docZz7-8.2013 - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND
download 
Report Transcription
Zz7-8.2013 - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND
D 2384 E — 1,50€ — SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2013 — BR./NR.7-8 (336) lebendige gemeinde Hrvatska 28. članica EU Kroatien — 28. Mitglied der EU D 2384 E — 1,50€ — SRPANJ-KOLOVOZ/JULI-AUGUST 2013 — BR./NR.7-8 (336) lebendige gemeinde Hrvatska 28. članica EU Kroatien — 28. Mitglied der EU Naslovnica: Detalj s Drugoga dječjeg hrvatskog folklornog festivala u Heusenstammu; snimio: A. Polegubić 22. hrvatski folklorni festival 2. DJEČJI FOLKLORNI FESTIVAL — HEUSENSTAMM, 15. 6. 2013. Mališani Hrv. kat. misije Augsburg izveli su „Hajd' na lijevo, hajd' na desno“, kolo u dvi strane lebendige gemeinde list hrvatskih katoličkih zajednica u njemačkoj impressum Zeitschrift der kroatischen katholischen Gemeinden in Deutschland www.zivazajednica.de 60435 Frankfurt am Main An den Drei Steinen 42 d Tel.: (069) 9540480 Fax: (069) 95404824 E-Mail: zivazajednica@kroatenseelsorge.de delegatur@kroatenseelsorge.de Folklorna skupina „Fra Filip Grabovac“ Hrvatske kat. misije Mainz izvela je splitske plesove izdavač/herausgeber: Hrvatski dušobrižnički ured Kroatenseelsorge in Deutschland odgovara/verantwortlich: Pfr. Ivica Komadina Glavni urednik/Chefredakteur: Dr. Adolf Polegubić Folklorna skupina „Krešimir“ HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt otplesala je slavonsko kolo Uredništvo/redaktion: Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić, Stjepan Herceg, Kristina Kovačević, Marija Lovrić-Holenda, dr. Adolf Polegubić, Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić Grafička priprema /layout & Bildbearbeitung: Ljubica Markovica-Baban tisak/Druck: DENONA d.o.o., Zagreb Godišnja pretplata s poštarinom/ Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,za ostale europske zemlje: € 22,za prekomorske zemlje: € 35,Bankverbindung: VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland Konto Nr.6498973 ( BLZ: 750 903 00), bei der LIGA Bank eG IBAN: DE03 7509 0300 0006 4989 73 Folklorna skupina „Adria“ Hrv. kat. misije Duisburg izvela je dječje igre i plesove iz Međimurja Folklorna skupina „Zagreb“ iz Wuppertala izvela je igre, pjesme i plesove iz Hercegovine U ovom brojU ● INTERVJU: prof. dr. Ivan Đikić Ulazak Hrvatske u EU značajan je i pozitivan događaj 6 str. ● HEUSENSTAMM Drugi dječji folklorni festival 8 str. ● GODINA VJERE: dr. Ivan Bodrožić Busola vjere str. 12 IZ CRKVE U SVIJETU Evanđelje života protiv iskorištavanja djece Ovom euharistijom u Godini vjere želimo zahvaliti Gospodinu za dar života u svim njegovim izričajima, te istodobno želimo navijestiti evanđelje života, kazao je papa Franjo u propovijedi u nedjelju 16. lipnja na prepunom Trgu sv. Petra u Rimu. .....................4 IZ CRKVE U DOMOVNI Vjernici preuzeli odgovornost Skupina volontera građanske inicijative „U ime obitelji“ predala je 52 kutije s ukupno 749.316 potpisa građana koji traže da se na referendumu odlučuje po ustavnoj definiciji braka kao životne zajednice žene i muškarca. .....................5 ZwIEfAlTEN Hodočašće Hrvata biskupije Rottenburg-Stuttgart . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21 BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE: Pfr. Ivica Komadina: Gesellschaft Jesu — Societas Jesu Eucharistischer Kongress in Köln . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14 Hrvatska bi u Europskoj Uniji trebala više nego dosad računati na brojno hrvatsko izvandomovinstvo koje djeluje na području Unije, a koje joj može biti od velike pomoći. Hrvatska, budi i ostani svoja! rvatska je 1. srpnja postala 28. članica Euorpske Unije. Za naš H narod to je povijesni datum. Na tom je putu Lijepa Naša prošla mnoga iskušenja i reformske prepreke, kao niti jedna druga država, članica Unije. „Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju značajan je i pozitivan događaj za građane Hrvatske. Hrvatskoj je potrebna pomoć u uspostavljanju odgovornosti i transparentih pravila ponašanja u političkom, gospodarskom, zakonodavnom i pravosudnom sektoru. Uvođenje tih pravila u svakodnevni život sigurno neće biti lagano niti idealno za sve, ali će biti veliki korak naprijed prema višim standardima življenja za veliku većinu hrvatskih građana. Posebno će za mlade taj čin biti važan jer će kroz mobilnost i nova iskustva shvatiti da cijenjenje razlika i učenje od drugih, uz istovremenu svijest o vlastitom identitetu, kulturi i lokalnim vrijednostima, to predstavlja jednu novu dimenziju koja će unaprijediti ovo društvo i omogućiti bolju prezentaciju naših kvaliteta svijetu. Mislim da će nove generacije koje će se formirati u takvom okruženju postići da za dvadesetak godina Hrvatska bude bitno uspješnija zemlja s dobrom kvalitetom života. Moguće ne- Iz delegatove Poruke gativnosti vidim u nepripremljenosti političke elite u Hrvatskoj da prati sve te izazove te da bude pomoć građanima Hrvatske na putu boljeg uključi vanja u te procese“, kazao je prof. dr. sc. Ivan Đikić, znanstveni ravnatelj Buchmann instituta Goethe sveučilišta u Frankfurtu na Majni, u razgovoru za Živu zajednicu, prigodom ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Nedvojbeno je da svaki novi korak u integracijskim procesima sa sobom nosi promjene, ali i strah — poglavito ako se vidi da se i Unija suočava s bremenitim izazovima. Neozbiljno bi bilo misliti kako će netko drugi rješiti sve pobleme u Hrvatskoj. Hrvatska pritom mora puzdanije definirati sebe i snagom svoje autentične volje i odlučnosti vlastitih ljudi ostvarivati zadane ciljeve. Globalizacijske nas prilike obdaruju i novim ulogama u kojima bi, uz to, trebalo više nego dosad računati i na brojno hrvatsko izvandomovinstvo koje živi desetljećima na području zemalja Europske Unije, a koje može Hrvatskoj biti od velike pomoći. U kojoj će mjeri to Hrvatska u novim okolnostima koristiti, vidjet će se u budućnosti. Što poželjeti Domovini na ulasku u Europsku Uniju, nego: Hrvatska, budi i ostani svoja! Urednik Družba Isusova tkako je argentinski kardinal Jorge Maria Bergoglio izabran O za papu Franju, prvi put u povijesti Crkve član Družbe Isusove, diljem svijeta se počelo više pisati i govoriti o toj najvećoj redovničkoj zajednici u Katoličkoj Crkvi. I u nekim dijelovima naše Domovine malo se zna o isusovcima. Red je osnovao Španjolac, baskijski plemić i vojnik Ignacije Loyolski (1491.—1556.), a geslo reda je „Ad maiorem Dei gloriam — Sve na veću slavu Božju“. Družba Isusova svoju povijest teme lji na dubokom duhovnom iskustvu sv. Ignacija. Shvatio je da bez škole neće moći pomagati, te je odlučio postati svećenik. Iako je tada već imao 30 godina poduzeo je jedanaestogodišnji studij koji je završio na, tada najpoznatijem sveučilištu, pariškoj Sorboni. Već za vrijeme studija u Parizu okupio je oko sebe šestoricu kolega „Prijatelja u Gospodinu“ s kojima je u kapeli na Montmartreu 15. 8.1534. položio zavjete čistoće i siromaštva. Ignacije je vrlo brzo napisao „Formulu Instituta“, dokument u kojemu je sažeto iznio svrhu nove redovničke zajednice i predao ga papi na odobrenje. Papa Pavao III. je 27. 9.1540. svečano odobrio novu redovničku zajednicu — Družbu Isusovu. Isusovci su najbrojniji red u Crkvi s oko 18.000 članova u 89 provincija ili regija u 112 zemalja diljem svijeta. Po isusovcima je Duh u Crkvu unio jedan novi tip redovničkog života. Isusovci sami za sebe kažu da ne žive povučeno nego usred svijeta i sve ljudske probleme uzimaju kao svoje. Ne vide protivnost između djelovanja i molitve. Jedan od ideala im je: naći Boga u svemu, na svakom mjestu i u svakom djelovanju. Današnji papa Franjo to zorno svjedoči. Vaš vlč. Ivica Komadina, delegat ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 3 IZ CRKVE U SVIJETU Evanđelje života protiv iskorištavanja djece Ovom euharistijom u Godini vjere želimo zahvaliti Gospodinu za dar života u svim njegovim izričajima, te istodobno želimo navijestiti evanđelje života, kazao je papa Franjo u propovijedi u nedjelju 16. lipnja na prepunom Trgu sv. Petra u Rimu. Kršćanin vodi duhovan život Na početku je svoje propovijedi Papa istaknuo da proslava ima jako lijepo ime: evanđelje života. „Ovom euharistijom u Godini vjere želimo 4 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 zahvaliti Gospodinu za dar života u svim njegovim izričajima, te istodobno želimo navijestiti evanđelje života.“ Potom je Sveti Otac vjernicima na razmatranje stavio tri — kako je rekao — „jednostavne točke“ za vjeru“: ponajprije, Biblija vjernicima „objavljuje živoga Boga, Boga koji je Život i izvor života; na drugome mjestu, Isus Krist daruje život i Duh Sveti nas drži koga farizeja. Taj je susret skandalizirao prisutne, jer je Isus dopustio da mu se približi, pa joj je čak i oprostio grijehe. „Isus prihvaća, ljubi, pridiže, ohrabruje, oprašta i ponovno daruje snagu za hod, ponovno daruje život.“ Kroz cijelo evanđelje vidljivo je da Isus donosi život Božji koji preobražava, poučio je papa Franjo, pa se i žena grješnica osjeća shvaćenom, ljubljenom, te odgovara gestom ljuBl. novinar bavi. Dopustila je da ju dodirne Boži otac je milosrđe, te je dobila oproštenje i sedmero započela novi život. „Jesmo li otvoredjece ni Duhu Svetome? Dajemo li da nas Odoardo vodi? Kršćanin je duhovan čovjek, a Focherini to ne znači da je osoba koja živi 'u oblacima', izvan stvarnosti, kao da je sablast. Ne! Kršćanin je osoba koja misli i djeluje u svakodnevnom životu po Bogu, osoba koja dopušta da njegov život pokreće, krijepi Duh Sveti da bude pun, život prave djece.“ Onaj koga vodi Duh Sveti je realist, zna odvagivati i procjenjivati stvarnost, te je plodan: njegov život stvara život. Premda Isus daruje Da i novinari mogu živjeti svetim životom život Božji, a Duh Sveti potvrđuje i Odoardo Focherini. Na njega čovjeka uvodi u životni je prije molitve Anđeoskog pozdravljenja odnos prave djece s Bo16. lipnja podsjetio papa Franjo, ističući gom, ljudi često ne birada je dan ranije 15. lipnja u Carpiju ju život, ne prihvaćaju proglašen blaženim. Bio je novinar i otac „Evanđelje života“, nego čovjek dopušta da sedmero djece, uhićen i zatvoren zbog ga vode ideologije i lomržnje prema vjeri, te je umro u kongike koje životu stavljacentracijskom logoru Hersbruck 1944., u ju prepreke, koje ga ne dobi od samo 37 godina. Spasio je vepoštuju, jer ih diktira lik broj Židova od nacističkih progona. sebičnost, interes, profit, moć, užitak, te ih ne dikna životu, treće — slijediti Božji put vo- tira ljubav, traganje za dobrom drudi životu dok slijediti idole vodi u goga. „Stalna je iluzija željeti izgrasmrt.“ Vjernike je pitao kakva je nji- diti grad čovjeka bez Boga, bez žihova slika Boga: smatraju li ga stro- vota i ljubavi Božje — novu Babilonsku gim sucem, nekim tko ograničava slo- kulu; misliti da odbacivanje Boga, bodu života? No, cijelo Sveto pismo Kristove poruke, evanđelja života dopodsjeća da je Bog Živi, a njegove vodi do slobode, do potpunoga ostvazapovijedi nisu zabrane, nego su „hi- renja čovjeka. Rezultat je da Boga man 'da' Bogu, Ljubavi, životu. Dra- Živoga nadomještaju ljudski i progi prijatelji, naš je život potpun samo lazni idoli, koji daju opijenost trenutu Bogu, jer samo je Bog Živoga!“ Sve- kom slobode, no koji su na kraju ti Otac vjernicima je zatim protumačio nositelji novih ropstava i smrti“, upoevanđelje koje opisuje Isusov susret sa zorio je papa Franjo. ženom grješnicom na ručku kod neNastavak na str. 24 Snimka: www.diocesi.re.it Lj udski život — od začeća do naravne smrti — dar je Božji i ima svoje nedodirljivo dostojanstvo. U toj bi se rečenici mogla sažeti proslava Dana enciklike „Evangelium vitae“ pod geslom „Vjerujući imamo život“, koji je proslavljen u Rimu 15. i 16. lipnja, a na kojemu su se okupili vjernici iz cijeloga svijeta. Svrha je te proslave bila u Godini vjere dati zajedničko svjedočanstvo o posebnoj, sakralnoj vrijednosti života. Taj je događaj bio ujedno i prigoda za proslavu, potvrdu i ohrabrenje svih oni koji se po primjeru Isusa, Dobroga pastira skrbe za fizičke, emocionalne, psihološke i duhovne potrebe starih, nemoćnih, bolesnih, nerođenih i patnika, poručio je u svojoj poruci predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije mons. Rino Fisichella, koje je i bilo organizator ove proslave. U subotu navečer 15. lipnja hodo časnička je procesija s upaljenim svijećama od Castel Sant'Angela došla do Trga sv. Petra na molitveno bdijenje na kojemu je izmoljeno Vjerovanje na različitim jezicima. Poslije podne su se razne jezične skupine okupljale na Trgu sv. Petra, te su hodočastile na grob sv. Petra, a vjernici su imali priliku za pojedinačnu ispovijed i euharistijsko klanjanje. Za različite su jezične skupine prije podne na više mjesta u Rimu održane i kateheze na teme iz enciklike „Evanđelje života“, uz koje su slavljene i prigodne mise ili organizirana klanjanja. U nedjelju 16. lipnja je misu na Trgu prepunome vjernika — a bilo ih je više od sto tisuća, baš kako je poželio mons. Fisichella — slavio papa Franjo koji je po dolasku na Trg grlio i ljubio djecu, razgovarao s roditeljima da ih zaštite do jakoga sunca i svima upući vao pozdrave iz papamobila. IZ CRKVE U DOMOVINI Vjernici preuzeli odgovornost Skupina volontera građanske inicijative „U ime obitelji“ predala je 52 kutije s ukupno 749.316 potpisa građana koji traže da se na referendumu odlučuje o ustavnoj definiciji braka kao životne zajednice žene i muškarca. S Snimka: Glas Koncila, Bernard Čović kupina volontera građanske in- godine, ali i zahvala sudionicima na skom arhiđakonatu stradalo 66 sveicijative „U ime obitelji“ predala aktivnom sudjelovanju u provođenju ćenika, 22 bila su bila ubijena, a 38 je 52 kutije s ukupno 749.316 obiteljskog pastorala u njihovim žup- ih je zatvoreno, od kojih su petorica potpisa građana koji traže da se na nim zajednicama. odmah u zatvoru, a mnogi i poslije referendumu odlučuje o ustavnoj defiumrli od posljedica zatvorskog mučeniciji braka kao životne zajednice že- Zašto se šuti o zločinu nja dok su drugi bili protjerani. „Kane i muškarca. U svojoj izjavi dr. Želj- u Baćinu? da danas u našoj Sisačkoj biskupiji, ka Markić je među ostalim kazala: koja je doduše nešto veća od prijašnHrvatski žrtvoslovni kongres odr - jega Gorskog arhiđakonata, brojimo „Ujedinjeni smo oko jednog cilja: osigurati da u R. Hrvatskoj građani na žan je od 14. do 16. lipnja u Zagre- svećenike, trenutačno ih imamo svih najdemokratskiji način imaju priliku iz- bu i Sisku u organizaciji Hrvatskoga ukupno 75, od kojih upravo 66 njih reći kako žele urediti društvo. To je pi- žrtvoslovnog društva i pod pokrovi- djeluje na području naše biskupije.“ Misu proslave sv. Vida, zaštitnika tanje koje je svima nama jako vaRiječke nadbiskupije i katedrale te žno. To je pitanje braka, obitelji grada Rijeke predvodio je poreči posvajanja djece.“ Članove iniki i pulski biskup Dražen Kutleša. cijative primio je predsjednik SaĐakovačko-osječki nadbiskup bora Josip Leko. Predan je zahtjev Marin Srakić i imenovani nadbisza raspisivanje referenduma, a kup Đuro Hranić primili su u petak prema zakonodavnoj proceduri 14. lipnja u posjet Josipa Kompaslijedi provjera valjanosti i broja novića, predsjednika Zajednice potpisa. povratnika Hrvatske te potpredIzjava Komisije Hrvatske bissjednika i tajnika Zajednice Tomu kupske konferencije „Iustitia et Povresla i Branka Peka. Na sasPax“ o nepravomoćnim presudatanku su upoznali nadbiskupa s tema Haškoga tribunala predstavškoćama na koje nailaze u danaljena je u ponedjeljak 10. lipnja u šnjem društvu. Predstavnici Zajedzgradi HBK u Zagrebu. U Izjavi nice upoznali su nadbiskupe s oniizmeđu ostaloga stoji da nije riječ Pitanje koje je svima nama jako važno jest pitanje me što se događa na područjima samo o pojedinačnim optužbama braka, obitelji i posvajanja djece — kazala je predstavnica inicijative „U ime obitelji“ dr. Ž. Markić posebne državne skrbi. i predmetima koji im se stavljaju na teret, nego prije svega o zločinačkom pothvatu koji bi bio prema to- teljstvom sisačkog biskupa Vlade Ko- „Mir i pomirenje: Korak šića. Naglasak je stavljen na istraži- naprijed“ mu kako je donesena prvostupanjska presuda krivnja samog državnog vrha vanja žrtava Siska i Sisačko-moslavaPredsjednik Hrvatskoga sabora Republike Hrvatske. To na neki način čke županije, Sunje i Petrinje, Moslastavlja u sasvim novi kontekst odnos vine i Banije, a posebno masovnog Josip Leko posjetio je Bosnu i HerceHrvatske i BiH. „Smatramo da zbog zločina u Baćinu. To je mjesto druge, govinu na području entiteta Repubpravde i mira, što je u duhu naziva odmah poslije Ovčare, po broju žrta- like Srpske. Uz sudjelovanja na meKomisije trebamo progovoriti o toj pre- va masovne grobnice u Hrvatskoj. Ri- đunarodnom samitu „Mir i pomirevažnoj temi koja počiva na iskrivlje- ječ je o ratnom zločinu nad Hrvatima nje: Korak naprijed“, predsjednik koji su počinile snage JNA i paravoj- Sabora Leko za boravka u Banjoj Lunom prikazivanju stvari, i želimo pridonijeti da se i u našoj javnosti i oni- nih srpskih pobunjenika 21. listopada ci pohodio je i neke od župa, odma koji su odgovorni probude oni po- 1991., kada su odveli 43 osobe iz nosno institucija Banjolučke biskupitrebni pokreti da bi se došlo do pra- Baćina i 13 drugih ne-Srba civila iz je. Tako je pohodio područje župe vedne presude i da se izbjegne mo- Cerovljana. Svih 56 njih smaknuto je Stara Rijeka kod Ljubije, zatim sredina mjestu u blizini sela Baćina. Isto- šte župe sv. Josipa u Prijedoru, opusguća nova nepravda i ugrozi mir“, kazao je njezin predsjednik biskup Vla- dobno su pobunjeni Srbi dovukli još tjelu župu Šimići. Bio je i u katedrali 30 civila iz Baćina i 27 iz Dubice i na molitvenom otvorenju samita te na do Košić. Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj prijemu u Biskupskom ordinarijatu. U organizaciji Ureda za pastoral obitelji Zagrebačke nadbiskupije odr- lokaciji, ukupno 113 ubijenih i nesta- Pohodio je Katolički školski centar žan je tradicionalni Godišnji susret lih. Biskup Košić je istaknuo brojne gdje mu je o odgojno-obrazovnim predstavnika župnih zajednica obite- mučenike od Kvirina do vremena Os- uspjesima i financijskim poteškoćalji te djelatnika u pastoralu obitelji, kao manlija, ali posebno je ukazao na iz- ma Opće gimnazije govorio ravnazahvala Bogu na svim primljenim da- nimno veliko stradanje tih krajeva u ti- telj Centra mons. mr. Ivica Božinović. A.O. rovima i milostima tijekom pastoralne jeku II. svjetskog rata. Tako je u Gor ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 5 INTERvjU RAZGOVOR S PROF. DR. IVANOM ĐIKIĆEM, ZNANSTVENIM RAVNATELJEM BUCHMANN INSTITUTA GOETHE SVEUČILIŠTA U FRANKFURTU NA MAJNI Ulazak Hrvatske u EU značajan je i pozitivan događaj P rof. dr. Ivan Đikić rodio se 1966. godine u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavao se u više laboratorija u svijetu, a danas djeluje kao znanstveni ravnatelj Buchmann instituta Goethe sveučilišta u Frankfurtu na Majni. U svom znanstvenom području postigao je zavidne rezulatate, a među brojnim nagradama i priznanjima, koje je dr. Đikić primio za svoj rad, posebno se ističe nagrada njemačke zaklade „Ernst Jung“ za medicinu, koju je dobio 8. siječnja 2013. U razgovoru u povodu ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju, na koji se dr. Đikić rado odazvao, govorio je o prednostima ulaska Hrvatske u Uniju, kao i drugim važnim pitanjima. Važni su uvjeti za kreativan rad Živa zajednica: Profesore Đikiću, kao još uvijek mlad znanstvenik, postigli ste brojne rezultate u znanosti, a uz brojna priznjanja početkom ove godine dobili ste prestižnu Leibniz nagradu u iznosu od 2,5 milijuna eura te nagradu njemačke zaklade „Ernst Jung“ za medicinu. Što Vam osobno znači to, ali i brojna druga priznanja? Dr. Ivan Điklić: Te nagrade su ogromno međunarodno priznanje za cijeli laboratorij, mene osobno, moje studente i suradnike. Radi se također i o značajnim novčanim sredstvima, koje ću uložiti u nove znanstvene projekte i buduća istraživanja. Na sveča nostima koje su održane u ožujku i svibnju ove godine osjećao sam veliki ponos što smo kroz znanstveni rad i rad sa studentima uspjeli postići toliku međunarodnu prepoznatljivost. Primjerice, u obrazloženju nagrade istaknuto je da nagradu primam zbog znanstvenih otkrića, ali i nesebične predanosti obrazovanju mladih i promociji znanosti u Hrvatskoj. Žz: Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Zagrebu u rekordnom roku, diplomirali ste i doktorirali na tom fakultetu Sveučilišta u Zagre- 6 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 bu. Potom ste se otisnuli u svijet, tako ste se usavršavali u laboratoriju prof. dr. Josepha Schlessingera u New Yorku, bili ste voditelj laboratorija za molekularnu biologiju tumora u Ludwigovom Institutu za istraživanje raka u Švedskoj, a nakon toga djelujete u Frankfurtu na Majni, danas kao znanstveni ravnatelj Buchmann instituta za proučavanje molekula Goethe sveučilišta u Frankfurtu. Koja je formula Vašeg uspjeha? Dr. Ivan Đikić: U znanost me privukla znatiželja, intelektualni izazovi i želja za razumijevanjem života i prirodnih procesa. Tijekom studija medicine shvatio sam da se brojni odgo- Nije bilo važno gdje radim, u New Yorku ili Uppsali, nego kakvi su uvjeti za kreativan rad i kreativno razmišljanje. Mislim da je jedan od važnih komponenti znanstvenog uspjeha bila i mobilnost u mojoj karijeri. Nepripremljenost političke elite u Hrvatskoj u praćenju izazova Žz: Kao i brojni mladi ljudi iz Hrvatske gradite karijeru izvan domovine. U kojem smislu to može biti i dobitak, a ne samo gubitak za domovinu? Dr. Ivan Đikić: Svakako je poželjno da se buduće generacije znanstvenika formiraju na teHrvatskoj je potrebna pomoć u meljima otvorene komunikaciuspostavljanju odgovornosti i tran je, mobilnosti, interdisciplinarnog obrazovanja i raznovrsparentih pravila ponašanja u snih profesionalnih iskustava. političkom, gospodarskom, zakoStoga je neophodno da mladi nodavnom i pravosudnom sektoru. iz Hrvatske odlaze u inozem stvo i stječu nova znanja i vori na biološka pitanja nalaze u mo- iskustva, ali i da se vraćaju te primlekulama unutar svake od naših stani- jenjuju te nove tehnologije i vještine u ca i posvetio sam svoj profesionalni domovini. Nažalost, u Hrvatskoj još put istraživanju kako se kontrolira ži- uvijek ne postoji konkretan program vot stanice na molekularnoj razini, što uključivanja mladih stručnjaka iz inouzrokuje razvoj bolesti te kako može- zemstva u domovinu. mo biti uspješniji u liječenju ako ciljaŽz: Hrvatska je 1. srpnja ušla u no djelujemo na pravi uzrok bolesti. Europsku Uniju. Što to konkretno da- Osobno sam zainteresiran za ponas za domovinu može značiti u pozimoć mladima u Hrvatskoj jer sam potivnom, ali i u negativnom smislu? Dr. Ivan Đikić: Mislim da je ulazak vezan osjećajem pripadnosti svojoj Hrvatske u Europsku Uniju značajan i domovini u kojoj sam rođen i u kojoj pozitivan događaj za građane Hrvat - sam završio kompletnu edukaciju (diske. Hrvatskoj je potrebna pomoć u plomirao sam medicinu i doktorirao uspostavljanju odgovornosti i tran- na Sveučilištu u Zagrebu). Mladi su bisparentih pravila ponašanja u politič- li, i danas jesu, glavna motivacija za kom, gospodarskom, zakonodavnom moj rad u Hrvatskoj i oni mi stalno dai pravosudnom sektoru. Uvođenje tih ju energiju i motivaciju za nove izapravila u svakodnevni život sigurno zove. Stoga su i bile uspjesne sve konneće biti lagano niti idealno za sve, ferencije, otvaranja labaratorija, obali će biti veliki korak naprijed prema razovanje studenata u Splitu i Frankvišim standardima življenja za veliku furtu itd. Negativnosti u Hrvatskoj, protiv većinu hrvatskih građana. Posebno će za mlade taj čin biti kojih sam javno govorio, bile su posvažan jer će kroz mobilnost i nova ljedica iskorištavanja mladih i postupiskustva shvatiti da cijenjenje razlika i nog uništavanja njihovih talenata i učenje od drugih, uz istovremenu svi- perspektiva za buduće karijere. Najest o vlastitom identitetu, kultuatmosfere u kojoj mladi moraju prori i lokalnim vrijednostima, to Negativnosti u Hrvatskoj, protiv naći svoj put svoje talente i nastaviti s predstavlja jednu novu dimenkojih sam javno govorio, bile su daljnjom nezavisnom karijerom. Osim ziju koja će unaprijediti ovo posljedica iskorištavanja mladih i toga uvijek pokušavama mlade uvjeridruštvo i omogućiti bolju pre postupnog uništavanja njihovih ti da mogu raditi i živjeti kvalitetno u zentaciju naših kvaliteta svijetu. znanosti, da napreduju pošteno raztalenata i perspektiva za buduće Mislim da će nove generacije vijajući postupno svoje sposobnosti i koje će se formirati u takvom karijere. Nažalost, u Hrvatskoj su da nastoje izgraditi kriterije o tome što okruženju postići da za dvadeegoizam i neznanje prolaznih moćje dobro, jer to u pravilu traje i pruža setak godina Hrvatska bude bitnika, koji nisu željeli raditi za opći trajno zadovoljstvo. no uspješnija zemlja s dobrom boljitak nego za vlastite interese ili kvalitetom života. Moguće neŽz: U Njemačkoj i u svijetu brojne interese svojih lobija, napravili gativnosti vidim u nepripremljesu hrvatske katoličke misije i zajednidosta štete. nosti političke elite u Hrvatskoj ce u kojima se okupljaju Hrvati katoda prati sve te izazove te da bulici. U čemu je, po Vama, njihova pode pomoć građanima Hrvatske na žalost, u Hrvatskoj su egoizam i nez- sebna važnost? putu boljeg uključivanja u te procese. nanje prolaznih moćnika koji nisu žeDr. Ivan Đikić: Hrvatske katoličke ljeli raditi za opći boljitak nego za misije odigrale su važnu ulogu u kulHrvatsko izvandomovinstvo vlastite interese ili interese svojih lobi- turnim, obrazovnim i vjerskim prograja, napravili dosta štete. U ukazivanju mima koji su okupljali i povezivali pomaže i dalje na takve negativne pojave uvijek sam izvandomovinske Hrvate te poticali bio izravan i jasan, i građani su uvid- ljubav prema domovini posebice u Žz: Na području Europske Unije, ali i u svijetu, brojno je hrvatsko iz- jeli prave vrijednosti i dali mi ogrom- novim generacijama mladih koji su rođeni u inozemstvu. vandomovinstvo koje ima brojne po- nu potporu za takav angažman. tencijale. Na koji način naši ljudi iz inozemstva mogu pomoći domovini? Talenti mladih veliki Hrvatske katoličke misije odigrale Dr. Ivan Đikić: Pomagali su i da- potencijal za Hrvatsku su važnu ulogu u kulturnim, obranas pomažu na brojne načine. Imate zovnim i vjerskim programima kona tisuće prekrasnih primjera od umŽz: Na institutu na kojem ji su okupljali i povezivali izvanjetnosti, gospodarstva, sporta, zna - djelujete okupljate u timu sponosti i kulture gdje su Hrvati iz inozem - sobne mlade ljude, pa i iz dodomovinske Hrvate te poticali ljustva pokrenuli kvalitetne projekte na movine. Vidite li znanost kao bav prema domovini posebice u koje Hrvatska treba biti ponosna. Prim- domovinski potencijal i domonovim generacijama mladih koji jerice mladi iz Dramstadta i Frankfur- vinski doprinos europskoj i su rođeni u inozemstvu. ta su organizirali prekrasni tjedan pre- svjetskoj znanosti? zentiranja Hrvatske prije pristupanja Europskoj Uniji, gdje je Hrvatska Žz: Vaša poruka za kraj čitateDr. Ivan Đikić: Na našem institutu predstavljena kao zemlja umjetnosti, u Frankfurtu educirano je više od 20 ljima Žive zajednice? kulture i znanosti. U najvećem broju studenata iz Hrvatske, a sada je u laDr. Ivan Đikić: Čitateljima želim slučajeva ti programi su posljedica baratoriju pet studenata. Mislim da toplo i ugodno ljeto te dobar odmor osobnog angažmana i požrtvovnosti i njihovi talenti predstavljaju ogromni zajedno s prijateljima i obiteljima. nažalost vrlo rijetko prepoznati od potencijal za Hrvatsku u području nadležnih institucija u izvršnoj vlasti u znanosti. Moja uloga je ograničena Razgovarao: Adolf Polegubić Hrvatskoj. Snimio: A. Polegubić na osiguravanje kreativne i pozitivne ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 7 22. hrvatski folklorni festival HEUSENSTAMM KOD OFFENBACHA NA MAJNI Drugi dječji folklorni festival Na Drugom dječjem folklornom festivalu nastupilo je sedamnaest dječjih folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Njemačke. T radicionalni 22. hrvatski folklorni festival, u sklopu kojega je održan Drugi dječji folklorni festival, na kojem je nastupilo sedamnaest dječjih folklornih skupina iz hrvatskih katoličkih misija (HKM) i zajednica (HKZ) iz Njemačke, održan je u subotu 15. lipnja u Kulturnom i sportskom centru „Martinsee” u Heusenstammu kod Offenbacha na Majni, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni. Prije festivala održana je Služba riječi u organizaciji i predvođenju HKM Mainz pod vodstvom voditelja HKM Mainz i predstavnika Rajnsko-majnske regije fra Ante Bilića i pastoralne suradnice s. Dionizije Tomas. Sudjelovali su mladi iz te misije molitvom i pjesmom uz pratnju na gitarama. Duhovnu riječ uputio je o. Bilić, koji je istaknuo kako pojam susret dolazi od riječi biti sretan. „Vjerujem da smo sretni i veseli što smo se danas zajedno okupili kako bismo pjesmom i plesom slavili Boga. Bilo bi tužno kada bi ta radost trajala samo danas. Vjerujem da svatko želi biti sretan cijeloga svog života. Osjetimo da nismo baš uvijek sretni. Recept za našu cjeloživotnu radost i sreću daje Isus Krist. Postići radost u Bogu možemo samo ako budemo vršili Njegovu riječ i zapovijedi. To je jedini recept kako čovjek može biti sretan i zadovoljan u svom životu. Njegova se zapovijed ostvaruje ljubeći jedni druge kao što je On nas lju- Za Službe riječi u organizaciji HKM Mainz. Fra Ante Bilić uputio je duhovnu riječ. Nastupile su dječje folklorne skupine iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj — iz Augsburga (dvije skupije), Mainza, Stuttgart-Bad Cannstatta, Duisburga, Wuppertala, Nürnberga, Essena, Münchena, Mannheim-Mosbacha, Frankfurt am Main, Esslingena, Offenbach am Main, Main-Taunus/Hochtaunusa, Mülheim/Oberhausen/Bottropa, Darmstadta i Filderstadta. Uz to što su uživali u nastupu skupina, mnogi si željeli ovjekovječiti njihov nastup 8 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 bio. Djeca ljube roditelje, ako uče, ako izvršuju svoje obveze. Roditelji ljube djecu, ako se brinu za njih, ako bdiju nad njima. Kad god činimo do- bro jedini drugima, možemo reći da vršimo tu Isusovu zapovijed ljubavi i uvijek ćemo biti sretni, ako to činimo u svom životu“, istaknuo je o. Bilić. Program festivala započeo je hrvatskom himnom, koju je izvela tamburaška skupina „Plavi Dunav”. Referent za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika Biskupije Limburg Heribert Schmitt sudionicima je zaželio puno uspjeha na festivalu, a također i plodno djelovanje u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama u Njemačkoj. Izrazio je radost zbog tako velikog broja djece i mladih u narodnim nošnjima. Generalni konzul Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Frankfurta Josip Špoljarić je kazao kako se sav napor oko festivala isplatio. Predstavnici skupina ponosni sa zlatnim medaljama „Hrvatska će 1. srpnja biti punopravna članica Europske Unije. Vi koji živite ovdje, na to ste se već naučili, a Hrvati u Hrvatskoj će se polako i na to priviknuti. Mislim da će nas po ovom bogatstvu naše folklorne baštine koju Članovi prosudbene komisije i uzvanici ćete večeras pokazati, i radosti drugi prepoznati“, kazao je generalni konzul Špoljarić koji je sve pozvao na Hrvatski tjedan u Frankfurtu od 27. lipnja do 2. srpnja u povodu ulaska Hrvatske u EU. Festival je uz prigodnu riječ otvorio delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina koji je zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli da se ostvari festival. „Radosni smo, draga djeco, što vas imamo ovdje u Njemačkoj. Vama, vašim roditeljima, voditeljima skupina, svećenicima, časnim sestrama, pastoralnim suradnicama i suradnicima zahvalni smo za sav trud i žrtvu koja se čini za naše zajedničko dobro”, kazao je pozvavši sve neka i dalje na- stave s tim plemenitim i hvale vrijednim djelovanjem. Potom je delegat vlč. Komadina pročitao prigodnu riječ ravantelja Ureda za hrvatsku inozemnu pastvu fra Josipa Bebića u kojoj stoji:„Draga djeco,dragi roditelji, poš - tovani organizatori festivala folklora i voditelji folklornih skupina, uvijek je lijepo i godi srcu kad se ljudi bave nečim što je vrijedno, što nas oplemenjuje, što predstavlja našu domovinu, jezik i baštinu, a sve je to skladno ➧ Ganga se uči od malih nogu Uz pjesmu i ples, na festivalu su izvedene i dječje igre ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 9 22. hrvatski folklorni festival vonsko kolo, „Sjedi Janko“, „Ćiro“, še sjedinjeno baš u folkloru, u običajima, tano kolo, drmeš, mista te kukunješće. narodnim nošnjama, u plesovima koje Voditeljica, koreografkinja i utemeljismo naslijedili od svojih pradjedova i teljica skupine je Ivanka Kamenšek. prenosimo ih svojoj djeci. Želim da bu- Folklorna skupina „Adria“ HKM Duisdete radosni u tome što radite, želim burg izvela je dječje igre i plesove iz da radosna srca zahvaljujete GospoMeđimurja „Mali bratec Ivo i mala dinu na 'divnim djelima koja učini za Marica“. Skupinu vode Gabrijela i Viknas', kao što ja zahvaljujem Gospodinu za sve vas koji marljivo, iz godine u godinu, sudjelujete na folklornim festivalima.” Na festivalu je bilo više svećenika koji su pristigli sa svojim skupinama, kao i pastoralnih suradnica i suradnika — redovnica i laika, voditeljica i voditelja skupina, kao i velikog broja roditelja i drugih ljubite lja hrvatske folklorne baštine. Slijedio je nastup fol klornih skupina. U pro - Program je vodila Kristina Kovačević Nastavak sa str. 9 je Stjepan Pišta Babli. Folklorna skupina „Bijeli golubovi“ HKM Münchena izvela je Slavonsko kolo. Voditeljice su skupine Tanja Ojvan i Neda Jakić. Folklorna skupina „Vatreni opanci“ HKM Mannheim-Mosbach izvela je pjesme i plesove iz Hrvatskog zagorja „Bratec Miškec i Jankić“. Skupinu vode Katarina Vladisavljević i Ivana Kelava koje su ujedno zadužene i za koreografiju. Folklorna skupina „Croatia Ensemble“ HKM Frankfurt izvela je Slavonsko kolo „Oj, Ivane Ivaniću“. ➧ Dugo se plesalo i radovalo sudbenoj komisiji bili su ugledni istraživač hrvatskog folklora prof. Vidoslav Bagur i prof. Srebrenka Šeravić, ruko voditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika. Folklorne skupine pjesmom i plesom povele su okupljene hrvatskim krajevima, pokazavši tako bogatstvo hrvatske tradicijske kulture. Prva folklorna skupina iz HKM Augsburg izvela je Kolo u dvi strane iz Slavonije „Hajd' na lijevo, hajd' na desno“. Voditeljica i koreografkinja skupine je Milka Čabro Steiner. Folklorna skupina „Fra Filip Grabovac” HKM Mainz izvela je splitske plesove. Voditeljica skupine je Josipa Marić. Folklorna skupina „Krešimir“ HKZ Stuttgart-Bad Cannstatt izvela je Sla- 10 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 torija Galić, a koreografkinja je Tanja Maleš-Krznar. Folklorna skupina „Zagreb“ HKM Wuppertal izvela je igre, pjesme i plesove iz Zapadne Hercegovine „Biraj, ne čekaj, ne spavaj, ne drijemaj“. Skupinu je uživo na ljerici pratio Dominik Kodžoman, a na usnoj harmonici Mateo Skorić. Viditeljica i koreografkinja skupine je Anđelka Marić. Folklorna skupina „Don Josip Kokorić“ HKM Nürnberg izvela je dječje igrice i plesove iz Slavonije u glazbenoj obradi Dražena Varge. Vodite ljica skupine i koreografkinja je Svjetlana Miličević. Folklorna skupina HKM Essen izvela je plesove iz okolice Zagreba „Žena ide u gosti, muža sobom ne pusti“. Voditelj skupine i koreograf hoDoČaŠĆe BIRNAU hrvatsko marijansko hodočašće U nedjelju 26. svibnja održano je 41. godinu za redom hodočašće Hrvata na Bodensko jezero, u marijansko svetište Birnau. Sveča nom procesijom uz tradicionalnu ulaznu pjesmu „Zdravo, Djevo Kraljice Hrvata“ započeto je to svečano okup ljanje. Riječi dobrodošlice Hrvatima hodočasnicima uputio je u ime svetišta cistercit prior o. Johannes Brügger. Svečanu sv. misu predvodio je voditelj Hrvatske katoličke misije Singen-Villingen fra Dinko Grbavac, koji je ujedno bio i domaćin tog slavlja. „Možemo li sada nakon četiri desetljeća svoga rada i boravka ovdje reći da smo postigli sve ono što smo željeli ostvariti? Jesmo li danas sretniji i zadovoljniji, a činjenično danas svi imamo više nego što smo donijeli?“, s tim je pitanjem uveo hodočasnike u taj dan. Potom se osvrnuo na protekle godine hodočašćenja, na osobni rast, obiteljsko za- jedništvo i hrvatsko stremljenje slobodi. „Unatoč svim narodnim razočaranjima i padovima, unatoč osobnim i obiteljskim padovima i promašajima kao i svim radostima i uspjesima, sklopi ruke na molitvu i tada ćeš ići naprijed, kao što nas je na to poticao bl. Alojzije Stepinac“, kazao je u nadahnutoj propovijedi o. Grbavac. Kao i u proteklim godinama, uvijek se molilo za hrvatski narod, a toga se dana posebno molilo na hodočašću za pravednu presudu hrvatskim generalima iz Bosne i Hercegovine koja se iščeki- vala toga tjedna. Liturgijsko pučko pjevanje uveličao je svojim glasovima ujedinjeni zbor iz Konstanza, Singena i Villingena, koje je uz sviranje na orguljama uvježbao i pratio misijski pastoralni suradnik Darijo Mrnjavac. Nakon završenog duhovnog dijela pojedini hodočasnici, koji su od prvog hodočašća davne 1972. godine pa do danas vjerni i redoviti ovom hodočašću ostali, opisali su nevrijeme toga dana kao nikada do sada doživljeno na Birnau. Naime, toga je dana Birnau D. G. pogodila orkanska bura. U zabavom programu nastupila je tamburaška skupina „Plavi Dunav“ S ponosom se nosi hrvatska nošnja ➧ Skupinu vode Silvia Bosnić i Mari- zao kako je bilo lijepo vidjeti toliko djece koja prekrasno plešu. U svemu tome je bilo puno radosti, istaknuo je. Prof. Bagur i prof. Šeravić su nakon smotre svakoj skupini pojedinačno uputili stručnu riječ te ukazali na ono što je bilo dobro, a što bi ubuduće trebalo poboljšati. Delegat vlč. Komadina je zahvalio svima na odazivu. Posebno je zahavlio obitelji Vuko koja je i ove godine pomogla ostvarenju smotre nastupom u toj dvorani. Predstavnicima skupina uručene su zlatne medalje. Program je znalački vodila Kristina Kovačević. U zabavnom programu nastupila je skupina „Plavi Dunav”. jana Krznarić, koje su postavile koreografiju po materijalu Gorana Kneževića. Folklorna skupina „Radost“ HKZ Esslingen izvela je pjesme i plesove Jaskanskog prigorja i polja nedaleko od Zagreba. Voditeljica skupine je Anita Krpan, a koreograf Ivica Ivanković. Druga folklorna skupina HKM Augsburg uprisutnila je kako to izgleda kad se Slavonac Hercegovkom ženi. Koreografkinja je Marijana Ivanović koja je ujedno i voditeljica skupine. Folklorna skupina HKM Offenbach izvela je baranjske plesove. Voditeljice skupine su Katarina Erić i Maja Marić. Folklorna skupina HKŽ Main-Taunus/Hochtaunus izvela je splet moslavačkih i posavskih plesova u koreografiji Ivana Ivančana i glazbenoj obradi Dubravke Kadić. Voditeljica skupine je Klara Banovčić. Folklorna skupina „Aurora juniori“ HKM Mülheim/Oberhausen/Bottrop izvela je pjesme i plesove iz Požege. Voditeljice skupine su Tanja Ledić-Šapina i Gordana Šimunjak. Folklorna skupina HKM Darmstadt izvela je Slavonsko kolo. Skupinu vode Zdenka Lucić i Lucija Raoš. Folklorna skupina „Ružice“ HKZ Filderstadt izvela je igre, plesove i pjesme hrvatske Posavine. Skupinu vode Dubravka Žugac i Agneza Slaviček koje su ujedno i postavile koreografiju. Na kraju je u ime prosudbene komisije prof. Vidoslav Bagur ka- Tekst i snimke: Adolf Polegubić ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 11 GODINA VJERE Piše: dr. Ivan Bodrožić Busola vjere Naše je poći za Bogom služeći se darovanom busolom kojom možemo vjerno slijediti njegov trag! U povijesti ljudske misli mnogi su redne orijentire, dajući se voditi i za- nepogrešivo pokazivala smjer božanse filozofi, da bi opisali ljudski voditi ljudskim ciljevima, poput more- skog života i onu jasnu duhovnu i moralnu vertikalu oko koje se treba kreživot sa svim njegovim izazovi- plovca koji luta ne znajući dobro kuma i opasnostima, služili slikom plo- da mu je ploviti, nesposoban procije- tati i kojom se treba voditi život. Bila je to i jest busola koja čovjeku trajno vidbe preko mora, što su ostavili u niti snagu valova i jačinu vjetra. Štoviše danas se za mnoge ljude pokazuje smjer neba. Zato je navješnaslijeđe i kršćanskim piscima i misliocima poput svetog Augustina. Že- može ustanoviti da nemaju pouzdanih taj kršćanske vjere u prvom redu dao leći otkriti pravi smisao i doći do cilja, navigacijskih uređaja duha, pa se ka- potporu nesigurnom razumu za one že da su doista valjane zaključke o životu i ponašantvrdili su da je život uzburkano Naša snaga i iskusni kapetan izgubili busolu. ju do kojih su veliki umovi čovječanstStječe se dojam va znali doći, a masa ih je u praksi more koje treba u našoj životnoj plovidbi je da među ljudima opozivala. No kršćanin koji se služio preploviti kako bi Gospodin Isus Krist, koji je ima i takvih more- busolom vjere, znajući da ima nepose došlo u luku ponukan Očevom ljubavlju, iz plovaca kojima grešivi detektor vječnih vrijednosti, pospasenja. Ujedno su uočavali kako solidarnosti prema nama, do- svaka olupina ili kazuje da poznaje točan put do luke većina ljudi živošao iz vječnog zajedništva s prazna kanta ko- vječnoga spasenja, sukladno riječi i tu pristupa olako i Ocem u ljudski život, prebro- ja pluta morem nauku Gospodina Isusa. Imajući busolu vjere ne dopušta sesluži kao orijentir, površno, ne skrdivši nepregledno more koje umjesto da im bu- bi izgubiti dobru savjest, jer bi onda to beći oko toga da odvaja vječnost i vrijeme. de znak upozore- bio i krah vjere, kako se često događa otkriju trajne vrinja na opasnost. u životu. U tom duhu je i sveti Pavao jednosti, nego bezbrižno uživaju u zemaljskim sla- Umjesto da traže čvrstu uporišnu točku poticao svoga učenika Timoteja da bistima i porocima. Zamjerali su im što pomoću koje odrediti vlastiti položaj i je boj plemeniti „imajući vjeru i dobru više hlepe za slavom i častima, nego cilj putovanja, oni uporno nastavljaju savjest, koju su neki odbacili i doživjeli brodolom vjere“ da se vježbaju u kreposnom načinu po svome srljajući u življenja, trudeći se tako otkrivati in- sve veće rizike. Doi- Mnogi potom ne znaju (1 Tim 1,19). U tom duhu nas je i sveti telektualne istine koje uzdižu dušu. sta mnogi su izgubili odrediti ispravne duhovne i otac Benedikt XVI. Predbacivali su im da im je više stalo busolu ćudoredna do materijalnog obilja nego do življenja, te ne znaju ćudoredne orijentire, daju- pozvao, najavljujući ispravnih razumskih zaključaka koji kamo idu, niti sebi ći se voditi i zavoditi ljud- Godinu vjere, da postaje neotuđiva svojina, ispravni te- postavljaju problem skim ciljevima, poput more- kao članovi Crkve što žive u tolikim be- plovca koji luta ne znajući brodimo u ovom nomelj i najčvršći oslonac u životu. zočnim grijesima, ili dobro kuda mu je ploviti, vom tisućljeću, sa sigurnošću koju nam pak što se odaju zliIzazovi plovidbe nesposoban procijeniti sna- pruža vjera, vođeni ma i duhovnom neNi ovo naše vrijeme nije nimalo redu, što uzima toli- gu valova i jačinu vjetra. naukom Drugog varazličito od vremena kad su grčki fi- ko maha da je čak tikanskog sabora lozofi pokušavali odrediti ljudima mnogo toga proglasio danas normalkao pravom busolom u današnjem sviispravne koordinate pouzdane plo- nim, pa čak traži i njihovo ozakonjen- jetu (usp. Porta fidei 5). Naša snaga i vidbe između Scila i Haribda koju su je. iskusni kapetan u ovoj plovidbi je naš hvatale neoprezne i neiskusne moreGospodin Isus Krist, koji je ponukan plovce u svoje zamke. I danas većina Ploviti put neba Očevom ljubavlju, iz solidarnosti preljudi traži zadovoljenje svojih potreba ma nama, došao iz vječnog zajednišsamo odajući se častima i nasladama Ono što čovjek nije mogao sam tva s Ocem u ljudski život, prebrodivši ovoga života, tako da niti ne vide po sebi, htio mu je omogućiti Bog. nepregledno more koje odvaja vječopasnosti plovidbe morem života, ni- Htio ga je sigurnim putem i pouzda- nost i vrijeme. A ostvarujući svoje posti traže siguran način plovidbe. Mno- nom lađom dovesti do luke spasenja. lanje otkupljenja ljudskoga roda, te žegi doživljavaju život tako idiličnim da Zato mu je uz navigacijske sposob- leći pokazati ljudima put sigurne ploi ne misle na sve izazove, a mnogi i nosti razuma dao još i busolu vjere ko- vidbe prema Bogu, kako bi nas obdane vide ono svoje krajnje odredište jom se može nepogrešivo orijentirati rio busolom vjere, zabrodio je kroz prema kojem bi trebali upraviti brod na nemirnom moru života, želeći tako patnju, muku i smrt otvarajući nam proživota, te ostaju žrtve površnosti i sa- potkrijepiti i ukrijepiti krhku ljudsku laz prema Ocu. Naše je poći za njim modopadnosti. Mnogi potom ne zna- savjest koje se zna pokolebati usred služeći se darovanom busolom kojom ju odrediti ispravne duhovne i ćudo- bura i oluja. A busola vjere je doista možemo vjerno slijediti njegov trag! n 12 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 BOtSchAft DES DElEGAtEN BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.149 Gesellschaft Jesu — Societas Jesu S eit der Wahl des argentinischen Kardinals Jorge Maria Bergoglio zum Papst, der zum ersten Mal aus den Reihen der Jesuiten stammt, rückt die größte Ordensgemeinschaft der katholischen Kirche mehr in den Fokus der breiten öffentlichen Wahrnehmung. In einigen Regionen Kroatiens waren die Jesuiten bis dato ebenfalls weniger bekannt. So möchte ich heute kurz auf die Entstehungsgeschichte und das Hauptanliegen der katholischen Ordensgemeinschaft Gesellschaft Jesu im allgemeinen und in der nächsten Ausgabe auf die Jesuiten speziell in Kroatien eingehen. Der Orden der Jesuiten wurde von Ignatius von Loyola (1491—1556) gegründet. Ignatius stammte aus baskischem Adel und war zunächst Offizier. Das Leitwort des Ordens ist die lateinische Wendung „Ad maiorem Dei gloriam — Alles zur größeren Ehre Gottes“. Die Entstehung des Ordens hat ihren Ursprung in der tiefen spirituellen Erfahrung des hl. Ignatius, die ihn auf den religiösen Lebensweg brachte. Seine Erfahrung wollte Ignatius mit anderen teilen und beschloss Priester zu werden. Obwohl er damals schon um die 30 Jahre alt war, holte er viel Schulbildung nach und absolvierte sein elfjähriges Studium, welches er an der damals renommiertesten Universität, der Sorbonne in Paris, beendete. Noch während des Studiums in Paris schloss er Freundschaft mit sechs Kommilitonen, die seine „Freude im Herren“ wurde, mit denen er dann gemeinsam am 15. August 1534 in der Kapelle St. Denis am Montmartre ein Gelöbnis zur Armut, Keuschheit und Mission in Palästina ablegte. Sie beschlossen nach dem Studium und der Priesterweihe nach Jerusalem zu reisen, um dort Missionierungsarbeit unter den Muslimen zu tätigen, wie es auch schon früher der kroatische Heilige Nikola Tavelić tat. Wegen der unsicheren politischen Lage war jedoch eine Missionsreise ins Heilige Land zum damaligen Zeitpunkt unmöglich. Deshalb ersetzten sie die gelobte Missionierung durch die Bereitschaft, in den Dienst des Papstes zu treten. Kurz darauf verfasste Ignatius die Formula Instituti, ein Dokument, in dem er sehr genau die Hauptanliegen des neuen Ordens festschrieb und trug dieses Papst Paul III. vor, der später dann am 27. September 1540 die neue Ordensgemeinschaft Gesellschaft Jesu genehmigte. Die ersten „Jesuiten“ lehnten zunächst irdische Ordensobere ab, denn für sie war einzig und allein Jesus Christus Kopf der Ordensgemeinschaft; nur Ihm wollten sie dienen deshalb nannten sie sich schließlich auch Gesellschaft Jesu. Hl. Ignatius von Loyola — Gründer des Jesuitenordens und ein großer Kenner der menschlichen Seele Der Orden wuchs schnell und wurde in vielen Ländern Europas, vor allem in der Bildung aktiv. Ignatius gründete das Römische Kolleg. Aus diesem Kolleg entwickelte sich die internationale und weltberühmte Gregorianische Universität, die den Namen „Gregoriana“ trägt sowie mit Unerstützung von Papst Julius III. das „Collegium Germanicum“, wo junge Priesteramts- Der Orden unterhält um die 800 diverse Einrichtungen im schulischen und universitären Bereich in über 60 Ländern, in denen rund 2,9 Millionen junge Menschen ausgebildet werden. kandidaten aus dem deutschsprachigen Raum ausgebildet werden. Auch viele kroatische Priester, Bischöfe und Erzbischöfe studierten an der Greogriana und im Collegium Germanicum; auch heute studieren junge kroatische Priesteramtskandidaten an diesen beiden römischen Universitäten. Der Orden unterhält um die 800 diverse Einrichtungen im schulischen und universitären Bereich in über 60 Ländern, in denen rund 2,9 Millionen junge Menschen ausgebildet werden. Der Jesuitenorden ist mit rund 18.000 Ordensmitgliedern, 89 Provinzen oder Regionen in 112 Ländern der Welt der zahlenmäßig größte Orden der katholischen Kirche. Durch die Jesuiten hauchte der Heilige Geist eine neue, offenere Art des Ordenslebens in die Kirche ein. Die Jesuiten, wie sie selbst sagen, leben nicht zurückgezogen; vielemehr sehen sie ihre Aufgabe in der Zusammenarbeit aller in der gemeinsamen Sendung für die Nöte der Menschen inmitten der Welt. Gebete und Werke sind für Jesuiten untrennbar miteinader verbunden, getreu deren Hauptanliegen: Gott in allen Dingen zu suchen und zu finden. Der heutige Papst Franziskus bezeugt dies sehr eindrucksvoll, wie er dies auch während seines priesterlichen und bischöflichen Wirkens in Argentinien tat. Im Apostolat der Gesellschaft Jesu hat die Mission einen sehr wichtigen Stellenwert. Seit ihren Anfängen waren Jesuiten als Missionare in Indien, Japan, Malaysia, China, Afrika sowie in Nord- und Südamerika tätig. Die Arbeit der Jesuiten war geprägt von der Druck- und Sakralkunst sowie Musik. Kirchen erbauten sie überwiegend im barocken Baustil. Seit der Gründung des Ordens war das Jesuitentheater ein wichtiges pädagogisches Mittel, denn es verband Traditionen der christlichen Verkündigung und das weltliche Unterhaltungskonzept. Die Erfindung des Diapositivs sowie viele andere mathematische und physikalischen Errungenschaften gehen auf die Jesuiten zurück. Ferner brachten sie den Regenschirm, Vanille und andere Gewürze nach Europa. Sie waren Beichtpriester für Könige und Ratgeber an Kaiserhöfen. Sie sind als Forscher bekannt geworden, vor allen Dingen aber als Märtyrer und Heilige. Viele weitere Informationen über Jesuiten können Sie auf den Internetseiten www.jesuiten.org und www.isusovci.hr finden. Ferner bieten auch andere Internetseiten und Portale in kroatischer, deutscher sowie in anderen Sprachen interessante und umfassende Informationen über die Ordensgemeinschaft Gesellschaft Jesu. Natürlich gibt es auch eine Reihe von Büchern über Jesuiten, die eine gute Lektüre für die bevorstehende Ferienzeit Ihr sein könnten. Pfr. Ivica Komadina, Delegat ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 13 EuchARIStISchER kONGRESS EUCHARISTISCHER KONGRESS MIT FEIERLICHER MESSE IN KÖLN BEENDET „Gott braucht Menschen!“ M it einem feierlichen Schlussgottesdienst ist am Sonntag 9.6. der Eucharistische Kongress in Köln beendet worden. Seit Mittwoch 5.6. waren mehrere zehntausend Teilnehmer in der Domstadt zu Gast. Der Eucharistische Kongress stand unter dem Leitwort „Herr, zu wem sollen wir gehen?“ (Joh 6,68). Der Vorsitzende der Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof Dr. Robert Zollitsch, dankte den Gläubigen für ihr öffentliches Zeugnis während des Eucharistischen Kongresses: „Wir haben in den vergangenen Tagen nicht nur wunderbares Wetter erlebt, sondern vor allem ein großartiges Fest des Glaubens gefeiert.“ Christus sei in der Mitte der Menschen, er sei die Kraftquelle für den Glauben. Ausdrücklich ging Erzbischof Zollitsch auf die Situation der Flutkatastrophe in den verschiedenen Teilen Deutschlands ein: „Christus begleitet uns nicht nur in den frohen Stunden, er ist auch bei uns, wenn Sorgen uns bedrängen. So wissen wir uns in dieser Stunde besonders mit all jenen im Süden und Osten unseres Landes verbunden, die vom her gesehen — nicht gottverlassen. Deutschland ist durch die heilige Eucharistie ein gottverbundenes Land“, so Kardinal Meisner. Es gebe keinen leiblosen Christus und folglich keinen welt- Der Vorsitzende der Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof Dr. Robert Zollitsch, leitete den Gottesdienst; die Predigt hielt der Kölner Erzbischof, Kardinal Joachim Meisner Fotos: A. Polegubić Während des feierlichen Gottesdienstes im RheinEnergieStadion in Köln Hochwasser bedrängt sind und zugleich mit allen, die diesen Menschen beistehen und als Rettungskräfte Hilfe leisten.“ Der Kölner Erzbischof, Kardinal Joachim Meisner, unterstrich in seiner Predigt die Bedeutung der Eucharistie: „Nirgendwo erhält der Mensch und unsere Welt einen so unwahrscheinlichen Wertzuwachs wie in der heiligen Eucharistie.“ Eucharistie sei immer auch das Fest des Menschen. „Christus bekennt sich zu uns und zu unserem Land. Deutschland ist trotz allem — von Gott 14 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 wachse die Kirche. „Unsere Kirche ist kein frommer Zweckverband zur Durchsetzung religiöser Interessen, sondern die Kirche ist der Leib Christi in unserem Land. Und die Herzmitte dieser Kirche ist der eucharistische Herr.“ Während des Gottesdienstes im RheinEnergieStadion Köln verlas der Päpstliche Legat des Eucharistischen Kongresses, Kurienkardinal Paul Josef losen Gott und darum keine gottlose Welt: „Wer im privaten und im gesellschaftlichen Leben Gott theoretisch oder praktisch ausklammert, der führt sich und die Menschen am Sinn des Lebens vorbei. Indem der auferstandene Christus sich in die Frucht menschlicher Arbeit, in das eucharistische Brot hinein vergegenwärtigt, fällt von diesem Glaubensgeheimnis aus Glanz und Würde auf die Arbeitswelt des Menschen. Gott braucht Menschen!“ Christus, so Kardinal Meisner, identifiziere sich mit den Menschen. Aus dem Leib Christi er- Cordes, eine Grußbotschaft von Papst Franziskus. Der besondere Auftrag sei es, so Papst Franziskus, „dass die Heilige Messe uns nicht verkümmert zu flacher Routine; dass wir nur ihre Tiefe immer besser ausschöpfen! Sie ist es ja, die uns in Christi gewaltiges Erlösungswerk einbezieht, die unser geistliches Auge für seine Liebe schärft.“ Die Frage, ‚Herr, zu wem sollen wir gehen?‘, stelle sich manchen Zeitgenossen, die Christus suchten: „Ihnen will der Erlöser entgegenkommen durch uns, die wir durch die Taufe seine Brüder und Schwestern wurden und im eucharistischen Mahl die Kraft erhalten, seine Heilssendung mitzutragen“, so Papst Franziskus. „Wir alle, Bischöfe, Priester und Diakone, Ordensleute und Laien, haben den Auftrag, Gott zur Welt und die Welt zu Gott zu bringen. Christus begegnen, sich Christus anvertrauen, Christus verkünden — das sind Ekkpunkte unseres Glaubens, der sich im Brennpunkt der Eucharistie bündelt“, heißt es in der Pressemitteilung der Deutschen Bischofskonferenz vom 9.6. NAŠE ZAJEDNIcE OFFENBACH AM MAIN P Pohod biskupa ulricha Neymeyra omoćni biskup biskupije Mainz mons. dr. Ulrich Neymeyr pohodio je u nedjelju 16. lipnja Hrvatsku bodu Duha i oslobađa od robovanja.“ Mons. Neymeyr je u propovijedi, koju je u velikom dijelu održao na župni zbor pod vodstvom pastoralnog referenta Zvonka Orlovića i orguljskom pratnjom Kornelije Müller. Krizmanici s biskupom Neymeyrom, voditeljem misije o. P. Vučemilom i pastoralnim referentom Z. Orlovićem katoličku misiju Offenbach a. M. U toj je prigodi podijelio sakrament potvrde, koji je primilo četrdeset petero djevojaka i mladića. Misno slavlje predvodio je mons. Neymeyr u crkvi Sv. Josipa u Offenbachu u zajedništvu s voditeljem misije fra Petrom Vučemilom. Oca biskupa, krizmanice, krizmanike, kumove, roditelje i sav Božji narod na početku je pozdravio o. Vučemilo. „Današnja podjela sakramenta sv. potvrde je radosna i vesela vijest za sve nas. hrvatskom jeziku, kazao kako Duh Božji svojim djelovanjem čini ljude boljima. „Duh Božji od običnih ljudi čini oduševljene i uvjerene svjedoke. To je ono što je Bog oduvijek činio i što ne prestaje činiti. Bog daje svoga Duha malim i običnim ljudima, onima koji su slabi. Bog nam govori i danas preko običnih ljudi. Dragi krizmanici, po sakramentu sv. potvrde primit ćete Duha Svetoga. Bog vas snagom toga Duha upućuje i šalje u svijet. Bog vas Slavlje prve sv. Pričesti U nedjelju 2. lipnja u Hrvatskoj katoličkoj misiji Offenbach, 28 djece u prepunoj crkvi Sv. Josipa primilo je prvu sv. Pričest. Sv. Pričest prvopričesnicima je podijelio voditelj misije fra Petar Vučemilo. Djeca su skladnim pjevanjem i recitacijama svojim roditeljima i župljanima priredila nezaboravno prvopričesničko euharistijsko slavlje. Prvu sv. Pričest primili su: Ivan Bebek, Jana Beljan, Oliver Blažević, Ena Galić, Ana Ilić, Ema Ilić, Leon Jurić, Daniel Katavić, Gabriel Krznarić, Antonia Letica, Tatjana Ljubić, Lucia Mandarić, Adrian Matijašević, Matković Valentina, Mily Katarina Pavlović, Tomislav Orlović, Lorena Prce, Anna-Maria Rakitić, Julian Sraka, Celina Alena Svetić, Ružica Štrljić, Anna-Maria Tomić, Mario Topić, Tin Vidović, Kristian Vuletić, Rafael Vuletić, Michelle Virag i Dominik Zadro. A.P./Z.O. Prvopričesnici s o. P. Vučemilom u svečanom misnom slavlju Sve to govori da je naša kršćanska zajednica živa.“ Ujedno je zahvalio ocu biskupu na odazivu i radosnom prihvaćanju predvođenja misnog slavlja i podjele sakramenta sv. potvrde u toj hrvatskoj misiji. Predstavnica krizmanica i krizmanika Marija Matijašević je u pozdravnoj riječi ocu biskupu istaknula kako okupljeni krizmanici žele zajedno s njim moliti darove Duha Svetoga i milost da snagom Duha uvježbaju postojanost u ljubavi, radosti i miru, velikodušnosti, uslužnosti, dobroti, vjernosti i uzdržljivosti. „Iskusili smo kako nas Duh Sveti poziva da radimo na sebi, a zdrava uzdržljivost nas vodi u slo- poziva i šalje da ovaj svijet učinite bo ljim. On vam za to daje svoje darove“, kazao je mons. Neymeyr potaknuvši krizmanice i krizmanike neka u svijetu u kojem žive i djeluju budu Kristovi svjedoci. U prikaznim darovima prikazani su kruh i vino, kalež, Biblija i križ. U ime župne zajednice mons. Neymeyru je uz prigodnu riječ zahvalnosti umjetničku sliku s južno hrvatskim motivom predala pred sjednica župnog vijeća Anka Svetić. Milodari toga dana bili su namijenjeni pogođenima u nedavnim poplavama u Njemačkoj, Češkoj, Austriji i Mađarskoj. Misno slavlje uveličao je Snimio: A. Polegubić OBAVIJESt hodočašće u Svetu Zemlju 2014. Hrvatska katolička misija Mainz organizira osmodnevno hodočašće u Svetu Zemlju, od 06. do 13. 3. 2014. Ukupna cijena s punim pansionom iznosi 1200 eura. Prijave: HKM Mainz, Emmeransstrasse 17, 55117 Mainz; telefon 0049 (0)6131 22 94 54 ili na E-mail: hkm.mainz@arcor.de ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 15 Naše zaJedNice MÜNCHEN Z 16 „Ja sam svjetlo svijeta“ a prvu sv. Pričest se u najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Münchenu pripremalo 110 djece, koji su nestrpljivo iščekivali svoj veliki dan. Crkva St. Paul, u neposrednoj blizini Hrvatske katoličke misije, u sub- godine održavalo pod geslom „Ja sam svjetlo svijeta“, a započelo je procesijom u kojoj su se pored prvopričesnika nalazili ministranti i svećenici. Svečano misno slavlje je u prepunoj crkvi St. Paul predvodio dušobrižnik u dati, kao svjetlo koje im treba pokazivati put kroz njihov život. Fra Filip je malim prvopričesnicima podijelio sakrament prve sv. Pričesti, dok su u prekrasnom dekoru stoljetne münchenske crkve odzvanjali prelijepi glasovi dje- otu 18. svibnja, bila je premala za sve roditelje, rodbinu i prijatelje koji su željeli biti uz mališane kada prvi put misiji fra Filip Mimica, dok su u koncelebraciji bili fra Boris Čarić, voditelj misije, dušobrižnici fra Krešo Samar- čjeg misijskog zbora „Hrvatski slavuji“ pod ravnanjem s. Nikoline Bilić. Fra Boris je na kraju misnog slavlja budu pristupali Kristovom stolu. Svake subote su dolazili na satove vjeronauka iz različitih dijelova grada želeći se sa svojim vršnjacima Hrvatima pripremati za taj sakrament. S. Viktorija Vukančić ih je sa puno ljubavi upoznavala sa tajnama katoličke vjere, tako da su obučeni u svečana odijela i bijele haljine spremno dočekali dan svoje prve sv. Pričesti. Slavlje se ove džić i fra Jozo Župić, a u asistenciji đakon Mate Kutleša. Prvopričesnici su aktivno sudjelovali u slavlju čitajući poslanice, pjevajući psalme, čitajući molitve vjernika i prinoseći darove na oltar. Fra Filip je u svojoj djeci prilagođenoj propovijedi istaknuo posebnost ovog sakramenta za male hrvat ske mališane koji primaju Isusa u svoje srce kao najveći dar koji Bog može zahvalio s. Viktoriji na pripremi malih prvopričenika, kao i s. Nikolini koja je izradila svijeće za prvopričenike, a ujedno i na njenom neumornom radu sa zborovima u misiji, bez čijeg nastupa bi misna slavlja bila siromašnija. Na kraju misnog slavlja su roditelji prvopričesnika zahvalili s. Viktoriji Vukančić na radu sa njihovim djecom uz prigodne darove. Anđela Drmić ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 ENNEPETAL-LÜDENSCHEID K Godina vjere u misiji ad je papa Benedikt XVI. proglasio Godinu vjere u listopadu prošle godine službenici Hrvatske katoličke župe Ennepetal-Lüdenscheid odlučili su se uključiti sa svojim skromnim prilogom u tu duhovnu akciju cijele Crkve. U dogovoru sa župnim vijećem i svima koji su bili spremni sudjelovati u tome, pokušali su sve što je planirano kroz ovu godinu provesti i integrirati u Godinu vjere: vjeronauk, duhovne obnove, hodočašća, proslave i pobožnosti u župi. Župna tajnica Ivanka Krause, koja je ove godine najviše pripremala djecu za prvu sv. Pričest, napravila je veliki plakat sa simbolom Godine vjere koji je izvješen na velikoj praznoj površini zida u crkvi lijevo iza oltara. S djecom je izradila lađu, mrežu ribe…, a djeca su svojim malim ukrasnim plaketićima i imenima okitili sve to i stavila ispod simbola Godine vjere. Sve to je postavljeno u korizmi i stajat će dok traje Godina vjere. U korizmi je organizirana duhovna obnova u župi, koju je poduzeo i proveo župnik Hrvatske katoličke misije Siegen vlč. Vinko Puljić zajedno sa svojim glazbenim sastavom „IHS“. Božić i Uskrs proslavljeni su u Ennepetalu i Lüdenscheidu u duhu Godine vjere. Na oba mjesta uvedeno je moljenje krunice prije svetih misa. U korizmi je održavana pobožnost križnog puta u oba mjesta. Po- sebna prvopričesna priprema ovogodišnjih prvopričesnika vrlo je uspješno provedena u Elkhausenu kod Wissena, Siegerland, zajedno s djecom iz hrvatskih misija Bochum, Essen i Gelsenkirchen. Župa se uključila u pripremi i sudjelovanju na 26. biblijskoj olimpijadi u Godini vjere u Heusenstammu kod Offenbacha, a koja je održana na radost svih sudionika u subotu 20. travnja ove godine. Misijska hodočašća u poznata marijanska svetišta Lurd (Francuska), Fatima (Portugal) i Neviges u Marijinu mjesecu svibnju mnogi su lijepo doživjeli. Vrhunac misijskog hoda kroz Godinu vjere bio je dan prve sv. Pričesti u toj hrvatskoj župi, u nedjelju 26. svibnja, u crkvi Sv. Josipa i Medarda u Lüdenscheidu. Osmero prvopričesnika: Katarina Alilović, Angelina Bekavac, Matea Čulina, Julija Jurić, Mateo Knez, Marko Lovrić, Luka Maračić i Monika Perko došli su svečano odjeveni u sakristiju i vrlo radosno čekali početak sv. mise. Bila je vrlo lijepa i dobra suradnja roditelja i tajnice Ivanke Krause koja je pripremala djecu za taj dan, kao i župnika. Vrlo svečano je započelo prvopričesno misno slavlje. Pjesme koje su djeca naučila pjevati, recitacije, pozdravi, molitve vjernika, prinošenje darova i sve ostalo skladno se odvijalo i slavilo da je to za sve u crkvi bilo lijepo doživjeti. Na kraju je župnik vlč. Šimović srdačno zahvalio svima koji su pridonijeli tako lijepom prvopričesnom misnom slavlju: roditeljima, župnoj tajnici Ivanki Krause, voditelju HKM Siegen vlč. Vinku Puljiću i njegovu glazbenom sastavu „IHS“, Mariju Maračiću i svima u crkvi. Prvopričesničko slavlje u toj župi je dosad duhovni vrhunac u Godini vjere. Nastavit će se i dalje produbljivati vjera uz blagoslov pape Franje. Na svetkovinu Tjelova, u četvrtak 30. svibnja, djeca su zahvalila u crkvi u Ennepetalu za veliki dar prve B.Š. sv. Pričesti. BIELEFELD Poći ću svijetom N a blagdan Duhova, 19. svibnja, osmero djece iz Hrvatske katoličke misije Bielefeld pristupilo je sakramentu prve sv. Pričesti u crkvi Marije Kra ljice u Bielefeldu. Pričesnici su se uz hvalovrijednu potporu svojih roditelja pod vodstvom župnika vlč. Slavka Rake i pastoralne suradnice Marice Mraz s radošću pripremali za ovo slavlje. Djeca su u procesiji sa svećenikom i ministrantima dočekana u crkvi s pjesmom cijele zajednice. U oltarskom prostoru je bio izvješen plakat s lađom na uzburka nom moru, a u lađi su dominirale slike prvopričesnika, ribe i mreža. Taj biblijski motiv je kreirala misijska suradnica Marina Mraz, koji je očito i nadahnuo svećenika u izrečenoj homiliji. Poslije sv. Pričesti djeca su prigod- nim recitalom i pjesmama „Hvala, o Bože, nek je Tebi hvala” i „Poći ću svijetom” uljepšali prvopričesničko slavlje i obradovali sve vjernike u crkvi. Roditelji su od srca predali zahvalne da rove župniku, past. suradnici Marici Mraz i misijskoj suradnici Marini Mraz, koja je to nezaboravno slavlje pratila na orguljama. Prvu su Pričest primili: Ivan Bekavac, Dominik Blažević, Marin Crnjak, Marina Jagar, Patricia Pribanić, Miguel R. Shader, Marie Vrdoljak, Martin Vrdoljak. Marina Mraz ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 17 NAŠE ZAJEDNICE MAINZ H Trajni đakon Goran Andrijević rvat Goran Andrijević je ređen za trajnog đakona Biskupije Mainz, u subotu 18. svibnja, u katedrali Sv. Martina u Mainzu polaganjem ruku biskupa Mainza kardinala Karla Lehmanna. Toga su dana ređena tri stalna đakona, a među njima je bio i Hrvat Goran Andrijević. Goran Andrijević rođen je 9. lipnja 1966. u Strizivojni u Hrvatskoj. Oženjen je i otac četvero djece — Marije (25), Ljubice (24), Marka (19) i Katarine (17). U Njemačku je došao 1969. godine sa svojim roditeljima, koji su podrijetlom iz Kotor Varoša, kao i njegova supruga Marija, rođena Lučić. Završio je osnovnu školu u Hocheimu, zatim i zanat za automehaničara. Nakon toga zaposlen je kao predradnik i vozač u poduzeću za vrtove i uređivanje. Iz zdravstenih razloga morao se 2000. godine preškolovati. Izabrao je izobrazbu za stučnjaka za kompjutorsku i telefonsku mrežu. Nakon završene škole nije se mogao zaposliti i stigao je na rub života kao otac koji treba skrbiti o svojoj obitelji. Odlučio je hodočastiti krenuvši pješice iz Hofheima ranom zorom u Marienthal. To hodočašće mijenja njegov ži- Proslava Tijelova Snimka: www.franjevci-split.hr MÜNCHEN vot. Kaže da prije nikad nije bio pobožan. „Samo ponekad sam išo u crkvu. Ali moja je žena odrasla u dobroj katoličkoj obitelji i svoju vjeru i ljubav prenijela na cijelu našu obitelj.“ Odmah nakon hodočašćenja Goran dobiva posao u Biskupiji Mainz, gdje radi Slijeva nadesno: delegat vlč. Ivica Komadina, fra Berislav Nikić, već deset godina trajni đakon Goran Andrijević i vlč. Marijan Đukić u svojoj struci u Biskupskom ordinarijatu u Mainzu. Karl kardinal Lehmann izdaje Goranu Kroz svoj posao u biskupiji upoznao dekret za službu đakona, na njemačje svećenika koji je bio nadležan za koj župi gdje i živi sa svjom obitelji. U đakone i njemu je povjerio svoj poziv, nedjelju 19. svibnja Goran je imao a to je također povjerio i svom župni- svoju prvu službu kao đakon u HKM ku fra Berislavu Nikiću. Oni su ga po- Rüsselsheim. Misno slavlje slavili su dedržali i ohrabrili. Dvije je godine sud- legat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj jelovao u tečaju dopisnog studija u vlč. Ivica Komadina, župnik župe KutWürzburgu gdje je završio teologiju i jevo iz domovine vlč. Marijan Đukić i nastavio je trogodišnju pastarolarnu voditelj HKM Rüsselsheim o. Nikić uz obuku u đakonatu. Iako je Goran bio Goranovu asistenciju. Marija Ritter rođ. Andrijević župljanin HKM Rüsselsheim, biskup S vetkovina Tijelova, 30. svibnja, koja se ove godine održavala pod geslom „Sa vjerom zajedno kročimo“ privukla je tisuće vjernika različitih nacionalnosti na münchenski Marienplatz gdje se slavilo središnje euharistijsko slavlje, koje je predvodio münchenski kardinal dr. Reinhard 18 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 Marx. Među mnoštvom različitih nacionalnih skupina isticala se i velika skupina hrvatskih vjernika, koju su predvodili voditelj misije fra Boris Čarić i dušobrižnik fra Ante Krešo Samardžić. Već 65 godina hrvatski iseljenici žive u milijunskoj metropoli i od samih početaka svog iseljeništva pa sve do današnjih dana pokazuju svoju neizbrisivu povezanost sa korijenima i vjerom svoga naroda. Tako je bilo i za vrijeme tijelovske mise i procesije kroz središte grada. Hrvati svih generacija su s ponosom isticali kako su narod koji je obogatio život sredine u kojoj žive i narod koji vječno živi glavne odrednice svoga naroda, bogoljublje, domoljublje i čovjekoljublje. Internacionalnost Crkve na ovom prostoru očitovala se i u prinošenju darova koje su prinosili vjernici različitih nacionalnih skupina koji žive na području nadbiskupije München-Freising. Tako su mladi misijski folkloraši iz folklorne skupine „Fra Andrija Kačić Miošić“ u povodu 65. obljetnice misije darovali kardinalu Marxu repliku krstionice kneza Višeslava. Nakon završenog misnog slavlja uslijedila je procesija od Marienplatza do „Vrata pobjede“ u Ludwigstrasse. Najbrojniju skupinu od 21 strane katoličke misije činili su Hrvati. Na početku hrvatske skupine nalazili su se o. Čarić i o. Samardžić uz mlade folkloraše iz misije, koji su nosili hrvatska Anđela Drmić nacionalna obilježja. LUDWIGSBURG U Nadbiskup Puljić podijelio sakrament potvrde Hrvatskoj katoličkoj zajednici Ludwigsburg zadarski nadbiskup i predsjednik HBK mons. Želimir Puljić, u subotu 15. lipnja, podijelio je sakrament sv. potvrde koji je primilo trideset dvoje djevojaka i mladića. Na početku slavlja voditelj zajednice fra Ante Maleš pozdravio je vjernike, krizmanike, kumove i njiho- ve roditelje. Nadbiskupu je zaželio dobrodošlicu. Nadbiskupa je potom u ime krizmanika pozdravila krizmanica Helena Rašić. Nadbiskup je zahvalio za dobrodošlicu. Pohvalio je zbor i pjevače. Čitanja i molitve vjernika čitali su krizmanici. Pripjevni psalam pjevala je Monika Peter, a na keyboardu ju je pratila kći Matilda. Pri završetku mise krizmanici su izveli recital. Pjesmom je to ponovio Blago Galić, a na gitari ga je pratio nećak Ivan. Završnu pjesmu pjevao je Blago Galić i zaradio veliki pljesak. O. Maleš je zahvalio svima, a posebno ocu nadbiskupu i zaželio ugodnu proslavu svim slavljenicima. www.franjevci-split.hr Krizmanice i krizmanici s mons. Želimirom Puljićem i voditeljem zajednice fra Antom Malešom KELKHEIM Proslavljeno Tijelovo i Dan župe H rvatska katolička župa Main-Taunus/Hochtaunus sa sjedištem u Kelkheimu proslavila je 30. svibnja Dan župe i svetkovinu Tijelova na otvorenom ispred Gospine kapele na brdu iznad Hofheim am Taunus. Svečano misno slavlje, na kojem se okupio veliki broj vjernika, predvodio je fra Siniša Balajić, rektor Internacionalnog zavoda sv. Ante u Rimu u koncelebraciji sa župnikom fra Marinkom Vukmanom, koji je na početku pozdravio nazočne te istaknuo da danas želimo, u ovoj prekrasnoj Božjoj prirodi, produbiti, učvrstiti i osnažiti svoju ljubav prema Isusu Kristu, koji nam je ostavio najdragocjeniji dar, svoje Tijelo. Fra Siniša je istaknuo u propovijedi četiri osnovna dinamizma Tijela Kristova u životu mističnog tijela Crkve: Tijelo Kristovo darovano i prenošeno u vjeri, Tijelo Kristovo oživljavano u vjeri, Tijelo Kristovo iskušano u patnji, Tijelo Kristovo oživljeno. „Tijelo iskušano u patnji, ali otvoreno vjeri i ljubavi, postaje izvor osobne promjene i obnove tijela zajednice.“ Nakon sv. mise i blagoslova s Presvetim te blagoslova vozača i automobila, slijedio je kulturno-zabavni program. Prigodnu riječ, na početku programa, uputio je hrvatski konzul u Frankfurtu Damir Sabljak, koji je, osim što je čestitao Dan župe, potaknuo na okupljanje i zajedništo oko oltara koje je izvor našeg i narodnog i vjerskog života. U programu su nastupili župni dječji zbor, pod vodstvom pastoralne suradnice s. Magdalene Višić, veliki folklor, pod vodstvom Renate Dadić, pobjednici nedavno održanog tradicionalnog Dječjeg festivala „Mikrofon je vaš“ te misijska zabavna skupina „Trio Rio“, koja je nazočne uveseljavala do kasnih popodnevnih sati. Program je vodila učiteljica i koordinatorica Hrvatske nastave Smiljana Veselić-Vučina. www.franjevci-split.hr ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 19 NAŠE ZAJEDNICE DARMSTADT H Gostovanje ansambla „Lado“ rvatska katolička misija iz Darmstadta sudjelovala je kao suorganizator „Hrvatskog tjedna kulture“ u gradu Darmstadtu. Radilo se o jednoj od najvećih prezentacija hrvatske kulture u Njemačkoj uoči pristupa R. Hrvatske Europskoj Uniji. U Darmstadtu je u toj prigodi gostovao i Nacionalni ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“. Na spektakularnom večernjem koncertu, u subotu 25. svibnja, u lijepom ambijentu sportske dvorane Böllenfalltor u Darmstadtu, oko 1500 posjetitelja iz cijele srednje Njemačke, ali i udaljenijih gradova velikim je pljeskom ispratilo svaki nastup ansambla „Lado“. Prekrasne nošnje i velika profesionalnost jednostavno su oduševili posjetitelje. Članovi „Lada” na kraju nisu smjeli s pozornice bez da otplešu još nekoliko dodatnih plesova. U ime organizatora priredbe, HKM Darmstadt i Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, goste su pozdravili fra Nediljko Brečić i mr. Edi Zelić. Veliko „hvala“ zaslužili su svi pomagači iz HKM Darmstadt, župskog vijeća i „Croatije“ Griesheim, koji su se pobrinuli da večer proteče u što boljem skladu. I protekla je. Za pamćenje! Nakon „Lada“ zabavu je nastavio do u sitne jutarnje sate Robert Čolina sa svojim bandom. I kada se mislilo da je koncert u poznatoj dvorani Böllenfalltor bio vrhunac „Hrvatskog tjedna kulture“, onda je uslijedilo u nedelju 26. svib- REUTLINGEN nja sv. misno slavlje u crkvi Sv. Fidelisa. U veličanstvenom ambijentu s „Ladom“ u narodnim nošnjama i pod vodstvom prelata i generalnog vikara biskupije Mainz Dietmara Giebel manna te voditelja misije fra Nediljka Brečića, delegata za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivice Komadine te njemačkog, poljskog i talijanskog župnika slavjeno je misno slavlje u znak zahvalnosti za veleban događaj hrvatske kulture i u znak zahvalnosti sv. Leopoldu Mandiću, zaštitniku HKM Darmstadt. „Lado“ je otpjevao cijelu misu i većinu vjernika dirnuo do suza. Sjajni aranžmani i izuzetni vokali nisu ostavili ravnodušnim ni generalnog vikara iz Manza koji je poželio nastup našeg ansambla u katedrali Sv. Martina u 18. do 26. svibnja. Tijekom dana predavanje je održao istaknuti hrvatski znanstvenik koji djeluje u Njemačkoj prof. dr. Ivan Đikić o izazovima znanosti u borbi protiv raka. Predstavljena je i knjiga spisateljice Jagode Marinić te je predstavljena Hrvatska i pod vidom filma, glazbe, kulture i politike. www.franjevci-split.hr Radosni dar hrvatskim zajednicama P česnika — 20 dječaka i 17 djevojčica i sve tri hrvatske katoličke zajednice: Reutlingen, Metzingen i Tübingen. Snimio: Petar Ćuk rvu sv. Pričest primilo je u crkvi Sv. Wolfanga u Reutlingenu, 15. lipnja, trideset sedmero prvopri- 20 Mainzu. „Od vas Hrvata mi Nijemci možemo puno toga naučiti. Možemo naučiti kako se cijeni obitelj, kako se cijeni svoj jezik, vjera i kultura, možemo naučiti kako roditelji s djecom u naručju mogu doći u crkvu na sv. misu“, kazao je mons. Giebelmann. Njemu su fra Nediljko Brečić i mr. Edi Zelić, predsjednik župskog vijeća, predali prigodnu dvojezičnu monografiju o ansamblu „Lado“. Valja podsjetiti kako su Hrvatski kulturni dani održani u Darmstadtu od ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 Djeca su u svečanom prolazu u pratnji roditelja pjesmom dočekana u prepunoj crkvi. Misno slavlje predvodio je voditelj zajednica vlč. Ante Kutleša. U propovijedi je vlč. Ante Kutleša rekao da je to najradosniji dar za naše zajednice i čitav hrvatski narod, jer doživjeti Isusa u maloj bijeloj hostiji je najveća radost za svakoga od njih. Nakon sv. mise djeci su uručeni prigodni darovi i čestitke za najradosniji dan u njihovu životu. Vjernika, rodbine i uzvanika bilo je iz Hrvatske, BiH i mnogih europskih zemalja koji su nastavili slavlje do kasno u noć. Sutradan, po običaju djeca su posjetila sa svojim vjeroučiteljima park prirode „Trips Trill“ u pratnji pastoralne suradAnte Kekez nice s. Mirjam Laco. WAIBLINGEN Prvopričesničko slavlje S lavlje prve sv. Pričesti bilo je u nedjelju 28. travnja u crkvi St. Antonius u Waiblingenu. Prvu pričest primilo je dvadesetero prvopričesnika. Geslo prve sv. Pričesti bilo je „Isuse, vjerujem“. Tin Kušić ZWIEFALTEN T Trideset treće hrvatsko hodočašće rideset treće hodočašće Hrvata katolika iz hrvatskih katoličkih zajednica (HKZ) iz biskupije Rottenburg-Stuttgart organizirano je pod geslom „Mira daj srcima!“ na svetkovinu Presvetoga Trojstva, u nedjelju 26. svibnja, u marijanskom svetištu Rođenja Blažene Djevice Marije u Zwielfaltenu. Svečano misno slavlje, koje je biskupa i sve okupljene na početku je pozdravio vlč. Kutleša. Potom je mons. Scharfenecker okupljenima prenio pozdrave mjesnog biskupa mons. Gebharda Fürsta te je zaželio hodočasnicima neka im iskustvo blizine Blažene Djevice Marije u tom dragom svetišu pomogne u njihovu vjerničkom životu. Mjesni župnik vlč. Zeller je ta- neka njihov život bude živo svjedočanstvo najprije vjere u Boga, a onda i ljubavi prema dragom hrvatskom narodu. Misno slavlje uveličalo je pjesmom i glazbom, uz potporu svih vjernika, tamburaški sastav „Plavi Dunav“, a i sami vjernici koji su skladno pjevali uz orguljsku pratnju. Svečano misno slavlje predvodio je i propovijedao pomoćni sarajevski biskup mons. Pero Sudar započelo ophodom u kojem su mladi u hrvatskim narodnim nošnjama nosli lik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta i položili ga ispred oltara, predvodio je predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu, pomoćni vrhbosanski biskup mons. Pero Sudar. U suslavlju su bili u ime Biskupije Rottenburg-Stuttgart kanonik mons. dr. Uwe Scharfenecker, predstavnik regije, voditelj HKZ Stuttgart — Bad Cannstatt fra Jure Zebić, njemački župnik u Zwiefaltenu vlč. Paul Zeller, u ime organizatora voditelj HKZ Reutlingen, Mezingen i Tübingen vlč. Ante Kutleša te još četrnaest biskupijskih i redovničkih svećenika. Oca kođer uputio pozdravnu riječ okupljenima izrazivši radost ponovnim hodo čašćenjem Hrvata u to Marijino svetište, kojima je ujedno izrazio srdačnu dobrodošlicu. Mons. Sudar je izrazio radost što može biti dionik tog hrvatskog hodočašća u to marijansko svetište, u tu prekrasnu crkvu koja je, kako je kazao, svjedočanstvo snage vjere generacija koje su je gradile i koje su je s ljubavlju čuvale i čuvaju. „Donosim vam pozdrave domovine koja vas s ljubavlju prati. Također i Crkve u domovini, koja vas preko svećenika koje vam šalje, želi imati svojim sastavnim dijelom, iako ste i sastavni dio ovdašnje Crkve u Njemačkoj.“ Mons. Pero Sudar je potaknuo hodočasnike Popodnevno slavlje nastavljeno je u obližnjem šatoru zajedničkim ručkom i prigodnim programom. Prigodnu riječ uputili su vlč. Kulteša, mons. Scharfenecker, u ime Generalnog konzulata R. Hrvatske iz Stuttgarta konzulica savjetnica Sanja Javor, te mons. Sudar. Šale i dosjetke je kazivao fra Radovan Ćorić, a u zabavnom programu je nastupilo tamburaški sastav „Plavi Dunav“. Hodočašće je završilo u svetištu molitvom krunice i blagoslovom s Presvetim. Molilo se i uoči haaške presude za hrvatske haaške uznike iz Bosne i Hercegovine. Vjernici su imali prigodu i za sakrament pomirenja i osobne molitve. Tekst i snimka: Adolf Polegubić ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 21 djeČji kutak Drage mlade čitateljice i čitatelji! Lj eto nam donosi sunčane dane i vrijeme odmora. Nadamo se da vam je školska godina bila uspješna i da možete bezbrižno na odmor. Želimo svima lijep i ugodan odmor s puno sunca i lijepih doživljaja, a onima koji putuju sretan put i povratak. Snimka: R.Handke, pixelio.de Napisala i priredila: Željka Čolić Zanimljiva priča Sunčeva zraka 22 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 ugleda jedan dio sunčeve zrake. Bio je to jedan mali krak, koji se blistao i zračio toplinu. Prestrašeno i oprezno dohvati Mara zraku i iznenadi se zbog njezine ljepote i nježnog svijetlenja, koji je zračio u okolinu. Držeći zraku u ruci, pogleda znatiželjno prema Suncu i pomisli kako to nije moguće, da samo sanja. Pogleda opet u zraku u svojoj ruci, pa opet u Sunce. Nije mogla vjerovati, ali stvarno je držala sunčevu zraku. Moram to pokušati vratiti Suncu. Pogođeno je i oštećeno, moram mu pomoći, mislila je, i Mara je pokušavala visoko u nebo bacati zraku u blizinu Sunca. Ali nikako nije uspjela. Tužno pomisli kako sada Sunce neće moći ovako lijepo dalje sjati, bez jednog kraka. „Nemoj se brinuti”, javi se jedan glas iznenada, ja imam još tisuće takvih zraka, svih veličina, neće mi nikad ponestati.” Mara nije mogla vjerovati svojim ušima, da Sunce s njom razgovara. S nevjericom pogleda opet prema nebu, ali smo začu ponovno glas, koji joj tiho govori: „Uvijek, kad ti je dosadno ili kad nemaš volje za nešto ili kad je loše vrijeme i kiša pada, pogledaj u moju zraku i bit će ti lakše, jer ću ja sve rasvijetliti.” Mara sretna ponese sunčevu zraku u svoju sobu, jer će sada zasigurno brže završiti domaću zadaću i uvijek imati sunčev sjaj uz sebe. Kristian i Niko, koji su Maru promatrali iz susjednog vrta, iznenađeno se pogledaše. „Nisam znao da se tvoja velika sestra isto voli igrati sa kamenčićima”, reče Niko. A, Kristian samo zamišljeno nadoda: „Nemam pojma, ali pitam se kako ću dobiti onaj sjajni blistavi dio od mog Lego-zrakoplova od nje nazad, koji sam nedavno izgubio u vrtu?” n Snimila: K. Čolić M ara je sjedila za svojim pisaćim stolom i pisala domaću zadaću. Neku veliku volju za to nije imala jer je vrijeme bilo predivno. Ljepše se vani igrati, kad sunce ovako lijepo sija. Samo još malo, pa ću završiti i onda idem u vrt, pomisli. Iz tih misli trgnu je dovikivanje iz vana. Znatiželjno pogleda kroz prozor i ugleda svog mlađeg brata Kristiana i njegova prijatelja Niku, kako stoje u vrtu i bacaju kamenčiće u zrak. Uh, baš njih dvojicu sad ne trebam, pomisli mrzovoljno. Tog trena se začu Kristian veselo: „Jesi li vidio, pogodio sam u jednom mahu onu crvenu jabuku.” „Ma, ja mogu čak daleko više gađati. Ja ću pogoditi Sunce”, uzvrati Niko i baci kamenčić u nebo. Međutim nije pogodio, niti kad je pokušavao više puta. Kristijan nadoda: „Ja ću ti pomoći, možda zajedno pogodimo.” I tako su njih dvojica bacali kamenčiće svom snagom u nebo u pravcu Sunca. Mara se užasnu vidjevši to. Pa, ozlijedit će se ili nekog pogoditi, moram ih upozoriti. Pojuri van prema vrtu. U tom trenutku začu se glasno veselje. Niko je oduševljeno vikao: „Uspio sam. Pogodio sam Sunce.” Kad su primjetili da Mara dolazi, brzo su odjurili. Baš su djetinjasti, ti mali dečki, pomisli Mara, gledajući za njima kako skaču i bježe. Oni stvarno misle da mogu Sunce pogoditi, što je nemoguće. Pogleda u vrtu oko sebe i ugleda bezbroj malih kamenčića na travi i otpalu jabuku, koju je njen brat pogodio. Dok je tako promatrala nered u vrtu, primijeti nekakvo blistanje iza jednog velikog drveta u samoj blizini. Znatiželjno krene prema tom neobičnom svjetlom sjaju i između cvijeća i trave SVijet MLadiH — juGeNdWeLt Njemačka — „obećana zemlja“ Trend doseljavanja u Njemačku nije samo hrvatski fenomen, nego je pogodio i druge južnoeuropske zemlje, pogođene ekonomskom i financijskom krizom te visokom stopom nezaposlenosti. Hrvatske i BiH. Danas je međutim ovdje takvo vrijeme. Vani se traže mladi, školovani i ambiciozni ljudi. U Hrvatskoj, a pogotovo u BiH, za imalo normalan život, a osobito za kvalitetan i sretan život, nema uvjeta, niti koga za to briga. Ja sam se odlučio na taj korak, a nadam se, kada uspijem, da ću biti u mogućnosti nekom drugom pomoći da me slijedi. Vas bih zamolio da mi pomognete oko smještaja u F., dok se ne snađem i ne stanem na svoje noge.“ krizom te nevjerojatno visokom stopom nezaposlenosti. Broj mladih doseljenika u potrazi za poslom i boljim životom sve je veći. Tako je 2012. u Njemačku iz Portugala stiglo 11000 mladih, iz Španjolske 30000, iz Italije 42000, iz Grčke 34000 … (Iz Rumunjske i Bugarske njemačke su gradove preplavili Romi, koji se uglavnom bave prosjačenjem, živeći od obilne socijalne pomoći, što je sve veći problem za njemačke gradove.) Svi ti mladi ljudi su većinom visoko školovani i mogu u Njemačkoj brzo naći posao, ako koliko toliko govore njemačkim jezikom. Tečajevi njemačkoga jezika su u tim zemljama pretrpani. U Njemačkoj se govori o novom valu doseljavanja, poput onoga šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Razlika je u tomu što su tada „gastarbajteri“ dolazili na tzv. „privremeni rad“ — a ostali, ako još žive, do danas — a ako nisu živi, tu je kod kuće već njihova druga, treća, a u pojedinim slučajevima i četvrta generacija. Sadašnji mladi doseljenici dolaze da — ostanu i žive ovdje. Ako im slučajno ne uspiju, mogu se uvijek vratiti. Oni su fleksibilni. Email poruka s početka teksta to potvrđuje. Oni žele ovdje ne samo raditi nego i živjeti. Zašto Njemačka? Zato što ovdje „jednostavno funkcionira”. Čak bolje nego u Engleskoj ili USA. Njemačka je za naše ljude već preko 50 godina „obećana zemlja”. Bez gastarbajterskih plaća i mirovina stanje bi kod kuće (u HR i u BiH) bilo još gore. S ulaskom Hrvatske u Europsku Zajednicu brzo će nestati i formalno-pravne prepreke za dobivanje radne dozvole u Njemačkoj za sve one koji posjeduju hrvatsku putovnicu. Budući da školovani mladi iz naših krajeva ionako govore ne samo eng leski nego vrlo često i njemački, ova će ih zemlja dočekati raširenih ruku, jer posla ima i bit će ga. Što će međutim biti od hrvatske ekonomije, koju Nijemci ovih dana nazivaju sljedećim europskim pacijentom? Tko će ostati pored nesposobnih političara i T. G. ekonomskih neznalica? Snimka: www.rtl.h U jednom vicu pitaju Juru, što bi on napravio, kada bi došlo do smaka svijeta. „Spakirao bih stvari i otišao u Njemačku”, odgovori Jure. Taj vic mi je pao napamet, dok ovih dana čitam o masovnom doseljavanju mladih ljudi iz južnoeuropskih zemalja u Njemačku. Posebne priloge o tomu emitiraju također radijske i televizijske postaje. Pritom sam naletio i na jedan prilog na hrvatskim portalima, koji govori o inicijativi mladih pod naslovom „Napustimo Hrvatsku!” Usred teme na moju emailadresu stiže ova poruka: „Moja namjera da Vas kontakiram se odnosi na studij (magisterij) koji namjeravam upisati u Njemačkoj. Naime, već odavno namjeravam da svoj „životni put“, bilo da se to odnosi na studij ili posao, započnem u jedoj od zemalja njemačkoga govornog područja. Ime mi je J. B., imam 26 godina i završavam ekonomski fakultet u Z. Nisam zaposlen, ali ponekad radim kao konobar u kafićima kada se ukaže prilika. Cijeli svoj studij sam sam financirao. Do prije dva mjeseca sam bio privremeno zaposlen u poduzeću, u kojemu mi je poslodavac bio Nijemac. To mi je puno koristilo, jer volim tu disciplinu i način na koji funkcionira posao kod stranaca. Sada imam vremena za diplomski rad i za razmišljanje o svojoj budućnosti. Nakon završenog fakulteta namjeravam se prijaviti na neki njemački fakultet radi upisa na magisterij. Ovog ću ljeta podnijeti molbu za dobivanje stipendije i na neki način sebi osigurati odskočnu dasku za bolji i perspektivniji život. Jedan od važnih uvjeta za dobivanje stipendije je poznavanje njemačkog jezika, koji mnogima predstavlja barijeru. Ali kako sam osnovnu školu kao ratni izbjeglica pohađao u Njemačkoj, to meni ne predstavlja nikakvu prepreku, jer njemački jezik govorim perfektno. Posjedujem mnogo osobina za koje mislim da bi se tek pokazale plodnima kada bih svoj daljni život nastavio u Njemačkoj. Možda se Vama čini malo žalosnim ( i jest ) što mnogi mladi odlaze iz Tako dakle, dok Hrvatska 1. srpnja 2013., konačno postaje 28. članica Europske Zajednice i time i zakonski ulazi u Europu — njezina mladež bježi iz Hrvatske!? I ne samo mladi, nego svatko, tko god ima priliku i uvjete. Ulaskom u EZ taj će bijeg biti još lakši. Razlozi napuštanja Hrvatske su poznati: neznanje, nezrelost i samovolja političke nomenklature, ekonomski slom i beznađe. Razlozi napuštanja BiH od starne hrvatske i druge mladeži još su očigledniji: politička nestabilnost i neodređenost, ekonomsko stanje na rubu preživljavanja. Mladi su prepušteni sami sebi. Oni koji bi im trebali omogućiti normalan život i perspektivu brinu se uglavnom za svoje džepove i za svoje „sponzore“, vraćajući uporno vrijeme unatrag. Oni i dalje biju davno demitizirane bitke na svojim sutjeskama i neretvama, a ignoriraju Bleiburg, Vukovar, „Oluju“, da ne govorimo o totalnoj nebrizi za hrvatske „ostatke ostataka“ u BiH. Zato ne čudi što je Njemačka i dalje „obećana zemlja“ za većinu mladih, pa i starijih. Trend doseljavanja u Njemačku nije samo hrvatski fenomen, nego je pogodio i druge južnoeuropske zemlje, pogođene ekonomskom i financijskom ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 23 KRIŽALJKA IZ CRKVE U SVIJETU Nastavak sa str. 4 Osuda nepoštivanja života rodna zajednica uzmogne pokrenuti još učinkovitije mjere za suočavanje s tom autentičnom ranom. Sva se djeca moraju moći igrati, učiti, moliti i rasti u svojim obiteljima, i to u skladnome okruženju, okruženju ljubavi i vedrine. To je njihovo pravo i naša obveza. Mnogi ljudi umjesto da im se daju igrati pretvaraju ih u robove: to je rana. Vedro djetinjstvo djeci omogućava da s povjerenjem gledaju prema životu i sutrašnjici. Jao si ga onome tko u njima guši radosni polet nade!, M.K. poručio je Papa. Snimila: Lj.M.-Baban Svoju je oštru osudu nepoštivanja života — i to života maloljetnika — Sveti Otac iznio i na općoj audijenciji na Trgu sv. Petra u Rimu 12. lipnja. U toj je prigodi uputio snažnu poruku protiv maloljetničkoga rada i zloporabe djece u prigodi Svjetskoga dana protiv maloljetničkoga rada. U svom apelu Sveti Otac je posebno podsjetio na iskorištavanje djece u kućanskim poslovima. To je odurna pojava koja sve više raste, posebno u siromašnim zemljama, poručio je Papa. „Milijuni maloljetnika, najviše djevojčica, žrtve su toga skrivenoga oblika iskorištavanja koja često uključuje također i Svetkovinu Tijelova u Frankfurtu zajedno su proslavile katoličke župe Sv. Kristofora gdje je zloporabe, zlostavljanja i disžupnik fra Anto Batinić, dugogodišnji bivši urednik Žive zajednice, župa Presvetog Trojstva i evangelička župa Srca Isusova. Sudjelovali su i hrvatski vjernici s područja tih župa. kriminacije. To je pravo ropstvo! Živo želim da međuna- NAGRADNA KRIŽALJKA Gospa od Anđela Mariofil Poznat, Soldo omiljen Ulagati ubanku naodređenirok Rješenje poslati najkasnije do 27. kolovoza Polisaha- Ženski Gradna Tebanprincip skakrasjeveru kineske ljica Kalij filozofije Italije Engleski ridiz Zemljište pjevač voćnog uzrijeku Julian šećera Ukrajinskatele- Azijska vizija država Preživljavati Stručnjak uveteri- Oliver narstvu Tihi Stara franjevačkasvetkovina2.8. Prostirka zapod Mađar Pavao Meteorskiroj (orion) Taj sedan može dobiti… „Učenik“ Napravaza grijanje Američka koš. liga Njemačka „Element“ Kemijski element (O) Premaz za nokte Šarene papige Koraljni otok Najviši uzor(mn.) Strugaljka, maklja Hrv.poduzetnik Luka Zrakoplov Visina tijela; stas Grčki poluotok Niu kojevrijeme 24 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 Plesni korak Europska država Ankica Dobrić Tkalački … Svinjac Vrstakonjskog hoda Kalcij NAŠE ZAJEDNICE LURD I Hodočašće Hrvata iz Zapadne Europe ove godine pohodili su vjernici iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Zapadne Europe Gospino svetište u Lurdu. Bilo je to o Uzašašću, od 9. do 11. svibnja. Većina vjernika bila je iz Njemačke i Švicarske, ali i drugih zemlja. Okupilo se otprilike 3000 vjernika. Ni kišni dan, kad su pristigli u Lurd, nije ih omeo da pođu u svetište i izvrše svoje nakane i odluke. Poslije podne, na blagdan Kristova uzašašća, slavili su sv. misu, u 17.30 sati, u bazilici Sv. Krunice. Na misi je bilo 25 svećenika. Misno slavlje predvodio je fra Zvonko Tolić, voditelj Hrvatske katoličke zajedni- Za misnog slavlja ispred Gospine špilje Na hodočašću se okupio veliki broj vjernika ce Stuttgart. Mnogi su i po lošem vre- su se skupine u molitvi križnoga puta na brdu kalvarije, u blizini svetišta. menu sudjelovali na večernjoj procePoslije podne u crkvi Cote Grotte, od siji i molitvi Gospine krunice. Pokisli, mokri, promrzli otišli su radosni na noćni počinak. U petak 10. svibnja slavili su misu u bazilici Sv. Krunice, u 8.00 sati. Misu je predvodio fra Mićo Pinjuh, voditelj HKM St. Gallen i delegat za hrvatsku pastvu u Švicarskoj. U tijeku cijelog dana mijenjale Vjernici na misnom slavlju u crkvi Gospine krunice 13.30 sati do 15.30, ispovijedio se veliki broj vjernika. Svećenici su puna dva sata ispovijedali. Na večernjoj procesiji sa svijećama i molitvi Gospine krunice aktivno su sudjelovali i Hrvati moleći dijelove krunice i pjevajući na hrvatskom jeziku. Posljednji dan hodočašća, u subotu 11. svibnja, slavila se sv. misa pred Gospinom špiljom, u 7.30 sati. U koncelebraciji je bilo trideset svećenika, a misu je predvodio o. Vidan Mišković, voditelj HKM Mülheim a.d. Ruhr i HKM Duisburg. Pjevanje je tijekom svih misa predvodila je s. Pavlimira Šimunović, orguljašica u HKM Frankfurt a. M. Sve je na kraju mise, svećenike i vjernike, pozdravio voditelj i organizator hodočašća u Lurdu fra Željko Ćurković, voditelj HKŽ Frankfurt a. M. hrzupa-frankfurt ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 25 šale — saVjeTI — RecePTI Prije ili nakon jela Mate se u nekoliko godina braka natukao kilograma pa je vaga krenula debelo preko stotke. Pošalje ga žena Luca liječniku. Liječnik ga pregleda i vrteći glavom, počne govoriti: — E moj, Mate, dobro si se ti ugojio, evo šta ćemo: moraš jesti deset deka špinata, dva tvrdo kuhana jaja, čašu jogurta, pet deka posnog sira i šnitu integralnog kruha … Mate poslušno klimne glavom i upita: — Dobro, doktore, samo mi recite jel to uzimam prije ili nakon jela? Nebo Bio mali Ivica na satu vjeronauka i kaže vjeroučiteljica: — Neka svi dignu ruke koji žele ići u Nebo. Svi su dakako digli ruke osim Ivice. Pita ga vjeroučiteljica: — Zar ti ne želiš u Nebo? Ivica odgovori: — Mama mi je rekla da nakon vjeronauka odmah dođem kući. Ipak samo niska Doktore, koliko bi trebala biti visoka da bi bila u skladu sa svojim kilogramima?! — Negdje oko 4 metra. — Eto, ja lijepo kažem da sam niska, a oni zapeli debela pa debela… — Mobiteli Svađali se Englezi, Nijemci i Hercegovci koja je država prva imala telefone. Kažu Englezi: — Mi kopali i na 50 metara našli telefonske žice stare stotinu godina. Nijemci odmah nato odgovaraju: — Ma nije to ništa! Mi kopali i tek na 100 metara našli telefonski žice stare 150 godina! A Hercegovci će na to: — Mi kopali i kopali i ništa nismo našli. Dakle, mi smo oduvijek imali mobitele!?! Zabuna Jedan blizanac pita drugog: Pa, gdje si ti cijeli dan? Ma, mama me dva puta kupala!?! — — 26 ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 Privlače li se suprotnosti? S uprotnosti se privlače, kako kažu? Možda je to istina za magnete, ali nije za ljude. Često je ono što te najviše privuklo nekome, stvar koja je bila posve suprotna tebi, ona stvar koja će te izluđivati u braku. Psiholog Neil Clark Warren piše u „Finding The Love of Your Life” (op. Potraga za ljubavi svog života): „Gotovo svaka današnja psihološka studija ukazuje da je presudno pronaći bračnog druga koji ti je vrlo sličan. Ako je drugačiji od tebe, to može biti donekle privlačno u početku, ali najtrajniji i najbolji brakovi najčešće su oni u kojima su supruzi vrlo slični.” To je logično jer je najvažniji sastojak dobrog braka prijateljstvo. Budući da je prijateljstvo temeljeno na dijeljenju zajedničkog zanimanja, podudarnosti su vrlo važne. Koje su ključne sličnosti potrebne nekom paru za uspješan brak? Sigurno vjera i moral čine temelj. Osobne navike također su važne. Ovdje su uključene karakteristike poput urednosti, pouzdanosti, odgovornosti i točnosti. Jednom sam izlazio s djevojkom koja je, u prosjeku, svagdje kasnila četrdeset i pet minuta. Ako ti to smeta u doba dok hodate, smetat će ti u braku još više. Daljnja važna područja su navike pušenja, jela (zdrava hrana ili brza hrana), razina energije, način trošenja, sposobnost i volja za razgovor. To ne znači da trebate prekinuti ako se razlikujete u jednom ili dva od ovih područja. Radije, kao što kaže Neil Clark Warren, budi oprezan ako se razlikujete u nekim od ovih područja, a s razlikama teško izlaziš na kraj. To bi zaista mogao biti problem. Jedno svojstvo koje može nadoknaditi velik broj razlika, te olakšati bezbrojne probleme u braku, jest mogućnost prilagodbe. To je prijeko potrebno u svakom odnosu, ali posebno u braku. (...) Ako bilo tko — muško ili žensko - kaže: „Morat ćeš me prihvatiti takvoga ili takvu kakva jesam”, kroz period udvaranja, a njihovo je ponašanje zbilja nepodnošljivo, vrijeme je za povlačenje iz cijelog odnosa. Reci: „Žao mi je, ali ne mogu prihvatiti takvo ponašanje”, i budi spremna na završetak. Bolje sada nego kasnije. Preuzeto iz knjige Thomasa G. Morrowa „Kršćansko udvaranje u svijetu naglašene spolnosti — Vodič za katolike”; www.bitno.net Mirisna teleća plećka Sastojci 6 do 8 osoba: 2 kg teleće plećke bez kosti; 50-100 ml limunova soka; 2 žličice naribane limunove korice; 1 žlica Vegete; sol; svježe mljeveni papar; 300 g luka; 100 ml ulja. Za prilog:1 kg krumpira; 1 žličica svježe narezanih listića ružmarina; 2 žlišajte. Stavite ga oko mesa i pecite još čice Vegete Twist krumpir; 50 ml; ulja. otprilike 40 minuta. Posluživanje: Pečenoj mesnoj rolaPriprema: Meso operite, posušite i di maknite konac, a zatim meso nareobradite tako da dobijete veliki odrežite na odreske te uz njih poslužite pezak. Vegetu, naribanu limunovu koricu www.vegeta.com.hr čeni krumpir. i limunov sok pomiješajte pa time premažite meso. Popaprite ga, savijte u roladu, izvana posolite i poRješeNje IZ PRošlog bRoja vežite kuharskim koncem. Očišćene cijele glavice luka nabodite na F e R d I N a N d ■ g o g a drvene štapiće i popecite na ulju. ■ M a R K ■ g o V o R N I K Izvadite ih pa na istom ulju popel I M a R I ■ K a R g o ■ a cite meso. U sredinu tepsije staviI T ■ g a R d a ■ T U M o R te popečene glavice luka, a na s I T a ■ a N T e ■ R a d I njih stavite meso. Podlijte sa 100 ■ R I d a j a R e N a ml vode i pecite u pećnici zagri■ a X ■ l a b a l ■ l janoj na 180°C oko sat vremena. o T a d a ■ s ■ V e Z Tijekom pečenja povremeno podN I c o T ■ T R s K a lijevajte vodom. Krumpir narežite na kriške, dodajte narezani ružmarin, Vegetu Twist krumpir i dviNagrađeni: Nikola Srić, Lindlar Dubravka Mihaljević, Eschborn je žlice ulja pa sve dobro izmije- 22. hrvatski folklorni festival 2. DJEČJI FOLKLORNI FESTIVAL HEUSENSTAMM, 15. 6. 2013. Folklorna skupina „Don Josip Kokorić“ Hrvatske katoličke misije Nürnberg izvela je dječje igrice i plesove iz Slavonije Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Essen izvela je plesove iz okolice Zagreba Folklorna skupina „Bijeli golubovi“ Hrvatske katoličke misije München otplesala je kolo iz Slavonije Folklorna skupina „Vatreni opanci“ Hrvatske katoličke misije Mannheim-Mosbach izvela je „Bratec Miškec i Jankić“ — pjesme i plesove Hrvatskog zagorja Folklorna skupina „Croatia Ensemble“ Hrvatske katoličke misije Frankfurt am Main izvela je „Oj Ivane Ivaniću“ — slavonsko kolo Folklorna skupina „Radost“ Hrvatske katoličke zajednice Esslingen izvela je pjesme i plesove Jaskanskog prigorja i polja ŽIVA ZAJEDNICA 7-8/2013 27 2. dječji folklorni festival 15. 6. 2013. Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Augsburg izvela je Slavonac se Hercegovkom ženi Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Offenbach am Main izvela je baranjske plesove Folklorna skupina Hrvatske katolička misije Main-Taunus/ Hochtaunus izvela je splet moslavačkih i posavskih plesova Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Mülheim/Oberhausen/Bottrop nastupila je sa pjesmama i plesovima iz Požege Folklorna skupina Hrvatske katoličke misije Darmstadt izvela je slavonsko kolo Folklorno društvo „Ružice“ Hrvatske katoličke zajednice Filderstadt izvelo je igre, plesove i pjesme iz hrvatske Posavine
