4. strana - AB UNO DISCE OMNES

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba
Cijena: 1 KM/6 KN
^ETVRTAK, 19. 5. 2011.
Godina LXVIII • Broj 23.134
Sud BiH prihvatio sporazum sa Tu`ila{tvom
Hand`i} protiv
Mla}e i Cikoti}a
33. strana
Postrojavanje Prve brigade policije Stari Grad
Glavno vije}e HNS-a
^OLAK, RAGU@,
LJUBI], VRANKI],
VIDOVI]...
4. strana
DANAS PRILOG
Foto: Damir ]UMUROVI]
19 godina poslije
25. strana
EU i BiH o pravosu|u
Istraga pucnjave na Grbavici
Delali}, Fazli} i Zuko
predati Tu`ila{tvu
12. strana
Füle
sti`e
u RS
2. strana
OSLOBO\ENJE
~etvrtak, 19. maj 2011. godine
U @I@I
3
Sud BiH prihvatio sporazum sa Tu`ila{tvom
Hand`i}evo priznanje
“zarazno“
Osim u predmetu Gasal i drugi, Oslobo|enje saznaje da
}e Hand`i} svjedo~iti u istrazi protiv D`evada Mla}e i
Selme Cikoti}a
Vije}e Suda BiH, kojim predsjedava sudija Davorin Juki}, prihvatilo jeju~ersporazum o priznanju krivice kojeg su 26. aprila potpisali Tu`ila{tvo BiH i optu`eni
Enes Hand`i}, biv{i pomo}nik
komandanta za bezbjednost 307.
brigade Armije BiH i potom pomo}nik komandanta Operativne
grupe Zapad, sa sjedi{tem u Bugojnu. Istovremeno je na lokalitetu Ivandi}a ku}e kod Bugojna
po~ela ekshumacija posmrtnih
ostataka mogu}e tri `rtve ratnih
zlo~ina koje su vojni policajci ubili premla}ivanjem u jednom podrumu u gradu Bugojnu, a potom
njihova tijela zapalili.
Tu`ila{tvo BiH je sudijama u zape~a}enoj koverti proslijedilo iskaz svjedoka koji je, tra`e}i punu
za{titu svog identiteta i iskaza, otkrio lokaciju i na~in na koji su spaljena tijela `rtava. “Hand`i} je doveo ovog tajnog svjedoka,” ka`e za
Oslobo|enje izvor upoznat sa
sadr`ajem pregovora izme|u
Hand`i}a i Tu`ila{tva.
Slijede hap{enja
“Hand`i}evo priznanje je tako
zna~ajno da bi tu`ilac sada mogao
da izvr{i brojna hap{enja na terenu, ukoliko bi dobio potrebnu
podr{ku za procesuiranje ratnih
zlo~ina na podru~ju Bugojna“,
obja{njavaju izvori upoznati sa
bugojanskomistragom. PrvirezultatiHand`i}evogpriznanjabi}evidljivi kada u narednim sedmicama tu`iteljica Slavica Terzi} objavi izmijenjene i precizirane optu`nice u predmetu Gasal i drugi,
u kojem }e se Hand`i} sada pojaviti kao svjedok Tu`ila{tva. Odbranepreostaletrojiceoptu`enih- Nisveta Gasala, upravnika logora
na fudbalskom stadionu Iskra u
Bugojnu; Musajba Kukavice, komandira stra`e i Senada Dautovi}a, na~elnika policije i komandanta objedinjene komande - nisu do sada reagovale na Hand`i}evo priznanje.
Prihvatanje sporazuma je donijelo veliko olak{anje kako
Hand`i}u, koji se izmijenjenom
optu`nicom tereti za propu{tanje
da vodi istragu i podnosi prijave,
i njegovoj porodici, tako i obiteljima nastradalih Hrvata u Bugojnu.
SPALJENA TIJELA
Tu`ila{tvo BiH je
sudijama u
zape~a}enoj koverti
proslijedilo iskaz
svjedoka koji je,
tra`e}i punu za{titu
svog identiteta i
iskaza, otkrio
lokaciju i na~in na
koji su spaljena
tijela `rtava
Tu`iteljicaSlavicaTerzi} je prilo`ila
sudijama zapisnik o sastanku sa
obiteljima ubijenih Hrvata i udruge koja zastupa obitelji `rtava.
Predo~eni su dokazi prikupljeni
preliminarnim pregledom terena
13. maja, kada su prona|eni prvi
ostaci ljudskih kostiju. Prema nje-
Predsjedni{tvo BiH
Tu`iteljica Terzi}: Da li }e sada dobiti podr{ku da do kraja rije{i bugojanske
zlo~ine?
nim rije~ima, obitelji `rtava su
zahvalne Tu`ila{tvu i Sudu BiH
zbog pronalaska posmrtnih ostataka, dok odluku o visini kazne
prepu{taju Sudu BiH. Izvori bliski Hand`i}u su zadovoljni ishodom, jer su uvjereni da su pravi
krivci za ratne zlo~ine nad Hrvatima u Bugojnu poku{ali da prebace dogovornost na Hand`i}a.
Iako se brani sa slobode, za sada
Hand`i}, biv{i ministar unutra{njih poslova Srednjobosanskog
kantona, nema neprijatnosti ili
te`ih problema zbog svoje saradnje sa Tu`ila{tvom. Fahrija Karkin, glavni branitelj optu`enog
Hand`i}a, rekao je da je njegov klijent dao “bitan doprinos otkrivanju istine“, navode}i niz olak{avaju}ih okolnosti na koje tu`ilac nije imao primjedbi.
Raspravu o ovom sporazumu
pratilo je iznimno razumijevanje
i saradnja izme|u tu`iteljice Ter-
MO i OSBiH
zi} i optu`enog Hand`i}a i njegove odbrane, dok su sudije insistirale na rasvjetljavanju svih okolnosti ratnih zlo~ina nad civilnim
stanovni{tvom, koje je priznao
Hand`i}. Takvo insistiranje sudija ubrzalo je otkri}e posmrtnih ostataka i dovelo u istragu dodatnog
tajnog svjedoka, ~iji je iskaz potvr|en otkri}ima na terenu.
Tokom obra}anja Sudu,
Hand`i} je izrazio `aljenje: “@ao
mi je zbog svega {to su ove osobe i porodice `rtava propatile i
izra`avam duboko kajanje {to
sam bio jedan od razloga njihove patnje. Nakon izdr`avanja kazne, mo}i }u da nastavim `ivot
bez tereta“. U okviru sporazuma,
Hand`i} je osim na javno
izra`eno `aljenje, pristao i na
svjedo~enje kad god to od njega
zatra`i Tu`ila{tvo. Osim u predmetu Gasal i drugi, Oslobo|enje
saznaje da }e Hand`i} svjedo~iti
Kreso - Chmielewski
u istrazi protiv D`evada Mla}e,
predsjednika Ratnog predsjedni{tva SO Bugojno i va`nog politi~ara SDABiH tokom devedesetih godina te Selme Cikoti}a
(SDABiH), aktuelnog ministra
odbrane, koji je 1993. godine bio
komandant Operativne grupe
Zapad u Bugojnu. Istraga protiv
Mla}e i Cikoti}a mogla bi da ima
brojne posljedice. Otkri}e tijela
trojice od 21 “nestalog“ Hrvata na
podru~ju Bugojna dovodi u pitanje do sada godinama davana
obja{njenja sa razli~itih nivoa
vlasti - od ratne Vlade BiH Harisa Silajd`i}a do izjava politi~kih
i vojnih aktera ratnih i poratnih
doga|aja u Bugojnu i srednjoj Bosni o tome da su oni “prebjegli“
prema “srpskim polo`ajima“.
Ubijeni premla}ivanjem
Sada se izjavama svjedoka i
pronalaskom posmrtnih ostataka
na terenu potvr|uje da su neki od
“nestalih“ Hrvata zapravo ubijeni
premla}ivanjem od vojnih policajaca, a njihova tijela potom zapaljena kako bi se prikrio zlo~in, po
ne~ijoj naredbi. Sada tu`ilac mo`e
da vodi daljnju istragu i ka po~initeljima okrutnih zlo~ina u Bugojnu, ali i naredbodavcima.
Odbrana itu`ilac su predlo`ilikaznu od 5 do 10 godina, {to je ispod
zakonski zaprije~ene minimalne
kazne za ova djela ratnih zlo~ina.
Sudskovije}eobjavi}esvojuodluku o visini zatvorske kazne optu`enom Enesu Hand`i}u u srijedu, 25. maja, u 9 sati.
E. HE]IMOVI]
Krivaja 1884
Izetbegovi} otvara
Dane Ajvatovice
Posjeta ameri~kih
generala
Podr{ka Poljske
Sudu BiH
Zatra`ili isplatu
dijela potra`ivanja
^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegovi} primio je ju~er delegaciju Organizacionog odbora manifestacije Dani Ajvatovice, koju je predvodio
muftija travni~ki Nusret Avdibegovi}, saop}ila je Slu`ba za odnose s javno{}u
Predsjedni{tva BiH. ^lanovi delegacije
informirali su Bakira Izetbegovi}a o aktivnostima na pripremi 501. Ajvatovice, te ga
pozvali da 8. juna otvori ovogodi{nju manifestaciju Dani Ajvatovice. Kako je saop}eno iz kabineta bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva, Izetbegovi} je sa zadovoljstvom prihvatio poziv organizatora.
Delegacija SAD-a, koju ~ini 15 generala
OSSAD-a, s generalom Ashyem Josephom
na ~elu, posjetila je ju~er MO i Zajedni~kih
{tab OSBiH, gdje su ih u odvojenim posjetama primili ministar odbrane Selmo Cikoti} i na~elnik Zajedni~kog {taba OSBiH general-pukovnik Miladin Miloj~i}, s najvi{im
du`nosnicima MO i OSBiH. Razmijenjene
su informacije o strate{kom dokumentu
Pregled odbrane, zatim u~e{}u OSBiH u
operacijama podr{ke miru, a generali su
upoznati i o organizaciji, strukturi i misiji
OSBiH. Generali su potvrdili opredijeljenost
SAD-a za pomo} MO i OSBiH.
Ju~er je poljski ambasador u BiH Jerzy
Chmielewski posjetio Sud Bosne i Hercegovine i razgovarao sa predsjednicom
Medd`idom Kreso koja ga je upoznala sa
radom ove institucije. Ambasador Chmielewski je tokom posjete izrazio sna`nu podr{ku poljske vlade Sudu BiH i naglasio njegovu va`nost kao institucije koja radi na
uspostavi vladavine prava. Poljski ambasador i predsjednica Suda su razgovarali i
o aktuelnoj problematici iz oblasti pravosu|a, kao i o predstoje}oj reformi. Tokom
razgovora nagla{ena je i va`nost bilateralne saradnje u oblasti pravosudne reforme.
Otpu{teni radnici Krivaje 1884, njih
167, zatra`ili su isplatu dijela potra`ivanja od tri miliona i 122.000 maraka, iznosa koji im po sudskim tu`bama pripada,
ali je ve} mjesecima blokiran na ra~unu
Op{tinskog suda u Zavidovi}ima. U Vladi FBiH, ~iji su se predstavnici sastali sa
delegacijom otpu{tenih radnika, bili su jasni. Ako se nastavi zajedni~ki projekat sa
Ferimpexom, sredstva bi mogla biti na
ra~unima do 1. jula. U protivnom, ako
do|e do raskida ugovora, ne}e biti ni{ta
ni od ovih isplata, poru~io je federalni premijer Nermin Nik{i}.
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 30 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4567 • ^ETVRTAK 19. MAJA 2011.
a
Visoki predstavnik Valentin Incko na predavanju u Va{ingtonu
u vezi sa Br~ko distriktom objelodanio
REPUBLIKA SRPSKA
INCKO:
FEDERACIJA BiH
SVI SU BILI ZA
ZATVARANJE
SUPERVIZIJE, ^AK I
SUPERVIZOR RODERIK
MUR, ALI VLADA SAD
NIJE @ELJELA DA PRISTANE
NA TO ZBOG PITANJA
ENTITETSKE GRANICE
SAD protiv
okon~anja
supervizije
str. 2 i 3
TE[KA
SAOBRA]AJNA
NESRE]A NA
MAGISTRALNOM
PUTU KROZ
CENTAR
^ELINCA
str. 15
Sud BiH prihvatio
priznanje krivice
Enesa Hand`i}a za
zlo~in u Bugojnu
Po~ela ekshumacija
spaljenih Hrvata
str. 4 i 5
Ro|aci poginuli
na povratku ku}i
DIVLJA @IVOTINJA
DIGLA NA NOGE
UZNEMIRENE
MJE[TANE I LOVCE
BANJALU^KOG
NASELJA
Ranjeni medvjed
luta Krupom
na Vrbasu str. 8 i 9
4
19.5.2011.
Doga|aji
Sud BiH
prihvatio
vice
priznanje kri i}a
`
d
n
a
Enesa H
za zlo~in u
Bugojnu
Vje{tak
medicinske
struke potvrdio
da su u masovnoj
grobnici na
podru~ju Bugojna
prona|eni
ljudski ostaci
ekshu
spa
H
Hand`i}u }e biti
izre~ena kazna do pet do
deset godina zatvora
FOTO SUD BiH
Porodice: Nadamo se da }e mo}i biti utvr|en
identitet stradalih i da }e i ostala tijela biti
prona|ena, kazala Serafina Kolovrat
Davud MUMINOVI]
SARAJEVO - Sud BiH ju~er
je prihvatio sporazum o priznanju krivnje koji je Enes Hand`i},
op tu `en za ra tne zlo ~i ne nad
Hrvatima u Bugojnu, postigao sa
Tu`ila{tvom BiH i naredne srijede }e biti osu|en na kaznu od pet
do deset godina zatvora.
Istovremeno, ju~er je u Bugojnu po~ela ekshumacija u masovnoj
grobnici na lokalitetu Ivandi}a ku}e, gdje se vjeruje da su skrivena
spaljena tijela Mikice Milo{a zvanog Kardelj, Perice Kova~evi}a i
Jadranka Gvozdena.
Informaciju o svjedoku koji je
istra`iteljima kazao gdje je masovna
grobnica Tu`ila{tvu BiH je dao optu`eni Hand`i}.
"Svje dok do kojeg smo
do{li u fazi pregovora o priznanju
krivnje sa optu`enim Hand`i}em
detaljno je opisao ratna de{avanja.
Kazao je kako su tijela i odakle
iznesena, gdje su donesena, kako su
spaljena, te ko je sve u tome u~estvovao. Razgovarali smo s ~lanovima porodica ubijenih i oni se sla`u
sa sporazumom i sretni su da su kona~no prona{li tijela i da mogu zapaliti svije}u", kazala je Slavica
Terzi}, tu`iteljica Tu`ila{tva BiH.
Naglasila je da je Hand`i} u istrazi bio kooperativan te da je iskazao spremnost da svjedo~i u svim
drugim predmetima u kojima se vode istrage za zlo~ine nad Hrvatima
u Bugojnu.
Hand`i} je, nakon {to je Sud
prihvatio sporazum o priznanju krivice, iskazao kajanje.
"Ljudski je da bih volio
da budem osu|en na najpovoljniju
kaznu po mene, ali prihvati}u svaku
kaznu Suda. @ao mi je zbog ukupnih doga|aja koji su se desili i
zbog patnje odre|enih lica. Kajem
se zbog svega {to se desilo, a u ~emu sam i ja na odre|eni na~in u~e-
snik. Nakon presude ja }u biti olak{an i mo}i }u nastaviti svoj `ivot",
kazao je Hand`i}, koji je u vrijeme
koje obuhvata optu`nica bio pomo-
}nik komandanta za bezbjednost
307. brigade Armije RBiH.
Nakon zavr{etka ro~i{ta u Sudu BiH tu`iteljica Terzi}
kazala je da je vje{tak medicinske
struke ju~er potvrdio da su u masovnoj grobnici na podru~ju Bugojna
prona|eni ljudski ostaci.
U Danskoj }e ispitati svjedoke
Milorad
Pribi~evi}:
Danci }e
kvalitetno
odraditi svoj
dio posla
DVOR, BA NJA LU KA - Danska specijalna
tu`iteljka za me|unarodni
kriminal spremna je da ispita svjedoke zlo~ina u Dvoru,
u kojem je 1995. godine u
lokalnoj osnovnoj {koli
ubi je no de vet srpskih in va li da,
pot vr|e no je u
Tu`ila{tvu za ratne zlo ~i ne
Srbije.
Iz Kopenhagena je ova
potvrda stigla
nakon {to je
srbi jan sko
tu`ila{ tvo
zatra`ilo
me|unarodnu pravnu
pomo} u vezi s ubistvom
ci vi la
u
Osnovnoj
{koli Dvor (u tada{njem Dvoru na
Uni), koji su likvidirani
FOTO: A. ^AVI]
D. SLADOJEVI]
[kola u Dvoru u kojoj su pobijeni Srbi
8. avgusta 1995. godine. Naime,
danska Specijalna kancelarija za
me|unarodni kriminal (SICO) pozitivno je odgovorila na zahtjev iz
Srbije da pomogne u razgovoru sa
svjedocima tog zlo~ina.
"Zatra`ena je pomo} u razgovoru sa danskim dr`avljanima Janom Velendorfom, pripadnikom
mirovne misije UN-a u Hrvatskoj,
koji je izjavio da su danski vojnici
gledali masakr nad starim i hendi-
kepiranim srpskim civilima, ali i
njegovim komandantom Jorgenom
Koldom", precizirali su iz Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije, koje je
zatra`ilo i da prisustvuje uzimanju
izjave od Kaspera Vedsmanda, novinara danskog lista BT, koji je prvi
objavio Velendorfovo svjedo~enje.
Poslije usagla{avanja tehni~kih
detalja, kako je saop{teno iz srbijanskog tu`ila{tva, tu`ilac Vladimir
Vuk~evi} sa saradnicima otputova-
}e u prijestonicu Danske, Kopenhagen.
Ova vijest pozitivna je za Nedeljka Mitrovi}a, predsjednika Orga ni za ci je po ro di ca po gi nu lih i
nestalih civila i boraca RS, koji ka`e da je lijepo ~uti da ima nade za
kvalitetnu istragu o ovom masakru.
"Bilo ko da vodi istragu sa namjerom da budu utvr|eni zlo~inci,
mi to pozdravljamo. To je pozitivna
vijest, ali i {amar na{im tu`ila{tvi-
Invalidi
Stravi~no
pogubljenje
srpskih invalida
dan poslije
akcije "Oluja"
aktuelizovano
je nedavno
ma, koja su davno trebala da otvore
istragu. Danci rade na tome da 'operu' svoje vojnike, koje grize savjest", prokomentarisao je Mitrovi}.
Saradnju danskih tu`ilaca na istrazi zlo~ina u Dvoru pozdravio je i
Milorad Pribi~evi}, porijeklom iz
Dvora, a nastanjen u Banjaluci, koji
je od 1996. do 2006. godine bio
slu`benik banjalu~ke kancelarije Dokumentaciono-informativnog centra
"Veritas". On je naveo je da vjeruje da }e Danci kvalitetno
odraditi svoj dio posla.
"Ja se, me|utim, pla{im da }e biti izvr{ena
opstrukcija tog doga|aja
od strane srpskih tu`ilaca.
Podsje}am vas da je nare-
19.5.2011.
Doga|aji
Po~ela
umacija
aljenih
Hrvata
Iz Udruge obitelji nestalih branitelja HVO-a iz Bugojna pozdravljaju sporazum koji je Tu`ila{tvo
BiH sklopilo sa Enesom Hand`i}em.
"Po mi je {a ni su nam
osje}aji. Sretni smo jer je kona~no
po~elo ne{to da se de{ava i da se radi na pronalasku tijela nestalih, ali
su i porodice potresene. Nadamo se
da }e mo}i biti utvr|en identitet
stradalih i da }e i ostala tijela biti
prona|ena", kazala je Serafina Ko-
Dokazi
Informaciju o
svjedoku koji je
istra`iocima
kazao gdje je
masovna
grobnica
Tu`ila{tvu BiH
je dao Hand`i}
lovrat, predsjednica ove udruge.
Hand`i} je bio zajedno s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovi}em
optu`en za zlo~ine po~injene tokom 1993. i 1994. go di ne nad
hrvatskim civilima i pripadnicima
HVO-a, koji su bili zato~eni u razli~itim objektima na podru~ju Bugojna.
Hand`i} je priznao da je
izdavao naredbe za odvo|enje zarobljenih pripadnika HVO-a na prinudni rad, iako je znao da im je na
prinudnom radu `ivot ugro`en. Ove
naredbe, prema optu`nici, Hand`i}
je izdavao po ovla{tenju Ratnog
predsjedni{tva op}ine Bugojno, komandanta 307. brigade ARBiH i
Operativne grupe "Zapad" ARBiH
D`evada Mla}e, Tahira Grani}a i
Selme Cikoti}a, aktuelnog ministra
odbrane BiH.
Nakon priznanja krivice razdvojen je sudski postupak u odnosu
na ostalu trojicu optu`enih.
e masakra
dnik UN-a jasno rekao da u Dvoru,
u trenutku zlo~ina, nije bilo nijedne
jedinice srpske vojske. Niko tada
nije mogao u}i u krug osnovne {kole, ve} samo Hrvati", kazao je Pribi~evi} i otkrio nam da je uvjeren da
imena zlo~inaca zna Damir Bor~a,
natporu~nik u "Sisa~kim
gromovima".
Pored srbijanskih i
danskih tu`ilaca, i
@upanijsko tu`ila{tvo
u Sisku zatra`ilo je od
policije da sprovede
kriminalisti~ku istragu
ovog te{kog ratnog
zlo~ina. Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske (MORH) nedavno
nam je ustvrdilo da ne raspola`e dokumentacijom o okolnostima pod
kojim se dogodio ovaj masakr.
Stravi~no pogubljenje srpskih
invalida dan poslije akcije "Oluja" u
hrvatskoj op{tini Dvor aktuelizovano je nedavno kada je
danski vojnik Jan Velendorf, pripadnik "plavih
{ljemova" UN-a, priznao
da je 200 danskih vojnika nijemo gledalo masakr nad Srbima.
Nedeljko Mitrovi}:
Bilo ko da vodi
istragu mi to
pozdravljamo
Pripadnici SIPA ga priveli
~im je iza{ao na slobodu,
nakon {to je robijao zbog
~etvorostrukog ubistva
Optu`en za
ubistvo ratnog
zarobljenika
BIHA] - Tu`ila{tvo USK u
Biha}u podiglo je ju~e optu`nicu protiv Mustafe Odoba{i}a,
zvanog Rifetov, iz mjesta [uma tac, kod Ve li ke Kla du {e,
zbog postojanja osnovane sumnje da je po~inio krivi~no djelo ratnog zlo~ina protiv ratnih
zarobljenika.
Prema rije~ima kantonalnog
tu`ioca Jasmina Mesi}a, Odoba{i}a terete da je kao pripadnik
jedinice "Golubovi", koja je
dje lo va la u sklo pu oru `a nih
snaga Autonomne Pokrajine
Zapadna Bosna, iz vatrenog
oru`ja ubio pripadnika Petog
korpusa Armije RBiH, Rifeta
Suljanovi}a, koji je u tom trenutku bio ratni zarobljenik.
"Nakon zarobljavanja ve}eg
broja pripadnika Armije RBiH,
Odoba{i} je iz stroja izveo zarobljenog Suljanovi}a te ga nekoliko puta udario automatskom
pu{kom. Potom je optu`eni iz
automatske pu{ke ispalio u Suljanovi}a vi{e metaka u predio grudnog ko{a i karlice", rekao je
Mesi}.
Odoba{i} se trenutno nalazi u
KPD Zenica zbog drugog krivi~nog djela kojeg je po~inio.
Z.^.
Jo{ traje
istraga o
provali u
Bara{inov stan
SARAJEVO - Kantonalno tu`ila{tvo u Sarajevu jo{ traga za
licima koja su u februaru pro{le
godine provalila u slu`beni stan
koji koristi glavni tu`ilac Tu`ila{tva BiH Milorad Bara{in i
ukrala laptop u kojem nisu bili
pohranjeni zna~ajni podaci, te
ne{to novca i li~nih stvari.
Tu `i lac u ovom pre dme tu
Enes Kamenica rekao je da sa
nadle`nim inspektorima i dalje
nastoji da prona|e po~inioce
ovog krivi~nog djela.
"U proteklom periodu obavili smo informativne razgovore
sa desetak lica za koja znamo
da se bave ovom vrstom kriminala i tra`ili tragove mogu}nos ti za mje ne ili pro da je
ukradenih stvari, ali to nije dalo nikakve rezultate", izjavio
je Kamenica. (Srna)
Prioritet
zakon o
policijskim
slu`benicima
SARAJEVO - Zamjenik {efa
Misije EUPM-a Domeniko Paterna i ministar unutra{njih poslo va Kan to na Sa ra je vo
Muhamed Budimli} konstatovali su da }e dono{enje novog
zakona o policijskim slu`benicima i zakona o unutra{njim poslovima biti prioritet u budu}em
radu kantonalnog MUP-a.
''Ono o ~emu }e se naro~ito
voditi ra~una jeste uskla|ivanje ovih zakona sa evropskim
standardima, onim {to je javni
interes, te harmonizaciji propisa unu tar Fe de ra ci je BiH i
BiH u cjelini'', rekao je Budimli} tokom sastanka u Sarajevu. (Agencije)
5
Prvog dana slobode
ponovo uhap{en
K. SPAJI]-PERI], (Agencije)
MOSTAR - Pripadnici SIPA
ju~e su uhitili Miralema Maci}a,
zvanog Maca (42), osumnji~enog
da je kao rezervni policajac Slu`be javne bezbjednosti Konjic,
kra jem ma ja 1992. u Bra di ni
ubio dva srpska civila.
Maci} je uhi}en ujutro oko devet
sati u Konjicu, gdje je i nastanjen,
potvr|eno je iz Tu`iteljstva BiH.
Nalog za njegovo hap{nje je izdalo Tu`iteljstvo BiH zbog zlo~ina
po~injenih u Bradini, kod Konjica,
tokom vojne akcije pripadnika Teritorijalne odbrane, MUP-a RBiH i
HVO-a. Po nalogu dr`avnog Tu`iteljstva i odobrenju Suda BiH izvr{en je i pretres svih prostorija koje
je Maci} koristio, a svi predmeti koji eventualno budu prona|eni tokom
pretresa bi}e predati ovom sudu, saop{teno je iz SIPA.
Najavljeno je da }e Maci}, nakon obrade u prostorijama SIPA, bi-
ti predat Tu`iteljstvu BiH.
Uhap{enom je upravo ju~er istekla dvanaestogodi{nja zatvorska
kazna, zbog ~etverostrukog ubojstva obitelji \ure Golubovi}a iz
Konjica. On je, naime, u proteklom
ratu ubio ~itavu obitelj Golubovi},
odnosno roditelje i njihovo dvoje
djece, te je zbog toga i odle`ao dvanaest godina zatvorske kazne.
Prvog dana slobode ponovno je
uhi}en, opet zbog ratnih strahota
koja mu se stavljaju na teret. Naime, u napadu, koji je izveden 25. i
26. svibnja 1992. pripadnici Teritorijalne odbrane, "Zelenih beretki",
MUP-a BiH, i HVO-a napali su
Bradinu i nemilosrdno, na ku}nom
Bradina
Osumnji~en za
ratni zlo~in
u Bradini,
kod Konjica
pragu ubili 38 nenaoru`anih srpskih
ci vi la i osam iz su sje dnog se la
Br|ana. Posebni odjel za ratne zlo~ine Tu`iteljstva BiH Maci}a tereti
da je tijekom te akcije izvr{io dvostruko ubojstvo civila srpske nacionalnosti.
Koordinator Tima MUP-a RS
za istra`ivanje i dokumentovanje
krivi~nog djela ratnog zlo~ina Simo
Tu{evljak rekao je da je Maci} samo dio udru`enog zlo~ina~kog podu hva ta iz vr{e nog na po dru~ju
Konjica. Dodao je da je MUP RS
podnio Tu`ila{tvu BiH i tu`ila{tvima u Srpskoj ukupno 23 slu`bena
iz vje {ta ja o kri vi~nim dje li ma
po~injenim nad srpskim civilima u
op{tini Konjic, me|u kojima pet za
ratni zlo~in u Bradini.
U selu Bradina prije rata je `ivjelo blizu 800 Srba, a selo je imalo
oko 175 doma}instava. Danas to vi{e nije slu~aj. Mje{tani sela Bradina
danas su raseljeni diljem svijeta, a
njihova imovina je opusto{ena.
Voza~ka dozvola
oduzeta od 307 RVI
BANJALUKA - Voza~ka dozvola oduzeta je od 307 ratnih
vojnih invalida sa utvr|enim lak{im i te`im psihi~kim poreme}ajima u RS, a od 54 oru`ni list,
nakon {to je vanrednim ljekarskim pregledom utvr|eno da su
zdravstveno nesposobni.
MUP RS je na vanredni ljekarski pregled do sada uputio 972
osobe koja posjeduju voza~ku dozvolu ili oru`ni list, a nalaze se na
spisku ratnih vojnih invalida sa utvr|enim lak{im i te`im psihi~kim
poreme}ajima.
Istovremeno je Zavod za medicinu rada i sporta RS kona~nu ocjenu dao za 839 osoba sa voza~kom
dozvolom i 133 onih koji posjeduju
oru`ni list.
Ljekarskim pregledom je utvr|eno da je za posjedovanje oru`nog lista sposobno 77 ratnih vojnih
invalida sa utvr|enim lak{im i te`im psihi~kim poreme}ajima, dok
je 54 progla{eno zdravstveno nesposobnim.
"Pro tiv li ca za ko je je ut vr|eno da nisu zdravstvno spo-
Oru`ni list
Zdravstveno
nesposobnim
za posjedovanje
oru`nog lista
progla{eno
ih 54
sobna za upravljanje motornim
vo zi lom ili po sje do va nje oru `nog lis ta, MUP je po kre nuo
upravni spor i njima su oduzeta
ova dokumenta", isti~e se u saop{tenju MUP-a.
Ocje na zdrav stve ne spo so bnosti nije data za 11 pregledanih
lica zbog nedostatka medicinske
dokumentacije.
Akcija, koja }e biti nastavljena,
sprovodi se u okviru koordinisanih
aktivnosti MUP-a, ministarstava u
Vladi RS, rada i bora~ko-invalidske
za{tite i zdravlja i socijalne za{tite,
koje je pro{le godine pokrenula
Vlada RS, a odnose se na postupak vje{ta~enja svih invalidskih
penzija ste~enih u posljednje tri
godine. (Srna)
Daily e-newspaper • N° 2520 • Sarajevo, May 19, 2011
HAGUE WITNESS
Mladic Suffered Stroke at End of War
A
Ratko Mladic suffered a light stroke toward the end of the war in Bosnia
and had kidney problems, General Manojlo Milovanovic said at the Hague Tribunal
ccording to Milovanovic, who was ly either'," the retired general said and
the former Bosnian Serb military apologized to Tolimir.
leader's deputy at the time, Mladic had his According to him, Mladic "started cursing
stroke before the fall of
colonels and other staff
1995. Milovanovic, who
members of the RS
was a head of the Republika
Army Main Staff" about
Srpska Army Main Staff,
that time.
testified at the trial of
"He told me to warn
Zdravko Tolimir, Mladic's
him when he started
intelligence and security
doing that by kicking
affairs assistant.
him under the table,"
Manojlo Milovanovic
Tolimir is accused of genohe explained and added
cide against Srebrenica Muslims in the that a half an hour later Mladic had startsummer of 1995.
ed cursing one of the colonels because of
"He told me once at the time, 'I had a light a sheep he had seen in front of the RS
stroke and sometimes I don't know that Army headquarters in Han Pijesak.
two and two is four. Tolimir had a stroke "I kicked him and he told me that what he
as well, so don't always take him serious- had told me half an hour ago didn't apply
OSCE to Present Report on
Processing War Crimes
OSCE Mission in BiH will today present
the report "Achieving Justice in BiH:
The prosecution of war crimes from
2005 to 2010", which specifies the
OSCE observations before the BiH
Court and courts in the entities on the
judicial proceedings against the accused
for genocide, crimes against humanity
and war crimes. The Report also discusses to what extent the legal framework for
prosecuting war crimes has contributed
to the achievement of justice in these
cases, as well as the overall efficiency of
the judicial system in BiH.
Gojko Vasic: After the war many weapons
and explosives were left unsupervised in
BiH. After that, an incident took place in
Albania where 600,000-700,000 firearms
were stolen from warehouses, which have
never been found. Part of those weapons
certainly arrived to Bosnia
Aleksandra Pandurevic: We hoped to
move the things forward, and we are ready
for the formation of a State Government. I
hope the representatives of both HDZs will
attend the (BiH Parliament's House of
Representatives) session. It is their interest,
but also their obligation
anymore," the witness stated.
According to Milovanovic, Mladic often
came into conflict with RS President
Radovan Karadzic over "who was going to
be first", since both of them "craved power
and were charismatic".
The witness explained that in the end
Mladic "understood" that Karadzic was a
commander in chief and added that the RS
Army "only obeyed Karadzic's orders".
"Mladic did not make decisions on his
own, without consulting the RS Army
Main Staff members until mid-1994. Then
he made a decision without the Main Staff
several times in order to achieve something fast, but it turned out not to be working," Milovanovic said.
According to him, Mladic suffered from a
kidney disease at the time but did not spend
much time at the hospital. He often consulted Tolimir, whom Milovanovic called
"Mladic's eyes and ears".
"He had a lot of confidence in Tolimir and
Ljubisa Beara. I understand why Tolimir, but
I never figured out why Beara," he stressed.
Colonel Beara was head of the RS Army
Main Staff Security Department at the time
and he was sentenced to life in prison for
genocide in Srebrenica by the Hague Tribunal last year.
Muhamed Budimlic: The work of police
is of outstanding importance for the security of citizens. Their operational function
should be performed completely independently and efficiently, and not be burdened by unnecessary issues related to
creation of the proposed regulation
8
OSLOBO\ENJE
DOGA\AJI
VIJESTI
~etvrtak, 19. maj 2011. godine
(Ne)rije{en problem Hurije Hod`i}
U Ministarstvu ne znaju
za Crnog Labuda
Povu~ena 41 `alba
Sudija Ramo Ljevakovi} donio je
rje{enje kojim se 41 `alba na rje{enje
o registraciji PD Krivaja 1884 odbacuje. Dono{enju ovog rje{enja prethodio je pisani podnesak kojim su
navedni `alitelji obavijestili sud da
odustaju od ve} izjavljenih `albi, iz
razloga {to su zaklju~ili sporazume o
na~inu, rokovima i uslovima izmirenja obaveza IP Krivaja d.o.o. Zavidovi}i prema njima. Postupaju}i po
uputama Kantonalnog suda u Zenici u postupku registracije PD Krivaja 1884, sudija Ljevakovi} }e odlu~ivati o preostale 34 `albe. Do danas
je ve}ina `albi otpremljena na odgovor protupredlaga~u.
Mi. D.
Gora`de bez
predsjedavaju}eg
Vije}nici Op}ine Gora`de nisu se
dogovorili oko izbora novog predsjedavaju}eg Op}inskog vije}a. Dosada{ nji ~el ni ci Vi je}a po dni je li su
ostavke zbog nespojivosti funkcija,
a do po~etka procedure izbora novih
zvani~nika predsjedavao je najstariji vije}nik Mustafa Ho{o.
Ju~er su predlo`ena dva kandidata za
predsjedavaju}eg Vije}a, Vesna Mari} iz
SNSD-a i Hamed Bezdrob, samostalni
vije}nik, dok je za zamjenika predsjedavaju}eg predlo`ena Aida Obu}a iz SDA.
Tajnim glasanjem nijedan od kandidata za predsjedavaju}eg nije dobio potreban broj glasova. Za zamjenicu je jednoglasno imenovana Aida Obu}a. A. H.
Imamo 50 Hod`i}a, recite ne{to konkretno da prona|emo tog..., re~eno nam je u
telefonskom pozivu iz bora~kog ministarstva FBiH
Evo kako radosna vijest vrlo
brzo mo`e biti zamijenjena
gorkom.
Ju~er, rano ujutro, zove redakciju Hurija Hod`i}, majka
r. Crnog Labuda, Mehdina
Senada Hod`i}a, mladi}a koji je jedan od najzaslu`nijih
{to tuzlanski kraj agresor nije zaposjednuo.
Nesavladiva prepreka
Priznanja koja je dobio, narodni heroj i zlatni ljiljan, na
jednu stranu, a na drugoj je
onaj glas iz naroda koji Crnog
Labuda dr`i u svome srcu, a
{to se ne mo`e ni opisati, niti iskazati bilo kakvom manifestacijom. No, dan nakon
{to je nedavno obilje`ena njegova prerana pogibija 12. maja, objavili smo tekst o tome
da Hod`i}evoj majci ve} du`e
Ju~er, u 11.55, na Vilsonovom {etali{tu, preko puta ulaza u zgradu gdje se
nalazi federalni Fond za zapo{ljavanje
invalida, vidjeli smo samo jednu grupicu ljudi, iako je upravo za to vrijeme
bio zakazan po~etak protestnog okupljanja radnika iz privrednih dru{tava
koja invalidna lica.
“Sad nam je javljeno: policija je
skrenula pa`nju na to da najmanje 72
sata treba da pro|u od najave do protesta“, rekla nam je jedna od uposlenica iz Libraga. Protest }e stoga biti
odr`an, u isto vrijeme, u sutra, a na njemu }e u~estvovati zaposleni iz Libraga, DES-a, Pismolika, Sarafona i dva
mostarska Colorservisa.
E. K.
pripada, da tako poku{amo
na}i tu osobu...“
Izostavljen sa spiska
Kako povjerovati da ~ujemo
ove rije~i, ali smo u trenu
shvatili. Neko je, negdje, rije{io Hurijin problem, a kada je
ovaj do{ao na red i kod ~inovnika u federalnom bora~kom
ministarstvu, pojavila se nesavladiva prepreka: Oni nikad ni
~uli za Se na da Me hdi na
Hod`i}a?!
Za njih je Crni Labud isto
{to i {pansko selo.
Sada je jo{ jasnije kako se
moglo desiti da na spisku u~esnika otpora iz TK-a Crni Labud
bude izostavljen! On, koji se u
zemlju vratio kada su svi bje`ali
iz nje, osnovao PL... Ma, kome
sve to vi{e ponavljati.
Hurija Hod`i}, majka heroja
E. KAMENICA
Kongresmen Russ Carnhan
Izgradite memorijalni
centar u Omarskoj
Kongresmen Russ Carnhan
Odgo|en protest
invalida
vrijeme, navodno, zbog revizije, ne sti`u naknade koje
joj pripadaju na ime sinovljevih priznanja.
Za~udili smo se, zaprepastili, ra`alostili... [est dana kasnije, Hurija nas obavje{tava
da su joj naknade u utorak ispla}ene.
Mislili smo da je to kraj pri~e,
bez obzira na to {to iz federalnog ministarstva za bora~ka
pitanja, od kojeg smo zatra`ili
pismeno obja{njenje, nije stigao nikakav odgovor.
A, ju~e, sat nakon Hurijinog
poziva iz Tuzle, zovu nas iz federalnog Ministarstva, tra`e}i
da ne{to konkretnije ka`emo
o osobi za koju je vezan na{
zahtjev.
„Imamo najmanje 50 prezimena Hod`i}a, pa kada biste
barem naveli kojoj op{tini
Dvadeset ~etiri sata nakon {to je Sa vez lo go ra {a
BiH obilje`io svoj i Dan pobjede nad fa{izmom (9. maj,
Omar ska), kon gre smen
Russ Carnhan (dr`ava Misso uri), odr`ao je go vor u
Zastupni~kom domu ameri~kog kongresa odaju}i priznanje `rtvama zloglasnog
lo go ra u Omar skoj, smje {te nog u sje ve ro za pa dnoj
BiH.
- U lje to 1992. go di ne,
Omarska je bilo mjesto masovnog kr{enja ljudskih prava u po ku {a ju da se ne -
srpsko stanovni{tvo istjera iz
ovog dijela zemlje. Kad je
svijet saznao za ova masovna ubistva, tu`itelji Ujedinjenih nacija su pokrenule
pos tup ke pro tiv mo gu}ih
po~ini te lja ovog zlo~ina.
Me|unarodni sud u Hagu
(ICTY) je nekoliko njih proglasio krivim. Sje}anje na
`rtve Omarske omogu}ava
pre`i vje lim i po ro di ca ma
`rtava da obilje`e ovo tragi~no poglavlje. To je presudno za pomirenje i za budu}nost Bosne. Sna`no pozivam sve kompanije, op-
{ti ne i os ta le da do zvo le
odr`avanje obilje`avanja godi{njice u Omarskoj. Od presudnog je zna~aja da svi koji su umije{ani dozvole izgradnju memorijalnog centra i da sve strane po{tuju
obilje`avanje Omarske i pravo na sje}anje kako se strahote u Omarskoj vi{e nikad
ne bi ponovile, naglasio je
kongresmen Carnhan.
Po ru ku sli~nog sadr`aja
upu ti la je i Emi ne Boz kurt,
~la ni ca Evrop skog par la menta.
A. B.
SIPA uhapsila Miralema Maci}a iz Konjica
Sumnja za ratni zlo~in nad Srbima
Maci}u je upravo istekla 12-godi{nja zatvorska kazna za ubistvo ~etvero~lane
porodice Golubovi}, a sada je osumnji~en za dvostruko ubistvo civila Srba 1992.
Ovla{teni slu`benici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ju~er
ujutro oko 9 sati na osnovu naredbe
Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine li{ili su
slobode Miralema Maci}a Macu, dr`avljanina BiH, ro|enog 5. jula 1969. u
op}ini Konjic, gdje je i nastanjen.
Miralemu Maci}u ju~er je istekla 12godi{nja zatvorska kazna na koju je bio
osu|en zbog po~injenog ratnog zlo~ina
protiv civila jer je u proteklom ratu na
podru~ju op}ine Konjic po~inio ~etverostruko ubistvo ~lanova porodice
Golubovi}. Tada je ubio oca, majku i
dvoje male djece.
Po se bni odjel za ra tne zlo ~ine
Tu`ila{tva BiH sumnji~i Miralema Maci}a da je krajem maja 1992. u mjestu
Bradina, u op}ini Konjic, po~inio dvostruko ubistvo civila Srba u toku vojne
akcije TO, MUP-a BiH i HVO-a.
Na prijedlog Tu`ila{tva BiH, a po odobrenju Suda BiH, slu`benici Dr`avne
agencije za istrage i za{titu izvr{ili su pretres ku}e i oku}nice osumnji~enog Maci}a. Miralem Maci} je u toku dana predat postupaju}em tu`iocu Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine koji ga je ispitao i od Suda BiH zatra`io mjeru pritvora, saop}eno
je iz Tu`ila{tva BiH.
Turning Point: Michel Slomka on the Work of Joachim Eskildsen - NYTim...
1 of 9
Welcome to TimesPeople
Get Started
http://lens.blogs.nytimes.com/2011/05/19/wordless-grief-in-a-bosnian-mo...
TimesPeople recommended: Magazine
11:20 AM
Recommend
Log In
Register Now
Home Page
Today's Paper
Video
Most Popular
Times Topics
Search All NYTimes.com
Thursday, May 19, 2011
World
U.S.
N.Y. / Region
Business
Technology
Science
Health
Sports
Opinion
Arts
Style
Travel
Jobs
Real Estate
Autos
May 19, 2011, 5:00 am
5/19/2011 11:20 AM
Turning Point: Michel Slomka on the Work of Joachim Eskildsen - NYTim...
2 of 9
http://lens.blogs.nytimes.com/2011/05/19/wordless-grief-in-a-bosnian-mo...
By KERRI MACDONALD
Michel Slomka, 24, graduated from the Université Paris Ouest Nanterre La Défense with a degree in
anthropology and history, then studied photography for a year. Born and based in Paris, he often works in
Bosnia and will return there next month. His conversation with Kerri MacDonald, part of the Turning Point
series,
been
and
In
orderhas
to view
thisedited
feature,
youcondensed.
must download the latest version of flash player here.
Q.
Tell me about this photo.
A.
I took this picture in Srebrenica. It was the 10th of July, the day before the ceremony for the 15th anniversary of
the massacre of 1995. I was working on a story about the Srebrenica refugees and how they live now. Many of
them did not know the whereabouts of their relatives, who were buried in a mass grave. They never found the
bodies, so they cannot achieve closure. It’s a big problem in Bosnian society.
Every year, the scientists of the International Commission on Missing Persons find bones in the hills around
Srebrenica. In 2010, they found and identified 775 persons. They gave the bodies back to the families to perform
the traditional Muslim burials. The 775 coffins were in a huge warehouse. The weather outside was bright and hot,
but inside the warehouse it was as silent as in a church. Some people were working among the coffins, looking for
a name. There were a few families. I was speechless.
An old woman in front of me found what she was looking for: her son’s coffin. I remember she stood there,
crying. She had no news of her son for so long and now she found him again, in a wooden box. She probably
never had the chance to say goodbye. She was stroking the coffin, whispering softly.
I was struck by an emotion beyond sadness or pain. I was full of compassion for this wonderful country and these
people who have been living a disaster for 15 years now. I was so choked, honestly, I was crying — like a baby, I
was crying. It was too hard for me and I refused to talk with her because she felt so much pain. I stopped taking
pictures. I only took two pictures of the warehouse.
Q.
Has the image changed the way you work?
A.
My visit to the International Commission for Missing Persons felt like a photo album found in a mass grave —
smiling faces and loved ones. But the colors were gone, the paper was rotten and the smell of bodies hard to
endure. When you work in Bosnia or former Yugoslavia, you’re always asking yourself: How could this terrible
5/19/2011 11:20 AM
Turning Point: Michel Slomka on the Work of Joachim Eskildsen - NYTim...
3 of 9
http://lens.blogs.nytimes.com/2011/05/19/wordless-grief-in-a-bosnian-mo...
war happen? How could human beings become so crazy as to murder their neighbors and friends? You can try to
understand. All of these things are part of the truth, but not the truth itself.
I learn day after day, little by little. But I am young, and this helped. You have to approach situations with a
critical mind, but also with empathy.
Joachim Eskildsen
Inspiration: Joachim Eskildsen
Image: Romania. 2002.
Q.
Tell me why you chose this photograph.
A.
I came upon this image in Polka Magazine a couple of years ago. I felt happy, light and inspired. It’s a picture
about Gypsies, who have been living in Europe for so long but nobody really knows them. Misunderstanding,
poverty, racism are part of their daily life. When I was in Serbia for the first time in 2005, I realized what kind of
life they have to endure. I really admire the work of Joakim Eskildsen. His view is strong and bright; always
clever and human. His work goes beyond cliché.
A lot of photographers love to take very nightmarish, black-and-white pictures in Bosnia. This is their vision and I
respect it, but this is not the country I know. Some of my friends think that Bosnia is a wasteland, with no colors.
But in truth, it’s different. Bosnia is beautiful. Srebrenica in summertime is almost a paradise, and that’s what
frightens me the most: paradise and hell being in the same place.
E-mail This
Print
Share
5/19/2011 11:20 AM