Zz7-8.2013 - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

Transcription

Zz7-8.2013 - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND
D 2384 E
—
1,50€
—
SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2013
—
BR./NR.7-8 (336)
lebendige gemeinde
Hrvatska 28. članica EU
Kroatien — 28. Mitglied der EU
D 2384 E — 1,50€ — SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2013 — BR./NR.7-8 (336)
lebendige gemeinde
Hrvatska 28. članica EU
Kroatien — 28. Mitglied der EU
Naslovnica:
Detalj s Drugoga dječjeg hrvatskog
folklornog festivala u Heusenstammu;
snimio: A. Polegubić
22. hrvatski folklorni festival
2. DJEČJI FOLKLORNI FESTIVAL — HEUSENSTAMM, 15. 6. 2013.
Mališani Hrv. kat. misije Augsburg izveli su „Hajd' na lijevo, hajd' na desno“, kolo u dvi strane
lebendige gemeinde
list hrvatskih katoličkih
zajednica u njemačkoj
impressum
Zeitschrift der kroatischen
katholischen Gemeinden
in Deutschland
www.zivazajednica.de
60435 Frankfurt am Main
An den Drei Steinen 42 d
Tel.: (069) 9540480
Fax: (069) 95404824
E-Mail:
zivazajednica@kroatenseelsorge.de
delegatur@kroatenseelsorge.de
Folklorna skupina „Fra Filip Grabovac“ Hrvatske kat. misije Mainz izvela je splitske plesove
izdavač/herausgeber:
Hrvatski dušobrižnički ured
Kroatenseelsorge in Deutschland
odgovara/verantwortlich:
Pfr. Ivica Komadina
Glavni urednik/Chefredakteur:
Dr. Adolf Polegubić
Folklorna skupina „Krešimir“ HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt otplesala je slavonsko kolo
Uredništvo/redaktion:
Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,
Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,
Marija Lovrić-Holenda,
dr. Adolf Polegubić,
Antonia Tomljanović-Brkić,
P. Jozo Župić
Grafička priprema /layout &
Bildbearbeitung:
Ljubica Markovica-Baban
tisak/Druck:
DENONA d.o.o., Zagreb
Godišnja pretplata s poštarinom/
Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,za ostale europske zemlje: € 22,za prekomorske zemlje: € 35,Bankverbindung:
VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland
Konto Nr.6498973
( BLZ: 750 903 00),
bei der LIGA Bank eG
IBAN:
DE03 7509 0300 0006 4989 73
Folklorna skupina „Adria“ Hrv. kat. misije Duisburg izvela je dječje igre i plesove iz Međimurja
Folklorna skupina „Zagreb“ iz Wuppertala izvela je igre, pjesme i plesove iz Hercegovine
U ovom brojU
● INTERVJU: prof. dr. Ivan Đikić
Ulazak Hrvatske
u EU značajan je
i pozitivan
događaj
6
str.
● HEUSENSTAMM
Drugi dječji
folklorni
festival
8
str.
● GODINA VJERE: dr. Ivan Bodrožić
Busola vjere
str.
12
IZ CRKVE U SVIJETU
Evanđelje života protiv
iskorištavanja djece
Ovom euharistijom u Godini vjere želimo zahvaliti Gospodinu za dar života u svim njegovim izričajima, te istodobno želimo navijestiti evanđelje života, kazao je papa Franjo u propovijedi u nedjelju 16. lipnja na prepunom
Trgu sv. Petra u Rimu.
.....................4
IZ CRKVE U DOMOVNI
Vjernici preuzeli odgovornost
Skupina volontera građanske inicijative
„U ime obitelji“ predala je 52 kutije s
ukupno 749.316 potpisa građana koji
traže da se na referendumu odlučuje po
ustavnoj definiciji braka kao životne zajednice žene i muškarca.
.....................5
ZwIEfAlTEN
Hodočašće Hrvata biskupije
Rottenburg-Stuttgart
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:
Pfr. Ivica Komadina: Gesellschaft
Jesu — Societas Jesu
Eucharistischer Kongress in Köln
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14
Hrvatska bi u Europskoj Uniji trebala više nego dosad računati na
brojno hrvatsko izvandomovinstvo koje djeluje na području Unije,
a koje joj može biti od velike pomoći.
Hrvatska, budi i ostani svoja!
rvatska je 1. srpnja postala 28.
članica Euorpske Unije. Za naš
H
narod to je povijesni datum. Na tom
je putu Lijepa Naša prošla mnoga
iskušenja i reformske prepreke, kao niti jedna druga država, članica Unije.
„Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju
značajan je i pozitivan događaj za
građane Hrvatske. Hrvatskoj je potrebna pomoć u uspostavljanju odgovornosti i transparentih pravila ponašanja u političkom, gospodarskom,
zakonodavnom i pravosudnom sektoru. Uvođenje tih pravila u svakodnevni život sigurno neće biti lagano niti
idealno za sve, ali će biti veliki korak
naprijed prema višim standardima
življenja za veliku većinu hrvatskih
građana. Posebno će za mlade taj čin
biti važan jer će kroz mobilnost i nova
iskustva shvatiti da cijenjenje razlika i
učenje od drugih, uz istovremenu svijest o vlastitom identitetu, kulturi i lokalnim vrijednostima, to predstavlja
jednu novu dimenziju koja će unaprijediti ovo društvo i omogućiti bolju
prezentaciju naših kvaliteta svijetu.
Mislim da će nove generacije koje će
se formirati u takvom okruženju postići da za dvadesetak godina Hrvatska
bude bitno uspješnija zemlja s dobrom kvalitetom života. Moguće ne-
Iz delegatove Poruke
gativnosti vidim u nepripremljenosti
političke elite u Hrvatskoj da prati sve
te izazove te da bude pomoć građanima Hrvatske na putu boljeg uključi vanja u te procese“, kazao je prof. dr.
sc. Ivan Đikić, znanstveni ravnatelj
Buchmann instituta Goethe sveučilišta
u Frankfurtu na Majni, u razgovoru za
Živu zajednicu, prigodom ulaska
Hrvatske u Europsku Uniju. Nedvojbeno je da svaki novi korak u integracijskim procesima sa sobom nosi
promjene, ali i strah — poglavito ako
se vidi da se i Unija suočava s bremenitim izazovima. Neozbiljno bi bilo misliti kako će netko drugi rješiti sve
pobleme u Hrvatskoj. Hrvatska pritom
mora puzdanije definirati sebe i snagom svoje autentične volje i odlučnosti vlastitih ljudi ostvarivati zadane ciljeve. Globalizacijske nas prilike obdaruju i novim ulogama u kojima bi,
uz to, trebalo više nego dosad računati i na brojno hrvatsko izvandomovinstvo koje živi desetljećima na području zemalja Europske Unije, a koje
može Hrvatskoj biti od velike pomoći.
U kojoj će mjeri to Hrvatska u novim
okolnostima koristiti, vidjet će se u
budućnosti. Što poželjeti Domovini na
ulasku u Europsku Uniju, nego: Hrvatska, budi i ostani svoja!
Urednik
Družba Isusova
tkako je argentinski kardinal
Jorge Maria Bergoglio izabran
O
za papu Franju, prvi put u povijesti
Crkve član Družbe Isusove, diljem
svijeta se počelo više pisati i govoriti o toj najvećoj redovničkoj zajednici u Katoličkoj Crkvi. I u nekim dijelovima naše Domovine malo se
zna o isusovcima. Red je osnovao
Španjolac, baskijski plemić i vojnik
Ignacije Loyolski (1491.—1556.), a
geslo reda je „Ad maiorem Dei gloriam — Sve na veću slavu Božju“.
Družba Isusova svoju povijest teme lji na dubokom duhovnom iskustvu
sv. Ignacija. Shvatio je da bez škole neće moći pomagati, te je odlučio
postati svećenik. Iako je tada već
imao 30 godina poduzeo je jedanaestogodišnji studij koji je završio na,
tada najpoznatijem sveučilištu, pariškoj Sorboni. Već za vrijeme studija
u Parizu okupio je oko sebe šestoricu kolega „Prijatelja u Gospodinu“ s
kojima je u kapeli na Montmartreu
15. 8.1534. položio zavjete čistoće
i siromaštva. Ignacije je vrlo brzo napisao „Formulu Instituta“, dokument
u kojemu je sažeto iznio svrhu nove
redovničke zajednice i predao ga
papi na odobrenje. Papa Pavao III.
je 27. 9.1540. svečano odobrio novu redovničku zajednicu — Družbu
Isusovu. Isusovci su najbrojniji red u
Crkvi s oko 18.000 članova u 89
provincija ili regija u 112 zemalja diljem svijeta. Po isusovcima je Duh u
Crkvu unio jedan novi tip redovničkog života. Isusovci sami za sebe kažu da ne žive povučeno nego usred
svijeta i sve ljudske probleme uzimaju kao svoje. Ne vide protivnost
između djelovanja i molitve. Jedan
od ideala im je: naći Boga u svemu,
na svakom mjestu i u svakom djelovanju. Današnji papa Franjo to zorno svjedoči.
Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
3
IZ CRKVE U SVIJETU
Evanđelje života protiv iskorištavanja djece
Ovom euharistijom u Godini vjere želimo zahvaliti Gospodinu za dar života u svim
njegovim izričajima, te istodobno želimo navijestiti evanđelje života, kazao je papa Franjo u propovijedi u nedjelju 16. lipnja na prepunom Trgu sv. Petra u Rimu.
Kršćanin vodi duhovan
život
Na početku je svoje propovijedi
Papa istaknuo da proslava ima jako lijepo ime: evanđelje života. „Ovom
euharistijom u Godini vjere želimo
4
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
zahvaliti Gospodinu za dar života u
svim njegovim izričajima, te istodobno želimo navijestiti evanđelje života.“ Potom je Sveti Otac vjernicima na
razmatranje stavio tri — kako je rekao
— „jednostavne točke“ za vjeru“: ponajprije, Biblija vjernicima „objavljuje
živoga Boga, Boga koji je Život i izvor života; na drugome mjestu, Isus
Krist daruje život i Duh Sveti nas drži
koga farizeja. Taj je susret skandalizirao prisutne, jer je Isus dopustio da
mu se približi, pa joj je čak i oprostio
grijehe. „Isus prihvaća, ljubi, pridiže,
ohrabruje, oprašta i ponovno daruje
snagu za hod, ponovno daruje život.“
Kroz cijelo evanđelje vidljivo je da
Isus donosi život Božji koji preobražava, poučio je papa Franjo, pa se i
žena grješnica osjeća shvaćenom,
ljubljenom, te odgovara gestom ljuBl. novinar
bavi. Dopustila je da ju dodirne Boži otac
je milosrđe, te je dobila oproštenje i
sedmero
započela novi život. „Jesmo li otvoredjece
ni Duhu Svetome? Dajemo li da nas
Odoardo
vodi? Kršćanin je duhovan čovjek, a
Focherini
to ne znači da je osoba koja živi 'u
oblacima', izvan stvarnosti, kao da je
sablast. Ne! Kršćanin je osoba koja
misli i djeluje u svakodnevnom životu
po Bogu, osoba koja dopušta da njegov život pokreće, krijepi Duh Sveti
da bude pun, život prave djece.“
Onaj koga vodi Duh Sveti je realist,
zna odvagivati i procjenjivati stvarnost, te je plodan: njegov život stvara život.
Premda Isus daruje
Da i novinari mogu živjeti svetim životom
život
Božji, a Duh Sveti
potvrđuje i Odoardo Focherini. Na njega
čovjeka uvodi u životni
je prije molitve Anđeoskog pozdravljenja
odnos prave djece s Bo16. lipnja podsjetio papa Franjo, ističući
gom, ljudi često ne birada je dan ranije 15. lipnja u Carpiju
ju život, ne prihvaćaju
proglašen blaženim. Bio je novinar i otac
„Evanđelje života“, nego čovjek dopušta da
sedmero djece, uhićen i zatvoren zbog
ga vode ideologije i lomržnje prema vjeri, te je umro u kongike koje životu stavljacentracijskom logoru Hersbruck 1944., u
ju prepreke, koje ga ne
dobi od samo 37 godina. Spasio je vepoštuju, jer ih diktira
lik broj Židova od nacističkih progona.
sebičnost, interes, profit,
moć, užitak, te ih ne dikna životu, treće — slijediti Božji put vo- tira ljubav, traganje za dobrom drudi životu dok slijediti idole vodi u goga. „Stalna je iluzija željeti izgrasmrt.“ Vjernike je pitao kakva je nji- diti grad čovjeka bez Boga, bez žihova slika Boga: smatraju li ga stro- vota i ljubavi Božje — novu Babilonsku
gim sucem, nekim tko ograničava slo- kulu; misliti da odbacivanje Boga,
bodu života? No, cijelo Sveto pismo Kristove poruke, evanđelja života dopodsjeća da je Bog Živi, a njegove vodi do slobode, do potpunoga ostvazapovijedi nisu zabrane, nego su „hi- renja čovjeka. Rezultat je da Boga
man 'da' Bogu, Ljubavi, životu. Dra- Živoga nadomještaju ljudski i progi prijatelji, naš je život potpun samo lazni idoli, koji daju opijenost trenutu Bogu, jer samo je Bog Živoga!“ Sve- kom slobode, no koji su na kraju
ti Otac vjernicima je zatim protumačio nositelji novih ropstava i smrti“, upoevanđelje koje opisuje Isusov susret sa zorio je papa Franjo.
ženom grješnicom na ručku kod neNastavak na str. 24
Snimka: www.diocesi.re.it
Lj
udski život — od začeća do naravne smrti — dar je Božji i ima
svoje nedodirljivo dostojanstvo.
U toj bi se rečenici mogla sažeti proslava Dana enciklike „Evangelium vitae“ pod geslom „Vjerujući imamo život“, koji je proslavljen u Rimu 15. i
16. lipnja, a na kojemu su se okupili
vjernici iz cijeloga svijeta. Svrha je te
proslave bila u Godini vjere dati zajedničko svjedočanstvo o posebnoj,
sakralnoj vrijednosti života. Taj je događaj bio ujedno i prigoda za proslavu, potvrdu i ohrabrenje svih oni
koji se po primjeru Isusa, Dobroga pastira skrbe za fizičke, emocionalne,
psihološke i duhovne potrebe starih,
nemoćnih, bolesnih, nerođenih i patnika, poručio je u svojoj poruci predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije mons. Rino
Fisichella, koje je i bilo organizator
ove proslave.
U subotu navečer 15. lipnja hodo časnička je procesija s upaljenim
svijećama od Castel Sant'Angela došla do Trga sv. Petra na molitveno bdijenje na kojemu je izmoljeno Vjerovanje na različitim jezicima. Poslije
podne su se razne jezične skupine
okupljale na Trgu sv. Petra, te su hodočastile na grob sv. Petra, a vjernici
su imali priliku za pojedinačnu ispovijed i euharistijsko klanjanje. Za različite su jezične skupine prije podne
na više mjesta u Rimu održane i kateheze na teme iz enciklike „Evanđelje
života“, uz koje su slavljene i prigodne mise ili organizirana klanjanja. U
nedjelju 16. lipnja je misu na Trgu
prepunome vjernika — a bilo ih je više
od sto tisuća, baš kako je poželio
mons. Fisichella — slavio papa Franjo
koji je po dolasku na Trg grlio i ljubio
djecu, razgovarao s roditeljima da ih
zaštite do jakoga sunca i svima upući vao pozdrave iz papamobila.
IZ CRKVE U DOMOVINI
Vjernici preuzeli odgovornost
Skupina volontera građanske inicijative „U ime obitelji“ predala je 52 kutije s
ukupno 749.316 potpisa građana koji traže da se na referendumu odlučuje o
ustavnoj definiciji braka kao životne zajednice žene i muškarca.
S
Snimka: Glas Koncila, Bernard Čović
kupina volontera građanske in- godine, ali i zahvala sudionicima na skom arhiđakonatu stradalo 66 sveicijative „U ime obitelji“ predala aktivnom sudjelovanju u provođenju ćenika, 22 bila su bila ubijena, a 38
je 52 kutije s ukupno 749.316 obiteljskog pastorala u njihovim žup- ih je zatvoreno, od kojih su petorica
potpisa građana koji traže da se na nim zajednicama.
odmah u zatvoru, a mnogi i poslije
referendumu odlučuje o ustavnoj defiumrli od posljedica zatvorskog mučeniciji braka kao životne zajednice že- Zašto se šuti o zločinu
nja dok su drugi bili protjerani. „Kane i muškarca. U svojoj izjavi dr. Želj- u Baćinu?
da danas u našoj Sisačkoj biskupiji,
ka Markić je među ostalim kazala:
koja je doduše nešto veća od prijašnHrvatski žrtvoslovni kongres odr - jega Gorskog arhiđakonata, brojimo
„Ujedinjeni smo oko jednog cilja: osigurati da u R. Hrvatskoj građani na žan je od 14. do 16. lipnja u Zagre- svećenike, trenutačno ih imamo svih
najdemokratskiji način imaju priliku iz- bu i Sisku u organizaciji Hrvatskoga ukupno 75, od kojih upravo 66 njih
reći kako žele urediti društvo. To je pi- žrtvoslovnog društva i pod pokrovi- djeluje na području naše biskupije.“
Misu proslave sv. Vida, zaštitnika
tanje koje je svima nama jako vaRiječke nadbiskupije i katedrale te
žno. To je pitanje braka, obitelji
grada Rijeke predvodio je poreči posvajanja djece.“ Članove iniki i pulski biskup Dražen Kutleša.
cijative primio je predsjednik SaĐakovačko-osječki nadbiskup
bora Josip Leko. Predan je zahtjev
Marin Srakić i imenovani nadbisza raspisivanje referenduma, a
kup Đuro Hranić primili su u petak
prema zakonodavnoj proceduri
14. lipnja u posjet Josipa Kompaslijedi provjera valjanosti i broja
novića, predsjednika Zajednice
potpisa.
povratnika Hrvatske te potpredIzjava Komisije Hrvatske bissjednika i tajnika Zajednice Tomu
kupske konferencije „Iustitia et
Povresla i Branka Peka. Na sasPax“ o nepravomoćnim presudatanku su upoznali nadbiskupa s tema Haškoga tribunala predstavškoćama na koje nailaze u danaljena je u ponedjeljak 10. lipnja u
šnjem društvu. Predstavnici Zajedzgradi HBK u Zagrebu. U Izjavi
nice upoznali su nadbiskupe s oniizmeđu ostaloga stoji da nije riječ
Pitanje koje je svima nama jako važno jest pitanje
me što se događa na područjima
samo o pojedinačnim optužbama
braka, obitelji i posvajanja djece — kazala je predstavnica inicijative „U ime obitelji“ dr. Ž. Markić
posebne državne skrbi.
i predmetima koji im se stavljaju
na teret, nego prije svega o zločinačkom pothvatu koji bi bio prema to- teljstvom sisačkog biskupa Vlade Ko- „Mir i pomirenje: Korak
šića. Naglasak je stavljen na istraži- naprijed“
mu kako je donesena prvostupanjska
presuda krivnja samog državnog vrha vanja žrtava Siska i Sisačko-moslavaPredsjednik Hrvatskoga sabora
Republike Hrvatske. To na neki način čke županije, Sunje i Petrinje, Moslastavlja u sasvim novi kontekst odnos vine i Banije, a posebno masovnog Josip Leko posjetio je Bosnu i HerceHrvatske i BiH. „Smatramo da zbog zločina u Baćinu. To je mjesto druge, govinu na području entiteta Repubpravde i mira, što je u duhu naziva odmah poslije Ovčare, po broju žrta- like Srpske. Uz sudjelovanja na meKomisije trebamo progovoriti o toj pre- va masovne grobnice u Hrvatskoj. Ri- đunarodnom samitu „Mir i pomirevažnoj temi koja počiva na iskrivlje- ječ je o ratnom zločinu nad Hrvatima nje: Korak naprijed“, predsjednik
koji su počinile snage JNA i paravoj- Sabora Leko za boravka u Banjoj Lunom prikazivanju stvari, i želimo pridonijeti da se i u našoj javnosti i oni- nih srpskih pobunjenika 21. listopada ci pohodio je i neke od župa, odma koji su odgovorni probude oni po- 1991., kada su odveli 43 osobe iz nosno institucija Banjolučke biskupitrebni pokreti da bi se došlo do pra- Baćina i 13 drugih ne-Srba civila iz je. Tako je pohodio područje župe
vedne presude i da se izbjegne mo- Cerovljana. Svih 56 njih smaknuto je Stara Rijeka kod Ljubije, zatim sredina mjestu u blizini sela Baćina. Isto- šte župe sv. Josipa u Prijedoru, opusguća nova nepravda i ugrozi mir“, kazao je njezin predsjednik biskup Vla- dobno su pobunjeni Srbi dovukli još tjelu župu Šimići. Bio je i u katedrali
30 civila iz Baćina i 27 iz Dubice i na molitvenom otvorenju samita te na
do Košić.
Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj prijemu u Biskupskom ordinarijatu.
U organizaciji Ureda za pastoral
obitelji Zagrebačke nadbiskupije odr- lokaciji, ukupno 113 ubijenih i nesta- Pohodio je Katolički školski centar
žan je tradicionalni Godišnji susret lih. Biskup Košić je istaknuo brojne gdje mu je o odgojno-obrazovnim
predstavnika župnih zajednica obite- mučenike od Kvirina do vremena Os- uspjesima i financijskim poteškoćalji te djelatnika u pastoralu obitelji, kao manlija, ali posebno je ukazao na iz- ma Opće gimnazije govorio ravnazahvala Bogu na svim primljenim da- nimno veliko stradanje tih krajeva u ti- telj Centra mons. mr. Ivica Božinović.
A.O.
rovima i milostima tijekom pastoralne jeku II. svjetskog rata. Tako je u Gor ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
5
INTERvjU
RAZGOVOR S PROF. DR. IVANOM ĐIKIĆEM, ZNANSTVENIM RAVNATELJEM BUCHMANN INSTITUTA GOETHE
SVEUČILIŠTA U FRANKFURTU NA MAJNI
Ulazak Hrvatske u EU značajan je
i pozitivan događaj
P
rof. dr. Ivan Đikić rodio se 1966. godine u Zagrebu.
Diplomirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavao se u više laboratorija u svijetu, a danas djeluje kao znanstveni ravnatelj
Buchmann instituta Goethe sveučilišta u Frankfurtu na
Majni. U svom znanstvenom području postigao je
zavidne rezulatate, a među brojnim nagradama i priznanjima, koje je dr. Đikić primio za svoj rad, posebno
se ističe nagrada njemačke zaklade „Ernst Jung“ za medicinu, koju je dobio 8. siječnja 2013. U razgovoru u
povodu ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju,
na koji se dr. Đikić rado odazvao, govorio je o prednostima ulaska Hrvatske u Uniju, kao i drugim važnim pitanjima.
Važni su uvjeti
za kreativan rad
Živa zajednica: Profesore Đikiću,
kao još uvijek mlad znanstvenik, postigli ste brojne rezultate u znanosti, a
uz brojna priznjanja početkom ove
godine dobili ste prestižnu Leibniz
nagradu u iznosu od 2,5 milijuna eura te nagradu njemačke zaklade
„Ernst Jung“ za medicinu. Što Vam
osobno znači to, ali i brojna druga
priznanja?
Dr. Ivan Điklić: Te nagrade su
ogromno međunarodno priznanje za
cijeli laboratorij, mene osobno, moje
studente i suradnike. Radi se također
i o značajnim novčanim sredstvima,
koje ću uložiti u nove znanstvene projekte i buduća istraživanja. Na sveča nostima koje su održane u ožujku i
svibnju ove godine osjećao sam veliki
ponos što smo kroz znanstveni rad i
rad sa studentima uspjeli postići toliku
međunarodnu prepoznatljivost. Primjerice, u obrazloženju nagrade istaknuto je da nagradu primam zbog
znanstvenih otkrića, ali i nesebične
predanosti obrazovanju mladih i promociji znanosti u Hrvatskoj.
Žz: Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Zagrebu u rekordnom roku, diplomirali ste i doktorirali
na tom fakultetu Sveučilišta u Zagre-
6
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
bu. Potom ste se otisnuli u svijet, tako
ste se usavršavali u laboratoriju prof.
dr. Josepha Schlessingera u New Yorku, bili ste voditelj laboratorija za molekularnu biologiju tumora u Ludwigovom Institutu za istraživanje raka
u Švedskoj, a nakon toga djelujete
u Frankfurtu na Majni, danas kao
znanstveni ravnatelj Buchmann instituta za proučavanje molekula Goethe
sveučilišta u Frankfurtu. Koja je formula Vašeg uspjeha?
Dr. Ivan Đikić: U znanost me privukla znatiželja, intelektualni izazovi
i želja za razumijevanjem života i prirodnih procesa. Tijekom studija medicine shvatio sam da se brojni odgo-
Nije bilo važno gdje radim, u New
Yorku ili Uppsali, nego kakvi su uvjeti za kreativan rad i kreativno razmišljanje. Mislim da je jedan od važnih
komponenti znanstvenog uspjeha bila
i mobilnost u mojoj karijeri.
Nepripremljenost
političke elite u Hrvatskoj
u praćenju izazova
Žz: Kao i brojni mladi ljudi iz
Hrvatske gradite karijeru izvan domovine. U kojem smislu to može biti i
dobitak, a ne samo gubitak za domovinu?
Dr. Ivan Đikić: Svakako je poželjno da se buduće generacije
znanstvenika formiraju na teHrvatskoj je potrebna pomoć u
meljima otvorene komunikaciuspostavljanju odgovornosti i tran je, mobilnosti, interdisciplinarnog obrazovanja i raznovrsparentih pravila ponašanja u
snih profesionalnih iskustava.
političkom, gospodarskom, zakoStoga je neophodno da mladi
nodavnom i pravosudnom sektoru.
iz Hrvatske odlaze u inozem stvo i stječu nova znanja i
vori na biološka pitanja nalaze u mo- iskustva, ali i da se vraćaju te primlekulama unutar svake od naših stani- jenjuju te nove tehnologije i vještine u
ca i posvetio sam svoj profesionalni domovini. Nažalost, u Hrvatskoj još
put istraživanju kako se kontrolira ži- uvijek ne postoji konkretan program
vot stanice na molekularnoj razini, što uključivanja mladih stručnjaka iz inouzrokuje razvoj bolesti te kako može- zemstva u domovinu.
mo biti uspješniji u liječenju ako ciljaŽz: Hrvatska je 1. srpnja ušla u
no djelujemo na pravi uzrok bolesti. Europsku Uniju. Što to konkretno da-
Osobno sam zainteresiran za ponas za domovinu može značiti u pozimoć mladima u Hrvatskoj jer sam potivnom, ali i u negativnom smislu?
Dr. Ivan Đikić: Mislim da je ulazak vezan osjećajem pripadnosti svojoj
Hrvatske u Europsku Uniju značajan i domovini u kojoj sam rođen i u kojoj
pozitivan događaj za građane Hrvat - sam završio kompletnu edukaciju (diske. Hrvatskoj je potrebna pomoć u plomirao sam medicinu i doktorirao
uspostavljanju odgovornosti i tran- na Sveučilištu u Zagrebu). Mladi su bisparentih pravila ponašanja u politič- li, i danas jesu, glavna motivacija za
kom, gospodarskom, zakonodavnom moj rad u Hrvatskoj i oni mi stalno dai pravosudnom sektoru. Uvođenje tih ju energiju i motivaciju za nove izapravila u svakodnevni život sigurno zove. Stoga su i bile uspjesne sve konneće biti lagano niti idealno za sve, ferencije, otvaranja labaratorija, obali će biti veliki korak naprijed prema razovanje studenata u Splitu i Frankvišim standardima življenja za veliku furtu itd.
Negativnosti u Hrvatskoj, protiv
većinu hrvatskih građana.
Posebno će za mlade taj čin biti kojih sam javno govorio, bile su posvažan jer će kroz mobilnost i nova ljedica iskorištavanja mladih i postupiskustva shvatiti da cijenjenje razlika i nog uništavanja njihovih talenata i
učenje od drugih, uz istovremenu svi- perspektiva za buduće karijere. Najest o vlastitom identitetu, kultuatmosfere u kojoj mladi moraju prori i lokalnim vrijednostima, to
Negativnosti u Hrvatskoj, protiv
naći svoj put svoje talente i nastaviti s
predstavlja jednu novu dimenkojih sam javno govorio, bile su
daljnjom nezavisnom karijerom. Osim
ziju koja će unaprijediti ovo
posljedica iskorištavanja mladih i
toga uvijek pokušavama mlade uvjeridruštvo i omogućiti bolju pre postupnog uništavanja njihovih
ti da mogu raditi i živjeti kvalitetno u
zentaciju naših kvaliteta svijetu.
znanosti, da napreduju pošteno raztalenata i perspektiva za buduće
Mislim da će nove generacije
vijajući postupno svoje sposobnosti i
koje će se formirati u takvom
karijere. Nažalost, u Hrvatskoj su
da nastoje izgraditi kriterije o tome što
okruženju postići da za dvadeegoizam i neznanje prolaznih moćje dobro, jer to u pravilu traje i pruža
setak godina Hrvatska bude bitnika, koji nisu željeli raditi za opći
trajno zadovoljstvo.
no uspješnija zemlja s dobrom
boljitak nego za vlastite interese ili
kvalitetom života. Moguće neŽz: U Njemačkoj i u svijetu brojne
interese svojih lobija, napravili
gativnosti vidim u nepripremljesu hrvatske katoličke misije i zajednidosta štete.
nosti političke elite u Hrvatskoj
ce u kojima se okupljaju Hrvati katoda prati sve te izazove te da bulici. U čemu je, po Vama, njihova pode pomoć građanima Hrvatske na žalost, u Hrvatskoj su egoizam i nez- sebna važnost?
putu boljeg uključivanja u te procese.
nanje prolaznih moćnika koji nisu žeDr. Ivan Đikić: Hrvatske katoličke
ljeli raditi za opći boljitak nego za misije odigrale su važnu ulogu u kulHrvatsko izvandomovinstvo vlastite interese ili interese svojih lobi- turnim, obrazovnim i vjerskim prograja, napravili dosta štete. U ukazivanju mima koji su okupljali i povezivali
pomaže i dalje
na takve negativne pojave uvijek sam izvandomovinske Hrvate te poticali
bio izravan i jasan, i građani su uvid- ljubav prema domovini posebice u
Žz: Na području Europske Unije,
ali i u svijetu, brojno je hrvatsko iz- jeli prave vrijednosti i dali mi ogrom- novim generacijama mladih koji su
rođeni u inozemstvu.
vandomovinstvo koje ima brojne po- nu potporu za takav angažman.
tencijale. Na koji način naši ljudi iz
inozemstva mogu pomoći domovini?
Talenti mladih veliki
Hrvatske katoličke misije odigrale
Dr. Ivan Đikić: Pomagali su i da- potencijal za Hrvatsku
su važnu ulogu u kulturnim, obranas pomažu na brojne načine. Imate
zovnim i vjerskim programima kona tisuće prekrasnih primjera od umŽz: Na institutu na kojem
ji su okupljali i povezivali izvanjetnosti, gospodarstva, sporta, zna - djelujete okupljate u timu sponosti i kulture gdje su Hrvati iz inozem - sobne mlade ljude, pa i iz dodomovinske Hrvate te poticali ljustva pokrenuli kvalitetne projekte na movine. Vidite li znanost kao
bav prema domovini posebice u
koje Hrvatska treba biti ponosna. Prim- domovinski potencijal i domonovim generacijama mladih koji
jerice mladi iz Dramstadta i Frankfur- vinski doprinos europskoj i
su rođeni u inozemstvu.
ta su organizirali prekrasni tjedan pre- svjetskoj znanosti?
zentiranja Hrvatske prije pristupanja
Europskoj Uniji, gdje je Hrvatska
Žz: Vaša poruka za kraj čitateDr. Ivan Đikić: Na našem institutu
predstavljena kao zemlja umjetnosti, u Frankfurtu educirano je više od 20 ljima Žive zajednice?
kulture i znanosti. U najvećem broju studenata iz Hrvatske, a sada je u laDr. Ivan Đikić: Čitateljima želim
slučajeva ti programi su posljedica baratoriju pet studenata. Mislim da toplo i ugodno ljeto te dobar odmor
osobnog angažmana i požrtvovnosti i njihovi talenti predstavljaju ogromni zajedno s prijateljima i obiteljima.
nažalost vrlo rijetko prepoznati od potencijal za Hrvatsku u području
nadležnih institucija u izvršnoj vlasti u znanosti. Moja uloga je ograničena
Razgovarao: Adolf Polegubić
Hrvatskoj.
Snimio: A. Polegubić
na osiguravanje kreativne i pozitivne
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
7
22. hrvatski folklorni festival
HEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI
Drugi dječji folklorni festival
Na Drugom dječjem folklornom festivalu nastupilo je sedamnaest dječjih folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke.
T
radicionalni 22. hrvatski folklorni
festival, u sklopu kojega je održan Drugi dječji folklorni festival,
na kojem je nastupilo sedamnaest dječjih folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) i zajednica
(HKZ) iz Njemačke, održan je u subotu 15. lipnja u Kulturnom i sportskom
centru „Martinsee” u Heusenstammu
kod Offenbacha na Majni, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Prije festivala održana je Služba riječi u organizaciji i predvođenju HKM Mainz
pod vodstvom voditelja HKM Mainz i
predstavnika Rajnsko-majnske regije
fra Ante Bilića i pastoralne suradnice
s. Dionizije Tomas. Sudjelovali su mladi iz te misije molitvom i pjesmom uz
pratnju na gitarama. Duhovnu riječ
uputio je o. Bilić, koji je istaknuo kako
pojam susret dolazi od riječi biti sretan. „Vjerujem da smo sretni i veseli
što smo se danas zajedno okupili kako bismo pjesmom i plesom slavili Boga. Bilo bi tužno kada bi ta radost trajala samo danas. Vjerujem da svatko
želi biti sretan cijeloga svog života.
Osjetimo da nismo baš uvijek sretni.
Recept za našu cjeloživotnu radost i
sreću daje Isus Krist. Postići radost u
Bogu možemo samo ako budemo
vršili Njegovu riječ i zapovijedi. To je
jedini recept kako čovjek može biti
sretan i zadovoljan u svom životu.
Njegova se zapovijed ostvaruje ljubeći jedni druge kao što je On nas lju-
Za Službe riječi u organizaciji HKM Mainz. Fra Ante Bilić uputio je duhovnu riječ.
Nastupile su dječje folklorne skupine iz hrvatskih katoličkih
misija i zajednica u Njemačkoj — iz Augsburga (dvije skupije),
Mainza, Stuttgart-Bad Cannstatta, Duisburga, Wuppertala, Nürnberga, Essena, Münchena, Mannheim-Mosbacha, Frankfurt am
Main, Esslingena, Offenbach am Main, Main-Taunus/Hochtaunusa, Mülheim/Oberhausen/Bottropa, Darmstadta i Filderstadta.
Uz to što su uživali u nastupu skupina, mnogi si željeli ovjekovječiti njihov nastup
8
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
bio. Djeca ljube roditelje, ako uče,
ako izvršuju svoje obveze. Roditelji
ljube djecu, ako se brinu za njih, ako
bdiju nad njima. Kad god činimo do-
bro jedini drugima, možemo reći da
vršimo tu Isusovu zapovijed ljubavi i
uvijek ćemo biti sretni, ako to činimo
u svom životu“, istaknuo je o. Bilić.
Program festivala započeo je
hrvatskom himnom, koju je izvela tamburaška skupina „Plavi Dunav”. Referent za dušobrižništvo katolika drugih
materinskih jezika Biskupije Limburg
Heribert Schmitt sudionicima je zaželio puno uspjeha na festivalu, a također i plodno djelovanje u hrvatskim
katoličkim misijama i zajednicama u
Njemačkoj. Izrazio je radost zbog tako velikog broja djece i mladih u narodnim nošnjima. Generalni konzul
Generalnog konzulata R. Hrvatske iz
Frankfurta Josip Špoljarić je kazao kako se sav napor oko festivala isplatio.
Predstavnici skupina ponosni sa zlatnim medaljama
„Hrvatska će 1. srpnja biti punopravna članica Europske Unije. Vi koji živite ovdje, na to ste se već naučili, a
Hrvati u Hrvatskoj će se polako i na to
priviknuti. Mislim da će nas po ovom
bogatstvu naše folklorne baštine koju
Članovi prosudbene komisije i uzvanici
ćete večeras pokazati, i radosti drugi
prepoznati“, kazao je generalni konzul Špoljarić koji je sve pozvao na
Hrvatski tjedan u Frankfurtu od 27.
lipnja do 2. srpnja u povodu ulaska
Hrvatske u EU.
Festival je uz prigodnu riječ otvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina koji je
zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli da se ostvari festival. „Radosni smo, draga djeco, što vas imamo ovdje u Njemačkoj. Vama, vašim
roditeljima, voditeljima skupina, svećenicima, časnim sestrama, pastoralnim suradnicama i suradnicima zahvalni smo za sav trud i žrtvu koja se
čini za naše zajedničko dobro”, kazao je pozvavši sve neka i dalje na-
stave s tim plemenitim i hvale vrijednim djelovanjem. Potom je delegat
vlč. Komadina pročitao prigodnu riječ
ravantelja Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu fra Josipa Bebića u kojoj
stoji:„Draga djeco,dragi roditelji, poš -
tovani organizatori festivala folklora i
voditelji folklornih skupina, uvijek je
lijepo i godi srcu kad se ljudi bave nečim što je vrijedno, što nas oplemenjuje, što predstavlja našu domovinu,
jezik i baštinu, a sve je to skladno ➧
Ganga se uči od malih nogu
Uz pjesmu i ples, na festivalu su izvedene i dječje igre
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
9
22. hrvatski folklorni festival
vonsko kolo, „Sjedi Janko“, „Ćiro“, še sjedinjeno baš u folkloru, u običajima, tano kolo, drmeš, mista te kukunješće.
narodnim nošnjama, u plesovima koje Voditeljica, koreografkinja i utemeljismo naslijedili od svojih pradjedova i teljica skupine je Ivanka Kamenšek.
prenosimo ih svojoj djeci. Želim da bu- Folklorna skupina „Adria“ HKM Duisdete radosni u tome što radite, želim burg izvela je dječje igre i plesove iz
da radosna srca zahvaljujete GospoMeđimurja „Mali bratec Ivo i mala
dinu na 'divnim djelima koja učini za Marica“. Skupinu vode Gabrijela i Viknas', kao što ja zahvaljujem Gospodinu za sve
vas koji marljivo, iz godine u godinu, sudjelujete na folklornim festivalima.” Na festivalu je bilo
više svećenika koji su
pristigli sa svojim skupinama, kao i pastoralnih
suradnica i suradnika —
redovnica i laika, voditeljica i voditelja skupina, kao i velikog broja
roditelja i drugih ljubite lja hrvatske folklorne
baštine.
Slijedio je nastup fol klornih skupina. U pro - Program je vodila Kristina Kovačević
Nastavak sa str. 9
je Stjepan Pišta Babli. Folklorna skupina „Bijeli golubovi“ HKM Münchena
izvela je Slavonsko kolo. Voditeljice su
skupine Tanja Ojvan i Neda Jakić.
Folklorna skupina „Vatreni opanci“
HKM Mannheim-Mosbach izvela je
pjesme i plesove iz Hrvatskog zagorja „Bratec Miškec i Jankić“. Skupinu
vode Katarina Vladisavljević i Ivana
Kelava koje su ujedno zadužene i za
koreografiju. Folklorna skupina „Croatia Ensemble“ HKM Frankfurt izvela je
Slavonsko kolo „Oj, Ivane Ivaniću“. ➧
Dugo se plesalo i radovalo
sudbenoj komisiji bili su ugledni istraživač hrvatskog folklora prof. Vidoslav
Bagur i prof. Srebrenka Šeravić, ruko voditeljica Odjela za kulturu Hrvatske
matice iseljenika. Folklorne skupine
pjesmom i plesom povele su okupljene
hrvatskim krajevima, pokazavši tako
bogatstvo hrvatske tradicijske kulture.
Prva folklorna skupina iz HKM
Augsburg izvela je Kolo u dvi strane iz
Slavonije „Hajd' na lijevo, hajd' na
desno“. Voditeljica i koreografkinja
skupine je Milka Čabro Steiner. Folklorna skupina „Fra Filip Grabovac”
HKM Mainz izvela je splitske plesove.
Voditeljica skupine je Josipa Marić.
Folklorna skupina „Krešimir“ HKZ
Stuttgart-Bad Cannstatt izvela je Sla-
10
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
torija Galić, a koreografkinja je Tanja
Maleš-Krznar. Folklorna skupina „Zagreb“ HKM Wuppertal izvela je igre,
pjesme i plesove iz Zapadne Hercegovine „Biraj, ne čekaj, ne spavaj, ne
drijemaj“. Skupinu je uživo na ljerici
pratio Dominik Kodžoman, a na usnoj
harmonici Mateo Skorić. Viditeljica i
koreografkinja skupine je Anđelka
Marić. Folklorna skupina „Don Josip
Kokorić“ HKM Nürnberg izvela je dječje igrice i plesove iz Slavonije u glazbenoj obradi Dražena Varge. Vodite ljica skupine i koreografkinja je Svjetlana Miličević. Folklorna skupina HKM
Essen izvela je plesove iz okolice Zagreba „Žena ide u gosti, muža sobom
ne pusti“. Voditelj skupine i koreograf
hoDoČaŠĆe
BIRNAU
hrvatsko marijansko hodočašće
U
nedjelju 26. svibnja održano je
41. godinu za redom hodočašće Hrvata na Bodensko jezero,
u marijansko svetište Birnau. Sveča nom procesijom uz tradicionalnu ulaznu pjesmu „Zdravo, Djevo Kraljice
Hrvata“ započeto je to svečano okup ljanje. Riječi dobrodošlice Hrvatima
hodočasnicima uputio je u ime svetišta cistercit prior o. Johannes Brügger.
Svečanu sv. misu predvodio je voditelj
Hrvatske katoličke misije Singen-Villingen fra Dinko Grbavac, koji je ujedno
bio i domaćin tog slavlja. „Možemo li
sada nakon četiri desetljeća svoga rada i boravka ovdje reći da smo postigli sve ono što smo željeli ostvariti? Jesmo li danas sretniji i zadovoljniji, a
činjenično danas svi imamo više nego
što smo donijeli?“, s tim je pitanjem
uveo hodočasnike u taj dan. Potom se
osvrnuo na protekle godine hodočašćenja, na osobni rast, obiteljsko za-
jedništvo i hrvatsko stremljenje slobodi. „Unatoč svim narodnim razočaranjima i padovima, unatoč osobnim i
obiteljskim padovima i promašajima
kao i svim radostima i uspjesima, sklopi ruke na molitvu i tada ćeš ići naprijed, kao što nas je na to poticao bl.
Alojzije Stepinac“, kazao je u nadahnutoj propovijedi o. Grbavac. Kao i u
proteklim godinama, uvijek se molilo
za hrvatski narod, a toga se dana posebno molilo na hodočašću za pravednu presudu hrvatskim generalima
iz Bosne i Hercegovine koja se iščeki-
vala toga tjedna. Liturgijsko pučko pjevanje uveličao je svojim glasovima
ujedinjeni zbor iz Konstanza, Singena
i Villingena, koje je uz sviranje na orguljama uvježbao i pratio misijski pastoralni suradnik Darijo Mrnjavac. Nakon završenog duhovnog dijela pojedini hodočasnici, koji su od prvog hodočašća davne 1972. godine pa do
danas vjerni i redoviti ovom hodočašću ostali, opisali su nevrijeme toga dana kao nikada do sada doživljeno na
Birnau. Naime, toga je dana Birnau
D. G.
pogodila orkanska bura.
U zabavom programu nastupila je tamburaška skupina „Plavi Dunav“
S ponosom se nosi hrvatska nošnja
➧ Skupinu vode Silvia Bosnić i Mari-
zao kako je bilo lijepo vidjeti toliko
djece koja prekrasno plešu. U svemu
tome je bilo puno radosti, istaknuo je.
Prof. Bagur i prof. Šeravić su nakon
smotre svakoj skupini pojedinačno
uputili stručnu riječ te ukazali na ono
što je bilo dobro, a što bi ubuduće trebalo poboljšati. Delegat vlč. Komadina je zahvalio svima na odazivu.
Posebno je zahavlio obitelji Vuko koja
je i ove godine pomogla ostvarenju
smotre nastupom u toj dvorani. Predstavnicima skupina uručene su zlatne
medalje. Program je znalački vodila
Kristina Kovačević. U zabavnom programu nastupila je skupina „Plavi
Dunav”.
jana Krznarić, koje su postavile koreografiju po materijalu Gorana Kneževića. Folklorna skupina „Radost“ HKZ
Esslingen izvela je pjesme i plesove
Jaskanskog prigorja i polja nedaleko
od Zagreba. Voditeljica skupine je
Anita Krpan, a koreograf Ivica Ivanković. Druga folklorna skupina HKM
Augsburg uprisutnila je kako to izgleda kad se Slavonac Hercegovkom ženi. Koreografkinja je Marijana Ivanović koja je ujedno i voditeljica skupine. Folklorna skupina HKM Offenbach izvela je baranjske plesove. Voditeljice skupine su Katarina Erić i
Maja Marić. Folklorna skupina HKŽ
Main-Taunus/Hochtaunus izvela je
splet moslavačkih i posavskih plesova
u koreografiji Ivana Ivančana i glazbenoj obradi Dubravke Kadić. Voditeljica skupine je Klara Banovčić. Folklorna skupina „Aurora juniori“ HKM
Mülheim/Oberhausen/Bottrop izvela
je pjesme i plesove iz Požege. Voditeljice skupine su Tanja Ledić-Šapina i
Gordana Šimunjak. Folklorna skupina
HKM Darmstadt izvela je Slavonsko
kolo. Skupinu vode Zdenka Lucić i
Lucija Raoš. Folklorna skupina „Ružice“ HKZ Filderstadt izvela je igre, plesove i pjesme hrvatske Posavine. Skupinu vode Dubravka Žugac i Agneza
Slaviček koje su ujedno i postavile koreografiju. Na kraju je u ime prosudbene komisije prof. Vidoslav Bagur ka-
Tekst i snimke: Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
11
GODINA VJERE
Piše:
dr. Ivan
Bodrožić
Busola vjere
Naše je poći za Bogom služeći se darovanom busolom
kojom možemo vjerno slijediti njegov trag!
U
povijesti ljudske misli mnogi su redne orijentire, dajući se voditi i za- nepogrešivo pokazivala smjer božanse filozofi, da bi opisali ljudski voditi ljudskim ciljevima, poput more- skog života i onu jasnu duhovnu i moralnu vertikalu oko koje se treba kreživot sa svim njegovim izazovi- plovca koji luta ne znajući dobro kuma i opasnostima, služili slikom plo- da mu je ploviti, nesposoban procije- tati i kojom se treba voditi život. Bila
je to i jest busola koja čovjeku trajno
vidbe preko mora, što su ostavili u niti snagu valova i jačinu vjetra.
Štoviše danas se za mnoge ljude pokazuje smjer neba. Zato je navješnaslijeđe i kršćanskim piscima i misliocima poput svetog Augustina. Že- može ustanoviti da nemaju pouzdanih taj kršćanske vjere u prvom redu dao
leći otkriti pravi smisao i doći do cilja, navigacijskih uređaja duha, pa se ka- potporu nesigurnom razumu za one
že da su doista valjane zaključke o životu i ponašantvrdili su da je
život uzburkano
Naša snaga i iskusni kapetan izgubili busolu. ju do kojih su veliki umovi čovječanstStječe se dojam va znali doći, a masa ih je u praksi
more koje treba
u našoj životnoj plovidbi je da među ljudima opozivala. No kršćanin koji se služio
preploviti kako bi
Gospodin Isus Krist, koji je ima i takvih more- busolom vjere, znajući da ima nepose došlo u luku
ponukan Očevom ljubavlju, iz plovaca kojima grešivi detektor vječnih vrijednosti, pospasenja. Ujedno
su uočavali kako
solidarnosti prema nama, do- svaka olupina ili kazuje da poznaje točan put do luke
većina ljudi živošao iz vječnog zajedništva s prazna kanta ko- vječnoga spasenja, sukladno riječi i
tu pristupa olako i
Ocem u ljudski život, prebro- ja pluta morem nauku Gospodina Isusa.
Imajući busolu vjere ne dopušta sesluži kao orijentir,
površno, ne skrdivši nepregledno more koje umjesto da im bu- bi izgubiti dobru savjest, jer bi onda to
beći oko toga da
odvaja vječnost i vrijeme.
de znak upozore- bio i krah vjere, kako se često događa
otkriju trajne vrinja na opasnost. u životu. U tom duhu je i sveti Pavao
jednosti,
nego
bezbrižno uživaju u zemaljskim sla- Umjesto da traže čvrstu uporišnu točku poticao svoga učenika Timoteja da bistima i porocima. Zamjerali su im što pomoću koje odrediti vlastiti položaj i je boj plemeniti „imajući vjeru i dobru
više hlepe za slavom i častima, nego cilj putovanja, oni uporno nastavljaju savjest, koju su neki odbacili i doživjeli brodolom vjere“
da se vježbaju u kreposnom načinu po svome srljajući u
življenja, trudeći se tako otkrivati in- sve veće rizike. Doi- Mnogi potom ne znaju (1 Tim 1,19). U tom
duhu nas je i sveti
telektualne istine koje uzdižu dušu. sta mnogi su izgubili
odrediti ispravne duhovne i otac Benedikt XVI.
Predbacivali su im da im je više stalo busolu ćudoredna
do materijalnog obilja nego do življenja, te ne znaju ćudoredne orijentire, daju- pozvao, najavljujući
ispravnih razumskih zaključaka koji kamo idu, niti sebi ći se voditi i zavoditi ljud- Godinu vjere, da
postaje neotuđiva svojina, ispravni te- postavljaju problem skim ciljevima, poput more- kao članovi Crkve
što žive u tolikim be- plovca koji luta ne znajući brodimo u ovom nomelj i najčvršći oslonac u životu.
zočnim grijesima, ili dobro kuda mu je ploviti, vom tisućljeću, sa sigurnošću koju nam
pak što se odaju zliIzazovi plovidbe
nesposoban procijeniti sna- pruža vjera, vođeni
ma i duhovnom neNi ovo naše vrijeme nije nimalo redu, što uzima toli- gu valova i jačinu vjetra.
naukom Drugog varazličito od vremena kad su grčki fi- ko maha da je čak
tikanskog sabora
lozofi pokušavali odrediti ljudima mnogo toga proglasio danas normalkao pravom busolom u današnjem sviispravne koordinate pouzdane plo- nim, pa čak traži i njihovo ozakonjen- jetu (usp. Porta fidei 5). Naša snaga i
vidbe između Scila i Haribda koju su je.
iskusni kapetan u ovoj plovidbi je naš
hvatale neoprezne i neiskusne moreGospodin Isus Krist, koji je ponukan
plovce u svoje zamke. I danas većina Ploviti put neba
Očevom ljubavlju, iz solidarnosti preljudi traži zadovoljenje svojih potreba
ma nama, došao iz vječnog zajednišsamo odajući se častima i nasladama
Ono što čovjek nije mogao sam tva s Ocem u ljudski život, prebrodivši
ovoga života, tako da niti ne vide po sebi, htio mu je omogućiti Bog. nepregledno more koje odvaja vječopasnosti plovidbe morem života, ni- Htio ga je sigurnim putem i pouzda- nost i vrijeme. A ostvarujući svoje posti traže siguran način plovidbe. Mno- nom lađom dovesti do luke spasenja. lanje otkupljenja ljudskoga roda, te žegi doživljavaju život tako idiličnim da Zato mu je uz navigacijske sposob- leći pokazati ljudima put sigurne ploi ne misle na sve izazove, a mnogi i nosti razuma dao još i busolu vjere ko- vidbe prema Bogu, kako bi nas obdane vide ono svoje krajnje odredište jom se može nepogrešivo orijentirati rio busolom vjere, zabrodio je kroz
prema kojem bi trebali upraviti brod na nemirnom moru života, želeći tako patnju, muku i smrt otvarajući nam proživota, te ostaju žrtve površnosti i sa- potkrijepiti i ukrijepiti krhku ljudsku laz prema Ocu. Naše je poći za njim
modopadnosti. Mnogi potom ne zna- savjest koje se zna pokolebati usred služeći se darovanom busolom kojom
ju odrediti ispravne duhovne i ćudo- bura i oluja. A busola vjere je doista možemo vjerno slijediti njegov trag! n
12
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
BOtSchAft DES DElEGAtEN
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.149
Gesellschaft Jesu — Societas Jesu
S
eit der Wahl des argentinischen
Kardinals Jorge Maria Bergoglio
zum Papst, der zum ersten Mal
aus den Reihen der Jesuiten stammt,
rückt die größte Ordensgemeinschaft
der katholischen Kirche mehr in den
Fokus der breiten öffentlichen Wahrnehmung. In einigen Regionen Kroatiens waren die Jesuiten bis dato ebenfalls weniger bekannt. So möchte ich
heute kurz auf die Entstehungsgeschichte und das Hauptanliegen der
katholischen Ordensgemeinschaft Gesellschaft Jesu im allgemeinen und in
der nächsten Ausgabe auf die Jesuiten
speziell in Kroatien eingehen.
Der Orden der Jesuiten wurde von
Ignatius von Loyola (1491—1556) gegründet. Ignatius stammte aus baskischem Adel und war zunächst Offizier. Das Leitwort des Ordens ist die
lateinische Wendung „Ad maiorem
Dei gloriam — Alles zur größeren
Ehre Gottes“.
Die Entstehung des Ordens hat ihren Ursprung in der tiefen spirituellen
Erfahrung des hl. Ignatius, die ihn auf
den religiösen Lebensweg brachte.
Seine Erfahrung wollte Ignatius mit anderen teilen und beschloss Priester zu
werden. Obwohl er damals schon um
die 30 Jahre alt war, holte er viel
Schulbildung nach und absolvierte
sein elfjähriges Studium, welches er an
der damals renommiertesten Universität, der Sorbonne in Paris, beendete.
Noch während des Studiums in
Paris schloss er Freundschaft mit sechs
Kommilitonen, die seine „Freude im
Herren“ wurde, mit denen er dann gemeinsam am 15. August 1534 in der
Kapelle St. Denis am Montmartre ein
Gelöbnis zur Armut, Keuschheit und
Mission in Palästina ablegte. Sie beschlossen nach dem Studium und der
Priesterweihe nach Jerusalem zu reisen, um dort Missionierungsarbeit unter den Muslimen zu tätigen, wie es
auch schon früher der kroatische Heilige Nikola Tavelić tat. Wegen der unsicheren politischen Lage war jedoch
eine Missionsreise ins Heilige Land
zum damaligen Zeitpunkt unmöglich.
Deshalb ersetzten sie die gelobte Missionierung durch die Bereitschaft, in
den Dienst des Papstes zu treten. Kurz
darauf verfasste Ignatius die Formula
Instituti, ein Dokument, in dem er sehr
genau die Hauptanliegen des neuen
Ordens festschrieb und trug dieses
Papst Paul III. vor, der später dann am
27. September 1540 die neue Ordensgemeinschaft Gesellschaft Jesu genehmigte. Die ersten „Jesuiten“ lehnten zunächst irdische Ordensobere ab, denn
für sie war einzig und allein Jesus Christus Kopf der Ordensgemeinschaft; nur
Ihm wollten sie dienen deshalb nannten sie sich schließlich auch Gesellschaft Jesu.
Hl. Ignatius von Loyola — Gründer des
Jesuitenordens und ein großer Kenner der
menschlichen Seele
Der Orden wuchs schnell und wurde in vielen Ländern Europas, vor allem in der Bildung aktiv. Ignatius gründete das Römische Kolleg. Aus diesem
Kolleg entwickelte sich die internationale und weltberühmte Gregorianische Universität, die den Namen „Gregoriana“ trägt sowie mit Unerstützung
von Papst Julius III. das „Collegium
Germanicum“, wo junge Priesteramts-
Der Orden unterhält um die
800 diverse Einrichtungen im
schulischen und universitären
Bereich in über 60 Ländern,
in denen rund 2,9 Millionen
junge Menschen ausgebildet
werden.
kandidaten aus dem deutschsprachigen Raum ausgebildet werden. Auch
viele kroatische Priester, Bischöfe und
Erzbischöfe studierten an der Greogriana und im Collegium Germanicum; auch heute studieren junge kroatische Priesteramtskandidaten an diesen beiden römischen Universitäten.
Der Orden unterhält um die 800
diverse Einrichtungen im schulischen
und universitären Bereich in über 60
Ländern, in denen rund 2,9 Millionen
junge Menschen ausgebildet werden.
Der Jesuitenorden ist mit rund
18.000 Ordensmitgliedern, 89 Provinzen oder Regionen in 112 Ländern
der Welt der zahlenmäßig größte Orden der katholischen Kirche. Durch die
Jesuiten hauchte der Heilige Geist eine
neue, offenere Art des Ordenslebens
in die Kirche ein. Die Jesuiten, wie sie
selbst sagen, leben nicht zurückgezogen; vielemehr sehen sie ihre Aufgabe
in der Zusammenarbeit aller in der gemeinsamen Sendung für die Nöte der
Menschen inmitten der Welt. Gebete
und Werke sind für Jesuiten untrennbar
miteinader verbunden, getreu deren
Hauptanliegen: Gott in allen Dingen
zu suchen und zu finden. Der heutige
Papst Franziskus bezeugt dies sehr eindrucksvoll, wie er dies auch während
seines priesterlichen und bischöflichen
Wirkens in Argentinien tat.
Im Apostolat der Gesellschaft Jesu
hat die Mission einen sehr wichtigen
Stellenwert. Seit ihren Anfängen waren Jesuiten als Missionare in Indien,
Japan, Malaysia, China, Afrika sowie
in Nord- und Südamerika tätig. Die
Arbeit der Jesuiten war geprägt von
der Druck- und Sakralkunst sowie Musik. Kirchen erbauten sie überwiegend
im barocken Baustil. Seit der Gründung des Ordens war das Jesuitentheater ein wichtiges pädagogisches
Mittel, denn es verband Traditionen
der christlichen Verkündigung und das
weltliche Unterhaltungskonzept. Die
Erfindung des Diapositivs sowie viele
andere mathematische und physikalischen Errungenschaften gehen auf die
Jesuiten zurück. Ferner brachten sie
den Regenschirm, Vanille und andere
Gewürze nach Europa. Sie waren
Beichtpriester für Könige und Ratgeber an Kaiserhöfen. Sie sind als Forscher bekannt geworden, vor allen
Dingen aber als Märtyrer und Heilige.
Viele weitere Informationen über Jesuiten können Sie auf den Internetseiten www.jesuiten.org und www.isusovci.hr finden. Ferner bieten auch andere Internetseiten und Portale in kroatischer, deutscher sowie in anderen
Sprachen interessante und umfassende Informationen über die Ordensgemeinschaft Gesellschaft Jesu. Natürlich gibt es auch eine Reihe von Büchern über Jesuiten, die eine gute Lektüre für die bevorstehende Ferienzeit
Ihr
sein könnten.
Pfr. Ivica Komadina, Delegat
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
13
EuchARIStISchER kONGRESS
EUCHARISTISCHER KONGRESS MIT FEIERLICHER MESSE IN KÖLN BEENDET
„Gott braucht Menschen!“
M
it einem feierlichen Schlussgottesdienst ist am Sonntag
9.6. der Eucharistische Kongress in Köln beendet worden. Seit
Mittwoch 5.6. waren mehrere zehntausend Teilnehmer in der Domstadt
zu Gast. Der Eucharistische Kongress
stand unter dem Leitwort „Herr, zu
wem sollen wir gehen?“ (Joh 6,68).
Der Vorsitzende der Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof Dr. Robert
Zollitsch, dankte den Gläubigen für ihr
öffentliches Zeugnis während des Eucharistischen Kongresses: „Wir haben
in den vergangenen Tagen nicht nur
wunderbares Wetter erlebt, sondern
vor allem ein großartiges Fest des
Glaubens gefeiert.“ Christus sei in der
Mitte der Menschen, er sei die Kraftquelle für den Glauben. Ausdrücklich
ging Erzbischof Zollitsch auf die Situation der Flutkatastrophe in den verschiedenen Teilen Deutschlands ein:
„Christus begleitet uns nicht nur in den
frohen Stunden, er ist auch bei uns,
wenn Sorgen uns bedrängen. So wissen wir uns in dieser Stunde besonders
mit all jenen im Süden und Osten unseres Landes verbunden, die vom
her gesehen — nicht gottverlassen.
Deutschland ist durch die heilige Eucharistie ein gottverbundenes Land“, so
Kardinal Meisner. Es gebe keinen leiblosen Christus und folglich keinen welt-
Der Vorsitzende der Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof Dr. Robert Zollitsch, leitete
den Gottesdienst; die Predigt hielt der Kölner Erzbischof, Kardinal Joachim Meisner
Fotos: A. Polegubić
Während des feierlichen Gottesdienstes im RheinEnergieStadion in Köln
Hochwasser bedrängt sind und zugleich mit allen, die diesen Menschen
beistehen und als Rettungskräfte Hilfe
leisten.“
Der Kölner Erzbischof, Kardinal Joachim Meisner, unterstrich in seiner Predigt die Bedeutung der Eucharistie:
„Nirgendwo erhält der Mensch und unsere Welt einen so unwahrscheinlichen
Wertzuwachs wie in der heiligen Eucharistie.“ Eucharistie sei immer auch
das Fest des Menschen. „Christus bekennt sich zu uns und zu unserem Land.
Deutschland ist trotz allem — von Gott
14
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
wachse die Kirche. „Unsere Kirche ist
kein frommer Zweckverband zur
Durchsetzung religiöser Interessen, sondern die Kirche ist der Leib Christi in
unserem Land. Und die Herzmitte dieser Kirche ist der eucharistische Herr.“
Während des Gottesdienstes im
RheinEnergieStadion Köln verlas der
Päpstliche Legat des Eucharistischen
Kongresses, Kurienkardinal Paul Josef
losen Gott und darum keine gottlose
Welt: „Wer im privaten und im gesellschaftlichen Leben Gott theoretisch oder
praktisch ausklammert, der führt sich
und die Menschen am Sinn des Lebens
vorbei. Indem der auferstandene Christus sich in die Frucht menschlicher Arbeit, in das eucharistische Brot hinein
vergegenwärtigt, fällt von diesem Glaubensgeheimnis aus Glanz und Würde
auf die Arbeitswelt des Menschen. Gott
braucht Menschen!“ Christus, so Kardinal Meisner, identifiziere sich mit den
Menschen. Aus dem Leib Christi er-
Cordes, eine Grußbotschaft von
Papst Franziskus. Der besondere
Auftrag sei es, so Papst Franziskus,
„dass die Heilige Messe uns nicht
verkümmert zu flacher Routine;
dass wir nur ihre Tiefe immer besser ausschöpfen! Sie ist es ja, die
uns in Christi gewaltiges Erlösungswerk einbezieht, die unser geistliches Auge für seine Liebe schärft.“
Die Frage, ‚Herr, zu wem sollen wir
gehen?‘, stelle sich manchen Zeitgenossen, die Christus suchten: „Ihnen will der Erlöser entgegenkommen durch uns, die wir durch die
Taufe seine Brüder und Schwestern
wurden und im eucharistischen Mahl
die Kraft erhalten, seine Heilssendung
mitzutragen“, so Papst Franziskus.
„Wir alle, Bischöfe, Priester und Diakone, Ordensleute und Laien, haben
den Auftrag, Gott zur Welt und die
Welt zu Gott zu bringen. Christus begegnen, sich Christus anvertrauen,
Christus verkünden — das sind Ekkpunkte unseres Glaubens, der sich im
Brennpunkt der Eucharistie bündelt“,
heißt es in der Pressemitteilung der
Deutschen Bischofskonferenz vom 9.6.
NAŠE ZAJEDNIcE
OFFENBACH AM MAIN
P
Pohod biskupa ulricha Neymeyra
omoćni biskup biskupije Mainz
mons. dr. Ulrich Neymeyr pohodio
je u nedjelju 16. lipnja Hrvatsku
bodu Duha i oslobađa od robovanja.“
Mons. Neymeyr je u propovijedi,
koju je u velikom dijelu održao na
župni zbor pod vodstvom pastoralnog
referenta Zvonka Orlovića i orguljskom pratnjom Kornelije Müller.
Krizmanici s biskupom Neymeyrom, voditeljem misije o. P. Vučemilom i pastoralnim referentom Z. Orlovićem
katoličku misiju Offenbach a. M. U toj
je prigodi podijelio sakrament potvrde,
koji je primilo četrdeset petero djevojaka i mladića. Misno slavlje predvodio je mons. Neymeyr u crkvi Sv. Josipa u Offenbachu u zajedništvu s voditeljem misije fra Petrom Vučemilom.
Oca biskupa, krizmanice, krizmanike,
kumove, roditelje i sav Božji narod na
početku je pozdravio o. Vučemilo. „Današnja podjela sakramenta sv. potvrde
je radosna i vesela vijest za sve nas.
hrvatskom jeziku, kazao kako Duh Božji svojim djelovanjem čini ljude boljima. „Duh Božji od običnih ljudi čini oduševljene i uvjerene svjedoke. To
je ono što je Bog oduvijek činio i što
ne prestaje činiti. Bog daje svoga Duha malim i običnim ljudima, onima koji su slabi. Bog nam govori i danas
preko običnih ljudi. Dragi krizmanici,
po sakramentu sv. potvrde primit ćete
Duha Svetoga. Bog vas snagom toga
Duha upućuje i šalje u svijet. Bog vas
Slavlje prve sv. Pričesti
U nedjelju 2. lipnja u Hrvatskoj
katoličkoj misiji Offenbach, 28 djece
u prepunoj crkvi Sv. Josipa primilo je
prvu sv. Pričest. Sv. Pričest prvopričesnicima je podijelio voditelj misije fra
Petar Vučemilo. Djeca su skladnim pjevanjem i recitacijama svojim roditeljima i župljanima priredila nezaboravno prvopričesničko euharistijsko slavlje. Prvu sv. Pričest primili su: Ivan
Bebek, Jana Beljan, Oliver Blažević,
Ena Galić, Ana Ilić, Ema Ilić, Leon
Jurić, Daniel Katavić, Gabriel Krznarić, Antonia Letica, Tatjana Ljubić,
Lucia Mandarić, Adrian Matijašević,
Matković Valentina, Mily Katarina
Pavlović, Tomislav Orlović, Lorena
Prce, Anna-Maria Rakitić, Julian Sraka, Celina Alena Svetić, Ružica Štrljić,
Anna-Maria Tomić, Mario Topić, Tin
Vidović, Kristian Vuletić, Rafael Vuletić, Michelle Virag i Dominik Zadro.
A.P./Z.O.
Prvopričesnici s o. P. Vučemilom u svečanom misnom slavlju
Sve to govori da je naša kršćanska zajednica živa.“ Ujedno je zahvalio ocu
biskupu na odazivu i radosnom prihvaćanju predvođenja misnog slavlja i
podjele sakramenta sv. potvrde u toj
hrvatskoj misiji. Predstavnica krizmanica i krizmanika Marija Matijašević je
u pozdravnoj riječi ocu biskupu istaknula kako okupljeni krizmanici žele zajedno s njim moliti darove Duha Svetoga i milost da snagom Duha uvježbaju postojanost u ljubavi, radosti i miru,
velikodušnosti, uslužnosti, dobroti, vjernosti i uzdržljivosti. „Iskusili smo kako
nas Duh Sveti poziva da radimo na sebi, a zdrava uzdržljivost nas vodi u slo-
poziva i šalje da ovaj svijet učinite bo ljim. On vam za to daje svoje darove“, kazao je mons. Neymeyr potaknuvši krizmanice i krizmanike neka
u svijetu u kojem žive i djeluju budu
Kristovi svjedoci. U prikaznim darovima prikazani su kruh i vino, kalež,
Biblija i križ. U ime župne zajednice
mons. Neymeyru je uz prigodnu riječ
zahvalnosti umjetničku sliku s južno hrvatskim motivom predala pred sjednica župnog vijeća Anka Svetić.
Milodari toga dana bili su namijenjeni pogođenima u nedavnim poplavama u Njemačkoj, Češkoj, Austriji i
Mađarskoj. Misno slavlje uveličao je
Snimio: A. Polegubić
OBAVIJESt
hodočašće u Svetu
Zemlju 2014.
Hrvatska katolička misija Mainz
organizira osmodnevno hodočašće u Svetu Zemlju, od 06. do 13.
3. 2014. Ukupna cijena s punim
pansionom iznosi 1200 eura.
Prijave: HKM Mainz, Emmeransstrasse 17, 55117 Mainz; telefon
0049 (0)6131 22 94 54 ili na
E-mail: hkm.mainz@arcor.de
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
15
Naše zaJedNice
MÜNCHEN
Z
16
„Ja sam svjetlo svijeta“
a prvu sv. Pričest se u najvećoj
hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u
Münchenu pripremalo 110 djece, koji su nestrpljivo iščekivali svoj veliki dan. Crkva St. Paul, u neposrednoj
blizini Hrvatske katoličke misije, u sub-
godine održavalo pod geslom „Ja
sam svjetlo svijeta“, a započelo je procesijom u kojoj su se pored prvopričesnika nalazili ministranti i svećenici.
Svečano misno slavlje je u prepunoj
crkvi St. Paul predvodio dušobrižnik u
dati, kao svjetlo koje im treba pokazivati put kroz njihov život. Fra Filip je
malim prvopričesnicima podijelio sakrament prve sv. Pričesti, dok su u prekrasnom dekoru stoljetne münchenske
crkve odzvanjali prelijepi glasovi dje-
otu 18. svibnja, bila je premala za sve
roditelje, rodbinu i prijatelje koji su
željeli biti uz mališane kada prvi put
misiji fra Filip Mimica, dok su u koncelebraciji bili fra Boris Čarić, voditelj
misije, dušobrižnici fra Krešo Samar-
čjeg misijskog zbora „Hrvatski slavuji“ pod ravnanjem s. Nikoline Bilić.
Fra Boris je na kraju misnog slavlja
budu pristupali Kristovom stolu. Svake
subote su dolazili na satove vjeronauka iz različitih dijelova grada želeći
se sa svojim vršnjacima Hrvatima pripremati za taj sakrament. S. Viktorija
Vukančić ih je sa puno ljubavi upoznavala sa tajnama katoličke vjere, tako da su obučeni u svečana odijela i
bijele haljine spremno dočekali dan
svoje prve sv. Pričesti. Slavlje se ove
džić i fra Jozo Župić, a u asistenciji
đakon Mate Kutleša. Prvopričesnici su
aktivno sudjelovali u slavlju čitajući
poslanice, pjevajući psalme, čitajući
molitve vjernika i prinoseći darove na
oltar. Fra Filip je u svojoj djeci prilagođenoj propovijedi istaknuo posebnost ovog sakramenta za male hrvat ske mališane koji primaju Isusa u svoje srce kao najveći dar koji Bog može
zahvalio s. Viktoriji na pripremi malih
prvopričenika, kao i s. Nikolini koja
je izradila svijeće za prvopričenike, a
ujedno i na njenom neumornom radu
sa zborovima u misiji, bez čijeg nastupa bi misna slavlja bila siromašnija.
Na kraju misnog slavlja su roditelji
prvopričesnika zahvalili s. Viktoriji
Vukančić na radu sa njihovim djecom
uz prigodne darove.
Anđela Drmić
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
ENNEPETAL-LÜDENSCHEID
K
Godina vjere u misiji
ad je papa Benedikt XVI. proglasio Godinu vjere u listopadu
prošle godine službenici Hrvatske katoličke župe Ennepetal-Lüdenscheid odlučili su se uključiti sa svojim
skromnim prilogom u tu duhovnu akciju cijele Crkve. U dogovoru sa župnim
vijećem i svima koji su bili spremni
sudjelovati u tome, pokušali su sve što
je planirano kroz ovu godinu provesti
i integrirati u Godinu vjere: vjeronauk,
duhovne obnove, hodočašća, proslave i pobožnosti u župi. Župna tajnica
Ivanka Krause, koja je ove godine
najviše pripremala djecu za prvu sv.
Pričest, napravila je veliki plakat sa
simbolom Godine vjere koji je izvješen na velikoj praznoj površini zida u
crkvi lijevo iza oltara. S djecom je izradila lađu, mrežu ribe…, a djeca su
svojim malim ukrasnim plaketićima i
imenima okitili sve to i stavila ispod
simbola Godine vjere. Sve to je postavljeno u korizmi i stajat će dok traje
Godina vjere. U korizmi je organizirana duhovna obnova u župi, koju je
poduzeo i proveo župnik Hrvatske katoličke misije Siegen vlč. Vinko Puljić
zajedno sa svojim glazbenim sastavom „IHS“. Božić i Uskrs proslavljeni
su u Ennepetalu i Lüdenscheidu u duhu Godine vjere. Na oba mjesta uvedeno je moljenje krunice prije svetih
misa. U korizmi je održavana pobožnost križnog puta u oba mjesta. Po-
sebna prvopričesna priprema ovogodišnjih prvopričesnika vrlo je uspješno provedena u Elkhausenu kod
Wissena, Siegerland, zajedno s djecom iz hrvatskih
misija Bochum, Essen i Gelsenkirchen. Župa se uključila u pripremi i sudjelovanju
na 26. biblijskoj olimpijadi
u Godini vjere u Heusenstammu kod Offenbacha, a
koja je održana na radost
svih sudionika u subotu 20.
travnja ove godine. Misijska
hodočašća u poznata marijanska svetišta Lurd (Francuska), Fatima (Portugal) i Neviges u Marijinu
mjesecu svibnju mnogi su lijepo doživjeli. Vrhunac misijskog hoda kroz Godinu vjere bio je dan prve sv. Pričesti
u toj hrvatskoj župi, u nedjelju 26.
svibnja, u crkvi Sv. Josipa i Medarda
u Lüdenscheidu. Osmero prvopričesnika: Katarina Alilović, Angelina Bekavac, Matea Čulina, Julija Jurić, Mateo Knez, Marko Lovrić, Luka Maračić
i Monika Perko došli su svečano odjeveni u sakristiju i vrlo radosno čekali početak sv. mise. Bila je vrlo lijepa
i dobra suradnja roditelja i tajnice
Ivanke Krause koja je pripremala djecu za taj dan, kao i župnika. Vrlo svečano je započelo prvopričesno misno
slavlje. Pjesme koje su djeca naučila
pjevati, recitacije, pozdravi, molitve
vjernika, prinošenje darova i sve ostalo skladno se odvijalo i slavilo da je to
za sve u crkvi bilo lijepo doživjeti. Na
kraju je župnik vlč. Šimović srdačno
zahvalio svima koji su pridonijeli tako
lijepom prvopričesnom misnom slavlju: roditeljima, župnoj tajnici Ivanki
Krause, voditelju HKM Siegen vlč.
Vinku Puljiću i njegovu glazbenom
sastavu „IHS“, Mariju Maračiću i svima u crkvi. Prvopričesničko slavlje u
toj župi je dosad duhovni vrhunac u
Godini vjere. Nastavit će se i dalje
produbljivati vjera uz blagoslov pape
Franje. Na svetkovinu Tjelova, u četvrtak 30. svibnja, djeca su zahvalila u
crkvi u Ennepetalu za veliki dar prve
B.Š.
sv. Pričesti.
BIELEFELD
Poći ću svijetom
N
a blagdan Duhova, 19.
svibnja, osmero djece iz
Hrvatske katoličke misije
Bielefeld pristupilo je sakramentu
prve sv. Pričesti u crkvi Marije Kra ljice u Bielefeldu. Pričesnici su se uz
hvalovrijednu potporu svojih roditelja pod vodstvom župnika vlč.
Slavka Rake i pastoralne suradnice
Marice Mraz s radošću pripremali
za ovo slavlje. Djeca su u procesiji
sa svećenikom i ministrantima dočekana u crkvi s pjesmom cijele zajednice. U oltarskom prostoru je bio
izvješen plakat s lađom na uzburka nom moru, a u lađi su dominirale slike
prvopričesnika, ribe i mreža. Taj biblijski motiv je kreirala misijska suradnica Marina Mraz, koji je očito i nadahnuo svećenika u izrečenoj homiliji. Poslije sv. Pričesti djeca su prigod-
nim recitalom i pjesmama „Hvala, o
Bože, nek je Tebi hvala” i „Poći ću svijetom” uljepšali prvopričesničko slavlje
i obradovali sve vjernike u crkvi. Roditelji su od srca predali zahvalne da rove župniku, past. suradnici Marici
Mraz i misijskoj suradnici Marini
Mraz, koja je to nezaboravno slavlje
pratila na orguljama. Prvu su Pričest
primili: Ivan Bekavac, Dominik Blažević, Marin Crnjak, Marina Jagar,
Patricia Pribanić, Miguel R. Shader,
Marie Vrdoljak, Martin Vrdoljak.
Marina Mraz
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
17
NAŠE ZAJEDNICE
MAINZ
H
Trajni đakon Goran Andrijević
rvat Goran Andrijević je ređen
za trajnog đakona Biskupije
Mainz, u subotu 18. svibnja, u
katedrali Sv. Martina u Mainzu polaganjem ruku biskupa Mainza kardinala Karla Lehmanna. Toga su dana
ređena tri stalna đakona, a među njima je bio i Hrvat Goran Andrijević.
Goran Andrijević rođen je 9. lipnja
1966. u Strizivojni u Hrvatskoj. Oženjen je i otac četvero djece — Marije
(25), Ljubice (24), Marka (19) i Katarine (17). U Njemačku je došao 1969.
godine sa svojim roditeljima, koji su
podrijetlom iz Kotor Varoša, kao i njegova supruga Marija, rođena Lučić.
Završio je osnovnu školu u Hocheimu,
zatim i zanat za automehaničara. Nakon toga zaposlen je kao predradnik
i vozač u poduzeću za vrtove i uređivanje. Iz zdravstenih razloga morao
se 2000. godine preškolovati. Izabrao je izobrazbu za stučnjaka za
kompjutorsku i telefonsku mrežu. Nakon završene škole nije se mogao zaposliti i stigao je na rub života kao
otac koji treba skrbiti o svojoj obitelji.
Odlučio je hodočastiti krenuvši pješice
iz Hofheima ranom zorom u Marienthal. To hodočašće mijenja njegov ži-
Proslava Tijelova
Snimka: www.franjevci-split.hr
MÜNCHEN
vot. Kaže da prije nikad nije bio
pobožan. „Samo
ponekad sam išo
u crkvu. Ali moja
je žena odrasla
u dobroj katoličkoj obitelji i svoju
vjeru i ljubav prenijela na cijelu
našu obitelj.“ Odmah nakon hodočašćenja Goran dobiva posao u Biskupiji
Mainz, gdje radi
Slijeva nadesno: delegat vlč. Ivica Komadina, fra Berislav Nikić,
već deset godina
trajni đakon Goran Andrijević i vlč. Marijan Đukić
u svojoj struci u
Biskupskom ordinarijatu u Mainzu. Karl kardinal Lehmann izdaje Goranu
Kroz svoj posao u biskupiji upoznao dekret za službu đakona, na njemačje svećenika koji je bio nadležan za koj župi gdje i živi sa svjom obitelji. U
đakone i njemu je povjerio svoj poziv, nedjelju 19. svibnja Goran je imao
a to je također povjerio i svom župni- svoju prvu službu kao đakon u HKM
ku fra Berislavu Nikiću. Oni su ga po- Rüsselsheim. Misno slavlje slavili su dedržali i ohrabrili. Dvije je godine sud- legat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj
jelovao u tečaju dopisnog studija u vlč. Ivica Komadina, župnik župe KutWürzburgu gdje je završio teologiju i jevo iz domovine vlč. Marijan Đukić i
nastavio je trogodišnju pastarolarnu voditelj HKM Rüsselsheim o. Nikić uz
obuku u đakonatu. Iako je Goran bio Goranovu asistenciju.
Marija Ritter rođ. Andrijević
župljanin HKM Rüsselsheim, biskup
S
vetkovina Tijelova, 30. svibnja,
koja se ove godine održavala
pod geslom „Sa vjerom zajedno
kročimo“ privukla je tisuće vjernika
različitih nacionalnosti na münchenski
Marienplatz gdje se slavilo središnje
euharistijsko slavlje, koje je predvodio
münchenski kardinal dr. Reinhard
18
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
Marx. Među mnoštvom različitih nacionalnih skupina isticala se i velika
skupina hrvatskih vjernika, koju su
predvodili voditelj misije fra Boris
Čarić i dušobrižnik fra Ante Krešo
Samardžić. Već 65 godina hrvatski
iseljenici žive u milijunskoj metropoli i
od samih početaka svog iseljeništva
pa sve do današnjih dana pokazuju
svoju neizbrisivu povezanost sa korijenima i vjerom svoga naroda. Tako
je bilo i za vrijeme tijelovske mise i
procesije kroz središte grada. Hrvati
svih generacija su s ponosom isticali
kako su narod koji je obogatio život
sredine u kojoj žive i narod koji vječno živi glavne odrednice svoga naroda, bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje. Internacionalnost Crkve na
ovom prostoru očitovala se i u prinošenju darova koje su prinosili vjernici
različitih nacionalnih skupina koji
žive na području nadbiskupije München-Freising. Tako su mladi misijski
folkloraši iz folklorne skupine „Fra Andrija Kačić Miošić“ u povodu 65. obljetnice misije darovali kardinalu Marxu repliku krstionice kneza Višeslava.
Nakon završenog misnog slavlja uslijedila je procesija od Marienplatza
do „Vrata pobjede“ u Ludwigstrasse.
Najbrojniju skupinu od 21 strane katoličke misije činili su Hrvati. Na početku hrvatske skupine nalazili su se
o. Čarić i o. Samardžić uz mlade folkloraše iz misije, koji su nosili hrvatska
Anđela Drmić
nacionalna obilježja.
LUDWIGSBURG
U
Nadbiskup Puljić podijelio sakrament potvrde
Hrvatskoj katoličkoj zajednici
Ludwigsburg zadarski nadbiskup i predsjednik HBK mons.
Želimir Puljić, u subotu 15. lipnja, podijelio je sakrament sv. potvrde koji je
primilo trideset dvoje djevojaka i mladića. Na početku slavlja voditelj zajednice fra Ante Maleš pozdravio je
vjernike, krizmanike, kumove i njiho-
ve roditelje. Nadbiskupu je zaželio
dobrodošlicu. Nadbiskupa je potom u
ime krizmanika pozdravila krizmanica Helena Rašić. Nadbiskup je zahvalio za dobrodošlicu. Pohvalio je
zbor i pjevače. Čitanja i molitve vjernika čitali su krizmanici. Pripjevni psalam pjevala je Monika Peter, a na
keyboardu ju je pratila kći Matilda.
Pri završetku mise krizmanici su izveli
recital. Pjesmom je to ponovio Blago
Galić, a na gitari ga je pratio nećak
Ivan. Završnu pjesmu pjevao je Blago
Galić i zaradio veliki pljesak. O. Maleš je zahvalio svima, a posebno ocu
nadbiskupu i zaželio ugodnu proslavu svim slavljenicima.
www.franjevci-split.hr
Krizmanice i krizmanici s mons. Želimirom Puljićem i voditeljem zajednice fra Antom Malešom
KELKHEIM
Proslavljeno Tijelovo i Dan župe
H
rvatska katolička župa
Main-Taunus/Hochtaunus
sa sjedištem u Kelkheimu
proslavila je 30. svibnja Dan župe i svetkovinu Tijelova na
otvorenom ispred Gospine kapele na brdu iznad Hofheim am
Taunus. Svečano misno slavlje,
na kojem se okupio veliki broj
vjernika, predvodio je fra Siniša
Balajić, rektor Internacionalnog
zavoda sv. Ante u Rimu u koncelebraciji sa župnikom fra Marinkom Vukmanom, koji je na
početku pozdravio nazočne te
istaknuo da danas želimo, u
ovoj prekrasnoj Božjoj prirodi, produbiti, učvrstiti i osnažiti svoju ljubav
prema Isusu Kristu, koji nam je ostavio
najdragocjeniji dar, svoje Tijelo. Fra
Siniša je istaknuo u propovijedi četiri
osnovna dinamizma Tijela Kristova u
životu mističnog tijela Crkve: Tijelo
Kristovo darovano i prenošeno u vjeri, Tijelo Kristovo oživljavano u vjeri,
Tijelo Kristovo iskušano u patnji, Tijelo Kristovo oživljeno. „Tijelo iskušano
u patnji, ali otvoreno vjeri i ljubavi,
postaje izvor osobne promjene i obnove tijela zajednice.“
Nakon sv. mise i blagoslova s
Presvetim te blagoslova vozača i automobila, slijedio je kulturno-zabavni
program. Prigodnu riječ, na početku
programa, uputio je hrvatski konzul u
Frankfurtu Damir Sabljak, koji je, osim
što je čestitao Dan župe, potaknuo na
okupljanje i zajedništo oko oltara
koje je izvor našeg i narodnog i vjerskog života. U programu su nastupili
župni dječji zbor, pod vodstvom
pastoralne suradnice s. Magdalene
Višić, veliki folklor, pod vodstvom
Renate Dadić, pobjednici nedavno
održanog tradicionalnog Dječjeg
festivala „Mikrofon je vaš“ te misijska
zabavna skupina „Trio Rio“, koja je
nazočne uveseljavala do kasnih popodnevnih sati. Program je vodila učiteljica i koordinatorica Hrvatske nastave Smiljana Veselić-Vučina.
www.franjevci-split.hr
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
19
NAŠE ZAJEDNICE
DARMSTADT
H
Gostovanje ansambla „Lado“
rvatska katolička misija iz
Darmstadta sudjelovala je kao
suorganizator „Hrvatskog tjedna kulture“ u gradu Darmstadtu. Radilo se o jednoj od najvećih prezentacija hrvatske kulture u Njemačkoj uoči
pristupa R. Hrvatske Europskoj Uniji. U
Darmstadtu je u toj prigodi gostovao
i Nacionalni ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“. Na
spektakularnom večernjem koncertu, u
subotu 25. svibnja, u lijepom ambijentu sportske dvorane Böllenfalltor u
Darmstadtu, oko 1500 posjetitelja iz
cijele srednje Njemačke, ali i udaljenijih gradova velikim je pljeskom ispratilo svaki nastup ansambla „Lado“.
Prekrasne nošnje i velika profesionalnost jednostavno su oduševili posjetitelje. Članovi „Lada” na kraju nisu
smjeli s pozornice bez da otplešu još
nekoliko dodatnih plesova. U ime
organizatora priredbe, HKM Darmstadt i Hrvatskog svjetskog kongresa u
Njemačkoj, goste su pozdravili fra
Nediljko Brečić i mr. Edi Zelić. Veliko
„hvala“ zaslužili su svi pomagači iz
HKM Darmstadt, župskog vijeća i
„Croatije“ Griesheim, koji su se pobrinuli da večer proteče u što boljem
skladu. I protekla je. Za pamćenje!
Nakon „Lada“ zabavu je nastavio do
u sitne jutarnje sate Robert Čolina sa
svojim bandom.
I kada se mislilo da je koncert u
poznatoj dvorani Böllenfalltor bio
vrhunac „Hrvatskog tjedna kulture“,
onda je uslijedilo u nedelju 26. svib-
REUTLINGEN
nja sv. misno slavlje u crkvi Sv. Fidelisa. U veličanstvenom ambijentu s „Ladom“ u narodnim nošnjama i pod
vodstvom prelata i generalnog vikara
biskupije Mainz Dietmara Giebel manna te voditelja misije fra Nediljka
Brečića, delegata za hrvatsku pastvu
u Njemačkoj vlč. Ivice Komadine te
njemačkog, poljskog i talijanskog župnika slavjeno je misno slavlje u znak
zahvalnosti za veleban događaj
hrvatske kulture i u znak zahvalnosti
sv. Leopoldu Mandiću, zaštitniku HKM
Darmstadt.
„Lado“ je otpjevao cijelu misu i većinu vjernika dirnuo do suza. Sjajni
aranžmani i izuzetni vokali nisu ostavili ravnodušnim ni generalnog vikara
iz Manza koji je poželio nastup našeg
ansambla u katedrali Sv. Martina u
18. do 26. svibnja. Tijekom dana predavanje je održao istaknuti hrvatski
znanstvenik koji djeluje u Njemačkoj
prof. dr. Ivan Đikić o izazovima znanosti u borbi protiv raka. Predstavljena je i knjiga spisateljice Jagode Marinić te je predstavljena Hrvatska i pod
vidom filma, glazbe, kulture i politike.
www.franjevci-split.hr
Radosni dar hrvatskim zajednicama
P
česnika — 20 dječaka i 17 djevojčica
i sve tri hrvatske katoličke zajednice:
Reutlingen, Metzingen i Tübingen.
Snimio: Petar Ćuk
rvu sv. Pričest primilo je u crkvi
Sv. Wolfanga u Reutlingenu, 15.
lipnja, trideset sedmero prvopri-
20
Mainzu. „Od vas Hrvata mi Nijemci
možemo puno toga naučiti. Možemo
naučiti kako se cijeni obitelj, kako se
cijeni svoj jezik, vjera i kultura, možemo naučiti kako roditelji s djecom u
naručju mogu doći u crkvu na sv. misu“, kazao je mons. Giebelmann. Njemu su fra Nediljko Brečić i mr. Edi
Zelić, predsjednik župskog vijeća, predali prigodnu dvojezičnu monografiju o ansamblu „Lado“.
Valja podsjetiti kako su Hrvatski
kulturni dani održani u Darmstadtu od
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
Djeca su u svečanom prolazu u pratnji
roditelja pjesmom dočekana u prepunoj crkvi. Misno slavlje predvodio je
voditelj zajednica vlč. Ante Kutleša. U
propovijedi je vlč. Ante Kutleša rekao
da je to najradosniji dar za naše zajednice i čitav hrvatski narod, jer doživjeti Isusa u maloj bijeloj hostiji je
najveća radost za svakoga od njih.
Nakon sv. mise djeci su uručeni prigodni darovi i čestitke za najradosniji
dan u njihovu životu. Vjernika, rodbine i uzvanika bilo je iz Hrvatske, BiH
i mnogih europskih zemalja koji su
nastavili slavlje do kasno u noć. Sutradan, po običaju djeca su posjetila
sa svojim vjeroučiteljima park prirode
„Trips Trill“ u pratnji pastoralne suradAnte Kekez
nice s. Mirjam Laco.
WAIBLINGEN
Prvopričesničko
slavlje
S
lavlje prve sv. Pričesti bilo je
u nedjelju 28. travnja u crkvi
St. Antonius u Waiblingenu.
Prvu pričest primilo je dvadesetero
prvopričesnika. Geslo prve sv. Pričesti bilo je „Isuse, vjerujem“.
Tin Kušić
ZWIEFALTEN
T
Trideset treće hrvatsko hodočašće
rideset treće hodočašće Hrvata
katolika iz hrvatskih katoličkih zajednica (HKZ) iz biskupije Rottenburg-Stuttgart organizirano je pod geslom „Mira daj srcima!“ na svetkovinu Presvetoga Trojstva, u nedjelju 26.
svibnja, u marijanskom svetištu Rođenja Blažene Djevice Marije u Zwielfaltenu. Svečano misno slavlje, koje je
biskupa i sve okupljene na početku je
pozdravio vlč. Kutleša. Potom je
mons. Scharfenecker okupljenima prenio pozdrave mjesnog biskupa mons.
Gebharda Fürsta te je zaželio hodočasnicima neka im iskustvo blizine
Blažene Djevice Marije u tom dragom
svetišu pomogne u njihovu vjerničkom
životu. Mjesni župnik vlč. Zeller je ta-
neka njihov život bude živo svjedočanstvo najprije vjere u Boga, a onda i ljubavi prema dragom hrvatskom
narodu.
Misno slavlje uveličalo je pjesmom i glazbom, uz potporu svih vjernika, tamburaški sastav „Plavi Dunav“, a i sami vjernici koji su skladno
pjevali uz orguljsku pratnju.
Svečano misno slavlje predvodio je i propovijedao pomoćni sarajevski biskup mons. Pero Sudar
započelo ophodom u kojem su mladi
u hrvatskim narodnim nošnjama nosli
lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog
zavjeta i položili ga ispred oltara,
predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni vrhbosanski biskup mons. Pero
Sudar. U suslavlju su bili u ime Biskupije Rottenburg-Stuttgart kanonik
mons. dr. Uwe Scharfenecker, predstavnik regije, voditelj HKZ Stuttgart —
Bad Cannstatt fra Jure Zebić, njemački župnik u Zwiefaltenu vlč. Paul Zeller, u ime organizatora voditelj HKZ
Reutlingen, Mezingen i Tübingen vlč.
Ante Kutleša te još četrnaest biskupijskih i redovničkih svećenika. Oca
kođer uputio pozdravnu riječ okupljenima izrazivši radost ponovnim hodo čašćenjem Hrvata u to Marijino svetište, kojima je ujedno izrazio srdačnu
dobrodošlicu.
Mons. Sudar je izrazio radost što
može biti dionik tog hrvatskog hodočašća u to marijansko svetište, u tu
prekrasnu crkvu koja je, kako je kazao, svjedočanstvo snage vjere generacija koje su je gradile i koje su je
s ljubavlju čuvale i čuvaju. „Donosim
vam pozdrave domovine koja vas s
ljubavlju prati. Također i Crkve u domovini, koja vas preko svećenika koje vam šalje, želi imati svojim sastavnim dijelom, iako ste i sastavni dio
ovdašnje Crkve u Njemačkoj.“ Mons.
Pero Sudar je potaknuo hodočasnike
Popodnevno slavlje nastavljeno je
u obližnjem šatoru zajedničkim ručkom i prigodnim programom. Prigodnu riječ uputili su vlč. Kulteša,
mons. Scharfenecker, u ime Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Stuttgarta konzulica savjetnica Sanja Javor, te mons. Sudar. Šale i dosjetke je
kazivao fra Radovan Ćorić, a u zabavnom programu je nastupilo tamburaški sastav „Plavi Dunav“. Hodočašće je završilo u svetištu molitvom
krunice i blagoslovom s Presvetim.
Molilo se i uoči haaške presude za
hrvatske haaške uznike iz Bosne i
Hercegovine. Vjernici su imali prigodu i za sakrament pomirenja i osobne molitve.
Tekst i snimka: Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
21
djeČji kutak
Drage mlade čitateljice i čitatelji!
Lj
eto nam donosi sunčane dane i vrijeme odmora. Nadamo se da vam je školska godina bila uspješna i da
možete bezbrižno na odmor. Želimo svima lijep i ugodan odmor s puno sunca i lijepih doživljaja, a onima koji
putuju sretan put i povratak.
Snimka: R.Handke, pixelio.de
Napisala i priredila: Željka Čolić
Zanimljiva priča
Sunčeva zraka
22
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
ugleda jedan dio sunčeve zrake. Bio je to jedan mali
krak, koji se blistao i zračio toplinu. Prestrašeno i
oprezno dohvati Mara zraku i iznenadi se zbog njezine ljepote i nježnog svijetlenja, koji je zračio u okolinu. Držeći zraku u ruci, pogleda znatiželjno prema
Suncu i pomisli kako to nije moguće, da samo sanja.
Pogleda opet u zraku u svojoj ruci, pa opet u Sunce.
Nije mogla vjerovati, ali
stvarno je držala sunčevu
zraku. Moram to pokušati
vratiti Suncu. Pogođeno je
i oštećeno, moram mu pomoći, mislila je, i Mara je
pokušavala visoko u nebo
bacati zraku u blizinu Sunca. Ali nikako nije uspjela.
Tužno pomisli kako sada
Sunce neće moći ovako lijepo dalje sjati, bez jednog
kraka. „Nemoj se brinuti”,
javi se jedan glas iznenada, ja imam još tisuće takvih zraka, svih veličina, neće mi nikad ponestati.” Mara nije mogla vjerovati svojim ušima, da Sunce s njom
razgovara. S nevjericom
pogleda opet prema nebu,
ali smo začu ponovno glas, koji joj tiho govori: „Uvijek, kad ti je dosadno ili kad nemaš volje za nešto ili
kad je loše vrijeme i kiša pada, pogledaj u moju zraku
i bit će ti lakše, jer ću ja sve rasvijetliti.” Mara sretna
ponese sunčevu zraku u svoju sobu, jer će sada zasigurno brže završiti domaću zadaću i uvijek imati sunčev sjaj uz sebe. Kristian i Niko, koji su Maru promatrali iz susjednog vrta, iznenađeno se pogledaše. „Nisam znao da se tvoja velika sestra isto voli igrati sa kamenčićima”, reče Niko. A, Kristian samo zamišljeno nadoda: „Nemam pojma, ali pitam se kako ću dobiti onaj
sjajni blistavi dio od mog Lego-zrakoplova od nje nazad, koji sam nedavno izgubio u vrtu?”
n
Snimila: K. Čolić
M
ara je sjedila za svojim pisaćim stolom i pisala domaću zadaću. Neku veliku volju za to nije imala jer je vrijeme bilo predivno. Ljepše se
vani igrati, kad sunce ovako lijepo sija. Samo još malo, pa ću završiti i onda idem u vrt, pomisli. Iz tih misli trgnu je dovikivanje iz vana. Znatiželjno pogleda
kroz prozor i ugleda svog mlađeg brata Kristiana i njegova prijatelja Niku, kako
stoje u vrtu i bacaju kamenčiće u zrak. Uh, baš njih
dvojicu sad ne trebam,
pomisli mrzovoljno. Tog
trena se začu Kristian veselo: „Jesi li vidio, pogodio sam u jednom mahu
onu crvenu jabuku.” „Ma,
ja mogu čak daleko više
gađati. Ja ću pogoditi
Sunce”, uzvrati Niko i baci kamenčić u nebo. Međutim nije pogodio, niti kad
je pokušavao više puta.
Kristijan nadoda: „Ja ću ti
pomoći, možda zajedno
pogodimo.” I tako su njih
dvojica bacali kamenčiće
svom snagom u nebo u
pravcu Sunca. Mara se
užasnu vidjevši to. Pa, ozlijedit će se ili nekog pogoditi, moram ih upozoriti. Pojuri van prema vrtu. U tom
trenutku začu se glasno veselje. Niko je oduševljeno vikao: „Uspio sam. Pogodio sam Sunce.” Kad su primjetili da Mara dolazi, brzo su odjurili. Baš su djetinjasti,
ti mali dečki, pomisli Mara, gledajući za njima kako
skaču i bježe. Oni stvarno misle da mogu Sunce pogoditi, što je nemoguće. Pogleda u vrtu oko sebe i ugleda bezbroj malih kamenčića na travi i otpalu jabuku,
koju je njen brat pogodio. Dok je tako promatrala nered u vrtu, primijeti nekakvo blistanje iza jednog velikog drveta u samoj blizini. Znatiželjno krene prema
tom neobičnom svjetlom sjaju i između cvijeća i trave
SVijet MLadiH — juGeNdWeLt
Njemačka — „obećana zemlja“
Trend doseljavanja u Njemačku nije samo hrvatski fenomen, nego je pogodio i druge južnoeuropske
zemlje, pogođene ekonomskom i financijskom krizom te visokom stopom nezaposlenosti.
Hrvatske i BiH. Danas je međutim ovdje takvo vrijeme. Vani se traže mladi,
školovani i ambiciozni ljudi. U Hrvatskoj, a pogotovo u BiH, za imalo normalan život, a osobito za kvalitetan i
sretan život, nema uvjeta, niti koga za
to briga. Ja sam se odlučio na taj korak, a nadam se, kada uspijem, da ću
biti u mogućnosti nekom drugom pomoći da me slijedi. Vas bih zamolio
da mi pomognete oko smještaja u F.,
dok se ne snađem i ne stanem na svoje noge.“
krizom te nevjerojatno visokom stopom
nezaposlenosti. Broj mladih doseljenika u potrazi za poslom i boljim životom sve je veći. Tako je 2012. u Njemačku iz Portugala stiglo 11000 mladih, iz Španjolske 30000, iz Italije
42000, iz Grčke 34000 … (Iz
Rumunjske i Bugarske njemačke su
gradove preplavili Romi, koji se uglavnom bave prosjačenjem, živeći od
obilne socijalne pomoći, što je sve veći problem za njemačke gradove.) Svi
ti mladi ljudi su većinom visoko školovani i mogu u Njemačkoj
brzo naći posao, ako koliko
toliko govore njemačkim jezikom. Tečajevi njemačkoga jezika su u tim zemljama pretrpani. U Njemačkoj se govori
o novom valu doseljavanja,
poput onoga šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Razlika je u tomu što su
tada „gastarbajteri“ dolazili
na tzv. „privremeni rad“ — a ostali,
ako još žive, do danas — a ako nisu živi, tu je kod kuće već njihova druga,
treća, a u pojedinim slučajevima i
četvrta generacija. Sadašnji mladi doseljenici dolaze da — ostanu i žive ovdje. Ako im slučajno ne uspiju, mogu se
uvijek vratiti. Oni su fleksibilni. Email
poruka s početka teksta to potvrđuje.
Oni žele ovdje ne samo raditi nego i
živjeti. Zašto Njemačka? Zato što ovdje „jednostavno funkcionira”. Čak bolje nego u Engleskoj ili USA.
Njemačka je za naše ljude već
preko 50 godina „obećana zemlja”.
Bez gastarbajterskih plaća i mirovina
stanje bi kod kuće (u HR i u BiH) bilo
još gore. S ulaskom Hrvatske u Europsku Zajednicu brzo će nestati i formalno-pravne prepreke za dobivanje
radne dozvole u Njemačkoj za sve
one koji posjeduju hrvatsku putovnicu.
Budući da školovani mladi iz naših
krajeva ionako govore ne samo eng leski nego vrlo često i njemački, ova
će ih zemlja dočekati raširenih ruku,
jer posla ima i bit će ga. Što će međutim biti od hrvatske ekonomije, koju Nijemci ovih dana nazivaju sljedećim europskim pacijentom? Tko će
ostati pored nesposobnih političara i
T. G.
ekonomskih neznalica?
Snimka: www.rtl.h
U
jednom vicu pitaju Juru, što bi
on napravio, kada bi došlo do
smaka svijeta. „Spakirao bih
stvari i otišao u Njemačku”, odgovori
Jure. Taj vic mi je pao napamet, dok
ovih dana čitam o masovnom doseljavanju mladih ljudi iz južnoeuropskih
zemalja u Njemačku. Posebne priloge
o tomu emitiraju također radijske i
televizijske postaje. Pritom sam naletio i na jedan prilog na hrvatskim portalima, koji govori o inicijativi mladih
pod naslovom „Napustimo Hrvatsku!”
Usred teme na moju emailadresu stiže ova poruka:
„Moja namjera da Vas kontakiram se odnosi na studij
(magisterij) koji namjeravam
upisati u Njemačkoj. Naime,
već odavno namjeravam da
svoj „životni put“, bilo da se
to odnosi na studij ili posao,
započnem u jedoj od zemalja njemačkoga govornog područja. Ime mi je J. B., imam 26 godina i završavam ekonomski fakultet u
Z. Nisam zaposlen, ali ponekad radim kao konobar u kafićima kada se
ukaže prilika. Cijeli svoj studij sam
sam financirao. Do prije dva mjeseca
sam bio privremeno zaposlen u poduzeću, u kojemu mi je poslodavac
bio Nijemac. To mi je puno koristilo,
jer volim tu disciplinu i način na koji
funkcionira posao kod stranaca. Sada
imam vremena za diplomski rad i za
razmišljanje o svojoj budućnosti. Nakon završenog fakulteta namjeravam
se prijaviti na neki njemački fakultet
radi upisa na magisterij. Ovog ću ljeta podnijeti molbu za dobivanje stipendije i na neki način sebi osigurati
odskočnu dasku za bolji i perspektivniji život. Jedan od važnih uvjeta za
dobivanje stipendije je poznavanje
njemačkog jezika, koji mnogima
predstavlja barijeru. Ali kako sam osnovnu školu kao ratni izbjeglica pohađao u Njemačkoj, to meni ne predstavlja nikakvu prepreku, jer njemački
jezik govorim perfektno. Posjedujem
mnogo osobina za koje mislim da bi
se tek pokazale plodnima kada bih
svoj daljni život nastavio u Njemačkoj. Možda se Vama čini malo žalosnim ( i jest ) što mnogi mladi odlaze iz
Tako dakle, dok Hrvatska 1.
srpnja 2013., konačno postaje 28.
članica Europske Zajednice i time i
zakonski ulazi u Europu — njezina
mladež bježi iz Hrvatske!? I ne samo
mladi, nego svatko, tko god ima priliku i uvjete. Ulaskom u EZ taj će bijeg
biti još lakši. Razlozi napuštanja
Hrvatske su poznati: neznanje, nezrelost i samovolja političke nomenklature, ekonomski slom i beznađe. Razlozi napuštanja BiH od starne hrvatske
i druge mladeži još su očigledniji: politička nestabilnost i neodređenost,
ekonomsko stanje na rubu preživljavanja. Mladi su prepušteni sami sebi.
Oni koji bi im trebali omogućiti normalan život i perspektivu brinu se
uglavnom za svoje džepove i za svoje „sponzore“, vraćajući uporno vrijeme unatrag. Oni i dalje biju davno
demitizirane bitke na svojim sutjeskama i neretvama, a ignoriraju Bleiburg,
Vukovar, „Oluju“, da ne govorimo o
totalnoj nebrizi za hrvatske „ostatke
ostataka“ u BiH. Zato ne čudi što je
Njemačka i dalje „obećana zemlja“
za većinu mladih, pa i starijih.
Trend doseljavanja u Njemačku nije samo hrvatski fenomen, nego je pogodio i druge južnoeuropske zemlje,
pogođene ekonomskom i financijskom
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
23
KRIŽALJKA
IZ CRKVE U SVIJETU
Nastavak sa str. 4
Osuda nepoštivanja života
rodna zajednica uzmogne pokrenuti
još učinkovitije mjere za suočavanje s
tom autentičnom ranom. Sva se djeca
moraju moći igrati, učiti, moliti i rasti
u svojim obiteljima, i to u skladnome
okruženju, okruženju ljubavi i vedrine.
To je njihovo pravo i naša obveza.
Mnogi ljudi umjesto da im se daju
igrati pretvaraju ih u robove: to je rana. Vedro djetinjstvo djeci omogućava da s povjerenjem gledaju prema
životu i sutrašnjici. Jao si ga onome
tko u njima guši radosni polet nade!,
M.K.
poručio je Papa.
Snimila: Lj.M.-Baban
Svoju je oštru osudu nepoštivanja
života — i to života maloljetnika — Sveti Otac iznio i na općoj audijenciji na Trgu sv. Petra u Rimu 12. lipnja. U toj je prigodi uputio snažnu poruku protiv maloljetničkoga rada i zloporabe djece u prigodi Svjetskoga dana protiv maloljetničkoga rada. U svom apelu
Sveti Otac je posebno podsjetio na iskorištavanje djece
u kućanskim poslovima. To je
odurna pojava koja sve više
raste, posebno u siromašnim
zemljama, poručio je Papa.
„Milijuni maloljetnika, najviše
djevojčica, žrtve su toga skrivenoga oblika iskorištavanja
koja često uključuje također i
Svetkovinu Tijelova u Frankfurtu zajedno su proslavile katoličke župe Sv. Kristofora gdje je
zloporabe, zlostavljanja i disžupnik fra Anto Batinić, dugogodišnji bivši urednik Žive zajednice, župa Presvetog Trojstva
i evangelička župa Srca Isusova. Sudjelovali su i hrvatski vjernici s područja tih župa.
kriminacije. To je pravo ropstvo! Živo želim da međuna-
NAGRADNA KRIŽALJKA
Gospa od Anđela
Mariofil
Poznat,
Soldo
omiljen
Ulagati­
u­banku­
na­odre­đeni­rok
Rješenje poslati najkasnije do 27. kolovoza
Polisaha- Ženski
Grad­na Teban­princip
ska­kra­sjeveru
kineske
ljica
Kalij
filozofije Italije
Engleski rid­iz
Zemljište pjevač voćnog
uz­rijeku Julian
šećera
Ukrajin­ska­tele- Azijska
vizija
država
Preživ­ljavati
Struč­njak
u­ve­te­ri­- Oliver
narstvu Tihi
Stara
franjevačka­svetkovina­2.8.
Prostirka­
za­pod
Mađar
Pavao
Meteorski­roj
(orion)
Taj­
se­dan­
mo­že
do­biti…
„Učenik“
Nap­ra­va­za
grijanje
Američka
koš. liga
Nje­mačka
„Element“
Kemijski
element
(O)
Premaz
za
nokte
Šarene
papige
Koraljni
otok
Najviši
uzor­(mn.)
Strugaljka,
maklja
Hrv.­po­duzet­nik
Luka
Zrakoplov
Visina
tijela;
stas
Grčki
polu­otok
Ni­u
koje­vrijeme
24
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
Ples­ni­
ko­rak
Europska
država
Ankica
Dobrić
Tkalač­ki
…
Svinjac
Vrsta­ko­nj­skog
hoda
Kalcij
NAŠE ZAJEDNICE
LURD
I
Hodočašće Hrvata iz Zapadne Europe
ove godine pohodili su
vjernici iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz
Zapadne Europe Gospino
svetište u Lurdu. Bilo je to o
Uzašašću, od 9. do 11.
svibnja. Većina vjernika bila je iz Njemačke i Švicarske, ali i drugih zemlja.
Okupilo se otprilike 3000
vjernika. Ni kišni dan, kad
su pristigli u Lurd, nije ih
omeo da pođu u svetište i
izvrše svoje nakane i odluke. Poslije podne, na blagdan Kristova uzašašća, slavili su sv. misu, u 17.30 sati,
u bazilici Sv. Krunice. Na
misi je bilo 25 svećenika.
Misno slavlje predvodio je
fra Zvonko Tolić, voditelj
Hrvatske katoličke zajedni-
Za misnog slavlja ispred Gospine špilje
Na hodočašću se okupio veliki broj vjernika
ce Stuttgart. Mnogi su i po lošem vre- su se skupine u molitvi križnoga puta
na brdu kalvarije, u blizini svetišta.
menu sudjelovali na večernjoj procePoslije podne u crkvi Cote Grotte, od
siji i molitvi Gospine krunice. Pokisli,
mokri, promrzli
otišli su radosni
na noćni počinak.
U petak 10.
svibnja slavili su
misu u bazilici
Sv. Krunice, u
8.00 sati. Misu
je predvodio fra
Mićo Pinjuh, voditelj HKM St.
Gallen i delegat
za hrvatsku pastvu u Švicarskoj.
U tijeku cijelog
dana mijenjale Vjernici na misnom slavlju u crkvi Gospine krunice
13.30 sati do 15.30, ispovijedio se
veliki broj vjernika. Svećenici su puna
dva sata ispovijedali. Na večernjoj
procesiji sa svijećama i molitvi Gospine krunice aktivno su sudjelovali i
Hrvati moleći dijelove krunice i pjevajući na hrvatskom jeziku. Posljednji
dan hodočašća, u subotu 11. svibnja,
slavila se sv. misa pred Gospinom
špiljom, u 7.30 sati. U koncelebraciji
je bilo trideset svećenika, a misu je
predvodio o. Vidan Mišković, voditelj
HKM Mülheim a.d. Ruhr i HKM Duisburg. Pjevanje je tijekom svih misa
predvodila je s. Pavlimira Šimunović,
orguljašica u HKM Frankfurt a. M. Sve
je na kraju mise, svećenike i vjernike,
pozdravio voditelj i organizator hodočašća u Lurdu fra Željko Ćurković,
voditelj HKŽ Frankfurt a. M.
hrzupa-frankfurt
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
25
šale — saVjeTI — RecePTI
Prije ili nakon jela
Mate se u nekoliko godina braka natukao kilograma pa je vaga
krenula debelo preko stotke. Pošalje ga žena Luca liječniku. Liječnik
ga pregleda i vrteći glavom, počne
govoriti:
— E moj, Mate, dobro si se ti ugojio, evo šta ćemo: moraš jesti deset
deka špinata, dva tvrdo kuhana jaja, čašu jogurta, pet deka posnog
sira i šnitu integralnog kruha …
Mate poslušno klimne glavom i
upita:
— Dobro, doktore, samo mi recite
jel to uzimam prije ili nakon jela?
Nebo
Bio mali Ivica na satu vjeronauka i kaže vjeroučiteljica:
— Neka svi dignu ruke koji žele
ići u Nebo.
Svi su dakako digli ruke osim
Ivice. Pita ga vjeroučiteljica:
— Zar ti ne želiš u Nebo?
Ivica odgovori:
— Mama mi je rekla da nakon
vjeronauka odmah dođem kući.
Ipak samo niska
Doktore, koliko bi trebala biti
visoka da bi bila u skladu sa svojim
kilogramima?!
— Negdje oko 4 metra.
— Eto, ja lijepo kažem da sam
niska, a oni zapeli debela pa debela…
—
Mobiteli
Svađali se Englezi, Nijemci i
Hercegovci koja je država prva
imala telefone. Kažu Englezi: — Mi
kopali i na 50 metara našli telefonske žice stare stotinu godina.
Nijemci odmah nato odgovaraju: —
Ma nije to ništa! Mi kopali i tek na
100 metara našli telefonski žice
stare 150 godina!
A Hercegovci će na to: — Mi
kopali i kopali i ništa nismo našli.
Dakle, mi smo oduvijek imali mobitele!?!
Zabuna
Jedan blizanac pita drugog:
Pa, gdje si ti cijeli dan?
Ma, mama me dva puta kupala!?!
—
—
26
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
Privlače li se suprotnosti?
S
uprotnosti se privlače, kako kažu?
Možda je to istina za magnete,
ali nije za ljude. Često je ono što
te najviše privuklo nekome, stvar koja
je bila posve suprotna tebi, ona stvar
koja će te izluđivati u braku. Psiholog
Neil Clark Warren piše u „Finding The
Love of Your Life” (op. Potraga za ljubavi svog života): „Gotovo svaka današnja psihološka studija ukazuje da je
presudno pronaći bračnog druga koji
ti je vrlo sličan. Ako je drugačiji od tebe, to može biti donekle privlačno u
početku, ali najtrajniji i najbolji brakovi najčešće su oni u kojima su supruzi
vrlo slični.” To je logično jer je najvažniji sastojak dobrog braka prijateljstvo.
Budući da je prijateljstvo temeljeno na
dijeljenju zajedničkog zanimanja, podudarnosti su vrlo važne. Koje su ključne sličnosti potrebne nekom paru za
uspješan brak? Sigurno vjera i moral
čine temelj. Osobne navike također su
važne. Ovdje su uključene karakteristike poput urednosti, pouzdanosti, odgovornosti i točnosti. Jednom sam izlazio s djevojkom koja je, u prosjeku,
svagdje kasnila četrdeset i pet minuta.
Ako ti to smeta u doba dok hodate,
smetat će ti u braku još više. Daljnja važna područja su navike pušenja, jela
(zdrava hrana ili brza hrana), razina
energije, način trošenja, sposobnost i
volja za razgovor. To ne znači da trebate prekinuti ako se razlikujete u jednom ili dva od ovih područja. Radije,
kao što kaže Neil Clark Warren, budi
oprezan ako se razlikujete u nekim od
ovih područja, a s razlikama teško izlaziš na kraj. To bi zaista mogao biti
problem. Jedno svojstvo koje može nadoknaditi velik broj razlika, te olakšati
bezbrojne probleme u braku, jest mogućnost prilagodbe. To je prijeko potrebno u svakom odnosu, ali posebno
u braku. (...) Ako bilo tko — muško ili
žensko - kaže: „Morat ćeš me prihvatiti takvoga ili takvu kakva jesam”, kroz
period udvaranja, a njihovo je ponašanje zbilja nepodnošljivo, vrijeme je
za povlačenje iz cijelog odnosa. Reci:
„Žao mi je, ali ne mogu prihvatiti takvo ponašanje”, i budi spremna na završetak. Bolje sada nego kasnije.
Preuzeto iz knjige Thomasa G. Morrowa
„Kršćansko udvaranje u svijetu naglašene spolnosti — Vodič za katolike”;
www.bitno.net
Mirisna teleća
plećka
Sastojci 6 do 8 osoba: 2 kg teleće
plećke bez kosti; 50-100 ml limunova
soka; 2 žličice naribane limunove korice; 1 žlica Vegete; sol; svježe mljeveni papar; 300 g luka; 100 ml ulja.
Za prilog:1 kg krumpira; 1 žličica svježe narezanih listića ružmarina; 2 žlišajte. Stavite ga oko mesa i pecite još
čice Vegete Twist krumpir; 50 ml; ulja.
otprilike 40 minuta.
Posluživanje: Pečenoj mesnoj rolaPriprema: Meso operite, posušite i
di maknite konac, a zatim meso nareobradite tako da dobijete veliki odrežite na odreske te uz njih poslužite pezak. Vegetu, naribanu limunovu koricu
www.vegeta.com.hr
čeni krumpir.
i limunov sok pomiješajte pa time premažite meso. Popaprite ga, savijte u roladu, izvana posolite i poRješeNje IZ PRošlog bRoja
vežite kuharskim koncem. Očišćene cijele glavice luka nabodite na
F e R d I N a N d ■ g o g a
drvene štapiće i popecite na ulju.
■ M a R K ■ g o V o R N I K
Izvadite ih pa na istom ulju popel I M a R I ■ K a R g o ■ a
cite meso. U sredinu tepsije staviI T ■ g a R d a ■ T U M o R
te popečene glavice luka, a na
s I T a ■ a N T e ■ R a d I
njih stavite meso. Podlijte sa 100
■ R I d a j
a R e N a
ml vode i pecite u pećnici zagri■ a X ■ l a
b a l ■ l
janoj na 180°C oko sat vremena.
o T a d a
■ s ■ V e Z
Tijekom pečenja povremeno podN I c o T
■ T R s K a
lijevajte vodom. Krumpir narežite
na kriške, dodajte narezani ružmarin, Vegetu Twist krumpir i dviNagrađeni: Nikola Srić, Lindlar
Dubravka Mihaljević, Eschborn
je žlice ulja pa sve dobro izmije-
22. hrvatski folklorni festival
2. DJEČJI FOLKLORNI FESTIVAL
HEUSENSTAMM, 15. 6. 2013.
Folklorna skupina
„Don Josip Kokorić“
Hrvatske katoličke misije Nürnberg
izvela je dječje igrice i plesove
iz Slavonije
Folklorna skupina Hrvatske katoličke
misije Essen izvela je plesove
iz okolice Zagreba
Folklorna skupina „Bijeli golubovi“
Hrvatske katoličke misije München
otplesala je kolo iz Slavonije
Folklorna skupina „Vatreni opanci“
Hrvatske katoličke misije
Mannheim-Mosbach izvela je
„Bratec Miškec i Jankić“ —
pjesme i plesove Hrvatskog zagorja
Folklorna skupina „Croatia Ensemble“
Hrvatske katoličke misije
Frankfurt am Main izvela je
„Oj Ivane Ivaniću“ — slavonsko kolo
Folklorna skupina „Radost“
Hrvatske katoličke zajednice Esslingen
izvela je pjesme i plesove
Jaskanskog prigorja i polja
ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013
27
2. dječji
folklorni festival
15. 6. 2013.
Folklorna skupina
Hrvatske katoličke misije
Augsburg izvela je
Slavonac se Hercegovkom ženi
Folklorna skupina
Hrvatske katoličke misije
Offenbach am Main
izvela je baranjske plesove
Folklorna skupina Hrvatske
katolička misije Main-Taunus/
Hochtaunus izvela je splet
moslavačkih i posavskih plesova
Folklorna skupina Hrvatske katoličke
misije Mülheim/Oberhausen/Bottrop
nastupila je sa pjesmama
i plesovima iz Požege
Folklorna skupina Hrvatske
katoličke misije Darmstadt izvela
je slavonsko kolo
Folklorno društvo „Ružice“
Hrvatske katoličke zajednice
Filderstadt izvelo je igre, plesove
i pjesme iz hrvatske Posavine