopunjeni. Članice radne grupe
CNafe
The combined database
for publications and
the genetic diversity of
of P. nigra clones currently
presentations, as well as
black poplar is not evenly
("Task force") uključili su prijedlo
contains passport data for
other public awareness
distributed, requiring the
about 3200 clones from 28
activities - especialy since
distribution of gene
ge u tekst, osobito one s naglaskom
countries, covering almost
the gene conservation of
conservation units over the
the entire disti ibution range.
black poplar has captured
entire range of the species.
na pravilnu uporabu šumskog re
Preliminary evaluation of the
the attention of the media
core collection of clones,
in a number of European
Documentation activities
produkcijskog materijala. Bitne
which contains material from
countries.
incorporate the P. nigra
22 countries so far, shows
rasprave vodene su u svezi s ciljevi
high levels of morphological
variation. Plans are underway
ma i područjima rada za Fazu III.
to establish an international
collection of provenances
Prihvaćena su tri cilja, a to su :
based on the material
collected within the recently
completed EU-funded
1. Promicanje praktične uporabe
EUROPOP project. A core
coflection of P. alba will
konzervacije gena i uporabe ge
also be established and a
database of P. alba clones
netskih resursa kao i integral
is underway.
nog dijela potrajnog gospodare
Slika 6. Aktivnosti radne grupe (Network) za crnu topolu; poster
nja šumama;
2. Olakšati daljnji razvoj metoda
konzervacije šumskih genetskih resursa europskih za specijalne zadatke (razvoj, programe, itd.) bit će ime
novani od radne grupe za informacije.
šuma;
3. Omogućiti raspoložive i širiti nove inforamcije o
Tijekom rasprave u vezi radnih grupa po vrstama
šumskim genetskim resursima u Europi.
postavilo se pitanje, da li i dalje trebaju biti četiri radne
Shodno ciljevima utvrđena je lista aktivnosti pojed grupe (Četinjače, Plemenite listače, Hrastovi i bu
inačno za svaki cilj. Usvojene su i prihvaćene manje kva i Topole) ili tri (četinjače, listače s prekinutim i
listače s neprekinutim - kontinuiranim arealom za
promjene u vezi s tim.
Razmatrajući način rada (5), prihvaćena su ova pot- vrijeme Faze III.). Kako nije bilo jedinstvenog stava da
poglavlja: Nacionalni koordinatori, Nadzorni odbor li četiri ili tri radne grupe, glasovanjem se odlučilo za
i Međunarodni sekretarijat s neznatnim dopunama. tri radne grupe. Radne grupe: mediteranski hrasto
Nadzorni odbor odlučio je utemeljiti nove tematske vi, plemenite listače, crna topola, umjerene listače
radne grupe pod nazivom Potraj no gospodarenje i (hrastovi i bukva) restruktuirat će se u dvije grupe.
Informacije.
Novi sastanak "Task force" radne skupine bit će saz
Nacionalni koordinatori imenovat će predstavnike u van kako bi se predložili novi nazivi radnih grupa i kako
radnu grupu potrajno gospodarenje. Predstavnici (1-3) će se postojeće listače uključiti u nove radne grupe s
CHAKt Sven M.G. d« Vrsas
CViffe for GWTGJC fiseevcis-s.
Tfce AW»ttrw(B
c/o AlJEfftA <Swrt H W RxdSKfi,
Wdefrirotn.'IheNelxrtffiete
Vcc-CHAiit Davonn Kafba
C*rW c/f&esr Gentfos & Oenjr&&?.
The E'ltcpem Fa'«) Qttitvc Resources.
m Mov«no«r !9W io iTiptant!«
Rfsc-Hjiion 1 CConsi?nii!(«i cH«05t 9«isi
te r«saoic*sl cl the Sitisboutg Mrujunil
CwtlMftM -<< llioPr«*cliOno!Fet*3<siri
EurepetllMCt) EUFORGEN a fniieed b,
pwliOpel'ng countries l i d A CVWltt
eori3*rvalion ind S<JS! anibleu.se el lot«!
gwsOltC i*5Cifc*s in Euiop* Tft*
Picâmrrt* opeulei tfcr&jgh U-t (poMdBiwd Netft'crks anO !r>? CCJIVI*; CJt'v
p«*d actwt«« »flh Iheir own
te&outMS as npuls .1 jjnđ EUfCfiGEN is
COO"rf"al«l bv the tni«na!ion»! Rail
G«mc Reîuroes Fnaituie ilPQRi) and)
Populus nigra distribution ran as
pAji«ji»n-r. 1 mlinu 1
(AS « JAWMIT 10031
- t u r n fcjflm, Gt.jpjin, Bubana, CKMM
. .. • ,
... ': RmMe. EwmiwK E*«««
ff,l*,l fric.:-:, G«rrur.< Hj--jk-.. :.oiiiri,
-..>.. !.#.« <î LuwcrtWfl Maca*«« F>'R
'.'.^J DM NrtMrtma* Ms**** P-:H>x
fVrtujjal. S^rt« and MonMnapo SbMta*
Ur*orfKn>**n
695
J. Gračan, D. Kajba, S. Pcrić. M. Idžojlić, M. Ivanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI
eventualno novim vrstama (trepetljika, introducirane četinjače).
Poglavlje o informacijskoj poli
tici usvojeno je s malim dopunama.
Predloženo je da se izvješća rade na
razini države članice umjesto na ra
zini sastanka radne grupe. Nadzorni
odbor zaključio je da izvješća na
razini države članice budu tiskani u
časopisu "Europski šumski genet
ski resursi", koji će izaći prije mi
nistarske konferencije u Varšavi.
Sto se tiče godišnjeg budžeta
Faze - III EUFORGEN-a, Nadzorni
je odbor prihvatio prijedlog da se
budžet može povećati za postotak
inflacije. Godišnji budžet i članari
na određeni su na 2. sastanku Nad
zornog odbora 1998. godine. Pred
loženi budžet u iznosu od 1,94 mili
juna USD treba smanjiti na 1,86 mi
lijuna USD.
Technical guidelines for genetic conservation and use
Black alder
• i
EUFORGEN
Davorin Kajba and Joso Graćan
:
Faculty of Forestry, Zagreb. Croatia
Forestry Research Institute, Jastrebarsko. Croatia
These Technical Guidelines are intended to assist those w h o cherish the valuable black alder
g e n e p o o l and its inheritance, through conserving valuable seed sources or use in practical
forestry. The f o c u s is on conserving the genetic diversity of the species at the European scale.
The r e c o m m e n d a t i o n s provided in this module should be regarded as a c o m m o n l y agreed basis
t o be c o m p l e m e n t e d a n d further d e v e l o p e d in local, national or regional conditions. The
Guidelines are based on the available knowledge of the species and on widely a c c e p t e d
m e t h o d s for the conservation of forest genetic resources.
Black alder {Alnus glutinosa (l_.)
Gaertn) belongs to the genus
Alnus, family Betulaceae.
Black alder is a monoecious
species with unisexual flowers.
Flowering starts before
bud burst. The seed
matures during Sep
tember and Octo
ber and the ger
mination rate is
40-80%. In its
natural habi
tat,
black
alder starts
producing
fruit relative
ly early, and
once strobili
change
from
green to brown,
they can be collect
ed. The trees usually
reach a height of 25 m and
in very rare cases up to 40
m. The trunk diameter of old
trees is normally between 35-40
cm. and the maximum recorded
is 175 cm.
Tijekom završnog dijela sas
tanka Nadzornog odbora usvojen
je godišnji budžet u iznosu od
1,86 milijuna USD. Članarina za
Hrvatsku za 2005. godinu poviše
na je s 5000 na 5500 USD. Hrvat
ska je u potpunosti podmirila svoje
obveze za Fazu -1 i Fazi - II. Zahva
ljujemo Ministarstvu poljoprivrede,
šumarstva i vodnog gospodarstva i
Ministarstvu znanosti, obrazovanja
i športa za odobrenu i uplaćenu
članarinu od 1995-2004.
in addition to natural seed
stands, black alder very often
forms coppice. This is due to the
strong ability of the species to
sprout from stumps, especially
while relatively young. Black aider
trees grow intensively in height
between years five and ten. and in
diameter between the fifteenth
and twentieth year of age
In the mountainous regions of
central Europe, black alder is
found at altitudes of 1500-1800 m
It prefers a moderate to cold cli
mate and grows best in deep
sods where the water table is
high. Optimum precipitation for
this species is 800-860 mm per
year, and it does not withstand
stagnant water or high soil acidity.
Na kraju, umjesto zaključka, is
tičemo kako "Bez obzira na posti
Slika 7. Tehnički naputak za konzervaciju i uporabu genetskih resursa crne johe
gnute rezultate na nacionalnoj i
europskoj razini, postoje jaki
razlozi da se kooperativni EUFORGEN - Program ba potpisati pismo namjere i imenovati nacionalnog
nastavi i u Fazi - III (2005-2009)".
koordinatora.
Da bi se nastavio rad, odnosno postalo članom
EUFORGEN - Programa i u Fazi - III, Hrvatska treKORIŠTENA LITERATURA
Službene www stranice EUFORGEN-a (EUFORGEN
Home page):
http://www.ipgri.cgiar.org/networks/euforgen/euf home.asp
EUFORGEN - Program: Temeljni dokumenti izrađeni
za IV - sastanak Nadzornog odbora (Strategija
za MCPFE, Izvješće za Fazu - II, Prijedlog za
Fazu - III, Konvenciju o biološkoj raznolikosti,
Rezolucija V4 - Beč, 2003, Rezolucija S2 696
Strasbourg, 1990 i drugi).
Pozivni referati izloženi na seminaru, Zapisnik o radu
IV sastanka Nadzornog odbora, Židhochovice,
2004, (Republika Češka).
G r a č a n , J. 1996.: Prva sjednica Nadzornog odbora
Međunarodnog instituta za biljne genetske re
surse. Šum. list 120 (5/6): 283-287, Zagreb.
J. Gračan, D. Kajba. S. Perić, M. Idžojtić. M. lvanković, H. Marjanović: PROGRAM EUROPSKI ŠUMSKI
G r a č a n , J. 1996.: Očuvanje biološke raznolikosti
plemenitih listača. Šum. list 120 (7/8) 355-359,
Zagreb.
I d ž o j t i ć , M. 2003.: Četvrti sastanak EUFORGEN
mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača
Šum. listbr. 11-12/2003., str. 638-640.
G r a č a n , J. 1996.: Present status of Noble Hardwoods
in Croatia. Noble Hardwoods Network, EUFORGEN, IPGRI, Rome, Italy, Reportof the
first meeting, 24-27 March 1996: 45-50, Rome.
K a j b a , D.: 2000: Izvješće sa šestog sastanka
EUFORGEN Populus nigra mrežnog plana
Šum. listbr. 3^1/2000., str. 236-238.
G r a č a n , J. 1999.: Beech and oak genetic resources in
Croatia. IPGRI second EUFORGEN Meeting
on Social Broadleaves, Switzerland: 53-61, Birmendorf.
G r a č a n , J. 2000.: Očuvanje šumskih genetskih resur
sa u Hrvatskoj - faza I i II, Šum. list br.
9-10/2000., str. 503-514.
G r a č a n , J. 2001.: Peti EUFORGEN mrežni sastanak
za plemenite listače, Šum. list br. 9-10/2001.,
str. 501-505.
G r a č a n , J., A. K r s t i n i ć , 1998.: Conservation of
Genetic Resources of Black Alder (Alnus glutinosa IL.I Gaertn.), Second EUFORGEN Ste
ering Committee Meeting 1998, Vienna.
I d ž o j t i ć , M. 2000.: Prvi sastanak EUFORGEN
mrežnog plana za crnogoricu Šum. list br.
5-6/2000., str. 347-348.
K a j b a , D.: 2002: Izvješće sa šestog sastanka EU
FORGEN mrežnog plana za plemenite listače
Šum. list br. 7-8/2002., str. 426-527.
K a j b a , D.: 2004: Izvješće sa sedmog sastanka EU
FORGEN mrežnog plana za plemenite listače
Šum. list br. 5-6/2004., str. 338-339.
K a j b a , D., S. B o g d a n , 2002.: Sedmi sastanak EU
FORGEN Populus nigra radne mreže, Osijek,
Hrvatska 25. - 27. listopada 2001. Šum. list br.
1-2/2002., str. 69-77.
K a j b a , D., J. G r a č a n , 2003.: Black Aider (Alnus
glutinea), EUFORGEN Secretariat c/o IPGRI,
EUFORGEN Tehnical Guidelines for genetic
Conservation, Rome, Italy, 4 pages.
P e r i ć , S., J. G r a č a n , 2001.: Četvrti EUFORGEN
sastanak za socijalne listače, Šum. list br.
9-10/2001., str. 507-511.
I d ž o j t i ć , M. 2001.: Drugi sastanak EUFORGEN
mrežnog plana za četinjače Šum. list br.
9-10/2001., str. 575-576.
SUMMARY: The fourth EUFORGEN Committee Meeting was held from
26-29 May 2004., in Zidlochovice, Czech Republic. National coordinators
from 30 participating countries, focal persons and representatives of interna
tional organisations (FAO, IUFRO, EFI and others) attended the meeting. In
the frame of the fourth meeting the first day (26 May) it was held Seminar on
Forest Biological diversity and sustainable forest management in Europe
(Pan-European Process on Forest, Forests science and policy - meaking,
Global prospectives on forest genetic Resources, Sustainable forest manage
ment - update on the UNFF process, Global status and trends of the genetic
modification in forestry, Linking conservation of forest genetic resources and
sustainable forest management: the role of EUFORGEN).
It was proposed that EUFORGEN shoud create models for "genetic
friendly silviculture " ie. "nature close silviculture " does not mean "working
nothing ". Participating members ofEU and EUFORGEN will promote con
servation of forest genetic resources as a part of sustainable forest manage
ment and proceed to work on Pan-european level.
The Steering Committee during the fourth meeting acepted all main docu
ments prepared for meeting; summary for Phase II and Phase III, resolutions
and recomendations of second and third ministerial conferences for protection
of europpean forests, Convention of Biological Diversity, Finantial Report
from year 2000-2003 and proposal yearly budget for Phase III (2005-2009)
1,86 million USD. The fee for Croatia per year is 5500 USD from 2005 on.
Key words: EUFORGEN, Steering Committee, Phase II, Phase III,
Networks, Conservations, Sustainable forest management
697
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA
JE LI FARSA NASA SUDBINA?
Nakon toliko životnih iskustava i nedvojbenih
potvrda, sada više zapravo i ne znam zašto, ali
uporno i stalno, obuzima me jad, ljutnja na našu
ukupnu mlitavost, jalovost, izostanak memorije ili
pak iskrivljeno pamćenje prošlosti, šutnju i dobro
voljno prepuštanje vodi da nas nosi, rastvara, raz
nosi i usput razbijene odlaže. To tim više, što dobro
znam, kako nije u pitanju neprepoznavanje stranpu
tica, izostanak znanja o svim našim promašajima,
grijesima, ali i jasnoći spoznaja o tome stoje dobro
a što loše na našem putu. Čitav sam život živio u
uvjerenju kako su nam neki drugi krivi što nemamo
svoju i uređenu državu, i ne upravljamo sami so
bom. Sada, nažalost znam da sam imao krivo.
Kao što je za osvajače Divljeg zapada samo
mrtav Indijanac bio dobar, tako ispada da je kod
nas sada samo šutljiv i poslušan Hrvat, dobar Hr
vat. Slušajući i ne protusloveći, puštajući samo
voljne i bahate da nas zastupaju, poučavaju, da
misle umjesto nas i odlučuju, mi zapravo svjesno
sudjelujemo u proizvodnji opće zbrke i nereda.
Odgovor na pitanje gdje su u tome mlade genera
cije, nažalost leži u njihovom odgajanju u duhu
kontrole i političke podobnosti. Naši političari
okružuju se isključivo istomišljenicima ili ulizica
ma, jer više vole kontrolirati procese nego ih mije
njati. Svi moramo znati kako Hrvatska ovisi o po
tencijalima znanja svojih najsposobnijih, najpro
duktivnijih ljudi, dakle o svojoj elitnoj znanosti.
Jesmo li se upitali, pa onda i suprostavili tražeći
odgovor na pitanje; stoje na primjer sa šumom Šiljakovačka dubrava, koja je od Ministarstva poljo
privrede i šumarstva u vrijeme ministrovanja gos
podina Pankretića podređena "znanosti", o tome
koliko pitomih turopoljskih svinja može živjeti na
površini od 140 ha srednjedobnih hrastovih šuma?
Treba tomu dodati daje ista površina o trošku Hr
vatskih šuma žičanom ogradom ograđena.
Ili, do kada će šumarstvo Hrvatske nasmijavati
Europu, plaćajući slivnu vodnu naknadu za hidrotehničke radove koji nerijetko ugrožavaju šumu,
dok im šuma proizvodi, pročišćava i sprema pitku
vodu. Jesmo li smjeli odšutjeti na javnu bahatost
gospodina Bože Kovačevića, bivšeg ministra
zaštite okoliša, kada na problem izuzimanja šuma
i šumskog zemljišta za izgradnju cesta bez nak
nade (zbog protuustavnog Zakona o javnim cesta
ma) izjavljuje da šumarima nitko ne brani da sade
nove šume.
Nije li vrijeme da se javno upitamo, koliko i do
kada će Hrvatske šume biti u mogućnosti finan
cirati obveznu jednostavnu biološku reprodukciju
na osnovi postotnih izdvajanja iz prihoda koji nisu
rezultat tržnih nego propisanih cjenika?
Nije li vrijeme da se javnosti predoče stvarni
rezultati pasivne zaštite prirode nekih nacionalnih
parkova i posebno parkova prirode? Što reći na
nebuloznu odluku o prenamjeni šuma i šumskog
zemljišta u maslinike ili vinograde kroz institut
služnosti. Čini se kako to točno predviđa FAO-va
Vizija šumarstva 2050. godine, procjenjujući naj
veći pritisak na šumska područja zbog širenja po
ljoprivrede kod zemalja u razvoju.
Živimo li stvarno u vremenu kada se kod nas
političkim utjecajem ili kapitalom može kupiti
sudska presuda, urbanistički plan, pa sve do eko
loške studije?
Znaju li oni koji tako olako i za dnevno-političke svrhe kroje sudbinu šuma u Hrvatskoj da te
šume, zbog svoje prirodnosti i opće ekološke učin
kovitosti, godišnje vežu 3,688.637 tona ugljika iz
atmosfere, ostvarujući tako na najbolji način pro
tokol iz Kyota o smanjenju emisije ugljičnog dio
ksida do 2008. godine.
Treba li se onda čuditi što je na hrvatskoj sceni
opće prisutno gađenje prema političkom okru
ženju? Možda nakon svih ovih spoznaja, ipak pre
poznamo kako imamo razloga strahovati za našu
budućnost. Zato, nije čudo što se uvijek zbunjeno
pitam; zašto u našem mentalnom sklopu strah ne
proizvodi zadatak za otpor i borbu, već to mahom
bude povlačenje, skrivanje, šutnja ili bijeg? Zašto
699
nam je u skoro svim sferama života važno da se
oko nas radi površno ili pak bilo što, stvarajući
dojam brižnosti i zauzetosti za rješavanje proble
ma, dok je istinski i prepoznati sadržaj, pa onda i
stvarna djelotvornost sasvim nevažna.
Uzbunjujemo se tako o problemima i broju ne
zaposlenih, ne nudeći niti jedan ozbiljan program
za zapošljavanje, dok hladnokrvno uz značajne
troškove projektiramo i očekujemo našu buduć
nost, u svakako presporom restrukturiranju Podu
zeća. Činimo to poglavito masovnim prijevreme
nim umirovljenjima, stvarajući na taj način samo
veći broj uprosječene umirovljene sirotinje. Što je
sada već s davno pokrenutom akcijom mobilizacije
na programiranom korištenju takozvanih sporednih
šumskih proizvoda, usluga i djelatnosti vezanih uz
šumu. Imamo li program prekvalifikacije i doško
lovanja naših ljudi za nove djelatnosti i sadržaje?
Stoje sa sanjanim razvojem malog obrta od proiz
voda i usluga šume koji ne zahtijeva nove goleme
hale, već se može organizirati u obiteljskim kućama
naših ljudi. Nezaposleni će, zapamtimo to zauvijek,
biti samo problem zaposlenih.
Razlikujemo li po nečemu ljude koji su dizali
tvrtku od onih koje je dizala tvrtka, ili čak onih
koji su iz nje "dizali". Brinu li nas stvarni uzroci
naše duboke moralne i socijalne krize, uzroci tako
masovne korupcije, skupe, neučinkovite i gloma
zne nadgradnje, načini biranja državnih dužnosni
ka, ključnih poslovodnih ljudi i žestokom otporu u
pokušajima sustavne depolitizacije gospodarstva,
kulture i medija? Jesu li za promašena kadrovska
rješenja uvijek i samo krivi ljudi zatečeni na po
grešnim mjestima ili bi stvarnu odgovornost za to
morali snositi oni koji su ih predložili i tako zapra
vo "gurnuli" u promašaj?
Jesmo li ikad pomislili na odgovornost članova
upravnih ili nadzornih odbora za brojne promašaje
i neznanje. Imamo li razrađen obrambeni sustav za
ovaj takozvani "predatorski kapitalizam"? Koliko
su nam civilna društva, nevladine udruge ospo
sobljene za organizirani i argumentirani otpor ili
borbu s onima koji uporno ignoriraju struku i
njene poštene inicijative.
Znamo li odgovor zašto znanost, kultura i
vrhunska struka kod nas ima status kopileta, una
toč notornoj istini da bez znanosti i kulture nema
napretka? Što smo organizirano poduzeli da se
700
mladim stručnjacima osigura zapošljavanje, i ne
samo to već uz poštenu konkurenciju znanja i
javni sustav napredovanja. Ima li nade za nas? Ima
li kod nas spremnih i časnih ljudi za provedbu
promjena na temeljima analize uzroka problema?
Smijemo li se javno zapitati gdje su odsjele
"knjige" stručnih i moralnih stavova i tko to sus
tavno ignorira prijedloge i zaključke Hrvatskoga
šumarskog društva kroz sve ove godine, i to daka
ko o svim značajnim događanjima u vezi sa šu
marstvom?
Tuče nas mentalno obilježje u kojem si među
sobno možemo opraštati grijehe, ali uspjehe nika
ko. Glave će nas doći istina, kako se samo prvo
razredni ljudi okružuju boljima od sebe, dok se
slabići ograđuju drugorazrednima. Sada je već po
slovično pravilo; ako si velik onda si zla savijest
bližnjima pa te oni nisu niti zavrijedili, a oni ma
leni i njihova niskost trajno tinja, snujući osvetu i
priželjkujući tvoju krv.
Po ovome ispada daje grijeh znati i biti moral
no jak. Imam li krivo ako utvrdim da smo defini
tivno srušili sustav i kriterije za priznavanje struč
nih i posebno moralnih autoriteta. Sanjam li, ili
priželjkujem neostvarivo, ako u nailazećoj Novoj
2005. godini, želim da barem kod jednog dijela
naših mladih ljudi, posebno onih na koje računa
ovaj narod i njegova mladost, da u našoj buduć
nosti ideal ne bude trajno, novac i vlast, već odgo
vornost i čast?
Tomislav Starčević
ZAŠTITA PRIRODE
ZUTOKLJUNI LABUD (Cygnus cygnus L.)
Ptice zimovalice su one vrste ptica koje kod nas do
laze u kasnu jesen ili zimu. Tu se hrane, a napuštaju nas
u kasnu zimu ili proljeće. U kategoriju povremenih pti
ca zimovalica u Hrvatskoj pripada i žutokljuni labud.
Po veličini i izgledu sličan je crvenokljunom labudu.
Težina iznosi 9-11 kilograma. Prosječna dužina tijela
iznosi 155 cm, s prosječnim rasponom krila od 220 cm.
U izgledu osnovna razlika je u kljunu i držanju. Kljun
kod žutokljunog labuda je na osnovi žute boje, koja se
proteže prema crnom dijelu kljuna pod oštrim kutom.
Tijekom plivanja i boravka na vodi vrat drži izrazito us
pravno, dok je vrat u crvenokljunog labuda savinut. Per
je odraslih jedinki je bijele boje. Mladunci su sivlji, od
nosno manje smeđi nego u crvenokljunog labuda. Gni
jezdi se na krajnjem sjeveru Europe (Island, sjever
Švedske, Finske i Rusije) u svibnju i lipnju. Nese 4-6
bjelkastih jaja. Na jajima sjedi ženka 35-40 dana. Muž
jak tada boravi u blizini gnijezda te se odmah pridružuje
ženki u skrbi oko mladunaca. Od početka XX. stoljeća
pa do osamdesetih godina, pod antropogenim utjecajem
u Europi zabilježeno je opadanje brojnosti i povlačenje
ove vrste prema krajnjem sjevernom dijelu areala. Zašti
tom gnjezdilišta od osamdesetih godina počinje mu la
gano rasti brojnost.
U Republici Hrvatskoj se iz istih razloga povreme
no viđaju jedinke žutokljunog labuda na zimovanju, na
što ukazuje i podatak o nijednoj prstenovanoj jedinki
ove vrste u Hrvatskoj, te nijednim nalazom ove ptice
prstenovane izvan Hrvatske od 1910 godine, prema
praćenju Zavoda za ornitologiju HAZU.
Žutokljuni labud zaštićena je vrsta u Republici Hr
vatskoj.
Tekst i fotografije:
Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.
Slika 1. Žutokljunog labuda medu crvenokljunim la
budovima prepoznajemo iz daljine po us
pravnom držanju vrata, a iz blizine po kljunu.
Slika 2. Žutokljuni labud za zimovanja na Šoderici
kod Koprivnice
701
OBLJETNICE
VRIJEDNOST SUSMELOVIH ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA
ZA UREĐIVANJE JELOVIH ŠUMA
U povodu 90-godišnjice života emeritusa profesora dr. Lucia Susmela,
redovitoga člana Šumarske akademije u Firenci
Emeritus profesor dr. Lučio S u s m e 1, redoviti član
Šumarske akademije u Firenci dobro je poznat šumari
ma u Hrvatskoj i u svijetu. Mnogo puta je citirano nje
govo ime u svjetskim i hrvatskim šumarskim časopisi
ma, a njegovo ime našlo se i u Šumarskoj encikolopediji (Zagreb, 1987., str. 300).
Rado se sjećamo prof Susmela u Hrvatskoj, a pose
bice za posjeta Gorskom kotaru kojega jako voli i gdje
ima mnogo prijatelja i štovatelja, zbog svojih velebnih
i korisnih istraživanja u jelovim šumama diljem Euro
pe, pa tako i Gorskoga kotara.
Ovaj članak skromni je izraz velikog štovanja pre
ma znanstveniku, humanistu, ekologu-šumaru, esteti,
umjetniku, slikaru i velikom čovjeku Luciu Susmelu.
UVOD - Introduction
Francuski šumari A. Schaeffer, A. G a z i n , A. D ' A l v e r n y
objavljuju već 1930. glasovito djelo
Sapinieres ('jelici') u knjizi na 96
stranica, koju je na engleski preveo
M. L. Anderson pod naslovom Sil
ver fir stands 1957., a na japanski
Shinishi Osumi 1960.
Autori djela Sapinieres opisali su
i obradili neke konstante, odnosno
uvjete koje treba zadovoljiti kako bi
se postigao cilj kontrolne metode:
potrajnost sastojine i maksimalni pri
hod. Glavne tri stalnice ili tri uvjeta
su: optimalni obrast, optimalni pri
ljev stabala u sastojinu i optimalna
struktura broja stabala u sastojini.
Obrast sastojine prvi je uvjet njezine potrajnosti.
Obično se izražava temeljnicom u m2/ha ili drvnim vo
lumenom u m3/ha. Autori djela Sapinieres smatraju da
je za trajno pomlađivanje jele optimalni obrast, izražen
drvnim volumenom u silvama po jednom hektaru, de
set puta veći od najviših stabala u metrima. Na primjer,
optimalni je obrast 300 silva po jednom hektaru u jelo
voj sastojini, u kojoj je najveća visina stabala 30 meta
ra. To se odnosi na srednju drvnu zalihu. Da se dobije
drvni volumen prije sječe, treba drvnoj zalihi dodati
jednu desetinu uz pretpostavku da je intenzitet sječe
20 %, što znači da će drvna zaliha oscilirati ± 10 %
srednje vrijednosti.
Donosimo o tome originalni citat: "La densite com
patible avec la regeneration continue, exprimee en sylves a 1'hectare, est decuple de la hauteur totale en
metres des arbres les plus hauts; par exemple 300 sylves si la hauteur maxima observee est 30 metres.
702
Cela s'entend du materiel moyen.
Pour se rapporter au materiel final, il
suffit d'ajouter 1/10: car en supposant que Pintensite habituelle de la
coupe est de 1/5 du volume, elle fait
osciller le materiel de 1/10 en plus et
en moins du chiffre moyen" (Schaeffer, D'Alverny, Gazin 1930: 63).
U engleskoj verziji, tj. u Andersonovu prijevodu taj citat glasi: "The
density compatible with continuous
regeneration, expressed in sylves per
hectare, is ten times the total height
in metres of the tallest tress; for
example 300 sylves if the maximum
observed height is 30 metres.
This refers to the average growing-stock. In order to
relate it to the final growing stock, it is sufficient to add
1/10th: for, assuming that the usual intensity of the
felling is one of 1/5* of the volume, that makes the
growing-stock fluctuate from 1/10* above to 1/10*
below the mean figure" (Anderson 1957: 35 i 36).
Priljev stabala u sastojinu (prinova ili pomlađiva
nje) drugi je uvjet potrajnosti sastojine. Ako se u sasto
jini godišnje siječe 7 stabala po jednom hektaru, onda
također godišnji priljev stabala treba biti isto toliki. S
obzirom na to daje vrijeme prijelaza stabala iz jednoga
debljinskoga stupnja u drugi različito i obično dulje od
jedne godine, jasno je da u tanjim debljinskim stupnje
vima treba biti veći broj stabala. Na primjer, ako je vri
jeme prijelaza stabala iz debljinskoga stupnja (15) u
debljinski stupanj (20) dugo 12 godina, onda u debljinskome stupnju (20) treba biti 12 x 7 = 84 stabla. U opti
malnim uvjetima godišnji priljev stabala iznosi 7 ko
mada ili 3 m3 po jednom hektaru.
Treći uvjet potrajnosti sastojine je normalna struktu
ra broja stabala. Ona je definirana Liocourtovim zako
nom prema kojemu je odnos broja stabala u jednome
debljinskome stupnju prema susjednomu izražen kvoci
jentom od 1,3 do 1,5 prema bonitetu staništa. Na taj se
način broj stabala u sastojini može predočiti Liocourtovom krivuljom, koja završava debljinskim stupnjem
koji označava zrelost stabla. Fiziološka zrelost stabla
definirana je onim prsnim promjerom u sastojini kada u
njoj po jednom hektaru nema više zdravih stabala koja
uspješno prirašćuju. Zbog teškoća izvoza ili drugih
okolnosti i razloga, fiziološka se zrelost može smanjiti
na nižu dimenziju, primjerice na 60 cm prsne debljine.
PARAMETRI L. SUSMELA ZA NORMALIZACIJU JELOVIH SUMA
Susmel 's parameters for normalisation of fir forests
Talijanski zananstvenik Lucio Susmel istraživao je
normalitet jelovih prebornih šuma u Bosni i Hercego
vini, Francuskoj, Švicarskoj i Italiji. Imajući pred oči
ma vrijednost srednje visine dominantnih stabala, koju
je nazvao statura (H), istražio je zavisnost pojedinih
Tablica 1 - Table 1
Normalna drvna zaliha po 1 hektaru u m 3
Normal wood stock per hectare in m 3
Normalna temeljnica po 1 hektaru u m2
Normal basal area per hectare in m2
H2
G = 0,97 H
Koeficijent distribucijske krivulje stabala
Coefficient of tree distribution curve
Dimenzija zrelosti
Maturity dimension
D = 2,64 H
taksacijskih elemenata od stature i objelodanio svoje
rezultate u znamenitoj studiji Leggi dl variazione dei
parametri della foresta disetanea normale (Parametri
normalne preborne šume), L' Italia Forestale e Monta
na, Anno XI, fasc. N° 3, Firenza 1956.
Donosimo osnovne najvažnije Susmelove parame
tre za normalnu jelovu prebornu šumu iz spomenute
studije (Tablica 1).
Za razliku od autora djela Sapinieres, L. Susmel
operira s kubnim metrima, a ne silvama. Na taj su
način Susmelove korelacije postale vrlo pristupačne
praktičnim šumarima, pogotovo ako se uzmu u račun
pojednostavljeni parametri, kako su ovdje navedeni.
U kasnijim je radovima L. Susmel obradio parame
tre za bukove preborne šume, posebno u studiji Tipo
colturale per lefaggete meridionali (Monti e Boschi,
N° 4, Milano 1957.).
SUSMELOVA NORMALA ZA 1 HEKTAR MJEŠOVITE JELOVE
PREBORNE ŠUME U KOJOJ JE h = 33 m
Susmel's normal for one hectare of a mixed fir selection forest with h = 33 m
Višegodišnja svoja istraživanja, dopunjena novim
spoznajama, skupio je L. Susmel u svojoj velebnoj
monografiji Normalizzazione delle foreste alpine (Pa
dova, 1981., 436 str.). U toj golemoj studiji L. Susmelje
konstruirao normale za preborne šume različitog sas
tava, od čistih jelika do mješovitih šuma s bukvom
i smrekom, ali uvijek na temelju osnovnoga pokazate
lja, tj. stature, odnosno srednje visine dominantnih sta
bala (//).
Radi ilustracije donosimo ovdje Susmelovu normalu za mješovitu jelovu prebornu šumu u kojoj je statura (srednja visina dominantnih stabala) 33 m.
Susmelova normala, prikazana u tablici, predstav
lja optimalno stanje koje se nalazi između stanja prije i
poslije sječe. Ako se uzme u račun ophodnjica od 10
godina, odnosno intenzitet sječe od 20 %, onda je nor
malni drvni volumen prije sječe (M) oko 400 mVha, a
poslije sječe (m) oko 320 m3/ha, što odgovara godiš
njem etatu (prirastu Z/m3) od 8 m3/ha ili 2,2 %. Nor
malna drvna zaliha (V):
V = - (400 + 327) m-7ha
Višestruka mjerenja, različiti pokusi i provjerava
nja na terenu pokazali su vjerodostojnost Susmelove
normale koja je ovdje navedena, dakako, za slične gos
podarske i ekološke uvjete.
Tablica 2 - Table 2
D, cm
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
N
79
59
44
33
25
18
14
10
8
6
4
3
2
1
306
G, m2
2,48
2,90
3,11
3,17
3,14
2,86
2,75
2,38
2,26
1,99
1,54
1,33
1,01
0,57
31,48
V, m3
24,98
31,09
32,46
34,78
36,89
34,15
32,46
28,46
27,83
24,66
18,97
16,44
12,65
7,17
363,00
Z, m3
0,64
0,73
0,72
0,76
0,81
0,76
0,73
0,65
0,63
0,54
0,40
0,32
0,22
0,11
8,01
Z,%
2,57
2,34
2,23
2,19
2,19
2,21
2,25
2,27
2,26
2,21
2,09
1,92
1,72
1,49
2,20
(Susmel 1981)
703
Za znanstvenika je najveće dostignuće kada uspije
doživjeti ostvarenje svoga znanstvenoga rada.
Lučio Susmel je na temelju višegodišnjih terenskih
istraživanja u različitim dijelovima Europe, u jelovim
šumama postigao rezultate koje je pretočio u operativ
ni život šumarstva. To potvrđuju Susmelovi učenici i
sljedbenici koji primjenjuju njegove normale kao mo
del uređene preborne jelove šume.
Osobno mu čestitam i zahvaljujem ne samo na
tomu, nego na svim radovima i želim dragom pri
jatelju Luciu da u mirnim daljnjim godinama
provodi ugodan život na otoku Elbi i svojoj kući
(Via Delia Mimosa 55, Procchio) slikajući floru i
krajobraze mediteranskoga podneblja.
Akademik Dušan Klepac
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI
Međunarodni znanstveni skup
PROTUEROZIJSKA I VODOZAŠTITNA ULOGA ŠUME
I POSTUPCI NJEZINA OČUVANJA I UNAPREĐENJA
\86o
IUFRO)y
^—s
Dana 23. studenoga 2004. godine u kino dvorani
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gos
podarstva, Zagreb Ulica grada Vukovara 78, održanje
međunarodni znanstveni skup pod slovom Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i postupci njezina
očuvanja i unapređenja.
Organizatori skupa su: lufro grupa 8.01.00. ekosus
tavi, Iufro grupa 8.01.08., nizinski šumski ekosustavi
Akademija šumarskih znanosti Zagreb, Lesnicka a drevarska fakulta MZLU Brno i Šumarski fakultet Sveuči
lišta u Zagrebu.
Suorganizatori skupa su: Hrvatske šume d.o.o., Za
greb, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša,
704
Split, Šumarski institut Jastrebarsko i Hrvatsko šumar
sko društvo, Zagreb, a pokrovitelj je Ministarstvo po
ljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Znanstveni skup je otvorio i pozdravio nazočne
(220 sudionika) predsjednik organizacijskog odbora
akademik Slavko IVI a t i ć .
Dame i gospodo, kolegice i kolege!
Velika mi je čast i zadovoljstvo što mogu danas
otvoriti ovaj međunarodni znanstveni skup i sve Vas
srdačno pozdraviti i zahvaliti na odazivu i dolasku.
Posebno pozdravljam glavnog tajnika Josipa Bart o l č i ć a , dipl. ing. šumarstva, predstavnika pokrovi-
telja i sponzora ovoga skupa, Ministarstva poljopri
vrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Isto tako
pozdravljam pomoćnike ministra istog ministarstva
prof. dr. se. Ivicu Grbe a, Roberta Lag inju, dipl.
ing. šum. i Milorada S t o j a n o v i ć a , dipl. ing. šum.
Pozdravljam prof. dr. Emila Klimu čelnika IUFRO
grupe Ekosustavi, koji je zajedno s IUFRO grupom Ni
zinski šumski ekosustavi, čiji sam čelnik omogućio da
kao jedan od organizatora ovog znanstvenog skupa da
ovom skupu međunarodno obilježje.
Pozdravljam doc. dr. se. Ladislava S l o n e k a , de
kana Lesnicke a drevarske fakulte MZLU Brno, koji je
jedan od organizatora ovog skupa. Posebno mu se za
hvaljujem i zbog toga stoje ovaj skup jedan od realizi
ranih dogovora sadržan u "Ugovoru o suradnji" potpi
sanog 2003. godine između njegovog fakulteta u Brnu
i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, čijeg de
kana prof. dr. se. Dr. h. c. Mladena F i g u r i c a , isto
tako pozdravljam.
Pozdravljam Božidara L o n g i n a , dipl. ing. šum.,
pomoćnika direktora trgovačkog društva Hrvatske
šume d.o.o., Zagreb, suorganizatora ovog skupa,
Društva koje uvijek stoji na čelu svih progresivnih i
korisnih akcija koje hrvatska šumarska znanost provo
di. Zbog toga se posebno zahvaljujem.
Isto tako pozdravljam suorganizatora ovog skupa,
dr. se. Vladu T o p i ć a , predstavnika Instituta za ja
dranske kulture i melioraciju krša u Splitu, čiji je Insti
tut ove godine obilježio 110 godine rada, na čemu im
još jednom čestitamo.
Pozdrave upućujem i ravnatelju Šumarskog institu
ta u Jastrebarskom, dr. se. Miroslavu B e n k u , koji je
uz naprijed navedene i uz Hrvatsko šumarsko društvo
u Zagrebu, suorganizator ovog znanstvenog skupa.
Danas će nam na ovom znanstvenom skupu biti
predstavljeno 26 referata, koje su napisali 69 autora i
suautora. Referati će biti podijeljeni u 3 sadržajne cje
line, ali istovremeno vođene istom cilju, koji je napisan
u nazivu ovog skupa.
Uvjereni smo da će referati i rasprava o njima doni
jeti zaključke koji će jasno ukazati na protuerozijsku i
vodozaštitnu ulogu šume te ulogu šumarskog stručnjaka
u složenim odnosima između šume, vode i erozije.
Šuma i voda imaju neraskidivu ovisnu vezu, a kva
liteta jednoga i drugog ovisi o tome kako se provode
zahvati njege i obnove šuma, gdje glavnu ulogu ima
čovjek, šumarski stručnjak.
Čovjek je nezaobilazan čimbenik u tim odnosima.
Dapače, on je treći član toga čvrstog, međuovisnoga i
složenoga sustava.
Šuma treba vodu koja joj daje život, voda treba
šumu koja je stvara i čuva, a čovjek treba i šumu i
vodu, ta dva neophodna čimbenika za život.
U stabilnim strukturnim i stanišnim uvjetima šume,
na koje možemo utjecati, čista voda postaje blago u
službi čovjeka. Čiste vode je ipak sve manje, sve je
više tražena te joj je sve viša cijena.
Na našu žalost moramo istaći da se zbog vode, isto
kao i zbog nafte, već vode ili će se ubrzo voditi ratovi i
igrati političke zakulisne igre na svjetskoj razini.
U nestabilnim i poremećenim strukturnim i staniš
nim uvjetima šume, u uvjetima u kojima šuma nestaje,
a tlo, kao dio staništa degradira, voda postaje negativan
i destruktivan čimbenik. Ona erozijom uništava i odno
si tlo, koje je šuma tisućama godina stvarala, a izvori
zdrave i čiste vode nestaju.
U današnje, za šumarstvo Europe a i Hrvatske teš
ko, moglo bi se reći krizno vrijeme, zadnji je čas da
uočimo da hrvatske prirodne šume još uvijek dobro
funkcioniraju, ali samo zbog toga što se s njima još
uvijek kvalitetno gospodari.
Radovima na njihovoj njezi i obnovi održavamo ih
u optimalnim strukturnim i stanišnim uvjetima te su
takve u stanju proizvoditi i ispunjavati gospodarske, ali
i općekorisne funkcije.
Vrijeme je da shvatimo, ponajprije mi šumari, a onda
i šira društvena zajednica, da je drvo samo sporedni
proizvod gospodarenja šumama, a da šumarstvo odnos
no šumarska struka gospodari šumama da bi one opstale
i funkcionirale u optimumu svoje strukture i staništa.
Takve najbolje ispunjavaju općekorisnu funkciju
izraženu u ekološkim, socijalnim i socijalno-ekološkim funkcijama.
Njihovim funkcioniranjem temeljenim na prirod
nim zakonitostima i istovremeno na načelima šumar
ske znanosti, uz ostalo, stvara se, obnavlja i čuva voda.
Voda je danas najvrjedniji resurs, a izvire pod okri
ljem šume i stvara se kao rezultat svestranog odnosa
između staništa i biocenoze, unutar šumskog ekosus
tava.
Vrijeme je da šumari glasno kažu, šumarska zna
nost verificira, a društvo počne uvažavati i vrednovati
rad šumarske struke na zaštiti od erozije te proizvodnji,
pročišćavanju i skladištenju pitke vode.
To je samo jedan manji dio općekorisnih dobara od
mnogih koje proizvode šume, vodene na ovim prosto
rima, hrvatskom šumarskom strukom, a koja nikad nije
doživjela pravo vrednovanje.
Proizvodimo, pročišćavamo, čuvamo i skladištimo
vodu, drugi s njom trguju i koriste je za vlastitu dobro
bit, a šumarskoj struci, koja svakim danom tone u sve
većoj besparici, ostaje plaćanje vodnog doprinosa.
Uvjeren sam da će šumarska znanost na današnjem
znanstvenom skupu dati značajan doprinos afirmaciji
šumarstva i šuma kao nezaobilaznog čimbenika u za
štiti od erozije i proizvodnji pitke vode.
705
Državni tajnik Josip B a r t o l č i ć , dipl. ing., službe
ni predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodnoga gospodarstva, pokrovitelja ovoga međuna
rodnog skupa, pozdravio je nazočne u ime ministra
gosp. Petra Č o b a n k o v i ć a , dipl. ing. i svoje osobno
te uz nekoliko prigodnih rečenica zaželio svima uspje
šan rad. Skup su pozdravili i dekan Šumarskog i drvar
skog fakulteta MZLU Brno, doc. dr. se. Ladislav S1 o n e k te dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Za
grebu prof. dr. Dr. h. c. Mladen F i g u r i ć.
nea na protuerozijsku zaštitnu ulogu kulture crnog bo
ra u Istri: Analiza zdravstvenog stanja i stanja ishrane Influence of the pathogenic fungus sphaeropsis sapinea on the anti-erosive and protective role ofaustrian
pine plantations in Istria: Analyses of the health and
nutrition status.
Sadržaj i raspored izlaganja:
1. Uloga šume u sprječavanju erozije tla, predsje
dava akademik Slavko Matić.
1 The Role of Forests in Soil Erosion Control,
chaired by Academician Slavko Matić.
2 Biological Control of Soil Erosion, chaired by
Joso Gračan, DSc
10,00- V i c h a , Z.: Pedeset godina hidroloških is
traživanja u šumama Beskida - Fifty years of forests hydrological research in the Beskydy mountains.
M a t i ć , S., I. A n i ć , M. O r š a n i ć : Uzgojni zahvati
kao mjera poboljšanja protuerozijske i vodozaštitne ulo
ge š u m a - Silvicultural treatments as a measure of im
proving anti-erosion and water-protective role of forests.
K a n t o r , P.: Uloga planinskih šuma u redukciji vi
sokih voda i poplava - The role of mountain forests in
reducing high waters and floods
T o p i c , V., L. B u t o r a c : Utjecaj šikare bijelog gra
ba (Carpinus orientalis Mili.) na zaštitu tla od erozije u
Hrvatskoj - Impacts of oriental hornbeam (Carpinus
orientalis Mill.) scrub on the protection of soil from
erosion in Croatia.
1 1 , 3 0 - T l a p a k , V, J. Ć a s k a , J. H e r y n e k : Utjecaj
šume i vegetacije na sprječavanje erozije i zaštitu kra
jolika od poplave - The effects of forest and vegetation
on erosion control and flood-protection of landscape.
G u b k a , K : Struktura šume sa zaštitnom funkcijom
tla na lokalitetu Pusti Hrad, Zvolen - The structure of
forest with land protection function in the locality Pusti
Hrad, Zvolen.
H u s n j a k , S., N. P e r n a r , I. K i s i ć , R. P e r n a r : Ri
zik od erozije tla vodom u šumskim ekosustavima Hr
vatske - The risk of water-induced soil erosion in for
est ecosystems of Croatia.
H o r e k , P., P. M a u e r , L. N o v a k : Šumska žičara
Larix - njezina uloga u prirodi bliskom gospodarenju
šumama i posebice u sprječavanju erozije tla - Larix
forest cableways - implement of the nature oriented
silviculture, especially in soil erosion control.
P e r n a r , N., D. H o l j e v i ć , J. P e t r a š , D. B a k š i ć :
Pedofiziografski odnosi na poligonu za istraživanje
erozije u Abramima - Pedophysiographic relations in
the erosion testing site Abrami.
D i m i n i ć , D., N. P o t o č i ć , I. S e l e t k o v i ć , M.
G r š k o v i ć : Utjecaj patogene gljive Sphaeropsis sapi706
13,00- 14,30 ručak
-lunch
2. Biološka sanacija erozije tla, predsjedava dr.
Joso Gračan
14,30- Ivančević,V.: Biološko-tehnički radovi na
sanaciji senjske bujice "Torrentea" i povećanje vodnog
kapaciteta- Biological-technical regulation of the senj
torrent "Torrentea "and increasing its water capacity.
G r a č a n , J., S. P e r i ć , M. I v a n k o v i ć , H. M a r j a n o v i ć : Biološka sanacija erozije na području Like i
Istre — Biological control of erosion in Lika and Istra.
P e r i ć , S., V. T o p i c , Z. O r e š k o v i ć , R. M a r a d i n :
Biološka sanacija površinskih kopova i deponija prili
kom izgradnje autocesta u Hrvatskoj - Biological res
toration of sufrace mines and landfills during the con
struction of motorways in Croatia
D u r b e š i ć , A., I. M i l k o v i ć : Pošumljavanje neobraslog šumskog zemljišta na južnim padinama Svilaje-Muć s ciljem protuerozijskog djelovanja - Affo
resting unstocked forest land on the southern slopes of
Svilaja-Muć mountain for anti-erosive purposes.
Č a v l o v i ć , J., M. O r š a n i ć , M. B o ž i ć : Gospoda
renje privatnim šumama Hrvatske kao ograničavajući
čimbenik ispunjenja općekorisnih i gospodarskih funk
cija šuma nizinskog područja - Private forest manage
ment in Croatia as a limiting factor in the achievement
of non-commercial and commercial forest functions in
lowland regions.
K u c b e l , S.: Struktura i prirodna obnova, predplaninske šume obične smreke sa zaštitnom funkcijom u
Niskim Tatrama (Slovačka) - The structure and natural
regeneration of a subalpine norway spruce forest with
protective function in Nizke Tatry mountains (Slovakia).
3. Vodozaštita - uravnoteženje vodnih odnosa u
prostoru i pročišćavanje izvorskih voda, predsjeda
va prof. dr. se. Emil Klimo
3 Water Protection - Balancing Water Relations in
the Space and Purifying Spring Waters, chaired by
Professor Emil Klimo, DSc
1 6 , 3 0 - K l i m o , E., J. K u l h a v y : Uloga šume u zaš
titi kvalitetete vodnih resursa - The role of forests in
the protection of quality of water resources.
H u s k a , D., L. J u r i k , L. T a t o š o v a : Šuma kao va
žan dio zdravog krajobraza - Forest as an important
part of a healthy landscape.
V r b e k , B., I. P i l a š , T. D u b r a v a c : Praćenje kvali
tete vode u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba protoč
nim lizimetrima u tlu - Monitoring water quality in the
forest of pedunculate oak and common hornbeam with
lysimeters in the soil.
P r p i ć , B., P. J u r j e v i ć , H. J a k o v a c : Procjena vri
jednosti protuerozijske i vodozaštitne uloge šume Assessing the values of anti-erosive and water-protec
tive role of a forest
P i l a š , I., T. G o j m e r a c , B. Vrbek, T. D u b r a v a c :
Unaprijedenje monitoringa podzemnih voda u nizin
skim šumskim ekosustavima Hrvatske korištenjem
GlS-a i gcostatistike-Enhancements
in the groundwa
ter monitoring system in lowland forest ecosystems of
Croatia by using of'GIS and geostatistics.
K o v a r , P: Procjena rizika kod ekstremnih ekološ
kih stanja - Risk assessment of extreme hydrological
situations.
T i k v i ć , I., Z. S e l e t k o v i ć , N. M a g d i ć , V. S o j a t :
Stanje i odnosi oborinskih voda u šumskim ekosustavi
ma Nacionalnog parka Plitvička jezera - Condition and
relations of precipitation waters in forest ecosystems of
Plitvice Lakes National Park
J a l o v i a r , P.: Raspodjela sitnog korijenja u čistoj
sastojini obične smreke u stadiju letvika - Fine root
distribution in a pure norway spruce pole-stage stand
18,00- Rasprava i zaključci, voditelji prof. dr.
Emil Klimo i akademik Slavko Matić.
Discussion and conclusions, run by Professor Emil
Klimo, DSc and Academician Slavko Matić.
J a n e č e k , M.: Upotreba metode CN-krivulja kod
procjene utjecaja šuma na površinsko otjecanje - Using
the method ofCN-curves to assess the effects of the for
est on surface runoff.
Na kraju su predloženi članovi Povjerenstva koji će
pripremiti Zaključke s ovoga skupa.
T i k v i ć , I., Z. S e l e t k o v i ć , Ž. Z e č i ć , D. P u n t a r i ć , D. U g a r k o v i ć : Utjecaj brdskih šumskih ekosus
tava na kvalitetu vode u vodotocima - The impact of
montane forest ecosystems on the quality of water in
stream/lows.
H. Jakovac
8. K O N F E R E N C I J A G E N E R A L N I H D I R E K T O R A
SREDNJOEUROPSKIH DRŽAVNIH ŠUMA
Sukladno izjavi donesenoj 27. lipnja 2003. u Hradec Kralove, Češka, 8. se konferenija generalnih direk
tora srednjoeuropskih državnih šuma održala od 18. do
21. listopada 2004. g. u Krakovu, Poljska. Na konfe
renciji su sudjelovali predstavnici Austrije, Bjelorusije, Hrvatske, Češke, Litve, Njemačke, Poljske, Ru
munjske i Slovačke. Hrvatsku su predstavljali: mr. se.
Darko B e u k, direktor Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb,
mr. se. Josip D u n d o v i ć , savjetnik direktora i Ana
J u r i č i ć, prof, predstojnica Ureda direktora.
Na konferenciji su prezentirane sljedeće teme:
1. Gospodarsko-pravni sustav šumarstva u srednjoeu
ropskim zemljama, uključujući financijska gledišta
i prognoze organizacijskih promjena;
2. Aktualno stanje na tržištu drva;
3. Provedba programa Natura 2000 u državnim šu
mama.
Nakon rasprave donesena je sljedeća
Zajednička izjava
Slika 1. Sudionici konferencije
Pod 1) Razmijenjene su informacije o pravnim i
gospodarskim rješenjima i načelima financiranja dr
žavnih šumarskih organizacija u pojedinim zemljama,
u kontekstu povijesnog razvoja, zadataka i predviđenih
smjerova promjena. Načelo multifunkcionalnosti i
održivosti šuma nedjeljiv je dio temelja funkcioniranja
šumarstva kao grane gospodarstva. Udio financiranja
iz državnog proračuna raste paralelno s društvenim
očekivanjima od šumarstva. Sudionici konferencije
predstavili su tri osnovna modela funkcioniranja dr
žavnih šumarskih poduzeća:
707
unutar strukture državnih administracija - Branden
burg - uz tendenciju da se smanji financiranje iz
proračuna na račun samofmanciranja
trgovačka društva - primjer: Austrija, Hrvatska, Slo
vačka
javna poduzeća - primjer: Češka, Poljska, Rumunj
ska, Litva uz slična nezavisna državna poduzeća.
Strategija za razvoj državnih šumarskih organizaci
ja trebala bi sadržavati i- kontinuirano vrednovanje ak
tualnih rješenja, kako bi se utvrdilo udovoljavaju li bu
dućim izazovima.
Pod 2) Tijekom rasprave sudionici su došli do slje
dećih zaključka:
koncentracija i globalizacija drvoprerađivačke in
dustrije zahtijeva užu suradnju na regionalnoj razini
u interesu državnih šumarskih poduzeća je da kon
troliraju cijeli lanac opskrbe drvom do konačnog
kupca
zbog značajne uloge državnih šumarskih poduzeća
u većini zemalja zastupljenih na konferenciji, ista
trebaju funkcionirati ne samo kao komercijalna po
duzeća, nego moraju uzeti u obzir i gospodarske i
socijalne politike svojih vlada.
Slika 2. Domaćin konferencije Poljske državne šume i Ministar
stvo okoliša sdesna: Janusz Zaleski, zamjenik generalnog
direktora, Zofia Chrcmpinska, Ministarstvo okoliša, Ja
nusz Dawidziuk, generalni direktor Poljskih državnih šu
ma i Alfred Krol, direktor Direkcije šuma Krakow.
Slika 3. Delegacija Hrvatskih šuma d.o.o., slijeva: mr. se. Josip
Dundović, savjetnik direktora, Ana Juričić, prof., pred
stojnica Ureda direktora, mr. se. Darko Beuk, direktor i
Karl-Heinrich von Bothmer, direktor Brandeburških dr
žavnih šuma.
Pod 3) Razmijenjena su iskustva o stvaranju ekološ
ke mreže Natura 2000. Državne šumarske organizacije
prihvaćaju ideje sadržane u temeljima projekta ekomreže, no područja Nature 2000 koje se nalaze pod
gospodarenjem državnih šuma moraju biti u nadležnosti
šumara, koji su ujedno kompetentni za pripremu plano
va za njihovu zaštitu. Tijekom razvoja projekta Natura
2000 šumari nisu bili dovoljno uključeni u proces. Još je
uvijek nejasno financiranje sustava Natura 2000 i u
državnim i u privatnim šumama. Državna bi šumarska
poduzeća također trebala biti medu korisnicima fondova
Europske Komisije za program Natura 2000.
Naglašena je i potreba za organiziranjem zastupstva
šumarske struke u Briselu.
Dogovoreno je da će OBf AG (Austrija) svim su
dionicima poslati prijedlog za razvoj metodologije i
moguće buduće suradnje u području benehmarkinga
državnih šumarskih poduzeća.
Mr. se. Josip Dundović
AKTUALNO
OREZIVANJE GRANA - ISPLATIV POSAO
Uvod
Gotovo svi radovi na uzgoju šuma su dugoročno is
plativi, a rezultati toga rada vidljivi su i koriste ih u
pravilu ljudi u drugoj ili daljnjim generacijama. Upra
vo ova okolnost čini šumarsku struku i šumare entuzi
jastima koji ne računaju na brze koristi.
708
Jedan od takvih dugoročno isplativih poslova, koji
se nažalost malo izvode, je orezivanje grana, ponajpri
je u kulturama u kojima je prirodno odumiranje, odpadanje i orašćivanje grana spor i dugotrajan proces i
zbog toga oblovina ima veći broj kvrga i sljepica, što
joj umanjuje kvalitetu i vrijednost.
Zahtjevi tržišta
Povećanjem standarda i kupovne moći građana, po
većavaju se i potrebe za kvalitetnim drvom, tako da se
tržištu, unatoč znatno većoj cijeni ne može osigurati
tako povećana potražnja, jer su prirodni resursi šuma
ograničeni i ne može se ubrzati produkcija drvne mase
kao u industriji gdje se može u kratkom roku povećati
proizvodnju roba koliko tržište traži. Upravo orezivanjem grana dobiva se oblovina jamačno bez kvrga vid
ljivih i nevidljivih, za razliku kod trupaca iz prirodnih
šuma kod kojih se ne zna koliko ima sakrivenih kvrga.
Iz tih razloga, na svjetskom tržištu se za trupce iz sta
bala koja su jamačno orezivana i koja imaju prirast
drvne mase minimalno 35 cm promjera nakon orezivanja, dakle bez kvrga, postižu dobre cijene, na primjer
za smreku 500 EUR-a po m3 ili 300 EUR-a po m3 više
od iste oblovine, bez vidljivih kvrga i sljepica, odnos
no klase izabranog furnira.
Tehnika rada
Sam posao orezivanja ne zahtijeva posebno kvalifi
cirani rad, već ga mogu obavljati šumski radnici. Orezuju se stabla smreke, ariša, duglazije, bora i bjelogorice, ponajprije na kvalitetnim staništima i u kulturama
kada imaju promjer debla 10 do 15 cm i to odabrana
plus stabla u količini 200 do 400 stabala po hektaru.
Stabla se orezuju najekonomičnije do 5 m visine u ne
koliko navrata. Najpogodnije vrijeme je kada miruje
vegetacija ili krajem vegetacije, kako bi se ozljede
brže zacjelile. Orezivanje se obavlja škarama za voće
za tanje i niske grane, a pneumatskim škarama i motor
nom lančanom pilom na teleskopskoj letvi za grane
koje su visoke na deblu ili uz pomoć ljestava, škarama
ili pilom. Rez mora biti što bliže deblu, s tim da se ne
ošteti kora debla. Dnevni učinak je oko 40 stabala.
Slika 2. Lančana motorna pila na teleskopskoj letvi za orezivanje
do 5 m visine.
Evidencije
Da bi se moglo točno znati pri prodaji koja su stabla
orezivana, mora se svako stablo trajno obilježiti i uni
jeti pod brojem u skicu i evidenciju.
Isplativost
Trošak orezivanja iznosi oko 8 kn po stablu, što s
očekivanim gubicima od 30 % tokom ophodnje zbog
šteta od groma, snjegoloma, oštećenja u predhodnim
sječama i dr., to iznosi oko 11 kn po stablu. Ako uzme
mo za primjer smreku, čije je stablo orezivano i u sječnoj zrelosti, za 50 godina nakon orezivanja, prvi trupac
u stablu od 5 m dužine promjera 50 cm ima drvnu
masu 1 m3. Da se to stablo nije orezivalo, najvjerojat
nije bi taj trupac bio I klase i ostvarila bi se razlika
3.000 kn po stablu, odnosno ostvarila godišnja kamat
na stopa 11,8 % na uloženih 11 kn za orezivanje.
Dakle, ostvaruje se prosječna godišnja dividenda od
60 kn po stablu, odnosno po m3 trupca, što na uloženih
11 kn čini fantastičnu profitnu stopu od 545 % godišnje.
Slika 1. Nakon sušenja grane smreke oraščivao je njen mrtvi dio
punih 140 godina, što jasno ukazuje na moguću dugotra
jnost procesa uraščivanja grana nekih vrsta drva.
Zaključak
Ulaganjem u orezivanje stabala postiže se iznadprosječni profit i kamatna stopa na uložena sredstva
gotovo bez rizika.
709
Tako proizvedena visokokvalitetna drvna masa
imat će u budućnosti osigurano tržište, i za očekivati je
da će se takva roba sve više tražiti, a to znači da će i ci
jena rasti.
Na tim poslovima može se uposliti određeni broj
radnika, čime se postiže opći cilj većeg zapošljavanja.
Dodatna je korist u zaštiti od požara, jer se odstra
njivanjem donjih grana olakšava pristup gasiteljima u
sastojinu, a ujedno znatno sprječava kod četinjača po
dizanje prizemnog požara u krošnje, gdje je vatra opas
nija, jer se naglo razbuktava, širi i teže se gasi.
Dugoročnost isplativosti kod orezivanja istovjetna
je s dugoročnosti prihoda od pošumljavanja i drugih
uzgojnih radova u šumarstvu i ne bi smjela imati utje
caj na odluke o pristupu tom poslu, ne samo za Hrvat
ske šume d.o.o., već i u privatnim šumama kod obitelji
koje razmišljaju dugoročno o osiguranju povećanih
prihoda svojem pokoljenju.
Literatura:
Franz-Werner H i l l g a r t e r 1987: Chance zur VVertastung nuetzen. Forstzeitung 1
Mr. se. Tomislav Heski, dipl. ing.
OTVOREN "KRASNARSKI PARK", JEDINSTVENI
PRIRODNI OBJEKT NA VELEBITU
Na inicijativu prof. dr. Milana G l a v a š a započeli su
radovi 2003. godine na uređenju "Krasnarskog parka" u
g. j . Nadžak bilo, 103 a odsjeku u Krasnu, u neposred
nom zaleđu zaselka Glavaši, koji su rezultirali njegovim
svečanim otvaranjem 17. 7. 2004. g. Na tom području
nalazi se panjača ilirske brdske bukove šume s mrtvom
koprivom (Lamio orvale - Fagetum sylvaticae Ht. 1938)
na 0.7 ha površine. Početne radove njege šuma obavila
je prošle jeseni Šumarija Krasno, a zatim su dvije veće
grupe apsolvenata Šumarskog fakulteta u dva navrata,
đaci Šumarske škole iz Otočca te mnogi mještani Kras
na, zajedno sa svim članovima obitelji prof. dr. Milana
Glavaša, uklonili grane i uredili cijelu površinu Parka.
Staze je projektirao Dalibor To m 1 j an o v i ć, dipl. ing.
šumarstva, a materijal za posipanje staza donirala je
Šumarija Otočac. Inventarizaciju je obavio mr. se.
Željko G a l i ć , koji je zabilježio 1200 kom. stabalaca
iznad 5 cm prsnoga promjera i 742 kom. stabalaca ispod
2 cm prsnoga promjera. Drvenaste vrste determinirala je
doc. dr. se. Marilena I d ž o j t i ć , a biljke prizemnog rašća prof. dr. se. Josip Franjić. Ukupno je registrirano 35
drvenastih vrsta i 100 vrsta prizemnog rašća. Istraživa
nje geološke podloge Velebita koje je obuhvatilo i
"Krasnarski park" obavio je mr. se. Z e b e c. U središ
njem dijelu Parka postavljenje veliki drveni stol s klu
pama, a na više ostalih mjesta pokretni panjevi. Drvodjelska škola iz Zagreba i članovi obitelji prof. dr. Mi
lana Glavaša izradili su i ispisali etikete. Za cjelokupno
uređenje Parka bilo je potrebno više od 100 radnih dana.
Mnoga domaća poduzeća i pojedinci osigurali su hranu
i osvježavajuća pića za sudionike pri uređenju Parka.
Cjelokupni radovi obavljeni su pod rukovodstvom
prof. dr. Milana Glavaša. Organizacija svečanog otva
ranja bila je povjerena Hrvatskom šumarskom društvu,
ogranak Senj. Bio je to u pravom smislu veliki događaj
za Krasno, na svakom koraku osjećala se svečana
atmosfera. Oko 200 sudionika svojom je nazočnošću,
iskazalo zahvalnost prof. dr. Milanu Glavašu na promi
canju novih kvalitetnih prirodnih vrijednosti Velebita,
koji ujedno znače veliki doprinos razvoju Krasna.
Uvod u svečanost bio je ispunjen nastupom domaće
skupine "Čuvarice ognjišta", koja se po prvi put pred-
Slika . "Čuvarice ognjišta" u živopisnim narodnim
nošnjama Krasna
710
Slika 2. Pozdravne riječi Jurice Tomljanovića, dipl. ing. šum.
stavila u životopisnim narodnim nošnjama svoga kraja.
Pod vodstvom predsjednice gđe. Zore Vuke 1 i ć otpje
vali su nekoliko pjesama iz svog kraja. Potom su g. Nikica D i z d a r , dipl. oec. u ime Gradskog poglavarstva i
Jurica T o m l j a n o v i ć , dipl. ing. šum., voditelj Upra
ve šuma podružnice Senj uputili pozdrave, te u svom
kratkom izlaganju podržali osnutak Parka i obećali
daljnju potporu. U svom interesantnom i nadahnutom
obraćanju, prof. dr. Milan Glavaš detaljno je govorio o
svim pripremnim radnjama do realizacije projekta
"Krasnarskog parka". Po njegovom mišljenju "Krasnarski park" omogućit će svakom Krasnaru i drugim
posjetiteljima, poglavito mlađe populacije, bolje upo
znavanje prirodnih vrijednosti Velebita i Krasna. Osim
ostvarenih radova u Parku predstoji još čitav niz rado
va koji će potrajati nekoliko godina. Sljedeći radovi su:
proširenje Parka i njegovo uređenje adekvatno sadaš
njem izgledu Parka, izradu detaljnog popisa vrsta s
opisom njihovih svojstava, opremanje herbarske, geo
loške, pedološke i entomološke zbirke te izrada CD-a s
priključenjem na Internet. U tom sklopu predstoje i
speleološka istraživanja, a raznovrsnost sadržaja Parka
osiguravaju dovoljno građe za izradu većeg broja di
plomskih radova. Zahvaljujući svim sudionicima na
ostvarenju ovog projekta, prof. dr. Milan Glavaš isto
vremeno je uputio poziv i za nastavak suradnje. Potom
je Dalibor Tomljanović, dipl. ing. šum. proglasio
"Krasnarski park" i službeno otvorenim. Zatim su se
posjetitelji uputili njegovim stazama prema središnjem
dijelu, pod stručnom pratnjom prof. dr. Milana Glava
ša, na svečano otvaranje samostalne izložbe slika Ma
rije Glavaš, dipl. ing. šum.
Slika 3. Prof. dr. Milan Glavaš autor projekta "Krasnarski park"
Slika 4. Uređena staza u Parku
Upućujemo čestitke prof. dr. Milanu Glavašu na ve
likom angažmanu oko uređenja "Krasnarskog parka",
koji će se vjerujemo nastaviti i u idućem razdoblju.
Planirani radovi zahtijevaju više vremena i sredstava.
Zbog toga smatramo uputnim osnivanje posebnog
stručnog tijela za upravljanje "Krasnarskim parkom" u
okviru šumarske struke. U njegovu sastavu svakako bi
trebalo uključiti i predstavnike mještana Krasna uz
nezaobilazno sudjelovanje prof. dr. Milana Glavaša.
Tako smo u Krasnu dobili "Krasnarski park", a uskoro
se očekuje i otvaranje Šumarskog muzeja, prvoga u na-
šoj zemlji. To je logični trend prezentacije šumarstva
ovoga kraja, koji ima najdužu tradiciju u našoj zemlji u
gospodarenju našim visokim šumama i kršem. Ovakvi
višestruki šumarski sadržaji u Krasnu pridonose bol
jem upoznavanju prirodnih osobitosti Velebita i našeg
šumarstva, a odrazit će se i na daljnji razvoj Krasna,
njegovog susjednog područja, ali i cijele naše zemlje.
Najveće zasluge za to ostvarenje nesumljivo pri
padaju prof. dr. Milanu Glavašu.
Vice Ivančević
KNJIGE I ČASOPISI
BOMBELLES - GROFOVSKA LOVIŠTA VARAŽDINSKE ŽUPANIJE
Davor Martić
Za razliku od nekih drugih hrvatskih velikaških i
plemićkih obitelji, o grofovskoj obitelji Bombelles
malo znamo. Prema šturim enciklopedijskim natukni
cama poznato je da je obitelj francuskog podrijetla, a
711
neki članovi djeluju u Hrvatskoj na svojim veleposje
dima na području današnje Varaždinske županije od
18. st. Nama šumarima nešto su poznatiji i bliskiji
Marko grof B o m b e l l e s Stariji (1830-1906), a još
više sin mu, "prvi hrvatski šumarnik" Marko grof
B o m b e l l e s Mlađi (1858-1912), kao "začasni" čla
novi Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, kas
nije Hrvatskog šumarskog društva, sloveći kao promi
catelji lovstva i šumarstva u nas.
Knjigom "Bombelles - grofovska lovišta Varaždin
ske županije" autora Davora M a r t i ć a , koja je u na
kladi Pučkog otvorenog učilišta "Hubert" Split pred
stavljena ove jeseni na Međunarodnom sajmu lova i ri
bolova u Varaždinu 8. listopada 2004., o velikaškoj
obitelji Bombelles saznat ćemo mnogo više. "Ovo nije
priča, niti sam je tako zamislio, o grofovima Bom
belles u Hrvatskoj", pripomenut će autor u proslovu
knjige. "Ovo je priča o hrvatskoj lovnoj baštini, jednoj
kulturi, o gospodarskom poimanju lovstva još u davna
vremena, o lovačkoj etici i običajima", ustvrdivši da
"tradicija hrvatskog lovstva neraskidivom je vrpcom
povezana s obitelji Bombelles". Od više poglavlja, sa
moj obitelji Bombelles i njihovom vlastelinskom gos
podarstvu posvećenje najveći prostor.
Od petorice predstavljača knjige, ravnatelja split
skog Pučkog otvorenog učilišta "Hubert" Mlađana
Vi do v i c a , mr. se. Marina T o m a i ć a , dipl. ing. šu-
BOMBELLES
GROFOVSKA UDVIŠTA
VAJRAŽDINSKE ŽUPANIJE
marstva, prof. dr. se. Zvonimira Tu caka i novinara
Krunoslava K r u l j c a , najviše se dojmio nastup prof,
dr. se. Josepha T. B o m b e l l e s a , unuka grofa Marka
Bombellesa Mlađeg, koji je kao sveuč. profesor napus
tio Hrvatsku prije pola stoljeća, preselivši se u Cleve
land, Ohio u SAD. Prema njegovim riječima knjiga
Davora Martića pregled je doprinosa obitelji Bombel
les lovnoj privredi, posebno uzgoja i lova na fazane,
zečeve, srne i jelenske divljači. Uzgoj počinje 1870. g.
kada je Marko Bombelles Stariji uvezao iz Južne Mo
ravske prve fazane u svoje lovište u Zelendvoru, a us
poredo s time i doveo uglednog "lovnog meštra" i šumarnika Paula Vi t t m a n n a , potomka stare češke obi
telji da "uređuje lovstvo na europski način". Te je go
dine, podsjetit će živući potomak obitelji Bombelles,
započeo uzgoj fazana, zečeva, trčki i prepelica da bi
1882. g. u lovište bile unesene prve srne i jeleni iz Ma
đarske, Češke i Štajerske. U usporedbi s današnjim
mogućnostima, većine naših lovišta fascinantni su iz
nijeti podaci o "odstreljenoj i prodanoj" divljači s vla
stelinstva obitelji, na smjeni dvaju proteklih stoljeća.
U jednoj drugoj svojoj knjizi, Martić će tako zapisati:
"U dnevnim lovovima u kojima je sudjelovalo probra
no visoko društvo, znalo se odstrijeliti i tisuće zečeva i
fazana. U gala vlastelinskim lovovima sudjelovali su
hrvatsko plemstvo i članovi najuže kraljevske obite
lji". Sve je tako bilo "gala" do 1919. g., kada je prvom
agrarnom reformom vidno smanjeno imanje, a lov kao
grana gospodarstva bio podcijenjen.
Misli Josepha T Bombellesa, kao jedinog živućeg
potomka i svjedoka zbivanja na imanju Zelendvor, iz
rečene na predstavljanju knjige kao i bilješke koje je
autor zapisao razgovarajući s njime, provlače se poput
crvene niti kroz cijelu knjigu, bez obzira je li riječ o
lovu ili o kojoj drugoj gospodarskoj aktivnosti veli
kaške obitelji. Prelistavajući knjigu, tečno pisani redci
predstavit će nam šumarnika djeda mu Marka kao
uzornog stočara i konjogojca (uvezao je bolje pasmine
goveda i konja iz inozemstva i nastojao ih raširiti po
okolnim krajevima), kao i industrijskog poduzetnika.
Obitelj za njegova "vladanja" podiže tvornicu žeste,
pogon alkoholnog pića (proizvodnja šampanjca), a sa
mo zbog gospodarske krize nije proradila tvornica ce
menta u Vinici! U ono vrijeme iz Varaždina do Zelendvora i Opeke moglo se putovati uskotračnom željez
nicom, čiji nasip, kako kaže Joseph T. Bombelles, da
nas brani Varaždin od nabujalih voda Drave.
Među tri hrvatska arboretuma koja su i zakonom
zaštićena spada i Arboretum Opeka kraj Vinice, koji,
prvobitno zamišljen kao perivoj uz dvorac, postupno
prerasta u pravi botanički vrt s drvećem i grmljem iz
čitavog svijeta, koje su članovi obitelji donosili sa svo
jih putovanja. Iako je ovaj dendrološki dragulj status
arboretuma dobio još 1961. g., grof Joseph T. Bom
belles sa sjetom ističe da su od njega danas ostali samo
712
"rudimenti" (najviše devastiran nakon 1945. g.) dok je
sam dvorac "nakon što je obitelj Bombelles istjerana,
prepušten propadanju i danas je pusta ruševina".
Šumarnik grof Marko Bombelles Mladi, iako krhka
zdravlja, obnašao je brojne društvene i kulturne dužno
sti, a nije se klonio ni političke angažiranosti. Poznato
je tako daje 28. kolovoza 1896. izabran za predsjedni
ka Hrvatskoga šumarskog društva, a dvije godine kas
nije bio je i prvi medu jednakima pri svečanostima oko
otvorenja Šumarskog doma i Šumarskog muzeja u Za
grebu. Na toj dužnosti austrijski kralj dodijelio mu je
titulu i dostojanstvo "pravog tajnog savjetnika" te na
taj način, čitamo u knjizi Davora Martića, posredno
"odlikovao i podigao ugled i važnost Šumarskog druš
tva". Usko povezan s austrijskim prijestolonasljedni
kom Franjom Ferdinandom, njihova nastojanja idu za
tim da Austro-Ugarsku pretvore u federativnu državu u
kojoj bi i Hrvatska bila jedna od članica.
Kako nam prostor ne dozvoljava da pobliže prikažemo ostala zanimljiva poglavlja knjige, zadržat ćemo
se samo ukratko na onom posvećenom već spomenu
tom Paulu Wittmannu i uzgoju fazana. Taj ugledni šu
marski i lovni stručnjak, kojega je grof Marko Bom
belles Stariji zaposlio na svom imanju još 1871. g., pu
nih 40 godina radi na, za ono vrijeme, pionirskim po-
duhvatima: umjetnom uzgoju fazana i gaterskom uzgo
ju srneće i jelenske divljači. Na temelju stečenih is
kustava u "fazaneriji" Bombelles Wittman će napisati i
u Beču izdati odličnu knjigu "Der Fasan seine Jagd und
Hege", čiji integralni tekst u prijevodu na hrvatski je
zik sadrži knjiga "Bombelles - grofovska lovišta Va
raždinske županije".
Davor Martić dipl. iur, dugogodišnji je novinar i
urednik Dalmatinske redakcije dnevnika "Slobodna
Dalmacija". Početkom 2003. prelazi u redakciju časo
pisa za lovce, ljubitelje pasa i prirode "Dobra kob", čiji
je osnivač i glavni urednik već pune tri godine. Baveći
se proučavanjem povijesti hrvatskog lovstva, lovačkih
običaja i etike, do sada je uz knjigu "Bombelles", obja
vio četiri knjige: "Lov u kamenu" (2001), "Jadranski
otoci morski gateri" (2001). "Njegov lov prepelica"
(2003) i "Lovište Marjan" (2004).
Na predstavljanju knjige o obitelji Bombelles u Va
raždinu iznesene su brojne pohvale autoru. Mi ćemo se
složiti s ocjenom jednog od recenzenata, da ova knjiga
predstavlja značajan povijesni dokument, svojevrsnu
kroniku o obitelji Bombelles u Hrvatskoj, a još više o
začecima i razvoju hrvatskog lovstva, u čemu je autor
potpuno uspio.
Alojzije Frković
ALBERI E TERRITORIO
(novo izdanje časopisa Monti e bosehi)
Iz broja 9 - rujan 2004. godine izdvajamo:
Giacomo G r a s s i: I stabla mogu zagađivati
Iako su stabla smatrana jednim od glavnih sredstava
borbe protiv zagađenja, novija istraživanja navode da u
izvjesnim okolnostima stabla mogu zagađivati. Odav
no je poznato da biljke mogu izlučivati širok spektar
ugljikovodika, poznatih kao "složeni organski spo
jevi". Na planetarnoj razini prirodna emisija ovih spo
jeva nadmašuje onu antropološkog podrijetla. Produk
cija ovih spojeva ovisi o temperaturi, insolaciji i vrsti
vegetacije. Listače izlučuju izoprene, a četinjače terpene. Ove supstance (osobito izopren) u kontaktu s du
šičnim oksidima (koji su produkt prometa i industrije)
iniciraju seriju lančanih kemijskih reakcija koje dopri
nose zagađenju i povećanju površinskog ozona koji je
štetan za zdravlje djece, starijih osoba i asmatičara. Po
nekim autorima biljke sudjeluju sa 6 do 10 % u zaga
đenju i sa 5 do 25 % u površinskom ozonu.
Iz iznijetog proizlazi da bi bilo poželjno stabla u gra
dovima skresati ili ukloniti, ali to u stvarnosti nije baš
lako izvedivo. Potrebna su još mnoga istraživanja kako
bi se ustanovilo koje vrste i u kojem razdoblju godine
izlučuju veće količine zagađujućih tvari i što na to utje-
če. U međuvremenu bilo bi važno, kaže autor, da se ne
zlouporabe ove informacije i ne posijeku stabla u grado
vima pod izgovorom da će se poboljšati kvaliteta zraka.
Laura R u s s o (FAO): Opasnost od štakora! cvjetaju bambusi
Institucije koje se bave očuvanjem najvažnijih vrsta
bambusa (INBAR i UNEP - WCMC) objavile su in
formacije o stanju ovih ugroženih vrsta.
Postoje mnoge vrste bambusa (pripadaju porodici
Graminaceae): drvenaste, zeljaste i penjačice. Drve
nastih bambusa ima u svijetu oko 1200 vrsta, od kojih
polovici prijeti izumiranje. Drvenasti bambusi formira
ju šumske formacije u Aziji, Africi i Latinskoj Americi
(Amazonija i Ande).
Milijuni osoba upotrebljavaju bambus za prehranu,
za proizvodnju namještaja i razne konstrukcije. Proiz
vodi od bambusa imaju procijenjenu vrijednost od pre
ko dvije milijarde dolara godišnje. U prirodnim stani
štima drvenastih bambusa glavni razlog nestajanja leži
u ciklusu cvjetanja bambusa, nakon kojega slijedi uginuće biljaka. Jedinke određenih vrsta bambusa cvjetaju
zajedno svakih deset do sto godina i zatim ugibaju. Uz
713
Drvenasti bambus
ekonomske štete ovo odumiranje kompletnih forma
cija ima i velike ekološke posljedice. Mnoge vrste ri
jetkih životinja, kao na primjer velika panda, ovise is
ključivo o bambusu i njihovo preživljavanje bez bam
busa nije moguće.
U novije vrijeme u Indiji se poduzimaju mjere
opreza radi prijetnje pojave velikog broja štakora koji
se pojavljuju nakon cvjetanja i fruktifikacije bambusa.
Istodobna pojava sjemenki milijuna stabala već
povijesno uzrokuje masovnu populaciju ovih glodava
ca, koji zatim naprave pustoš u poljima u potrazi za
hranom.
U Ministarstvu okoliša i šuma Indije smatraju da će
više od 10 milijuna ha bambusa uskoro biti u zajedni
čkoj cvatnji, zatim fruktifikaciji i uginuću.
Odrasli mužjak kornjaša Anoplophora glabripennis
organizama te sistematizaciju najopasnijih od njih, s
ciljem smanjenja njihovog nesmotrenog unošenja.
Razni su načini unošenja štetnih vrsta: slučajnim
transportom, prijevozom biljaka i životinja radi raznih
manifestacija i izložaba, u ambalaži od drveta, ilegal
noj trgovini biljkama i životinjama i slično.
Oko 70 % međunarodnog prometa obavlja se u am
balaži od drveta, to su: palete, gajbe, sanduci, platfor
me za terete. Svi oni predstavljaju, kako kaže autor,
"Trojanske konje", jer u svojoj strukturi mogu imati
razne uzročnike koji su sposobni napasti i uništiti šu
me, gradsko zelenilo i druge nasade. U Italiji je ova
Renato B r u g n o 1 a: Rizici širenja "stranih vrsta" opasnost još veća jer se uvozi oko 80% drva za pre
radu. Ovom treba dodati i sve ostale oblike razmjene,
Promet i širenje stranih biljnih vrsta često čini pro
tako daje popis "rizičnih vektora" vrlo velik.
bleme u području fitosanitarnih jamstava. U sustavu
međunarodne kooperacije za fitosanitarnu zaštitu dje
luje sporazum IPPC (Internacional Plant Protection
Convention), čiji je cilj suprotstavljanje eventualnim
opasnostima, kao i preventivne radnje. Često puta po
jedine države poduzimaju mjere ograničenja komerci
jalne razmjene s raznim zemljama zbog bojazni unoše
nja raznih štetnih organizama. Opasnost unošenja štet
nih organizama samo marginalno pogađa poljoprivre
dne kulture, dok su šumske vrste i ukrasne biljke ugro
žene. Štetnici životinjskog i biljnog podrijetla strane
provenijencije, svake godine prouzrokuju velike štete
na ekološkim i biološkim resursima zemalja u koje se
unose. Teško je ustanoviti ukupnu ekonomsku štetu,
ali istraživanja sveučilišta u Kaliforniji (Berkeley) pro
cjenjuju godišnju štetu u SAD na iznos od 140 milijar
di dolara, a preventivni troškovi za suzbijanje tog fe
nomena u idućem razdoblju će se povećati. Stotine
vrsta insekata i drugih organizama kao što su biljke,
gljive i bakterije, prenose se iz jedne zemlje u drugu i
prouzrokuju ozbiljne štete u novom okružju.
Prikrivenost ili bolje rećeno nenamjernost, obilje
žavaju ove migracijske tokove. Jedna institucija iz
SAD-a izvršila je klasifikaciju načina unošenja štetnih
714
Oštećenja pod korom
Često se unose štetnici iz porodice Cermbycidae,
od kojih Chlorophorus napada sjemenke u češerima i
blokira njihov razvoj, a kornjaš Anoplophora glabripennisje od 1996. g. nadalje uništio tisuće stabala u 14
američkih država (od New Yorka do Kalifornije). Insekt je podrijetlom iz Azije, a unesen je nenamjerno iz
Kine i Hong Konga. Protiv njega je organiziran pravi
križarski rat. Kornjaš se 2001. g. pojavio u Velikoj Bri
taniji i Austriji kod Salzburga. U Italiju je unesen srod
nik Anoplophora malasiaca, štetnik u rasadnicima na
platani, bukvi i javoru.
U cilju suprotstavljanja širenja štetnih organizama i
radi jedinstvenosti kontrole i zaštitnih mjera, FAO je
objavio instrukcije za dezinsekciju ambalaže u među
narodnom prometu (standard ISPM - 15), po kojem
oznaka IPPC/FAO jamči valjanost fitosanitarnog tret
mana. Ove standarde FAO-a prihvatit će EU tijekom
ove godine, dok već sada mnoge države EU zahtijevaju
od zemalja izvoznica ovakve tretmane.
Uobičajeni način tretiranja ambalaže je visokom
temperaturom ili (i) zadimljavanjem smrtonosnim in
sekticidom. Certifikat o izvršenom tretmanu (u Italiji)
izdaje Fitosanitarna služba ministarstva, a on prati robu
do carinjenja.
Važno je da certifikacija za ambalažu od drveta
bude prihvaćena od svih, jer će srušiti sve trgovačke
barijere i olakšati slobodnu razmjenu roba.
Giacomo Grassi:Dalije svijet sve zeleniji ili ne?
Postoji dilema: da lije knjiga "Skeptični ambijentalista", autora B. Lomborg-a jedno od najvećih dijela o
pitanjima okoliša ili primjer znanstvene obmane. Uglav
nom knjiga je izazvala velike polemike. Autor je nakon
čitanja knjige američkog autora Simona, koji je optuži
vao ambijentaliste da prenaglašavaju probleme planete,
bio razljućen i htio dokazati suprotno. No, nakon dugog
proučavanja, daje za pravo Simonu i potvrđuje: "Zemlja
nije u opasnosti". Knjiga je prevedena na mnoge jezike i
izazvala je različite reakcije, jer su argumenti na kojima
autor zasniva svoje tvrdnje vrlo nesigurni.
Provjerom izvora najvažnije teme, a to je raspro
stranjenost šuma, došlo se do važnih podataka koji bi
mogli dati odgovor na pitanje - tko ima pravo?
Smanjenje šumskih površina oduvijek je bio glavni
argument ambijentalista. Lomborg tvrdi da se u po
sljednjih 50 godina površina šuma nije smanjila, već
lagano povećala. Uvidom u stranice i tablice "Global
Forest Resource Assessment 2000" (FAO, 2001 - In
ternet), vidljivo je daje u razdoblju od 1990. do 2000.
g. površina šuma smanjena za preko 146 milijuna ha,
uglavnom u tropskim krajevima, što je djelomično
kompenzirano s 52 milijuna ha pošumljenih površina u
umjerenim zonama. Gubitak od 94 milijuna ha na
svjetskoj razini tijekom 10 godina ekvivalent je površi
ni od tri puta površina Italije. U prethodnom desetljeću
taj je gubitak još veći.
"U posljednjih 8000 godina površina šuma je sma
njena za jedva 20 %" - kaže Lomborg, koji je za svoju
tezu proizvoljno odabrao podatke. Naime po podacima
FAO-a (2001) površina šuma prije 8000 godina pokri
vala je 50 % kopnene površine zemlje, nasuprot 30 %
sadašnje površine šuma, a to umanjenje nije 20 % već
40 %. Glede toga, kaže autor G. Grassi, Lomborg je
zaslijepljen vlastitim optimizmom i vidi ono što želi
vidjeti.
Može se zaključiti da se smanjenje površine šuma
na globalnoj razini nastavlja, te da povećanje površina
u umjerenim zonama ne može kompenzirati uništava
nje šuma u tropskim područjima, jer je bitna razlika u
kvaliteti i mogućnosti obavljanja određenih funkcija.
Postoje, doduše, naznake da se u izvjesnom smislu
okoliš poboljšava zahvaljujući povećanoj osjetljivosti
prema ekološkim problemima, ali bi bilo pogrešno
Lomborgovu knjigu upotrebljavati da se dokaže daje
obrana prostora samo kočnica ekonomskom razvoju.
Frane Grospić
ENCIKLOPEDIJA LOVSTVA (ENCIKLOPEDIA POLOVNICTVA)
Jaroslav Cerveny, Pavel Hell, Jaroslav Slamečka i kolektiv
Kapitalno djelo iz područja lovstva ugledalo je ove
Radi uvida u vrijednost, bogati i raznoliki sadržaj
godine svjetlo dana u Republici Slovačkoj. Iz tiska je knjige, uz priložene ilustracije dajemo kratki pregled
izašla velika ilustrirana i bogato opremljena Enciklo sadržaja Enciklopedije.
pedija lovstva (Enciklopedia polovnictva).
Predgovor djelu napisao je dr. Yves L e c o c q , ge
Knjiga velikog formata djelo je sedmorice autora neralni sekretar FACE.
tekstova, četiri ilustratora i 55 autora fotografija.
Cjelokupni sadržaj podijeljen je na 13 poglavlja, a
Opseg knjige je 592 stranice, tiskane na kvalitet svako poglavlje ima niz podpoglavlja u kojima se de
nom papiru, pisane na slovačkom jeziku i ilustrirane s taljno i svestrano obrađuje tematska cjelina. Zbog
oko 1500 fotografija u boji.
obimnosti djela prikazani su samo naslovi, a već se po
njima
vidi njihov sadržaj.
Enciklopedija je izdana u nakladništvu Ottovo nakladatelstvi - cesty, Praha, kojemu je ovo 998. publikacija.
715
Poglavlja, podpoglavlja i opseg stranica "Enciklo
pedije lovstva":
1. Povjesni pregled lovstva, potpoglavlja: Od lova k
lovstvu, Lov u starom vijeku, Povijest lova i zaštite
divljači, Povijest lovačkih dvoraca, Lovačka tradi
cija, Povijest zaštite prirode u Slovačkoj, Pregled
lovačkih i zaštitarskih organizacija, Lovstvo i
umjetnost, 45 stranica.
2. Legislativa (Zakonski propisi), potpoglavlja: Ak
tualna lovačka legislativa u Slovačkoj, Legislativa
Europske unije, 14 stranica.
716
3. Lovstvo i zaštita prirode, 5 stranica.
4. Divljač u staništu, potpoglavlja: Stanište i divljač,
Razvoj staništa, Utjecaj naseljavanja na prirodu i
staništa, Aktualne značajke staništa, Prirodna sta
ništa, 22 stranice.
5. Biologija pernate divljači, potpoglavlja: Koje su
karakteristike pernate divljači, Sistematika i opis
pernate divljači, 147 stranica.
6. Biologija dlakave divljači, potpoglavlja: Koje su
karakteristike dlakave divljači, Sistematika i opis
dlakave divljači (sisavaca), 98 stranica.
7. Tragovi divljači, potpoglavlja: Noge i tragovi,
Ostali tragovi pernate divljači, Ostali tragovi dla
kave divljači, 36 stranica.
8. Genetika divljači, potpoglavlja: Što je genetika,
Genetika i lovno gospodarenje, Introdukcija, reintrodukcija i križanje, 10 stranica.
9. Ishrana divljači, 6 stranica.
10. Bolesti divljači, potpoglavlja: Bolesti pernate div
ljači, Bolesti dlakave divljači, 17 stranica.
11. Značaj divljači u ekosustavu, potpoglavlja: Pri
rodni odnosi u ekosustavu, Utjecaj sredine na div
ljač, Utjecaj divljači na sredinu, 16 stranica.
12. Divljač i čovjek, potpoglavlja: Krivolov, Zaštita
divljači, Lov divljači, Lovačke trofeje, Lovna ki
nologija, Sokolarstvo, Lovačka hipologija, Inten
zivni uzgoj divljači, Istraživanje divljači, 116 stra
nica.
13. Lovačko oružje, potpoglavlja: Puške, Streljivo,
Lovačka optika, Balistika, Praktično gađanje, 23
stranice.
Literatura, 2 stranice.
Registar, 17 stranica.
Na temelju preglednog sadržaja Enciklopedije i op
sega poglavlja može se vidjeti sveobuhvatnost i opsežnost ove stručne publikacije.
Autori su, u najkraćim crtama, na zadnjoj stranici
korica dali najsažetije značajke ove enciklopedije lov
stva, koju karakteriziraju sljedeće vrijednosti:
• Enciklopedija je djelo poznatih slovačkih i čeških
stručnjaka, lovaca, zoologa i fotografa, nastala na
temeljima tradicije, stručnosti i znanosti.
• Uz tradicijsko lovstvo, enciklopedija obuhvaća po
dručje genetike i etologije divljači,
• detaljan opis i biologija ostale divljači srednje Eu
rope koja je vraćena u prirodu,
• detaljan pregled zakona Slovačke i zakona Europ
ske unije, kao i drugih međunarodnih propisa koji
se tiču lovstva,
• jedinstvena obrazovna literatura obogaćena s oko
1500 fotografija u boji, obrazaca, karata i drugog
materijala za ilustraciju,
• knjiga nije namijenjena samo lovcima već i broj
nim drugim ljubiteljima prirode.
Ako svemu tome dodamo i bogatu statistiku i pri
kaz najnovijih podataka o lovstvu, divljači i trofejima
na međunarodnoj razini, tada ovo djelo zaista zaslužu
je svaku pohvalu.
Ova enciklopedija je jedno od najkompletnijih pu
blikacija s lovnom tematikom na području Europe.
Svakako bi bilo vrijedno da svaka naša lovačka bi
blioteka ima ovo kapitalno i u Europi jedinstveno dje
lo, koje se zbog sličnosti jezika lako može čitati i razu
mjeti, a ilustracije, grafike, statistika i karte dovoljno
jasno prikazuju ono što im je cilj i svrha.
Iskrene čestitke autorima na uloženom trudu, za
kvalitetu tekstova, slika i ostalih priloga, opsežnost
materijala i na kraju za tehničku opremljenost Enciklo
pedije lovstva.
Doc. dr. se. Marijan Grubešić
OSVRT NA DJELO g. MLAĐANA VIDOVICA, dipl. iur.
"Tisućljetno štovanje Svetog Eustahija mučenika, zaštitnika lovaca,
lovočuvara i šumara, kod Hrvata"
U Solinu je 19. rujna 2004. godine, večer uoči obi
lježavanja spomendana Svetog Eustahija, promovirano
djelo "Tisućljetno štovanje Svetog Eustahija mučeni
ka, zaštitnika lovaca, lovočuvara i šumara, kod Hrva
ta", splitskog autora Mlađana V i d o v i ća, diplomira
nog pravnika, pasioniranog lovca i ljubitelja prirodnih
ljepota. Ova publikacija logičan je slijed autorove već
godinu dana ranije objavljene monografije "Sveti Eustahije mučenik, zaštitnik lovaca, lovočuvara i šuma
ra", u kojoj nas je autor detaljno upoznao s legendama
o životu neustrašivog rimskog vojskovođe i strastve
nog lovca generala Placida. Njemu se za vrijeme lova
ukazao jelen sa svjetlećim raspelom među rogovima,
što gaje nagnalo da se zajedno sa svojom obitelji pre717
obrati na kršćanstvo, kada pri krštenju uzima ime
Eustahije. U knjizi se jasno kristalizira autorova želja
da životnim usponima i padovima, uspjesima i neu
spjesima, poganstvom i napokon obraćenjem jednog
neustrašivog, nevjernog i bogohulnog vojskovođe Placida, koji je, iako ovjenčan vojnim pobjedama i sla
vom s vrha rimskog trona, zbacio poganski lovorov vi
jenac s glave i prešao na kršćanstvo, trpeći i boreći se
za njega snagom Božje volje, pobjeđujući tako sva is
kušenja i sve nepravde, a potom u liku poniznog i bo
gobojaznog obraćenika Eustahija, čelično čvrstog i ne
pokolebljivo snažnog u vjeri, prikaže toliko željeni
procvat svoje Domovine. Od njegove smrti na glasu
svetosti 117. godine poslije Krista, ovaj se svetac časti
20. rujna kao najstariji zaštitnik lovaca, lovočuvara i
šumara. Novu inspiraciju za pisanjem u čast ovog sve
ca Vidović pronalazi u brojnim zapisima svjetskih, a
posebice domaćih autora. Iz ovog bogato opremljenog
i u boji ilustriranog djela na 175 stranica, spomenimo
tek da je kult Svetog Eustahija stoljećima štovan na
ovim prostorima od istočne Slavonije do krajnjeg juga
u Boki Kotorskoj. O tomu svjedoče zapisi ponajprije
hrvatskog književnika, crkvenog kroničara i negdaš
njeg osječkog župnika, Antuna Josipa T u r k o v i ć a , u
djelu o životu Svetog Eustahija iz 1794. godine, koji se
pomno čuva u trezoru Muzeja Slavonije. S druge straM
su
Slika 1. Naslovnica knjige autora g. Mlađana Vidovića, dipl. iur.
"Tisućljetno štovanje Svetog Eustahija mučenika, zaštit
nika lovaca, lovočuvara i šumara, kod Hrvata"
718
ne i danas u malom mjestu Dobroti u Boki Kotorskoj,
poznatom kao zaljevu hrvatskih svetaca, postoji crkva
posvećena upravo Sv. Eustahiju.
Slika 2. Svečano predstavljanje knjige 19. rujna 2004. u multime
dijalnom centru Zvonimirovog doma u Solinu - promotori
knjige redom: mr.sc. Tihomir Florijančić, prof. dr. se.
Zvonimir Tucak, don Vinko Sanader, Herci Ganza-Čaljkušić, prof, i prof. dr. se. Ante Škrobonja.
Promotori novog izdanja u prepunom multumedijalnom centru Zvonimirovog doma u Solinu bili su don
Vinko S a n a d e r , župnik solinske Župe Gospe od
Otoka, zatim prof. dr. se. Ante Š k r o b o n j a s Medi
cinskog fakulteta u Rijeci, te prof. dr. se. Zvonimir
T u c a k i mr. se. Tihomir F l o r i j a n č i ć , s Poljopri
vrednog fakulteta u Osijeku, koji su ujedno (s mr. se.
Pavlom V r a t a r i ć e m j i recenzenti ovog djela. U ime
nakladničke kuće Columna iz Splita govorila je
profesorica Herci G a n z a - Č a l j k u š i ć , dok je don
Ivo Č o r i ć, osobni izaslanik biskupa kotorskog msgn.
Ilije J a n j i ć a , pročitao njegovo pismo podrške i
blagoslova. U svojim, djelom nadahnutim, riječima
predstavljači su istaknuli da se bogatstvo jednog naro
da i njegove kulture, između ostaloga očituje i u
štovanju običaja i velikog broja mučenika, blaženika i
svetaca, te da ne treba skrivati ponos da jedna plemeni
ta ljudska djelatnost, kao što je lovstvo, ima pored
Svetog Huberta i više svojih patrona, od kojih je najs
tariji Sveti Eustahije, a sve u ime lovaca koji se bore za
poštivanje lovačke etike i lovačkih običaja te koji za
govaraju dobrobit prema divljači i njihovim stani
štima. Djelo predstavlja vrijedan doprinos hrvatskom
kulturnom imanju, te njegovoj svjetovnoj i duhovnoj
baštini. Hrvatski istinski lovci, dobili su time još jednu
potvrdu da njihova briga za životinjski svijet ima svog
zaštitnika već skoro devetnaest stoljeća i daje od Boga
blagoslovljeno ono što vrijedno rade na dobrobit svim
živim bićima na planetu Zemlji. Djelo potiče na raz
mišljanja o životu, prirodi i povezanosti prošlosti s
budućnošću i ulozi svakog od nas na tom putu. Stoga
su predstavljači knjigu preporučili svim čitateljima
kojima do srca dopire ekumenska poruka i dobra na
mjera kojom je ovo djelo inspirirano.
U knjizi se opširno elaborira autorova ideja i inici
jativa za obnovom razrušene crkve Svetog Eustahija
na brdu Krban iznad Trogira, koja je sagrađena 1348.
godine u vrijeme haranja kuge na ovim prostorima.
Stoga je u to ime sutradan, na sam spomendan ovog
sveca, nadbiskup splitsko-makarski i splitski metropo
lit msgn. dr. se. Marin B a r i š i ć , služio je pred više
stotina vjernika hodočasnika i u koncelebraciji više
svećenika, na ostacima srušene crkve na teško dostup
nom vrhu brda Krbana, svetu misu u čast Svetog
Eustahija i time ujedno najavio početak obnove ovog
vrijednog povijesnog zdanja hrvatske crkvene, kul
turne i duhovne baštine. Na ovaj svečani način i sim
bolično je bio obilježen početak lovne sezone, koja je
svoj vrhunac dosegla 4. studenog na dan Svetog
Huberta.
Slika 3. Svečanu misu u povodu Svetog Eustahija i početka obno
ve crkve na brdu Krban ponad Trogira predvodi msgn. dr.
Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski
mr. se. Tihomir Florijančić
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
MEĐUNARODNA SURADNJA
POSJET MAĐARSKIM ŠUMARIMA I TERMOENERGANI NA BIOMASU
Djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, mr. se. Jo
sip D u n d o v i ć , dipl. ing. šum. - savjetnik direktora,
Direkcija, mr. sp. Krešimir Ž a g a r , dipl. ing. šum. -ru
kovoditelj Proizvodnog odjela UŠP Našice, Šandor
K e c e 1 i, dipl. ing. šum. - stručni suradnik za uzgajanje
šuma UŠP Našice, te predstavnici tvrtke OKIT d.d. Za
greb dr. se. Nikola Čup in i Boris N j a v r o , dipl. ing.
str. posjetili su dana 23. i 24. 8. 2004. g. Sjevernomađarsko šumarsko trgovačko društvo ESZAKERDO d.d. u
Miškolcu i Termoenerganu EAS Borsodi Energetika i
Kft. u Kazincbarcika u Mađarskoj.
Svrha putovanja bilo je upoznavanje s radom nove
Termoenergane na šumsku biomasu AES Borsodi
Energetikai Kft. u Kazincbarcika i Sjevernomađarskog
šumarskog trgovačkog društva ESZAKERDO d.d. u
Miškolcu, te organizacije šumarstva u Mađarskoj i
proizvodnji šumske biomase kao energenta.
Prvi dan, 23. kolovoza 2004. godine
Nagy J o z s e f stručni suradnik za mehanizaciju
upoznao nas je o organizaciji Sjevernomađarskog šum
skog trgovačkog društva ESZAKERDO d.d. Miškolc.
Drugi dan, 24. kolovoza 2004. godine
Sa Nagy Jozsef posjetili smo: Direkciju Sjeverno
mađarskog trgovačkog društva ESZAKERDO d.d. u
Miškolcu (u daljnjem tekstu ESZAKERDO d.d.), gdje
Slika 1. Nova lovačka kuća
nas je primio generalni direktor Janos C s e r e p , dipl.
ing. šum. sa suradnicima.
Mađarska ima 1,9 mil. ha šuma. Od toga su 60 %
državne i 40 % privatne šume.
Ulaskom Mađarske 1. svibnja 2004. godine u EU
potiče se i stimulira pošumljavanje šuma privatnih šumovlasnika, kao i pošumljavanje oranica koje su bile
obrađivane najmanje zadnjih 5 godina. Cilj EU je sma
njenje oraničnih površina za 20 %!
719
Eszakerdo d.d. Miskolc je jedno od 19 šumskih dio
ničkih društava, koje gospodari sa 108 000 ha državnih
šuma na području županije Borsod - Abauj - Zemplen.
Šumovitost županije je 26 %. Veći dio šuma leži u sje
vernom dijelu sredogorja, a svega 7 700 ha u nizin
skom području. Dvije trećine drvne zalihe čine doma
će vrste: bukva 22 %, hrast kitnjak 20 % i cer 20 %.
manjim dijelom bukva. 60 % ogrjevnog drva do ter
moenergane prevozi se željeznicom. Zbog konfigura
cije šumskog terena ne isplati se iverati drvo u šumi,
već se to radi u termoenergani. Prodajne cijene od
44 €/toni atro po 10 godišnjem ugovoru, odnosno
50 €/toni atro van 10 godišnjeg ugovora pokrivaju
troškove proizvodnje d.d. Cijene se korigiraju dogovo
rom godišnje ovisno o inflaciji, prosječnoj cijeni ogr
jevnog drveta i gorive vrijednosti šumske biomase.
Inicijativu za prodaju viška ogrjevnog drveta Termo
energani dalo je Eszakerdo d.d. još prije tri godine. Za
mjenom ugljena lignita kao goriva sa šumskom bioma
som smanjila se emisija C0 2 u Mađarskoj, a prodajom
emisije C0 2 Nizozemskoj osigurana su dijelom i fi
nancijska sredstva. Iz tih sredstava financira se i razvoj
Termoenergane.
Slika 2. Direkcija
Područja djelatnosti Eszakerdo d.d. su uzgajanje
šume, zaštita prirode i okoliša, proizvodnja drvnih sortimenata, lovstvo, turizam, pilanarstvo, izrada parketa
i ljepljenih masivnih ploča te servis vozila i strojeva,
gradnja i održavanje šumskih i javnih cesta i mostova,
prijevoz tereta u javnom prometu, proizvodnja namje
štaja, opreme za vrtove i dječja igrališta,
Državi plaćaju najamninu za šume od oko 1 mil.
kuna godišnje!
Eszakerdo d.d. organizirano je u 14 šumarija, 2 pi
lane, pogon za izradu elemenata, parketa i ljepljenih
masivnih ploča, mehanička radionica za popravak
strojeva i vozila, stanica za tehnički pregled te šumska
željeznica.
Glavna djelatnost Eszakerdo d.d. je gospodarenje
šumama. Prosječno godišnje umjetno pošumljavaju oko
500 ha, podižu oko 600 ha novih šuma i oko 6 000 ha
njega proredom.
Godišnje proizvede 240 000 m3 drvnih sortimenata.
80 % proizvodnje plasiraju na tržište. Oko 40 000 m3
trupaca propile i prerade u vlastitim pogonima za pre
radu drva. Od 160 000 m3 prostornog drva (ogrjeva i
celuloznog drva) prodaju 70.000 tona ogrjevnog drve
ta godišnje putem 10-godišnjeg ugovora Termoenergani AES Borsodi Energetikai Kft, Kazincbarcika. Potre
be Termoenergane su oko 250.000 tona ogrjevnog dr
veta godišnje. Tennoenergana preuzima ogrjevno drvo
dužine od 1 - 6 m i max. promjera do 60 cm po cijeni
od 44-50 €/tona atro na prosječnoj daljini prijevoza
od 40 km; 60-70 % ogrjevnog drveta čini cer, hrast te
720
Slika 3. Skladište ogrjevnog drveta
Slika 4. Iveranje
Termoenerganu AES Borsadi Energetikai Kft. u
Kazincbarcika, gdje nas je primio direktor projekta Dr.
Istvan Av e d (u daljnjem tekstu Tennoenergana).
Kapacitet Termoenergane je 170 MWe električne
energije i 30 MWt toplinske energije u obliku pare za
Slika 5. Prodaja struje
obližnju kemijsku industriju. Do nedavno su isporuči
vali i vrelu vodu za grijanje grada Kazincbarcika.
U Termoenergani imaju 10 kotlova nazivne snage od
100 tona pare na sat. Od 10 kotlova danas radi 7 kot
lova, a tri su preuređena 2003. godine za loženje na bio
masu umjesto na ugljen lignit. Jedan kotao na biomasu
koristi piljevinu (izgaranje u vrtložnom sloju), a dva
kotla sječku (izgaranje u fluidiziranom sloju). Kotlovi
proizvode paru temperature 490 - 500 °C, tlaka 70 bara,
koja pokreće ukupno 6 turbina, od kojih su tri kondenzacijske (proizvode samo električnu energiju) snage 32
MWe. Svaki kotao ima termički kapacitet oko 80 MW.
Kao osnovno gorivo koristi se domaći ugljen lignit,
relativno loše kvalitete i gorive vrijednosti 9-10 MJ/kg,
dok je kalorična vrijednost ogrjeva atro 11-12 MJ/kg.
Ukupna efikasnost postrojenja je 25 %, a cijena isporu
čene električne energije je 18,50 forinti/kWh 1 kn = 33
forinte). Cijena električne energije određena je 10 go
dišnjim ugovorom sa državom. Termoenergana radi ci-
jelu godinu, uz isključenje samo pojedinih kotlova radi
remonta i manjih kvarova.
Zbog velikih potreba za biomasom, u konačnici će
trebati čak 400.000 tona bomase godišnje, Termoener
gana ima velikih problema s opskrbom.
Danas Termoenergana kupuje šumsku biomasu:
70.000 tona od Eszakerdo d.d. Miškolc, drugih šumar
skih sve do Budimpešte (u krugu do 200 km), i iz Slova
čke. Osim toga nabavlja 30.000 tona biomase iz drvne
industrije (piljevina) 15-20.000 tona iz poljoprivrede
kao ljuske suncokreta, a u pregovorima su i sa su
sjednim šumarskim poduzećima Ukrajine i Rumunjske.
Uskoro počinju i s podizanjem energetskih kultura i
plantaža na kojima planiraju dobivati 180.000 tona
biomase godišnje.
Prodana toplina iz elektrane naplaćuje se 1.000 forinti/GJ i predaje u obliku pare temperature 380 °C 390 °C i tlaka 29 bara, za kemijsku industriju.
Investitor u Termoenerganu je američka tvrtka
Applied Energy Services (AES), koja je i 100 % vlas
nik. AES ima oko 100 energana širom svijeta. U
Termoenergani je 160 zaposlenih. Nova postrojenja na
biomasu financirana su s 55 % kredita banke, 20 % od
prodaje C0 2 kapaciteta Nizozemskoj, a ostatak od 25
% je bio leasing strojeva (iverača) iz Italije.
Prema Koyoto protokolu Mađarska ima obvezu
smanjenja emisije C0 2 za 5 - 6 % u razdoblju 2008. 2012. godine u odnosu na baznu 1986. godinu.
U prilogu su i slike postrojenja i skladišta ogrjevnog drveta u Termoenergani (slike 2. i 3.), te upravne
zgrade Eszakerdo d.d. u Miškolcu (slika 1.) s general
nim direktorom Janos Cserepom.
Mr. se. Josip Dundović, mr. sp. Krešimir Žagar
IZLOŽBE
JESEN U LICI - 6. TRADICIONALNA IZLOŽBA
U gospićkoj gradskoj športskoj dvorani održana je
9. listopada tradicionalna izložba "Jesen u Lici" u or
ganizaciji Ličko-Senjske županije i Centra za razvoj
poduzetništva.
Cilj organizatora je predstaviti javnosti proizvodne
potencijale malih gospodarstava i poduzetnika, te svih
onih koji proizvode prehrambene, uporabne i ukrasne
proizvode, čuvajući tradiciju ličkoga kraja. Mnogo
brojni posjetitelji imali su priliku vidjeti bogatstvo i
raznolikost tradicijskih proizvoda ovog područja.
Izloženi su prehrambeni proizvodi, stare sorte voća,
proizvodi od vune, gline i drveta, umjetnički radovi,
knjige i promidžbeni materijal te izlošci lova i ribolova.
Na štandu Uprave šuma - Podružnica Gospić, uz
predstavljene stručne publikacije i promidžbeni mate
rijal pozornost djece privukao je preparirani vuk iz šu
marije Otočac.
U segmentu prerade drveta interesantna je izložba
starih alata za obradu drveta koju je izložila obrtnička
radionica "Majstorina" iz Otočca, bogati asortiman
721
Preparirani vuk na štandu Hrvatskih šuma - Podružnica Gospić
kućnih potrepština, stolica, tamburica i dr., proizvodi
obitelji Rožman iz Kutereva te umjetnički radovi u drvetu autora Ante Bublića iz Brinja.
Izložba "Jesen u Lici" dala je doprinos poznavanju
običaja ličkoga kraja te očuvanju tradicije, a prigodni
kulturno-umjetnički program uz pjesmu i ples oboga
tio je sadržaj ove gospodarske i kulturno-umjetničke
manifestacije.
Frane Grospić
U POVODU PRVE SAMOSTALNE IZLOŽBE SLIKA
MARIJE GLAVAŠ, dipl. ing. šum. U KRASNU
Povećala se malobrojna šumarska umjetnička kolonija
U sklopu svečanog otvaranja "Krasnarskog parka"
17. 7. 2004.g. u Krasnu je priređena i prva samostalna
izložba slika naše mlade kolegice Marije G l a v a š .
Naime, nakon svečanog otvaranja i razgledavanja Par
ka upriličeno je i svečano otvaranje njezine izložbe.
Tom prilikom u središnjem dijelu Parka nazočnima se
obratio mr. Dino T r t o v a c , akademski slikar, koji je
govorio o slikarstvu Marije Glavaš. On je svakako naj
kompetentnija osoba, jer je mlada slikarica ove godine
završila slikarsku školu "majstoricu" pod njegovim
vodstvom. Govoreći o njezinom slikarstvu promotor
mr. Dino T r t o v a c podijelio gaje u četiri teme (moti
va), i to: cvjetni u olovci, prigradski (osobito turopolj
ski), teme s Interneta te studijske teme nastale u školi.
Njezina tehnika kreće se od olovke, pastela u bojama
do ulja na platnu. Prema njegovim riječima studije,
ugljeni, olovka, pasteli i ulja logičan su slijed njezino
ga viđenja i preživljavanja svijeta. Ti suptilni motivi
cvjetova, jeseni, prigorja, pročelja kapele svete Barba
re, grba plemenite turopoljske općine i ostalih turo
poljskih motiva, autorica slika s lakoćom i velikom
perfekcijom. Osim toga, mlada je slikarica zaigrana
722
motivima s Interneta, koji su oplemenjeni vlastitom
imaginacijom u verziji Pop-Arta. U svojim najnovijim
studijama, kao primjerice slike - mali Romi, čistači ci
pela, razigrani dječaci i djevojčice, slikarica ulazi u
Slika l.Na svečanom otvaranju izložbe u "Krasnarskom parku'
promotor mr. Dino Trtovac (četvrti slijeva) do njega
Marija Glavaš dipl. ing. šum.
svijet koji je zanimljiv mnogim generacijama slikara.
Mlada je umjetnica duboko zaronila u svijet slikarstva
s izvanrednom perfekcijom, senzibilitetom i sustavno
šću te ponajprije svojom darovitošću. Svijet slikarstva,
kako naglašava mr. Dino Trtovac, široko je otvorila, pa
se pred njom nalazi najljepši put koji vodi na Aka
demiju likovnih umjetnosti. Mr. Dino Trtovac potom
je proglasio izložbu i svečano otvorenom, koju su po
sjetitelji razgledali ispred kuće njezinih roditelja. Eks
ponati su zatim preseljeni u prostorije NP "Sjeverni
Velebit" u Krasnu, gdje su bili izloženi do 20. 8. 2004.
g. Ovom je prilikom slikarica odabrala dvadesetak ra
dova po svom izboru. Izložba je bila dobro posjećena.
U tome su prednjačile mnogobrojne skupine i pojedin
ci koji su za ljetnih mjeseci posjetili Krasno i Velebit.
Mnogi posjetitelji pokazali su interes za kupnju slika,
ali slike nisu bile za prodaju.
Slika 3. Razigrana romska djeca i čistači cipela, rad slikarice
Mlada slikarica Marija Glavaš, dipl. ing. šum. ro
đena je u Zagrebu, 12. 4. 1975. g. u obitelji šumara oca
prof. dr. Milana i majke prof. Adele. Osnovnu školu i
gimnaziju završila je u Zagrebu, a zatim i Šumarski fa
kultet na šumsko-gospodarskom odsjeku 1998. g. Za
poslila se u Hrvatskim šumama kao pripravnik, a zatim
kao revirnik u rasadniku Šumarije Velika Gorica. Po
četkom studenog ove godine raspoređena je na mjesto
stručnog suradnika na praćenje osnova u Odjelu za
uređivanje šuma Uprave šuma podružnice Zagreb.
Osim slikanja, mlada umjetnica zaokupljena je i poezi
jom. U svojim još neobjavljenim pjesmama osobito je
očarana ljepotama Velebita i Krasna. Očito se radi o
osobi sretnih kombinacija slikarsko-pjesničkog talen
ta, pa je pred njom svakako lijepa budućnost. Zasigur
no ćemo u bliskoj budućnosti biti svjedoci njezine
daljnje afirmacije. U tom svjetlu poželimo joj još puno
uspjeha u budućem stvaralaštvu. I na kraju jedna njezi
nu pjesmu "Gorska vila", koju je s puno senzibiliteta i
ponosa recitirao njezin otac na završetku svečanog
otvaranja "Krasnarskog parka", koja glasi:
Slika 2. Nehaj, rad slikarice
Gorska vila
Jelo moja sa sivog kamena
Oj kraljice uvijek mi zelena
Diko moja još neopjevana
Ispod snijega duša uspavana
Kuda stremiš silo u visine
Blago oku di se s grana soko vine
Suzo moja suzo radosnice
Gorska vilo vilo ljepotice
Oka blago nemoj mi nestati
Moramo te srcem sačuvati
Vice Ivančević
723
EKSKURZIJE
POSJET BAVARSKIM ŠUMARIMA
od 28. rujna do 2. listopada 2004.
Hrvatsko šumarsko društvo, Ogranak Vinkovci,
okuplja 290 članova s područja Vukovarsko-srijemske
županije i provodi brojne aktivnosti. U radu naglasak
se ponajprije stavlja na struku, pa se redovito organizi
raju stručna predavanja, a često i ekskurzije, zanimlji
ve zbog stručnog, ali i turističkog gledišta. Na jednoj
takvoj, vrlo uspješnoj ekskurziji, članovi društva bili
su od 28. rujna do 2. listopada. Riječ je o posjetu bavar
skim šumarima u oganizaciji Bavarskog šumarskog
društva, tijekom kojega su se hrvatski šumari upoznali
s aktualnostima bavarskog šumarstva.
Naše odredište bilo je mjesto Kelheim, koje se nalazi
100 kilometara sjeveroistočno od Miinchena, a do
maćini su se pobrinuli za raznolik program ispunjem
brojnim sadržajima. Jedan od njih bio je i posjet šumari
ji Ebersberg te upoznavanje s gospodarenjem smrekom.
Riječ je o prije 100 do 150 godina podignutim kultura
ma smreke, dakle umjetno uzgojenim šumama, u koje
bavarski šumari sada unose listače (bukvu), budući da
724
monokulture nisu poželjne zbog toga što lakše oboljevaju. Isto tako slabo zakorovljena smreka podložna je vjetroizvalama, koje su tamo česta pojava. Posebna tema
bio je i utjecaj divljači na šume, kao jedan od problema s
kojima se susreću bavarski šumari. Jednako zanimljivo
bilo je i tijekom posjeta Šumarskom muzeju Ebersberg.,
mjestu koje je manje klasičan muzej s eksponatima, a
više škola, odnosno svojevrstan edukacijski centar za
upoznavanje sa šumarstvom učenika osnovnih i srednjih
škola. Između ostaloga, posebnu pozornost u muzeju
pobuđuje, vjerojatno najveća na svijetu, maketa iglice
smreke, dužine šest metara, sa svim vidljivim sastavnim
dijelovima.
Naši su se šumari, naravno, upoznali i sa samom šu
marijom Kelheim, na čijem je području locirana i Ba
varska škola za izobrazbu privatnih šumoposjednika
Goldberg. U Bavarskoj je, ovisno o pojedinim dijelovi
ma, 45 do 52 posto šume u privatnom vlasništvu i inte
res je šumarske struke da šumoposjednici steknu obra-
zovanje kako bi mogli dobro
gospodariti
svojim
šumama.
Upravo tome služi ova vrlo moder
no uređena škola internatskog tipa,
koja uz stručnu izobrazbu nudi i
brojne druge sadržaje za upotpun
javanje slobodnog vremena.
Kako studijska putovanja koja
organizira vinkovački Ogranak Hr
vatskoga šumarskog društva uz
stručni, uvijek imaju i onaj turisti
čki - zabavni dio, taj sadržaj nije
izostao ni ovaj puta. Tako se kao
posebno atraktivan ističe posjet
Oktoberfestu, jednom od svjetski
prepoznatljivih turističkih simbola
grada Miinchena i Bavarske, a iz
među ostaloga, jednako je dojmlji
va bila i vožnja čamcima klancem
Dunava. Bavarci su najavili uzvrat
ni posjet Vinkovcima iduće godine,
gdje će prevoditelj biti upravitelj
šumarije Vukovar Željko Majer,
dipl. ing., koji je ovaj posao izvrsno
obavio i prilikom ovog putovanja.
I. Gregorović
IZLET U ISTRU HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA
OGRANAK ZAGREB
Izlet u Istru planirali smo za proljeće, ali zbog raz
nih organizacijskih problema uspjeli smo ga realizirati
tek 4. i 5. listopada. Možda i bolje, jer jesen u Istri pru
ža nezaboravan ugođaj.
Autobusom Šumarskog fakulteta krenuli smo rano
s Trga Mažuranića i već nakon nekoliko sati bili s onu
stranu tunela Učka, gdje su nas dočekali naši domaćini
i upoznali s programom našeg boravka u Istri:
1. dan:
posjet Humu, najmanjem gradu na svijetu,
putovanje kroz središnji dio Istre, pokraj Buzeta do
Motovuna, smještaj i ručak,
iza ručka posjet Motovunskoj šumi i akumulacijskom jezeru Butoniga,
večera i spavanje u hotelu "Kaštel" u Motovunu.
725
2 . (hiti:
ustajanje, doručak, putovanje autobusom do Fa
zane,
u 10 sati prijevoz brodicom do Velog Brijuna,
razgledavanje otoka uz pratnju stručnog vodiča,
povratak brodom te autobusom do konobe "Volte"
u Kozarima,
ručak oko 16 h, oproštaj i povratak u Zagreb.
Naši domaćini tijekom našeg boravka bili su Mario
M a r e č i ć dipl. ing., voditelj Uprave šuma- Podruž
nica Buzet, Ivan Pen t e k , dipl. ing. upravitelj šumari
je Pazin i predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Ogranak Buzet, Mladen Ć ale ta, dipl. ing. upravitelj
šumarije Buzet.
Slika 2. Mladen Ćaleta, upravitelj šumarije Buzet i Ivan Pentck,
upravitelj šumarije Pazin i predsjednik Hrvatskoga
šumarskog društva - Ogranak Buzet
Slika 1. Voditelj Uprave šuma Podružnice Bu
zet g. Mario Marečić, dipl. ing. šum.
Informacije koje smo dobili od naših gostoljubivih
domaćina i dojmovi koje smo doživjeli za vrijeme na
šeg boravka, ne bi stali na sve stranice ovoga časopisa.
Prije ulaska u grad Hum, domaćini gospoda Ma
r e č i ć i P e n t e k , upoznali su nas s organizacijom Po
družnice, šumskim zalihama, načinom gospodarenja,
etatom i dr. Ova podružnica gospodari s vrijednom
šumskom površinom, skromnog šumskog fonda i ma
log etata, ali velikog potencijala, koji se očituje u po
voljnoj klimi, raznolikosti vegetacije i velike vrijedno
sti šumskog zemljišta, od kojega je značajan dio u pri
vatnom vlasništvu.
Posjet Humu, najmanjem gradu na svijetu, koji
ipak ima sva obilježja srednjovjekovnog grada, a koje
ga su po tradiciji napravili istarski divovi od materijala
koji im je preostao poslije gradnje velikih istarskih
gradova, trajao je kratko. Crkva, središnji mali trg, ka726
menim pločama pokrivene malobrojne kratke ulice sa
starim kućama u kojima stalno živi svega desetak sta
novnika, koji sami biraju svog gradonačelnika, izaziva
čudesan osjećaj prošlosti.
Nakon vožnje kroz prekrasni dio središnje Istre, po
kraj Buzeta, Istarskih toplica, dolinom rijeke Mirne i
Motovunske šume, stigli smo autobusom do podnožja
zidina staroga grada Motovuna, koji dominira nad do
linom Mirne. Uskim ulicama Motovuna uputili smo se
prema središtu grada. Prošli smo ulicom u kojoj je ži
vio i radio šumar i izumitelj češkog porijekla Joseph
R e s s e l (1793-1857), kojega povijest pamti po izumu
brodskog vijka, a koji je izazvao pravu revoluciju u
brodograditeljstvu. Stigli smo do starog ali obnovlje
nog hotela "Kaštel" s udobnim sobama i dobrim resto
ranom. Rakija "biska", pripravljena s imelom, lovački
ručak i malvazija, vratili su nam snagu pa smo se na
kon ručka uputili na obližnje jezero Butoniga, a zatim
u Motovunsku šumu.
Akumulacijsko jezero Butoniga umjetno je jezero
na istoimenoj pritoci Mirne, kapaciteta 20 milijuna ku-
Slika 3. Ing. Ćaleta s grupom izletnika na zidinama Motovuna
(Foto: Bolont)
bika vode, koje uz stari Rimski vodovod opskrbljuje
Istru pitkom vodom.
Motovunska šuma ima sva obilježja tipične nizin
ske šume, čiji opstanak ovisi o razini podzemne vode
rijeke Mirne. Lužnjak, jasen, brijest i druge vrste tipi
čni su elementi nizinske šume. Na rubnome dijelu na
lazi se kultura taksodija koja datira još iz 30-ih godina
prošloga stoljeća. To su ogromna, prekrasna stabla sa
širokom piramidalnom krošnjom, ravnoga debla i koljenastih izraslina korijena, koje do visine jednog me
tra izlaze iz vlažnoga tla.
Posebno obilježje Motovunske šume je to stoje ona
"epicentar" poznatog istarskog tartufa, koji se u Istri
javlja ispod površine zemlje u dolini rijeka Mirne i
Raše. Ima ih više vrsta, a najpoznatiji je plemeniti bije
li tartuf (Tuber magnatum Pico) čija vrijednost doseže
iznos od nekoliko tisuća Eura po kilogramu (ovisno o
veličini). Najvećega do sada je u listopadu 1999. g. na
šao gospodin Giancarlo Z i g a n t e . Težio je 1,31 kg i
upisan je u Guinnessovu knjigu rekorda.
Ova kulinarska delicija, na granici hrane, začina i
afrodizijaka, ujesen aktivira mnogobrojne tartufare sa
psima tragačima različitih pasmina i to podsjeća na
zlatnu groznicu. Tijekom sezone pronađe se oko 5 tona
bijelog tartufa i mnogo više ostalih vrsta. Mi smo u ve
černjem obroku kušali "razumnu" dozu i lako je povje
rovati da uz dobro vino ima čudesno djelovanje.
Prije povratka u hotel "Kaštel" posjetili smo lugar
nicu u Livadama, mjestu gdje se događaju mnogobroj
ne manifestacije.
Drugi dan krenuli smo rano autobusom do Fazane,
gdje smo se već u 10 sati popeli na brodić koji nas je za
10-ak minuta prevezao preko 3 km širokog Fažanskog
kanala do lučice Velog Brijuna.
Brijunski otoci, njih ukupno 14, površine 736 ha
(Veli Brijun ima površinu od gotovo 700 ha), ukupnog
opsega od 46,6 km, predstavljaju veličanstveno djelo
prirode i čovjeka koji je oblikovao tu ljepotu prirode,
Slika 4. Veli Brijun - grupa izletnika okupljena oko masline stare
1600g.
vodeći računa da ne poremeti sklad tišine i života. U
lučici Velog Brijuna sjeli smo na izletnički vlak (ima ih
više) i uz pratnju stručne voditeljice krenuli na obila
zak otoka. Tijekom više od 2 h vožnje dobrim putovi
ma upoznavali smo se s poviješću otoka od ilirskog
doba do današnjih dana.
Intenzivni razvoj otočja počinje 1893. g., kada je
njihov vlasnik Paul Kupelwieser, austrijski industrija
lac, počeo stvarati na Brijunima turističko središte eu
ropskog visokog društva. Bilo je potrebno prethodno
sanirati malarična područja, u kojoj je akciji osobno
sudjelovao bakteriolog i nobelovac Robert Koch.
Poslije rata, u razdoblju od 1947. do 1980. godine
razvoj otočja vezanje za ime Josipa Broza Tita, koji je
na Velikom Brijunu imao službenu, a na otoku Vangi
privatnu rezidenciju. Tada su Brijune posjetili mnogi
državnici koji su odsjedali u luksuznim objektima,
okruženi okolišem i sadržajima koji se rijetko gdje u
svijetu mogu naći na jednome mjestu.
Posebna briga posvećena je prirodnim i kulturnim
vrijednostima. Na otoke su naseljene mnoge egzotične
vrste životinja i biljaka, a u safari parku nastanjene su
žirafe, antilope, zebre i mnoge druge životinjske vrste.
U zoološkom vrtu nalaze se slonovi (koje je poklonila
Indira Ghandi), tigrovi, lavovi, leopardi i druge životi
nje. Danas se brojno stanje zbog šteta na vegetaciji odr
žava na oko 700 grla jelena i 300 grla muflona. Na oto
ku žive mnoge autoktone vrste te vrlo veliki broj ptica.
Slika 5. Predsjednik HŠD-a ogranka Buzet Ivan Pentek pozdravlja
izletnike na rastanku u konobi "Volte" u Kozarima
727
Brijunski otoci su 1983. g. proglašeni Nacionalnim
parkom, pa su se iz toga razloga prestale uzgajati mno
ge životinje, čiji je život vezan za zatvoreni prostor
(osim slonova koji se još nalaze tamo).
U razgledavanju otoka proveli smo 4 h, vidjeli smo
mnogo, ali je sigurno da bi za detaljno upoznavanje
otočja trebalo više vremena. Mnogi od nas smo prvi
put posjetili Brijune i trebat će vremena srediti dojmo
ve, jer sve ono što smo prije čuli o ovom čarobnom
otočju nije ni blizu osjećaju koji se stekne nakon i tako
kratkog boravka. U dva sata brodićem smo preplovili
Fažanski kanal te Istarskim ipsilonom stigli do konobe
"Volte" u Kozarima, gdje je organiziran ručak i opro
štaj s domaćinima. Nakon izmijenjenih zdravica, poz-
drave domaćina gospodina Penteka, predsjednika
Ogranka i zahvale na gostoprimstvu našeg predsjedni
ka, bili smo spremni za povratak u Zagreb.
Prije odlaska pozvali smo naše domaćine da nas posijete u Zagrebu i da im mi na Medvednici vratimo bar
dio one gostoljubivosti koju su oni pokazali prema
nama.
Zahvaljujemo im, kao i Upravi HŠ što su nam omo
gućili ovaj krasan izlet. Zahvaljujemo i Šumarskom
fakultetu i našem vozaču Marijanu, koji nas je sigur
nom vožnjom vratio na Trg Mažuranića oko 21 h.
Frane Grospić
POSJET HŠD O G R A N A K D A L M A C I J A SPLIT ŠUMARIMA ISTRE
Na sastanku UO Hrvatskog šumarskog društva
ogranak Dalmacija, krajem rujna razmatrano je o
stručnoj problematici, a još više o društvenom djelo
vanju članova našega ogranka. Uz nekoliko prijedloga
kako ugostiti HŠD ogranke Bjelovar i Karlovac u listo
padu, marom našeg predsjednika dr. se. Vlade T o p i
c a l umješnim konkretiziranjem mr. se. Zorana Đ u r d e v i ć a te tehničkom izvedbom tajnika Društva dipl.
ing. Ivana M e 1 v a n a uslijedili su pozivi svom članstvu
za planirani posjet Istri od 14. do 16. listopada. Bila je
to treća organizacija posjeta šumara Dalmacije u krat
kom vremenu, krajnjim rubovima Lijepe naše.
Naime, u svibnju 2003. bili smo gosti HŠD ogran
cima Vinkovci i Osijek, najistočnijem gradu HrvatskeIloku na Dunavu (Š.L. br. 5-6, 2004), a u svibnju 2004
posjetili smo naše kolege u Dubrovniku i najjužniji
kraj Hrvatske, Rt Oštro na poluotoku Prevlaci, čvrstoj
utvrdi, nekad Austrougarskoj tvrđavi, na kojoj se vi-
hori Hrvatski stijeg. Sada treći put, posjećujemo najza
padniji dio domovine Poreč, zahvaljujući kolegama iz
Istre, ponajviše dipl. ing. Cedomiru K r i z m a n i c u .
Naš posjet bio bi sjeverozapadni dio, gdje Mura
ulazi u Republiku Hrvatsku, primjerice Sv. Martin na
Muri, da nam svetac bude na pripomoći.
14. listopada 32 člana Društva, pod nadzorom Đurđević-Melvan krenula su u 10 sati autobusom prije
voznika "Otisak Tours" iz Splita, za Istru.
Ovaj put u autobusu nije bio nazočan band "Garig",
ali je veseloj i ugodnoj atmosferi znatno doprinjeo naš
kolega i kozer u prepričavanju šaljivih događanja dipl.
ing. Branimir B a r i č e v i ć , od mila zvani "Baričko".
Tako je naše dugo putovnje prolazilo sve dok se nismo
domogli prijevoja Vratnik na Velebitu sa 700 m n/v,
spustom i slalomom do "Senjske drage" prizemljili na
0 m n m, zatim krivudavom Jadranskom magistralom
ubrzo ugledali robusni vijenac Ćićarije s Učkom, koja
se od mora uspinje nebu i Bogu s kotom od 1401 m.
Kršna krška planina boranjem Dinarida, tvrdog vap
nenca iz razdoblja mezozoika iz naslaga kredne forma
cije, svojim grebenom u dužini od 23 km, činila je be
dem Istre prema istoku, te priječila izravan ulaz kop
nom u pitomu relativnu visoravan istarskog poluotoka.
Ta robusna ljepotica Istre pod kojom su se rađali i
umirali ljudi s obje njene strane, opjevana i ispjevana od
istarskih poeta, npr. Drage Gervais-a: "Pod Učkun", ko
jom je oslikao prepoznatljivo i toplo Istru stihovima:
Slika 1. Brijuni, ispred stare masline
(Foto: Z. Đurđević)
728
"Pod Učkum kućice
bele,
miće, kot suzice
vele.
be li zidići, čarjeni krov ići
na keh vrapćići kantaju
pa pjesme topline istarskih ljudi: "Tri nonice" i "Nonići" ili Mate Balote (alias Mijo Mirković), dirljive i
slikovite pjesme o kozi kojom je označen grb Istre, a i
u dijelu grba Republike Hrvatske ili pak Vladimir Na
zor, dalmoša zaljubljenika u Istru i njegovog snažnog
"Veli Jože".
Ta "stara gospoda" Učka obučena u maskirnu odo
ru prelijepih boja jeseni sa strane s koje smo joj prišli,
na haljini od vrha gdje joj je malo hladnije, zakrilila se
šumom medunca i crnog graba, a tamo nešto niže gdje
je i toplija i "mekša" meduncem i naravno bijelim gra
bom, a s nogama u moru okružila se lovorom i istar
skim krupnim i slatkim marunom (pitomi kesten).
Svim tim zakrilila je svojim bujnim poprsjem pitores
kna naselja, počevši od ljepotice Opatije, nekad Aus
trougarskog raskošnog ljetovališta i zimovališta, do bi
sera malih mjesta: Ike i Ičića Ive Robića, Lovrana,
Moščenićke drage, Brestove, odakle se Plominskim
zaljevom moglo prodrijeti u srce Istre.
dine. Dobili smo osnovne spoznaje kako obavljaju
gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na povr
šinama ukupno 7115,47 ha državnih šuma, na dvije
gospodarske jedinice: "Dubrava" (4113,56 ha) i "Lim"
(3001,91 ha) te posebice o nadzoru u zaštiti šuma od
požara tijekom ljeta, pružajući takvu zaštitu i uz ostale
zakonske obveze i na dodatnih 6200 ha privatnih
šuma. Istaknuo je G.J."Lim" na padinama Limskog
kanala s 1000 ha, koje su dijelom pod posebnom zaš
titom (200 ha crnogorice), crnoga bora, zelena duglazija, američki borovac, cedar, smreka i grčka jela,
podignute 1962-1967. Šumarija Poreč usmjerila se po
novno, kao i prije 90-tih godina, radovima hortikulture
glede razvoja turističkog gospodarstva i izgradnje
hotelskih objekata te održavanja postojećih zelenih po
vršina. Poznato je daje baš iz 12 razloga parkovnih po
vršina i uređenih otvorenih površina u vrhu turističke
ponude, pobirući brojna priznanja i nagrade. Na taj na
čin ostvaruju dodatna financijska sredstva, stoje i in
tencija HŠ u problematičnom vremenu financiranja
gospodarenja šumama. Sve planske obveze "klasič
nog" gospodarenja šumama, ali i dodatne hortikulturne
radove provodi i obavlja s još 17 djelatnika od kojih je
još jedan dipl. ing. šumarstva, 3 šumarska tehničara, 1
vrtlarski tehničar, 1 ekonomski tehničar i 11 radnika.
Uz istarsko vino Malvaziju i Teran, s kojim nas je
počastio kolega Cedomir, ćakulalo se, zapivalo i zaplesalo do sitnih sati, kako bi svježi rano krenuli prema
Brijunima.
Slika 2. Pula, ispred arene
(Foto: Z. Đurdcvić)
Izlaskom na zapad iz tunela Učke, napuštamo i dio
Bijele Istre s krškim obilježjima, otvara nam se širok
pogled na niže razvedeni kraj, takorekuć visoravan Si
ve Istre.
Na flišnoj podlozi, ali iznenađujuće zelenoj i obra
đenoj s putokazima brojnih cesta prema središnjem
gradu i županijskom središtu u srce Sive Istre Pazinu,
ali i našoj destinaciji Poreču u Crvenoj Istri, kamo nas
upućuje zelena škoda s domaćinom dipl. ing. Čedomirom Križmanić, upraviteljem Šumarije Poreč. Usput
nim razgledavanjem okoliša iz autobusa laik bi se upi
tao: da li taj kraj pripada kršu? Već oko 18 sati stigli
smo paradigmom lijepih stihova Drage Gervais-a:
"Cestice bele, tanki putići po keh se vozići pejaju" do
našeg odredišta u Poreču.
Nakon kraće stanke, kolega Križmanić obavijestio
nas je o planu boravka u Istri te o sutrašnjem posjetu
Nacionalnom parku "Brijuni", proglašenog 1983. go
Slika 3. Kolega Porin u zanosu pjesme
(Foto: Lj. Klade)
U rano tmurno i vlažno jutro, sretni da se na obzor
ju mora vedri, nakon polusatne plovidbe iskrcavamo
se na Veliki Brijun okupan suncem i vedrinom. Na
gatu predaje nas kolega Čedomir vodiču s kojim ćemo
obići Veliki Brijun, na kojemu ima ukupno 275 km
putova. Elokventna g-đa Branka upoznaje nas s brojn
im sadržajima i povješću Brijuna. Otočje Brijuni (talijanizirani naziv Brioni) čini 14 otoka, od kojih 2 veća:
729
Veli (690 ha, dug 4.5, širok 3 km) i Mali Brijun, te treći
vrlo poznat, teško dostupan "običnim smrtnicima"
Vanga, obitavalište druga Tita. Brijuni se pružaju u du
žini od 6 km, a od Fazane udaljeni 2 km. Najviši vrh je
na V. Brijunu s kotom 42 m, imenom Straža, na kojoj
se nalazi tvrđava "TEGETTHOF" iz doba Austrougar
ske. Tlo je prekriveno crvenicom, na kojoj se izmjen
juju prostrane travnate površine s gustim šumama
hrasta crnike i lovora koje prekrivaju 50 % površine
otoka, što se doima izgledom velikog golf igrališta.
Ljeta su ugodna s prosječnom temperaturom od 22,5
"C, a siječanjska 5,8 °C, sa 900 mm padalina. Na otoku
postoje 3 hotela, a iz vremena Titovog boravka i 6 vila,
od kojih su 3 pripadale: po zanatu abađiji, a po vokaciji
političaru Aci Rankoviću, druga Vladimiru Bakariću, a
treća Edvardu Kardelju. Ostale tri koristio je drug Tito
kao rezindencijalne objekte. Tek 1984. otvorenje za po
sjet pučanstvu. Otoci su bili naseljeni u predpovijesno
doba prije 4000 godina, a od 177 godine borave Rim
ljani, od kojih datiraju i nalazišta arheoloških ostataka
iz I. stoljeća, najljepše uvale otočja, "Verige" V Brijuna. Selidbom naroda izmjenjuju se mnoge vlasti od
Ostrogota, Bizanta, Franaka, Mlečana, Napoleona, a
Brijune od Mlečanina Franginija 1893. kupuje industri
jalac Wild, a taj preprodaje austrijskom magnatu čelika
Paulu Kupelwieseru, koji ga pretvara u ljetovalište.
Kako je na V Brijunu bilo močvara, prijetila je opasnost
od malarije, pa je Kupehveiser doveo Nobelovca dr. Ro
berta Kocha, koji je uspio sanirati močvare od 19001901 g. zatrpavanjem depresija. Kupleweiser postavlja
spomen-ploču dr. Kochu, te u čast stjecanja Nobelove
nagrade podiže skladnu aleju pinije (1905. god.).
Vlakićem po cesticama pregledali smo mnoga zna
čajna povijesna nalazišta, maslinu staru 1700 godina,
koliko i grad Split u kojemu smo ove godine slavili
njegovu obljetnicu rođendana i postojanja. Prošetali
safari-parkom pokraj žirafa, zebra, deva, antilopa, no
jeva i indijskih svetih krava, te "zatočeništva" slona
Sonny i slonice Lanke. Vlakić se zaustavio na počet
nom mjestu kod muzeja Josipa Broza Tita. U prizemlju
se nalazu balzamirane uginule divlje životinje zoološ
kog vrta i safarija, a na katu izložbeni postav fotografi
ja boravka Tita na Brijunima, iz 1947. g. kada je prvi
put stupio na Brijune te poslijednjom fotografijom 29.
kolovoza 1979. u bijelom odijelu, već teško bolestan.
U Titovo doba Brijune je posjetilo 250 svjetskih
odličnika, a medu njima 90 predsjednika država.
Izložbu mnogobrojnih fotografija kroz dvije poveće
dvorane pregledao sam zajedno s mojim kolegom
Baričkom, pa smo usputno komentirali kako je drug
Tito po svom izvornom zanatu bio kovač, kasnije prek
valificiran u bravara koji je istovremeno svirao glaso
vir, govorio ruski i engleski, služio se s još ponekim
jezikom, koji je napisao tomove i tomove knjiga i
memoara.
730
Slika 4. Barićko na izložbi
(Foto: Z. Lalić)
Nastavili smo posjet Istri, ravno prema Puli, najve
ćemu gradu Istre, burne prošlosti.
Poradi malo raspoloživog vremena "prošarali" smo
je našom "strijelom" saznavši da se razvila iz predantičkog doba procvatom u vrijeme cara Augusta, prošli
pored slavoluka Sergijevaca (I. stoljeće), zastali kod
simbola Pule-Arene iz 1-2 stoljeća te doznali da brojni
okupatori i zaposjednici tijekom stoljeća napuštaju
Pulu kao posljednji Englezi 15. rujna 1947., i predaju
je Jugoslaviji. Stižemo napregnutim programom po
vedrom i sunčanom vremenu u Rovinj, na rivu, gdje
nas dočekuje upravitelj šumarije Rovinj, dipl. ing. Ma
rijan K o l i ć s revirnikom dipl. ing. P a j i ć e m i vodi
nas u restoran "Terrazza panoramica lovor" s prelije
pim pogledom na stari uzvišeni grad okupan suncem,
iz kojega se u nebo vinuo vitki zvonik crkve Sv.
Eufemije, na vrhu s pozlaćenim kipom svetice zaštit
nice pomoraca, a okreće se ovisno o smjeru vjetra.
Upoznali su nas da gospodare sa 6220 ha šuma i šum
skog zemljišta na gospodarskim jedinicama: "Rovinj"
(4793 ha) te G.J. "Rovinj - posebne namjene prio
balnog područja" (1427 ha) u kojima se nalaze kulture
crnogorice, panjače cera i medunca, panjače crnike i
bjelograbića, makije, a u G.J. "Posebne namjene" pod
parkovnim površinama je 150 ha, te 19 ha močvara".
Dodatne poslove imaju u hortikulturi, kao i u Šumariji
Poreč svezom turističkog obilježja, a ljeti su im pod
nadzorom 5800 ha privatnih površina. Dok smo ćaku
lali i čekali objed zabavljao nas je naš glazbenik i vese
ljak, kolega Edo Kržanić, (otočko-vinkovački-viški),
izvadivši iz futrole havajku zabavljajući nas evergreenima. Nakon ručka kolega Kolić odveo nas je u Rovinj i u
crkvu Sv. Eufemije, provukli smo se kroz gradska vrata
Balbijevog slavoluka (1678) najpoznatijom ulicom str
mog uspona, kamenite ulice Grizija, ulicom likovnih
umjetnika, galerija slika i suvenira. Napuštajući Sv.
Eufemiju, oprosti li smo se na toplom i prijateljskom,
srdačnom prijamu kolega Kolica i Pajića.
Slika 5. Rovinj, Balbijev slavoluk
Pred sumrak kolega Čedomir požuruje nas prema
Poreču, dovodeći nas u restoran-konobu "Istra" u sre
dištu Poreča. Dočekani smo "fanfarama" od deset
glazbenika s vodom gosp. Giorgio Petretti, bubnjarem
koji je ujedno vlasnik restorana, a jedan od dva brata
Dekleva, gosp. Mirko svira 8 instrumenata. Kolega
Čedomir priredio mi je iznenađenje pozvavši na taj
susret moje kolege dalmoše iz Srednje šumarske škole
za krš u Splitu iz poodavne 1955. godine: Radenka
Marušića, donedavno upravitelja šumarije Poreč i Ivi
cu Vujevića, bivšeg upravitelja šumarije Buje. Bio je
to susret nakon 49. godina ispunjen sjećanjima na mi
nule mladenačke nestašluke.
Slika 6. Na ulazu u Motovun
Subota 16. listopada, rano ustajanje, doručak, os
tavljamo ključeve na recepciji "Zorne", napuštamo
ugodan i udoban interijer hotela i stižemo do brane
"BOTONEGA", a kod upravne zgrade "Hrvatskih
voda" dočekuje nas naš "dalmoš", sada upravitelj šu
marije Buzet, dipl. ing. Mladen Ć a l e t a . Upoznaje
nas s voditeljem Uprave šuma Podružnica Buzet dipl.
ing. Mariom M a r e č i ć e m , šefom proizvodnje dipl.
ing. Zdcnkom Š i m e k , a dočekao nas je i Radenko
M a r u š i ć , no iznenađenje je bio susret s nekad šefom
odjela informatike u Splitu ing. Hrvojem B o ž i n o m ,
koji je životnim usudom dospio u Istru. Kolega
Mladen uz dobrodošlicu pozdravio je svoje Dalma
tince te iznijeo kraći sadržaj nastavka i završetka pos
jeta dijelu Istre (Crvene). Upoznao nas je područjem
oko brane "BOTONEGA". U g.j. "Motovunska šuma"
sa 1000 ha površine hrasta lužnjaka i jasena, replikom
slavonskih šuma, a osjetljivi brijest je nestao. To je
najzapadnije nalazište lužnjakovih šuma u Hrvatskoj,
nadomak mora. Šuma se nalazi u ravničarskom po
dručju porječja rijeke Mirne. U višim predjelima
gospodarske jedinice nalazi se šuma medunca i crnog
graba. Njome gospodari g.j. "Ćićarija" s bukovom za
jednicom visokog krša iznad pojasa medunca i crnog
graba, uz objašnjenja i o brojnim podacima gospo
darenja Šumarije Buzet. Voditelj Uprave Buzet gosp.
dipl. ing. Mario Maričić uz lijepe želje za dobrodošlicu
boravkom na Upravi šuma Buzet koja gospodari
područjem cijele Istre. Upoznao nas je da upravlja sa
70000 ha državnih površina, ali i u okvirima zakona i
sa 80000 ha privatnih, pa su po površini gospodarenja
iza Uprave Split, drugi po veličini u Hrvatskim šuma
ma. Planove rada provode sa 196 djelatnika, ističući da
nas zabrinjavaju istovjetne poteškoće upravljanja i
gospodarenja kao i financiranju krških šuma u mogu
ćem budućem ustroju i raspodjeli i korištenju sredsta
va OKFŠ. Naznačio nam je da se nalazimo na brani
"BOTONEGA" u dužini od 600 m na rijeci Mirni, zaplavištem od 20 milijuna m3 vode. Izgrađena prije 20
godina sa svrhom zaštite od poplava i erozije slivnog
područja, a vrlo važna kao recipjent i spremnik vode za
opskrbu pitkom vodom Istre. Voda se cijevima odvodi
do "tvornice vode" nedaleko brane, a dalje distribuira
za opskrbu gradova Istre sve do Pule.
Zatim nas kolega Mladen uvodi u Motovunsku šu
mu lužnjaka objašnjavajući kako se nakaradnom poli
tičkom odlukom i kampanjom 1950. krčio lužnjak na
270 ha, a umjesto tog podizali nasadi plantaže topole,
stoje rezultiralo promašajem "druge yugo petoljetke".
Ponovno se provodi obnova lužnjakom na tim površi
nama. Opisao nam je i vrijednost tih šuma poradi eks
ploatacije tartufa - gomolja {Tuber magnatum) i zbrku
događanja i bezakonja oko skupljanja tartufa. Posebice
od kada su H.Š. u posljednje vrijeme "digle ruke" od
ovog ne drvnog proizvoda lužnjakovih šuma, koja je
731
na ovom mjestu "rudnik zlata". Jedan kg tartufa proda
je se ovisno o kvaliteti od 2000-3000 eura. Godišnje se
iskopa iz podzemlja Motovunske šume 10-15 tona tar
tufa bez nadzora, zbog toga u Motovunskoj šumi nađe
se dnevno i do 1000 tartufara, a tim "zanatom" bavi se
iz okolice 3000 osoba. Tartufari pronalaze u podzemlju
tartufe uz pomoć izgladnjelih pasa, jer tako lakše de
tektiraju i lociraju nalazište. Tartufari prodaju tartufe
poduzetnicima za daljnju prodaju, a 90 % u Italiju.
Posjećujemo sastojinu taksodija (Taxodium distichurn) na močvarnom tlu površine od 0.8 ha koju su
uzgojili Talijani u vremenu 1935-1936 godine. Uočili
smo zračno korijenje koje izviruje iz vode zamočvarenog tla. Drvna masa po 1 haje 600 m3, a kao drvni pro
izvod nema većeg interesa, jedino za unutarnju lampe
riju. Problematika oko zdravstvenog stanja lužnjaka
slična je kao u Slavoniji, zbog režima podzemnih voda
i regulacije toka Mirne. Na putu prema Motovunu zas
tali smo kod specijalne trgovine tartufa i brojnim pro
izvodima od tih, "Zigante". Cijene "paprene" za male
teglice i bočice. Kušali smo na reklamnom stolu na
maz na komadiću kruha. Umirovljeni prof. Ante Tom a š e v i ć ustvrdio je kako je iste konzumirao prije 30
godina i kako konzumirana količina još djeluje te ne
ma potrebe za kupnjom. Zatim smo se uputili Motovu
nu, u naše posljednje odredište. Gradić na usamljenom
i vrlo strmom brežuljku na koti 277 m dominira impre
sivno nad cijelom dolinom Mirne. Kolega Zdenko Š i mek proveo nas je kroz kamena gradska vrata na trg i
Slika 7. U sastojini močvarnog taksodija
(Foto: Z. Đurdević)
upoznao s poviješću grada, s dva pojasa bedema. Isti
pripada medu najočuvanije srednjovjekovne urbane
cjeline u Istri. Župna crkva sa zvonikom s izgledom
tvrđave-kule i gradska loža s bunarom građeni su u
XVI. stoljeću, a palače grada pripadale su različitim
stilovima, dijelom romanci i gotici, a vanjska vrata be
dema renesansi. Kolega Šimek ugađao nam je iako je
tog jutra u 6 sati doputovao iz Egipta, a već u 10 sati
bio s nama. Penjući se strmim usponom kamenite ulice
na vrh Motovunskog grada, skrenuo mi je pozornost
gosp. Marečić na mramornu ploču uz svod baroknog
ulaza, koju je postavilo HŠD 26. rujna 1993. godine,
uklesano slovima:
JOSIP RASSEL ŠUMAR I IZUMITELJ
1793. -1857.
Povodom 200-te obljetnice rođenja postavila se ova spomen ploča u znak priznanja
za višogodišnji doprinos na unaprjeđenju šumarstva u Hrvatskoj.
Motovun, 26. rujna 1993. g.
Gosp Marečić objasnio je kolika je zasluga tog šu
mara, jer je prvi izumio brodski vijak - propeler. Na
žalost nisam našao njegovo ime upisano u Šumarskoj
enciklopediji, ni u Općoj enciklopediji iz 1988., ni na
Internetu. Nakon pregleda i panoramskog pogleda s
277 m s Motovuna spustili smo se u dolinu rijeke Mir
ne, Motovunske šume i tartufa.
U podnožju brežuljka Motovuna, kolege Istrani
uvode nas u oštariju-konobu "Toni" da nas okrijepe
prije povratka svojim domovima. Osjećamo tugu stoje
sve tako brzo prošlo. Uz teran okuražila se grupa za
stolom u jugoistočnom kutu konobe i započela "a capella" izborom pjesama bratstva Istre, Zagorja, Dalma
cije, Slavonije i ect. 1 tako odgađanjem našeg povratka
iz konobe "Toni", pjesmom i veseljem iz minute u mi
nutu došao je kraj druženja s dragim kolegama uz bira
ne riječi zahvale našeg tajnika HŠD dipl. ing. Ivana
Melvana, posebno upravitelju Šumarije Poreč dipl.
732
HŠD
ing. Čedomiru Krizmanicu, koji je sastavio i ostvario
scenarij našeg boravka u ovom dijelu Istre te kolega
ma: voditelju U.Š.P. Buzet dipl. ing. Mariju Marečiću,
rukovoditelju proizvodnog odjela dipl. ing. Zdenku Šimeku, upravitelju šumarije Rovinj dipl. ing. Marijanu
Koliću, revirniku dipl. ing. Pajiću, upravitelju šumarije
Buzet dipl. ing. Mladenu Caleti s iskrenim željama da
nas posjete u Dalmaciji. Sve opisano, proživljeno i do
življeno s našim kolegama, šumarima Istre može se
poistovjetiti, izreći stihovima pjesme bivšeg župana Is
tre Luciana Delbianka:
Samo anđeli znaju
kako je u raju
samo anđeli a i svi
koji su jednom bar
Istru vidjeli
Porin Schreiber, dipl. ing. šum.
EKSKURZIJA HRVATSKOGA ENTOMOLOŠKOG DRUŠTVA
Hrvatsko entomološko društvo (HED) realiziralo je
stručnu ekskurziju na području Uprave šuma Delnice,
Šumarija Vrbovsko i Skrad 7. listopada 2004. Misao
vodilja bila je uloga potkornjaka u procesu sušenja
jelovih šuma prema sljedećem programu izlaganja:
1. Željko Kauzlarić, dipl. ing. šum: Sušenje šuma
na području Uprave šuma Delnice.
2. Dr. se. Miroslav Harapin: Sušenje šuma kao glo
balna pojava s osobitim osvrtom na sušenje jele.
3. Dr. se. Boris Hrašovec: Uloga potkornjaka u šum
skom ekosustavu s naglaskom na jeline potkornjake.
Na području Šumarije Vrbovsko podno Litorića u
selu Presika dočekali su nas domaćini ing. Željko Kauz
larić, šef odjela za ekologiju Uprave šuma Delnice i
predstavnik upravitelja Uprave ing. Hermana S u š n i k a
te ing. Mladen V i n s k i , upravitelj šumarije Vrbovsko
sa svojim suradnicima.
Nakon susreta i pozdrava razgledali smo "Galeriju
Alrauna" koje je vlasnica, autorica drvorezac i slikari
ca, gđa Velinka B u r i ć, a bavi se oblikovanjem drveta,
grana i panjeva koje pronalazi u šumama Gorskog ko
tara. Do sada je realizirala preko 600 figura, a piše i
poeziju. V. Burić "čudo goranske naive", majstorica
kista i dlijeta, predstavlja svojim ostvarenjima feno
men vrijedan pozornosti. Ovdje se šumari i ljubitelji
prirode mogu susresti s interakcijom čovjeka i šume.
Nakon razgledavanja izložbe uputili smo se šum
skom cestom prema vrhu planine Litorić. Zastali smo
nekoliko puta te razgledali šume jele koje se suše i po
primaju katastrofalne razmjere. Stječe se dojam da jela
jednostavno nestaje. Na pomoćnim stovarištima otkoravali smo jelove trupce, gdje nam je doc. Hrašovec
objasnio ulogu jelinih potkornjaka u procesu sušenja
jele. Za jelu je najznačajnija skupina krivozubih pot
kornjaka s vrstama Pityokteinis curviđens, P. spinidens
i P. vorontzovi, zatim maleni jelini potkornjak - Cryphaluspiceae i jelina smeđa pipa Pissodespiceae.
Prema izlaganju Ž. Kauzlarića, jela je u Hrvatskoj
zastupljena sa 9 %, a na području Delnica 42 %. U 0.
stupnju (do 10 % osutosti - to su zdrava stabla) svega
je 2 % stabala. U 1 stupnju (osutost 11-25 %) je 6 %
stabala. U stupnju II (osutost 26-60 %) je 69 % stabala.
U III stupnju (osutost 61-99 %) je 22 % stabala. U IV
stupnju (osutost 100 %) je 1 % stabala. Najviše stabala
nalazi se u II stupnju (69 %). Zdravih stabala jele u
Gorskom kotaru ima samo 2 %. Stanje u gospodarskoj
jedinici Litorić zabrinjavajuće je, stoje vidljivo iz po
dataka o sječi. Prema osnovi gospodarenja godišnje se
sjeklo 9.700 m3 crnogorice (jela i smreka). Zbog poja
čanog sušenja u posljednje četiri godine posječeno je
72.000 m3 crnogorice, a to je 74 % od desetogodišnje
sječe (etata). Na području jelovih šuma sječe se godi
šnje ne samo jedan, već više etata samo sušaca. To je
zabrinjavajuće.
Jelova stabla i sastojine u Europi počele su se poja
čano sušiti već nakon pretprošlog stoljeća (nakon 1850)
istaknuo je M. Harapin. Jače sušenje registrirano je na
kon 1900. u Vogezima, južnoj Njemačkoj te u srednjoj i
istočnoj Europi. Prvo jače sušenje jele u Gorskom kota
ru zabilježeno je nakon 1950-tih kada se je pojavio jak
napad jelina moljca igličara (Argyresthia fundella) prvo
na području Fužina, zatim na širem području Gorskog
kotara i u Sloveniji. Nakon 1980. godine dolazi do poja
čanog sušenja jele u nas i u Europi, koje ima epidemijski karakter jedino u Gorskom kotaru. Tada izlazi u Nje
mačkoj knjiga Waldsterben - Umiranje šuma.
Za takvo stanje jelovih šuma odgovoran je čitav niz
abiotičkih i biotičkih čimbenika, a terminalni čimbenik
ovdje su potkornjaci jele o kojima je govorio doc. Hra
šovec. Rasprava o iznesenome bila je živa i interesant
na. Općeniti je zaključak šumarskih stručnjaka da se
ne čini dovoljno na sprječavanju širenja potkornjaka u
jelovim šumama.
Nakon obilaska šume stigli smo do šumsko lovačke
kuće Litorić, gdje su na livadi uz rub šume postavljene
feromonske klopke za hvatanje potkornjaka. Klopka
ma i feromonima postiže se kontrola populacija pot
kornjaka, a u manjoj mjeri i njihovo suzbijanje. Vrije
me do ručka proveli smo na prostranoj livadi, neki u
diskusiji, neki u sakupljanju kukaca, a neki su se
družili na boćanju. Domaćini su nam pripremili ručak
u lovačkoj dvorani doma, gdje je nastavljeno druženje
i rasprava o viđenom.
Na području šumarije Skrad dočekali su nas doma
ćini ing. Željko Đ o r đ e v i ć i ing. Andreja M a r i n c e 1. Razgledali smo nezaboravno lijepe predjele Zele
nog vira i kanjon Vražji prolaz. U smiraj dana napustiti
smo Gorski kotar.
Miroslav Harapin
733
IN MEMORIAM
Prof. BRANIMIR MARINKOVIC
dipl. ing. šum. (1911 - 2002)
Svib cvjeta. Drijen lista
Sum vrutakajača.
Trak sunčev se blista
Na grani.
Jest! Proljet se vraća
A l jednako, ista
Ko lani,
Krajem mjeseca prosinca 2002.
godine na domijenku i uobičaje
nom rastanku sa "Starom godi
nom" djelatnika i umirovljenika
Uprave šuma Podružnice Split,
najstariji član i doajen HŠD
ogranak "Dalmacija" - Split dipl.
ing. Heliodor P r e l e s n i k reče:
"... Naš umirovljenički skup HŠD
je i ovom zgodom brojčano isti. Na
dan 9. prosinca, napustio nas je i
na žalost otišao - gdje za vazda
gre se - naš najstariji član šumar i
profesor Branimir
Marinković, ali nam se pridružio umirov
ljenjem najmlađi Porin ".
Tužna je bila vijest i spoznaja
da nas je u smiraj dana 9. prosinca
napustio u umirovljeničkom domu
na Zenti u Splitu, nadomak mora s
čijeg doseže pogled obzoru, obrisi
ma otoka Brača poslijednjeg rad
nog mjesta, a još nešto dalje otoka
Visa - korijenima obitelji štovanog
kolege Branimira Marinkovića.
Prof. Branimir Marinković ro
dio se 9. rujna 1911. u mjestu Sve
ti Filip i Jakov nedaleko Biograda
na moru, od oca Nikole Marinko
vića, rođenog u SAD (OregonAstoria), a sina hrvatskih iseljeni
ka u SAD iz Komiže (otok Vis)
Jurja i Katice rod. Petrić oboje iz
Komiže. Majka prof. Marinkovića
je Anka Kremenić s otoka Krka.
Prof. Marinković pohađao je
Mješovitu pučku školu u mjestu
Sveti Filip i Jakov koju završava
734
Kroz sne što sam snio
Raj ljepši mi blisto
Sok novi sam htio
Da hrani
Moj život. - A cio
Svijet opetje isto
n o lani...
("Ko lani" Vladimir Nazor)
1923. godine. Gimnaziju upisuje u
Splitu u Državnoj velikoj realki i
maturira s vrlo dobrim uspjehom
1929. godine, ali sa slabijom ocje
nom iz talijanskog jezika, poradi
averzije prema tom jeziku, jer su
mu talijanske vlasti oca Nikolu,
učitelja, držale 2,5 godine u zaro
bljeništvu, radi prohrvatskog pro
svjetiteljskog rada u zadarskom
kraju. Otpušten je iz zarobljeništva
"Rapalskim ugovorom" 12. stude
nog 1920. godine, razmjenom kažnjenika Kraljevine SHS i pripadni
ka Italije, u vrijeme kada je Zadar
pripojen Kraljevini Italiji.
Nakon mature upisuje Poljoprivredno-šumarski Fakultet u Zagre
bu. Doba je to umjetno i nasilno
stvorene države triju naroda, u
kojoj zbog svojih nacionalnih
uvjerenja i javnih izjašnjavanja
pripadnosti Hrvatskom narodu i
svjetonazoru Rimokatoličke vjeroispovjesti, ne trpi optužbe i psihi
čka zlostavljanja te napušta Zagreb
i nastavlja studij u Zemunu, koji je
tada bio u granicama Banovine Hr
vatske. Diplomirao je 1934. god.,
no nije se mogao zaposliti u Hrvat
skoj sve do 1936. godine i odlazi u
Bosnu, u Sarajevo, radeći kao
dnevničar u "ŠIPAD"-u. U Sušaku
1937. godine radi u Direkciji šuma
kao pripravnik u Odsjeku za bujičarstvo Banovine Hrvatske, a
1938. god. zapošljava se u Splitu
kao činovnik-pripravnik u Kraljev
skoj Banskoj Upravi za Primorsku
Banovinu.
Godine 1941. zbog vlastite eg
zistencije i obitelji prihvaća ponu
du u tada okupiranom Splitu od
Talijana u "Re prefetturi di Spalato" kao činovnik. No, ne miri se s
talijanskom okupacijom Splita i u
1942. godine premiješta se u Ma
karsku (teritorijalno u NDH) u
svojstvu vježbenika u Šumarskotehničkom uredu za uređenje buji
ca, a kasnije sve do 1945. godine
službuje u Omišu kao šumarski
pristav u Ministarstvu šuma i ruda
- Odjel za šumarstvo, Ravnatelj
stvu šuma Omiš.
Tijekom 1945. god. uspijeva se
uposliti u Oblasnom narodnom
odboru za Dalmaciju u Odjelu za
poljoprivredu i šumarstvo u Spli
tu, gdje radi na inventarizaciji šu
ma u Dalmaciji.
"Dekretom" 1948. godine pre
mješten je u Šumariju Mljet, u Na
cionalni park Mljet, gdje su u ona
vremena "po kazni" premještani
nepodobni i nepoćudni šumari. Iste
godine "dekretom" je premješten u
Kotarski narodni odbor u Korčuli
na poslove općinskog referenta za
šumarstvo. Godine 1951. pre
mješten je u Supetar, na otok Brač,
najveći otok na Jadranu, kao upra
vitelj Šumarije. Nedugo zatim od
lazi na mjesto referenta za šumar
stvo u Kotarskom narodnom odbo
ru. Uz redovite poslove na obnovi i
zaštiti šuma od 1951.-1955. godi
ne, radio je i na zahtjevnim poslo
vima smolarenja u šumama crnog
bora, koje su kasnije najvećim dije
lom proglašene "Značajnim krajo
likom" Zakonom o zaštiti prirode
(1976.) nazivom "Vidova gora na
otoku Braču", s površinom šuma
od 1 880 ha od 400-778 m n m. Na
toj koti (778 m) je i najviši vrh Ja
dranskih otoka kod kamenih osta
taka crkvice Sv. Vid iz XIII. stolje
ća, a po kojoj vrh i šire područje
oko njega nosi ime Vidova Gora, s
prelijepim pogledom na mjesto Bol
i rt (plažu) "Zlatni rat" kod Bola.
U jesen 1955. godine postaje
nastavnik-predavač u Srednjoj šu
marskoj školi za krš u Splitu, gdje
predaje nekoliko stručnih predme
ta, a pet godina je uz nastavni rad
bio i voditelj arboretuma kojega je
brojnim i vrijednim vrstama osno
vao 1949. godine dipl. ing. Boris
G i p e r b o r e j s k i , a prof. Marinković nastavlja s radom na održa
vanju i obogaćivanju biljnim vrs
tama tog živog školskog herbarija.
S učenicima je obavljao praktične
radove u rasadniku, ali i vodio te
renske radove na pošumljivanju u
okolici Splita te na otoku Visu.
Nakon dokinuća rada Srednje
šumarske škole za krš u Splitu
1964. godine, ostaje bez posla.
No, svojom širokom kulturnom
naobrazbom, edukacijskim spo
sobnostima, znanjem, elokvenci
jom i iskustvom, te godine postaje
nastavnik Srednje ugostiteljske
škole, usudom baš u prostorima
dokinute šumarske škole, a isto
vremeno radi i kao nastavnik bio
logije na Srednjoj medicinskoj
školi, također u Splitu. Kako mu
osobna i izvorna fakultetska stru
čna sprema nije bila kompatibilna
Zakonom o školstvu s nastavnim
programima i usmjerenjima tih
škola, započinje i završava uz rad
studij kojim stječe i zvanje profe
sora te predaje odgovarajuće pred
mete na tim školama.
Godine 1969. imenovanje sud
skim vještakom u šumarskoj struci
za široko područje tadašnje općine
Split. Tada je za potrebe vještače
nja u hortikulturi napisao naputak
"Procjena vrijednosti ukrasnog i
drugog drveća i grmlja prilikom
eksproprijacija" (časopis "HOR
TIKULTURA" br. 1 (1975.).
noj pisanoj rijeci i izričaju u ras
pravama, mišljenjima, prijedlozi
ma, prosudbama, surađujući u
stručnim popularnim časopisima,
primjerice: Šumarski list, Priroda,
Hortikultura i dr., te u dnevnom
listu Slobodna Dalmacija. Tije
kom nastavničkog rada napisao je
nekoliko skripata: za zvanje luga
ra, iz zaštite šuma za učenike sred
nje šumarske škole, srednje ugos
titeljske i medicinske škole. Prema
podacima obitelji, bilo je oko 120
stručnih napisa i radova.
Uz stručni rad u šumarstvu i
nastavničku djelatnost prof. Ma
rinković bio je i gospodin, u svim
segmentima života, kao i u trenu
cima politčke stigmatizacije te u
neobvezatnom druženju, udahnju
jući
u mlade ljude duh svoje inteli
Umirovljenje na vlastiti zahtjev
gencije. Ostavio je svoj trag upu
1973. godine u 62. godini života.
tivši u život 400 tada mladih ljudi
Tradiciju prosvjetiteljske djela Srednje šumarske škole za krš u
tnosti u obitelji Marinković nas Splitu, darujući im temeljna zna
tavlja sin Svebor, koji životnim nja i spoznaje o specifičnom i ne
usudom stanuje s obitelji u Križev mjerljivom ljudskom i Božjem do
cima, mjestu osnivanja Gospodar- bru - bogatstvu šuma, posebice iz
skog-šumarskog učilišta 1860. go svog predmeta zaštite šuma.
dine, prvog šumarskog učilišta na
U našem oproštaju izrazili smo
tadašnjem Slavenskom Jugu, prete
iskrenu sućut obitelji i štovatelji
če današnjeg Šumarskog fakulteta
ma prof. Marinkovića, želeći da
u Zagrebu. Od dvoje unučadi jedan
mu dragi Bog udijeli zasluženi mir
je profesor, te s pokojnim djedom
nedaleko povijesnih kamenih ulo
Nikolom čini četiri naraštaja pro
maka u Solinu " ... od stoljeća
svjetiteljske djelatnosti. To dosta
sedmog tu Hrvati dišu ..." i u
tno govori o nazorima i kulturi
okružju borovih šuma i lovrinačke
unutar koje je živio kolega Marin
čempresade u koje je ugradio svo
ković i u kojoj je djelovao.
je uvjerenje, svjetonazor, svoje
Tijekom svog predanog rada u znanje, rad i život.
šumarstvu ostavio je svoj trajan
trag u šumarskoj literaturi, struč
Porin Schreiber, dipl. ing. šum.
Radovi prof. Branimira Marinkovića dipl. ing. šum.
Nekoliko mišljenja i prijedloga k pitanju
amelioracije devastiranih makija u Dalmaciji.
Šum. list 5, 1950., str. 177-187 i br. 6, str.259-267.
Problem propadanja česmine fQuereus ilex L.) u
Dalmaciji. Šum. list 10-11. 1952.str. 403-408.
Upotreba drva a brodograđevnom obrtu. Drvna
industrija 7-8, Zagreb 1953., str. 1-7.
Nešto o smolarenju na otoku Braču, (odgovor na
članak ing. M. Sirnica). Šum. list 12, 1953., str.
527-530.
Mnogostruka upotreba bagremovog drveta. Dr
varski glasnik 15, 1955., str 6-7' (MM.M.)
Prilog poznavanju biljke Opuntia Fikus indica
Mili. Šum. list 1-2. 1955., str.42-44.
735
LUKA DUNĐER, dipl. ing. šum. (1943 - 2003)
Napustio nas je još jedan šu
marski stručnjak zrele generacije s
područja Uprave šuma podružnice
Senj, pa je tako do nedavno njezin
kompletni Odjel za lovstvo ostao
prazan. Naime, krajem 2002. g.
preminuo je Joso R o n č e v i ć ,
dipl. ing. šum., stručni suradnik za
lovstvo, pa je sve poslove u Odjelu
vodio kolega Luka, sve do svoje
tragične smrti početkom studeno
ga 2003. g.
Luka D u n d e r rođenje u Hr
vatskoj Dubici 4. 10. 1943. g. u vi
horu Drugog svjetskog rata. Osno
vnu školu pohađao je u Bosanskoj
Dubici, a zatim je završio Šumar
sku tehničku školu u Ilidži 1964.
g. Upisuje Šumarski fakultet, šumsko-gospodarski odsjek 1967. g.
kojega završava 1972. g. Zbog su
djelovanja u Hrvatskom proljeću
1971. g., kako je sam napisao,
onemogućeno mu je zaposlenje u
njegovom kraju. Zahvaljujući ra
zumijevanju kolega drvne indu
strije i šumarstva s područja Senja,
nakratko se početkom 1972. g. za
pošljava na pilani u Krasnu, a za
tim sredinom godine prelazi u Šu
mariju Jablanac u svojstvu pri
pravnika. Međutim, ubrzo se vraća
u Krasno u tamošnju Šumariju
krajem 1973. g., na radno mjesto
stručnog referenta za uzgoj šuma.
U sklopu radnog mjesta bio je
uključen i u poslove zaštite šuma i
lovstva. Osniva obitelj i nastanjuje
se u Krasnu. To razdoblje provede
no u Krasnu potrajat će duže od
jednog desetljeća i ostat će mu u
najljepšoj uspomeni. Uz poslove
stručnog referenta za uzgoj šuma,
obavlja nakratko dužnost upravite
lja Šumarije Krasno 1980. g. U vre
menu od 1983. do 1985. g. obna
šao je dužnost upravitelja Šumari
je Krasno. Za službovanja u Kras
nu ističe se u gospodarenju prebornim šumama, što osobito dolazi do
izražaja kod doznake stabala. U
736
kompleksnom gospodarenju šu
mama prvi je zajedno s upravite
ljem Milanom K r m p o t i ć e m ,
dipl. ing. šum. započeo s pripre
mom rada izradom posebnih ela
borata, te njihovom aplikacijom na
terenu. Takav se pristup pozitivno
odrazio na gospodarenje šumama.
Osim toga, ostvario je obimne uz
gojne radove u degradiranim sastojinama i pošumljavanju krša. U
tome se ističe njegov rad na osni
vanju lijepog nasada topola u kam
pu na Raci, blizu sv. Jurja. Bora
veći na terenima Velebita postao je
zaljubljenikom i promotorom nje
govih prirodnih osobitosti. Bio je
dugogodišnji član Komisije Vele
bitskog botaničkog vrta, pa je u
povodu 30. obljetnice njegova os
nutka 1997. g. dobio i zasluženo
priznanje. Iako nije bila izričita
obveza polaganja stručnog ispita,
kolega Luka gaje 1978. g. uspje
šno položio, kako bi proširio i po
tvrdio stečeno stručno zvanje u
struci. U Krasnu pokazuje najviše
afiniteta za lovstvo. Tako je prvi
put uveo hranilišta za divljač te za
počeo s uređenjem prirodnih i iz
gradnjom umjetnih pojilišta. Na
taj način stvoreni su bolji uvjeti za
razvoj lovstva. Bio je veliki po
znavatelj ljekovitog bilja i gljiva, a
povremeno se bavio i fotografi
jom. Kao član užeg odbora zaslu
žan je za izgradnju nove zgrade
Osnovne škole u Krasnu. Reorga
nizacijom šumarstva 1985. g. ras
poređen je na radno mjesto tehni
čkoga rukovoditelja OOUR-a za
uzgoj i zaštitu šuma Senj u sklopu
jedinstvenoga Goransko-primorskog šumskog gospodarstva Del
nice. Zbog toga s obitelji uskoro
dolazi u Senj 1986. g., gdje ostaje
do kraja života. Osnutkom J.R Hr
vatske šume 1991. god. prelazi u
stručne službe Uprave šuma Senj,
na mjesto stručnog suradnika za
uzgoj šuma u proizvodnom odjelu.
Uskoro je premješten u novoosno
vani Odjel za lovstvo na mjesto
stručnog suradnika, a zatim u
Odjelu za ekologiju i zaštitu šuma
na mjesto stručnog suradnika. Od
1997. god. do kraja života nalazio
se na čelu Odjela za lovstvo. Od
svih stručnih poslova najviše gaje
privlačilo lovstvo, koje je detaljno
poznavao u svim segmentima
praktične i teoretske naravi. Autor
je većeg broja lovnih osnova kao i
ostalih elaborata iz područja lova.
Njegova naklonost uzgoju i zaštiti
šuma i ekologiji zajedno s ostalim
temeljnim srodnim disciplinama,
uveliko je utjecala na njegovo iz
vrsno poznavanje lovstva. Može
mo reći da je u tom segmentu bio
jedan od najboljih stručnjaka na
ovim područjima.
Izražavajući duboki pijetet
prema njegovom liku i djelu, nje
gova smrt ostavlja duboku prazni
nu, i to ponajprije u Upravi šuma
Podružnici Senj, ali i na širim
prostorima.
V. Ivančević
VLADO
, dipl. ing. šum.
Upravitelj Šumarije Baranjsko
Petrovo Selo, Vlado B r e z o v a c ,
diplomirani inženjer šumarstva,
prva je žrtva novog mosta na Dra
vi kod Belišća. Vraćajući se kući s
posla, 28. svibnja 2003. godine u
prometnoj nesreći na mostu smrt
no je stradao. Koje li nesretne
sudbine? Upravo nedaleko od
mosta, 1991. godine u jednoj ak
ciji za vrijeme oslobađanja Bara
nje, kao pripadnik Hrvatske voj
ske bio je i teško ranjen. Unatoč
teškim posljedicama ranjavanja,
Vlado Brezovac se priključio po
novno Hrvatskoj vojsci i sudjelo
vao u akcijama oslobađanja Do
movine i 1995.godine.
Kažu da čovjek živi sve dok
traju uspomene na njega, a upravo
uspomene na Vladu neće nikada
izblijediti ... "Kad god vjetrić zalahori, a tvrdo, glatko lišće zašapće i zašumi", valpovački šumari
pomislit će da to tvoja dobra duša
lebdi šumama podravskim.
Rođen u Valpovu 10. lipnja
1954. godine, već kao dijete nose
ći gene predaka, pokazivao je lju
bav prema prirodi, šumama, živo
tinjama, zlatnim slavonskim žit
nim poljima i salašima, pa je tako
poslije srednje škole upisao i Šu
marski fakultet u Zagrebu 1973.
godine, kojega je i završio kao je
dan od najboljih studenata svoje
generacije 1978. Zaposlio se u ta
dašnjem ŠPLG Jelen, Šumarija
Belišće u rujnu 1978. g. na radnom
mjestu referenta za uzgoj, zaštitu
šuma i lovstvo. U Šumariju Valpo
vo prelazi 1984. godine, koja je
tada bila u sastavu Šumskog gos
podarstva Osijek, "Slavonske šu
me" Vinkovci.
Reorganizacijom šumarstva i
osnivanjem "Hrvatskih šuma" sve
do ljeta 1991. ostaje u Šumariji
Valpovo, kada među prvima stupa
kao dragovoljac u redove Hrvat
ske vojske.
Kada je demobiliziran zbog
teškog ranjavanja 1992. postaje
upravitelj Šumarije Baranjsko Pe
trovo Selo, koja je tada bila oku
pirana, a radnici razmješteni po
slavonskim šumarijama. Nakon
Mirne reintegracije Baranje u lje
to 1997. godine pristupa odmah
obnovi devastirane zgrade šuma
rije i preseljava šumariju iz Belog
Manastira u Baranjsko Petrovo
Selo. Ponajviše njegovom zaslu
gom radnici šumarije razminirali
su cijelo područje Lanke i tako
učinili radno dostupnim dobar dio
šumskih površina dospijelih za
sječu, što je tada bio rijedak pri
mjer u gospodarstvu Hrvatske.
Još uvijek veći dio površina ove
i - 2003)
Šumarije i dalje je radno nedo
stupno zbog miniranosti terena. U
stalnoj trci za ispunjavanjem rad
nih zadataka, često je znao voziti
kroz miniranu šumu Lada-Nivu
tragovima divljači, jer su to bili
sigurni znaci da na tim stazama
nema mina, a njegov istančani
vojnički izviđački instinkt i dobro
poznavanje stanovnika podrav
skih šuma potvrđivao je tu spo
sobnost divljači. Upravo lovstvo
je bilo Vladina najveća ljubav i
obilježilo njegov kratki životni
put. Nažalost i magistarski rad iz
područja lovstva ostao je nedovr
šen, međutim znanje i iskustvo
preuzeli su Vladini mlađi kolege,
a oni kao da su čuli riječi najve
ćeg pjesnika među šumarima Jo
sipa K o z a r c a, koji u svom djelu
"Slavonska šuma" kaže: "Kad
god prođem tom šumom i na moju
dušu pada onaj čarobni i tajni mir
koji ipak govori sto jezika i priča
mi tisuće strahota i ljepota da srce
prestaja kucati u meni, a u duši
osjećam da sam za korak bliže
onom velikom Biću kome uzalud
ljudski duh čezne u trag ući ..."
Stoga doviđenja dragi prijate
lju, doviđenja dragi kolega i šu
maru, neka ti spokoj podari rodna
slavonska gruda, neka ti vjetar u
krošnjama zapjeva tihu pjesmu,
srce paraj uću, laganu kao ova rav
nica koja te iznjedrila.
Čuvat ćemo uspomenu na
tebe!
A. Z. Lončarić
737
ANTUN DIJANIĆ, dipl. ing. šum. (1944 - 2004.)
Na našem Šumarskom fakulte
tu vrlo rijetko studiraju studenti s
naših otoka. Jednostavni odgovor
zbog čega je to tako teško je dati,
iako se u posljednje vrijeme situa
cija donekle popravlja. U tome je
bio izuzetak otok Krk, jer su se na
čelu tamnošnje šumarije nalazili
domaći šumarski stručnjaci go
tovo pola stoljeća. Međutim, ne
nadanom smrću kolege Antuna u
veljači ove godine prekinut je taj
kontinuitet.
Antun "Željko" D i j a n i ć ro
đenje 23. 10. 1944. god. u gradu
Krku u skromnoj obitelji oca An
tuna i majke Mare rođene Dunato.
U rodnom gradu je završio osnov
nu školu, a potom i gimnaziju.
Slijedi upis na Šumarski fakultet
kojega je završio 1970. godine.
Zatim slijedi vojni rok i prvo za
poslenje, na kraće vrijeme izvan
struke. Krajem 1971. g. prelazi u
Šumariju Krk na poziv Živka
F r a n o l i ć a , dipl. ing. šum., ta
dašnjeg upravitelja, te je raspore
đen na mjesto njegova zamjenika.
U to vrijeme položaj šumarstva na
kršu spao je na najniže grane, jer
su izvori financiranja na svim ra
zinama gotovo presahli. U takvim
nepovoljnim okolnostima treba
jedino razmišljati o elementarnoj
vlastitoj egzistenciji, ali i o osta
lim radnicima. Skladni tandem
Živka i Antuna iskazuje puno po
duzetničkog duha i poslovnog ri
zika podizanjem nepovoljnih kre
dita radi nabavke mehanizacije i
kamiona, opremanja mehaničke
radionice i proizvodnje sadnog
materijala. Tako opremljena Šu
marija preuzima mnoge poslove u
hortikulturi i komunalnim poslo
vima na Krku, ali i na susjednom
kopnu, i to u prvom redu, na eks
panzivnoj turističkoj izgradnji.
738
dak u šumarstvu otoka Krka, koji
je na kraju rezultirao poboljša
njem stanja njegovih šuma. U
tome je svakako zaslužna i Šuma
rija Krk pod vodstvom kolege An
tuna. Osim rukovođenja Šumari
jom kolega Antun je obnašao ulo
gu stručnog koordinatora za lov
stvo za cijeli otok. U tom sklopu
izrađivao je pojedine lovne
osnove i vodio brigu o ujednače
nom razvoju lovstva otoka Krka
uzimajući u obzir striktnu primje
nu odredbi osnova.
Svojim uspješnim poslovanjem
Šumarija je ostvarila dobit, pa je
mogla vraćati kredite i zapošlja
vati nove radnike.
Odlaskom Živka Franolića
dipl. ing. šum. 1980. g. kolega
Antun postaje upraviteljem krčke
šumarije. Dotadašnji radovi jenja
vaju i počinju se stvarati sve po
voljniji uvjeti za ponovno oživlja
vanje šumarstva na kršu. Zako
nom o šumama 1984. god., izme
đu ostaloga, razriješeno je i finan
ciranje krškog šumarstva na rela
tivno zadovoljavajući način, koje
je istovremeno obvezalo našu
struku na nove zadatke. Od tih
najvažnijih zadataka spominjemo
prikupljanje podataka o šumama
u domeni imovinsko-pravnih od
nosa radi izrade uredajnih elabo
rata i njihove primjene u gospoda
renju šumama, i to ponajprije po
većanih uzgojnih radova. Osim
toga, poklanja se puno pozornosti
preventivnoj zaštiti šuma od po
žara, racionalnom pašarenju i
gospodarenju privatnim šumama.
Takvim je mjerama u proteklom
razdoblju ostvaren vidljivi napre
U privatnom životu krasila ga
je otvorenost, optimizam, iskre
nost i neponovljivost. Bio je osoba
široka srca koja je s neobičnom
lakoćom uspostavljala kontakte sa
svim ljudima. U mladosti se bavio
sportom, a u zrelim godinama lo
vom, ribolovom i boćanjem. U
slobodnim opuštenim trenucima
znao je zapjevati vrlo karakteri
stičnim melodioznim glasom uz
vlastitu pratnju na gitari, i to kao
solista ili u sastavu klape. Uz to,
posjedovao je sve odlike kompletnog zabavljača, koji je svojim pro
finjenim humorom i mimikom pli
jenio pažnju auditorija. Na život je
uvijek gledao s vedrije strane, pa i
onda kada su se pojavile ozbiljne
zdravstvene teškoće posljednjih
godina njegovog života. Šumarska
struka neobično cijeni njegov do
prinos u razvoju šumarstva, koji je
zasigurno bio u funkciji njezine
daljnje afirmacije, kao i kompletnog prosperiteta našeg, te osobito
njegovog najdražeg otoka Krka.
V. Ivančević
MARIJAN KVATERNIK, dipl. ing. šum. (1925 - 2004)
Dana 23. srpnja 2004. godine,
nakon duge i teške bolesti, premi
nuo je naš kolega Marijan K v a
te r n i k , dipl. ing. šum. S kole
gom Marijanom, na groblju Dubovac u Karlovcu, dostojanstveno su
se oprostili mnogi kolege, prijate
lji i poznanici - baš tako kako je
on to zaslužio.
Nama, kolegama i suradnici
ma, koji smo s Marijanom radili,
teško je pala ova okrutna stvar
nost, jer on je bio dio nas i svi su
ga poznavali kao nenametljivog,
samozatajanog, vrijednog, srdač
nog i poštenog kolegu i suradnika.
Zahvaljujemo mu na njegovom
predanom radu u našim šumama i
doprinosu koji je dao za šume,
šumarstvo, šumarsku struku, a
time i za svoju domovinu. Njegov
predani rad i zalaganje nije bilo
uzaludno, jer ostali su vječni tra
govi u šumama i među nama kole
gama i suradnicima, kao i svim
ljudima koji su ga poznavali.
Ako nikada prije, onda u ovak
vim prilikama, čovjek si postavlja
pitanje: stoje to bilo odlučujuće u
odabiru životnog poziva. Kod na
šeg Marijana to je u velikoj mjeri
bilo određeno mjestom rođenja,
njegovim rodnim zavičajem. Već
u ranoj mladosti Marijan je osje
tio da pripada prirodi i da je šu
marstvo njegov poziv.
Rodio se 13. srpnja 1925. go
dine u Gerovu, općina Čabar, u
predjelu najljepših
prebornih
šuma jele, bukve, smreke, javora i
ostalih šumskih vrsta tog podne
blja Gorskog kotara, u siromašnoj
seljačko-radničkoj obitelji. Život
ne prilike natjerale su ga da s 15
godina počne raditi u šumariji
Gerovo kao šumski radnik. Drugi
svjetski rat prekinuo je njegov
rad. Kao mnogi Gorani i Marijan
se opredjelio za obranu. Po zavr
šetku rata zapošljava se u Mini
starstvu šumarstva Hrvatske u Za
gospodarenje šumama, počelo se
intenzivno raditi na uzgajanju šu
ma, zaštiti šuma, iskorištavanju,
izgradnji komunikacija i si. Za šu
mare je to bio pravi izazov, pogo
tovo za one koji su poput našeg
Marijana imali iza sebe već puno
terenskog i praktičnog znanja. Ne
sebično se uključio u provedbu
svih radova, zajedno sa svojim ko
legama i suradnicima. Radovi u
šumariji zahtijevali su baš takvog
stručnjaka, a on ih je izvrsno obav
ljao. Trajno će ostati zabilježeni
njegovi radovi na njezi, zaštiti i iz
gradnji komunikacija na području
šumarije Karlovac. Osobito je bio
zaokupljen poboljšanjem standar
da šumskih radnika.
grebu. U to vrijeme završava i 4.
razred gimnazije. 1950. godine
redovito završava srednju šumar
sku školu u Karlovcu. Nakon za
vršetka škole dobiva diplomu
šum. tehničara. Zapošljava se u
šumariji Jastrebarsko, gdje radi
do 1952. godine, kada je premje
šten u Nacionalni park Plitvička
jezera u svojstvu zamjenika di
rektora. Godine 1955., zapošljava
se u šumariji Karlovac II, kao šef
rajona. Ozalj. Godine 1960. godi
ne postavljen je za upravitelja šu
marije Ozalj. Nezadovoljan zna
njem koje je stekao u šumarskoj
školi upisuje se na Šumarski fa
kultet u Zagrebu kao izvanredni
student. Zbog nemogućnosti us
klađivanja radnih obveza u šuma
riji i studija, prekida rad u šuma
riji i završava studij kao redoviti
student. Nakon završetka studija
postavljenje za referenta iskoriš
tavanja šuma u Šumskom gospo
darstvu Karlovac. Godine 1969.
postaje upravitelj šumarije Karlo
vac i na tom radnom mjestu ostaje
sve do umirovljenja 1982. godine.
U našem zajedničkom radu
bilo je puno napora, napravljeno
je bezbroj koraka po našim šuma
ma, doživljeno mnogo lijepih tre
nutaka, koje jedni drugima mogu
pružiti samo pravi ljudi - struč
njaci, poput našeg Marijana, čo
vjeka predanog šumi i šumarskoj
struci. S kolegama i šumarima
družio se kroz rad, pjesmu i šalu,
čuvao je i oplemenio naše šume,
koje mu zajedno s nama šalju pos
ljednji pozdrav.
Prijatelji, kolege i suradnici još
jednom mu odaju počast i zahva
ljuju na svemu što je učinio za
naše šume, za prijateljstvo i kole
gijalnost.
Počivao u miru i laka Ti bila
ova Hrvatska zemlja, koju si volio
i branio.
Mr. se. Ivan Mrzljak,
dipl. ing. šum.
Na području Karlovca proveo
je punih 27 godina. Osnivanjem
Šumskog gospodarstva Karlovac
1960. godine, kao poduzeća za
739
MARINA MARGALETIĆ ROĐENA CONAR (1969 - 2004)
Dana 18. studenog 2004. godi
ne tragično je preminula naša pri
jateljica i kolegica Marina M a r g a l e t i ć . Rođena je 7. svibnja
1969. godine u Varaždinu, gdje je
završila osnovno i srednjoškolsku
naobrazbu. Studij šumarstva na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
upisala je 1988. godine gdje je i
diplomirala 1993. godine, stekav
ši zvanje diplomiranog inženjera
šumarstva. Smrt ju je zatekla pri
završetku izrade magisterija po
slijediplomskog studija iz podru
čja Silvikulture na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu.
Svoj radni vijek u struci zapo
čela je 1994. godine u Gradskom
uredu za poljoprivredu i šumar
stvo Grada Zagreba. Nakon pola
ganja državnog stručnog ispita
zasnovala je radni odnos u Mini
starstvu poljoprivrede i šumar
stva, na radnom mjestu Savjet
nika za šumarstvo do ljeta 1999.
godine kada prelazi u Državni
inspektorat, gdje obavlja poslove
gospodarskog inspektora u podru
čju šumarstva i lovstva sve do
smrti.
Njezinom preranom smrću hr
vatsko šumarstvo mnogo je izgu
bilo. U dubokoj boli, svi mi kole
ge šumari, suosjećamo s njezinom
obitelji.
740
Marina,
nenadano i u trenutku, nešto
strašno, svima strano i veoma
bolno, prekinulo je istkanu nit
tvoga života, zaustavilo tvoj
pješčani sat, zatreperilo i ugasilo
se među pravednicima...
...lišće je zadrhtalo i šuma je
utihnula, a među nama, tvojim
kolegama, zavladao je muk i
nevjerica ... zar je istina da nam
se više nećeš vratiti.
Godinama smo s tobom dijelili
ugodu radnog kolektiva, jer si
zračila energijom, optimizmom i
strpljivošću,
uvijek
predana
postavljenom cilju.
Zapravo, samo ti si znala kako
ostvariti sve... o čemu svjedoče
dosezi tvojih 35 ljeta... jer uvijek
si postizala više, na ponos svoje
obitelji koja tije bila svetinja, tvoj
svijet, tvoj svemir... u kojem smo
svi mi imali čast gostovati barem
nakratko, biti tvoj prijatelj,
suradnik, poznanik...
Svima nama dobro je znano s
koliko ljubavi i nade si koračala i
kako je samo malo trebalo, da
ostvariš i svoj životni san...
... a kada vjetrić zapuhne i
lišće zašaputa, pa zašuti i tiho
zašumi... s godišnjim dobima i
šuma se mijenja, mijenja se i život
u njoj... u studenom pak, šuma je
mirna...
Danas, u studenom... u šumi
života, tvoja staza se razdijelila i
ti nas napuštaš onom drugom...
stazom u vječnost.
Sa šumama i mi molimo da
tvoja duša u spokoju mir svoj
nađe. Počivaj u miru aleja tvog
voljenog Varaždina i u tom miru
prigrli svoje nerođeno čedo.
Neka Vas čuvaju anđeli!
Posljednji pozdrav kolegici
gospođi Marini Margaletić, dipl.
ing. šum.
Kolegice i kolege
iz Državnog inspektorata
UPUTE AUTORIMA
Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz po
dručja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite pri
rode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predava
nja, savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz
domaće i strane stručne literature, te važnije spozna
je iz drugih područja koje su važne za razvoj i una
pređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se
odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i
crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva,
te radove Hrvatskoga šumarskog društva.
Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavlja
ju zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i
sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni
članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak)
na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih
razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaklju
čke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba
biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom
na papiru formata A4.
Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:
- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi
članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2
stranice napisane s proredom na papiru formata A4.
- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati
ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što
omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene
spoznaje iz određenog područja šumarske struke i
prakse.
- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih
stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (ta
blice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s pro
redom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevi
ma Uređivački odbor časopisa može prihvatiti rado
ve nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost opravdavaju.
- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izra
žavati sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se ra
di o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fus
note) navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.
Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvo
dom, metodološkim napomenama, raspravom,
rezultatima istraživanja i zaključcima), opise sli
ka i tablica, treba napisati i na engleskom ili nje
mačkom jeziku.
- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdi
com, dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu strani
ce gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju
se malim slovima i navode se odmah Iza tablica.
- Za upotrebljenc oznake treba navesti nazive fizi
kalnih veličina, dok manje poznate fizikalne veliči
ne treba posebno objasniti u jednadžbama i si.
- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu
razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima
kako slijede.
- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvo
jeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime au
tora i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu
biti u omjeru 2:1.
- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i
brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake
fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti ja
sne i kontrastne.
- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost
članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kri
terijima.
- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu
na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navo
dimo:
1. K l e p a c , D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski
fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
2. P r p i ć , B., N. K o m l c n o v i ć , Z . S e l e t k o v i ć
1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski
list 112,(5-6): 195-215, Zagreb.
- Pored punog imena i prezimena autora treba
navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,
mr., dipl. ing....).
- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s
pomoću nekog od tzv. wordprocesora na oso
bnom računalu sukladnom s IBM, te tako uređe
ni rukopis predati na disketi 3.5".
- Potpuno završene i kompletne članke (disketu,
tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva.
Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani
jezik.
- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu od
govarajućeg područja na mišljenje u zemlji, a za
znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.
-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih
članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem ruko
pisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne
može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se
može naručiti 20 separata.
- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz
rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,
JMBG, adresu i općinu stanovanja.
Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA
Zagreb, Tro Mnžnranićn 1 1
Telefon: 48 28 477, 48 28 359
Telefax: 48 28 477
E-mail: hrvatsko-sumarsko-dmstvo@zg.htnet.hr
WEB stranica: http://www.hrsume.hr/hsd/sumarski/sumarski.html
SI. 1. Zrakasti sustav hodnika jeline smeđe pipe
(Pissodes piceae 111.) na dijelu kore nepo
sredno pokraj mehaničke ozljede.
Fig. 1 Radiating galleries of the European silver fir
weevil (Pissodes piceae III.) on the piece of
bark adjacent to the mechanical injury.
SI. 2. Odrasla ličinka pipe u kukuljičinoj zipci.
Fig. 2 Fully developed weevil s larva in the pupal
chamber.
SI. 3. Kukuljica jelove smeđe pipe.
Fig. 3 Pupa of the European silver fir weevil.
SI. 4. Odrasla pipa na kori jele.
Fig. 4 Adult on the bark surface.
(Tekst i fotografije B. Hrašovec)
•klina smeđa pipa (Pissodes piceae 111.) čest je kukac naših šuma u kojima ima obične jele. Radi se o vrsti
čije se ličinke razvijaju pod jelovom korom i izgrizaju zrakaste hodnike nabijene piljevinom, koji se zrakasto šire od mjesta gdje je ženka odložila jajašca. Najčešće, to su razne ozljede u blizini pridanka nastale prili
kom izvlačenja trupaca, u doba kad su stabla u "mezgri" i lako im se odlupljuje kora. Iako ovakve ozljede
nisu nužan preduvjet uspješnog naseljavanja kukca, prema našim iskustvima one djeluju stimulirajući' na
populaciju jeline pipe. Razlog tomu je u samoj prirodi kukca, tj. preferencija odabira stabala uzdrmanih
stresom. Tako ćemo je često utvrditi pod korom pridanka crvenih jela u fazi kulminacije napada jelovih
potkornjaka.
European silver fir weevil (Pissodes piceae 111.) is a common pest in our forests wherever silver fir grows.
It's larvae develop under the bark of the lower part of the bole creating radiating galleries tightly packed
with their frass. Most frequently, females lay eggs on the edges of the fresh wounds caused by timber haul
ing during spring and summer when bark can be easilly damaged and is quite vulnerable to mechanical
damages. Though these damages are not obligatory premise for the weevil's survival, in our experience they
certainly add to the population buildup. This is due to insects's character, which is adapted for serch-andattack of stressed fir trees. Very often, this fir weevil is found on the bole of dying fir trees in the culmina
tion of the attack of fir engraver beetles.
IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva
znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, d.o.o.
Publisher: Croatian Forestry Society - Editeur: Societe forestiere croate Herausgeber: Kroatischer Forstverein
Grafička priprema: ŽUPANČIĆ HR d.o.o. - Zagreb
Tisak: EDOK - Zagreb

šumarski list 11-12/2004

Transcription

Similar documents

Kolesarski krog po lokalni in regionalni cesti Lendava

podzemne vode

Svake godine nešto novo i bolje

Je li moguć suživot čovjeka i medvjeda?

PDF, 15034 kB

Umjetnost s Baltika

PDF - HŠD

- Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije

šumarski list 11-12/2012

##8=2,ENCIKLOPEDIJE,ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA

##8,KALENDARI,KOLEDAR

Nacionalna klasifikacija staništa RH (III. dopunjena verzija)

velike sise besplatno

karta SLO

The ST. MarTin rouTe

PDF 5,7 MB

Bibliografija - Udruženje šumarskih inženjera i tehničara Srbije