##8=2,ENCIKLOPEDIJE,ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA

Transcription

##8=2,ENCIKLOPEDIJE,ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA
##8=2,ENCIKLOPEDIJE,ŠUMARSKA ENCIKLOPEDIJA
•
#NNŠUMARSKA
ENCIKLOPEDIJA
i
A - K
# M M Z A G R E B#GG1959#G21963#M C M L I X
#PPIZDANJE
I N A K L A D A
L E K S I K O G R A F S K O G
Z A V O D A
F N R J
2
Kos-Zut
ZAGREB
MCMLXIII
IZDANJE 1 N A K L A D A J U G O S L A V E N S K O G LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA
umarstvo i drvna industrija Jugoslavije imaju, u ovom vremenskom periodu izgradnje
socijalizma, veliko značenje za ekonomiku zemlje. Znatan dio sredstava, koja se ulažu
n razvoj privrede, pribavlja se eksportom šumskih i drvnoindustrijskih proizvoda. U prošlosti,
već tri četvrtine vijeka crpljena su užurbanim tempom bogatstva iz ovog prirodnog izvora —
jugoslavenskih šuma — u tudu korist, rasipnički, neracionalno.
Naše šume predstavljaju značajno narodno bogatstvo, uvjetovano prirodnim činiocima,
reljefom i klimom Jugoslavije, koja je sa tri četvrtine površine brdska zemlja te ima više šumskopašnjačko-stočarsko, negoli ratarsko obilježje. Odatle i potječe, hiljadu godina stara, isprepletenost i povezanost materijalnog i osjećajnog odnosa našeg naroda prema šumi. Naša ekonomska
i politička historija ucrtana je u izgledu i stanju naših šuma i šumskih površina. Goleti, degradirani dijelovi krša, šikare, paljevine, erozija zemljišta, posljedica su borbe naših naroda za
opstanak u krajnje nepovoljnim političkim i ekonomskim uvjetima. Koliko je šuma čuvala našu
nacionalnu supstancu, svjedoče duga stoljeća sve do naših dana, kad je pomogla da se naši narodi
odupru jačoj, zavojevalačkoj sili i oslobode tuđih i domaćih nacionalnih i socijalnih ugnjetača.
Zakonitost odraza historijskog toka društveno-ekonomskih zbivanja na izgled i stanje šuma
potvrđena je i na našem primjeru: ne postoji mogućnost racionalnog, intenzivnog šumarstva u
privredno nerazvijenoj zemlji. Restauracija šuma zahtijeva žilav i ustrajan rad kroz mnoge
decenije. Intenziviranje šumarstva pretpostavlja dugoročno stabiliziran društveni i privredni
poredak, kao što je i razvoj šuma dugoročan; uz ostali privredni razvoj, ono pretpostavlja i
naprednu, intenzivnu poljoprivredu.
Važnost i značenje šuma je višestruke prirode. Uz njihov osnovni zadatak — snabdijevanje društva materijalnim dobrima -Spojavljuje se u suvremenom svijetu kao njihov posredan,
ali sve važniji zadatak: različite zaštitne funkcije, odlučna uloga u reguliranju vodnog režima,
u urbanizmu i u savremenoj psihohigijeni.
Po prvi put u historiji našeg šumarstva, stvaraju se danas u socijalističkoj Jugoslaviji
osnovni uvjeti za razvoj intenzivnog, naprednog šumarstva. Jak porast privredne snage naroda
Jugoslavije dovodi zakonomjerno nužno i do promjene strukture potrošnje drveta. Pred šumarstvo, kao granu narodne privrede, postavlja se težak i dugotrajan zadatak obnove šuma i
formiranja sastava i strukture Šuma prema potrebama socijalističkog društva. Šumarska enciklopedija treba da pomogne stručnjacima u rješavanju ovog zadatka pružanjem pravilne orijentacije o
naučnim i tehničkim dostignućima na području šumarstva i drvne industrije. Suvremeno prikazana materija struke, upotpunjena ekonomski i društvenohistorijski, omogućit če stručnjacima
širok vidokrug, potreban i pri rješavanju tekućih dnevnih zadataka.
Šumarska enciklopedija je ujedno nastojala, da i naša jugoslavenska javnost što potpunije
upozna šumarstvo i drvnu industriju, ne samo kao grane naše narodne privrede, nego i kao
struku i kao nauku uopće.
Malen je broj zemalja koje su pristupile izdavanju posebne šumarske enciklopedije.
U posljednjih sto godina bilo je i u nas pokušaja, da se šumarstvo kao cjelina prikaže u posebnim publikacijama (priručnik Šporera 1841—1843, leksikon Ettingera 1898 i priručnik Šafara
i suradnika 1946). Ove publikacije bile su namijenjene uglavnom samo stručnjacima. Po svojoj
strukturi, Šumarska enciklopedija zauzima sredinu između priručnika i leksikona. Time će
čitatelj dobiti cjelovitu i preglednu sliku pitanja i problema pojedinih, zaokruženih grupa
materije. Na kraju Šumarske enciklopedije bit će iscrpan indeks pojmova.
U toku izradbe bilo je mnogo poteškoća. Osim ostalog, bilo je veoma teško održati potreban kontinuitet u radu zbog smrti glavnog urednika dra. A. Ugrenovića.
REDAKCIJA ŠUMARSKE
ENCIKLOPEDIJE
ŠUMARSKA
E N C I K L O P E D I JA
Glavni
redaktor:
Akademik dr. ing.#U1AleksandarUgrenović#, sveuč. m l
dr.
Zagreb
ing.#U2ZvonimirPotočić#, sveuč. docent, Zagreb
Članovi redakcijskog
odbora:
dr. ing. M i l a n Anić}
sveuč. prof.,
Zagreb
dr. ing. I v o Horvat3
sveuč. prof,,
Zagreb
prof. ing, A l f o n s KauderSj
direktor š u m a u p 0
dr. ing. M i l j e n k o Plavšić,
Zagreb
sveuč. prof,, Zagreb
Sekretar:
ing. Filip
Redaktor
za
ilustracije:
Ljerka
Crtač
Čondrić
dendroloških
Vladimir
Suradnici
A. Bog.
A. Gk.
A. Go.
A. Ho.
A. Ks.
A. Pe.
A. Pv.
A. U.
A. Ui.
A. Ž.
B. Bić.
Juras
ing. Aleksandar Bogićević, šum. savjetnik u p „ Beograd
ing. Ivo Godek, honorarni nastavnik Poljoprivrednošumarskog fakulteta, Zagreb
ing. Ante Gorjanović, tehnički upravitelj u Rafineriji
nafte, Sisak
ing. August Horvat, naučni suradnik Poljoprivrednošumarskog fakulteta, Zagreb
ing. Alfons Kauders, prof., direktor šuma i predstojnik šumarskog odjela u p., Zagreb
dr. ing. Andrija Petračić, sveuč. prof., Zagreb
ing, Aleksandar Panov, naučni suradnik Instituta za
šumarstvo i drvnu industriju NRBiH, Sarajevo
dr. ing. Aleksandar Ugrenović, akademik, sveuč.
prof., Zagreb
dr. ing. Albe Urbanovski, Savezni zavod za privredno planiranje, Beograd
ing. Alojz Žumer, naučni suradnik Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana
dr, ing. Branislav Begović, univ. prof., Sarajevo
slika:
Buday
u I.
svesku
B. Gi.
B. Jan.
B. Кг.
B. Pi.
B. Rt.
Br. J.
Br. M.
D . Dj.
D. Đ.
D. Ji.
D, Kc.
D. Mir.
D. Pet.
ing. Boris Giperborejski, prof. Srednje šumarske
škole, Split
ing. Budimir Jankovie, naučni suradnik Instituta
za naučna istraživanja u šumarstvu N R Srbije, Beograd
dr. ing, Branko Kraljić, univ. prof., Skopje
dr. ing. Branislav Pejoski, univ. prof., Skopje
ing. Boris Regent, upravitelj Šumarske pokusne
stanice, Rijeka
dr. ing. Branislav Jovanović, univ, prof., Beograd
ing. Branislav Marić, naučni suradnik Instituta za
naučna istraživanja u šumarstvu N R Srbije, Beograd
dr. ing. Dragutin Djapić, univ. prof., Sarajevo
dr. ing. Dragutin Djapić, univ. prof., Sarajevo
ing, Dušan Jedlowski, upravitelj Pokusne stanice za
šumarska i lovna istraživanja, Split
dr. ing. Dušan Klepac, Sveuč. prof., Zagreb
dr. ing. Dragoljub Mirković, univ. prof., Beograd
dr. ing. Dragoljub Petrovič, direktor Instituta za
nauč. istraživanja u šumarstvu N R S u p., Beograd
D. Rr.
D . S6.
D. T.
D. Vič.
Dr. M .
D. H.
D. N.
E. I. V.
F. Ač.
F. Jč.
F. Ka.
F. Mč.
F.
F.
F.
F.
I.
I.
Ra.
Rr.
Sk.
Sm.
Be.
Č.
I, Gk.
I.
I.
I.
I.
I.
I.
I.
I.
I.
J.
J.
J.
Ho.
Ht.
KI.
Mov.
MŠ.
O.
Plo.
Si.
Sp.
Ki.
Kn.
Li.
J. Pe.
J. Šr.
L.
'M.
M.
M.
Sch.
Aič.
An.
He.
ing. Dragutin Radimir, direktor šuma, бит. savjetnik
u p., Zagreb
dr. ing. Dušan Simeunović, univ. prof., Beograd
ing. Danilo Todorović, univ. prof., Beograd
Ing. Dušan Vučković, načelnik Odjela za šumarstvo
u Sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo N R C G ,
Titograd
dr. Davor Miličić, sveuč. docent, Zagreb
ing. Đuro Hamm, sveuč. docent, Zagreb
dr. ing. Đuro Nenadić, sveuč. prof. u p.. Zagreb
ing. Emilija Ilić-Vukićević, univ. asistent, Beograd
ing. Fazlija Alikalfič, univ. prof., Sarajevo
dr. ing. Franjo Janežič, univ. prof., Ljubljana
ing. Franjo Kanceljak, tehnički direktor Tvornice
celuloze, Prijedor
Franjo Margetić, prof., načelnik Uprave Hidrometeorološke službe, Zagreb
ing. Franjo Rainer, univ. prof., Ljubljana
ing. Franjo Rainer, univ. prof., Ljubljana
ing. Franjo Sevnik, univ. prof., Ljubljana
ing. Franjo Sgerm, sveuč. docent, Ljubljana .
dr. Ivo Belin, redaktor L . Z., Zagreb
ing. Ivan Čeovič, šum. viši ing., honorarni nastavnik
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, Zagreb
ing. Ivo Godek, honorarni nastavnik Poljoprivrednošumarskog fakulteta, Zagreb
dr. ing. Ivo Horvat, sveuč. prof., Zagreb
dr. ing. Ivo Horvat, sveuč. prof., Zagreb
ing. Ivan Klemenčič, univ. prof., Ljubljana
dr. ing. Ilija Mihajlov, univ. prof., Skopje
ing. Ivo Mikloš, sveuč. asistent, Zagreb
dr. ing. Ivo Opačič, sveuč. docent, Zagreb
ing. Ignjat Pobegajlo, univ, prof., Sarajevo
ing, Ivan Smilaj, šum. savjetnik, Zagreb
ing. Ivan Spaič, sveuč. asistent, Zagreb
dr. ing. Josip Kišpatić, sveuč. prof., Zagreb
dr. ing. Juraj Krpan, sveuč. prof., Zagreb
ing. Juraj Lipovščak, prof. Srednje šumarske škole,
Karlovac
ing. Josip Peternel, viši referent Instituta za drvnoindustrijska istraživanja, Zagreb
ing. Josip šafar, viši naučni suradnik Instituta za
šumarska istraživanja N R H , honorarni profesor univerziteta, Ljubljana
dr. ing. Lea Schmidt, sveuč. asistent, Zagreb
dr. ing. Milan Androic, sveuč. docent, Zagreb
dr. ing. Milan Anič, sveuč. prof., Zagreb
dr. Milan Herak, sveuč. prof., Zagreb
M.
M.
M.
M.
Mi.
Jek.
Jos.
Pl.
Vid.
Jć.
N.
N.
N.
N.
Fk.
Lć.
N.
Pl.
N.- Pr.
O. Pi.
O. Rr.
P.
P.
R.
R.
S.
S.
Fk.
Tk.
Be.
Sa.
Fl. .
Fra.
S.
S.
S.
S.
S.
T.
V.
V.
V.
V.
V.
V.
V.
V.
Z.
Hć.
Rč.
U.
V.
Žč.
Šč.
Bal.
Gč.
Gži.
Je.
Pi.
Ste.
Tv.
Vk.
Č.
Z. Pa.
Z. Po.
Z. Pr.
Z.
Z.
Z.
Ž.
2.
Šč.
T.
Va.
K.
Vk.
ing. Milan Jekić, univ. docent, Skopje
dr. ing. Mladen Josifović, univ. prof., Beograd
dr. ing. Miljenko Plavšič, sveuč. prof., Zagreb
dr. ing. Mirko Vidakovič, sveuč. docent, Zagreb
ing. Milorad JovančeviĆ, direktor Arboretuma JA
Trsteno
dr. Nikola Fink, sveuč. prof., Zagreb
ing. Ninoslav Lovrić, sveuč. prof., Zagreb
dr. ing. Nikola Neidhardt, sveuč. prof., Zagreb
dr. ing. Nevenka Plavšić-Gojković, sveuč. asistent,
Zagreb
ing. Nenad Prokopi j evič, šum* savetnik, Beograd
ing. Oskar Piškorič, prof. Srednje šumarske škole, Split
dr. Oto Rohr, suradnik Instituta za šumarska i lovna
istraživanja, Zagreb
dr. ing. Pavao Fukarek, univ. prof., Sarajevo
dr. ing. Pavao Fukarek, univ. prof., Sarajevo
dr. ing. Roko Benič, sveuč. prof., Zagreb
ing. Roman Sarnavka, šum. savjetnik u p., Zagreb
ing. Stanko Flögl, sveuč. prof,, Zagreb
ing. Stjepan Frančišković, savjetnik Instituta za
drvno-industrijska istraživanja, Zagreb
dr. Stjepan Horvatič, sveuč. prof., Zagreb
ing. Sreten Rosič, univ. prof., Beograd
dr. Stjepan Urban, sveuč. prof., Rijeka
dr. ing. Svetislav Vasiljevic, univ. prof., Beograd
dr. ing. Svetislav Zivojinovič, univ. prof., Beograd
ing. Teodor Španović, šum. savetnik u p., Sombor
ing. Vilim Bestal, šum. savjetnik, Zagreb
ing. Vjekoslav Glavač, sveuč. asistent, Zagreb
dr. ing. Valentina Gaži, sveuč. asistent, Zagreb
ing. Vlado Jelenčić, šum. savjetnik u p., Vinkovef»;
ing, Oskar Piškorič, prof. Srednje šumarske škole, Split
ing. Vitomir Stefanovič, univ. asistent, Sarajevo
dr. ing. Vlado Tregubov, naučni suradnik, Ljubljana
dr. Vale Vouk, akademik, sveuč. prof., Zagreb
ing. Zdravko Čadež, direktor Zavoda za Unapređenje proizvodnje, Rijeka
dr. Zlatko Pavletič, sveuč. asistent, Zagreb
dr. ing. Zvonimir Potočić, sveuč. docent, Zagreb
ing. Zvonimir Pelcer, asistent Šumarske pokusne stanice, Rijeka
dr. ing. Zvonimir špoljarić, sveuč. docent, Zagreb
dr. ing. Zdenko Tomašegović, sveuč. docent, Zagreb
dr. ing. Zlatko Vajda, sveuč. prof., Zagreb
dr. Željko Kovačević, sveuč. prof., Zagreb
ing. 2arko Vrdoljak, stručni suradnik Instituta za
šumarska i lovna istraživanja N R H , Split