I. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU Sarajevo, 8

Transcription

БОС НА И Х ЕР ЦЕ Г ОВ ИН А
Министарство спољне трговине и економских односа
Канцеларија за ветеринарство Босне и Херцеговине
BO SN A I H ER CEG O VIN A
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine
BOSNIA AND HERZEGOVINA
Ministry of Foreign Trade and Economic Relations
Veterinary Office of Bosnia and Herzegovina
I. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU
Sarajevo, 8.decembar 2009.god.
SADRŽAJ
Prvo obavještenje
……………………………………………………….
3
Uvod
……………………………………………………….
5
Program konferencije
……………………………………………………….
6
Prezentirani radovi
……………………………………………………….
7
Lista uĉesnika
……………………………………………………….
9
Zakljuĉci konferencije
………………………………………………………. 13
Slike
………………………………………………………. 14
2
1. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU
Tema:
ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM RAZVOJU
Moto:
„Priznavanja i podizanje na viši nivo ribarstva kao znaĉajne privredne grane i uloge
veterinarske službe u njenom razvoju“
PRVO OBAVJEŠTENJE
Sarajevo, Veterinarski fakultet,
8. decembar 2009. godine
Pokrovitelj:
MINISTARSTVO SPOLJNE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA BiH
Organizatori:
URED ZA VETERINARSTVO BiH
VETERINARSKI FAKULTET SARAJEVO
Organizacioni odbor:
Predsjednik: Drago N. Nedić
Potpredsjednici: Sanin Tanković, Almedina Zuko
Sekretarijat: Zorana Mehmedbašić-Devedţić, Snjeţana Kreštalica
Inicijativni odbor:
Drago N. Nedić, Milan Baltić, Almedina Zuko, Lidija Kozaĉinski, Mišo Hristovski.
Programski i nauĉni odbor:
Drago N. Nedić, Zoran Mićović, Sanja Šeparović, Dejan Runtevski, Ivan Popović, Velimir
Sušić, Milan Baltić, Almedina Zuko, Milan Tešić, Nihad Fejzić, Lidija Kozaĉinski, Mišo
Hristovski, Velibor Stojić, Slavica Pavlović, Adnan Jaţić.
Oĉekivani uĉesnici:
Predstavnici nadleţnih ministarstava, veterinarskih uprava, veterinarskih i poljoprivrednih
fakulteta, proizvoĊaĉa i preraĊivaĉa ribe, proizvoĊaĉa veterinrskih lijekova i hrane za ribe,
laboratorija, veterinarskih organizacija i inspekcija, udruţenja u ribarstvu i dr.
Mjesto održavanja:
Sarajevo, Veterinarski fakultet: 8. decembar 2009. godine
3
Tematske oblasti na temu: ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I
RURALNOM RAZVOJU:
Sarajevo, Veterinarski fakultet, 8.12.2009. godine, 11:00-17:00
1. Stanje ribarstva u regiji
Razvoj akvakulture
Vodeni resursi i biodverzitet u slobodnim vodotokovima
Endemske riblje vrste
Predstavljanje: Obiljeţavanje 50. godina Odjeljenja za akvakulturu
2. MeĊunarodni standardi i obaveze
Legislativa – izvoz ţive ribe
razmjena informacija, objedinjavanje kapaciteta i proizvoda, zajedniĉki nastup na
EU (privredne komore i uprave za veterinarstvo), kako ostati na trţištu EU
MeĊunarodni standardi (CODEX, CEFTA, regije i sl.)
3. Menadţment u proizvodnji ribe
Preduvjetni programi i HACCP u proizvodnji i preradi ribe
Zdravstvena ispravnost ribe
Ishrana ribe
Riba kao hrana
*******
Adresa organizatora:
Ured za veterinarstvo BiH
Radićeva 8/I, Sarajevo
Tel: +387 33 565-700
Faks: +387 33 565-725
E-mail: drago.nedic@vet.gov.ba; sanin.tankovic@vet.gov.ba;
zorana.mehmedbasic@vet.gov.ba; snjezana.krestalica@vet.gov.ba
4
UVOD
Poznata je ĉinjenica da ribarstvo u našem regionu ima jednu dugu i uspješnu tradiciju koja se
već gotovo vijek potvrĊuje kroz ĉitav niz nauĉnih i struĉnih radova eminentnih struĉnjaka sa
ovih prostora koji zauzimaju znaĉajno mjesto u ovoj oblasti u svijetu, uspješno realiziranih
projekata lokalnog i svjetskog karaktera, vrhunskih slatkovodnih i morskih ribogojilišta i
pogona za preradu ribe i ribljih proizvoda, endemskih ribljih vrsta i što je moţda najvaţnije,
moţemo slobodno reći, neiscrpnih prirodnih resursa visokokvalitetne rijeĉne, jezerske i
morske vode.
Kako bi sprijeĉili da tradicija postane samo jedna stavka u nizu historijskih ĉinjenica o kojima
sa ponosom moţemo govoriti, a imajući u vidu trenutni svjetski trend i znaĉaj ribarstva u
ishrani ljudi, smatrali smo da bi bilo od izuzetnog znaĉaja otpoĉeti sa odrţavanjem
konferencija o ribarstvu regionalnog karaktera.
U skladu s tim, dogovoreno je odrţavanje prve u nizu Regionalne konferencije o ribarstvu, i
za zemlju domaćina je odluĉeno da to bude Bosna i Hercegovina, gdje su eminentni struĉnjaci
naše regije prezentirali svoje radove na slijedeće teme:



Stanje u ribarstvu u regionu
MeĊunarodni standardi i obaveze
Menadţment u proizvodnji ribe
Kao krajnje ciljeve odrţavanja konferencije izdvojeno je slijedeće:



Definisanje aktivnosti koje treba poduzeti kako bi se unaprijedila oblast ribarstva u
regionu u smislu preporuka nadleţnim organima i vladajućim strukturama naših
zemalja
Postizanje sporazuma o razmjeni nauĉno – struĉnih i tehniĉkih dostignuća u oblasti
ribarstva u regionu
Naĉin promocije ribarstva na lokalnom, regionalnom i svjetskom nivou
Konferenciju je prigodnim obraćanjem
otvorio dr Mladen Zirojević, ministar
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH, nakon ĉega su se skupu obratili dr
Drago N. Nedić, direktor Ureda i dr
Almedina Zuko, dekanesa Veterinarskog
fakulteta u Sarajevu. Nakon kratkih
obraćanja, predstavnici nadleţnih tijela,
veterinarskih fakulteta i predstavnika
ribara iz BiH, Srbije, Hrvatske,
Makedonije i Crne Gore odrţali su
prezentacije u skladu sa prethodno
dogovorenim programom na temu stanja
ribarstva u regiji, meĊunarodnih standarda
i obaveza, te menadţmenta u proizvodnji ribe.
5
PROGRAM KONFERENCIJE
Vrijeme
11h00 – 11h10
11h10 – 11h20
11h20 – 11h30
11h30 – 12h10
12h10 – 12h30
12h30 – 13h50
13h50 – 14h10
14h10 – 14h30
14h30 – 14h50
14h50 – 15h10
15h10 – 15h30
15h30 – 15h50
15h50 – 16h50
16h50 – 17h00
Naziv prezentacije
Sveĉano otvarenje
Mladen Zirojević, Ministar, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH
Uvodni govor
Doc. dr Drago N. Nedić, Direktor, Ured za veterinarstvo BiH
Prof. dr Almedina Zuko, Dekanesa, Veterinarski fakultet u Sarajevu
Stanje ribarstva u regiji
Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem
akvatiĉnih životinja u Bosni i Hercegovini
Prof. dr Almedina Zuko, dekanesa, Veterinarski fakultet u Sarajevu
Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem
akvatiĉnih životinja u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Makedonija,
Srbija)
Dr Sanin Tanković, dr Ivica Suĉec, dr Nebojša Jovanović, dr Tatjana
Babovic, dr Olivera Karamanova – Veterinarske uprave zemalja regiona
50 godina Odjeljenja za akvakulturu (Centar za ribarstvo)
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu
Prof. dr Adnan Jaţić, Veterinarski fakultet u Sarajevu
Pauza za ruĉak
MeĊunarodni standardi i obaveze
Legislativa Evropske Unije iz oblasti akvakulture i zdravstveni uslovi
za uvoz ribljih proizvoda na teritoriju Evropske Unije iz trećih zemalja
Doc. dr Drago N. Nedić, dr Sanin Tanković, dr Zorana Mehmedbašić
Devedţić, dr Faruk Kaukĉija – Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine
Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe
Prof. dr Lidija Kozaĉinski, prof. dr Bela Njari, prof. dr Ţeljka Cvrtila
Fleck, doc. dr Muhamed Smajlović, magristar Davor Alagić - Veterinarski
fakulteti Zagreb i Sarajevo
Menadžment u proizvodnji ribe
Zdrava riba – higijenski i zdravstveno ispravan proizvod životinjskog
porijekla
Prof. dr Ţeljka Matašin – Veterinarski fakultet Zagreb
Kafe pauza
Generiĉki modeli preduslovnih programa i HACCP planova za
industriju prerade ribe
Prof. dr Milan Ţ. Baltić, doc.dr Mirjana Dimitrijević, doc.dr Nedjeljko
Karabasil, dr Ivana Lekić-AranĊelović
Dosadašnja iskustva društva „Norfish Blagaj“ Mostar u implementaciji
HACCP-a u preradi ribe
Dţevad Bašić
Diskusija i zakljuĉci
Zatvaranje Konferencije
Ured za veterinarstvo BiH, Radićeva 8/I, Sarajevo,
Tel: +387 33 565-700, Faks: +387 33 565-725
E-mail: drago.nedic@vet.gov.ba; sanin.tankovic@vet.gov.ba; zorana.mehmedbasic@vet.gov.ba;
snjezana.krestalica@vet.gov.ba
6
PREZENTIRANI RADOVI
TEMA – Stanje ribarstva u regionu
Prezentacija 1. - Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatičnih
životinja u Bosni i Hercegovini
Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutno stanje u akvakulturi u Bosni i Hercegovini,
uzimajući u obzir dugu tradiciju u ribarstvu, globalni rast u akvakulturi, osnovne informacije
o hidrografiji, ihtiofauni, procentualno uĉešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne ribe i
školjki, ukupna proizvodnja po pojedinim kategorijama ribe i ribljih proizvoda, izvozne
kapacitete, organizaciju privatnog sektora, analizu akvakulture i izazove u budućnosti.
Link: Prezentacija 1.
Prezentacija 2. - Dostignuća i prioriteti u akvakulturi i upravljanju zdravljem akvatičnih
životinja u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija)
Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutno stanje u akvakulturi zemalja u regionu (Crne
Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije), gdje su predavaĉi iz pojedinih zemalja predstavili
trenutnu situaciju i priorete sa akcentom na: organizaciju nadleţnog organa, laboratorijske
kapacitete, proizvodne mogućnosti po pojednim vrstama riba i ribljih proizvoda, ispunjavanje
evropskih i meĊunarodnih standarda, mogućnost izvoza na trţište EU i trećih zemalja, kao i
analizu u sektoru akvakulture i izazove u budućnosti.
Linkovi: Prezentacija Crna Gora, Prezentacija Hrvatska, Prezentacija Makedonija i
Prezentacija Srbija.
Prezentacija 3. - 50 godina Odjeljenja za akvakulturu (Centar za ribarstvo) Veterinarskog
fakulteta u Sarajevu
Prezentacija je imala za cilj da predstavi godišnjicu formiranja Centra za ribarstvo
Veterinarskog fakulteta u Sarajevu sa akcentom na znaĉaj postojanja ove institucije, osnovne
djelatnosti, pratećih laboratorija centra, referentne liste projekata, ostvarena saradnja sa
relevantnim institucijama, nastavne aktivnosti, nauĉno istraţivaĉke radove, objavljenje knjige
iz oblasti akvakulture, popis bolesti i dijagnostiĉkih metoda koje se provode.
Link: Prezentacija 6.
TEMA – Međunarodni standardi i obaveze
Prezentacija 4. - Legislativa Evropske Unije iz oblasti akvakulture i zdravstveni uslovi za
uvoz ribljih proizvoda na teritoriju Evropske Unije iz trećih zemalja
Prezentacija je imala za cilj da predstavi trenutne standarde na svjetskom i evropskom nivou
koji moraju biti ispunjeni, te procedure koje d moraju ispoštovati prilikom aplikacije prema
Evropskoj Uniji po pitanju izvoza proizvoda od ribe iz trećih zemalja, u pogledu podnošenja
zahtjeva, ispunjavanja upitnika, inspekcije na licu mjesta, FVO izvještaja i akcionog plana
koji treća zemlja poduzima na osnovu izvještaja.
Link Prezentacija 7.
7
Prezentacija 5. - Analiza rizika u proizvodnji slatkovodne ribe
Prezentacija je imala za cilj da predstavi EU legislativu po pitanju higijenske ispravnosti ribe
kao namirnice, HACCP naĉela, analizu rizika/opasnosti, mikrobiološke postupke u ocjeni
zdravstvene ispravnosti ribe, biološke, hemijske i fiziĉke rizike.
TEMA – Menadžment u proizvodnji ribe
Prezentacija 6. - Zdrava riba – higijenski i zdravstveno ispravan proizvod životinjskog
porijekla
Prezentacija je imala za cilj da predstavi naĉin uzgoja riba kao ljudske namirnice, ribljem
mesu kao visokokvalitetnoj namirnici, opasnosti po ljudsko zdravlje u sluĉaju konzumacije
higijenski neispravnog ribljeg mesa, kvalitetu vode, opasnosti od štetnih supstanci, bolesti
riba, ishrani riba, teškim metalima kao kontaminantima ribe i okoline, rezultatima pojedinih
dijagnostiĉkih istraţivanja, najĉešće upotrebljavanim lijekovima u lijeĉenju riba, statistiĉkim
podacima.
Prezentacija 7. - Generički modeli preduvjetnih programa i HACCP planova za industriju
prerade ribe
Prezentacija je imala za cilj da predstavi potencijalne hazarde u proizvodnji ribe, obaveze
proizvoĊaĉa, preduvjetne programe, ureĊenje kruga, prostorija, posebne radne upute, opis
proizvoda i namjena, hazardi u pojedinim fazama proizvodnje ribe, ĉek liste za ocjenjivanje
preduvjetnih programa, odrţavanje SSOP-a i ocjenjivanje radnih operacija.
Prezentacija 8. - Dosadašnja iskustva društva „Norfish Blagaj“ Mostar u implementaciji
HACCP-a u preradi ribe
Prezentacija je imala za cilj da predstavi dosadašnja iskustva kompanije „Norfish Blagaj“ iz
Mostara sa akcentom na geografski poloţaj kompanije, naĉinu uspostave i implementacije
HACCP sistema, odreĊivanja kritiĉnih kontrolnih taĉaka, budućim izazovima.
8
LISTA UĈESNIKA
BOSNA I HERCEGOVINA
Mladen Zirojević
Ministar
Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH
Musala 9, 71000 Sarajevo
info@mvteo.gov.ba
+387 33 220 093
Ţeljko Kovaĉ
Viši struĉni suradnik za meĊunarodni
promet
Radićeva 8/II, 71000 Sarajevo
zeljko.kovac@vet.gov.ba
+387 33 565 714
Drago N.Nedić
Direktor
drago.nedic@vet.gov.ba
+387 33 565 700
Faruk Kaukĉija
Viši struĉni suradnik - koordinator
analitiĉkih aktivnosti
faruk.kaukcija@vet.gov.ba
+387 33 565 737
Sanin Tanković
Sekretar
sanin.tankovic@vet.gov.ba
+387 33 565 700
Jasmin Omeragić
Veterinarski fakultet Sarajevo
Zmaja od Bosne 90, 71000 Sarajevo
omeragij@bih.net.ba
+387 61 200 190
Almedina Zuko
Dekanesa
dean_office@vfs.unsa.ba
+387 33 / 655 - 922
Sabina Šerić-Haraĉić
sabina.seric-haracic@vfs.unsa.ba
+387 33 655 922
Adnan Jaţić
Profesor
adnan.jazic@vfs.unsa.ba
+387 61 208 230
Behija Dukić
vetzar@bih.net.ba
+387 33 719 950
Zorana Mehmedbašić Devedţić
Viši struĉni suradnik za veterinarsku
epidemiologiju
zorana.mehmedbasic@vet.gov.ba
+387 33 565 718
Indira Mulalić
Šef odjela za epidemiologiju
Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva
Trampina 2, 71000 Sarajevo
indiramulalic@gmail.com
+387 33 220 179
9
Svjetlana Batinić
Struĉni suradnik za veterinarsko javno
zdravstvo
svjetlana.batinic@vet.gov.ba
+387 33 565 738
Nihad Ĉapljić
Federalni inspektor
Federalno ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva
Trampina 2, 71000 Sarajevo
nihad.dvm@gmail.com
+387 33 217 242
Dţeno Hadţović
Struĉni suradnik za veterinarsku
epidemiologiju
dzeno.hadzovic@vet.gov.ba
+387 33 565 739
Zvonimir Papoĉi
Sekretar Asocijacije za akreditirana tijela
za ocjenjivanje usklaĊenosti
Vanjskotrgovinska komora BiH
Branislava ĐurĊeva 10, 71000 Sarajevo
zvonkop@komorabih.ba
+387 33 566 184
Igor Vruĉinić
Veterinarski inspektor
Veterinarska inspekcija Banja Luka
78000 Banja Luka
igor_vucinic@yahoo.com
+387 66 713 038
Mile Skeja
Veterinarski inspektor
Veterinarska stanica Prijedor
Prijedor
+387 65 624 044
Nedim Brdarić
Kjp Veterinarska stanica Sarajevo
Azize Šaĉirbegović 6, 71000 Sarajevo
vetstanicasa@bih.net.ba
+387 33 767 025
Vladimir Marjanović
Tropik Ribarstvo
78000 Banja Luka
vladimir.marjanovic@tropic.net
+387 65 444 619
Lazo Marĉetić
Saniĉani d.o.o.
Prijedor
sanicani@blic.net
+387 65 528 195
Almir Bašanović
Riz-Krajina
Bihać
m_aab@bih.net.ba
+387 61 589 496
Rifat Tahirić
Riz-Krajina
Bihać
rizkrajina@yahoo.com
+387 61 149 766
Dţevad Handţar
LAKS d.o.o.
Mostar
djevadh@bih.net.ba
Mostar
+387 61 143 212
Tanja Handţar
LAKS d.o.o.
Mostar
laks_ribogojilište@yahoo.com
+387 61 430 532
Sanel Šarić
Norfish Blagaj
Mostar
saric@norfish-blagaj.com
+387 61 198 274
10
Adem Hamzić
Struĉni suradnik
Prirodno-matematiĉki fakultet
haadem@hotmail.com
+387 62 522 241
Frane Ţuvela
Ţuvela-hb
Stolac
zuvela-hb@hotmail.com
+387 63 350 376
Mile Marić
TIP Dekorativa
Prozor-Rama
+387 36 771 118
Veselko Ĉolak
Salmon d.o.o.
Ljubuški
+387 63 320 042
Damir Dobrić
Agencija Biovet
dobric.damir@bih.net.ba
+387 61 199 698
REPUBLIKA HRVATSKA
Lidija Kozaĉinski
Profesor
Veterinarski fakultet Zagreb
Heinzelova 55, 10 000 Zagreb
klidija@vet.hr
+385 91 239 01 51
Vesna Petek
Struĉni suradnik
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I
ruralnog razvoja R. Hrvatske
Uprava za veterinarstvo R. Hrvatske
Miramarska 24, 10 000 Zagreb
vesna.petek@mps.hr
+385 91 584 27 91
Ţeljka Matašin
Profesor
Veterinarski fakultet Zagreb
Heinzelova 55, 10 000 Zagreb
zeljka.matasin@gmail.com
+385 91 794 51 77
Ivica Suĉec
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva I
ruralnog razvoja R. Hrvatske
Uprava za veterinarstvo R. Hrvatske
Miramarska 24, 10 000 Zagreb
ivica.susec@mps.hr
+385 1 610 95 94
REPUBLIKA SRBIJA
Zoran Mićović
Direktor
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede R. Srbije
Uprava za veterinu
Omladinskih brigada 1 , N. Beograd
zoran.micovic@minpolj.gov.rs
+381 64 868 00 00
Nebojša Jovanović
Struĉni suradnik
vodoprivrede R. Srbije
Uprava za veterinu
Omladinskih brigada 1, N. Beograd
nebojsa.jovanovic@minpolj.gov.rs
+ 381 64 868 00 01
11
Milan Baltić
Profesor
Fakultet veterinarske medicine Beograd
Bulevar osloboĊenja 18, 11 000 Beograd
baltic@vet.bg.ac.yu
+381 63 316 229
REPUBLIKA CRNA GORA
Ervin Buĉan
Samostalni savjetnik za uvoz i izvoz
Veterinarska uprava Crne Gore
Bulevar sv. Petra Cetinskog 9, 81 000
Podgorica
ervin.bucar@vu.gov.me
+382 67 289 651
REPUBLIKA MAKEDONIJA
Dejan Runtevski
Direktor
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i
šumarstva Makedonije
Uprava za veterinarstvo
Leninova 2, Skoplje
druntevski@veterina.gov.mk
+389 23 112 210
12
ZAKLJUĈCI KONFERENCIJE
Prezentirani radovi i sveobuhvatna dIskusija uĉesnika Konferencije rezultirali su
zadovoljstvom odrţanom Konferencijom i napretkom sektora ribarstva u regionu, te znaĉajem
koji je na taj naĉin posvećen sektoru ribarstva, što je dalje dovelo do donošenja sljedećih
zakljuĉaka:
1. Ribarstvo je u zemljama u regionu prepoznato kao šansa za proizvodnju i stavljanje na
trţište visoko kvalitetne zdrave hrane, te za ruralni razvoj, kao i mogućnost otvaranja
novih radnih mjesta. TakoĊer, utvrĊeno je da je neophodno podizanje svijesti graĊana
o znaĉaju ovog sektora, u ĉemu veliku ulogu imaju i veterinarske sluţbe zemalja.
2. Radi ostvarivanja konkurentnosti na trţištu, te davanja podrške ribarstvu, neophodno
je razmotriti mogućnost olakšavanja proizvodnje kroz smanjenje ili ukidanje
odreĊenih dadţbina koje dodatno opterećuju ovaj sektor.
3. Budući da konzumiranje svjeţe ribe nije tradicionalno zastupljeno u zemljama u
regionu, koliko konzumiranje crvenog mesa, kao i u skladu sa ĉinjenicom da je svjeţa
riba namirnica koja ima kratak vijek trajanja, potrebno je razmotriti uvoĊenje
programa prerade ribe i pripreme finaliziranih ribljih proizvoda, ukljuĉujući riblje
delicije.
4. Neophodna je tješnja suradnja svih nadleţnih tijela prilikom donošenja odluka koje
imaju utjecaja na sektor ribarstva.
5. U cilju osiguravanja adekvatne provedbe programa monitoringa zaraznih bolesti i
rezidua kod riba potrebno je jaĉanje laboratorijskih kapaciteta i meĊulaboratorijske
suradnje, te akreditacija laboratorija koje još uvijek nisu akreditirane.
6. Pored mjera monitoringa zaraznih bolesti riba koje se sada provode i predviĊene su
meĊunarodnim standardima, u cilju zaštite domaćih potencijala potrebno je posvetiti
ozbiljnu paţnju kontroli novih, bitnih zaraznih bolesti (kao npr. KHV), te razmotriti
zapoĉinjanje provoĊenja programa monitoringa za iste.
7. Odrţavanje naredne Konferencije planirano je za oktobar 2010. godine, za što će se
izvršiti sveobuhvatne pripreme i organizacija.
13
SLIKE:
14
15
16
PREZENTACIJA 1
• Akvakultura obezbjeđuje približno 20 miliona tona od ukupnih
svjetskih potreba riba i školjki, koje se procjenjuju na 140 miliona
tona.
Razvoj i prioriteti akvakulture
i upravljanja zdravljem akvatičnih životinja
u Bosni i Hercegovini
• U periodu do 2025. godine očekuje se da će ukupna globalna
proizvodnja u akvakulturi rasti sa 20 na 55 miliona tona, uz
istovremenu stagnaciju ili umanjenje u ulovu ribe iz prirodnih
uvjeta.
prof. dr. sc. Adnan Jažić, Sanin Tanković, DVM,
prof. dr. sc. Almedina Zuko
• Ovako intenzivni uvjeti rasta proizvodnje u akvakulturi, utjecali su i
na razvoj disciplina koje prate, prije svega, zdravstvene i ekonomske
Odjeljenje za akvakulturu
NRL za virusne bolesti riba
&
aspekte proizvodnje.
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Others
10%
2010
2010 (projected)
(projected)
2002
2002
1988
Aquaculture
10%
Pigs
20%
• Globalni trendovi, koji prate proizvodnju najvažnijih vrsta riba u
Ruminants
Ruminants
Others
Others
1%
1%
9%
9%
Poultry
60%
Others
Others
15%
15%
Aquaculture
Aquaculture
34%
34%
Pigs
Pigs
27%
27%
2
Poultry
Poultry
29%
29%
akvakulturi (losos, pastrmka, šaran, som) su vertikalna integracija,
povećanje proizvodnih kapaciteta i visoka naseljenost sa utvrđenim
Aquaculture
Aquaculture
48%
48%
Pigs
Pigs
22%
22%
režimima ishrane za optimalizaciju rasta.
Poultry
Poultry
15%
15%
• Na osnovu raspoloživih podataka, smatra se da Bosna i Hercegovina
ima značajne potencijale u akvakulturi.
Globalni rast akvakulture
HISTORIJAT AKVAKULTURE BIH
Period Austro-Ugarske vladavine (1878 – 1918)
 1882. - Prihod 5.342 forinte; 1900. - Prihod 8.401 forinte
 1886. - Uredba, Organizirana zaštita
zaš
zaštita voda
 1892. - Prvo udruženje
udruž
udruženje ribara BiH
 1894. - Prvo ribogojilište
ribogojiliš
“VRELO BOSNE”
Ilidž
ribogojilište “VRELO
BOSNE” Ilidža
Ilidža
kapacitet 600.000 komada ikre
 1902. - razvoj šaranskog
šaranskog ribarstva
Prijedor
Bosanska Gradiška
Gradiš
Gradiška
(300 jutara, 300-400
300300-400 kg/J)
(600 jutara, 100-150
100100-150 kg/J)
Period od proglašenja nezavisnosti
Bosne i Hercegovine (1992)
 1992 – 1995 – destrukcija ribnjaka zbog ratnog dejstva
3
1. regionalna konferencija o ribarstvu, Sarajevo, 2009 - ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE i RURALNOM RAZVOJU
Period Kraljevine Jugoslavije (1919 – 1941)
 stagnacija u razvoju ribarstva
Period SFRJ (1946 – 1991)
 1952. -
Institut za ribarstvo
 1957.
1957. -
Jugoslavenska zajednica za unapređenje
slatkovodnog ribarstva
 1959. -
Centar za ribarstvo, Veterinarski fakultet


Proizvodnja salmonidnih ribogojilišta
ribogojiliš
ribogojilišta 1982. godine 1.086 tona
Proizvodnja konzumne ribe 1990. godine 3.000 tona godišnje
godiš
godišnje
Osnovne informacije o hidorgrafiji
u Bosni i Hercegovini
 Bosna i Hercegovina posjeduje veoma povoljne geografske, klimatske,
hidrološke kao i ekološke uslove, te fizikalno-kemijska svojstva vodotoka za
intenzivnu proizvodnju slatkovodnih riba
 od 1996 – obnova i razvoj ribarstva u BiH
 BiH hidroresursi pripadaju slivovima Crnog i Jadranskog mora
 od 1999 - nove tehnologije, širenje kapaciteta, kvalitetnija riblja
 20.000 km rijeka i potoka (Sava - 355 km; Drina - 346 km; Bosna - 308
km; Vrbas - 240 km; Una - 207 km; ...)
hrana,……
4
 400 ha jezera (Buško, Višegradsko, Jablaničko, Modrac,..)
 1.400 ha morske obale
17
Ihtiofauna u Bosni i Hercegovini
27 familija riba, 69 rodova, 119 vrsta
• Salmonidne vrste (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka, potočna
zlatovčica, lipljen, ..)
• Ciprinidne vrste
(šaran, tolstolobik, som, ..)
• Morske ribe
(lubin, orada, zubatac, dagnje, kamenice, ...)
Izvor: Akvakultura u BiH - Adem Hamzić
U periodu od 1999. – 2008. došlo je od povećanja u:
Stanje u akvakulturi
• Proizvodnja u akvakulturi u 2002. godini dostigla je nivo iz 1991.
1991.
godine
godine
• Pored znaĉajnog
znaĉ
poveć
potoĉ
znaĉajnog povećanja
povećanja proizvodnje kalifornijske i potoĉne
potoĉne
pastrmke i potoĉne
potoĉ
zlatovĉ
potoĉne zlatovĉice,
zlatovĉice, usvajaju se nove tehnologije uzgoja
lipljena, mekousne pastrmke, jezerske zlatovĉice
zlatovĉ
zlatovĉice
• U morskom ribarstvu proizvodnja lubina i orade također je višestruko
viš
višestruko
povećana,
poveć
povećana, a uvodi se i proizvodnja zubatca, dagnje i kamenice
• ukupna proizvodnja konuzmne ribe i školjki
+ 55%
• proizvodnje salmonidne ikre
+ 98%
• proizvodnje salmonidne mlađi
+ 69%
• proizvodnje salmonidne konzumne ribe
+ 82%
• proizvodnje ciprinidne mlađi
+ 19%
• proizvodnje ciprinidne konzumne ribe
+ 11%
• proizvodnje morske ribe i školjki
+ 400%
• proizvodnje po zaposlenom
+ 37%
• proizvodnih kapaciteta
+ 12%
• zaposlenosti
+ 12%
Izvor: Akvakultura u BiH - Adem Hamzić
11
Procentualno učešće ribogojilišta u proizvodnji konzumne
ribe i školjki u BiH
5%
38%
40%
17%
Ukupna proizvodnja ribe u BiH
1999 – 2007 (t)
Godina
Salmonidna
Salmonidna
Ciprinidna
Marinska
Marinska
UKUPNO:
SALM ONIDNA- BETON
1999
1.389
1.807
40
3.236
SALM ONIDNA - KAFEZ
2000
1.785
1.602
60
3.447
2001
2.241
1.818
70
4.129
2002
2.737
2.009
190
4.936
2003
2.794
2.422
172
5.388
2005
3.085
2.811
174
6.070
2007
3.410
2.968
163
6.541
CIPRINIDNA
M ARINSKA
Proizvodnja konzumne pastrmke u Evropi
Proizvodnja salmonidne mlađi (t)
Drţava
t
GODINA
Salmonidna
mlađ
1999
890
2000
830
2001
781
2002
1.057
2007
1.570
1
Italija
41.900
2
Trska
35.250
3
Francuska
32.500
4
Danska
31.000
5
Španjolska
29.500
6
Njemaĉka
23.000
7
Engleska
16.200
8
Poljska
11.000
9
Bosna i Hercegovina
3.400
10
Austrija
3.000
11
Grĉka
3.000
12
Portugal
1.500
13
Irska
1.000
14
Republika Ĉeška
15
Belgija
656
400
Ukupno:
233.306
18
IZVOZ
• Hrvatska
• Crna Gora
• Srbija
• Makedonija
• Evropska Unija (prvi izvoz januar 2009)
• Formirana “Grupacija
“Grupacija akvakulture Federacije Bosne i Hercegovine”
Hercegovine”
• Rast proizvodnje u akvakulturi od 2003. godine počinje da prati i aktivno
učešće veterinarske struke
• Formirana “Grupacija
“Grupacija akvakulture Republike Srpske”
Srpske”
• Na nivou Ureda za veterinarstvo BiH uz saradnju Veterinarskog fakulteta u
• Formirana
“Asocijaciju
“Asocijaciju akvakulture Bosne i Hercegovine”
Hercegovine”
Sarajevu i predstavnika veterinarskih inspekcija FBiH i RS napravljen je
model i uspostava sistema koji bi omogućio kontrolu i praćenje bolesti riba
u cilju spreĉavanja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih
• Uveden je HACCP i GMP na većinu
već
ribogojiliš
većinu ribogojilišta
ribogojilišta u BiH
bolesti riba i školjki prema standardima OIE
• Istovremeno donose se i odgovarajući zakonski akti koji prate i uređuju
problematiku u akvakulturi BiH, a po direktivama EU
23
24
19
ANALIZE
PREDNOSTI
• Vrši se edukacija veterinarskih inspektora u oblasti kontrole i
 Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi
praćenje bolesti riba
 Kvalitetna i čista voda
• Vrši se edukacija vlasnika ribogojilišta
 Nezaražene riblje vrste u otvorenim vodama i kontrolisanom uzgoju
• Uspostavljen je monitoring virusnih bolesti riba (ZNG,VHS,ZHN,PVŠ)
 Kvalitetan matični fond koji se obnavlja iz slobodnih vodotokova
na nivou BiH koji uključuje skoro sva punosistemska i većinu
 Kvalitetna mrijestilišta i druge objekte za uzgoj ribe
polusistemskih ribogojilišta
• Određene
se
ovlaštene
laboratorije
i
nacionalnu
 Raspoloživa postrojenja za preradu ribe
referentnu
laboratoriju – NRL (Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarski fakultet
u Sarajevu)
25
SLABOSTI
SLABOSTI
• Skupa uvozna hrana i porezi
• Problem zaštite izvorišta, akumulacija i mora
• Simboliĉni poticaji
 Mala potrošnja
potroš
potrošnja ribe
 Nedostatak domaće
domać
domaće proizvodnje riblje hrane
• Modernizacija proizvodnje nabavkom opreme pomoću koje se moţe postići
duplo veća proizvodnja po jedinici površine u odnosu na ranije kapacitete:
 Ograničena
Ogranič
potroš
Ograničena kupovna moć
moć potrošača
potrošača
 Slaba cestovna infrastruktura






 Nedostatak adekvatne subvencije
 Nezadovoljavajući
Nezadovoljavajuć
Nezadovoljavajući krediti
 Nepovezanost tržišta
trž
tržišta
modernizacija vodozahvata
aeratori
sortiri ikre
automatski sortir aparati
elevatori
cisterne
28
ŠTA TREBA URADITI?
MOGUĆNOSTI
 Izvoz ribe
• Legislativa – potpuna harmonizacija s EU (88/R/2006/EC)
 Povećanje broja zaposlenih
 Prirodni resursi, veliki potencijal za proizvodnju
• Akreditacija, opremanje laboratorija koje provode službene
služ
službene
pretrage
 Proizvodnja autohtonih vrsta riba za poribljavanje otvorenih voda
• Uniformna registracija punosistemskih farmi
 Proizvodnja autohtonih vrsta riba za izvoz van BiH
• Monitoring rezidua veterinarskih lijekova i ostalih
kontaminanata
ŠTA TREBA URADITI?
ŠTA TREBA URADITI?
 Zaštita vlastitog repro potencijala od ribljih bolesti
 Povlastice za uvoz riblje hrane
 Kontrola i praćenje bolesti na nivou drţave u cilju spreĉavanja,
 Stimulacija za proizvodnju i izvoz
suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti
 Stimulacija za zapošljavanje i proširenje kapaciteta
riba i školjki prema standardima OIE
 Stimulacija za proizvodnju autohtonih vrsta riba i njihove
 Kontrola sistema
zaštite - jednoobrazna registracija svih ribljih farmi
 Svijest (od farmera, veterinara do konzumenta)
 Primjena profilaktiĉkih mjera od mrijesta do konzumne ribe
31
32
20
ZAKLJUĈCI
• Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale u akvakulturi
• Iskorištenost postojećih kapaciteta je oko 60% i moguće je proizvesti
10.000 tona konzumne ribe i školjki godišnje, namijenjenih domaćem i
ino tržištu
• Aktivno učešće veterinarske struke u uspostavi sistema kontrole i
praćenja bolesti riba na nivou drţave u cilju spreĉavanja suzbijanja i
iskorjenjivanja zaraznih i parazitarnih bolesti riba i školjki prema
standardima OIE
• Izvoz ribe u živom stanju
• Uzgoj autohtonih vrsta riba za poribljavanje i izvoz van BiH
33
Dragoj Almi od “2 kapi”
®
prof. dr. sc. Almedina Zuko
POVRATAK NA SPISAK PREZENTACIJA
21
PREZENTACIJA CRNA GORA
Vlada Crne Gore
Veterinarska uprava
PERSPEKTIVA RIBARSTVA

AkvakulturaAkvakultura- trenutno stanje u oblasti
akvakulture, razvoj i prioriteti

Već nekoliko decenija ribarstvo je velika,
velika, ali isto toliko i
neiskoriš
neiskorišćena razvojna šansa naš
naše privrede.
privrede.
Naglaš
Naglašena potreba povećanja proizvodnje ribe bila bi
ostvarena uz podsticaj izvoza,
izvoza, ali je za to neophodno
ulaganje u kapacitete za preradu,
preradu, jer viš
više nije dovoljno
samo ponuditi tržištu živu ili očišćenu ribu,
ribu, već treba da
se filetira
filetira i lijepo
ijepo upakuje.
upakuje.
Sarajevo
8 decembar 2009.
STRATEGIJA RIBARSTVA CG
PERSPEKTIVA RIBARSTVA




Razuđenost obale i bogatstvo hidropotencijala Crne
Gore su idealni za mnoge aktivnosti: Bokokotorski zaliv
pruž
pruža veliku zaš
zaštić
tićenu oblast koja pokriva oko 87 km2 ,
sa dobrim uslovima za uzgoj
uzgoj dagnji koriš
korišćenjem
mrež
mrežnih bazena
Trebalo bi da se stimuliš
stimuliše uzgoj ribe,
ribe, posebno
proizvodnja Orade, Brancina i jegulje,
jegulje, kao i uvođenje
novih tehnologija za proizvodnju.
proizvodnju.
Ribarstvo kod nas ima mnoge komparativne prednosti u
odnosu na druge grane,
grane, jer se proizvodnja higijenskohigijenskobezbj
editi gajenjem na
bezbjednog mesa ribe može obezbij
obezbijediti
ribnjacima koji se snabdij
evaju vodom iz rječnih tokova
snabdijevaju
jezera i marikultura.
-
-
-

Prioriteti Strategije ribarstva Crne Gore se fokusiraju
na:
na:
jač
jačanje konkurentnosti industrije prerade ribe,
stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje u sektor
ribarstva i obnavljanje domać
domaće ribarske flote,
poboljš
poboljšanje njene opremljenosti, kao i na podrš
podršku
zdravstvenoj ispravnosti proizvoda ribarstva kroz uvođenje
potrebnih promjena u domać
domaćoj legislativi u oblasti
bezbjednosti hrane i
unapređenja laboratorija koje će se akreditovati za kompletnu
hemijsku i mikrobiološ
mikrobiološku analizu.
Zakon o morskom ribarstvu i marikulturi
SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ
GORI



Sektor ribarstva je važ
važan za ekonomiju Crne Gore. Oko
630 osoba zaposleno je u ribarskom sektoru Crne Gore.
Učešće sektora ribarstva u nacionalnom bruto druš
društvenom
proizvodu iznosi 0,5% i 3,1% u bruto proizvodu sektora
poljoprivrede.
Oko 3.000 tona ribe se proizvodi i ulovi u Crnoj Gori od
čega 1.700 tona morske ribe (ulov), 600 tona slatkovodne
ribe(izlovljena riba), 450 tona pastrmke (uzgoj), 130 tona
orade i brancina i 200 tona školjaka (akvakultura)(akvakultura)- podaci
Ministrastva poljoprivrede.
poljoprivrede.
OBJEKTI AKVAKULTURE
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede:
poljoprivrede:
•
•
•
Slatkovodnih ribnjaka (pastrmskih) 24
Morskih ribnjaka (brancin i orada) 2
Farme školjki (dagnje) 16 - od kojih se neke ne nalaze u
registru Veterinarske uprave
•
•
SEKTOR RIBARSTVA U CRNOJ
GORI

Ulov slatkovodne ribe potič
potiče uglavnom iz Skadarskog
jezera i to uglavnom šaran, ali tu
tu je i ukljeva, karaš
karaš i
jegulja
Prema podacima iz Strategije ribarstva Crne Gore:
Gore:


Sektor morskog ribarstva u Crnoj Gori predstavlja 0,3 %
ukupnog sektora ribarstva Evropske zajednice na
Mediteranu (561,288 t)
Udio Crne Gore je ekvivalentan količ
količini od 1.5% ukupne
ponude kalifornijske pastrmke na evropskom trž
tržištu
LOKALITETI OBJEKATA
LEGENDA
-Slatkovodni
ribnjaci
-Morski
ribnjaci
-Područje
farmi školjki
Objekata za preradu ribe (konzerviranje i
konfekcioniranje) 2
Objekti za izvoz izlovljene morske ribe u zemlje EU
(objekti na kopnu) 3
22
ZDRAVLJE ŽIVOTINJA I
PREVENTIVNE MJERE
LABORATORIJSKI KAPACITETI

Specijalistič
Specijalistička veterinarska laboratorija –
Podgorica (dijagnostič
dijagnostička ispitivanja bolesti životinja i

mikrobiološ
mikrobiološka ispravnost hrane i hrane za životinje)

- Zakon o veterinarstvu
- Zakon o bezbjednosti hrane
Javna ustanova za ekotoksikološ
ekotoksikološka
ispitivanja
(fizičkoko- hemijska
ispitivanja – Podgorica (fizič
- Pravilnik o higijenskim zahtjevima za hranu životinjskog ili
biljnog porijekla (opš
(opšti higijenski zahtjevi u primarnoj
proizvodnji hrane životinjskog porijekla)
- Pravilnik o posebnim higijenskim zahtjevima za hranu
životinjskog porijekla (posebni zahtjevi za proizvodnju i
sakupljanje živih školjki, i proizvode ribarstva)
ispitivanja hrane i hrane za životinje)

Zakonski osnov:
Institut za javno zdravlje PodgoricaPodgorica(mikrobiološ
(mikrobiološka i fizič
fizičkoko- hemijska ispitivanja hrane)
- Operativni program o zdravstvenoj zaš
zaštiti životinja
ZDRAVLJE ŽIVOTINJA
AKVAKULTURE I PREVENTIVNE
MJERE
PROGRAM MONITORINGA REZIDUA


Plan monitoringa bolesti slatkovodnih riba u uzgoju
za 2009. godinu :
- obuhvać
obuhvaćeno 7 pastrmskih ribnjaka,
ribnjaka,
- bakteriološ
bakteriološka i parazitološ
parazitološka dijagnostika
- u planu za slj
sljedeć
edeću godinu je dijagnostika virusnih bolesti
pastrmki


U skladu sa Direktivom Savjeta 96/23/EC i Odlukom Komisije
97/747/EC
GRUPA AA- Supstance koje imaju anabolič
anaboličko dejstvo i
nedozvoljene supstance
A1. Stilbeni, derivati stilbena i njihove soli i estri
A3. Steroidi
A6. hloramfenikol, nitrofurani i nitroimidazoli
GRUPA BB- Veterinarski lijekovi i kontaminenti okoline
B1. Antibakterijske supstance uključ
uključujuć
ujući sulfonamide i hinoloni
B2. Drugi veterinarski lijekovilijekovi- Antihelmintici
B3. Druge supstance i kontaminenti okoline
a) Organohlorna jedinjenja uključ
uključujuć
ujuću PCBPCB-e
b) Hemijski elementi
c) Mikotoksini
d) Boje
PRIORITETI U NAREDNOM
PERIODU




usklađivanje zakonske regulative iz oblasti zdravlja
životinja akvakulture sa legislativom EU i implementacija,
uključ
uključujuć
ujući izradu nacionalnih planova monitoringa
jačanje administrativnih kapaciteta,
kapaciteta,
obuka kadrova u oblasti dijagnostike bolesti životinja
akvakulture, standardizacija laboratorijskih procedura,
procedura,
obuka zaposlenih u sektoru akvakulture o prevenciji i
ranoj detekciji bolesti,
bolesti,

izrada vodič
vodiča, priruč
priručnika i uputstava,
uputstava,

unapređenje saradnje na svim nivoima.
nivoima.
Hvala na pažnji
23
PREZENTACIJA HRVATSKA
SADRŽAJ
1.
Organizacija nadležnog tijela
2. Zakonodavstvo
3. Proizvodnja u akvakulturi
Uprava za veterinarstvo
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Republika Hrvatska
Vesna Petek, dr. vet. med., Ivica Suĉec, dr. vet. med.
Sarajevo, 08. prosinca 2009.
1.2. UPRAVA ZA VETERINARSTVO
Kabinet
ministra
MINISTAR
Samostalna
sluţba za
unutarnju
reviziju
Drţavni
tajnici
Uprava za
ruralni razvoj
Tajništvo
ministarstva
Uprava za
sigurnost i
kakvoću
hrane
Ravnateljstvo za
trţišnu i
strukturnu
potporu u
poljoprivredi
Uprava za
informacijske
sustave i
logistiku
UPRAVA ZA
VETERINARSTVO
Uprava za
poljoprivredu
Uprava ribarstva
Uprava za
poljoprivrednu
politiku i
međunarodnu
suradnju
Uprava
poljoprivredne i
prehrambene
industrije
Uprava
poljoprivredne i
fitosanitarne
inspekcije
Uprava za
veterinarstvo
Uprava za
veterinarske
inspekcije
Uprava za
poljoprivredno
zemljište
Odjel za središnji
veterinarski
informacijski sustav
SEKTOR ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA ŽIVOTINJA
Sektor veterinarskog
javnog
zdravstva
Odjel za higijenu hrane
ţivotinjskog podrijetla
i zbrinjavanje nusproizvoda
Odsjek za financiranje
mjera zaštite
zdravlja ţivotinja
Odsjek za
oznaĉavanje
i registraciju ţivotinja
Odsjek za
krizno planiranje
Odsjek za izradu
i praćenje programa
kontrole
bolesti ţivotinja
Odsjek za zoonoze
Odsjek za analizu
podataka i
izvješćivanje
UPRAVA ZA
VETERINARSKE
INSPEKCIJE
7 ureda:
1. U sjedištu uprave; 2.BJELOVAR;
3.RIJEKA;, 4.SPLIT; 5.VARAŢDIN;
6.OSIJEK; 7.ZAGREB
(ukupno 65 ispostava )
SEKTOR GRANIĈNE
VETERINARSKE INSPEKCIJE
I MEĐUNARODNOG
PROMETA
Odjel za graniĉne
veterinarske inspekcije;
Odjel za meĊunarodni promet i
analizu rizika.
Odjel za zaštitu
ţivotinja
Odjel za organizaciju
veterinarske sluţbe
i oznaĉavanje ţivotinja
SEKTOR ZA VETEINARSKO JAVNO ZDRAVSTVO
Odjel za higijenu hrane
ţivotinjskog podrijetla i
zbrinjavanje nusproizvoda
Odjel za zaštitu
ţivotinja
1.5. UPRAVA ZA VETERINARSKE INSPEKCIJE
SEKTOR
VETERINARSKE
INSPEKCIJE
98 VETERINARSKIH
INSPEKTORA
Odjel za veterinarsku
epidemiologiju
SEKTOR ZA
VETERINARSKO
JAVNO ZDRAVSTVO
Odjel za veterinarsku
epidemiologiju
Odsjek za organizaciju
Sektor za zaštitu
zdravlja ţivotinja
Odjel za veterinarske
lijekove i hranu
za ţivotinje
SEKTOR ZA
ZAŠTITU
ZDRAVLJA
ŢIVOTINJA
Odjel za organizaciju
i oznaĉavanje ţivotinja
Odjel za opće
poslove meĊunarodnu
suradnju i pristup EU
Odsjek za veterinarske
lijekove i hranu za ţivotinje
Odsjek za meso
Odsjek za ribe i školjkaše
Odsjek za veterinarske lijekove,
veterinarsko-medicinske proizvode
i laboratorijsku dijagnostiku
Odsjek za higijenu hrane
Odsjek za nusproizvode
Odsjek za monitoring rezidua
Odsjek za mljeko, jaja i med
Odsjek za hranu za ţivotinje
2. ZAKONODAVSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
 ZAKON O VETERINARSTVU (N.N. 41/07, 155/08)
SEKTOR ZA PRAVNE
POSLOVE I FINANCIRANJE
SLUŢBENIH KONTROLA
 ZAKON O HRANI (N.N. 46/07, 155/08) transponiran
i implementiran Regulation 178/2002 EU
Odsjek za pravne poslove;
Odsjek za financiranje
sluţbenih kontrola
24
2.1. HIGIJENSKI PAKET TRANSPONIRAN I
IMPLEMENTIRAN U HRVATSKO
ZAKONODAVSTVO
2.2. PRAVNI OKVIR SIGURNOSTI HRANE
ZAKON O HRANI (N.N. 46/07, 155/08)
178/2002
•Pravilnik o higijeni hrane (N.N. 99/07, 27/08, 113/08) (Regulation
Regulation 852/2004 EU –
Hygiene of foodstuf –primarna proizvodnja i opć
opći uvijeti)
uvijeti)
• Pravilnik o higijeni hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07) (Regulation
853/2004 EU – Hygiene of food of animal origin)
origin)
• Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane ţivotinjskog podrijetla (N.N.
99/07) (Regulation
Regulation 854/2004 EU – Official controls)
controls)
• Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se provode radi verifikacije
postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani i hrani za ţivotinje, te
propisa o zdravlju i zaštiti ţivotinja (N.N. 99/07) (Regulation
Regulation 882/2004 EU – Official
controls of food of animal origin)
origin)
• Pravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode na koje se
primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (Regulation 2074/2005 EU)
EU)
•Pravilnik o mikrobiološ
mikrobiološkim kriterijima za hranu (N.N. 74/08, 156/08)
(Regulation /2073/2005 EU)
EU)
NADLEŽNO TIJELO
SUBJEKTI U POSLOVANJU S
HRANOM
Pravilnik o higijeni hrane (N.N.
99/07, 27/08, 113/08) (Regulation
Regulation
852/2004 EU)
EU)
Pravilnik o higijeni hrane
ţivotinjskog podrijetla (N.N.
99/07) / 853/2004
Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se
provode radi verifikacije postupanja u
skladu s odredbama propisa o hrani i
hrani za ţivotinje, te propisa o zdravlju i
zaštiti ţivotinja (N.N. 99/07) 882/2004
OPĆA
PRAVILA
SPECIFIĈNA
PRAVILA
Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane
ţivotinjskog podrijetla (N.N. 99/07))
854/2004
Pravilnik o mikrobiološ
mikrobiološkim kriterijima za hranu
(N.N. 74/08, 156/08) 2073/2005
Pravilnik o provedbenim mjerama za odreĊene proizvode
na koje se primjenjuju propisi o hrani (N.N. 154/08) (Regulation
(Regulation 2074/2005 EU)
EU)
3. AKVAKULTURA
Dunavski sliv
2.3. ODOBRENI OBJEKTI
 134 odobrenih objekata za preradu i uskladištenje
proizvoda ribarstva
Akvakultura - 0.6 % BDP RH
- 1.15 % ukupog izvoza
Jadranski sliv
Subjekti u poslovanju s hranom dužni su uspostaviti,
provoditi i održavati trajni postupak odnosno postupke
temeljene na načelima sustava HACCP-a – sukladno čl. 51
Zakona o hrani (N.N. 46/07, 155/08) i čl. 5. Pravilnika o
higijeni hrane (N.N. 99/07,27/08,113/08)
Obala – over 5800 km
Teritorijalne vode (more i
unutrašnjost)- 34000 km2
3.2. Proizvodnja u akvakulturi
3.1. PRIMARNA PROIZVODNJA
Slatkovodna
riba
Morska riba
Tuna
32
44
4151t
1646 t
4000 t
8
4180 t
Školjkaši
171
3500 t
Zahvaljujem na
pozornosti!
3.3. VRSTE U UZGOJU
 Cyprinus carpio - šaran
 Ctenopharyngodon idella – amur
 Oncorhynchus mykiss-pastrva
 Dicentrarchus labrax - lubin
 Sparus aurata - orada
 Thunnus thynnus–atlantska tuna
 Mytilus galloprovincialis–dagnja
 Ostrea edulis – kamenica
Ivica......
25
1. Zakonska osnova
Sadržaj:
 Zakon o veterinarstvu(N.N. 41/07;151/08)
 Pravilnik o naĉinu prijave bolesti ţivotinja (N.N. 31/09) - Council
1. Zakonska osnova
2. Nadziranje zdravlja akvatičnih životinja
3. Implementacija Pravilnika 42/2008
4. Buduće aktivnosti
2. Nadziranje zdravlja akvatičnih životinja
 U 2010. godini, nadziranje će se provoditi u skladu s
odredbama Pravilnika 42/2008 (Dir. 2006/88)
 Nadziranje se provodi (u svrhu postizanja statusa
slobodnog od bolesti) na:
1) Pastrvskim uzgajalištima – dvije godine, sa
propisanim brojem uzoraka, brojem uzorkovanja
godišnje i brojem kliničkih pregleda (VHS, ZHN)
2) Ribnjačarstvima – za virusološke pretrage na
uzročnika KHV
3) Mrijestilištima i uzgajalištima lubina – nazočnost
uzročnika virusne encefalopatije i retinopatije
4) Proizvodnim područjima za uzgoj školjkaša
3.2. Prijava bolesti (egzotiĉne i neegzotiĉne bolesti)
 Obveza prijavljivanja:




Vlasnik i osobe koje se brinu o akvatičnim životinjama
Pratitelji tijekom prijevoza
Veterinari, službeni veterinari
Osoblje iz dg. laboratorija i drugih istraživačkih institucija
Directive (82/894/EEC)
 Pravilnik o uvjetima zdravlja ţivotinja koji se primjenjuju na ţivotinje
akvakulture i njihove proizvode te spreĉavanju i suzbijanju odreĊenih
bolesti akvatiĉnih ţivotinja (N.N. 42/08) - Council Directive
2006/88/EC
 Pravilnik o izradi planova uzorkovanja i dijagnostiĉkih metoda za
otkrivanje i potvrĊivanje prisutnosti bolesti mekušaca Bonamioze
(Bonamia ostreae) i Marteilioze (Marteilia refringens) (N.N. 142/08) Commission Decision 2002/878/EC
 Pravilnik o planovima uzorkovanja i dijagnostiĉkim metodama za
otkrivanje i potvrĊivanje odreĊenih bolesti riba (N.N. 142/08) Commission Decision 2001/183/EC
3. Implementacija Pravilnika (NN 42/2008) (Direktiva
2006/88)
3.1. Uspostavljanje javnog Registra poslovanja
akvakulture i autoriziranih objekata za preradu
 Sukladno odredbama pravilnika (NN 42/2008)
nadleţno tijelo uspostavlja javni registar





3.3. Izrada programa nadziranja i iskorjenjivanja
bolesti
 U svrhu dobivanja statusa slobodnog od bolesti,
nadležno tijelo ima obvezu izrade programa
nadziranja i iskorjenjivanja bolesti
 Sadržaj programa:


 Nadležno tijelo ima obvezu prijave (u slučaju
potvrđenog slučaja) EK
3.4. Autorizacija poslovanja akvakulture
Naziv, ime i adresa poslovanja
GPS podatci
Reg. broj, autorizacija
Vrsta i opseg proizvodnje,
Podaci o zdravstvenom statusu


Epidemiološki status
Procijena troškova
Trajanje i cilj programa
Područje provedbe programa
Tko ima obvezu autorizacije?
1) REGISTERED (Uzgajališta riba, školjkaša i rakova)
2)
(Otpremni centri, centri za proĉišćavanje)
3) Poslovanja akvakulture u kojima se vrši klanje riba
u dijagnostiĉke svrhe (istraţivaĉki centri)
4) Karantene, lovišta u kojima se u svrhu rekreativnog
ribolova provodi organizirano poribljavanje, ...
26
4. Buduće aktivnosti
Zahvaljujem na pažnji!
 Daljnje transponiranje legislative EU
 Izrada kriznih planova
 Određivanje zemlje, zona ili kompartmenta slobodnih
od bolesti
 Trajna edukacija poslovanja akvakulture u pogledu
zdravlja akvatičnih životinja
27
PREZENTACIJA MAKEDONIJA
Nadležni organi
 MAFWE/ VD/ Sektor za zdravlje životinja:

Kontrola uzgojnih objekata-farmi
 MAFWE/ VD/ Sektor za veterinarsko javno zdravstvo:
Republika Makedonija
vodoprivrede
Veterinarska uprava
Nova dostignuća i prioriteti u akvakulturi i
upravljanju zdravljem akvakulture u Republici
Makedoniji

Kontrole objekata za preradu
 MAFWE/ VD/ Sektor za graničnu veterinarsku
inspekciju:
 Kontrole uvoza/provoza na graničnim inspekcijskim prijelazima
 Fakultet veterinarske medicine Skoplje –Ovlašteni
organ:

Olivera Karamanova, DVM


Kontrola bolesti životinja i farmaceutskih proizvoda i rezidua
Dijagnostika
Istraživanja
Sarajevo
Decembar 8, 2009
Organizaciona i struktura upravljanja
veterinarske službe
Veterinarska legislativa u pogledu
kontrole uvoza i izvoza akvakulture

“Zakon o veterinarstvu” (SG RM No.113/07)
 “ Zakon o veterinarskom javnom zdravstvu” (SG RM No.114/07)
 “Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja” (SG RM No.113/07)
 “Zakon o sporednim proizvodima životinjskog porijekla” (SG RM
No.113/07)
 “Zakon o sigurnosti hrane, proizvoda i materijala u kontaktu sa
hranom” (SG RM No 54/2002)
 Povezani pod zakonski propisi (u pripremi)
Raspored nadležnosti koje se odnose na
zdravlje i sigurnost akvakulture
 Službeni veterinari na Graničnim inspekcijskim
prijelazima:
 Veterinarske kontrole na GIP-ovima
Uvoz i provoz ribe i proizvoda od ribe
 Službeni veterinari Regionalnih veterinarskih ureda
(RVO):
 Kontrola na unutrašnjem tržištu kretanja živih vodenih
životinja i kontrola drugih aktivnosti koje mogu dovesti do
širenja patogena
 Privatne veterinarske stanice (PVS)
Uvoz akvakulture i mjere upravljanja rizikom
kod uvoza
 CVO
 Prethodno izdavanje dozvola za uvoz životinja, proizvoda i
sporednih proizvoda, u zavisnosti od zemlje porijekla i njenog
dijela, objekta, certifikata ili drugih pratećih dokumenata
 CVO
 Donošenje odgovarajućih propisa u pogledu sigurnosnih mjera za
uvoz, provoz i izvoz živih životinja akvakulture i proizvoda
akvakulture, na osnovu:
 OIE statusa bolesti životinja i ažuriranja statusa
 Službenog žurnala EU i ažuriranja statusa bolesti
 Rezultata analize rizika
 Ovlaštene da obavljaju određene mjere zaštite zdravlja
životinja
Uvoz akvakulture i mjere upravljanja rizikom
kod uvoza
Programi za nadzor i praćenje bolesti vodenih
životinja
 Uvoz žive ribe primarno za:
 MAFWE – Direkcija za veterinarstvo
 Vrste Salmonidae i Ciprinidae porijeklom iz: Bugarske, Grčke,
Srbije
 Ukrasnih riba porijeklom iz: Singapura i SAD-a
 Uvoz u 2008 godini :
Vrsta
(životni stadij)
Volumen (kg.)
Salmonidae i Ciprinidae namijenjene za
farmski uzgoj
58.638
Salmonidae i Ciprinidae –juvenilne ribe
20.285
Ukrasne ribe
Godišnja naredba za zdravlje životinja i veterinarsko javno
zdravstvo za poduzimanje određenih zaštitnih mjera od
kontagioznih i parazitarnih bolesti
 Bolesti koje se prate za ribe u jezerima, vještačkim
akumulacijama i farmama za uzgoj:
- VHS (virusna hemoragična septikemija)
- IPN (kontagiozna nekroza pankreasa)
- BKD (bakterijska bolest/Renibakterioza)
- SVC (proljetna viremija šarana)
- IHN (infektivna hemoragična nekroza)
7.915
28
Dijagnostika bolesti
 Fakultet veterinarske medicine/Univerziteta “"St.
Ćiril i Metodije” Skoplje
 Odjel za biologiju i patologiju riba, pčela i divljači,
obavlja:
 laboratorijske dijagnostičke tehnike i testove u skladu sa
Priručnikom za dijagnostičke testove vodenih životinja
 Virus- logical Disease (ELISA test);
 Standardne mikrobiološke dijagnostičke metode za bolesti i
 Analizu podataka
Krucijalni faktori za međunarodnu trgovinu
živih vodenih životinja
Trenutni kapaciteti akvakulture i proizvodnje
 62 Farme ribe za uzgoj osiguravaju godišnju
proizvodnju ribe iz svježe vode
 Količine uzgojne ribe namijenjene za ljudsku konzumaciju
godišnje za vrste Salmonida i Cyprinida :
-za 2006 - 958.000 kg
-za 2007 - 771.000 kg
-za 2008 - 992.000 kg
Politika i planiranje u pogledu nacionalnog
zdravlja vodenih životinja
 Kategorizacija farmi vodenih životinja prema zdravstvenom statusu,
 Razvoj programa praćenja i nadzora prema bolestima vodenih životinja u skladu sa
Direktivom komisije 2006/88;
 Članica Svjetske organizacije za zdravlje životinja
(OIE, Office International des Epizooties)
 Razvoj planova hitnih mjera u pogledu bolesti vodenih životinja;
 Članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO)
 Poboljšavanje dijagnostičkih kapaciteta;
 Uvrštavanje na riziku baziranih, konsutativnih i transparentnih procesa analize
rizika patogena u razvoju i provođenju državne i entitetskih politika;
 Potpisnik Sanitarnog i Fito-sanitarnog ugovora (SPS)
 Uspostavljanje standardizovanih laboratorijskih procedura i definisanje pravila za
 Zemlja kandidat za članstvo i očekuje početak
pregovora za članstvo
 Geografsko zoniranje zemlje i njenih komponenti u sistemu nadzora kako je
skupljanje uzoraka;
preporučeno/zahtijevano od međunarodnih organa i zahtijevano od trgovinkih
partnera.
 Makedonija ima odobrenje za izvoz živih životinja
akvakulture i proizvoda u EU
Trenutni prioriteti u pogledu nacionalne
politike akvakulture
Trenutni prioriteti u pogledu nacionalne
politike akvakulture
 Poboljšanje upravljanja izvozom:
 Iskorištavanje statusa- odobrena zemlja za izvoz živih vodenih životinja i njihovih
proizvoda u EU
 Razvoj modernog sistema proizvodnje akvakulture za:
 Osiguranje zdravog proteina sa niskom cijenom za stanovnike i vanjskog tržište
 Razvoj farmi ribe i povećanje proizvodnje:
 vrsta Salmonida(potočna pastrmka),
 vrsta Cyprinida (šarana, bijelog amura i srebrnog šarana, soma)
 Poboljšanje upravljanja bio sigurnošću u kapacitetima akvakulture
29
PREZENTACIJA SRBIJA
Republika Srbija
Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede
Uprava za veterinu
Istorijat
1860 – prvi pisani pomen “ribnjaka”
ribnjaka” (Irig,
Vojvodina)
1894 – osnovan je najstariji i najveć
najveći ribnjak
Akvakultura
Akvakultura
Eĉka
95% ribnjaka je bilo u drţ
drţavnom vlasniš
vlasništvu do
2003
U
U Srbiji
Srbiji
2003 – privatizacija ribnjaka,
ribnjaka, viš
više od 80% već
već
privatizovano
Osnovni podaci
Osnovni podaci
• PreovlaĊuju šaranski ribnjaci na preko 14000 ha, pastrmski na
oko 17 ha
• Veliki broj novoosnovanih,
novoosnovanih, neregistrovanih, malih ribnjaka
(+30%
(+30% ukupne površ
površine?)
ine?)
• U toku poslednjih 10 godina površ
površine pod ribnjacima uveć
uvećane 10
do 15 %, ukupan broj novoosnovanih ribnjaka poveć
povećan za 100 %
• Sva tri vida proizvodnje prisutna u Srbji: ekstenzivni,
poluintenzivni i intenzivni
– Prinos/ha
Prinos/ha u poluintenzivnom sistemu je oko 1000 kg/ha
– Uz upotrebu ekstrudirane kompletne krmne smeš
smeše za šarane u
ishrani – od 1500 do preko 3000 kg/ha
• Oko 1000 zaposlenih,
zaposlenih, 4 % sa visokim i 10 % sa srednjim
obrazovanjem
• 200 – 300 sezonskih
sezonskih radnika
• 90 % muš
muškaraca,
karaca, ţene retko u proizvodnji (administracija
(administracija,,
ĉišćenje i sl.)
sl.)
• Problemi: zapuš
zapušteni ribnjaci, niska produktivnost, preveliki broj
zaposlenih, stare radne navike, nedostatak opreme, stara i
istroš
istrošena oprema, neadekvatno koriš
korišćena oprema.
• Interesovanje za akvakulturu u porastu (tradicija,
(tradicija, zdrava
ishrana)
• Uvoz ribe i ribljih proizvoda – dvostruko već
veći od proizvodnje
• Statistiĉ
Statistiĉki podaci najĉ
najĉešće nedostaju ili su spekulativni
Snaga
Slabosti
• Prirodni izvori
• Niska produktivnost
• Razvojni potencijal
• Nivo obrazovanja
• Nutritivna baza
• Uslovi trţ
trţišta
• Tradicija
Tradicija (u proizvodnji)
proizvodnji)
• Poveć
Povećano interesovanje
• Podrš
Podrška nauĉ
nauĉnih institucija
• Zakonodavstvo i postojeć
postojeći propisi
• Sluţ
Sluţbena kontrola
Moguć
ćnosti
Mogu
Mogućnosti
Pretnje
• Proizvodnja visoko kvalitetne hrane
• Nedostatak investicija
• Pozitivan uticaj na zdravstveno stanje
• Ljudski resursi i podizanje kapaciteta
• Pozitivan uticaj na zapoš
zapošljavanje
• Politiĉ
Politiĉke promene
• Pozitivan uticaj na ekonomski rast
• Prioriteti
• Moguć
Mogućnost regionalne saradnje
• Tradicija (potroš
potrošnja)
nja)
30
Vodeni resursi
Srbije
Dunav
Sava
Tisa
Morava (Velika, Zapadna, Ju
Juţna)
Proizvodnja u Srbiji, t
Ime
Naučno ime
2006
2007
2008
Šaran
Cyprinus carpio
4309.311
5517.826
5760.469
Som
Silurus glanis
16.579
13.621
19.973
Tolstolobik
Hypophthalmichthys molitrix
307.201
846.418
801.542
Amur
Ctenopharyngodon idella
147.203
207.860
268.136
4.916
Štuka
Esox lucius
1.733
1.013
SmuĎ
Stizostedion lucioperca
8.431
13.073
162.466
126.687
510.362
607.795
641.947
1051.966
Drugo (bela riba)
Pastrmka
Drina
Salmo gairdneri
UKUPNO
Kolubara
Timok
Sistem kanala Dunav – Tisa – Dunav
Nadleţ
ţni organ
Nadle
Nadleţni
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede
• Uprava za veterinu – organ uprave unutar
5560.719
7368.445
8.813
8426.177
Procenjeni ulov u rekama i jezerima – oko 6000 t
Nadleţ
ţnosti
Nadle
Nadleţnosti
• Zdravstveno stanje i dobrobit ţivotinja
• Veterinarsko
Veterinarsko javno zdravlje
• Bezbednost hrane
Ministarstva
• Kao posebna Uprava osnovana marta 2004
Zakonodavstvo
• Zakon o veterinarstvu (Sl. glasnik RS No. 91/05)
• Zakon o bezbednosti hrane (Sl. glasnik RS No 41/09)
• Pravilnik o naĉ
naĉinu vrš
vršenja veterinarskoveterinarsko-sanitarnog pregleda i
kontrole ţivotinja pre klanja i proizvoda ţivotinjskog porekla (Sl.
list SFRJ 68/89)
• Pravilnik o naĉ
naĉinu utovara, pretovara i istovara poš
pošiljaka
ţivotinja, proizvoda, sirovina i otpadaka ţivotinjskog porekla,
uslovima koje mora ispunjavati prevozno sredstvo, higijenskohigijenskotehniĉ
tehniĉkim uslovima koje mora ispunjavati poš
pošiljka i obrascu
uverenja o zdravstvenom stanju poš
pošiljke (Sl. list SFRJ 69/90)
• Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za ribe, rakove,
školjkaš
koljkaše, morske jeţ
jeţeve, morske krastavce, ţabe, kornjaĉ
kornjaĉe,
puţ
puţeve i njihove proizvode (Sl. list SRJ 06/03 и Sl. list SCG 56/03,
05/04, 04/04, 12/04, 48/04)
• Pravilnik o merama za suzbijanj
e i iskorenj
ivanj
nje
e furunkuloze
suzbijanje
iskorenjiva
pastrmki (Sl. list SFRJ 72/91)
• Pravilnik o merama za suzbijanj
e i iskorenj
ivanj
nje
e vrtiĉ
suzbijanje
iskorenjiva
vrtiĉavosti
pastrmki (Sl.list SFRJ 72/91)
Projekti
Jun 2007 – Srbija je pristupila EU Seventh
Framework Programu (FP7)
Februar 2008 – poĉ
poĉeo je REGPOTREGPOT-3 projekat:
• Zaš
Zaštita ţivotnje sredine
Projekti
Projekti Ministarstva nauke i tehnološ
tehnološkog razvoja:
• UnapreĊenje ishrane šarana i pastrmke u samoodrţ
samoodrţivoj
akvakulturi (u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom,
Zemun), 20042004-2007
• Upotreba geotermalnih voda u proizvodnji riba (u saradnji
sa Poljoprivrednim fakultetom, Novi Sad), 2004
2004--2007
• UnapreĊenje poluintenzivne proizvodnje šarana (Cyprinus
carpio) u samoodrţ
samoodrţivoj akvakulturi (u saradnji sa
Poljoprivrednim fakultetom, Zemun), 20072007-2011
• UvoĊenje i repopulacija linjaka (Tinca tinca) u ribne
sisteme i otvorene vode (u saradnji sa Poljoprivrednim
fakultetom, Novi Sad), 20072007-2011
Projekti
• Podrš
Podrška sektoru ribarstva Srbije i Crne Gore –
projekat finansiran od strane EU, preteţ
preteţno
posveć
posvećen ribarstvu na otvorenom moru, manji deo
sredstava usmeren ka akvakulturi,
akvakulturi, 2007 - 2008
Ministarstvo
Ministarstvo poljoprivrede, Crna Gora
Minista
Ministarstvo zaš
zaštite ţivotne sredine, Srbij
Srbija
“Reinforcement of Sustainable
Uprava za veterinu,
veterinu, MPŠV, Srbij
Srbija
Aquaculture“
Aquaculture“ – ROSA, No. 205135,
Institut za higijenu i tehnologiju mesa, Srbija
koordinator Poljoprivredni Fakultet,
Fakultet, Zemun
31
Laboratorijska
ška
Laboratorijska podrš
podr
podrška
Istraţ
ţivaĉ
Istra
ivaĉke aktivnosti
Istraţivaĉke
• Razvoj Sistema kontrole zdravstvenog stanja riba u
proizvodnji i izvozu – Projekat Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede, 2006
• Znaĉ
Znaĉaj renibakterioze u patologiji kalifornijske pastrmke –
Projekat Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede, 2007
• Monitoring vodenih ekosistema u cilju proizvodnje
visokovrednih i bezbednih proizvoda akvakulture
konkurentnih na EU trţ
trţištu - Institut za higijenu i
tehnologiju mesa, Beograd
Nauĉ
Nauĉni institut za veterinarstvo Srbije,
Odeljenje za bolesti riba,
Vojvode Toze 14, Beograd
•
•
•
•
•
•
•
•
Parazitologija
Histopatologija
Opš
Opšta bacteriologija/micologija
Opš
Opšta virusologija
Kultura tkiva
Molekularna dijagnostika (PCR)
Imunoesej (ELISA)
Imunofluorescenca
Hvala na pa
ţnji!
paţnji!
32
PREZENTACIJA 6.
VETERINARSKI FAKULTET
Uvod
ODJELJENJE ZA AKVAKULTURU
(CENTAR ZA RIBARSTVO)
•
Pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, jedinom takve vrste u Bosni i
Hercegovini, postoji Odjeljenje za akvakulturu, bivši naziv Centar za
ribarstvo (osnovan 1959. godine), koji se bavi zdravstvenim
nadzorom salmonidnih, ciprinidnih i morskih ribogojilišta u BiH.
•
Prije rata u bivšoj Jugoslaviji, Centar je vršio zdravstveni nadzor
pored BiH i na svim ribljim farmama u Crnoj Gori, Sandţaku i
jednom dijelu Kosova.
•
Uloga Odjeljenja za akvakulturu je prvenstveno na dijagnostici,
prevenciji i suzbijanju zaraznih i parazitarnih bolesti riba u
kontrolisanim uzgojima.
1959 - 2009
Zmaja od Bosne 90, Sarajevo 71000
Bosna i Hercegovina
Tel: ++ 387 33 655 922 http:// www.vfs.unsa.ba/
Fax: ++ 387 33 610 908 E-mail: vetfaksa@vfs.unsa.ba
Osnovna djelatnost Odjeljenja za akvakulturu
Uvod
•
S obzirom da se stanje iz oblasti bolesti riba promijenilo, naroĉito
pojavom onih koje uzrokuju visok stepen mortaliteta i ogromne
ekonomske gubitke a uz to su izrazito kontaminozne, Laboratorije
Odjeljenja za akvakulturu su stavljene u funkciju sa jasnim
zadatkom na polju dijagnostike, prevencije i suzbijanja bolesti riba, a
prema prema Aquatic Animal Health Code 2008 i Manual of
Diagnostic Tests for Aquatic Animal 2006. (OIE).
•
Cilj djelatnosti Odjeljenja za akvakulturu je: unapreĊenje proizvodnje
slatkovodnog i morskog ribarstva, unapreĊenje zdravstvenog
statusa riba, kontrola proizvodnje zdrave hrane i izvoz ribe i školjki u
ţivom, svjeţe-mrtvom stanju i u obliku ribljih proizvoda.
Odjeljenje
Odjeljenje za akvakulturu je
Nacionalna Referentna Laboratorija (NRL)
(NRL)
za virusne bolesti riba (2005)
Odjeljenje za akvakulturu, Veterinarskog instituta, Veterinarskog
fakulteta u Sarajevu jedino je u Federaciji Bosne i Hercegovine koje
se bavi poslovima veterinarske djelatnosti iz oblasti akvakulture:
• dijagnostika, prevencija i suzbijanje zaraznih i parazitarnih bolesti
riba u kontrolisanim uzgojima i otvorenim vodama;
• vrši mikrobiološke, virusološke i parazitološke pretrage na osnovu
povećanog morbiditeta, mortaliteta, sumnje i pojave bolesti riba:
– mikrobiološke pretrage na prisustvo: Jersinioza pastrmki, Bakterijski
nefritis pastrmki, Furunkuloza pastrmki, Eritrodermatitis šarana
– virusološke pretrage na prisustvo: Virusna hemoragiĉna septikemija
pastrmki, Zarazna hematopoetska nekroza pastrmki, Zarazna nekroza
gušteraĉe pastrmki, Proljetna viremija šarana
– parazitološke pretrage na prisustvo: Vrtiĉavosti pastrmki, Girodaktilozu
pastrmki, Ihtioftiriozu, Sferosporidioza šarana, Proliferativno oboljenje
bubrega pastrmki
•
Ostala djelatnost
Odjeljenja za
akvakulturu
Osnovna djelatnost Odjeljenja za akvakulturu
•
•
•
•
•
•
•
•
saradnja sa Uredom za veterinarstvo BiH, FBiH i RS u pripremi
legislative iz oblasti akvakulture
edukacija veterinarskih inspektora
edukacija osoblja ribogojilišta
uĉestvovanje pri izradi i uvoĊenju HACCP-a, Standardnog
sanitacijskog operativnog programa (SSOP) i Uputstva za
preventivnu njegu i zaštitu ribe na ribogojilištima
nauĉno-tehnološka saradnja na uzgoju i zdravstvenoj zaštiti
kontrolisanog uzgoja ribljeg fonda;
izrada studija, programa i elaborata o mogućnostima kontrolisanog
uzgoja riba
vještaĉenjem u sluĉaju trovanja riba u ribogojilištima i otvorenim
vodama
uĉestvovanje pri izradi ribarskih osnova
analize na virusne, bakterijske i parazitarne bolesti riba koje se
koriste za poribljavanje otvorenih voda
•
•
•
•
•
•
•
Analiza riblje hrane
Analiza vode
Pretraga kvaliteta ribe i ribljih
proizvoda
Ispitivanje i kontrola
radioaktivnosti u vodi, ribama i
hrani za ribe
Toksikološke analize
Ispitivanje i kontrola lijekova
Ispitivanje i analiza
hromozoma kod riba
Prateće Laboratorije
Odjeljenja za
akvakulturu
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Referentna lista projekata iz oblasti akvakulture
Godina
Naziv projekta
1991
"Zdravstvena zaštita kao mogućnost optimalnog uzgoja riba u organizovanim uslovima proizvodnje" (u okviru Projekta DC-X,
SRBiH)
1996
„Procjena stanja i revitalizacije ribarske proizvodnje u kontrolisanim uslovima na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine“
(AICF/USA)
1998
“Opremanje Parazitološkog laboratorija za serološku dijagnostiku sa posebnim osvrtom na kriptosporidiozu“ (EU)
2000
Eksperimentalno ispitivanje hranjenja kalifornijske pastrmke ribljom hranom proizvoĊaća Kraftfutterwerk Beeskow GmbH,
Njemaĉka (Kraftfutterwerk Beeskow GmbH 15848 Tauche, Stremmener Landstrase, Njemaĉka)
2000/04
Izrada ribolovne osnove općine Bihać (SRD Bihać i Općina Bihać), Općine Teoĉak, Općine Graĉanica, Općine Olovo, Kantona
Sarajevo, sliva Neretve (Općine Konjic, Jablanica i Mostar)
2003/04
„Istraživanje sistema za obogaćivanje vode kiseonikom na ribljim farmama” (Federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke,
FBiH)
2004/05
“Monitoring i kontrola bolesti salmonidnih, ciprinidnih i morskih riba u punosistemskim ribogojilištima u Bosni i Hercegovini”
(USAID LAMP)
2005
Pravljenje i uvoĊenje Standardnog sanitacijskog operativnog programa (SSOP) i Uputstva za preventivnu njegu i zaštitu ribe.
(USAID LAMP)
2005
Obuka i trening na doniranoj opremi virusološke laboratorije za ribe (Investitor USAID LAMP)
2006
Istraživanja zdravstvenog stanja salmonidnih vrsta riba na vodozahvatima punosistemskih ribogojilišta u FBiH (Federalno
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, FBiH)
2006
Projekat o struĉno-tehnološkoj saradnji u oblasti zaštite rijeke Neretve (JP Elektroprivreda BiH)
2007
Istraživanja parazitskih beskiĉmenjaka riba iz hidroakumulacije Modrac (Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta
tuzlanskog kantona)
2006/08
„Poboljšanje zdravstvenog statusa životinja iz akvakulture i kvalitete i sigurnosti proizvoda akvakulture“, TCP/BiH/3101 (FAO),
A.Jažić i J.Omeragić - FAO nacionalni konsultanti
Laboratorija za virusologiju
Laboratorija za mikrobiologiju
Laboratorija za patologiju
Laboratorija za parazitologiju
Zavod za higijenski nadzor
namirnica i zaštitu ţivotne
sredine
Laboratorija za kontrolu
radioaktivnosti
Katedra za hranu i ishranu
ţivotinja
Odjeljenje za toksikološke
analize
Katedra za biologiju
Ostvarena saradnja sa relevantnim institucijama :
•
European Reference Laboratory for Fish Diseases, Danish Veterinary Laboratory, Aarhus,
Danmark
•
Hrvatski veterinarski institut, Zagreb, Hrvatska
•
Institut “RuĊer Bošković” - Laboratorij za istraţivanje i razvoj akvakulture, Zagreb, Hrvatska
•
Veterinarski fakultet u Ljubljani, Slovenija
•
Nauĉni Institut za veterinarstvo Srbije, Beograd, Srbija
•
Veterinarski fakultet u Skopju, Makedonija
•
IZSAM (Institutto Zooprofilactico Spermentale de’ll Abruzzo e Molise G.Caporale), Teramo, Italy
Nastavne aktivnosti djelatnika
•
dodiplomski studij veterinarske medicine
–
–
–
–
•
•
predmet: “Veterinarska parazitologija” , prof. dr.sc.Adnan Jaţić, prof. dr.sc. Almedina Zuko, doc.dr. Jasmin
Omeragić
predmet: “Invazione bolesti ţivotinja” , prof. dr.sc. Almedina Zuko, prof. dr.sc.Adnan Jaţić, doc.dr. Jasmin
Omeragić
predmet: “Uzgoj i bolesti pĉela, riba i divljaĉi” , prof. dr.sc.Adnan Jaţić
predmet: "Akvakultura", prof. dr.sc. Almedina Zuko
postdiplomski studij : Smjer „Parazitologija i invazione bolesti sa epizootiologijom“
specijalni kursevi, kontinuirana edukacija
Nauĉno-istraţivaĉki rad (oblasti)
•
Bolesti riba i školjki
•
Dijagnostika ribljih bolesti i bolesti školjki
•
Epidemiologija i kontrola bolesti riba
Objavljene knjige iz oblasti akvakulture
•
Jaţić A., Zuko A. (2004) Bolesti salmonidnih vrsta riba. Sarajevo,
UDK 619:639.211(075.8)(076) 639.3.211.09(075.8)(076); ISBN 9958-599-03-1
33
Struĉno osoblje, struĉna zvanja i posebne obuke
Ime i prezime
Obrazovanje
Broj
zaposlenih
Struĉna sprema/zvanje
Adnan Jažić
Dr.Sc., MSc, DVM
Almedina Zuko
Dr.Sc., MSc, DVM
Doktora nauka
3
Jasmin Omeragić
Dr.Sc., MSc, Spec.paraz., DVM
VSS
1
Nermina Vejzović
DVM
SSS
2
Sabrina Grbo
Lab.tehniĉar, SSS
NSS
1
Ajša Dermaki
Lab.tehniĉar, SSS
Samija Liĉina
spremaĉica
Virusne bolesti
Izolacija uzroĉnika virusnih bolesti riba je putem inokulacije uzorka na
pripremljenu ĉistu staniĉnu kulturu (BF2, EPC) i pojava citopatogenog efekta
(CPE). Identifikacija uzroĉnika je neutralizacijom i ELISA metodom.
Bakterijske bolesti
Dijagnostika nekih bakterijskih bolesti se vrši nalazom uzroĉnika bojenjem otisaka
po Gramu, a identifikacija ELISA metodom.
Posebne obuke
1996. Department of Parasitology, Research Institute Ipoh, Malesia
1998. Ifremer, O.I.E. Reference laboratory for bivalve Mollusks Diseases,La Tremblade, France
(Training Course, Phare MCVP partner countries)
1999. (Training Course, Phare MCVP partner countries, 2nd-8thFebr.) Eu.Ref.Lab. za bolesti
riba, Aarhus, Danska
2000. (IMG-99-BIH-2006, Tempus Phare, 1stApril-1stMarch) Eu.Ref.Lab. za bolesti riba, Aarhus,
Danska
2004. Organizacija i upravljenje veterinarske službe, (Modul I i II), Teramo, Italija
2005. ”Organisation and managment of Public Veterinary Services”I Module: Teramo
2005. Provision of training on new lab equipment (Training course, USAID LAMP)
2008. (FAO project TCP/BiH/3101, 28th January – February 15th), Eu.Ref.Lab. za bolesti riba,
Aarhus, Danska
- Kontinuirana interna edukacija u Odjeljenju za akvakulturu
Popis bolesti i dijagnostiĉkih metoda
Dijagnostiĉka metoda
Kratak opis dg. metoda
Bolest
Parazitske bolesti
Dijagnostika parazitskih bolesti se vrši nalazom uzroĉnika (adulti, razvojni oblici)
mikroskopskim i makroskopskim putem, a identifikacija vrste na osnovu
morfologije i morfometrije
Results of the targeted surveillance on presence of certain viral agents of
fish diseases implemented in B&H fish farms in the period 2004-2008.
Virusne bolesti**
Virusna hemoragiĉna septikemija*
Zarazna nekroza gušteraĉe*
Zarazna hematopoetska nekroza*
Proljetna viremija šarana*
- Izolacija virusa na kulturi stanica
- Neutralizacija
- ELISA
Salmonid species1
Year
Cyprinid
species2
Bakterijske bolesti
- Bojenje otisaka bubreţnog tkiva po Gramu
- Histopatološka pretraga
- ELISA
Bakterijska bolest bubrega*
- Mikroskopski i makroskopski nalaz hifa u nativnim preparatima
Saprolegnioza
VHS virus
IHN virus
IPN virus
ISA virus
SVC virus
2004
a/b
0 / 32
a/b
0 / 32
a/b
17 / 32
a/b
NA
a/b
NA
Parazitske bolesti
- Mikroskopski nalaz uzroĉnika u nativnim preparatima
- Identifikacija vrste na osnovu morfologije i morfometrije
2005
0 / 30
0 / 30
26 / 30
0 / 30
0/7
Girodaktiloza*
- Mikroskopski nalaz uzroĉnika u nativnim preparatima
Ihtioftirioza
2006
0 / 34
0 / 34
6 / 34
NA
0/5
- Mikroskopski nalaz spora uzroĉnika u strugotinama hrskavice
Miksobolijaza
(vrtiĉavost)
2007
0 / 28
0 / 28
0 / 28
NA
0/6
- Mikroskopski nalaz uzroĉnika u ribljem mjehuru
Sferosporidioza
2008
0 / 28
0 / 28
2 / 28
NA
0/8
- Mikroskopski nalaz uzroĉnika
Druge vrste protozooa
- Mikroskopski i makroskopski nalaz uzroĉnika
Druge vrste helminata
(trematode, cestode, nematode)
- Mikroskopski i makroskopski nalaz uzroĉnika
Druge vrste akara
* izvoĊenje dijagnostiĉkih metoda prema Aquatic Animal Health Code 2008 i Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animal 2006. (The World Organisation for
Animal Health (OIE)
**Virusne bolesti prema: Naredba o mjerama kontrole zaraznih i parazitarnih bolesti ţivotinja i njihovom provoĊenju i finansiranju u 2009. godini („Sl. Glasnik BiH,“
broj: 04/09) i Odluka o provoĊenju mjera za spreĉavanje, otkrivanje, kontrolu i suzbijanje zaraznih i parazitskih bolesti kod riba (07-2-27-2617/08, od 20.05.2009.
godine)
LABORATORIJA
1
LABORATORIJA
2
1 – Rainbow trout (Oncorhynchus mykiss), brown trout (Salmo trutta m. fario), brook trout (Salvelinus fontialis), grayling (Thymallus
thymallus), and Adriatic salmon (Salmothymus obtusirostris). In 2007 one farm producing Arctic char ( Salvelinus alpinus) was also
included in the surveillance program.
2 – Common carp (Cyprinus carpio).
a – Number of farms in which fish population presence of the virus is confirmed in the respective year. No increased or unusual mortality
or any specific clinical sign of respective diseases were not observed during implementation of the surveillance program.
b – The total number of fish farms included in the surveillance program per year. All the officially registered farms and those in the
phase of registration were included in the program in the respective year.
NA – Not applicable. The agent was not under official targeted surveillance.
LABORATORIJA
3
Kuhinja za djelatnike
Ulaz
Prostorije za odmor djelatnika
Prostorija za obradu rezultata i pripremu izvještaja
sa bibliotekom
LABORATORIJA
4
Prostorija
Namjena
Laboratorija 1.
prijem, priprema i pregled uzoraka (materijala) za parazitološku dijagnostiku
Laboratorija 2.
prijem i priprema uzoraka (materijala) i inokulacija uzoraka (materijala) za virusološka ispitivanja,
pregled uzorka (izolacija uzroĉnika)
Laboratorija 3.
priprema (kultivacija, subkultivacija) i odrţavanje staniĉnih linija za virusološku dijagnostiku
Laboratorija 4.
laboratorija sa serologiju, identifikacija uzroĉnika
Prof.Dr. Midhat Ĉanković Doc.Dr. Vahida Imamović
VETERINARY FACULTY
UNIVERSITY OF SARAJEVO
Dr. Milka Rozman
Asim Sadţak
Department of Aquaculture
NRL for fish virus diseases
Prof. Dr. Midhat Ĉanković
Dr. Mihaly Kiskaroly, nauĉni savjet.
Doc. Dr. Vahida Imamović
Dr. Milka Rozman, nauĉni savjetnik
Asim Sadžak, laborant
Mr. Sejo GraĊanin
1959-1999
1966-1989
1976-1992, ubijena tokom agresije na BiH
1960-1992
1970-1993, preminuo tokom agresije na BiH
1972-1976
FAO
FAO TCP/RER/3206
TCP/RER/3206 Workshop
Workshop “Assistance
“Assistance to
to WBC
WBC for
for Improving
Improving Compliance
Compliance with
with International
International Standards
Standards for
for Aquatic
Aquatic Animal
Animal Health”
Health”
34
VETERINARSKI FAKULTET
ODJELJENJE ZA AKVAKULTURU
(CENTAR ZA RIBARSTVO)
1959 - 2009
Zmaja od Bosne 90, Sarajevo 71000
Bosna i Hercegovina
Tel: ++ 387 33 655 922 http:// www.vfs.unsa.ba/
Fax: ++ 387 33 610 908 E-mail: vetfaksa@vfs.unsa.ba
35
PREZENTACIJA 7.
MeĊunarodni standardi
•
MeĊunarodni standardi i zdravstveni
uslovi za uvoz ribljih proizvoda na
teritoriju
teritoriju Evropske unije iz treć
trećih
zemalja
Ova oblast je regulisana sa razliĉitim meĊunarodnim propisima i/ili
standardima koji iako su doneseni od razliĉitih tijela/organa ili
meĊunarodnih organizacija usaglašeni/usklaĊeni izmeĊu sebe
Cilj takvog oblika usaglašenosti je osiguranje visokog nivoa zaštite
zdravlja ljudi i ţivotinja kao i uklanjanje trgovinskih barijera
•
Institucije Evropske unije Propisi
 Uredbe/Regulations
Doc. Dr. Drago N. Nedić
Nedić, Sanin Tanković
Tanković, dr.vet.med.,
Zorana Mehmedbaš
Mehmedbašić Devedž
Devedžić, dr vet. med., Faruk
Kaukč
Kaukčija, dr vet. med.
PRVA REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU
SARAJEVO, 8.12.2009. GOD.
1. Legislativa Evropske Unije – ţivotinje i
proizvodi
 Sa obzirom na namjeru BiH da pristupi u ĉlanstvo Evropske unije ovi
propisi se mogu oznaĉ
oznaĉiti kao od najviš
najvišeg znaĉ
znaĉaja
 EU Direktiva broj 2006/88 od 24 Oktobra 2006 godine o zahtjevima u
pogledu ţivotinja akvakulture i njihovim proizvodima i prevenciji i kontroli
kontroli
odreĊenih bolesti vodenih ţivotinja predstavlja osnovni propis koji ureĊuje
uslove u pogledu ţivotinja akvakulture
Ona ureĊuje
Uslove za poslovanja sa
akvakulturom
Uslove objekte za uzgoj i
kultivaciju akvakulture
Registraciju
egistraciju i odobravanje sa
dodjelom kontrolnog broja
Registar
Služ
lužbene kontrole
Mjere nadzora i iskorjenjivanja
bolesti
Planove hitnih mjera
 Vakcinacija
 Uslovi za sticanje statusa
slobodne zone ili odjela
(kompartmenta) ili cijele zemlje,
priznatih kao slobodne od
određenih bolesti.
bolesti.
 Direktive
 Odluke
Pravno obavezujuć
obavezujući za zemlje
ĉlanice kao i treć
treće zemlje koje
ţele uvoziti ţivotinje i
proizvode
 Namjera je staviti odgovornost za proizvodnju sigurne hrane na subjekte u
poslovanju sa hranom
 U pogledu proizvoda akvakulture (uslovi kojima subjekti u poslovanju
poslovanju kao i
proizvodi moraju udovoljavati) na snazi je tzv higijenski paket
 Uredba 852/2004 opš
opšti higijenski uslovi
 Uredba 853/2004
853/2004 posebni higijenski uslovi za hranu ţivotinjskog porijekla
 Naĉ
Naĉin obavljana sluţ
sluţbenih kontrola propisan je sa
 Uredbom 882/2004 sluţ
sluţbene kontrole
 Uredba 854/2004 sluţ
sluţbene kontrole hrane ţivotinjskog porijekla
3. Legislativa Evropske Unije – Rezidue,
kontaminanti, mikrobiološ
mikrobiološki kriteriji
 Kontaminanti
 Uredba 1881/2006 maksimalno dozvoljeni nivoi kontaminanata (metali,
dioksini, PCB spojevi itd.)
 Plan praćenja rezidua u namirnicama ţivotinjskog porijekla
 Direktiva 1996/23 – neizostavan alat EU kao preduslov za izvoz
 Mikrobiološki kriteriji
 Regulation (EC) No 2073/2005 on microbiological criteria in foodstuffs as
amended by Regulation (EC) No 1441/2007
Kada su u pitanju propisi EU mož
može se zakljuĉ
zakljuĉiti da postoji veliki
broj propisa i da su ĉeste njihove izmjene, dopune ili zamjene u
skladu sa novim nauĉ
nauĉnim saznanjima
 Codex Alimentarius komisija osnovana od
FAO/WHO
Nisu pravno obavezujuć
obavezujući ali su referentni za
Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO)
1. Legislativa Evropske Unije – ţivotinje i proizvodi
 U svrhu provoĊenja Direktive 2006/88 primjenjuju se slijedeć
slijedeći propisi
 Odluka Komisije broj 2004/453 u pogledu mjera protiv
određenih bolesti vodenih životinja
 Uredba Komisije broj 1251/2008 u pogledu uslova za
stavljanje na tržište i uvoz u Uniju životinja akvakulture
i njihovih proizvoda i propisivanje liste vektora
 Odluka Komisije broj 2001/183 propisuje planove
uzorkovanja i dijagnostičkih metoda za određivanje i
potvrdu određenih bolesti riba
3. Legislativa Evropske Unije – Rezidue, kontaminanti,
mikrobiološ
2. Legislativa Evropske Unije – higijenski propisi
 Uopš
Uopšteno, kada se govori o proizvodima namijenjenim za ljudsku konzumaciju
konzumaciju
osnovni propis je Uredba 178/2002
 MeĊunarodne organizacije – kodove,
kodove,
standarde, prakse, uputstva
 MeĊunarodna organizacija za zdravlje
ţivotinja (OIE)
 Veliki broj propisa od kojih se kao najznaĉajniji nameću oni koji
propisuju limite
 Rezidue veterinarskih lijekova
 Uredba 2377/90 sa maksimalnim dozvoljenim nivoima ostataka
veterinarskih lijekova u proizvodima ţivotinjskog porijekla – samo
Aneksi na snazi
 Direktiva 96/22/EC zabrana upotrebe odreĊenih supstanci koje
posjeduju hormonalno ili tireostatsko djelovanje i ß-agonista




Rezidue pesticida
Uredba 396/2005
Uredba 178/2006
Uredba 839/2008
Interesantna ĉinjenica da nisu uspostavljeni pojedinaĉni maksimalno
dozvoljeni nivoi rezidua pesticida za ribe na nivou EU
Standardi meĊunarodnih organizacija
 MeĊunarodna organizacija za zdravlje ţivotinja (OIE)
 Aquatic Animal Health Code – Zdravstveni kod za ţivotinje iz akvakulture – sa
kojim je usklaĊena spomenuta Direktiva EU 2006/88
 Manual of Diagnostic Tests for Aquatic Animals of the OIE – priruĉ
priruĉnik za
dijagnostiĉ
dijagnostiĉke testove za vodene ţivotinje
 Codex Alimentarius komisija - MeĊunarodna organizacija za
standarde u hrani
 Code of Practice for Fish and Fishery Products - Kod prakse za ribe i
proizvode od riba CAC/RCP 52 – Kao osnovni i dalje na osnovu
razliĉ
razliĉitih proizvoda:
36
Standardi meĊunarodnih organizacija

Standard za brzo smrznut Quick Frozen Finfish, evisceriranu i ne
ne evisceriranu

Standard za konzerviranu Finfish

Standard za brzo smrznute blokove ribljih fileta, mljevenog mesa riba i
mješ
mješavine fileta i mljevenog ribljeg mesa

Standard za brzo smrznute riblje štapić
tapiće (Fish Fingers), riblje dijelove i riblje
filete

Standard za soljenu ribu i suš
sušenu soljenu ribu familije Gadidae

Opš
Opšti standard za brzo smrznute riblje filete

Standard za krekere od morskih riba i riba iz svjeţ
svjeţih voda, školjkaš
koljkaša Crackers
from Marine and Freshwater Fish, školjkaš
koljkaša i morskih školjki

Vodić
Vodić za senzorsko ocjenjivanje riba i školjki u laboratorijama

Preporuĉ
Preporuĉeni meĊunarodni kod za higijensku praksu za dimljenu ribu
Izvoz iz TZ - Uvod (II)
EU legislativa je bazirana na Codex
Alimentarius Codes of Practice for Fish and
Fishery Products.
EU se pojavljuje kao:
 član Codex Alimentarius komisije
 WTO
 potpisnik SPS sporazuma za koji su relevantni
standardi Codex Alimentarius
EU prihvata legislativu treć
trećih zemalja koja se
bazira Codex AlimentariusAlimentarius-u.
Izvoz iz TZ - Uvod (I)
EU legislativa jasno propisuje zdravstvene uslove i
procedure koje moraju poš
poštovati treć
treće zemlje i zemlje
ĉlanice EU da bi svoje proizvode plasirali na trţ
trţište
Ranije sa Direktivama
 CD 91/493/EEC – riblji proizvodi
 CD 91/492/EEC – ţivi mekuš
mekušci
Koje su skinute sa snage Direktivom
Direktivom 2004/41/EC,
2004/41/EC, a trenutno regulisane
setom propisa nazvanih higijenski paket:
• Uredba 852/2004 opš
opšti higijenski uslovi
• Uredba 853/2004
853/2004 posebni higijenski uslovi za hranu ţivotinjskog
porijekla
• Uredba 854/2004 sluţ
sluţbene kontrole hrane ţivotinjskog porijekla
Novi propisi donose novi pristup sigurnosti i obavezu za subjekte
subjekte u
poslovanju hranom da stavljaju na trţ
trţište sigurne proizvode
U cilju zaš
zaštite zdravlja evropskih potroš
potrošača
Onda je
je EU sebi postavila par
pitanja:
Na koji naĉin odobriti
odobriti trećim zemljama
izvoz ribljih proizvoda
proizvoda na teritoriju EU?
Šta se oĉekuje
ekuje od te zemlje?
zemlje?
Kako procedure
procedure odobravanja sprovesti u
praksi?
Lista zemalja (I)
 Sve zemlje koje namjeravaju izvoziti na teritoriju
EU školjkaš
koljkaše, ehinoderme, tunikate, morske
gastropode i proizvode od ribe moraju biti
odobrene od strane EU i nalaziti se na listi
propisanoj Odlukom 2006/766/EC koja se
dopunjuje sa novim zemljama koje ispunjavaju
uslove ili se skidaju sa liste ukoliko viš
više ne
ispunjavaju propisane uslove
 Samo zemljama koje se nalaze na ovoj listi je
dozvoljeno izvoziti na teritoriju EU
 Ranije su to bile Odluke:CD
Odluke:CD 97/296 i CD 97/20/EC
Procjena/revizija higijenskog sistema
kontrole od strane sluţ
sluţbe EU
 Zahtjev Evropskoj uniji (Health and Consumer
Protection Directorate – General – odgovorni
organ)
 Glavno sjediš
sjedište FVO je u Dablinu
 Služ
Službeno pismo nadlež
nadležnog organa TZ
 Nadlež
Nadležni organ FVO šalje “Upitnik”
Upitnik” zemlji koja je
podnijela zahtjev
 Cilj: skupljanje visokokvalitetne baze podataka
kako bi planirali posjetu TZ
Lista zemalja (II)
 Zemlje se stavljaju na ovu listu na osnovu
procjene sistema kontrole ribljih proizvoda
provedene na licu mjesta od strane sluţ
sluţbe EU
 Ako se traţ
traţeni higijenski ulovi ne odrţ
odrţavaju i
postoji moguć
mogućnost ugroţ
ugroţavanja zdravlja ljudi
zemlja moţ
moţe biti povuĉ
povuĉena sa liste
 Ovo se moţ
moţe izbjeć
izbjeći ako nadleţ
nadleţni organ TZ
trenutaĉ
trenutaĉno preduzme akcije kontrolisanja
problema i povuĉ
povuĉe objekat sa liste
Posjeta od strane FVO tima TZ (I)
 Uloga nadležne vlasti
 Higijenski uslovi u proizvodnji ribljih
proizvoda/živih š koljki
 Higijenski uslovi u proizvodnim područjima
(npr. riblje farme)
 Higijenski uslovi u postrojenjima koja se bave
preradom
 Kontrole, fizičke inspekcije, inspekcije HACCP
sistema ili laboratorijske provjere,
sprovedene od nadležne vlasti
Inspekcijska posjeta traje jednu sedmicu
37
Posjeta od strane FVO tima TZ (II)
 Sastanci sa drţ
drţavnim organima i drugim
relevantnim organima
 Inspekcija dokumentacije
 Inspekcije HACCP sistema
 Procjena na licu mjesta (proizvodnih
(proizvodnih pogona,
pogona,
hladnjaĉ
hladnjaĉa, brodova hladnjaĉ
hladnjaĉa, fabrika brodova,
ribarskih brodova, proizvodnih podruĉ
podruĉja i
laboratorija)
laboratorija)
Cilj EU procjene (I)
Posjeta od strane FVO tima TZ (III)
Prije nego što napusti zemlju, FVO tim:
tim:
 Dostavlja nadleţ
nadleţnom organu preliminarni
izvješ
izvještaj o procjeni
 Kljuĉ
Kljuĉni momenat - mnoge nejasnoć
nejasnoće mogu biti
riješ
riješene
 Rokovi za podnoš
podnošenje buduć
budućih informacija
 Nakon odobrenja, potvrde odrţ
odrţavanja
higijenskih uslova u TZ će biti sprovoĊene od
strane FVO
Cilj EU procjene (II)
Prepoznati nadleţ
nadleţni organ TZ
 Saradnja izmeĊu FVO tima i nadleţ
nadleţnog organa
 Transparentnost drţ
drţavnog sistema
 Detekcija eventualnih nedostataka
Nadleţ
Nadleţni organ: odgovoran, pouzdan,
spreman za promjene na bolje
Period nakon inspekcijske posjete (I)
Nacrt izvješ
izvještaja
 FVO tim pravi nacrt izvješ
izvještaja (zakljuĉ
(zakljuĉci,
preporuke i za TZ i za ostale sluţ
sluţbe EU)
 Slanje nacrta nadleţ
nadleţnom organu TZ
 Cilj: otkrivanje eventualnih greš
grešaka ili razlika
 TZ moţ
moţe iskoristiti ovaj period da dostavi
informacije o preduzetim mjerama vezanim za
preporuke EU tima nakon posjete
Zemlja je na listi (I)
Posebna Odluka Komisije (POK)
 FVO ne moţ
moţe sam donijeti odluku
 25 zemalja ĉlanica u SVC na osnovu prijedloga
sluţ
sluţbe EU (ukljuĉ
(ukljuĉujuć
ujući miš
mišljenje FVO) moţ
moţe
donijeti odluku
 Odluka mora biti konaĉ
konaĉno usvojena od strane
EU i objavljena u Sluţ
Sluţbenim novinama EU
 Objavljivanjem odluke TZ je dopuš
dopušten izvoz u
sve zemlje ĉlanice EU
 Ako FVO inspekcija utvrdi ekvivalentnost sa
higijenskim standardima EU, predlaţ
predlaţe da se TZ
stavi na listu
 Ako FVO inspekcija utvrdi da postoji veliki rizik
po zdravlje ljudi, EU poduzima trenutne mjere
koje mogu dovesti do zabrane uvoza ribljih
proizvoda iz TZ
Period nakon inspekcijske posjete (II)
Konaĉ
Konaĉni izvješ
izvještaj
 FVO tim ukljuĉ
ukljuĉuje komentar nadleţ
nadleţnog organa TZ u
izvješ
izvještaj ili ga dostavljaju kao prilog
 Prezentacija - 25 zemalja ĉlanica na sastanku–
sastanku–
informativni karakter
 Zakljuĉ
Zakljuĉak: internet sajt – osiguranje transparentnosti
sistema
 Bilo koje poboljš
poboljšanje sistema kontrole ribljih proizvoda
nakon objave izvješ
izvještaja neć
neće biti objavljeno
 Izvješ
Izvještaj na internetu daje trenutnu sliku situacije u zemlji
tokom i neposredno nakon posjete
Zemlja je na listi (II)
Sadrţ
Sadrţaj Posebne Odluke Komisije (POK)
 Nadleţ
Nadleţni organ za riblje proizvode prepozant u
TZ
 Šta ĉini zdravstvenu oznaku - ISO kod zemlje,
broj odobrenja postrojenja
 Model uvoznog certifikata u EU koji mora pratiti
sve poš
pošiljke
 Lista postrojenja odobrenih za izvoz u EU od
strane nadleţ
nadleţnog organa TZ
38
Lista postrojenja – druga lista (II)
Lista postrojenja – druga lista (I)
Glavni razlog uspostavljanja POK
 Identifikacija liste postrojenja sa odobrenjem za
izvoz EU
 Samo postrojenja sa ove liste imaju dozvolu za
izvoz u EU
 Da bi bilo ukjuĉ
ukjuĉeno na listu postrojenje mora
podnijeti zahtjev nadleţ
nadleţnom organu zemlje
 Odgovorni sluţ
sluţbenici vrš
vrše reviziju HACCP
sistema, vrš
vrše ovjeru postavljenih higijenskih
uslova i daju izvozniĉ
izvozniĉki broj za postrojenje

a)
b)
c)



Lista postrojenja – druga lista (III)
Zaključ
Zaključak (I)





Riblji proizvodi ostalih postrojenja koja nisu ukljuĉ
ukljuĉena
na listu ne mogu biti uvezeni na teritoriju EU
Lista moţ
moţe biti promjenjiva
Svaka promjena mora biti prijavljena sluţ
sluţbi EU u
Briselu
U sluĉ
sluĉaju propusta u provoĊenju higijenskih uslova
nadleţ
nadleţni organ briš
briše postrojenje sa liste, privremeno ili
trajno
Lista je dostupna na:
https://sanco.ec.europa.eu/traces/output/listsPerActivity_en.htm#
https://sanco.ec.europa.eu/traces/output/listsPerActivity_en.htm#
Zaključ
Zaključak (II)
Izlazak na evropsko trţ
trţište je veliko
ostvarenje za treć
treću zemlju

ekonomska dobit koju omoguć
omogućuje izvoz
MeĊutim nikako se ne smije zaboraviti

zaš
zaštita zdravlja potroš
potrošaĉa
Izraz postrojenje podrazumijeva:
proizvodni pogon,
hladnjaĉ
hladnjaĉe,
brodove fabrike.
Poš
Pošto je nadleţ
nadleţni organ prepoznat od strane
EU, EU prihvata listu
Nakon objave u Sluţ
Sluţbenim novinama EU, lista
postaje sluţ
sluţbena u svim zemljama ĉlanicama
Svako postrojenje mora biti identificirano sa
sluţ
sluţbeno odobrenim brojem
Treć
Treća zemlja treba:



Biti u prilici primjenjivati legislativu koja je
pribliţ
pribliţno jednaka legislativi EU
Imati nadleţ
nadleţni organ koji je organizovan na
takav naĉ
naĉin da moţ
moţe garantovati efikasno
provoĊenje kroz inspekciju i kontrolu svih
dijelova lanca proizvodnje ribljih proizvoda
Imati dobru higijensku praksu i kontrolu u
proizvodnji ribljih proizvoda, koji dokazuje
efikasnu implementaciju higijenskih standarda
u smislu sigurnosti proizvoda za potroš
potrošaĉe
Zaključ
Zaključak (III)
 HACCP
 Poboljš
Poboljšanje vlastitog sistema i kontrole ribljih
proizvoda
 Roba postaje konkurentnija u smislu sigurnosti i
kvaliteta
 Direktan ili inidrektan uticaj na zdravlje domać
domaćih
potroš
potrošaĉa
 Efikasnije koriš
korištenje ljudskih potencijala
 Poboljš
Poboljšanje organizacije posla
Hvala na pažnji!
39
PREZENTACIJA 8.
Analiza rizika u proizvodnji
slatkovodne ribe
Tema:
Tema:
ULOGA RIBARSTVA U PROIZVODNJI HRANE I RURALNOM
RAZVOJU
Moto:
Moto:
„Priznavanja
„Priznavanja ii podizanje
podizanje na
na viši
viši nivo
nivo ribarstva
ribarstva kao
kao znaĉajne
znaĉajne
privredne
privredne grane
grane ii uloge
uloge veterinarske
sluţbe u
u njenom
njenom razvoju“
razvoju“
Sarajevo,
Sarajevo, Veterinarski
Veterinarski fakultet,
fakultet,
Kozaĉinski, L., B. Njari, Ţ. Cvrtila Fleck,
8.
8. prosinca
prosinca 2009.
2009. godine
godine
M. Smajlović, D. Alagić
• pristupanje EU - usuglašavanje i harmonizacija propisa
• zaštita zdravlja i ekonomskih interesa potrošaĉa
• masovna proizvodnja hrane
• nove tehnologije – produţena odrţivost
• potrošaĉi izbirljiviji
• uĉinkovitija zaštita zdravlja ljudi – ĉvršća
povezanost veterinarske i sanitarne
• pojava novih noksi
sluţbe – razmjena relevantnih podatka o
• prije
uĉestalosti bolesti i okolnostima njihovog
– male lokalne epidemije
nastajanja
• danas
• White Paper on Food Safety, Brussels,
– pojava naglih sporadiĉnih otrovanja velikog broja pojedinaca
2000
• primjena kemijskih tvari i lijekova – primarna proizvodnja
Regulation (EC) No. 178/2002
UtvrĊuje opće principe i zahtjeve zakona o hrani, osnivanje EFSA (European Food Safety
Authority) i utvrĊivanje postupaka po pitanju sigurnosti hrane
Nadleţna tijela
Subjekti u poslovanju hranom
higijena namirnica
utvrĊuje specifiĉna pravila higijene –
higijena namirnica ţivotinjskog
podrijetla
Povezanost - zdravlje ljudi i ţivotinja
opće
specifiĉne
sluţbene kontrole koje potvrĊuju sukladnost sa
zakonom o hrani, propisima o zaštiti zdravlja
ţivotinja i dobrobiti ţivotinja
Pravilnik o sluţbenim kontrolama koje se
provode radi verifikacije postupanja i u skladu
s odredbama propisa o hrani i hrani za
ţivotinje….
rizici:
prednosti:
•
zoonoze
• uzgoj ţivotinja
•
ostaci toksiĉnih
tvari u hrani
• ţivotinje kao izvor zaliha sirovina
•
promjene u
ekološkom sustavu
• partneri ljudima
• radna snaga
• indikatori promjena u okolišu
utvrĊuje specifiĉna pravila organizacije sluţbene
kontrole proizvoda ţivotinjskog podrijetla
namijenjenih prehrani ljudi
Pravilnik o sluţbenim kontrolama hrane
40
Prehrambena industrija
OBAVEZE SPH
• pristup sigurnosti hrane
"od farme do stola“
obveze i zadaci u preuzimanju odgovornosti
svih subjekata u proizvodnji hrane
• animalna proizvodnja
• zdravlje i dobrobit ţivotinja
• sigurnost hrane
usvojiti i implementirati sve mjere
koje će jamĉiti sigurnost hrane
HACCP – sustav
Analiza
Analizaopasnosti
opasnostii inadzor
nadzorkritiĉnih
kritiĉnihkontrolnih
kontrolnihtoĉaka
toĉaka
izuzetak - primarna proizvodnja
Odnosi se na SPH koji se bave bilo kojom fazom proizvodnje, prerade i distribucijom nakon primarne
proizvodnje
HACCP
Zahtjevi
Hazard Analysis Critical Control Points
(Analiza opasnosti upravljanjem kritiĉnim kontrolnim toĉkama)
•
registracija poslovanja s hranom
•
higijenski zahtjevi
•
HACCP (svih 7 principa)
•
vodiĉi o dobroj praksi
•
•
temperaturne kontrole
• HACCP = sustav temeljen na znanstvenim spoznajama,
odreĊuje specifiĉne opasnosti i mjere za njihovu kontrolu
• CILJ
zdravstvena ispravnost i higijena hrane = sigurnost hrane
sprjeĉavanje problema
• HACCP ukljuĉuje kontrolu:
– bioloških,
- kemijskih i
- fizikalnih oneĉišćenja
HACCP
Analiza rizika/opasnosti
NAĈELO 1
• popis mogućih bioloških, kemijskih ili fiziĉkih opasnosti
koje se mogu oĉekivati u svakoj fazi proizvodnje
Identifikacija opasnosti koju je potrebno sprijeĉiti, ukloniti ili umanjiti do
prihvatljivih razina
• odrediti znaĉaj opasnosti, uzimajući u obzir vjerojatnost
pojave opasnosti - posljedice na zdravlje - prioriteti
• navesti mjere nadzora koje postoje a mogle bi se
primijeniti za svaku opasnost
• U HACCP-u je korištenje mikrobiološkog testiranja rijetko
Mikrobiološka
- oneĉišćenje,
- razmnoţavanje i
- preţivljavanje
uĉinkovit naĉin utvrĊivanja KKT-a zbog predugog trajanja
dobivanja rezultata
• Praćenje KKT-a se moţe najbolje postići upotrebom fiziĉkih i
kemijskih testova te promatranjem
• Mikrobiološki kriteriji imaju vaţnu ulogu u verifikaciji rada
Kontrola DPP i DHP
cjelokupnog HACCP sustava
41
•
• Hazard – opasnost
Opasnosti koje se vjerojatno neće pojaviti - NE pridavati
posebnu paţnju u HACCP planu
• Vjerojatnost pojave (iskustvo, epidemiološki podaci…)
•
• Ozbiljnost (uĉinak opasnosti)
Pri analizi opasnosti imati na umu razliku izmeĊu sigurnosti i
kvalitete
• Mjere nadzora (aktivnosti – smanjiti ili ukloniti opasnost
da se rizik smanji do prihvatljive granice)
•
Saţetak odluka HACCP tima o analizi opasnosti mora se ĉuvati
•
HACCP tim mora uzeti u obzir utjecaj postupaka na pripremu
hrane i skladištenje
• Opisati opasnost detaljno
• Paziti na odnos uzrok - ishod
Razina bakterijske kontaminacije ribe
Mikrobiološki postupci u ocjeni
zdravstvene ispravnosti ribe
Okolina – vodeni okoliš
- svrha je pretraţiti ribu i proizvode na prisutnost bakterija ili
organizama od znaĉaja po ljudsko zdravlje
- ocijeniti zdravstvenu ispravnost ribe
Bakteriološka kakvoća vode
Relativno bogata mikroorganizmima
od10
od1055 do
do 10
1066 CFU
CFU // mL
mL
cilijati,
cilijati, protozoa,
protozoa, bakterije,
bakterije, virusi
virusi
Makroorganizmi u vodenom okolišu
Neprestana
Neprestana izloţenost
izloţenost
mikroorganizmima
mikroorganizmima
Bakterije od javnozdravstvenog znaĉenja
• Autohtona mikroflora
Faktori koji utjeĉu na mikrofloru ribe:
Aeromonas hydrophyla, Clostridium botulinum, Vibrio
parahaemolyticus, Vbrio cholerae, Vibrio vulnificus i Listeria
monocytogenes (WHO)
- mikrobiološka ispravnost vode
- temperatura vode,
- blizina naselja ulovnim podruĉjima,
• Bakterije okoliša
- koliĉina i podrijetlo hrane kojom se hrani riba i
- naĉin ulova/izlova, postupanje s ribom, prerada,
- Enteerobacteriaceae (Salmonella spp., Shigella spp., Escherichia
coli)
- druge bakterijske vrste koje mogu uzrokovati oboljenja ljudi
prezentiranje na trţištu…….
a povremeno su izolirane iz ribe su Edwardsiella tarda,
Plesiomonas shigeloides i Yersinia enterocolitica.
Mišićno tkivo ţive ribe – sterilno
Koţa
Škrge
Intestinalna mikroflora
Bakterije - probavni trakt i koţa – prodiru u mišiće - proces pospješuje rigor
mortis i autoliza
– bakterije - mogućnost razgradnje bjelanĉevina - manji sadrţaj produkata
proteolize (amino-kiseline i ostali niskomolekularni dušiĉni spojevi) u
slatkovodnoj ribi
- mikrobiološka razgradnja tkiva slatkovodne ribe sporija je od razgradnje
morske
od 102 to 104 bakterija/ cm2
od 102 do 106 bakterija/cm2
do 108 CFU/g
Gram negativna: Pseudomonas,
Moraxella, Vibrio, Flavobacterium,
Acinetobacter, Aeromonas
Gram pozitivna: Micrococcus,
Bacillus
- mikroorganizmi - razgradnja bjelanĉevina + druge tvari koje sadrţe dušik, lipidi
u peroksidima, aldehidi, ketoni i niţe alifatske kiseline
- konaĉni proizvodi mikrobiološkog kvarenja ribe - amonijak, sumporovodik i
merkaptani, indol, skatol, itd. - neugodan i ogavan miris i okus
- prodor bakterija u tkivo ribe i mikrobiološka razgradnja poĉinje s autolizom –
procesi teku praktiĉki paralelno – intenzitet ovisi o temperaturi skladištenja
- niska temperatura snaţno inhibira aktivnost mikroorganizama
42
Paraziti riba – uzroĉnici zoonoza
PARAZIT
Helminthes
Ocjena higijenske ispravnosti ribe – posebno znaĉenje →
parazitske invazije
Paraziti ili njihovi razvojni oblici mogu uzrokovati:
- oboljenje ljudi
- organoleptiĉke promjene uslijed kojih se riba procjenjuje
BOLEST U
ĈOVJEKA
GLAVNA
NAMIRNICA
INVAZIJSKI
STADIJ
opistorhoza
slatkovodne
ribe
2.
Heterophyes
heterophyes
heterofioza
slatkovodne
ribe
3.
Metagonimus
yokogawai
metagonimoza
slatkovodne
ribe
metacerkarija
4.
Diphyllobothrium
latum
difilobotrioza
slatkovodne
ribe
plerocerkoid
5.
Anisakis simplex
anizakidoza
morske ribe
larva III.
stupnja
1.
Opisthorchis
felineus
higijenski neispravnom za potrošnju
metacerkarija
metacerkarija
Wikerhauser,T., J. Brglez (1996): Atlas parazita uzroĉnika zoonoza u Hrvatskoj i Sloveniji - izvadak
Razvojni ciklus Opisthorchis felineus :
1. Opisthorchis felineus
• jetreni parazit – metilj (ţuĉovodi maĉke, psa, lisice, svinje i ĉovjeka)
•
parazit se javlja u podruĉjima uz velike rijeke Europe i Azije
Dva posrednika → slatkovodni puţić i ribe
1.
2.
slatkovodni puţić: pojede jajašce → miracidij i razvije se do
cerkarija
riba: mišićje → metacerkarije
2. Heterophydae
Invazija ĉovjeka:
• konzumacija toplinski nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe
Kliniĉka slika:
•
Crijevni metilji ĉovjeka i drugih kraljeţnjaka
•
Razvojni ciklus identiĉan razvoju O. felineus
• većina infekcija je najĉešće asimptomatska (bolovi u trbuhu,
proljev ili zaĉep)
• parazit moţe uzrokovati proširenje ţuĉovoda, hiperplaziju
(dva posrednika, puţić i riba)
•
Heterophyes heterophyes
•
Metagonimus yokogawai
utvrĊeni u psa,
svinje i ptica
epitela ţuĉovoda i povećanje jetre – povraćanje, ţutica i anemija
3. Diphyllobothrium latum
Ĉovjek se invadira konzumiranjem nedovoljno toplinski
obraĊene ili sirove slatkovodne ribe.
• široka riblja trakavica
Kliniĉka slika:
• slaba invazija - simptomi bolesti mogu izostati
• oboljenje se oĉituje pojavom kroniĉnog proljeva, kolikama i
• parazitira u tankom crijevu ĉovjeka, psa, maĉke, svinje i
medvjeda
• razvojni ciklus: dva posrednika - veslonošci i slatkovodne ribe
povraćanjem
43
• u RH u ĉovjeka trakavica nije utvrĊena
• nije utvrĊena njezina larva u ribe
• invazija ĉovjeka nastaje nakon konzumiranja sirove ili toplinski
nedovoljno obraĊene slatkovodne ribe
• u crijevu ĉovjeka trakavica se razvije za 14 – 40 dana, a moţe
ţivjeti i 25 godina
• većina infekcija prolazi asimptomatski ili se javljaju abdominalni
bolovi, povraćanje i gubitak teţine
a) Jajašca u vodi - razvija se i izleţe trepetljikava larva, koracidij; b) Pojede li takvu larvu podesan raĉić
(Coppepoda), razvija se sljedeći stadij, procerkoid; c) Pojede li raĉića riba, u njoj se, kao drugom
posredniku, razvije plerocerkoid, dug 1-5 cm, smješten u trbušnoj šupljini, gonadama ili muskulaturi; d)
Razvojni ciklus je završen kada ribu pojede konaĉni nosilac.
Kemijski rizici
• Sadrţaj teških metala (Pb, Cd, Hg, As)
• priobalna podruĉja ili unutrašnjost (rijeke, jezera) →
• Ribom i ribljim proizvodima u odnosu na ostale
razliĉiti kontaminanti iz okoliša
• kontaminacije ribe iz otvorenih voda je rjeĊa
namirnice unosi se u organizam više od 50%
- ostaci kemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi
ukupne koliĉine teških metala
- teški metali koji se akumuliraju u proizvodu u koliĉinama koje
- Hg i As – više od 95%
mogu uzrokovati javnozdravstvene probleme
Dinamika alimentarnog unosa teških metala
100
100
300,0
300,0
9090
250,0
250,0
8080
7070
Ostaci antibiotika
200,0
200,0
6060
50
50
- riba iz uzgoja
%
%
μg/kg
μg/kg
150,0
150,0
- nepoštivanje karencije
4040
100,0
100,0
3030
20
20
50,0
50,0
1010
0
0,0
0,0
0
Riba
Riba
Meso
Mesoi proizvodi
i proizvodi Riblji
Ribljiproizvodi
proizvodi
Iznutrice
Iznutrice
Naziv/latinski naziv
UKUPNO
UKUPNO
OPASNOSTI
Paraziti
Prirodni
toksini
Histamin
Pastrva (akvakultura)
Oncorhynchus aguabonita
Oncorhynchus clarki
Oncorhynchus gilae
Oncorhynchus mykiss
Salmo trutta
Salvelinus fontalis
Salvelinus malma
Salvelinus namaycush
Stenodus leucichthys
Potoĉna pastrva
/kalifornijska pastrva
Oncorhynchus mykiss
Rizik
Kemijske
Lijekovi
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
x(4)
Metoda uzgoja….
Preduvjetni programi DPP – DHP…….
HACCP
Analiza rizika (procjena, obavještavanje i upravljanje rizikom)
• biološko oneĉišćenje (patogene bakterije i/ili parazitske invazije koje se
prenose hranom)
• kemijsko oneĉišćenje (zaštitna kemijska sredstva u poljoprivredi, teški
metali)
• primjena veterinarskih lijekova.
Razlozi sumnje za nastanak rizika i sigurnosti hrane
(4) Opasnost se ne primjenjuje ukoliko krajnji potrošaĉ mora toplinski obraditi ribu.
Izvor: US Food and Drug Administration, Fish and Fisheries Products Hazards and Controls Guidance, Third Edition,
June 2001
Implementacija sustava HACCP na ribljim farmama - sustav preporuĉen za
potrebe unaprjeĊenja sigurnosti proizvoda akvakulture
44
Rizik
komunikacija o rizicima u hrani - znaĉaj u okviru sustava analize rizika izmjena
sheme analize rizika preporuĉene od komisije Codex Alimentarius (CAC):
opasnost („hazard“)
Rizik = funkcija vjerojatnosti štetnih utjecaja na zdravlje, kao i ţestine
tih utjecaja, povezanih s opasnostima u hrani (npr. oboljenje nakon
konzumiranja odreĊene hrane i sl.),
Opasnost = konkretno odreĊena bakterija, pesticid, strano tijelo u hrani
i sl..
Opasnost se povezuje s rizikom s obzirom na njezinu patogenost ili
toksiĉnost, prisutnost u hrani u dovoljnoj koliĉini da izazove bolest, te
veću ili manju ekspoziciju potrošaĉa pojedinim opasnostima, što je
ĉesto povezano s prehrambenim navikama.
Izvor Antunović, B., R. Rubil, V. Poljak, V. Dobranić (2008): Interaktivna komunikacija – novi model
komunikacije o rizicima u hrani. Meso,
Srodne
Srodne institucije
institucije uu
svijetu
svijetu
Srodna
Srodna ministarstva
ministarstva
Sustav
Sustav javnog
javnog
zdravstva
zdravstva
Potrošaĉke
Potrošaĉke udruge
udruge
Akademska
Akademska zajednica
zajednica
Koordinacijska
Koordinacijska tijela
tijela
(agencije,
(agencije, ministarstva
ministarstva
ili
ili sl.)
sl.)
Nevladine
Nevladine
organizacije
organizacije
Farmeri
Farmeri
Industrija
Industrija hrane,
hrane,
proizvoĊaĉki
proizvoĊaĉki cehovi
cehovi ii
komore
komore
Sustav
Sustav referentnih
referentnih
laboratorija
laboratorija
Obrazovni
Obrazovni sustav
sustav (škole),
(škole),
vrtići
vrtići ii sl.
sl.
Distributeri
Distributeri hrane
hrane
Mediji
Mediji
Shema 3. Model interaktivne komunikacije o rizicima u hrani – koordinacijsko tijelo prikuplja, obraĊuje,
analizira i interpretira podatke, te ĉini informacije dostupnima zainteresiranim stranama
Prof. dr. sc. Lidija Kozaĉinski
Izvor Antunović, B, R. Rubil, V. Poljak, V. Dobranić (2008): Interaktivna komunikacija – novi model komunikacije
o rizicima u hrani. Meso
45
PREZENTACIJA 9.
1. RIBE
ZDRAVA RIBA,HIGIJENSKI I
ZDRAVSTVENO ISPRAVAN
PROIZVOD ŢIVOTINJSKOG
PODRIJETLA
 Ribe su sukladno Zakonu o veterinarstvu
(Anon, 2007) „ţivotinje ĉiji su proizvodi
namijenjeni prehrani ljudi….“, (ĉl. 2, br. 50),
koji se ako … „sadrţe ili sadrţe u koliĉinama
većim od dopuštenih, rezidue i druge
oneĉišćivaĉe škodljive za ljudsko zdravlje ne
smiju stavljati u promet za javnu potrošnju“
(ĉl. 87, br. 5).
ŢELJKA MATAŠIN
Sveuĉilište u Zagrebu Veterinarski fakultet
Zavod za biologiju i patologiju riba i pĉela
 danas poznato više od 30.000 ţivućih vrsta
 obzirom na temperaturu vode u kojoj ţive:
 niţi kraljeţnjaci koji ţive u vodi

 hladnokrvne ţivotinje = temperatura tijela

jednaka temperaturi okoline
 ţive u vodi:
- prijenos uzroĉnika bolesti lakši nego zrakom
- toplovodne (šaranske)
- hladnovodne (pastrvske)
 obzirom na tip vodenog sustava:

- u otvorenim vodama (slobodno ţivuće)

- u uzgojnim objektima (uzgajane)
- voda je kemijski razliĉita od zraka (manje O2)
- organizmi u njoj ţive u svojem izmetu
2. UZGOJ RIBA = PROIZVODNJA MESA RIBA
 uzgoj riba ovisi o:
 veza riba – ĉovjek, simbol
 Vuĉedol, Emeolitiĉka kultura, 3500. do 2700.
god. pr. Kr.
 P. Hektorović, 1556. god. „Ribanje i ribarsko


- podrijetlu mlaĊa
- vrsti
- zdravlju i/ili bolesti
- hrani i hranidbi
prigovaranje“
 ZDRAV KAO RIBA:
- veterinarske ljekaruše (lijeĉenje nekih bolesti
ţivotinja i ljudi ribljim proizvodima (18. st.)
- namirnica ţivotinjskog podrijetla
ĉimbenicima okoliša:
- kakvoći vode
- koliĉini vode
ribi:

- izbjegavanje stresa
tehnologiji uzgoja:
- ihtiotehniĉkim mjerama
- ihtiosanitarnim mjerama
- ihtiohigijenskim mjerama
3. MESO RIBA
 posebno vrijedna namirnica ţivotinjskog podrijetla
 kakvoća mesa riba ovisi o uzgoju
 kompletna namirnica = moţe zadovoljiti potrebe
 iskoristivost mesa riba:







potrošaĉa
visoke prehrambene vrijednosti
hranjivo i bogato hranjivim sastojcima
treba ga biti dovoljno za potrebe ljudi – svugdje
da nije otrovno…… ni štetno za ljudsko zdravlje
kvalitetno
iskoristivo za više namjena
itd.
- meso:
- svjeţe
- termiĉki obraĊeno
- proizvodi od riba
- ljekoviti pripravci:
- riblje ulje
- omega 3-masna kiselina
- i drugi
46
OPASNOST „od riba“ za ljudsko zdravlje zbog:
 izravnog dodira riba i/ili vode:
- športski ribolov







- prerada riba
- akvaristika
bolesti i posljediĉno nuţnog lijeĉenja → rezidua
rezidua
zoonoza
konzumiranja higijenski i zdravstveno neispravne namirnice
ţivotinjskog podrijetla:
- zbog oneĉišćenja
- štetne za ljudsko zdravlje
štetnih tvari u okolišu:
- namjerno unesenih zbog „zaštite okoliša“ (pesticidi)
- sluĉajno dospjelih
ostataka štetnih tvari u okolišu (teški metali)
i drugih…..
Zakon o veterinarstvu kaţe:
ĉl. 83 (1) Ţivotinje za klanje podlijeţu veterinarskom pregledu prije i nakon
klanja
ĉl. 83 (3) Proizvode ţivotinjskog podrijetla dopušteno je stavljati na trţište
jedino ako su pregledani, proizvedeni i oznaĉeni u skladu s posebnim
propisima koji ureĊuju posebna pravila i uvjete o higijeni hrane
ţivotinjskog podrijetla kojih se moraju pridrţavati subjekti u poslovanju s
hranom.
ĉl. 87 (1) Posjednici ţivotinja, veterinarski djelatnici te proizvoĊaĉi
ţivotinjskih proizvoda, moraju se pridrţavati propisanih preventivnih mjera
i odreĊenih rokova karencije prilikom uporabe lijekova i drugih tvari koje
se mogu prenijeti na ţivotinjske proizvode, kako bi se sprijeĉila pojava
nedopuštenih rezidua.
ĉl. 87 (2) Posjednik ţivotinja duţan je posjedovati evidenciju o primjeni
veterinarskih lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda na ţivotinjama
ĉiji su proizvodi namijenjeni prehrani ljudi.
ĉl. 87 (5) Proizvodi ţivotinjskog podrijetla namijenjeni prehrani ljudi, koji
sadrţe ili sadrţe u koliĉinama većim od dopuštenih, rezidue i druge
oneĉišćivaĉe škodljive za ljudsko zdravlje ne smiju se stavljati u promet za
javnu potrošnju.
ĉl. 87 (6) Maksimalno dopuštene koliĉine rezidua i drugih oneĉišćivaĉa ….
propisuje ministar.
ĉl. 87 (8) Radi zaštite zdravlja ljudi mjere zabrane lijeĉenja ţivotinja
odreĊenim veterinarskim lijekovima, hormonima i drugim tvarima za koje
se utvrdi da …. mogu ugroziti zdravlje ljudi, donosi ministar.







VODA
 kemijski spoj H i O i spojeva S, Ca, C i drugih




elemenata
presudan i sastavni dio svih oblika ţivota
organizmima koji ţive u vodi = ţivotna sredina
za kopnene organizme = samo dio metaboliĉkog
sustava
kopnene vode fizikalno-kemijski se razlikuju obzirom
na:
- slanost:
- slatka
- otvoreni vodotoci (potoci i rijeke)
- jezera i ribnjaci
- brakiĉka
- morska ili slana



druge pokazatelje kakvoće:
- tvrda – mekana
- kisela – luţnata
- bogata kisikom – siromašna
- itd.
ĉistoću:
- ĉista = prirodna voda
- oneĉišćena = otpadna
oneĉišćenje:
- termiĉko
- mehaniĉko
- kemijsko
- sluĉajno
- namjerno
- organsko
- anorgansko
OPASNOST od sluĉajno dospjelih štetnih tvari
 za ţivot riba moraju biti zadovoljeni osnovni
pokazatelji kakvoće vode (t ºC, O2, pH, i dr.)
 vrijednosti:
- poţeljne
- dopuštene
- smrtonosne
 mikroorganizmi:
- normalni obitavaoci riba
- dospjeli u meso riba iz okoliša
- toksini
- organske tvari
- anorganske tvari
- radioaktivni izotopi
- teški metali
- i drugi
ANIMALNA HIGIJENA = GRANA
VETERINARSKE MEDICINE
 ima za cilj:
- postići uravnoteţenost : ţivotinja - okoliš - ĉovjek
- u proizvodnji:
- iskazati maksimalni genetski potencijal
- uz minimalne uĉinke na zdravlje ţivotinje – ribe
 zdravlje ribe = stanje koje omogućuje ostvarivanje u
potpunosti, a ovisi o:
- ribi
- okolišu, tj. kakvoći vode
- tehnologiji uzgoja
- znanju uzgajivaĉa
- izbjegavanje stresa
- sprjeĉavanju nastanka bolesti
- i drugom
 ĉuvanje zdravlja = zadatak veterinarske sluţbe
 oĉuvati zdravlje:
- sprijeĉiti nastanak stresa
- ukloniti uzroĉnika bolesti iz:
- ribe
- okoliša
- postići opću otpornost organizma (riba) prema infekcijama
- stres – vaţan ĉimbenik u zdravlju riba – djelovanje stresora
istovremeno i stalno → slabi imunosni sustav → bolest
 oĉuvati zdravlje = zaštititi od bolesnog stanja:
- da bi se više i bolje proizvelo
- da bi se ţivotinje (ribe) manje patile
- da ne treba lijeĉiti:
- opasnosti od ….
- nema rezidua
- da nema uginuća
47
6. BOLESTI RIBA
 zahtjevi EU:
- vrlo visoki zdravstveni standard ţivotinja
- provoĊenje djelotvorne zaštite i nadzora
- proizvodnja proizvoda bez rizika
 oĉuvati zdravlje = zaštititi od bolesnog stanja = sprijeĉiti
uginuća


bolesti riba su rezultat interakcije: domaćin (riba) – uzroĉnik bolesti –
okoliš (voda)
sprijeĉiti nastanak bolesti: - kako ?
- ihtiotehniĉkim mjerama
-poboljšati proizvodna obiljeţja riba
smanjiti primljivost za bolest
- osigurati bolji rast i prirast
- ihtiohigijenskim mjerama:
- osigurati smještaj i naĉin drţanja
- uginuće riba:
- masovno istovremeno, više vrsta i kategorija riba
- otrovanje
← voda
- ugušenje
- postepeno rastuće, jedne ili nekoliko vrsta i kategorija : ↔
bolest

dezinfekcija:
- ima za cilj:
- odstraniti, uništiti ili smanjiti broj mikroorganizama i/ili nametniĉke
- poboljšati opće higijensko stanje
- poboljšati zdravstvene uvjete
- obuhvatiti:
- sve objekte – ribnjake
- vodu
- površinu ribe i/ili ikre
- predmete, …
- provoditi:
- struĉno
- temeljito
- u svim fazama proizvodnje
- moţe biti:
- profilaktiĉka
- tekuća
- završna
- fizikalna
- kemijska
najbolje iskorištenje
postojećega
- uz pravilnu prehranu hranu i hranidbu
genetskog potencijala
- ihtiosanitarnim mjerama:
- spreĉavanjem unošenja egzotiĉnih bioagresora
- dezinfekcijom
- primjenom lijekova
- imunoprofilaksom
- uklanjanjem uginule i bolesne ribe
- propisima o sprjeĉavanju, suzbijanju i iskorjenjivanju bolesti
- voĊenjenjem ihtiosanitarne evidencije
 Sukladno Zakonu o Veterinarstvu, V. Dezinfekcija,
dezinsekcija i deratizacija, ĉl. 34 (1) Dezinfekcija,
dezinsekcija i deratizacija obavljaju se na svim
objektima, prostorima, prijevoznim sredstvima, na
opremi i predmetima koji podlijeţu nadzoru
veterinarske inspekcije te objektima, pašnjaĉkim i
drugim površinama gdje ţivotinje povremeno ili stalno
borave ili se kreću i (2) Dezinfekcija, dezinsekcija i
deratizacija obavljaju se radi spreĉavanja i suzbijanja
zaraznih bolesti ţivotinja i zoonoza, zaštite
zdravstvene ispravnosti proizvoda ţivotinjskog
podrijetla i hrane za ţivotinje te veterinarske zaštite
okoliša od oneĉišćenja patogenim mikroorganizmima
i parazitima.
6. Bolesti riba
 sprijeĉiti nastanak bolesti tijekom uzgoja ↔ proizvesti




zdravu ribu ↔ higijenski i zdravstveno ispravnu
namirnicu ţivotinjskog podrijetla
sprjeĉavanjem nastanka bolesti ( proizvodi se):
- zdrave ribe
- veća trţišna vrijednost
- veća proizvodnja
- bolja kakvoća
nema uporabe lijekova itd.
nema karence
nema rezidua u mesu riba
 sukladno Naredbi treba izvršiti: III. Dijagnostiĉke pretrage u
svrhu otkrivanja bolesti, 5. Bolesti riba i školjkaša.
 bolesno stanje, na osnovu toĉne dijagnoze daje se:
- lijekove i ljekovite pripravke:
- hormoni rasta
- pesticidi
- farmakološki pripravci
 uporaba lijekova i ljekovitih pripravaka:
→ korist → izljeĉenje
→ moţebitne štetne posljedice:
- rezistencija
- rezidue
- karenca
 zarazne
- virusne
- bakterijske
- gljiviĉne
 nametniĉke
- ektoparazitarne
- endoparazitarne
 ZOONOZE
 primjena lijekova
- da bi riba mogla:
- prevladati stres
- organizirati obranu
- povratiti organizam u „normalno“ stanje
- treba:
- smanjiti broj uzroĉnika bolesti
- usporiti umnaţanje uzroĉnika bolesti
- uništiti uzroĉnika bolesti
- profilaktiĉka:
- zaštita naizgled zdrave ribe
- sprjeĉavanje prenošenja uzroĉnika
- terapijska:
- populacija pokazuje znakove bolesti
- uspjeh lijeĉenja ovisi o:
- pravilno odabranom lijeku
- pravilnoj dozi
- pravilnom naĉinu primjene
48
7. HRANA I HRANIDBA RIBA


ribe uzgajane za hranu ljudima (namirnica ţivotinjskog podrijetla):
- ne lijeĉiti sredstvima koja se nagomilavaju i zadrţavaju (trajnije) u
tijelu riba
- ne lijeĉiti 7 do 30 dana prije (prodaje) stavljanja u konzum
(KARENCA)
izbor lijeka ovisi o:
- vrsti lijeka (… i antibiogramu)
- bolesti
- fazi razvoja bolesti
- ekonomiĉnosti lijeĉenja
 primjena lijekova za lijeĉenje riba:
- kupkama (uranjanje)
- ljekovitim hranama
- parenteralno, injekcijama
- lokalno, kroz koţu i/ili škrge
 specifiĉne hranidbene potrebe za:
- svaku vrstu riba
- svaku uzrasnu kategoriju iste vrste
- slobodnoţivuće – ţiva hrana, …
- uzgajane – dodatna hrana…..
 sastav i koliĉina hrane ↔ rast i preţivljavanje
 proizvodnja hrane → uĉinak na proizvodnju → kvaliteta
proizvoda (ribe):
- izbor sirovina
- sastav krmiva
- naĉin proizvodnje
 izbor sirovina i udio:
- uravnoteţen
- usklaĊen s hranidbenim potrebama uzgajane vrste
8.TEŠKI METALI


„MASNA“ riba posljedica je:
- hranidbe s visokim sadrţajem masti u hrani
- neuravnoteţenog sastava hrane
- najĉešće, prehranjenost, kroz duţe vrijeme
oblik hrane:
- vlaţna
- suha – komprimirana ili ekstrudirana:
- veći udio masti bez rizika otrovanja denaturiranim masnim kiselinama
- sporije tone:
- manji gubici


- bolji rast i konverzija
- stabilnija u vodi → manje otpada

- miješana
toksiĉne tvari u hrani su posljedica:
- posljedica obrade sirovina:
- uţeglost masti
- denaturirane masne kiseline
- izbora sirovina
- zdravlje riba:
→ smanjena otpornost na bolesti
→ povećana smrtnost
→ usporen rast



teški metali u vodene sustave ulaze:
-iz atmosfere
- erozijama geoloških tvari
- antropogenim djelovanjem:
- industrija
- promet
- komunalni otpad
- kemijska sredstva
teški metali u organizam riba ulaze:
- hranom:
- zooplankton
- fitoplankton
- fauna
- kroz škrge i koţu
teški metali se bioakumuliraju, ugraĊuju u hranidbeni lanac i biokemijskim
procesima vraćaju u atmosferu
ribe:
- akumuliraju teške metale
- koncentriraju teške metale
9. REZULTATI DIJAGNOSTIĈKIH
PRETRAGA
 ZBOG sposobnosti akumulacije i
 Rezultati dijagnostiĉkih pretraga riba i/ili
koncentracije, te biodostupnosti elemenata u
tkivima, RIBE su organizmi koji pokazuju
stupanj oneĉišćenja okoliša (vode), a korisne
su za provoĊenje monitoringa oneĉišćenja
okoliša.
TABLICA 1. GRAM-NEGATIVNE BAKTERIJE
IZDVOJENE IZ RIBA
GRAM-NEGATIVNE
BAKTERIJE
BOLEST
VRSTE RIBA
KOD NAS
POTVRĐENA
Flavobacterium psychrophilum Bolest hladne vode
pastrvske ribe
F. columnare
Kolumnaris bolest
morske, slatkovodne i akvarijske
Flexibacter maritims
morske
Edwardsiela tarda
Edvardsieloza
jegulja
E. ictaluri
Enterijska septikemija
kanalski som
Yersinia ruckeri
Jersinioza (ERM)
pastrvske ribe i jegulja
+ (pastrva)
Citrobacter freundi
+ (pastrva)
Vibrio anguillarum
Vibrioza
morske, pastrve, jegulja i atlantski losos
+ (morske ribe)
V. ordali
Vibrioza
V. salmonicida
Hladnovodna vibrioza
= “Hitra disease”
V. cholerae
+ (jegulja)
Vibrio sp.
+ (jegulja)
Aeromonas salmonicida Furunkuloza
pastrvske i druge ribe
+ (pastrva)
subsp. salmonicida
Aeromonas salmonicida
subsp
Eritrodermatitis šarana
šaran i druge
+ (šaran)
s. var. “nova”
Aeromonas sp.
Aeromonas infekcije
+ (pastrva, lubin)
A. hydrophila
+ (pastrva)
Pseudomonas fluorescens Pseudomonas fluorescens
septikemija
pjegavi šaran, morske,
sivoga glavaša
pastrve i akvarijske
+ (pastrva, pjegavi šaran)
Pseudomonas sp.
Pseudomonas infekcije
pjegavi šaran, morske,
pastrve i akvarijske
organa pretraţenih na Zavodu za biologiju i
patologiju riba i pĉela prikazani su u sljedećim
tablicama:
TABLICA 1a. GRAM-POZITIVNE
BAKTERIJE IZDVOJENE IZ RIBA
GRAM-POZITIVNE
BAKTERIJE
BOLEST
Mycobacterium sp.
Tuberkuloza riba
Renibacterium salmoninarum
Bakterijski nefritis (BKD)
Clostridium botulinum
Lactobacillus pisciola
Streptococcus sp.
Staphylococcus sp.
POTVRĐENA
KOD NAS
VRSTE
RIBA
više vrsta
-
pastrvske ribe
pastrvske ribe
+
+ (jegulja)
+ (pastrva, orada)
+ (pastrva)
+ (štuka,lubin, šaran,pastrva)
49
TABLICA 2.
BAKTERIJE ZNAĈAJNI PATOGENI UZROĈNICI ZA
LJUDE IZDVOJENE IZ RIBA ILI OKOLIŠA
BAKTERIJA
ZNAKOVI BOLESTI
Salmonella sp.
Vibrio spp.
Campylobacter jejuni
Plesiomonas shigelloides
Edwardsiella tarda
Aeromonas hydrophila
Pseudomonas spp.
Mycobacterium marinum
Erysipelothrix rhusiopathine
Leptospira interrogans
Clostridium botulinum
POTVRĐENA
otrovanje hranom
otrovanje hranom
gastroenteritis
gastroenteritis
proljevi
proljev, septikemije
rane
mikobakterioza
vrbanac
leptospiroza
botulizam
+
+
+
-
TABLICA 3. NAJĈEŠĆE UTVRĐENI NAMETNICI RIBA





Praţivotinje (protozoa)
Ichthyobodo necatrix
Eimeria sp. (kokcidije)
Kudoa sp.
Ichthyophthirius multifiliis
Trichodina sp.
Crvi (helminti)
Dactylogyrus sp.
Gyrodactylus sp.
Diplostomum spathaceum
Sanguinicola sp.
Trakavice (cestoda)
Botriocephalus gowkongensis
Caryophyllaeus fimbriceps
Ligula intestinalis
Diphylobottrium latum
Valjkasti crvi (nematodi)
Anisakis sp.
Contracaecum sp.
Raĉići (krustacea)
Ergasilus sieboldi i Ergasilus sp.
Lernea cyprinacea
Argulus foliaceus
TABLICA 4. NAJĈEŠĆE UPOTREBLJAVANI
LIJEKOVI ZA LIJEĈENJE
BAKTERIJSKIH BOLESTI RIBA U AKVAKULTURI
TABLICA 5. NAJĈEŠĆE UPOTREBLJAVANI
LIJEKOVI ZA LIJEĈENJE
NAMETNIĈKIH BOLESTI RIBA
 TETRACIKLINI
 NaCl
 ERITROMICIN
 FORMALIN
 KLORAMFENIKOL
 KMnO4
 SULFONAMIDI
 Jod – organski vezan (Jodofori)
 POTENCIRANI SULFONAMIDI
 CaO
 NITROFURANI
 NIKLOZAMID
 KINOLONI
 INSEKTICIDI (Etiol, Malation, Radation,
Ortodibrom, Dipterex)
TABLICA 6. UGINUĆA RIBA ZBOG
OTROVANJA ILI UGUŠENJA
OTROVNA TVAR
ONEĈIŠĆIVAĈI
VRSTA RIBA
Feces (izmet)
Ţivotinjska farma
slatkovodne (podust, jaz,mrena)
Komunalni otpad
Kanalizacija
Slatkovodne
NaOH (luţina)
pamuĉna industrija
slatkovodne (sunĉanica, mrena,crvenperka)
?
otpadne vode kudeljare
slatkovodne
Amonijak
ili nitriti ili kiselina
mesna industrija
slatkovodne
Kiselina
ljevaonica metala
slatkovodne
Mravlja kiselina
prehrambena industrija slatkovodne
kem. tvari
za pranje kotlova tvornica za preradu koţe
slatkovodne
H2S (u moru)
naftna industrija
morske (cipal, ovĉica, špar,lumbrak)
Klor
bazeni za kupanje
slatkovodne (krkuša)
Teški metali
(Cu ili mesing) vodovodna voda u ribarn.
slatkovodne
Nafta
Galvanizacija
Slatkovodne
Derivati nafte
naftna industrija
Slatkovodne
CHEMEC 531
kemijska industrija
Slatkovodne
Malationski prepar.
pranje baĉve
Slatkovodne
Deherban ili Alon
špricana šuma
Slatkovodne
50 ili Banvel-D-P
špricana pšenica
Som
Baylaton
ili Talkord špricana poljop.površina
Slatkovodne
Ljepilo
razlilo se po površ.vode
šaran i dr.
TEŠKI METALI U
KOŢI I MIŠIĆJU PRETRAŢENIH RIBA
Tablica 7. Teški metali u vodi i mulju
ELEMENTI
mg/kg
RIBNJACI
1
2
3
Pb
8
45
36
Zn
33
130
74
Cu
11
42
31
Fe
11040
26400
15400
Mn
230
670
49
Cr
34
71
63
MULJ
VODA
Pb
3
19
16
Zn
7
31
13
Cu
5
21
14
Fe
78
218
154
Mn
3
10
7
Cr
9
15
17
10. ZAKLJUĈAK
 RIBE VALJA UZGAJATI TAKO DA ONE
KOŢA +MIŠIĆ
ELEMENTI
Pb
Cr
Mn
Fe
Cu
Zn
ŠARAN
0,20
0,20
3,70
8,09
0,53
4,61
BIJELI
AMUR
0,20
0,13
2,41
4,93
0,34
2,97
GLAVAŠ
0,20
0,30
1,51
11,27
0,56
3,11
SOM
0,22
0,23
0,89
6,77
0,50
4,50
ŠTUKA
0,09
0,18
0,92
4,98
0,30
5,24
NAMIJENJENE KONZUMIRANJU BUDU ZDRAVE,
ALI PRI TOME VALJA IMATI NA UMU DA JE
REALNO:
 nemoguće proizvesti bezriziĉnu namirnicu
 stupanj riziĉnosti za ljudski uţitak valja dopuniti
razmatranjem rizika iz svakodnevnog ţivota
 RIBE VALJA UZGAJATI TAKO DA SE POVEĆA
PROIZVODNJA, OĈUVA OKOLIŠ I UZGOJI
ZDRAVU RIBU = HIGIJENSKI I ZDRAVSTVENO
ISPRAVNU NAMIRNICU ŢIVOTINJSKOG
PODRIJETLA.
50
PREZENTACIJA 10.
GENERIČ
GENERIČKI MODELI PREDUSLOVNIH
PROGRAMA I HACCP PLANOVA ZA
INDUSTRIJU PRERADE RIBE
Prof.dr Milan Ţ. Baltić
Baltić, FVM
dr Mirjana Dimitrijević
Dimitrijević, docent,
docent, FVM
dr NeĊeljko Karabasil,
Karabasil, docent, FVM
Ivana Lekić
Lekić-AranĊelović
AranĊelović DVM, FVM
POTENCIJALNI HAZARDI U
PRERADI RIBE




OBAVEZE PROIZVOĐAČ
PROIZVOĐAČA
biološ
biološke hazarde
hemijske hazarde
fiziĉ
fiziĉke hazarde
otuda HACCP se
primenjuje u preradi ribe
Interes za HACCP u preradi
ribe:
 kod već
već postojeć
postojećih
proizvoĊaĉ
proizvoĊaĉa
 kod potencijalnih
proizvoĊaĉ
proizvoĊaĉa
PREDUSLOVNI PROGRAM








 ulov ribe u svetu poĉ
poĉetkom veka 93 miliona tona
godiš
godišnje
 prozvodnja ribe u akvakulturi > 40 miliona tona
godiš
godišnje
 poveć
povećanje u akvakulturi 10%
10% proseĉ
proseĉno godiš
godišnje
poveć
povećanje
 ulov ribe stagnira
 za 3030-50 godina proizvodnja ribe i ulova zajedno
dostić
dostići će proizvodnju mesa stoke za klanje
izbor mesta izgradnje
ureĊenje kruga objekta
snabdevanje vodom
zbrinjavanje otpadnih voda
materijala za izgradnju objekata (podovi, zidovi, itd)
oprema (radne površ
površine, transport, pranje ruku)
(sterilizatori, osvetljenje)
higijena zapos
zaposlenog osoblja
PROSTORIJE
 obaveze iz propisa EU
 obaveze iz domać
domaćih propisa
UREĐENJE KRUGA
bazeni za prijem ribe
bazeni odvojeni za pojedinaĉ
pojedinaĉne partije,
vrste
bazeni za zadrţ
zadrţanu ribu
PROSTORIJE
Prostorije (obavezne):
prihvat ţive ribe, odnosno
) i
odnosno hlaĊenje (poleĊene
(poleĊene)
zamrznute ribe
obradu i filetiranje (prostor za obradu ikre)
konfekcionisanje i pakovanje
hlaĊenje,
hlaĊenje, zamrzavanje i uskladiš
uskladištenje
nejestive proizvode i konfskat
skladiš
skladištenje ambalaţ
ambalaţe i repromaterijala
potrebe radnika
veterinarsku inspekciju
Preporuka:
pranje pokretne opreme
proizvodnju leda
za odmrzavanje ribe
za glaziranje
za proizvodnju mehaniĉ
mehaniĉki separisanog mesa
51
PROSTORIJE
PROSTORIJE
PROSTORIJA ZA OBRADU
Prihvat ribe:
Prostorno odvajanje
operacija:
fiziĉ
fiziĉki odvojeno ţiva, ohlaĊena
ohlaĊena,, odnosno zamrznuta
ţiva ribariba- bazeni u krugu ili po pogonu
ohlaĊena i zamrznutazamrznuta- poseban prijem, ne moţ
moţe
istovremeno
odvajati partije
odvojene prostorije za skladiš
skladištenje ohlaĊene i zamrznute
ribe
ohlaĊenaohlaĊena- 24°
24° sata, maksimalno 0°
0°C
zadrţ
zadrţanaana- posebna prostorija
zamrznuta18°
°
C
ili
niţ
ţ
a
zamrznuta 18
ni
zadrţ
zadrţanaana- posebna prostorija
zadrţ
zadrţanaana- do procene (završ
(završetka analiza)
omamljivanja
iskrvarenja
vaĊenja unutraš
unutrašnjih
organa
odsecanja glave
obrada trupa
pranje trupa
obrada ikre
osvetljenje 220 LuxLux-a
PROSTORIJE
Prostorije za filetiranje i narezivanje:
 poţ
poţeljno posebna prostorija
 temperatura 10°
10°C
Prostorija za proizvodnju MSM:
MSM:
 ako je deo proizvodnog programa
posebna prostorija
– dovoljne koliĉ
koliĉine vode
– na nekim mestima stalan
protok
– dobra drenaţ
drenaţa
PROSTORIJE
Prostorija za pakovanje:
 vakuumiranje
 modifikovana atmosfera (MAP)
 zamrznuti
 veza sa prostorijom za filetiranje i
narezivanje sa prostorijama za skladiš
skladištenje
i zamrzavanje
 temperatura 10°
10°C
PROSTORIJE
PROSTORIJE
Prostorije za uskladiš
uskladištenje:
Prostorije za poleĊivanje i proizvodnju leda:
leda:
 ako su kapaciteti već
veći posebna prostorija
za proizvodnju leda i posebna prostorija za
poleĊivanjepoleĊivanje- direktna komunikacija
 temperatura do +4°
+4°C
PROSTORIJE
Prostorija za odmrzavanje:




za delimiĉ
delimiĉno odmrzavanje +10°
+10°C
odmrzavanje za preradu +25
+25°C
odmrznuta riba +7°
+7°C
u vodi samo za neegzinteriranu ribu
za poleĊenu ribu 0°C
za ribu pakovanu u MAP do +3°
+3°C
za zamrznutu ribu -18°
18°C ili niţ
niţa
posebno - tunel za zamrzavanje -38°
38°C do 40°
40°C (vazduš
(vazdušno)
 kontaktno zamrzavanje




PROSTORIJE
Prostorije za nejestive proizvode i
konfiskat:
locirane da nema ukrš
ukrštanja puteva
sa jestivim proizvodima
nepropustljivi podovi
temperatura +4°
+4°C, topla i hladna
voda
zbrinjavanje
ovlaš
ovlaštena
organizacija
52
PROSTORIJE
GENERIČ
GENERIČKI SAVETI
Prostorije za velikoprodaju - namenska
poleĊena riba 0°C
pakovana u MAP 3°C
 IZ CODEX ALIMENTARIUSA
POSEBNA RADNA UPUTSTVA
UTOVAR ŢIVE RIBE
PRIJEM MATERIJALA
ZA PAKOVANJE
TRANSPORT
PRIJEM MATERIJALA
ZA PAKOVANJE
SKLADIŠTENJE
ISTOVAR I IDENTIFIKACIJA
SKLADIŠTENJE
PRIJEM
Obrada ţive, ohlaĊene
ohlaĊene i zamrznute
ribe:
 dati su kroz dva zbirna dijagrama
toka proizvodnje u sluĉ
sluĉajevima
kada je polazna sirovina:
OMAMLJIVANJE
ISKRVARENJE, PRANJE
KONFISKAT
IKRA
EVISCERACIJA, PRANJE
KONFISKAT
OBRADA
POLEĐIVANJE
PRANJE
PAKOVANJE
VAKUUM
METAL DETEKCIJA
OZNAČAVANJE
PAKOVANJE MAP
SKLADIŠTENJE
PAKOVANJE
ZAMRZAVANJE
FILETIRANJE, NAREZIVANJE
ZAMRZAVANJE
OZNAČAVANJE
ODSECANJE
GLAVE
PRANJE
SKLADIŠTENJE HLAĐENJEM
PAKOVANJE
VAKUUM
METAL DETEKCIJA
1) ţiva riba
2) ohlaĊena i zamrznuta riba
KONFISKAT
SKIDANJE KRLJUŠTI, PRANJE
Dijagram
1.
Dijagram
toka
proizvodnje
ohlaĊene,
zamrznute
ribe
ukljuĉujući
i
pakovanje
u
MAP/vakum kada
je
polazna
sirovina ţiva riba.
METAL DETEKCIJA
OBELEŢAVANJE
OZNAČAVANJE
ZAMRZAVANJE
SKLADIŠTENJ
E
SKLADIŠTENJE
ZAMRZAVANJEM
SKLADIŠTENJE
DISTRIBUCIJA
PRIJEM OHAĐENE I ZAMRZNUTE
RIBE
HLAĐENJE
SKLADIŠTENJE
PRIJEM
ADITIVA
SKLADIŠTENJ
E ADITIVA
POSEBNA RADNA UPUTSTVA
ZAMRZAVANJE I
SKLADIŠTENJE
KONTROLISANO
ODMRZAVANJE
PRIJEM
MATERIJALA ZA
SKLADIŠTENJE
SORTIRANJE
PRANJE
SKLADIŠTENJE
MATERIJALA
EVISCERACIJA /PRANJE
FILETIRANJE (SKIDANJE
KOŢE) NAREZIVANJE
USITNJAVANJE
TRIMOVANJE
PROSVETLJAVANJE
ZAMRZAVANJE
PRANJE
MAP ILI VAKUUM
GLAZIRANJE
MEŠANJE
MERENJE
PAKOVANJE
DODAVANJE
ADITIVA
METAL DETEKCIJA
METAL DETEKCIJA
ZAMRZAVANJE
OBELEŢAVANJE
GLAZIRANJE
SKLADIŠTENJE HLADNO
Dijagram
2.
Dijagram
toka
proizvodnje
fileta (narezaka)
i
MSM
ukjljuĉujućii
pakovanje (MAP
ili vakum)
i
zamrzavanje
kada je polzna
sirovina
ohlaĊena
ili
zamrznuta riba
Izlov ribe:
 spreĉ
spreĉiti fiziĉ
fiziĉka oš
ošteć
tećenja
 spreĉ
spreĉiti stres (variranja
temperatura)
 oprema za lako pranje i dezinfekciju
OZNAČAVANJE
SKLADIŠTENJE
ZAMRZAVANJEM
PAKOVANJE
DISTRIBUCIJA
METAL
DETEKCIJA
PROMET
SKLADIŠTENJE
ZAMRZAVANJEMM
POSEBNA RADNA UPUSTVA
PRIJEM ŢIVE RIBE
DRŢ
DRŢANJE I TRANSPORT RIBE
ĉista voda , voda za pić
piće ,aeracija ,
odrţ
odrţavanje temperature
bez stresa , nehranjena , bez meš
mešanja vrsta
Poznavanje vrsta
Prateć
Prateća dokumentacija
Ĉistoć
istoća vode
Duţ
Duţina transporta
Zdravstveno stanje
(povrede , promene
poloţ
poloţaja tela)
brz transport , bez oš
ošteć
tećenja ribe
53
PRIJEM OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE
POTENCIJALNI HAZARDI :
bakterije
paraziti
biotoksnini
skombro toxini
hemijski agensi
fiziĉ
fiziĉki agensi
Senzorne osobine
Zadovoljenje kriterijuma o sveţ
sveţini
Hemijski indikatori sveţ
sveţine i kontaminenti
Sadrţ
Sadrţaj histamina ne već
veći od propisanog
Sadrţ
Sadrţaj TVB – N ili TMA – N ne već
veći od graniĉ
graniĉnih
vrednosti koji se utvrĊuje za svaku pojedinu vrstu ribe
Mikrobiološ
Mikrobiološki kriterijumi
Strane materije
Fiziĉ
Fiziĉke osobine
SKLADIŠ
TEHNIĈ
TEHNIĈKA UPUSTVA :
Homogenost vrste
Poznavanje vrste
Obuĉ
Obuĉenost osoblja za vrš
vršenje senzorne analize
Eviscerirana riba bez unutraš
unutrašnjih organa
Temperatura svih dolaznih šarţ
arţi
Temperaturne liste
Manipulacija bez oš
ošteć
tećenja
Temperatura skladiš
skladištenja 0°
0° C
Redovno beleţ
beleţenje temperature
Poš
Poštovanje principa rotacije
Plitki sudovi sa ledom
Zamena leda po potrebi
ZAMRZAVANJE I GLAZIRANJE
SKLADIŠ
SKLADIŠTENJE ZAMRZAVANJEM







KONTROLA PROCESA ODMRZAVANJA I T°
T°C ribe
EVISCERACIJA I PRANJE
FILETIRANJE , SKIDANJE KOŢ
KOŢE , TRIMOVANJE
PROSVETLJAVANJE
PAKOVANJE (vakuum , MAP)
OBELEŢ
OBELEŢAVANJE
DETEKCIJA METALA
 ZA SVE POSTUPKE KORISTITI
TEHNIĈ
TEHNIĈKA UPUSTVA!!!
PAKOVANJE , OBELEŢ
OBELEŢAVANJE TRANSPORT
Mikrobiološ
Mikrobiološki patogeni
Hemijska i fiziĉ
fiziĉka kontaminacija
Biohemijska kontaminacija (rast conc. HISTAMINA)
POTENCIJALNI NEDOSTACI :
Pogreš
Pogrešno obeleţ
obeleţavanje
Gubitak kvaliteta materjala za pakovanje
Odmrzavanje
Hemijska kontaminacija gorivom
ŢIVI PARAZITI
POTENCIJALNI NEDOSTACI :
OPEKOTINE
PROMENE TEKSTURE
UŢEGLOST
U TOKU OBA PROCESA KORISTITI TEHNIĈ
TEHNIĈKA UPUSTVA!!!
UPUSTVA!!!
PAKOVANJE , OBELEŽ
OBELEŽAVANJE , TRANSPORT
PROCESNI KORACI :
PRIJEM MATERJALA ZA PAKOVANJE
SKLADIŠ
SKLADIŠTENJE REPROMATERJALA (ambalaţ
(ambalaţe)
TRANSPORT OHLAĐENE I ZAMRZNUTE RIBE
KORISTITI TEHNIĈ
TEHNIĈKA
UPUSTVA!!!
54
OPIS PROIZVODA I NAMENA
PRIMARNO OBRAĐEN TRUP POLEĐEN
GENERIČ
GENERIČKI MODELI
IME PROIZVODA
PRIMARNO OBRAĐEN TRUP
POLEĐEN
VAŢ
VAŢNE KARAKTERISTIKE PROIZVODA
Trup bez krljuš
krljušti (sluzi ) , unutraš
unutrašnjih organa
Obavljen veterinarski pregled
Proizvod zadovoljava propisane standarde
KAKO ĆE PROIZVOD BITI KORIŠ
KORIŠĆEN
Od strane potroš
potrošaĉa toplotno obraĊen
Za dalju preradu (dimljenje, proizvodnja
konzervi)
KRAJNJI POTROŠ
POTROŠAĈ
Sve kategorije potroš
potrošaĉa , nema specifiĉ
specifiĉnih
ciljnih grupa
NAĈ
NAĈIN PAKOVANJA
Riba je pomeš
pomešana sa ledom u propusnim
sudovima (plastika , inox)
USLOVI SKLADIŠ
SKLADIŠTENJA I ODRŢ
ODRŢIVOST
0°C 72h u proizvodnji i u prometu
GDE ĆE PROIZVOD BITI PRODAVAN
Domać
Domaće lokalno trţ
trţište
NAĈ
NAĈIN DEKLARISANJA
DISTRIBUCIJA
Domać
Domaći propisi o deklarisanju
U roku od 24h riba mora biti transportovana
ili zamrznuta
Ĉuvati u sudovima koji ne zadrţ
zadrţavaju
otopljenu vodu
 HACCP PLANOVI
POTENCIJALNI HAZARDI VEZANI ZA
RIBU
DIJAGRAM TOKA PROIZVODNJE
POLEĐENE RIBE (PASTRMKE)
PRIJEM POLEĐENE RIBE
↓
SKLADIŠ
↓
SORTIRANJE
↓
PRANJE
↓
EVISCERACIJA I PRANJE
↓
TRIMOVANJE I PRANJE
↓
AMBALAŢ
AMBALAŢA→POLEĐIVANJE←
POLEĐIVANJE← PROIZVODNJA LEDA
↓
MERENJE I OCENA KVALITETA
↓
FINALNA INSPEKCIJA I OZNAĈ
OZNAĈAVANJE
↓
DISTRIBUCIJA
BIOLOŠ
BIOLOŠKI HAZARDI :




HAZARDI PRE I U TOKU ULOVA RIBE
BIOLOŠ
BIOLOŠKI
HEMIJSKI
Paraziti
Paraziti od
znaĉ
znaĉaja za
javno
zdravlje
ljudi:
ljudi:
Trematode,
Trematode,
Nematode,
Cestode
Hemikalije
Pesticidi,
Pesticidi,
herbicidi,
herbicidi,
algicidi,
algicidi,
fungicidi,
fungicidi, antiantioksidansi
(dodati u hranu)
hranu)
Patogene
bakterije
Salmonella,
E. coli, Vibrio
parahemolyti
cu,
cu,
Vibriovulnific
us
Rezidue
veterinarsk
ih lekova
Atibiotici,
promotori rasta
(hormoni),
ostali
veterinarski
lekovi I dodatci
hrane
Entero
virusi
Norwalk
virus
Teš
Teški
metali
Metali iz
sedimenta i
otpada
Biotoksini
Biotoksini,
Scombrotoxi
n
Ostalo
Nafta
HAZARDI POSLE ULOVA I U TOKU OBRADE RIBE
FIZIĈ
FIZIĈKI
Strane
materije
PARAZITI
BAKTERIJE
KONTAMINACIJA VIRUSIMA
BIOTOKSINI
BIOLOŠ
BIOLOŠKI
Udice
Patogene
bakterije
Listeria
monocytog
enes,
enes,
Clostridium
botulinum,
botulinum,
Staphylocco
cus aureus
Entero virusi
Hepatitis A,
Rota
Rota virus
Biotoksini
Scombrotox
in,
in, Staph.
Staph.
Enterotoxin
,
Botulimum
toxin
HEMIJSKI
Hemikalije
Dezificijensi,
sanitrana
sredsva, ili
lubrikanti
FIZIĈ
FIZIĈKI
Strane
materije
Fragmenti
metala;
tvrdi ili
oštri
predmeti
(kosti,
krljuš
krljušt)
Dezificijensi,
sanitrana
sredsva, ili
lubrikanti
(nedozvoljen
i)
Sastojci i
aditivi
Greš
Greške u
dodavanju i
nedozvoljeni
aditivi
55
GENERIČ
GENERIČKI MODEL ČEK LISTA ZA
OCENJIVANJE PREDUSLOVNIH PROGRAMA I
HACCP PLANOVA
 ĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE LOKACIJE KRUGA I
PROSTORIJA OBJEKTA
LOKACIJA I KRUG
Predmet ocene
Kriterijum ocene
Ocene
Odliĉ
Odliĉno/dobro
Prihvatljivo
Ne zadovoljavajuć
zadovoljavajuće
Ne postoji
Lokacija i krug
objekta
izbor lokacije
razdvajanje kruga
na ĉisti I ne ĉisti
ograda kruga
kontrola ulaza u
krug
veliĉ
veliĉina prihvatnih
bazena
 protok vode
temperature vode
 aeracija vode
bazeni za
sumljive/bolesne
ţivotinje
objekat za pranje I
dezinfekciju
transportnih
sredstava
o; d; p; nz; np
 ĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE
GRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO
GRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO TEHNIĈ
TEHNIĈKIH USLOVA U
OBJEKTU
 ĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE ODRŢ
ODRŢAVANJA SSOP U
OBJEKTU
 ĈEK LISTA ZA OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJA
GRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO
GRAĐEVINSKO/HIGIJENSKO TEHNIČ
TEHNIČKI
USLOVI U OBJEKTU
Ocene
Odliĉ
Odliĉno/dobro
Prihvatljivo
Ne zadovoljavajuć
zadovoljavajuće
Ne postoji
Predmet ocene
Kriterijum ocene
Sve prostorije
GraĊevinsko/higijens
GraĊevinsko/higijens
koko-tehniĉ
tehniĉki uslovi
(i.e. lako održ
održavanje i
ĉišćenje,
enje, pranje i
dezinfekciju,
dezinfekciju,
spreĉ
spreĉeno formiranje
neĉ
neĉistoć
istoća):
Komentar
ODRŽ
ODRŽAVANJE SSOP - A
Predmet ocene
Kriterijum ocene
Ocene
Odliĉ
Odliĉno/dobroPrihv
atljivo
Ne zadovoljavajuć
zadovoljavajuće
Ne postoji
Obuĉ
Obuĉenost
radnika u
proizvodnim
odeljenjima
Trening iz oblasti
higijene i bezbednosti
riberiberadna uputstva (SOP)
za obradu riberibeCCP trening (za
radnike koji rade na
mestima koja su
odreĊene kao kritiĉ
kritiĉne
kontrolne taĉ
taĉke)
Radnici na prijemu
ribe proš
prošli obuku i
trening za ocenu sveţ
sveţine
ribe
o; d; p; nz; np
Komentar
o; d; p; nz; np
Komentar
OCENJIVANJE RADNIH OPERACIJA
Predmet ocene
Prijem ribe (ţive)
Kriterijum ocene
Poznavanje
Poznavanje vrsta
Prepoznavanje
povreda i dobrog
zdravstvenog stanja
Prać
Praćenje
dokumentacije
Prać
Praćenje
temperature
Prać
Praćenje ĉistoć
istoće
vode u tankovima
Monitoring rezidua
Ocene
Odliĉ
Odliĉno/dobroţ
no/dobroţ
Prihvatljivo
Ne zadovoljavajuć
zadovoljavajuće
Ne postoji
Komentar
o; d; p; nz; np
56
PREZENTACIJA 11.
NORFISH BLAGAJ D.O.O. MOSTAR
DOSADAŠNJA ISKUSTVA
DRUŠTVA "NORFISH BLAGAJ" MOSTAR
U IMPLEMENTACIJI HACCP-a U PRERADI RIBE
PREZENTACIJA
DŢEVAD BAŠIĆ
Šef za kvalitet
Sarajevo, 08.12.2009.
KLJUĈNE ĈINJENICE
VAŢNIJI DATUMI
1951 – Mrijestilište u Blagaju
1974 – Riblja farma Blagaj – Betonski bazeni
1988 – Riblja farma Salakovac – Kavezni uzgoj
2000 – Direktno strano ulaganje – NORFISH BLAGAJ d.o.o.
2002 – Fabrika Salakovac
RIBLJA FARMA - BLAGAJ
GEOGRAFSKI POLOŢAJ
Salakova
c
RIBLJA FARMA SALAKOVAC
Proizvodnja 50 gr +
Norveška tehnologija uzgoja
Blizina objektu za preradu
Trenutni Kapacitet 600 t
Saobraćajna infrastruktura
Izvor rijeke Bune sa prosjeĉnim protokom od 43 m3
u sekundi
Kapacitet fabrike 1.000 – 1500 t/godišnje
Kapacitet mrijestilišta 7 miliona kom/godišnje
Kapacitet uzgoja 600 t/godišnje
Norveški know-how u proizvodnji i preradi
Savremena infrastruktura
Proizvodnja prema ekološkim normama
45 zaposlenih
Cjevovod od izvora rijeke Bune
Temperatura vode 9,5 -10,5 °C
Mrijestilište
Kapacitet 7 mil. kom/godišnje
GHP i GMP
SSOP i SOP
Sljedivost
Stalni veterinarski nadzor
Drţavni monitoring (virusi i
rezidue)
FABRIKA - SALAKOVAC
GHP i GMP
SSOP i SOP
Sljedivost
Stalni veterinarski nadzor
Drţavni monitoring (virusi i rezidue)
Objekat otvoren u januaru 2002
EU standardi
Kapacitet od 1.000 – 1.500 t
57
FABRIKA - SALAKOVAC
FABRIKA - SALAKOVAC
UV filter
Tunel za zamrzavanje –40 oC
Kvalificirani radnici
Sistem tretiranja klaoniĉkog otpada
HACCP
SSOP – standardne sanitacijske operativne procedure
SOP – standardne operativne procedure
GHP i GMP
Interna i eksterna kontrola kvalitete
Sljedivost
PROIZVODI
DEFINICIJA
Svjeţa
Smrznuta rinfuza
Smrznuta vakum
HACCP je racionalan, sistematski i nauĉno
utemeljen pristup kontroli zdravstvene sigurnosti
hrane koji nam omogućava:
Identifikaciju i procjenu zdravstvenih rizika u svim
fazama procesa proizvodnje, prerade i distribucije hrane
Preciziranje pravovremenih mjera neophodnih za
preventivu i kontrolu identificiranih rizika
Osiguranje efektivne implementacije preventivnih mjera
PREDUVJETNI
PROGRAMI
HACCP
IMPLEMENTACIJA
Da bi se HACCP realizirao i kontinuirano provodio potrebno
je primjeniti odreĊene preduvjetne programe, u kojima su
sadrţane opće aktivnosti koje utiĉu na zdravstvenu
ispravnost hrane.
Pod preduvjetnim programima podrazumijevamo:
dobru higijensku praksu GHP,
dobru proizvoĊaĉku praksu GMP,
standardne operativne postupke SOP,
standardne sanitarne operativne postupke SSOP.
U Društvu «Norfish Blagaj» kontinuirano se provode
GHP i GMP na ribljim farmama u Blagaju i Salakovcu,
HACCP ukljuĉujući i pomenute preduvjetne programe u fabrici za
preradu ribe
Formiranje i sastav tima 01.07.2005.,
Prilikom izvoĊenja studije HACCP proveli su
se svi koraci i primjenjeni su svi principi
HACCP,
Jedinstven dijagram toka.
KKT M1
DIJAGRAM TOKA
procesni korak ĉišćenje ribe
Kritiĉna granica:
KKT M1-B
KKT M1-B
bez ostataka utrobe u abdominalnoj šupljini,
temperatura vode u prijemnom tanku treba biti maksimalno 4°C.
Korektivna mjera:
ukoliko se prilikom kontrole riba naĊe u uzorku kašeti ili polici za
zamrzavanje 1 ili više neadekvatno oĉišćenih riba, obustavlja se
proizvodnja, izvrši se provjera cijelog turnusa.
KKT M2-B
KKT M2-B
Postupci kontrole praćenja:
provjera mašine za ĉišćenje i podešavanje mašine,
trening i obuka radnika,
eventualna zamjena radnika,
ako je temperatura vode u prijemnom tanku iznad 4°C dodaje se led
i ponovo mjeri temperatura.
KKT M3-B
KKT M3-B
58
KKT M2
KKT M3
procesni korak zamrzavanje ribe u tunelu
procesni korak skladištenje zamrznute ribe
Kritiĉna granica:
Kritiĉna granica:
maksimalna temperatura -25°C,
minimalno vrijeme trajanja zamrzavanja 12 sati.
maksimalna temperatura u skladištu -16°C.
Korektivna mjera:
Korektivna mjera:
u sluĉaju da se temperatura poveća iznad -25°C. Tada se konsultira
radnik za odrţavanje, poziva se serviser, a ako se ne uspije otkloniti
kvar i ne otkrije uzrok povećanja temperature u roku od 4 sata,
izmješta se riba na odgovarajući temperaturni reţim.
VREDNOVANJE
UĈINKOVITOSTI
DOKUMENTACIJA
Analiza ribe:
Primjena HACCP plana podrţana je odgovarajućom dokumentacijom:
planovi, procedure, uputstva, šeme, zapisi.
mikrobiološka
pesticidi i drugi hemijski ostaci
teški metali
radionukleidi
Ovdje se dokumentira: ubacivanje ribe u fabriku, uzorkovanje ribe,
vode, odrţavanje opreme, sanitarne knjiţice, knjiga DDD mjera, utrošak
dezinfekcionih sredstava, praţnjenje tankova, praţnjenje septika itd.
Analiza vode, leda, briseva i drugo,
Kalibracija instrumenata u pakeraju, tunelu
za zamrzavanje i komori-skladištu.
HACCP plan
završni sluţbeni dokument objekta
Čišćenje
Opis KKT
l
KKT M1-B
Zamrzavanje
Kritični
KKT M2-B
i
m
i
t
- Nema ostataka utrobe
u abdominalnoj
šupljini
- Temperatura vode u
prijemnom tanku max
4°C
Max -25°C
Minimalno vrijeme
trajanja zamrzavanja
12 sati
i
z
n
r
i
e
t
r
i
i
i
a
e
k
v
a
,
o
b
u
r
o
i
o
v
z
j
a
p
v
d
a
r
z
l
a
v
o
e
r
o
d
j
z
a
i
l
,
j
i
e
l
z
v
š
š
e
e
i
h
š
t
i
u
r
s
e
n
u
a
k
o
o
t
s
e
j
r
i
a
v
m
j
a
r
d
j
j
t
ć
u
a
t
i
i
z
k
t
v
v
r
i
i
t
i
m
r
u
m
i
p
i
HACCP dokumenti
Vrednovanje
učinkovitosti
o
o
s
t
t
e
s
r
s
r
i
a
g
m
i
r
a
a
e
o
t
e
u
r
z
e
r
i
v
z
t
n
s
e
j
,
o
i
t
t
v
i
j
p
t
ţ
a
l
a
i
r
m
d
e
u
ţ
v
p
k
a
o
s
r
e
o
o
a
i
n
n
t
j
m
d
j
p
v
l
e
a
l
r
m
u
e
r
n
d
i
r
m
t
p
o
n
n
r
i
e
d
e
u
u
n
a
j
a
k
i
š
a
a
e
a
a
k
z
p
t
u
e
b
a
m
e
t
j
o
n
m
s
r
n
i
a
t
o
e
e
a
g
u
e
n
a
m
š
n
e
e
k
r
v
n
n
i
a
a
z
a
o
o
d
v
o
a
a
d
n
d
e
4
°
i
s
l
o
o
e
p
l
g
v
j
e
r
m
e
r
e
u
p
m
k
a
e
e
r
a
n
t
e
o
u
r
n
a
m
i
1
4
-
2
/
9
p
n
a
l
4
r
n
i
c
a
(
S
l
.
L
i
s
t
R
B
i
H
2
/
9
2
,
1
3
i
)
j
e
r
u
t
a
g
o
d
i
š
n
j
e
u
z
o
r
k
o
v
a
n
j
e
r
i
b
e
i
i
s
t
e
r
i
j
u
m
o
n
o
c
y
t
o
g
e
n
e
s
a
t
m
k
o
n
t
n
j
r
o
l
n
o
print blogera
g
a
m
p
u
i
u
C
p
e
r
n
a
ć
a
e
d
i
s
e
p
l
e
j
u
Izvještaj o kalibraciji
instrumenata prema Zakonu o
mjeriteljstvu BiH (Sl. Glasnik BiH
broj 19/01)
a
4
r
a
a
t
l
u
n
r
o
n
i
5
i
n
d
s
u
e
e
v
k
e
j
d
praćenje temperature na
Ukoliko se temperatura
poveća iznad -16°C
k
j
a
e
m
t
n
n
n
p
n
o
e
b
e
i
o
i
praćenje temperature na
a
n
a
u
b
r
d
i
r
ć
k
i
z
t
e
a
e
o
e
a
a
s
k
o
t
k
v
o
i
p
u
s
ţ
n
o
i
e
e
a
d
a
n
k
r
r
a
p
o
o
u
m
r
,
a
l
r
t
i
i
e
,
k
z
a
z
t
n
a
t
u
o
i
r
r
o
,
g
t
i
a
e
e
e
a
t
v
i
j
i
p
ţ
a
l
a
i
r
t
d
e
s
u
ţ
v
p
k
m
a
o
s
r
r
s
e
s
r
n
d
e
o
A
p
t
d
r
E
-
d
s
o
T
-
n
e
r
g
i
ć
s
v
o
i
i
a
p
-
l
ĉ
o
v
a
i
i
1
o
a
j
c
e
n
t
c
i
j
t
n
a
l
n
s
Ukoliko se temperatura
poveća iznad -25°C
t
Max -16°C
š
m
e
b
p
u
KKT M3-B
a
a
p
s
Uskladištenje
Postupci kontrole
praćenja
Ukoliko se prilikom
- Provjera mašine za čišćenje - Dokument 3.2. šema za
- 4 puta uzorkovanje ribe prema
kontrole riba naĎe u uzorkuregistrovanje pri prijemu ribe Pravilniku o uslovima u pogledu
mikrobiološke ispravnosti životnih
k
j
a
a
t
r
d
t
i
v
v
r
t
i
i
t
m
k
i
n
i
s
l
o
o
e
p
l
g
v
m
e
j
e
r
p
r
e
u
p
u
t
e
m
k
o
n
t
n
j
r
o
l
n
o
a
m
e
e
r
a
n
t
u
o
r
p
e
r
n
a
a
ć
e
d
i
s
p
e
l
e
j
u
g
print blogera
Izvještaj o kalibraciji
instrumenata prema Zakonu o
mjeriteljstvu BiH (Sl. Glasnik BiH
broj 19/01)
e
j
a
d
4
a
r
a
t
n
n
e
m
e
i
o
u
p
i
b
p
n
a
u
b
n
d
a
i
r
ć
m
i
z
t
e
a
e
o
r
e
a
a
s
k
o
i
k
v
o
i
u
t
ć
a
i
z
k
t
p
s
u
n
o
i
e
e
j
ţ
d
a
n
k
r
j
r
a
p
o
o
u
a
r
,
a
l
r
m
a
i
i
e
,
k
a
t
l
n
u
o
r
n
Uputstva se odnose na rad radnika na liniji, rukovanje razliĉitim alatima
i opremom, veterinarsko-sanitarni red i mjere itd.
Šeme se odnose i na: put sirovina i gotovih proizvoda, kretanje osoblja,
kretanje vozila unutar kruga fabrike, prikaz linija za proizvodnju
pojedinih proizvoda.
ZAKLJUĈAK
Korektivne
mjere
i
kontinuirano praćenje temperature putem kontrolnog logera
povremeno praćenje temperature na displeju
kontinuirano praćenje temperature putem kontrolnog logera
povremeno praćenje temperature na displeju
Procesni
korak
u sluĉaju da se temperatura poveća iznad -16°C. Tada se konsultira
radnik za odrţavanje, poziva se serviser, a ako se ne uspije otkloniti
kvar i ne otkrije uzrok povećanja temperature u roku od 4 sata,
izmješta se riba na odgovarajući temperaturni reţim.
UvoĊenje HACCP-a je bitno olakšano ĉinjenicom da su se
već od ranije u velikoj mjeri provodili preduvjetni programi,
radnici su usvojili odreĊena znanja, provodili standarde i
procedure u proizvodnji, kako na ribljim farmama tako i u
fabrici za preradu ribe.
Protekli period pokazuje prednosti uvoĊenja HACCP-a u
Društvu. Pridrţavanjem svih principa i procedura koje
HACCP podrazumijeva, postiţe se veća stabilnost Društva i
sigurnost da je proizvod odnosno preraĊena riba
zdravstveno i higijenski ispravna i bez rizika za zdravlje
potrošaĉa što je i krajnji cilj svih subjekata koji posluju sa
hranom.
i
2
a
KONTAKT
DŢEVAD BAŠIĆ
Adresa: Salakovac bb, 88 208 Potoci – Mostar, Bosna i Hercegovina
WEB: www.norfish-blagaj.com , e-mail: basic@norfish-blagaj.com
Tel: + 387 (36) 500 818, Fax: + 387 (36) 500 823
Mobitel: + 387 (61) 198 012
59

I. REGIONALNA KONFERENCIJA O RIBARSTVU Sarajevo, 8

Transcription

Similar documents

Ribice terapevtke tudi v Kranju - Dr. Riba : Center za nego telesa

Ribolov na Donjem Dunavu.

RIBE IN UGODNI VPLIVI UŽIVANJA MORSKE HRANE

stezice 2013/14

Medvedja šapa Sulčelov Jezero Joca Kantarji Korbel

kontinuirani profesionalni razvoj - Udruženje ljekara / liječnika

Izvjestaj Polumaraton i Fun Run

- Udruženje inženjera i tehničara šumarstva Federacije

- Final program 12 May, 2016 – (draft version)

IGRIVO GUBANJE PROSTOROV IGRE IGRE

Sarajevo Airport Magazine

ju narodno pozoriste sarajevo - Skupština Kantona Sarajevo

Ko je ko u bh. dijaspori - Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice

EKSTERNA MATURA za uĉenike osnovne škole

catalogues

anali 07.indb - Gazi Husrev

Robert J. Donia Sarajevo: biografija grada

Preuzmi knjigu

ONCORHYNCHUS MYKISS

Anali XXIII-XXIV, 2005. - Gazi Husrev

Final Report - Background Analysis Project

DOWNLOAD